INFORMATIVNO I STRUČNO GLASILO

LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I

KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE
MOSTAR, SVIBANJ - SRPANJ 2013.
GODINA xVI., BROJ 89.

OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU

Kupreška streljana
“oživjela” u novom ruhu
Otvorena i iscrpna
SKUPŠTINA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

rasprava o svim temama

SKUPŠTINA SAVEZA, 25. 5. 2013.
 Pogled s č
..... iz sadržaja eke

Posebna lovišta:
Skupština Lovačkog saveza Herceg Bosne
..... str. 5. izazov ili obmana
Otvorena i iscrpna

G
otovo nezapaženo, kako to često biva ne i nekada prepoznatljivog bosansko-herce-
rasprava o svim temama kada je lovstvo u pitanju, sredinom govačkog brenda u cijelome svijetu, kao i s
travnja ove godine dogodila se jedna aspekta uvjerenja da je ovo početak otapanja
jako važna stvar za lovstvo na ovim prostori- ledenoga brijega, odnosno početak dugo
ma. Naime, Federalno ministarstvo poljopri- očekivanog procesa implementacije Zakona
vrede, vodoprivrede i šumarstva, po odluci o lovstvu, što brojna lovačka populacija s ne-
federalne Vlade, dodijelilo je na korištenje pet strpljenjem čeka već osam godina.
(5) posebnih lovišta u F BiH. Nadamo se da će, nakon više od dva
..... str. 10. Tom odlukom posebno lovište Igman-Bje- desetljeća nebrige i devastacije, dodijelje-
Otvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu
lašnica dodijeljeno je Kantonalnom javnom na posebna lovišta krenuti putem razvoja i
poduzeću „Sarajevo šume“ Sarajevo, posebno boljitka, ali se isto tako moramo zapitati što
Kupreška streljana lovište Hrbljine-Kujača dodijeljeno je Šum- je s preostalim posebnim lovištima koja nisu
“oživjela” u novom ruhu sko gospodarskom društvu „Hercegbosanske dodijeljena na korištenje? Kakav je njihov
šume“ Kupres, posebno lovište Plješevica do- status i dokle će biti samo mrtvo slovo na
dijeljeno je Šumsko-privrednom društvu „Un- papiru? Osobito znajući da je riječ o nekada
sko-sanske šume“ Bosanska Krupa, posebno najvećim i najpoznatijim posebnim lovišti-
lovište Konjuh dodijeljeno je Javnom podu- ma sa stoljetnom lovnom tradicijom poput
zeću „Šume Tuzlanskog kantona“ Kladanj i Kruščice, Koprivnice, Prenja i Čvrsnice, koja
posebno lovište Hutovo blato dodijeljeno je su davala svjetske prvake medvjeda i divo-
..... str. 14. Javnom poduzeću „Park prirode Hutovo bla- jarca, ili Meri kao jednom od najpoznatijih
Ljetna prehrana divljači
to“ Karaotok (Čapljina). lovišta sitne divljači u cijeloj regiji. Zašto i ta
Sva lovišta su dodijeljena na gospodar- lovišta nisu obuhvaćena odlukom federalne
Ljeti je u lovištu uglavnom sko razdoblje od 10 godina, a glavne obveze Vlade i dodijeljena na korištenje, pitanje je
dovoljno hrane za divljač njihovih budućih korisnika su uzgoj i zaštita bez pravoga odgovora. On se tek neuvjer-
divljači te uređenje lovišta, odnosno očuva- ljivo nazire u neslužbenoj medijskoj infor-
nje biološke raznolikosti ekoloških sustava i maciji, da će nakon usuglašavanja stavova
ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači zainteresiranih strana i donošenja potrebnih
na području F BiH. zakonskih okvira, federalne vlasti uskoro re-
Ovu odluku treba pozdraviti i podržati iz gulirati status, odnosno odrediti upravitelje
više razloga. Jedan od njih je povijesni kon- i za ostala posebna lovišta u Federaciji BiH, a
..... str. 34. tinuitet posebnih lovišta i njihovo značenje riječ je o Kruščici, Koprivnici, Prenju, Čvrsnici
Tabu tema ili zakonito lovačko oružje za lovstvo Bosne i Hercegovine. Podsjetimo, i Meri.
ustanovljenje posebnih lovišta definirano je Nadamo se i želimo vjerovati da će se to
Poluautomatski još 1893. prvim Zakonom o lovu u Bosni i uistinu dogoditi, uz jednu jako bitnu, možda
lovački karabini Hercegovini, koji je donijela Austro-Ugarska. i najvažniju pretpostavku za uspješnu revita-
Od tada pa do danas, mijenjao se njihov broj lizaciju posebnih lovišta. A to je financijska,
i njihovi gospodari, ali posebna lovišta su stručna i institucionalna potpora posebnim
opstala i sačuvala svoj kontinuitet, značenje lovištima, na način kako su to radile sve vlasti
i simboliku do današnjih dana. Čak se bitno, na ovim prostorima koje su ih osnivale i do-
ili bolje reći uopće, nije promijenila ni njiho- djeljivale. Bojimo se da će bez ovakve vrste
va prvotna namjena a to je očuvanje i zaštita potpore, uz sav trud i najbolje namjere, po-
..... str. 39. najkvalitetnijih prirodnih staništa, kao i svih sebna lovišta umjesto neslućenih lovnih iza-
Na tragu divljači životinjskih vrsta koje u njima obitavaju. zova i dalje ostati pusta želja, obmana i mrtvo
Miris Odluku o posebnim lovištima treba po- slovo na papiru.
zdraviti i s aspekta razvoja lovstva u smislu
i osjetilo mirisa lovnoga turizma kao važne gospodarske gra- Ivica Lučić

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar • Tel. 00 387 36 318 477 • Faks 00 387 36 318 478 • E-mail: ls-hercegbosne@mocable.ba • www.lovackisavez-hb.ba
Za nakladnika: Ilija Vrljić • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uređivački kolegij: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivan Jurić, Blago Lasić, Ivica Lučić,
Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado Bošnjak
Priprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija na naslovnici: MATTON
Plaćanjem članarine, članovi Lovačkoga saveza Herceg Bosne postaju pretplatnicima Hoopa
Godišnja pretplata: za BiH 25 KM, za inozemstvo 45 KM • Žiroračun KM: 3382202200225742 kod Unicredit banke • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 kod Unicredit banke Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne
i Kinološkog saveza Herceg Bosne
Uređivački kolegij ne mora biti suglasan s autorovim stajalištima
Cijene oglasnog prostora: 1/1 stranice - 700 KM • 1/2 stranice - 350 KM • 1/3 stranice - 250 KM • 1/4 stranice - 180 KM • 1/8 stranice - 90 KM • 1/1 unutarnja stranica korica 800 KM • 1/1 zadnja stranica korica 900 KM

www.lovackisavez-hb.ba 3
ZANIMLJIVOSTI
LD JAREBICA Mostar: LJEPOTA GORANACA

Užitak
i obveza
O
kopniše snjegovi s Čvrsnice i Čabulje pa lovci LD „Jarebica“
krenuše u akciju čišćenja svoga lovišta, na predjelu Gora-
naca. Iako je ovo lovište nadomak Mostaru, gradu s bla-
gom klimom, snijeg i led u njemu paraliziraju život, zime su duge
i hladne, i ostave velike posljedice na fond divljači: srneću divljač,
divlju svinju, zeca i jarebicu kamenjarku.
Proljeće je ovdje raj za sve ljubitelje prirode: lovce, planinare,
bicikliste… Pitome zelene livade krase kadulja i vrijesak, a smilje
mirisom svojim opija. Treba ovaj prostor čuvati i čistiti staze i pu-
tove do ovoga lovišta. Bez toga, nema ni kvalitetne divljači, dakle
ni lova.
Znajući to, odlučismo uzorati neke površine u lovištu i zasijati
ih žitom, za potrebe divljači. Dragovoljno i radosno, pritekoše nam
u pomoć Rajko Ćorić i Nikola Marić, lovci sekcije Goranci. Zasijali
smo predjele Stojkića brda i Modre. E, da Bog još kišu dade, reko-
smo uglas kad smo završili. I kiša je pala i natopila pitome vrtače.
Divljač će imati hrane u izobilju. Divlji konji s Bila moći će pasti do
mile volje…
Ima ljudi koji u životu mogu biti svugdje, ali ne mogu bez svoga
rodnog ognjišta. Tako su i Rajko i Nikola svaki svoj slobodni trenu-
tak na ovom prelijepom prostoru. Svoje umirovljeničke dane krate
čuvanjem prirode i našega lovišta.
Nismo radili sami (slika iznad), zdužno su nam pomogli Rajko i Nikola
Saša Knezović

Dragan DUGANDŽIĆ, član LD “Mosor” Široki Brijeg nom svojom akcijom obogatio šteni su, a jedan je dio ostavio

Vojvođanska
lovište s dvadesetak fazana, uzgajati za „matično jato“. Time
koje je sam uzgojio. Preko svo- briga za puštene fazane ne pre-
jih prijatelja iz Vojvodine dobio staje. Dragan će ih na svoj način

iskustva na
je fazanska jaja. Jedan je dio
stavio pod kokoš, a drugi u in-
kubator. I jedna i druga su se
uspješno izlegla. Uzgajao ih je, i
nadzirati, osiguravati im vodu i
sve to podijeliti u priči sa svojim
kolegama lovcima.

hercegovački
kada se žito s njiva pokupilo pu- Vlado Bošnjak

način
Š
to znači biti lovac i kako
se odnositi prema prirodi
i divljači zorno pokazuje
primjer lovca Dragana Du-
gandžića, mosorskog lovca iz
sekcije Dobrič. Lovstvo je „ispe-
kao“ u vojvođanskim lovištima
i u Domovinskom ratu preselio
se u Dobrič i uključuje se u re-
dove lovaca. Svojim dolaskom
dosta je unaprijedio rad svoje
sekcije. Prije svega Dragan je
aktivan na izgradnji i uređenju
objekata u lovištu. Ni jedna
akcija u lovištu ne može pro-
ći bez njega, a dosta puta su
na njegovu inicijativu. Vrstan
je kuhar i u njegovu ruksaku
uvijek se nađu razni začini, a
mala ljuta papričica uvijek je
na ponudi. Ljubitelj je životinja.
Od pasa uzgaja ptičare. Na nje-
govu imanju brojni su boksovi
s određenom vrstom, prije sve-
ga, pernatih životinja. Poseb-
no se zamjećuju paunovi koji
svojim prodornim glasovima u
rane jutarnje sate umjesto bu-
S desna: Dragan Dugandžić, Slobodan Savić
dilice najavljuju novi dan. i lovnik sekcije Dobrič Anđelko Marić-Đeli
Ovih dana Dragan je još jed-

4 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.


SKUPŠTINA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE
Otvorena i iscrpna
rasprava o svim temama
Većina zastupnika glasovala je za predložene dokumente
L
ovački savez Herceg Bosne
održao je svoju redovitu
godišnju skupštinu 25.
svibnja 2013. u kongresnoj dvo-
rani Poslovnog centra „Sivrić“ u
Mostaru.
Skupština je započela in-
toniranjem himne hrvatskog
naroda „Lijepa naša domovino“
i minutom šutnje za sve umrle
lovce i lovce poginule u Domo-
vinskom ratu, članove Lovač-
kog saveza Herceg Bosne.
Skupštinu je otvorio njezin
predsjednik Darinko Mihalje-
vić, zajedno s dopredsjedni-
cima skupštine Milanom An-
drijanićem i Ivicom Širićem, te
predložio izbor članova radnog
predsjedništva, članova verifi-
kacijskog povjerenstva, zapisni-
čara i ovjerovitelja zapisnika. U
radno predsjedništvo izabrani
su Stojan Musa i Marko Rošić, u
verifikacijsko povjerenstvo Ivo
Zane, Ante Cvitanović i Mario
Herceg, za zapisničara Ivica Lu-
čić, a za ovjerovitelje zapisnika
Željko Džidić i Pavo Kosić.
Uslijedilo je izvješće veri-
fikacijskog povjerenstva koje
je podnio Ivo Zane izvijestivši
da je skupštini nazočno 55 za-
stupnika s pravom glasa, te da
www.lovackisavez-hb.ba
skupština može raditi i donositi
pravovaljane odluke.
Nakon ovih proceduralnih
aktivnosti zastupnici su, bez
primjedbi, jednoglasno usvojili
predloženi dnevni red skupšti-
ne.
IZVJEŠĆE O RADU SAVEZA U
2012. GODINI
Sukladno usvojenom dnev-
nom redu uslijedilo je podno-
šenje Izvješća o radu Saveza
u 2012. godini, koje je podnio
predsjednik Saveza Ilija Vrljić.
Predsjednik je u izvješću pre-
zentirao rad i aktivnosti Saveza
u protekloj godini s težištem
na aktivnostima vezanim za
skrb za lovstvo i divljač, lovnu
izobrazbu, lovno izdavaštvo,
lovno streljaštvo, aktivnosti na
državnoj i međunarodnoj razini,
te obilježavanje 20. obljetnice
utemeljenja Saveza.
U svome izvješću predsjed-
nik je posebno istaknuo sljede-
će: Na rad Saveza u protekloj godi-
ni utjecale su nepovoljne političke,
gospodarske i socijalne prilike na
prostoru na kojem Savez i njegove
članice djeluju i rade. Gorući pro-
blem i dalje je neprovedba Zakona
o lovstvu, a glavni razlog njegove
IZ SAVEZA
Neprovedba Za-
kona o lovstvu
izravno ugrožava
postojeću orga-
nizaciju lovstva i
urušava postojeći
sustav lovnoga
gospodarenja. Lo-
vačke organizacije
napada sindrom
anarhije i osipanja
članstva, a lovišta
su otvorena za kri-
volov i devastaciju,
naglasio je, između
ostaloga, u svom
izvješću o radu Sa-
veza u 2012. godini
predsjednik Saveza
Ilija Vrljić.
neprovedbe je nedostatak politič- nalna rješenja, nerazumijevanje i
ke volje na svim razinama vlasti. izostanak potpore institucija su-
Negativne posljedice ovakvog stava, što se negativno odrazilo
stanja umnogome su prisutne na na rad Saveza u protekloj godini.
terenu i mogle bi biti nesagledive Pa ipak, uz sve probleme, nedaće
za cjelokupno lovstvo na ovim i nepogode, rad Saveza obilježi-
prostorima. Ovakvo stanje u lov- le su brojne značajne aktivnosti
stvu uzrokovalo je cijeli niz poteš- kao što su saniranje posljedica
koća koje su se manifestirale kroz elementarnih nepogoda, zaštita
nepoštivanje zakonskih propisa, divljači i uređenje lovišta, proved-
lošu organiziranost i cijepanje lo- ba izobrazbe i polaganja lovačkih
vačkih udruga, osjetan zastoj u ispita i ispita za ocjenjivače trofeja,
radu županijskih vijeća za lovstvo, izdavanje Hoopa i monografije,
financijske poteškoće, loša perso- izgradnja streljana i organiziranje
Milan Andrijanić, Darinko Mihaljević, Ivica Širić,
Stojan Musa i Marko Rošić
5
IZ SAVEZA
Ilija Vrljić: Zakon o lovstvu
i dalje je najveći problem
streljačkih natjecanja, sudjelovanje na među-
narodnim lovnim manifestacijama, njegova-
nje lovačke etike i običaja, te obilježavanje 20.
obljetnice utemeljenja Saveza. Sve ove, kao i sve
druge provedene aktivnosti, učinile su 2012. go-
dinu jednom od najuspješnijih u radu Saveza
od njegova utemeljenja do danas.
U raspravi koja je uslijedila nakon izvje-
šća o radu, za riječ se javio dopredsjednik
Saveza Slavko Marin, koji se dotaknuo broj-
nih pozitivnih aktivnosti Saveza u protekloj
godini ističući lovno izdavaštvo, međuna-
rodne aktivnosti, te aktivnosti na imple-
mentaciji Zakona o lovstvu u smislu zaštite
interesa članica Saveza. Posebno je naglasio
sljedeće: Savez treba biti naš ponos i nemojmo
dopustiti da bilo kakve slabosti dovedu u pita-
nje njegovu opstojnost.
FINANCIJSKO IZVJEŠĆE SAVEZA ZA 2012.
GODINU
Po usvajanju Izvješća o radu, prešlo se
na drugu točku dnevnog reda vezanu za fi-
nancijsko poslovanje Saveza u 2012. godini,
odnosno Financijsko izvješće i Izvješće Nad-
zornog odbora o materijalno-financijskom
poslovanju Saveza u 2012. godini, o čemu
je izvješće podnio predsjednik Nadzornog
odbora Anto Dolić. Obrazlažući izvješće Do-
lić je istaknuo da je iz izvješća vidljivo da je
financijsko poslovanje Saveza u 2012. godini
bilo negativno jer su znatna financijska sred-
stva izdvojena za plaćanje izlaznog PDV-a,
što je stvorilo nelikvidnost, odnosno nemo-
gućnost plaćanja ostalih dospjelih obveza.
Također je istaknuo da je materijalno-finan-
cijsko poslovanje Saveza u 2012. godini bilo
u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i
da nije bilo nikakvih nepravilnosti u radu.
Po podnošenju izvješća, kao i obično
kada je u pitanju financijsko poslovanje,
uslijedila je burna i iscrpna rasprava o nje-
mu. Za govornicom su se izmjenjivali zastu-
6 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.
pnici iznoseći svoje primjedbe, prijedloge,
pitanja, stavove i mišljenja.
Veoma oštre kritike na račun financij-
skog poslovanja Saveza i Izvješća Nad-
zornog odbora iznijeli su Dragan Ostojić
i Branko Vukoja, a primjedbi su imali i Lju-
bomir Vučur, Petar Mandurić, Ivan Brizić i
Branko Leko. Kritike i primjedbe zastupni-
ka uglavnom su se odnosile na pojedine
stavke prihoda i rashoda prikazane u Bruto
bilanci, na Izvješće Nadzornog odbora, za-
tim na pojedine segmente poslovanja po-
put uporabe vozila Saveza, te na metodo-
logiju prikazivanja, odnosno izvješćivanja
o financijskom poslovanju.
Objašnjenja i odgovore zastupnicima
davali su Ilija Vrljić, Anto Dolić, Ivo Zane, Da-
rinko Mihaljević i Pavo Kosić, dok je Anto
Cvitanović u veoma emotivnom obraća-
Slavko Marin:
nju izrazio svoje neslaganje s kritikama i
Savez je naš ponos
primjedbama na rad Saveza, te pozvao na
razum i konkretne prijedloge za rješenje Za razliku od Programa rada, o prijedlo-
problema. gu Financijskog plana Saveza za 2013. go-
Burna i iscrpna rasprava o ovoj točki dinu ponovno se razvila dinamična i kon-
dnevnog reda završena je kompromisnim struktivna rasprava u kojoj su sudjelovali
prijedlogom Vlade Solde koji je skupština Branko Vukoja, Petar Mandurić, Filip Šarić,
usvojila s 5 glasova protiv i 13 suzdržanih. Ilija Vrljić i Ivica Lučić.
U ovoj raspravi svojim se osebujnim na-
PROGRAM RADA I FINANCIJSKI PLAN stupima isticao Petar Mandurić, koji je iznio
SAVEZA ZA 2013. GODINU cijeli niz konkretnih prijedloga na financijski
Predsjednik Skupštine Darinko Miha- plan u smislu ušteda i smanjenja troškova
ljević otvorio je raspravu o Programu rada kako bi se nadvladala trenutna financijska
Saveza za 2013. godinu, uz napomenu da situacija. Osim ovih prijedloga Mandurić je
ga nema potrebe obrazlagati jer su ga za- inicirao i pitanje suradnje s Kinološkim sa-
stupnici dobili u skupštinskim materijalima. vezom Herceg-Bosne predlažući izdvajanje
Ovo su obrazloženje zastupnici prihvatili i jednu KM po lovcu Kinološkom savezu, što
bez primjedbi usvojili Program rada Saveza bi se kompenziralo provedbom određenih
za 2013. godinu. kinoloških manifestacija za lovce. Na koncu
Svoga kolegu za govornicom, zastupnici su pozorno slušali

Anto Dolić: Sve je po propisima
je kao rezime svojih izlaganja
istaknuo: Predlažem da ovaj plan
bude što vjerniji svojoj budućnosti
i treba voditi računa o novcu da
dogodine imamo bolje financijsko
izvješće.
Složni s ovom konstatacijom
zastupnici su, pomalo umorni i
zasićeni od rasprava, jednogla-
sno usvojili Financijski plan Sa-
veza za 2013. godinu.
Pod točkom razno skupština
je razmatrala i jednoglasno do-
nijela odluku o stavljanju izvan
snage ranije odluke o plaćanju
dnevnica zastupnicima u Skup-
štini od strane Saveza, čime je
iscrpljen dnevni red, odnosno
završen radni dio skupštine.
Petar Mandurić: Niz primjedbi i prijedloga
www.lovackisavez-hb.ba
TVRDI UVEZ HOOPA
I DOMJENAK
U svečanom dijelu skup-
štine uslijedila je uobičajena
procedura uručenja tvrdog
uveza Hoopa, koji je nazočnim
predstavnicima članica uručio
predsjednik Saveza Ilija Vrljić,
a potom zajednički domjenak
na kojem su zastupnici u opu-
štenoj atmosferi sumirali svoj
rad, jednoglasni u ocjeni da je
dobro što se otvoreno i iscrpno
raspravljalo o svim pitanjima, i
da je u tom smislu ovo bila naj-
demokratskija skupština Saveza
u zadnjih nekoliko godina.
Ivica Lučić
IZ SAVEZA
Ilija Vrljić i Ivo Zane: Tvrdi uvez Hoopa iz ruke u ruku
ZAKLJUČCI SKUPŠTINE
LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE
Na temelju članka 29. i članka 30. Statuta Lovačkog saveza
Herceg Bosne, Skupština Saveza na sjednici održanoj 25. svib-
nja 2013. u Mostaru donijela je sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Usvaja se Izvješće o radu Saveza u 2012. godini.
2. Usvaja se Financijsko izvješće Saveza za 2012. godinu, uz
pismeno obrazloženje pojedinih stavki iz Bruto bilance Save-
za za 2012. godinu.
3. Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o materijalno-fi-
nancijskom poslovanju Saveza u 2012. godini.
4. Usvaja se Program rada Saveza za 2013. godinu.
5. Usvaja se Financijski plan Saveza za 2013. godinu.
6. Stavlja se izvan snage Zaključak Skupštine Saveza od 31.
ožujka 2007. o plaćanju dnevnica zastupnicima u Skupštini
od strane Saveza.
PREDSJEDNIK SKUPŠTINE LSHB:
Darinko Mihaljević, v. r.
7
IZ SAVEZA
Ilija Vrljić, predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne LOVNO IZDAVAŠTVO
S obzirom na značenje lov-

IZVJEŠĆE O RADU LOVAČKOG SAVEZA

noga izdavaštva u informativ-
nom, stručnom i edukacijskom
smislu, tijekom protekle godi-

HERCEG BOSNE U 2012. GODINI ne realizirani su svi planirani

u lovištima. Ovaj apel naišao
je na plodno tlo i uslijedile su
brojne aktivnosti na zbrinja-
vanju i spašavanju ugrožene
divljači, čime su još jednom,
po tko zna koji put, lovci poka-
zali da su jedini istinski čuvari
i zaštitnici prirode i divljači na
ovim prostorima. Isto se pono-
vilo i tijekom ljeta kad su veliki
šumski požari poharali pojedi-
na naša lovišta.
Elementarne nepogode kao
da su bile svojevrsni okidač i
poticaj lovcima da nastave s
radom u lovištima, što se spon-
tano prometnulo u jednu od
težišnih zadaća Saveza i nje-
govih članica tijekom protekle
godine. Provedene su brojne
aktivnosti organiziranog i plan-
skog gospodarenja lovištima,
Izobrazba i polaganje ispita
za ocjenjivača trofeja divlja-
či nametnula se kao potreba
proistekla iz zahtjeva članica
Saveza, te kao zakonska obve-
za svih korisnika lovišta. Ova
izobrazba organizirana je i
provedena tijekom lipnja i srp-
nja 2012. na razini županijskih
vijeća za lovstvo u Odžaku,
Novoj Biloj i Mostaru. Nakon
provedene izobrazbe ispit za
ocjenjivača trofeja divljači po-
ložilo je 98 kandidata iz goto-
vo svih članica Saveza, čime je
uspješno završen jedan veoma
zahtijevan edukacijski projekt.
Njegova vrijednost ogleda se i
u tome što su ga proveli kvali-
ficirani lovni eksperti Saveza s
međunarodnom licencijom za
ocjenjivanje trofeja. Ovi ispiti
izdavački projekti Saveza. Tako
je izdano planiranih šest bro-
jeva lovačkog glasila Hoop!, uz
nastojanje da se maksimalno
unaprijede njegove informa-
tivne, stručne, edukacijske i
promidžbene vrijednosti, te
dosegnu dizajnerski, grafički i
medijski standardi koji Hoop!
godinama čine jednim od naj-
kvalitetnijih lovačkih glasila u
ovoj regiji.
U prošloj godini, u povodu
obilježavanja 20. obljetnice
utemeljenja Saveza, izdana
je prigodna monografija pod
nazivom „Dvadeset godina
pod stijegom Herceg Bosne“.
U monografiji su slikom i riječi
prikazane aktivnosti Saveza od
utemeljenja do danas, smješte-
ne u povijesni kontekst lovstva
u BiH od njegovih početaka do
današnjih dana. O njezinoj vri-

R
ad Saveza u 2012. godi-
ni temeljio se na zakon-
skim propisima, statutar-
nim odredbama, planiranim
programskim aktivnostima i
zadaćama, te odlukama i za-
ključcima radnih tijela Saveza,
utemeljenim na ciljevima pro-
vedbe jedinstvene lovne poli-
tike, razvoja i unapređenja lov-
stva, uzgoja, zaštite i korištenja
divljači, te zaštite prirode i ljud-
skog okoliša.
Godina 2012. protekla je u
znaku obilježavanja 20. obljet-
nice utemeljenja Saveza. Sve
aktivnosti odvijale su se u zna-
ku tog jubileja, a provodile su
se kroz nekoliko težišnih zada-
ća koje su obilježile rad Saveza
i njegovih članica u protekloj
godini.
SKRB ZA LOVSTVO I DIVLJAČ
Početak godine obilježilo je
nezapamćeno snježno nevri-
jeme koje je početkom veljače
poharalo naše krajeve i ugrozi-
lo divljač u lovištima. S razine
Saveza odmah je upućen poziv
članicama i lovcima da obusta-
ve sve aktivnosti vezane uz lov,
te da poduzmu mjere zaštite,
prihrane i zbrinjavanja divljači
kao i aktivnosti vezane uz lov-
nu izobrazbu, lovni turizam,
lovnu kinologiju i streljaštvo,
ekologiju, te lovačku etiku i
običaje. Ovome svakako treba
dodati i sudjelovanje lovaca u
provedbi oralne vakcinacije li-
sica u Bosni i Hercegovini gdje
su također dali veliki doprinos
i pokazali svoju nezamjenjivu
korisnu društvenu funkciju.
Sve ove aktivnosti pred-
stavljaju uvjerljivi dokaz da
su lovci i lovačke udruge, bez
ičije pomoći, uza sve nedaće i
nepogode, i u protekloj godi-
ni sačuvali lovišta i divljač kao
državno dobro od općeg in-
teresa, i svojim radom dali ne-
mjerljiv doprinos sveukupnom
poboljšanju prilika u lovstvu na
ovim prostorima.
LOVNA IZOBRAZBA
Poznato je da Savez već
godinama provodi cijeli niz ra-
zličitih sadržaja vezanih za izo-
brazbu i edukaciju svoga član-
stva. Tako je bilo i u 2012., koju
su težišno obilježile izobrazba
i polaganje ispita za ocjenjiva-
ča trofeja divljači te izobrazba
lovnih pripravnika i polaganje
lovačkog ispita.
potvrda su ispravne lovne po-
litike, organizacijskih sposob-
nosti, tehničkih i ljudskih kapa-
citeta Saveza, ali i odgovornog
članstva koje želi učiti i stjecati
nova znanja iz oblasti lovstva.
Izobrazba lovnih pripravni-
ka i polaganje lovačkog ispita
provedeni su sukladno Pravil-
niku o programu, uvjetima i
načinu polaganja lovačkih is-
pita. Lovački ispiti organizirani
su za pripravnike iz 34 lovačka
društava. Ispit su u 2012. polo-
žila 403 pripravnika, a 62 pri-
pravnika nije položilo lovački
ispit.
Glede izobrazbe lovnih
pripravnika i polaganja lovač-
kih ispita, iz godine u godinu
očit je napredak u organizaci-
ji ispita i razini znanja lovnih
pripravnika. Rezultat je to do-
sljedne provedbe Nastavnog
plana i programa izobrazbe,
odnosno obvezne teorijske i
praktične obuke pripravnika
na razini lovačkih udruga, kao
i drugih mjera koje se provo-
de u cilju poboljšanja ovoga
veoma bitnog segmenta lov-
stva koji ostaje trajna i težišna
zadaća Saveza i u idućem raz-
doblju.
jednosti najbolje govore riječi
cijenjenog prof. dr. Marijana
Grubešića, koji kaže: „Monogra-
fija svojim opsegom, sadrža-
jem, argumentima i slikovitim
prilozima predstavlja ne samo
kroniku jednoga vremena i
područje djelovanja Hrvata na
prostoru Herceg Bosne, već je
i svojevrsni udžbenik povijesti
lovstva, lovačke kulture i tradi-
cije na prostoru Bosne i Herce-
govine“.
Svojim izlaskom monogra-
fija je nesumnjivo obogatila
lovno izdavaštvo i jedan je
od najznačajnijih izdavačkih
projekata Saveza kao i cjelo-
kupnog lovnog izdavaštva u
novijoj povijesti Bosne i Herce-
govine.
Uz Hoop! i monografiju,
tiskan je i lovački kalendar, ra-
zličite vrste obrazaca, diploma,
uvjerenja, povelja, pohvala i
odličja, te lovačke iskaznice i
tvrdi uvez Hoopa, što izdavaš-
tvo svrstava među najuspješni-
je projekte Saveza u protekloj
godini.
LOVNO STRELJAŠTVO
Lovno streljaštvo jedan je od
segmenata lovstva kojem se

8 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.


s razine Saveza već godinama
pridaje veliko značenje tako da
su različite streljačke aktivnosti
na svojevrstan način obilježile i
proteklu godinu.
Prvo je u Orašju, na streljani
Lovačke udruge „Sava“, sredi-
nom lipnja održano Otvoreno
prvenstvo Saveza u lovnom
streljaštvu, koje je i ovaj put
imalo međunarodni karakter jer
su na njemu nastupili strijelci iz
Slavonskog Broda i Babine Gre-
de iz Republike Hrvatske. Na-
kon Orašja, početkom kolovoza
u Čapljini je, na novoizgrađenoj
streljani Lovačke udruge „Ga-
leb“, održano Prvenstvo članica
Saveza u lovnom streljaštvu.
Na ovim streljačkim natje-
canjima nastupili su strijelci lo-
vačkih društava članica Saveza
iz Orašja, Domaljevca, Odžaka,
Kiseljaka, Busovače, Kreševa,
Širokog Brijega, Mostara, Neu-
ma, Čitluka, Čapljine i Kupresa,
a prethodila su im različita stre-
ljačka natjecanja na županij-
skim i lokalnim razinama.
Kao svojevrsni vrhunac stre-
ljačkih aktivnosti u prošloj godi-
ni bilo je sudjelovanje streljačke
reprezentacije Lovačkog saveza
Herceg Bosne na međunarod-
nom streljačkom natjecanju,
početkom listopada, u Zelen-
dvoru kod Varaždina. Na ovom,
kao i na mnogim drugim na-
tjecanjima, strijelci Saveza po-
stigli su odlične rezultate, što
potvrđuje ispravan put i dobru
organiziranost lovnoga streljaš-
tva na razini Saveza i njegovih
članica.
SAVEZ NA DRŽAVNOJ
I MEĐUNARODNOJ RAZINI
Aktivnosti Saveza na držav-
noj razini u Bosni i Hercegovini,
tijekom 2012. godine, provodi-
le su se kroz suradnju s druga
dva lovačka saveza (LSRS i SLO-
uBiH) na realizaciji zajedničkih
aktivnosti vezanih za lovstvo u
Bosni i Hercegovini. Ove zajed-
ničke aktivnosti težišno su bile
vezane za prevenciju svinjske
kuge i oralnu vakcinaciju lisica
u BiH, lovno zakonodavstvo,
organiziranje sjednice Uprav-
nog odbora FACE u BiH, te
predstavljanje lovstva iz BiH
na međunarodnoj razini. Po-
znato je da već duže vremena
www.lovackisavez-hb.ba
rad Savjeta lovačkih saveza BiH
otežava, ili bolje reći blokira,
zahtjev Lovačkog saveza Re-
publike Srpske za promjenom
imena Saveza lovačkih organi-
zacija BiH i podjelom prijerat-
ne zajedničke imovine lovaca,
koju sada koristi lovački savez
u Sarajevu. Očekivati je da će
ovi problemi uskoro biti rije-
šeni zajedničkim dogovorom
triju lovačkih saveza.
Međunarodna aktivnost Sa-
veza u protekloj godini ogle-
dala se kroz sudjelovanje na
nekoliko vrlo značajnih među-
narodnih lovnih manifestacija.
Prva od njih bila je sastanak
CIC koordinacijskog Foruma za
srednju i jugoistočnu Europu
koji je sredinom ožujka 2012.
održan u Beogradu, o temi
lovnoga zakonodavstva. Tom
prigodom predstavnici Save-
za upoznali su čelnike svjetske
lovačke organizacije s proble-
matikom neprovedbe lovnog
zakonodavstava i međunarod-
nih konvencija, osobito u BiH.
Nakon Beograda, uslijedilo
je sudjelovanje na koordina-
cijskom sastanku FACE-a s lo-
vačkim savezima balkanskih
zemalja, koji je koncem lipnja
održan u Dolenjskim Toplica-
ma u Sloveniji. I ovaj međuna-
rodni lovni skup bio je prigoda
da se čelnici europske lovačke
organizacije upoznaju sa sta-
njem i problemima lovstva u
BiH.
Na poziv Hrvatskog lovač-
kog saveza, sredinom listopa-
da, izaslanstvo Saveza posjetilo
je Međunarodni sajam lova u
Varaždinu u sklopu kojeg je or-
ganizirano međunarodno na-
tjecanje u lovnom streljaštvu
na kojem je veoma zapažen
nastup imala streljačka repre-
zentacija Lovačkog saveza Her-
ceg Bosne.
Osim navedenih aktivno-
sti, tijekom protekle godine
ostvarena je višestruka surad-
nja s brojnim institucijama i
predstavnicima zakonodavne
i izvršne vlasti na lokalnoj, žu-
panijskoj i državnoj razini, kao i
s vjerskim, gospodarskim i kul-
turnim institucijama, te pred-
stavnicima međunarodne za-
jednice u Bosni i Hercegovini.
Također, kroz brojne aktivnosti
i sadržaje ostvarena je suradnja
s članicama Saveza, a provodila
se kroz radne posjete, lovač-
ke večeri, zajedničke lovove,
lovačke ispite, streljačka na-
tjecanja, ispite za ocjenjivače
trofeja, županijske koordinaci-
je, svečane obljetnice te druge
različite vidove suradnje.
Aktivnostima na državnoj i
međunarodnoj razini Savez je i
u 2012. dao doprinos razvoju i
unapređenju lovstva i potvrdio
svoj status punopravne članice
svjetske i europske lovačke or-
ganizacije.
OBILJEŽAVANJE 20. OBLJETNI-
CE UTEMELJENJA SAVEZA
Za razliku od početka go-
dine obilježenog snježnom
nepogodom, konac godine za
Savez i njegove članice prote-
kao je u svečanom ozračju. Na
uočnicu utemeljenja Hrvat-
ske zajednice Herceg-Bosne,
17. studenog, Lovački savez
Herceg Bosne svečano je i
dostojanstveno obilježio 20.
obljetnicu svoga utemeljenja.
Svečana obljetnica bila je pri-
goda prisjetiti se prijeđenog
puta Saveza i zahvaliti svima
koji su na bilo koji način do-
prinijeli njegovu utemeljenju i
radu. Tom prigodom predstav-
ljena je i monografija znakovita
naslova „Dvadeset godina pod
stijegom Herceg Bosne“, koja
na osebujan način govori upra-
vo o Savezu i njegovu putu od
utemeljenja do danas. Svečano
obilježavanje 20. obljetnice
utemeljenja Lovačkog saveza
Herceg Bosne svakako je naj-
značajniji događaj za hrvatsko
lovstvo i hrvatski lovački kor-
pus u Bosni i Hercegovini, u
2012. godini.
SAVEZ DANAS
Na rad Saveza u protekloj
godini utjecale su nepovoljne
političke, gospodarske i so-
cijalne prilike na prostoru na
kojem Savez i njegove članice
djeluju i rade. Gorući problem
i dalje je neprovedba Zakona o
lovstvu, a glavni razlog njego-
ve neprovedbe je nedostatak
političke volje na svim razina-
ma vlasti. Negativne posljedice
ovakvog stanja umnogome su
prisutne na terenu i mogle bi
IZ SAVEZA
biti nesagledive za cjelokupno
lovstvo na ovim prostorima.
Neprovedba zakona izravno
ugrožava postojeću organiza-
ciju lovstva i urušava postojeći
sustav lovnoga gospodarenja.
Lovačke organizacije napada
sindrom anarhije i osipanja
članstva, a lovišta su otvorena
za krivolov i devastaciju.
Ovakvo stanje u lovstvu
uzrokovalo je cijeli niz poteš-
koća koje su se manifestirale
kroz nepoštivanje zakonskih
propisa, lošu organiziranost i
cijepanje lovačkih društava,
osjetan zastoj u radu županij-
skih vijeća za lovstvo, financij-
ske poteškoće, loša personal-
na rješenja, nerazumijevanje
i izostanak potpore institucija
sustava, što se negativno odra-
zilo na rad Saveza u protekloj
godini.
Pa ipak, uz sve probleme,
nedaće i nepogode, rad Save-
za obilježile su brojne značaj-
ne aktivnosti kao što su sani-
ranje posljedica elementarnih
nepogoda, zaštita divljači i
uređenje lovišta, provedba
izobrazbe i polaganja lovač-
kih ispita i ispita za ocjenjivače
trofeja, izdavanje Hoopa i mo-
nografije, izgradnja streljana i
organiziranje streljačkih natje-
canja, sudjelovanje na među-
narodnim lovnim manifestaci-
jama, njegovanje lovačke etike
i običaja, te obilježavanje 20.
obljetnice utemeljenja Saveza.
Ove, kao i sve druge provede-
ne aktivnosti, učinile su 2012.
jednom od najuspješnijih go-
dina u radu Saveza od njegova
utemeljenja do danas.
Pred Savezom su brojni
izazovi u koje ulazi s dvadese-
togodišnjim iskustvom koje je
stjecao u jako teškim i breme-
nitim vremenima, boreći se za
svoju opstojnost. S tim isku-
stvom i snagom koju danas
ima, Savez odlučno, sigurnim i
čvrstim korakom ide kroz treće
desetljeće svoga postojanja.
Želim da zajednički nasta-
vimo taj hod prema novim
izazovima razvoja i unaprjeđe-
nja našega lovstva i izgradnje
naših lovačkih organizacija na
dobrobit hrvatskoga lovačkog
korpusa i cjelokupnog lovstva
u Bosni i Hercegovini.
9
IZ SAVEZA
OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU

Sudionici ovogodišnjeg Otvorenog prvenstva Saveza

Kupreška streljana
natjecanje na razini županije,
a i pojedine udruge održale
su svoja natjecanja. Život i rad

“oživjela” u novom ruhu

OSVJEŽENJE „NA KVADRAT“
U pojedinačnoj konkurenciji, pobjednik
Prvenstvo je održano prvi
Vladimir Mandić-Ćada iz Širokog Brijega. U lipnja, a dan ranije, 31. svibnja,
bio je službeni trening. U me-
momčadskoj konkurenciji, Širokobriježa-
đuvremenu, do početka ovoga
ni prvi, Neumljani drugi, Mostarci treći. Na natjecanja, na streljani je mno-
dan treninga, 31. svibnja, snježne pahuljice go urađeno, čime su bili ugod-
no iznenađeni svi sudionici
na kupreškoj streljani. natjecanja. Što su sve učinili,
vidljivo je iz riječi predsjedni-
na streljani krenuo je i više ne
bi trebalo biti stanke. Pripre-
mljena je sva infrastruktura za
izgradnju grudobrana za ga-
đanje pokretnih meta, gdje će
se moći vršiti upucavanje i pro-
vjera oružja. Moram istaknuti
veliko zalaganje mojih lovaca
i pomoć određenih općinskih
struktura. Zahvalan sam i Lo-
vačkom savezu Herceg Bosne
što nas je na neki način pokre-
nuo i mislim da ćemo danas
biti dobri domaćini svim sudi-

K
ada je početkom travnja Povjerenstvo za lovno streljaštvo Lo- ka Juriča: „Nakon završenog onicima“.
vačkog saveza Herceg Bosne tražilo domaćine za dva natje- prvenstva Saveza prije dvije I zaista, Kupres je bio izvr-
canja koja organizira Savez u ovoj godini, prijedlog je pao na godine, streljana nije korište- stan domaćin. Jedino na što
Kupres i Mostar. na. Ovaj poziv za domaćinstvo se nije moglo utjecati bile su
Glede Kupresa, dva su razloga bila da baš oni budu domaćini pe- Otvorenog prvenstva dobro vremenske prilike. Ako su neki
tog po redu Otvorenog prvenstva Lovačkog saveza Herceg Bosne nam je došao da se nastave ra- priželjkivali osvježenje na Ku-
u lovnom streljaštvu. Prvi je što nakon otvaranja streljane u tome dovi na streljani. Evo vidite što presu, imali su ga do mile volje.
gradu prije dvije godine, na njoj nije organizirano ni jedno natje- smo sve uradili. Sada streljana U petak jutro, na dan treninga,
canje. Kako netko iz Povjerenstva reče, „da im stroj ne zahrđa i da mnogo ljepše izgleda, uskla- na streljani su lepršale snježne
raslinje ne prekrije okoliš streljane“. Drugi razlog je što su mnogi ovo đena je s okolišem, a uređeno pahuljice. Temperatura tek ne-
natjecanje vidjeli i kao jedan ugodan izlet na kuprešku visoravan je i mjesto za gledatelje. Ispred što iznad ništice ipak je mno-
i osvježenje od vrućina koje u ovo doba godine počinju pritiskati, stajnih mjesta i bunkera zasijali ge iznenadila. „Pripremio sam
posebice hercegovačku regiju. Ponuđeno domaćinstvo natjecanja smo travu. U proteklih mjesec ja pun kombi bunda“, u šali
predsjednik LD „Tetrijeb“ iz Kupresa Marko Jurič-Pop prihvatio je dana ovdje se stalno nešto govori kupreški lovnik Jandre
bez imalo dvojbe. događa. Održali smo jedno Aničić. Sve su ekipe odradi-

10 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

 IZ SAVEZA
NEIZVJESNO
DO ZADNJEGA GOLUBA
Pucale su se, uobičajeno,
dvije serije od po 15 golubova
za momčadski poredak, a pr-
vih šest strijelaca iz tog dijela
još jednu seriju za pojedinač-
ni poredak. U prvoj seriji, Ivica
Bačić iz Neuma, prošlogodišnji
pojedinačni pobjednik ovoga
natjecanja, i Širokobriježanin
Zoran Mandić, svih petnaest
puta pogodiše metu i namet-
nuše se kao glavni favoriti. Bilo
je tu još dosta strijelaca koji su
ih pratili s golubom ili dva zao-
statka. Drugu su seriju gledatelji
pratili s velikom pozornošću, jer
su se već pomalo slagale liste
ekipnih pobjednika. Na kraju su
iskusni Širokobriježani (Vladi-
mir, Zoran i Tomislav Mandić i
Slavenko Lasić) opravdali ulogu
favorita i sa šest golubova viška
(79) osvojili prvo mjesto. Drugi
su, sa 73 pogotka, bili strijelci
Gledatelji su uživali u preciznosti i nadmetanju strijelaca „Jadrana“ iz Neuma (Ivica i Mato
Bačić, Alen Franjić i Mustafa
le po koju seriju na treningu i „Jadran“ Neum. je pozdravio i službeno otvorio Beširević), a s golubom manje
uglavnom su se svi pitali kakvo Nakon izvučenih rednih natjecanje tajnik Saveza Ivica (72) strijelci „Jarebice“ iz Mo-
će biti vrijeme sutra, na dan brojeva nastupa strijelaca, na- Lučić. stara (Leo, Smiljan i Ivo Stojčić
natjecanja. Poneki, zimogrizni- zočnima se prigodnim riječima Baš kad je natjecanje poče- i Goran Knezović) bili su treći.
ji, brzo su napustili streljanu obratio predsjednik LD „Tetri- lo, vrijeme se malo primirilo. I ostali redoslijed ekipa pomno
i otišli se okrijepiti i ugrijati u jeb“ Marko Jurič, a u ime orga- Kišica je povremeno stidljivo se analizirao jer je svatko želio
nekom od kupreških restorana. nizatora natjecanja, Lovačkog rominjala, ali ne toliko da ome- biti bliže vrhu.
Ostali ostadoše do u noć naslo- saveza Herceg Bosne, nazočne ta strijelce i gledatelje. U završnu seriju za pojedi-
njeni na priručni šank uživajući
u prirodno rashlađenom piću
i ugodnom čavrljanju s doma-
ćinima. Odredište za spavanje
bio je hotel „Adria ski“ na Čajuši.
Osvanulo je oblačno i pro-
hladno jutro. Sitna kiša još uvi-
jek je kapkala, dajući nadu da
će ipak prestati. Započelo je
okupljanje na streljani na Stoli-
nu vrilu. Dok je Jelena primala
prijave ekipa, Đuro Oršolić pri-
premao je ostale pojedinosti
kako bi natjecanje moglo po-
četi. Po prijavama se vidjelo da
će ovo natjecanje biti rekordno
po broju ekipa i natjecatelja.
Naime, prijavilo se 49 strijela-
ca, svrstanih u 13 momčadi.
Bili su to strijelci iz LD „Tetrijeb“
Kupres, LU „Cincar“ Livno, LU
„Vran“ Tomislavgrad, LD „Zec“
Busovača, LD „Lještarka“ Kise-
ljak, LU „Kuna“ Domaljevac, LU
„Sava“ Orašje, HLU „Malič“ Gru-
de, LD „Mosor“ Široki Brijeg, LD
„Jarebica“ Mostar, LD „Galeb“ Šestorica najboljih, među njima je i pobjednik Vladimir Mandić-Ćada (treći slijeva)
Čapljina (dvije momčadi) i LU

www.lovackisavez-hb.ba 11
IZ SAVEZA
načni poredak plasirali su se
Vladimir Mandić (27), Zoran
Mandić (26) i Slavenko La-
sić (26) iz Širokog Brijega, Leo
Stojčić (27) iz Mostara, Alen
Franjić (26) i Ivica Bačić (25)
iz Neuma. Nakon dobrog pu-
canja uz pozorno praćenje
svih sudionika i gostiju, s istim
brojem pogodaka završili su
Vladimir Mandić i Zoran Man-
dić. U međusobnom raspuca-
vanju, spretniji je bio Vladimir
Mandić-Ćada i zasluženo po-
nio titulu pobjednika petog
Otvorenog prvenstva Saveza u
lovnom streljaštvu. Drugi je bio
Zoran Mandić, treći Alen Fra-
njić, četvrti Leo Stojčić.
Uslijedila je završna sveča-
nost, podjela pokala, meda-
lja i zahvalnica. Svima koji su
pomogli organizirati ovo na-
tjecanje, prigodne zahvalnice
uručio je „kum“ ove streljane,
OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE ZAUSTAVLJANJA TENKOVA
I ove se godine
natjecanje održalo, ali…
12
Boško Mihaljević-Bem. Poka-
le i medalje ekipama uručili su
predsjednik, lovnik i tajnik „Tetri-
jeba“: Marko Jurič-Pop, Jandre
Aničić i Zrinko Svalina. Četvo-
rici prvoplasiranih u pojedinač-
nom dijelu natjecanja pokale
su uručili članovi Povjerenstva
za lovno streljaštvo Ivica Bačić,
Đuro Oršolić, Zvonko Udovičić
i tajnik Saveza Ivica Lučić, koji je
sudionicima uručio i diplome o
sudjelovanju na natjecanju.
Domaćini su na kraju sve
sudionike počastili roštiljem
i pićem. Potekla je i pjesma.
Slavljenik Ćada „obori“ nekoliko
ganga. Pop se trudi da se, ova-
ko lijepo raspoloženi, ne razila-
zimo. No, pred nekima je dug
put. Stisak ruke i doviđenja do
ponovnog susreta, početkom
kolovoza u Mostaru.
Zajednička radost pobjednika i ljudi zaslužnih za organizaciju natjecanja
Vlado Bošnjak
D
vadeset drugu obljetni-
cu zaustavljanja tenko-
va bivše JNA u Pologu,
na granici širokobriješke i mo-
starske općine, lovci „Mosora“
i njihovi gosti i ove su godine,
4. svibnja, obilježili tradicional-
nim streljačkim natjecanjem
Nakon natjecanja i podijeljenih pokala, zajednička fotografija za uspomenu
Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

Precizno oko i mirna ruka kod većine natjecatelja
na streljani na Mostarskom bla-
tu. Ovo natjecanje održava se
u sklopu „Svibanjskih sjećanja“,
što je zajedničko ime za razli-
čite vrste programa koji se, u
znak sjećanja na ratne događa-
je, u svibnju održavaju u široko-
briješkoj općini. Tako su i lovci,
koji su u povijesnom događa-
nju zaustavljanja tenkova, jer
su jedini bili legalno naoružani,
odigrali jako bitnu ulogu, dobi-
li zasluženu prigodu obilježiti
ovaj važan događaj iz Domo-
vinskog rata. Na otvaranju na-
tjecanja nazočne su prigodnim
riječima pozdravili predsjednik
LD „Mosor“ Tomo Milićević i
načelnik Općine Široki Brijeg
Predsjednik Saveza Ilija Vrljić sa strijelcima mostarske „Jarebice“
www.lovackisavez-hb.ba
Miro Kraljević, koji je ovo na-
tjecanje službeno otvorio.
Po lijepom i ugodnom pro-
ljetnom vremenu, na natjeca-
nje su se prijavila 34 strijelca.
Od gostiju došli su strijelci iz
Čapljine, Mostara i Gruda. U
ekipnom dijelu pucalo se u
dvije serije po 10 golubova,
koje su se računale i za poje-
dinačni poredak. Ekipe su bile
sastavljene po lovnim jedini-
cama LD „Mosor“ i za ekipni
poredak u konkurenciji su bili
samo strijelci „Mosora“. Strijelci
„gosti“ bili su u konkurenciji za
pojedinačni poredak. Nakon
zanimljivog pucanja, ekipno
prvo mjesto osvojili su strijelci
LJ „Orovnik“ (Vladimir, Tomi-
slav i Zoran Mandić), drugi su
bili strijelci LJ „Blato“ (Anđelko,
Miroslav i Darko Zovko), a treći
strijelci LJ „Varda“ (Veselko Sol-
do, Ivica Ćavar, Dragan Karačić
i Vlado Bokšić).
Prvih šest strijelaca iz prve
dvije serije raspucavalo je još
jednu seriju za pojedinačni po-
redak. Prvo mjesto osvojio je
Zoran Mandić, drugo Dragan
Jurić, treće Darko Zovko i če-
tvrto Mario Jurić.
Uslijedilo je uručenje pokala
i medalja najboljima. No prije
toga se Ilija Vrljić, predsjed-
nik Saveza, obratio nazočnima
istaknuvši značenje očuvanja
Jedan od pokala uručio je i general Miljenko-Mića Lasić
IZ SAVEZA
tradicije ovoga natjecanja, s
opaskom da ga više nego do-
sad trebaju promovirati i lovci
i politika. Zatim je strijelcima
LD „Jarebica“ iz Mostara, kao
najboljoj ekipi izvan „Mosora“,
uručio prigodan pokal. Ostale
pokale i medalje uručili su To-
mislav Čerkez, Miljenko-Mića
Lasić, Tomo Milićević, Dragan
Ivanković, Slavenko Lasić, To-
mislav Mandić, Ivo Slišković,
Vinko Topić i Miro Kraljević.
Uslijedio je zajednički domje-
nak za sve sudionike i goste.
Na kraju, unatoč odličnoj
organizaciji ovoga natjecanja,
bilo je i nedostataka. Prvo, do-
sta mali odziv strijelaca (iz dvije
lovne jedinice LD „Mosor“ samo
po jedan strijelac,). Drugo, sla-
ba, gotovo nikakva posjeće-
nost lovaca ovom natjecanju.
Nekada je ovo natjecanje bila
lovačka, pa i „pučka“ svečanost.
Treće, neki novi strijelci koji su
posljednjih godina „obećavali“,
nisu se pojavili na ovom na-
tjecanju. I još bi se toga moglo
dodati. Neki ovo uspoređuju sa
stanjem u „Mosoru“, traže uzrok
u tome. Međutim, najveća je
krivnja ipak u vodstvu Društva
i samim strijelcima, odnosno
Povjerenstvu za lovno streljaš-
tvo. Ovo natjecanje ne bi tre-
balo ovisiti o volji i naporima
nekolicine pojedinaca, ono bi
moralo biti dio programa rada
Društva i kao takvom treba
na vrijeme početi s njegovom
pripremom. Prilika za to je već
iduće godine.
Vlado Bošnjak
13
DIVLJAČ I LOVIŠTE
LJETNA PREHRANA DIVLJAČI

U ljetnom razdoblju
u lovištu je uglavnom
dovoljno hrane
za potrebe divljači
S dolaskom proljeće i ljeta, divljač donosi prinove na svijet i za-
počinje novi reprodukcijski ciklus. To je najaktivniji dio godine, i
fiziološki i migracijski. Mnogo je promjena na samoj divljači, od
mijenjanja dlake do rasta novoga rogovlja te podizanja mla- promjenama vremenskih uvje-
dunčadi i rasta jedinki. Podižući pomladak divljač ima pojačan ta u zimskim mjesecima.
apetit te mora uzimati više raznovrsne hrane, što u ovom razdo- PREŽIVAČI, DIVLJE SVINJE…
blju i nije neki problem jer je sva vegetacija u punom rastu. Preživači (jeleni, srne, di-
vokoze) pasu i brste. Njihova
prehrana u ljetnom razdoblju
sastoji se od različitog bilja, li-
šća, pupoljaka i mladih izbojaka
listopadnog drveća. Rado jedu
lišće kupine, imele, gule koru
drveća, jedu bukvicu, žir te razli-
čito zeljasto bilje i travu. Preživa-
či posebno vole zrnastu hranu
kukuruz, pšenicu. Zbog toga
prave znatne štete na usjevi-
ma i mladim plantažama pa se
preporučuje sijanje remiza po
lovištu da bi se izbjegle štete i
plaćanja odšteta. Srne su jako
izbirljive u pogledu prehrane,
najdraža im je paša na dobrim
livadama, djeteliništima, šum-
skim čistinama.
Divlja svinja ima jako izražen
nomadski nagon koji joj omo-
gućava da prelazi velike povr-
šine te tako nema problema s
prekobrojnom populacijom ili
pomanjkanjem hrane i slično.
Posjećuje šume s visokim de-

I
ako su divlji biljožderi prilago-
đeni na gotovo svu biomasu,
botanički sastav obroka pap-
kara vrlo je važan u ljetnim mje-
secima. Dostupnost i hranidbena
vrijednost biljaka značajno varira
tijekom godine. U divljini se kreću
velikim područjima gdje sami iza-
biru optimalni sastav obroka. U
proljeće lišće i mlade grančice (iz-
danci) imaju veću koncentraciju
probavljive energije i probavljivih
bjelančevina od trave.
Hranjive tvari potrebne za
organizam divljači su biljnog, a
manje životinjskog podrijetla.
Te hranjive tvari (sastojci) nuž-
ne svakoj životinji svakako su
bjelančevine (proteini), šećeri
(ugljikohidrati), celuloza, masti,
vitamini, a bez vode nema ni ži-
vota. Biljke sadržavaju više kisika
(O), a životinje više ugljika (C).
Svi navedeni elementi jako su
bitni kako za rast divljači tako za
reprodukciju te na kraju i viso-
ku trofejnu vrijednost što i je bit
dobrog gospodarenja lovištem.
Visoko razvijene sezonske
prilagodbe metabolizma i fizi-
ologije probave najzanimljivija
su prilagodba divljači. Te se pri-
lagodbe temelje na smanjenju
intenziteta metabolizma zimi,
a očituju se slabijim apetitom
te shodno tomu smanjenom
dnevnom količinom konzumi-
rane hrane. Na taj je način div-
ljač dobro prilagođena naglim
blima (smrče, jelove, hrastove,
bukove i dr.) koje su bogate
podšumskim raslinjem, obrađe-
ne površine i livade koje rije, ali
redovito uvijek ispod 1000 m
n/m. U njezinim staništima ob-
vezno mora biti mjesta s vodom,
tzv. kaljužišta gdje se valjanjem
u blatu hladi tijekom ljeta i rje-
šava se nametnika te odakle pije
vodu. Danju ostaje sakrivena i
odmara se u gustišu kupinjaka
i niskoga grmlja. Svežderi su i

14 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.


ljeti se hrane korijenjem, žirom,
kestenom, nasadima kukuruza,
pšenice, ali i crvima, insektima,
jajima, žabama, miševima te str-
vinama druge divljači. U ljetnom
razdoblju, divlje svinje često pra-
ve velike štete na usjevima.
VUKOVI, LISICE, MEDVJEDI…
Vuk se hrani divljim i domaćim
životinjama tijekom cijele godine
i meso mu je glavni dio prehrane.
U nedostatku mesa često jede
biljke i strvine. Pregledom želuda-
ca odstrijeljenih vukova, osobito
u ljeto i jesen, nalazili su se ostaci
šumskoga voća i bilja.
Lisica se također, uz meso
životinja, u ljetnom razdoblju
hrani i šumskim plodovima, ku-
kuruzom, grožđem, smokvama
te ostalim voćem.
www.lovackisavez-hb.ba
Iako su po tjelesnom ustroj-
stvu pravi mesožderi, medvjedi
oko 95 % prehrambenih potre-
ba zadovoljavaju biljnom hra-
nom (maline, žir, bukvica…),
gljivama, a udio životinjskih bje-
lančevina sastoji se uglavnom
od beskralježnjaka i lešina većih
životinja. Kao lešinari, medvjedi
pomažu čišćenju i procesima
recikliranja u prirodi. Smanjiva-
njem mase neke lešine oni ubr-
zavaju rad prirodnih razgrađiva-
ča. Od divljači, medvjed napada
samo vrlo mlade te ranjene i bo-
lesne životinje koje može uhva-
titi. Kao predatori, medvjed po-
maže proces prirodne selekcije
izdvajanjem slabijih jedinki. Med
je u ljetnom razdoblju posebna
poslastica za medvjede te tako
čine goleme štete na pčelinja-
cima. Također se hrane raznim
insektima koje iskapaju iz debala
i mravinjaka. Od biljne hrane u
proljeće i ljeti dominiraju zeljaste
biljke i trave, ljeti se pridružuju
razni mekani plodovi, a u jesen
i žir bukve (bukvica) kao glavna
DIVLJAČ I LOVIŠTE
hrana za prikupljanje zimskih za-
liha potkožne masti. Zbog krat-
kog i jednostavnog probavnog
trakta, znatan dio pojedene bilj-
ne hrane prođe kroz cijeli trakt
slabo ili nikako probavljen.
To medvjedu stvara potrebu
za uzimanjem što većih količi-
na hrane. S druge strane, zbog
samo djelomične razgradnje
tijekom probave, medvjed iz-
metom pomaže širenju biljnih
vrsta, prenoseći njihove sje-
menke na velike udaljenosti. U
potrazi za hranjivim plodovima
medvjed zna prevaliti velike
udaljenosti, a često i otići izvan
stalnoga životnog prostora.
Kako u ljetnom hranidbenom
razdoblju u lovištima postoji
uglavnom dovoljno raznolike
hrane za podmirivanje hranidbe-
nih potreba divljači, stvaranje ma-
snih zaliha i podizanje pomlatka,
nije potrebno prihranjivanje osim
u slučajevima elementarnih ne-
pogoda (suše, požari).
Tomislav Mihaljević
15
LOVNA SEZONA
UZ POČETAK SEZONE LOVA NA SRNJAKA
Na čeki, puni adrenalina,
spremni očekujete “rogonju”...
L
ov srnjaka, posebice na
otvaranju lovne sezone,
za svakog je lovca vrhun-
ski doživljaj. Nema ništa ljepše,
rekli bi stari, iskusni lovci, kao
kad se u samu zoru nađete na
čeki, budni i pripravni proma-
trate teren ispred sebe, čekaju-
ći svoj trofej, koji se u svakom
trenu može pojaviti. Puni adre-
nalina, spremni očekujete do
zadnje sekunde da pred vas
izađe „rogonja“. Osjećate ga tu,
u blizini, čujete njegovo „ba-
ukanje“, i sve mislite – evo ga,
samo što nije! ...
Upravo takvu lovačku idilu
doživio sam zajedno sa svojom
družinom: Zdenkom, Rafom,
Mićom, Dencom i ostalima, lo-
veći na otvaranju ovogodišnje
lovne sezone na srnjaka.
Nakon lijepog i ugodnog
druženja protekle noći, uz veli-
ku logorsku vatru i nakon niza
ispričanih lovačkih priča, kre-
nuli smo na počinak u dobro
uređenu i opremljenu lovačku
kuću. U rano jutro, poslije ne-
zaobilazne jutarnje „kafice“ i
odabira terena priopćen nam
je plan i vrijeme lova, te raspo-
red po čekama kojeg smo se
morali obvezno pridržavati.
Svježe, malo prohladno ju-
tro, nagovještavalo je lijep i
uspješan lovni dan. Jutarnja
rosa i magla djelovali su poma-
lo deprimirano na nas, ali opti-
mizam nam je bio puno jači.
Razdanilo se, pet je sati i već
sam na čeki, naperenih ušiju i
širom otvorenih zjenica. Po-
gledom „češljam“ teren ispred
sebe pazeći da mi ni najsitniji
detalj ne promakne. Zdena,
Rafo i drugi lovci već su se ras-
poredili po rosnoj i maglovitoj
poljanici koja se proteže kroz
visoku jelovu šumu.
Svjež i oštar planinski zrak
mirisao je na jelovu šumu. Pti-
ce pjevice već su započele svoj
jutarnji koncert. U toj simfoniji
povremeno im se iz obližnjeg
16
šumarka pridruži i srna svojim
prodornim piskom, a njezin
umiljati zov otkri prisutnost sr-
njaka, koji se muški prodornim
„baukom“ javi na obližnjem
proplanku.
Slika kao iz snova – lovište,
obilje divljači, sve je prekrasno.
Imam osjećaj da je već i vrije-
me nekakvoj lovini.
Ubrzo zatim, nešto podalje
od nas, začu se jedan pucanj.
Pomislih kako je sigurno „Dija-
na“ (božica lova) bila izdašna
i nekomu darovala lovačku
sreću. Nije trebalo dugo, tek
nekoliko minuta i saznajem
da je odstrijeljen jedan solidan
srnjak, te da sretnik-spretnik
bijaše jedan mladi lovac, član
domaćega lovačkog društva.
Dan pomalo odmiče. Rosa
se dobro podigla, a magla se
razišla – idealno, razmišljam,
samo da moj „rogonja“ izađe
na pašnjak pa da i ja lijepom
ugođaju dodam još jedan kra-
san trofej. Pogledavam na sat,
imam još nekoliko minuta i vri-
jeme za čekanje mi ističe, mo-
ram napustiti čeku jer je tako
unaprijed dogovoreno i od
strane lovnika naređeno.
Baš u tom trenutku iz šu-
marka izađe srnjak. Stoji na
početku livade i gleda oko
sebe. Lijep primjerak, po mojoj
procjeni najmanje „srebrnjak“.
Laserskim uređajem mjerim
udaljenost – 129 metara poka-
zuje mi digitalni mjerač. Ideal-
no, pomislih.
Podižem svoj 223 Zastavin
„Mini Mauser“, namještam kon-
čanicu optike, otkočujem i pu-
cam! Nakon hica tajac, ništa se
ne čuje.
Tek tada mi krv proradi,
uostalom kao i svakom lovcu
nakon pucnja. Krećem prema
njemu, a put od moje čeke
do mjesta na kojem je stajao
srnjak učini mi se kilometrima
dugačak. Idem užurbanim ko-
rakom fokusiran na grm ispred
kojeg je stajao srnjak. Zbog vi-
soke trave, iz daleka se divljač
teško uočava. Dok ne dođete
na nekoliko koraka, niste sigur-
ni u uspješan pogodak.
Koračajući prema cilju kroz
visoku travu, razmišljam o sve-
mu samo ne o promašaju. Ne
dajući zloslutnim mislima da
mi se motaju po glavi, usput
zazivam i Božju milost... kad
baš u tom trenutku na nekih
desetak metara spazih „rogo-
nju“. Na bok okrenut, nepomi-
čan leži u visokoj travi, s dobro
vidljivom ulaznom ranom na
desnoj plećki. Krasni rogovi,
pravilni šesterac, trofej kakav se
samo može poželjeti. Sam sebi
čestitam na krasnom pogotku,
a Bogu zahvaljujem na usliša-
noj molitvi.
Moj kolega Zdena uskoro
dolazi do mene, čestita, i zapi-
nje mi svježu jelovu grančicu
za šešir, te jednu stavlja srnjaku
u gubicu – odajući mi tako pri-
znanje za uspješan pogodak, a
grančicu srnjaku kao posljed-
nji zalogaj – posljednja po-
čast, sve po lovačkom običaju,
nema što.
Nakon nekoliko fotografija
za uspomenu, vraćamo se u
društvo ostalih lovaca.
Veselo i ugodno bilo je i po-
slije na zbornome mjestu pred
lovačkom kućom. Nakon neza-
obilazne zdravice zalivene bo-
sanskom šljivom, nizale su se
čestitke i drugih lovaca koji su
pristizali s udaljenijih čeka.
Priznanja za precizan, „škol-
ski“ pogodak, na kraju česti-
tarske ceremonije rezultirala
su jednom veselom packom
jednoga starog, iskusnog lov-
džije, upućene na račun nekih
lovaca kojima predlaže uzi-
manje dodatnih sati iz oblasti
preciznog ciljanja. Dakako, sve
je to prihvaćeno kao mala šala
koja će zasigurno imati poziti-
van efekt učinka za one na čiju
je adresu upućena.
Lijepo je i ugodno bilo taj
dan loviti i družiti se s veselim
i zabavnim lovcima, a rogovi
trofejnog srnjaka već su ukras
u prostoru lovačke sobe.
Mladen Bešlić
Broj 89, svibanj - srpanj 2013.
REPORTAŽA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD FAZAN Odžak: USPJEŠAN NOVI POČETAK saveza Odžak, Lovačko društvo

Velike mogućnosti
Odžak pripaja se i funkcionira
pod Sreskim lovačkim save-
zom „Majna“ Modriča. Godine
1951. gasi se i ovaj savez, pa

za lovni turizam
Odžačani pripadaju Sreskom
lovačkom savezu Doboj, sve
do 1973. godine, kad se novom
organizacijom lovstva u BiH
sva lovačka društva stavljaju
Odžak je i prije Domovinskog rata imao prepoznatljivu lovno- pod Savez lovačkih organizaci-
turističku dimenziju. Ta su iskustva dobro iskorištena, lovište je ja BiH. Tako ostaje do 1992., kad
je taj savez imao 520 članica. U
sanirano, uložen je golem napor, pa sada domaća i inozemna lo- ratu su Odžak napustili svi Hr-
vačka elita ima mogućnost po nešto nižim cijenama nego drugdje vati i Bošnjaci, lovišta su ostala
bez gospodara, a divljač je bila
ovdje u cijelosti zadovoljiti svoje lovačke apetite. prepuštena tamanjenju bez
ikakve kontrole. Najviše je stra-
dala srneća divljač, oduvijek
najdraža lovina za lovokradice,
no i druga je divljač pretrpjela
goleme gubitke. Kad se domi-
cilno pučanstvo vratilo, zateklo
je uništeno i opustošeno lovi-
šte, poljoprivredne površine
zarasle u korov, opljačkane i
zapaljene kuće i stanove. Tre-
balo je smoći snage za novi
početak.
Glede lovstva, ponajprije
je trebalo odrediti granice lo-
višta, jer je skoro cijeli Vučijak
s nizinskim dijelovima pripao
Republici Srpskoj. Lovačkom
društvu „Fazan“ ostalo je svega
15.886 hektara.

OBNOVA LD „FAZAN“
U tim jako teškim uvjeti-
ma, skupina lovaca odlučila je
stvari pokrenuti s mrtve točke,
reći stop krivolovu i bezvlašću,
krenuti trnovitim putem, te uz
puno rada dovesti lov i lovstvo
u stanje kakvo je danas. Godi-
ne 1997., nakon što su ispunje-
ni uvjeti, registrirano je Lovač-
ko društvo „Fazan“ Odžak. Prvi
predsjednik bio je Marko Klja-
Karakteristično posavsko lovište jić, drugi Marko Kaurinović, a
godine 2000. za predsjednika

M
alo je lovaca u BiH a da ponešto ne znaju o lovačkom jesti Društva početna su tema je izabran Dragan Guberac, i
društvu u Odžaku. Posebice to dobro znaju oni koji su našega razgovora. Društvo je, on i danas obnaša tu dužnost.
dolazili u lov na fazane, prije i poslije Domovinskog rata. naime, utemeljeno 1946., a prvi U Društvu je 320 članova.
Bogato lovište omogućavalo je (i omogućuje) svakom lovcu da predsjednik bio je Nazif Omer- Stalno uposleni su lovočuvar
zadovolji svoje lovačke apetite. I dok neka naša lovačka društva bašić. Imalo je 10 članova, i tajnik. Članarina je 200 KM, a
razmišljaju kako i na koji način početi s lovnim turizmom, ovdje je premda se negdje u evidenciji lovci imaju i obvezu raditi dva
to već dobro poznata stvar. može naći podatak da ih je bilo radna dana u lovištu i kroz akci-
13. Od Nazifa pa do Dragana je čišćenja lovišta i uništavanja
RATNE NEDAĆE Guberca, sadašnjeg predsjed- štetočina ostvariti 90 poena.
Po dolasku u Odžak, u lovačkom domu zatekosmo tajnika nika, bilo ih je još 18 koji su Radni dani se mogu zamijeniti
Društva Nedžada Garića, kako sređuje evidenciju i pravi planove obnašali dužnost predsjednika novčanom naknadom, ali izlas-
o otvorenju lova na srnjaka. Bio je tu i lovočuvar Božo Grgić, ali je Društva, neki i po dva-tri puta. ci i čišćenje lovišta od štetočina
ubrzo otišao na ranije dogovoreni zadatak. Kratke crtice iz povi- Ukidanjem Sreskoga lovačkog se moraju odraditi.

www.lovackisavez-hb.ba 17
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA REPORTAŽA

Dio odžačkog lovišta Tajnik Društva Nedžad Garić ispred lovačkog doma

Lovište pripada tipu nizin- Ovdašnji lovci i dalje naj- jednih srnjaka, a to je ponajviše lovačkoj eliti ponudivši bogat
skih lovišta s nadmorskom visi- radije love nisku divljač, ali i rezultat rada ovdašnjih lovaca. lov uz nešto niže cijene od
nom od 89 do 220 m. Susjed- divlje svinje, koje prave velike Zaražene divljači nema, a onih koje im se nude drugdje.
na lovišta su: Bosanski Šamac, štete pa to iziskuje i velik novac borba protiv krivolova vodi se na Imaju sve što je potrebno da
Crkvina, Modriča, Vukosavlje, za njihovo podmirenje. klasičan način: hvatanjem, prija- se lovac primi, ugosti, odvede
Bosanski Brod i Republika Hr- U poslijeratnom razdoblju vom policiji (s kojom, usput re- u lovište i odstrijeli ono za što
vatska, s kojom je granica na ovdje je gotovo nestalo svrake, čeno, dobro surađuju), te kažnja- je došao: organiziranu pratnju,
rijeci Savi. Sa susjedima imaju te naše lijepe autohtone ptice, vanjem nečasnih pojedinaca. prevoditelje, donosače divljači,
uglavnom dobre odnose. pa je donesena odluka o total- a kinološku potporu osigurava
noj zabrani njezina odstrela. LOVNI TURIZAM im kinološka sekcija s dobrim
DIVLJAČ Godišnji plan odstrela srnja- S obzirom na to da je lov- i uvježbanim ptičarima. Smje-
S obzirom na prirodu lovi- ka se ostvaruje, a zadovoljni su stvo u Odžaku i prije rata ima- štaj je u hotelu i u nekoliko lo-
šta, ovdje je najviše fazanske trofejnom vrijednošću odstrije- lo prepoznatljivu turističku vačkih kuća. Istina, fali im jedan
divljači, zatim trčke, prepelice, ljenih srnjaka. Primjerice, lovac dimenziju, normalno je bilo veći, komforniji lovno-turistički
patke, guske i liske. Jedan broj iz Danske, Bo Gehl Jensen, to nastaviti i na najbolji način objekt. No, ukazala im se prili-
pernatih selica zadržava se na odstrijelio je srnjaka vrijednog iskoristiti stečena iskustva. Od- ka da kupe jednu devastiranu
ovim područjima tijekom zime, 151,30 točaka. Odstrijeljeno je mah poslije rata, ovdje su otvo- kuću u Gornjem Svilaju. Dali su
pa to omogućava duži lov na još nekoliko trofejno dosta vri- rili vrata domaćoj i inozemnoj se na posao i krajem 2006. ovaj
njih. Od papkara najzastuplje-
nija je srneća divljač pa divlja Budući motel dat će novi zamah razvoju lovnoga turizma u Odžaku
svinja.
Sa zecom ne stoje baš naj-
bolje, premda se u posljednjih
nekoliko godina primjećuje
oporavak i ove, nekima ipak
najdraže lovne divljači.
Srneća divljač bila je u ratu
skoro istrijebljena. Pobjegla
je u zabitne dijelove Vučijaka
kako bi se zaštitila od krivolova-
ca. No upornim radom na suz-
bijanju krivolova i čišćenjem
lovišta od štetočina, stvorili su
se uvjeti za brže naseljavanje
napuštenih prostora. Sada je
srneća i fazanska divljač dosti-
gla kapacitet lovišta, a u nekim
dijelovima i više od toga. U
lovište se redovito unosi fa-
zanska divljač (i odrasli i pilići)
zbog povećanja brojnog stanja
i zbog poštovanja osnovnih
postavki (svježa krv). Iz istih
se razloga unosi izvjestan broj
zeca i trčke.

18 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

REPORTAŽA
Jedna od brojnih visokih zatvorenih čeka u odžačkom lovištu
je objekt, odnosno njegovih
800 četvornih metara, bio pod
krovom. Ove godine planiraju
završiti sve radove i tako dobi-
ti jedan objekt motelskog tipa
za lovni turizam, što će otvo-
riti nove mogućnosti za lovni
turizam i dati novi impuls pre-
poznatljivosti ovoga kraja na
turističko-lovačkim destinaci-
jama. Kad se ovaj motel stavi u
puni pogon, otvorit će se nove
Ocijenjeni trofeji srnjaka
www.lovackisavez-hb.ba
financijske mogućnosti za još
veća ulaganja u lovstvo.
KINOLOŠKA TRADICIJA
Kinološka aktivnost ovdje
ima dugu tradiciju. Lovačkom
psu, desetljećima unazad, ovdje
je pridavana značajna pozor-
nost. Među prvima su počeli
uvoditi ptičare, a sve manje
koristiti goniče. Goniča danas
imaju samo poneki stariji lov-
ci koji se njime služe u lovu na
divlje svinje, ali i tu su kratkono-
gi goniči u prednosti. Godišnje
upriliče jednu utakmicu IPO i
jednu smotru. Kako ne bude
velik broj pasa na ovim prired-
bama, financijski troškovi su ve-
liki, poglavito ako im dolaze suci
iz udaljenijih mjesta. Voljeli bi,
kažu, da im se delegiraju suci,
primjerice, iz Orašja, jer bi im
tako troškovi bili daleko manji.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Surađuju s kinološkim klubom
u Orašju, a za rad kinološke sek-
cije zadužen je Senad Puzić.
STRELJAŠTVO
LD „Fazan“ imalo je lijepo
uređenu streljanu za gađanje
glinenih golubova, i dobru
ekipu strijelaca. Jednom su bili
i domaćini natjecanja na ra-
zini Saveza. Ta je streljana bila
izvan grada i nije bilo nikakvih
problema, sve dok se teren tik
uz streljanu nije dodijelio za
stambenu izgradnju ljudima
koji su se opredijelili za život
u Odžaku. Sada očekuju novu
lokaciju i priželjkuju izgradnju
nove streljane.
JOŠ O KOJEČEMU
Razgovor s predsjednikom
Gubercom bližio se kraju, pa
ga upitasmo još za eventualne
probleme, za rad s lovačkom
mladeži, za ciljeve Društva. Do-
bismo odgovor da problema
ima svatko, samo ih svatko ne
rješava na isti način i jednako
uspješno. Bili bi jako zadovolj-
niji kad bi se Zakon o lovstvu
konačno počeo primjenjivati u
cijelosti, pogotovo njegov dio
koji se odnosi na koncesiju na
lovišta. Cilj im je što prije staviti
u funkciju novi objekt i postati
lovno-turistička meka, među
najboljima u BiH.
U kategoriji lovačkog po-
mlatka imaju 30-ak članova, čla-
narina je 20 KM. Ti budući lovci
imaju iskaznice i idu na radne
akcije, najčešće s rodbinom. Nji-
hova je obveza provesti jedan
radni dan na čišćenju okoliša, a
to se najčešće provodi u surad-
nji s mjesnom zajednicom. Op-
ćenito, odnosu prema prirodi
poklanja se posebna pozornost.
Svatko čisti u svojoj sekciji. Is-
paljene patrone, limenke, kese,
boce, konzerve… sve se to nosi
kući. Nema spaljivanja ni ostav-
ljanja u lovištu.
Još bi se, naravno, imalo o
čemu razgovarati u odžačkom
lovstvu, ali je vrijeme za rasta-
nak. I za želju da se novi lovački
objekt u Odžaku otvori do Boži-
ća i da Odžak, odnosno njego-
vo LD „Fazan“ bude vodeća lov-
no-turistička destinacija u BiH.
Dobroslav Vrdoljak
19
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
HLD VEPAR Fojnica: OTVORENJE LOVA NA SRNJAKA upravo zaštiti divljači i borbi događalo u našem Društvu.

Popravilo se
protiv krivolova. Završeno je proljetno sijanje ži-
Na dan otvorenja lova nije tarica za divljač, a odrađene su
bilo odstrela, ali malo je bilo i brojne druge akcije u lovištu

brojno stanje
onih koji bar ne čuše „dreku“ predviđene godišnjim planom
srnjaka dok su odlazili na čeku. rada. Spomenimo i natjecanje
Upravo je moja malenkost koje je održano u Kreševu u ga-

srneće divljači
imala sreću u razmaku od pola
sata pucati na dva srnjaka, ali
su i oni imali sreću da sam to
bio baš ja, jer oba utekoše bez
đanju glinenih golubova, mete
srnjaka i još nekih disciplina
na kojem su naši lovci: Petar
Tuka, Zdenko Petrović, Jozo

Vesela i opuštena lovačka družina Mjesto među najboljima: Zdenko Petrović (čuči, lijevo)

O
tvorenje lova na srnjaka
u fojničkom lovištu ove
je godine upriličeno 23.
lipnja ispod Zec planine. Kao i
uvijek ta prigoda prođe u ve-
selju i ugodnu raspoloženju, a
sve je lovce posebno razveseli-
la činjenica da se brojno stanje
srneće divljači znatno popra-
vilo u odnosu na prethodne
godine. Rezultat je to, svaka-
ko, dobra rada Predsjedništva
Društva, koje je zadnjih godina
posebnu pozornost pridavalo
ogrebotine. Preživješe srnjaci
moje „precizne“ hice, a preži-
vjeh i ja, uz malo izgubljena po-
nosa, cjelodnevne šale na svoj
račun od strane kolega lovaca.
No, nije otvorenje lova na
srnjaka sve što se zanimljivo
Šušnjara i Milan Šero napra-
vili zapažene rezultate. Najbolji
od njih bio je Zdenko Petrović
osvojivši treće mjesto u gađa-
nju glinenih golubova.
Dragan Perica

LU LIVANJSKO POLJE Lištani:

OTVARANJE SEZONE LOVA NA SRNJAKA

Stari srnjak za
novoga člana
N
a otvaranju ovogodišnje sezone lova na srnjaka u LU „Livanj-
sko polje“ Lištani odstrijeljen je jedan stari srnjak kojemu je
vrijednost trofeja rogovlja bila u vidnom opadanju. Članovi
ove lovačke udruge i pripadnici sekcije Čelebić, podijelili su radost i
zadovoljstvo prvoga odstrela s svojim novim članom, Antom Križan-
cem-Bestom, kojemu se posrećilo da svoj prvi odstrel okruni jednim
starim, istina slabih rogova ali po svemu drugom vrijednim srnjakom.
Ekipu s kojom je Ante bio u svome uspješnom lovu još su činili
Pere, Marko, Mate, Jorga i lovnik Mirko Kovač.
Na slici se može jasno vidjeti kako je uistinu riječ o starom srnja-
ku, a čitatelji neka mu procijene starost. Lovnik sekcije, Mirko Kovač,
tvrdi da je star najmanje 7 godina.

Mladen Bešlić

20 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD PAVLOVICA Novi Travnik: LOV SRNJAKA

Dopušteno
odstrijeliti
dva srnjaka
K
ao i ranijih godina, Upravni odbor LD „Pavlovica“ iz Novog
Travnika odobrio je lov na srnjaka u vremenu od 16. lipnja
do 15. rujna ili po odstrelu dva srnjaka, što je potvrdio i žu-
panijski resorni ministar. Za to možemo ponajviše zahvaliti pred-
sjedniku Lovačkog saveza Herceg Bosne Iliji Vrljiću, tajniku Saveza
Ivici Lučiću, predsjedniku Županijskog vijeća za lovstvo Županije
Središnja Bosna Jaki Čavari, dopredsjedniku Saveza i predsjedniku
Skupštine LD „Pavlovica“ Slavku Marinu, predsjedniku LD „Pavlovi-
ca“ Mirku-Mići Lešiću i predsjedniku LU „Kuna“ Jajce Marku Bilan-
džiji, koji su kod premijera i resornog ministra Županije Središnja Prvoga ovosezonskog srnjaka odstrijelio je Mirko Ćelam
Bosna uspjeli dogovoriti ovjeru godišnjih planova gospodarenja
za 2013./14. za sve lovačke udruge Središnje Bosne. na izviđanje terena i pripremu čeka koristeći iskustvo glavnog lov-
I ove godine vlada veliko zanimanje lovaca za lov ove divlja- nika Društva i lovnika sekcija.
či. Među lovcima prevladava natjecateljski duh u smislu da svoju U dosadašnjem dijelu sezone, 23. lipnja sreća se osmjehnula
sekciju podigne na što veću razinu uređujući lovište, izgrađujući lovcu Mirku Ćelamu iz sekcije Gradina, koji je na lokalitetu Groni-
lovne i tehničke objekte kao i povećanjem fonda divljači u lovištu. čevca, iznad sela Margetića, odstrijelio jednoga od dva odobrena
Pripreme za ovu vrstu lova započele su još zimus prihranjivanjem srnjaka. U tom su lovu s Mirkom bili Tomislav Slipac i Fabijan Ra-
divljači, kad je svaka sekcija znala na koji će rajon iznijeti hranu mljak, i svi su skupa s članovima obitelji do dugo u noć u Mirkovoj
potrebnu za prihranjivanje divljači, a nastavilo se u proljetnim da- kući, uz pjesmu koju bi najčešće započinjao baš Mirko, slavili ovaj
nima po nestanku snijega, kad su lovci napunili postojeća solila i lovački uspjeh.
izgradili osam novih i njih također napunili solju. Intenzivnije pri-
preme započele su krajem travnja kad su lovci u skupinama izlazili Anto Cvitanović

LU VRAN Tomislavgrad: SKUPŠTINA

Izabrano
Veliko zanimanje zastupnika za skupštinu

novo
vodstvo
Udruge
N
a Skupštini Lovačke udruge „Vran“
Tomislavgrad, održanoj 26. svibnja
2013., izabrano je novo vodstvo
Udruge. No prije izbora predsjednika Udru-
ge, članova Upravnog i Nadzornog odbora
te članova Suda časti, podneseno je izvje-
šće Upravnog odbora o financijskom stanju
u Udruzi, stanju na terenu i unutar same
Udruge. U tom je izvješću konstatirano da
je Udruga svoje poslovanje završila pozitiv-
no, podmirene su sve financijske obveze,
sređeno je stanje unutar samih tijela uprave
i napravljeni su pomaci u stanju na terenu.
Potom je slijedilo izvješće Nadzornog od-
bora glede rada tijela Udruge, financijskog
poslovanja i raspolaganja imovinom. Izvje-
šće je bilo pozitivno, a Skupština je usvojila
oba izvješća.
Nakon izviješća, pristupilo se biranju
predsjednika i potpredsjednika Udruge.
Gotovo jednoglasno, za novog (starog)
predsjednika izabran je Jozo Gudelj-Joca,
a za potpredsjednika Dalibor Kapulica.
Također, Skupština LU „Vran“ Tomislavgrad
izabrala je i nove članove Upravnog i Nad-
zornog odbora, te članove Suda časti. Za
članove Upravnog odbora izabrani su Ivan
Šapina, Tihomir Mioč, Mate Renić, Iko Pe-
rić, Mate Buntić, Ante Bilić, Mirko Šarac,
Petar Bilobrk i Dalibor Kapulica. Za člano-
ve Nadzornog odbora izabrani su Marijan
Sabljić-Majo, Nikola Pinjuh i Rudolf Dukić,
a za članove Suda časti Selim Korić, Hrvoja
Krišto i Blaž Ivančić.
Mate Buntić

www.lovackisavez-hb.ba 21
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD RUJAN Kočerin: SKUPŠTINA

Ima razloga za
zadovoljstvo
Neobvezan razgovor prije sastanka

Dio zastupnika na skupštini

U izvješću je apostrofiran i sasta- uvođenje obveznih dnevnica

nak Županijskog vijeća za lov-
stvo ŽZH, koji je organiziralo LD
„Rujan“, na kojem se raspravljalo
o svim poteškoćama, a osobito
o problemu koncesije na lovi-
šte, što je problem svih lovačkih
udruga u Županiji Zapadnoher-
po lovnim jedinicama, održava-
nje lovačkog doma te organizi-
ranje hajke.
Skupština je jednoglasno
usvojila oba izvješća i plan rada
za 2013. godinu.
U daljnjem radu Skupštine,

R
edovita Skupština LD „Ru-
jan“ Kočerin održana je 18.
svibnja 2013. u prostori-
jama Lovačkog doma Lipovci.
Skupštinu, kojoj su bili nazoč-
ni svi njezini zastupnici, vodio
je Branko Vukoja, predsjednik
Skupštine, a članovi radnog
predsjedništva, osim Vukoje, bili
su predsjednik Društva Mate
Mikulić, dopredsjednik Skupšti-
ne Jure Mikulić i tajnik Društva
Ivan Mikulić.
Iscrpno izvješće o radu Druš-
tva u protekloj godini, odnosno
lovnoj sezoni, te izvješće o fi-
nancijskom poslovanju Društva
u 2012. godini podnio je Mate
Mikulić, predsjednik Društva.
U izvješću je istaknuto da su
podmirene sve obveze prema
Lovačkom savezu Herceg Bosne
i prema nekim drugim subjekti-
ma, a naglašene su poteškoće
oko koncesije na lovište. Pred-
sjednik se posebno osvrnuo na
gradnju Lovačkog doma Lipov-
ci, čije je otvaranje svečano i do-
bro organizirano, zahvalivši još
jednom svim donatorima i oni-
ma koji su na bilo koji način po-
duprli izgradnju ovoga objekta.
cegovačkoj. Tom su prilikom
usuglašeni svi bitni stavovi.
Nakon izvješća o radu i fi-
nancijskog izvješća, predsjed-
nik Društva potanko je izložio
sve stavke navedene u Planu
rada Društva za 2013. godinu.
Spomenuto je podmirenje ob-
veza prema Lovačkom savezu
Herceg Bosne i prema drugim
institucijama, osiguranje lovaca
tijekom lovne sezone i lovoču-
vara kroz cijelu godinu, uredno
plaćanje članarine i ažurno vo-
đenje svih evidencija po lovnim
jedinicama, nabavka divljači,
predsjednici lovnih jedinica
podnijeli su kratka izvješća o
radu lovnih jedinica, a Skupština
je obvezala lovne jedinice da re-
dovito održavaju svoje sastanke
i da o tome podnose izvješća
Upravnom odboru Društva.
Nakon jednosatnog rada,
predsjednik Skupštine Branko
Vukoja zahvalio je nazočnima
na aktivnom sudjelovanju u
radu i na konstruktivnom dopri-
nosu radu Društva, te pozvao
zastupnike na roštilj i druženje.
Ivan Mikulić

LU ZAVELIM Roško Polje: LOVOSTAJA

Nema „radostaje“ u lovostaji

L
ovostaja je vrijeme kad lovci mogu odraditi mnogo korisnih
stvari u lovištu. U LU „Zavelim“, to je stalna praksa, od osniva-
nja udruge do danas. S početkom lovostaje ovdašnji su lovci
zasukali rukave i napravili neke zahvate na popravci i premještanju
automatskih hranilica za divljač. Renoviran je, također, lovački kon-
tejner, danas možemo slobodno reći lovačka kuća, koja je mjesto
okupljanja lovaca, ali i onih koji to nisu a vole okupljanje i druže-
nje. Kuća je dostupna svima, uz uvjet da poštuju kućni red. Neki
od lovaca sudjelovali su i u prosijecanju šumskih staza i putova. Uz
ovo, valja istaknuti da je i ove godine u proljeće u lovištu uzorano
nekoliko parcela na kojima su posijane žitarice i travno-djetelinske
smjese, kao dopunska prehrana divljači, a obnovljena su i neka
solila za divljač.
Glede poštovanja lovostaje, to je na najvišoj mogućoj razini, a
sve ovo dovoljno govori i upućuje na ozbiljan i uspješan rad lova-
ca LU „Zavelim“.
Hranilica za divljač
Ante Đikić

22 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LU VRAN Tomislavgrad: SEKCIJA ORLOV KUK

Novi krov na lovačkoj

nadstrešnici u Grlima
U
subotu 22. lipnja 2013., članovi sekcije „Orlov kuk“ LU „Vran“
Tomislavgrad, u ranim jutarnjim satima krenuli su postavlja-
ti novi krov na nadstrešnici u Grlima, inače jednom od omi-
ljenijih okupljališta lovaca ove sekcije. Na nadstrešnici je, doduše,
već bio krov od okoraka, no za svakoga, pa i najmanjeg pljuska
taj je krov više propuštao nego odbijao kišne kapi. Da bi se nad-
strešnica produljio životni vijek, članovi sekcije „Orlov kuk“ odlučili Nadstrešnica u Grlima
su je staviti pod limeni krov. Lovačka udruga „Vran“ Tomislavgrad
financirala je nabavku lima i ostalog materijala potrebnog za
izvedbu radova, a ostalo su članovi sekcije uradili o svom trošku.
Radovi su vođeni pod nadzorom prijašnjeg predsjednika sekcije
Mate Mašića, koji je svojim oštrim okom, i zanatskim umijećem
„ispečenim“ u Njemačkoj, pratio da krov dođe u „vinklo“. U ranim
poslijepodnevnim satima radovi su privedeni kraju, nakon čega se
pristupilo zajedničkom objedovanju specijaliteta iz „Paškina kotla“.
Akciji uređenja nadstrešnice odazvali su se sljedeći članovi sekcije:
Mate Mašić, Ivan Mašić – Keco, Ivan Galir, Ante Skočibušić, Mate
Buntić, Paško Miloš, Kristijan Miloš – Kićo, Ivan Radoš – Cikojić,
Ivan Ramljak, Jozo Gudelj – Joca, Petar Radoš – Milić, Ante Šarić
i Vinko Radoš – Zerkić.
Ovdje nikoga ne bismo isticali posebno, svatko je doprinio na
svoj način da ovaj objekt posluži svojoj svrsi, prije svega članovima
sekcije, a onda svim dobronamjernim „putnicima namirnicima.“
Objed nakon završenog posla
Mate Buntić

LD SOKOL Nova Bila: OTVORENA SEZONA LOVA NA VISOKU DIVLJAČ nopa i nošenju jaja u žlicama, što je prote-

Optimističan početak
kle u vedru duhu i uz simbolične nagrade
pobjednicima. Kao i svake godine boljem
raspoloženju doprinio je lovac Milko Gre-
benar, uz čiju su se harmoniku lovci opustili

nove lovne sezone

i zapjevali iz sveg glasa. U uzvratni posjet
došli su i lovci iz LD „Vlašić“, pa se razgovaralo
o daljnjoj suradnji na obostrani interes. Dru-
ženje je nastavljeno do večernjih sati, jer je

O
vogodišnji lov na visoku divljač u LD te obavijestio nazočne da je Društvo postalo zaista bilo teško napustiti ovaj veseli ugođaj
„Sokol“ otvoren je 15./16. svibnja na bogatije za još tri počasna člana. i prelijepu prirodu.
lokaciji Ponir-Jasik na Vlašiću. Izuzetno Poslije objeda na red su došla natjecanja
lijep dan pripomogao je lovcima da budu do- u bacanju kamena s ramena, potezanju ko- Ružica Bajo
bro raspoloženi i da uživaju u tom događaju.
Na večernjoj i jutarnjoj čeki nije bilo odstrela,
ali je primijećeno dosta divljači pa su lovci op-
timistični i nadaju se dobroj lovnoj sezoni.
Predsjednik sekcije Ponir, mladi lovac
Mario Franjić, te tajnik sekcije Dragan Piliš-
kić s kolegama iz sekcije dobro su odradili
posao oko organizacije lova. Oko podne
bio je pripremljen zajednički objed za sve
lovce i goste koji su bili pozvani da uveličaju
čin otvaranja lova. Prije objeda, predsjednik
Društva Darijo Sučić, koji je s nekoliko lovaca
prije toga otišao posjetiti kolege iz LD „Vlašić“,
koji su taj dan također otvorili lov na visoku
divljač, pozdravio je nazočne, osvrnuo se na
neke pojedinosti s nedavno održane skupšti-
ne Društva, pročitao imena lovaca koji su na-
S otvaranja ovogodišnje sezone lova na srnjaka
građeni za poseban doprinos u radu Društva

www.lovackisavez-hb.ba 23
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD GALEB Čapljina: SKUPŠTINA

Zbijanje redova
I stilom rasprave, zastupnici su pokazali razinu svijesti i odgovornosti

D
ana 17. svibnja 2013., u
dvorani Općinskog vijeća
u Čapljini održana je redo-
vita skupština LD „Galeb“ Čaplji-
na. Skupštinu su vodili predsjed-
nik „Galeba“ Pero Zekušić-Pepsi
i tajnik Dinko Pervan. Najprije je
Verifikacijsko povjerenstvo utvr-
dilo da su sastanku nazočna 34
zastupnika od ukupno 39 (po tri
iz svakog ogranka), i da ima kvo-
rum. Predsjednik Društva dao je
na glasovanje dnevni red, koji je
predložio Izvršni odbor Društva
i on je također usvojen. Tema je
bilo dosta, pa ćemo se dotaknuti
najvažnijih.
Predsjednik Društva Pero Ze-
kušić-Pepsi podnio je izvješće
za proteklo razdoblje. Istaknuo
je da je LD „Galeb“ u proteklom
razdoblju nastojalo izgraditi što
bolje odnose sa svim instituci-
jama društva i da radi na oma-
sovljavanju Društva. Prošla je
sezona zaokružena s ukupno
305 redovnih lovaca, a to je 25
lovaca manje nego prethodne,
ali je Društvo dobilo 14 novih
lovaca (pripravnici), a 27 starih
članova obnovilo je članstvo.
Od 1. studenoga 2012. ukinu-
ta je lovočuvarska služba, jer se
nije dobila koncesija na lovište.
Društvo se glede toga pisme-
no obraćalo mjerodavnom mi-
nistarstvu, ali je za sada dobilo
negativan odgovor, odnosno
da nisu ispunjeni svi zakonski
uvjeti, na što LD „Galeb“ ne može
utjecati. Ovaj problem ne tišti
samo čapljinske lovaca, njega
izrazito osjećaju i u skoro svim
drugim udrugama članicama
Lovačkog saveza Herceg Bosne.
Ako oko toga ne bude nikakvih
promjena u dogledno vrijeme,
Društvo će zaposliti jednoga
šumara kao v.d. (vršitelja dužno-
sti), koji bi u suradnji s policijom
radio na održavanju discipline
u lovištu. Još je jednom pohva-
ljena dobra suradnja s općinom
Čapljina na čelu s načelnikom
dr. Smiljanom Vidićem, i u tijeku
je realizacija obnove pročelja fa-
sade zgrade gdje se nalazi ured
Društva, u aranžmanu općine, a
dogovoreni su i još neki zanimlji-
vi projekti. U travnju je, nastavio
je predsjednik Društva, lovački
ispit položilo 14 novih članova
Društva. Također su u proteklom
razdoblju održana dva streljačka
natjecanja u organizaciji stre-
ljačke sekcije, te dvije kinološke
priredbe u suradnji s kinološkom
organizacijom.
Donesen je i lovni kalendar
za sljedeću lovnu sezonu, ako
bude dopušten lov. Ako ne
bude suglasnosti, Društvo će,
u dogovoru s mjerodavnim su-
bjektima, organizirati zakonom
u tim situacijama dopuštene
sanitarne aktivnosti u lovištu.
Također je izglasana jedna pro-
mjena u statutu Društva glede
stjecanja statusa počasnog čla-
na Društva. Dosadašnjem uvjetu
od 30 godina lovačkog staža do-
daje se i uvjet 65. godina starosti,
da je lovac bio uzoran i da nije
disciplinski kažnjavan. Propisa-
ne su i minimalne obveze koje
mora odraditi svaki lovac u tije-
ku jedne sezone, a to je da mora
sudjelovati u najmanje dvije haj-
ke ili uplatiti dva puta po 20 KM
društvu, ako se ne odazove na
hajku. Lovna karta iznosi 100 KM
i može se platititi do 6. listopada
ove godine, kad bi po kalendaru
„trebao“ početi lov sa psima go-
ničima. Izabran je i novi lovnik
društva, a to je Jure Musulin.
Treba spomenuti i to da je
skupština prošla u jako pristojnoj
atmosferi. Svi koji su se javili za
riječ izašli su za govornicu i obra-
tili se nazočnima, bilo je kon-
struktivne rasprave. Primjetno je
da su lovci vrlo svjesni situacije i
neizvjesnosti u kojoj se lovstvo
danas nalazi, i kao da su svi od-
lučili zbiti redove i još istrajnije i
upornije tražiti ispunjenje svih
prava koja im pripadaju.
Jure Musulin

LD FAZAN Odžak: SKUPŠTINA

Skupština
Jednoglasno do svih odluka

zadovoljna
radom Društva
J
edanaestoj redovitoj Skupštini LD „Fazan“ Odžak, održanoj 21.
travnja 2013. u Lovačkom domu u Odžaku, nazočilo je 38 dele-
gata, od ukupno 49 koliko ih je u Skupštini Društva.
Izvješće o radu Upravnog odbora za prethodnu godinu podnio U daljnjem radu Skupštine razmatrana je žalba lovca Najida Omi-
je predsjednik Društva Dragan Guberac, izvješće o radu Nadzor- ćevića na presudu Disciplinskog suda i rješenje Upravnog odbo-
nog odbora za prethodnu godinu pročitao je tajnik Društva, jer je ra. Jednoglasno je donesena odluka da se kao neosnovana odbija
predsjednik Odbora Ivo Barišić bio opravdano odsutan, a izvješće o žalba navedenog lovca i potvrđuje se rješenje Upravnog odbora i
radu Disciplinskog suda podnio je predsjednik Suda Mato Topolo- presuda Disciplinskog suda Društva.
vac. Sva tri izvješća jednoglasno su prihvaćena. O problemu nomadske ispaše govorio je predsjednik sekcije „Bo-
Također jednoglasno, usvojeno je Izvješće o financijskom poslo- sna“ Sejdo Medžiković, a obrazloženje o poduzetim mjerama dao
vanju u 2012. godini, Financijski plan za 2013. godinu, Godišnji plan je predsjednik društva Dragan Guberac.
gospodarenja lovištem za lovnu 2013./2014. te Kalendar lova za lov-
nu 2013./2014. godinu. Nedžad Garić

24 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.


LD PAVLOVICA Novi Travnik: RADNE AKCIJE
Zasijavanje, popravak
i pošumljavanje
D
ana 2. svibnja 2013., lovci LD „Pavlo-
vica“ iz Novog Travnika upriličili su
radnu akciju tijekom koje su zasijali
predviđene površine žitaricama i krumpirom
te popravili oštećenja na visokim zatvorenim
čekama.
Lovci sekcije Gradina, na čijem je čelu Fra-
njo Cvitanović, istinski zaljubljenici u prirodu
i divljač: Stanimir Videkanić, Josip Slipac,
Ivica Mikulić, Krunoslav Cvitanović, Mario
i Pero Ljubas, zasijali su žitaricama površinu
od osam duluma. Kod čeke na Jevaku zasija-
še dva duluma kukuruza, na području Pavića
bara zasijaše zob, na području Pisenika zob
i pšenicu, a na područnu Vilenice, lokalitet
Gluvi grab, napuniše hranilišta za divlju svi-
nju kukuruzom i solila s 10 kg soli, u čemu
su još sudjelovali Ilija Tomić Cvitanović, Ivo
Barnjak, Velimir Ćorić i Stipo Ćorić. Poseban
doprinos u radu dali su članovi lovačke mla-
deži: Marko Slipac, Goran Marković, Ivan
Cvitanović i Ana Tomić, koja je najaktivniji
član te mladeži.
U sekciji Sebešić, na platou Kneževića
ravni i Laza, vrijedni Sebešićani zasijaše zna-
Uzorano, pa zasijano
www.lovackisavez-hb.ba
S radne akcije 2. svibnja 2013.
čajne količine krumpira i žitarica. U poslu su
sudjelovali: Stipo, Mijat, Nenad i Josip Ivoš,
Vlado Knežević, glavni lovnik Društva, Dra-
ženko, Slavko, Lojzo, Dalibor i Anto Jakić,
Ivica Šapina, Ivica Božić, Anto Gudelj, Fra-
no i Željko Fišić. Da ova sekcija ima dobru
budućnost, svojim su doprinosom pokazali
i njezini mladi članovi: Pavo Ivoš, Dominik
Knežević, Luka Fran Jakić, Ivica i Josip Ra-
deljić-Jakić.
U sekciji Bučići zasijavanje žitaricama na
Marinovoj liski izveli su predsjednik sekcije
Dominko Mlakić, te Dragan Jukić, Stipo Ba-
vrka, Željko Čurak, Ivica Fišić, Mario, Nikica
i Anđelko Jukić, Tihomir Mlakić, Saša Baš-
karad i Niko Fišić, uz sudjelovanje najista-
knutijeg lovca ove sekcije Marka Mlakića. Na
doradi čeke sudjelovali su braća Kreci, Anto
i Božo Radman, Faban i Perica Marin, Anto-
Boca, Tone, Fabijan, Vlatko Mamuša-Paradajz
i Josip Mlakić. Posebno treba spomenuti li-
jepu gestu lovaca sekcije Bučići, koji su zaže-
ljeli brz oporavak Martinu-Bori Jukiću, svom
bolesnom kolegi koji im je u dotadašnjim
radnim akcijama uvijek bio uzor.
Lovci sekcije Mravinjac uspjeli su izgraditi
visoku zatvorenu čeku, gotovo apartman, za
koju je stari i iskusni lovac, počasni član Druš-
tva Vlado Lešić, rekao da je najbolja u lovištu.
Osim što su izgradili čeku, lovci ove sekcije
uspjeli su zasijati veliku površinu zobi, kuku-
ruzom i krumpirom, za koju Migan i Jozo Ju-
rišić-Đira vele da će dobro poslužiti divljim
svinjama za prihranu. Predsjednik sekcije
Mravinjac Ivica Marijanović uspio je na ovoj
radnoj akciji okupiti četrdeset lovaca, i u ovoj
prigodi nije moguće navesti njihova imena.
Završavajući radnu akciju, lovci ove sekcije su
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
minutom šutnje odali počast svom preminu-
lom predsjedniku Stipi Bošnjaku-Mimi, koji je
ostavio neizbrisiv trag i u sekciji Mravinjac i u
LD „Pavlovica“.
Predsjednik sekcije Novi Travnik Vatrislav
Grubešić uspio je okupiti desetak svojih čla-
nova i oni su na lokalitetu Pečuja posijali 50
kg zobi, a na lokalitetu Gorskog potoka po-
pravili su svoju čeku koju su nepoznati van-
dali devastirali već nekoliko puta.
Po završetku ovih radnih akcija u svim je
sekcijama „na dnevnom redu“ bio neizbjež-
ni lovački gulaš, ali i pitanje svih lovaca što
će biti s tekućom lovnom godinom, hoće li
dobiti suglasnost na godišnji plan gospoda-
renja i hoće li sve to jednom završiti na način
koji ovdašnji lovci stvarno zaslužuju.
Početkom svibnja ove godine lovci LD
„Pavlovica“ izveli su još jedna radnu akciju.
Bilo je to pošumljavanje devastirane šumske
površine Lipa u lovnom reviru sekcije Buči-
ći. Navedena radna akcija plod je dogovora
Mirka Lešića, Ante Cvitanovića i Vlade Kne-
ževića, predsjednika, tajnika i glavnoga lov-
nika Društva, s vodstvom šumarije Novi Trav-
nik na čelu s ravnateljicom Dragicom Čurak i
djelatnikom Nenadom Ivošem.
Ravnateljica novotravničke šumarije Dra-
gica Čurak umnogome je zadužila članove
Društva još u prijeratnom vremenu. Kao ta-
dašnja inspektorica za lov, svojim je zalaga-
njem i stručnošću mnogo doprinijela razvoju
LD „Pavlovica“, zaštiti divljači i očuvanju priro-
de u novotravničkom lovištu, pa i izvan njega.
Radna akcija na pošumljavanju, kojoj se
odazvalo 85 lovaca, trajala je do 14 sati, kad
je bio planiran odmor i objed. Prije objeda,
Nenad Ivoš je, obraćajući se nazočnima gle-
de značenja šuma i pošumljavanja za ljude i
životinje, kazao da je u akciji posađeno 10.000
sadnica, uputivši posebne pohvale lovačkoj
mladeži za doprinos akciji i zaštiti prirode.
Anto Cvitanović
I mladež je dala velik doprinos pošumljavanju
25
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
HUL KRAVICA Ljubuški: SKUPŠTINA

Nove ideje,
planovi i obveze
P
roljetna skupština HUL
„Kravica“ Ljubuški održana
je 19. svibnja 2013. u re-
storanu „Fragola“ u Radišićima.
Dvadeset jednu sekciju, odno-
sno 756 članova ove udruge,
na skupštini su predstavljala 53
zastupnika.
Izvješće o dosadašnjem
radu Udruge podnio je pred-
sjednik Tomislav Petrović,
osvrnuvši se, između ostaloga,
na aktivnosti koje su značajno
obilježile njegova dva manda-
ta na čelnom mjestu. „Situacija
uzrokovana podjelom lovišta
i ne-dodjelom lovišta na kori-
štenje našoj udruzi, umnogo-
me je ometala naš rad. Taj smo
napor, naime, mogli uložiti u
razvoj lovstva i za dobrobit svih
lovaca, a uložili smo ga u oču-
vanje Udruge i njezina članstva
... Krivolov je dobrim dijelom
uzeo maha u pojedinim sekci-
jama naše udruge, primjerice,
samo je čelništvo sekcije Grab
sudjelovalo u postavljanju pro-
tupravnih vabaka za pernatu
divljač. Zbog toga je, naravno,
na teren izašao lovočuvar s po-
licijskom ophodnjom, no to je
stvorilo revolt kod određenog
broja tamošnjih krivolovaca
i oni su pokrenuli inicijativu
o neplaćanju članarine našoj
udruzi ... U sekcijama Veljaci
i Radišići također je smanjen Čelništvo Udruge
broj članova, no nadamo se da
će do 1. kolovoza u Radišićima
svi platiti članarinu prema pra-
vilima, a u Veljacima se član-
stvo osipa zbog neaktivnog
rada predsjednika sekcije Stipe
Jelavića“, istaknuo je Tomislav
Petrović.
Na ovoj je skupštini, uz jedan
suzdržani glas, za novog pred-
sjednika HUL „Kravica“ izabran
Mario Herceg, a završna odluka
Skupštine bila je da se ukinu
lovovi na čeke i time se smanji
mogućnost krivolova.
Udruga u idućem razdoblju
planira brojne aktivnosti, od
ujedinjenja lovišta i traženja Zastupnici u Skupštini Udruge
da se ono dodijeli ovoj udruzi,
ustroja lovočuvarske službe po osiguranja pravne mogućnosti predsjednik Skupštine Župani-
zakonu i pravilnicima, rada sek- da se kazni svaki oblik krivolo- je Zapadnohercegovačke Ante
cija i izdavanja dozvola za lov va. Uz to, u planu je izgradnja Mišetić, te je obećao maksi-
od strane predsjednika sekcija poligona za gađanje glinenih malnu suradnju i pomoć Udru-
kroz Udrugu, sklapanja ugovo- golubova, u sklopu kojeg bi zi od strane županijskih tijela.
ra s graničnom službom u lovu bio i lovački dom Udruge.
u pograničnom pojasu, pa do Gost na ovoj skupštini bio je Mario Herceg

LD TETRIJEB Kupres: SKUPŠTINA

Zastupnici suglasni
s izvješćima
i planovima
K
rajem travnja 2013. u Lovačkom društvu „Tetrijeb“ Kupres odr- Veliko zanimanje za stanje u Društvu
žana je redovita godišnja (izvještajna) Skupština. Na poziv Iz-
vršnog odbora i predsjednika Društva Marka Juriča, Skupštini Sastanak Skupštine protekao je u mirnoj i svečanoj atmosferi,
se odazvao iznimno velik broj članova. usvojena su sva izvješća i planovi, a u radu Skupštine, postavljajući
Skupština je upriličena u vijećnici Općine Kupres, a na dnev- brojna pitanja, sudjelovao je velik broj zastupnika. Nakon Skupšti-
nom redu se našlo nekoliko točaka, između ostalih i usvajanje ne uslijedila je podjela lovočuvarskih iskaznica, a druženje je na-
završnog računa za 2012., pojedinačna izvješća o radu svih tijela stavljeno u obližnjem restoranu do kasno u noć.
Društva u lovnoj 2012./2013. te planski zadaci i obveze u lovnoj
2013./2014. godini. Zoran Lovrić

26 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD SOKOL Brčko distrikt BiH: UREĐENJE LOVAČKE KUĆE

Neumorni u
provođenju
planskih zadataka
B
ez obzira na višegodišnju zabranu lova na području Brčko
distrikta BiH, kojoj se, s obzirom na aktivnosti koje je pokre-
nula nova vlada Distrikta, po svoj prilici nazire kraj, članovi
sekcije Skakava Donja LD „Sokol“ Brčko distrikt BiH, ne posustaju u
provođenju planskih zadataka. Ove su godine, tako, planirali zavr-
šiti vanjsko uređenje lovačke kuće. Kako bi ovaj posao bio završen
do jeseni, a kako, zbog čestih kiša, nisu bili u mogućnosti obavljati
svoje uobičajene poljoprivredne radove, članovi sekcije prionuli su
izgradnji natkrivene terase i pečenjare uz objekt lovačke kuće. U
prekrasnom ambijentu u kojem se nalazi ova lovačka kuća, ovaj se Pokrivanje terase uz lovačku kuću
detalj savršeno uklopio. Novac je osiguran grantom Vlade Distrikta
i donacijom članova i simpatizera, a kompletni radovi, čija se vrijed- srneću divljač.  se istinskim zaljubljenicima pri-
nost procjenjuje na 20.000 KM, bit će izvedeni u vlastitoj režiji. Do Nadamo se da će vlasti u rode i druženja omogući lov u
sada je u ovaj objekt uloženo preko 110.000 KM. Distriktu prepoznati ozbiljnost idućoj lovnoj sezoni. 
Početkom ove godine u lovištu je izgrađena jedna visoka čeka i i poštene namjere članova
jedna hranilica za zrnastu hranu, a postavljeno je i nekoliko solila za ovoga društva i učiniti sve da Niko Ždravac

LD SOKOL Nova Bila: SEKCIJA DOLAC se mogu skloniti od vremenskih nepogo-

Lovačka kuća u Maloj Bukovici
da, a sada imaju lovačku kuću na prelijepoj
lokaciji, s koje se pruža pogled na Travnik i
okolna mjesta Lašvanske doline. Bukovica
se po svojoj ljepoti spominje u dalekoj proš-
losti te je opjevana i u narodnim pjesmama.
Velike zasluge za izgradnju ovoga objekta
pripadaju Stanku Jurčeviću, predsjedniku
sekcije, Borisu Braliću, glavnom lovniku sek-
cije, Nikoli Čuraku, lovniku sekcije, Sloboda-
nu Nikoliću, tajniku sekcije, ali ništa manje
zaslužni nisu ni: Eduard Matić, Marinko Jur-
čević, Vinko Čurak, Slobodan Ivanović-Buco,
Milorad Savić, Branko Šuman, Dejan Taraba,
Dragun Čurak i Silvestar Antičević, dvojica
pripravnika: Bruno Čilić i Darijo Jakovljević,
te počasni član Društva i dugogodišnji lovac
Pavo Čurak, koji nimalo ne zaostaje u radnim
aktivnostima za mlađim kolegama.
Novoizgrađena lovačka kuća bit će otvo-
renog tipa, dakle u nju će moći svratiti svi
oni koji posjete ovo mjesto bilo kao zalju-

Kuća izgrađena u
bljenici u prirodu, bilo kao čobani, što više
nego dovoljno govori koliko su ljudi koji su
velikodušni ljudi koji su je izgradili. Neda-

rekordnom roku
leko od ove lovačke kuće je kapelica koju
vjernici u velikom broju pohode svake go-
dine na dan 29. kolovoza, kad se ovdje slavi
sv. Ivan Glavosjek.

Č
lanovi lovačke sekcije Dolac, jedne od mlađih u LD „Sokol“, još su jednom pokazali Na kraju, posebnu zahvalnost treba
da su jedna od najorganiziranijih skupina u Društvu. Ovaj put, njihova je zadaća odati Anti Lučiću, zvanom „Fant“. To je
bila izgraditi lovačku kuću na rajonu Male Bukovice. Posao su započeli početkom osamdesetogodišnji mještanin koji je ne-
ove godine, i završili ga u rekordnom roku. Nije ih omela ni kiša koja je u nekoliko navrata sebično pomogao u svakom pogledu, a
ozbiljno zasmetala radovima. Na njihovu se licu nije vidio trag umora, dapače, sve su radili posebno zato jer je omogućio priključak
s lakoćom i osmijehom na licu. vode sa svoga imanja.
Do sada s imali samo malu nadstrešnicu koja ime je služila kao mjesto za okupljanje i da Ružica Bajo

www.lovackisavez-hb.ba 27
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD SOKOL Nova Bila: SKUPŠTINA

U okolnostima
koje jesu, Društvo
dobro stoji
R
edovitu programsko-izvještajnu skupštinu LD „Sokol“, održa-
nu 9. lipnja 2013., otvorio je Darijo Sučić, predsjednik Druš-
tva, a potom je jednoglasno usvojen dnevni red od osam Zastupničke klupe bile su dobro popunjene
točaka.
Verifikacijsko povjerenstvo (Drago Marjanović, Anto Peša i
Marinko Matošević) utvrdilo je da je skupštini nazočan 31 zastu- Predsjednik Darijo Sučić s najbližim suradnicima
pnik, od 39 pozvanih, pa je skupština mogla raditi i donositi pra-
vovaljane odluke.
U radno predsjedništvo izabrani su Anto Bajo i Pavo Čurak, za
ovjerovitelje zapisnika Žarko Jandrić i Dragan Jelović, a za zapi-
sničara Ružica Bajo.
U izvješću o radu Društva u protekloj godini, predsjednik Druš-
tva Darijo Sučić apostrofirao je nekoliko stvari. Prije svega, pohva-
lio je rad sekcija i pojedinaca u lovištu, rezultat čijeg rada je veća
brojnost divljači u lovištu, i one članove Društva koji zaista nese-
bično rade na izgradnji lovačkih kuća, brinu se o zaštiti divljači i
suzbijanju krivolova. Spomenuo je i komercijalni odstrel medvje-
da i tri vuka u protekloj lovnoj sezoni, te dolazak glavnoga fede-
ralnog lovnog inspektora i sanitarne inspektorice, koji nisu iskazali
primjedbe na rad Društva. Na kraju, predsjednik je posebno želio
naglasiti dobru suradnju Društva s Lovačkim savezom Herceg Bo-
sne. sjednik sekcije Ponir je Marijo Franjić, a umjesto Žarka Jandrića,
Nakon izlaganja predsjednika Društva, glavni lovnik Boris Bralić tajnica Društva je Ružica Bajo.
pročitao je i obrazložio svoje izvješće, koje je bilo za svaku po- Na ovoj skupštini, počasnim članovima Društva proglašeni su
hvalu, a potom je na red došlo financijsko izvješće, izvješće Nad- Anto Ivišić, Jozo Sučić i Anto Peša.
zornog odbora te izvješća predsjednika sekcija o aktivnostima u Na kraju, lovcima LD „Sokol“ koji su dali izuzetan doprinos radu
prošloj sezoni. U raspravi o tim temama sudjelovali su: Anto Peša, i napretku Društva, uručena je monografija Saveza „Dvadeset go-
Anto Bajo, Dejan Taraba, Boris Bralić, Josip Sučić, Jozo Sučić, dina pod stijegom Herceg Bosne“. Monografiju su dobili: Pero
Žarko Jandrić, Drago Marjanović i Marinko Matošević, a akcent Kolenda (sekcija Bilakovina), Zdravko Bajo (sekcija Jelinjak), Živ-
rasprave bio je na otvaranju lova na visoku divljač. Sva izvješća ko Barbić (sekcija Gorčevica), Nikola Čurak (sekcija Dolac), Mato
jednoglasno su usvojena. Stojak-Giba (sekcija Koričani), Josip Sučić (sekcija Pakovac) i Niko
Program rada Društva za 2013. godinu također je jednoglasno Erić (sekcija Ponir).
usvojen, a u sklopu ove točke predsjednik je upoznao zastupnike s
nekim kadrovskim promjenama: umjesto Miroslava Marića, pred- Ružica Bajo

LD GALEB Čapljina: OPASNOSTI ZA LOVNU DIVLJAČ integrirao na ovim prostorima (ostavljat će ih i ubuduće) na

Kako sačuvati
dolazeći iz susjedne Dalmacije
(poglavito s Pelješca gdje je i
najviše ove životinje). Jedan je
nedavno završio pod kotačima
biljni i životinjski svijet na ovim
terenima. Također, ova će auto-
cesta zatvoriti prirodne putove
divljači koja je sa zapada dola-

divljač u lovištu
vozila na putnom pravcu Ča-
pljina – Stolac.
Da problem po lovce bude
još veći, smanjen je broj crne
zila u čapljinsko lovište (iz prav-
ca općine Ljubuški odnosno
susjedne Dalmacije) ili odlazila
iz čapljinskog lovišta.

O
vo je proljeće bilo vrlo
dinamično glede pre-
datora u čapljinskome
lovištu. Na području od Gabe-
le do Jasenice primijećen je
čopor vukova, koji čobanima
i njihovim stadima nije davao
mira ni noću ni danju. Nekoliko
je ovaca nastradalo u vučjim
napadima, a u tim „napadima“
je i na strani vukova bilo gubi-
taka, ustrijeljena je jedna veli-
ka vučica. Također, na većem
dijelu lovišta je primijećen još
jedan krvoločni predator, ča-
galj, koji se očigledno uspješno
divljači (a vjerojatno i ostale)
u zapadnim dijelovima lovišta,
pokraj kojih ili kroz koje prolazi
trasa koridora 5c, koji je trenu-
tačno u izgradnji. Velika buka
radnih strojeva i miniranje te-
rena koje traje već dugo, oči-
gledno su ostavili posljedice
Pred čapljinskim je lovcima,
očigledno, dosta posla kako bi
čuvali i sačuvali svoje lovište
i divljač u njemu, a koncesije,
odnosno provedbe Zakona o
lovstvu nema na vidiku.
Jure Musulin

28 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD USKOPLJE Uskoplje-Gornji Vakuf: PEJIN TROFEJ govoriti, znam bar dobro pogoditi.

Ako ne mogu govoriti,

U Uskoplju je česta pojava da vukovi u
proljeće silaze u sela. Nedostatak hrane u
planinama prisiljava ih da svoje kretanje
prošire na ona područja u kojima riskiraju

bar znam dobro pogoditi

kontakt s ljudima. U takvim okolnostima
opasnost su za stoku i za mještane. Najče-
šće stradaju ovce, koze i psi, a njihovi vla-
snici redovito za svoju nemarnost okrive
lovce. Informacija da je vuk u sred bijela
dana viđen na relaciji između sela Podgra-
đe i Voljice zatekla je Peju, Igora Ramčića,
Slavka Čurića i Slavu Lovrića na ispijanju
popodnevne kave u jednome od usko-
paljskih kafića. Brzo su se organizirali, uzeli
puške, prijavili vodstvu Društva svoj izla-
zak i krenuli u potragu. „Zajedno s Pejom
uputio sam se iz Podgrađa prema Galeči-
ci znajući da vukovi često koriste upravo
tu rutu kretanja. Nedaleko od spomenika
poginulim braniteljima, na livadi odmah
pokraj puta, uočili smo vuka. Naša ga pri-
sutnost nije previše uznemirila, nastavio
je polako kretanje kao i da nismo tu. Za
vrijeme vožnje Peja je već imao spremnu
pušku u rukama i odmah nakon što sam
zaustavio vozilo zauzeo je klečeći stav za
ciljanje i opalio“, objasnio je Slavo Lovrić,
lovnik sekcije Uskoplje.
Vijest o Pejinu vuku brzo se proširila
Uskopljem, čestitke su stizale sa svih strana,
a stari lovac se samo smješkao napominjući
kako je ovo njegova godina te kako će toga
biti još. Zbog svoga pozitivnog pristupa
Vijest o Pejinu trofeju brzo se proširila Uskopljem lovu i lovačkim druženjima, prijateljskog
odnosa prema kolegama lovcima, Peja je i

N
etko jednom pametno reče da lo- što odstrijelio. „Pritisni jače to ‘puce’ na grlu, više nego zaslužio ovaj trofej, jer on je čo-
vac ostvari najveći „trofej“ ako za ništa te ne razumim“, zezao sam ga znajući vjek koji malo traži od života a vjerojatno
vrijeme lova uspije sve privatne pro- da se neće naljutiti. Kao reakcija na moju mu, zbog toga, malo i nedostaje. Na kraju,
bleme, koje svi imamo i koji nas nesumnji- šalu čula se neka nerazgovjetna psovka. zaslužio je Peja i da malo, ali samo malo,
vo muče, bar privremeno zakopati negdje Nakon toga je telefon preuzela njegova kao njegov prijatelj zaobiđem objektivnost
sa strane. Koliko u tome uspijevamo, naj- supruga i ukratko mi objasnila da je Peja u ovom članku te da ovih nekoliko redaka,
bolje znamo mi sami. Složenost problema odstrijelio vuka na Galečici, sve uredno iako to dopisnička praksa ne nalaže, o nje-
koji nas pritišću u prvi plan stavlja malo- fotografirao i poslao fotografije po šuma- mu napišem u prvome licu jednine.
dušnost, zavidnosti i čangrizavost a ubija ru Slavi Lovriću. Na kraju razgovora mi je
svu veličinu koju u punom smislu svaki čo- prenijela Pejinu poruku: ako već ne mogu Velimir Šekerija
vjek u sebi ima. Stoga je vrlo važno da sva-
ka grupa, sekcija, društvo u svom sastavu
ima čovjeka, moralnu vertikalu, narodski
rečeno „ljudinu“ koji će svojim primjerom
pokazati jedini ispravan put ostalima. Pe-
tar-Peja Marinčić, lovac sekcije Uskoplje,
uistinu je osoba kojoj bismo mogli pripisa-
ti sve navedene epitete.
U predvečerje toga svibanjskog dana
ugodno me iznenadi njegov telefonski po-
ziv. Zbog operacije grla govorio je nerazu-
mljivo i nejasno, međutim pretpostavljao
sam o čemu je riječ. Naime, na obilježava-
nju Sv. Huberta, u studenom prošle godi-
ne, razmijenili smo brojeve i tom je prili-
kom naglasio da će me nazvati kad bude
imao materijala za Hoop!. Dakle, ovaj poziv
mogao je značiti samo jedno, Peja je ne-

www.lovackisavez-hb.ba 29
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD USKOPLJE Uskoplje-Gornji Vakuf: CILJANJE POKRETNE METE
Pojedinačno i ekipno
Pajićani najbolji
D
rugu godinu zaredom, 9. lipnja 2013.,
LD „Uskoplje“ organiziralo je natjeca-
nje u ciljanju u pokretnu metu u obli-
ku divljega vepra. Tako se na improviziranoj
streljani na Podovima okupilo 50-ak lovaca
čiji je cilj bio u što boljem svjetlu prikazati
sebe i sekciju iz koje dolaze. Ovom događaju
je pogodovalo lijepo i sunčano vrijeme kao
i odlični uvjeti koje je organizator osigurao.
Na početku natjecanja, koje je započe-
LD TETRIJEB Kupres: DOMAĆINSKO
GOSPODARENJE LOVIŠTEM
Proljetna
sjetva u
lovištu
S
dolaskom toplijih dana a nakon duge
i teške zime, kupreški lovci su složno
prionuli radovima u lovištu. Najprije se
pristupilo sjetvi poljoprivrednih kultura za
prihranu divljači. Stoga je 11. svibnja 2013.
organizirana radna akcija sjetve na tri razli-
čita lokaliteta: na Velikoj Plazenici, Brdima i
Vukovskom. Odaziv lovaca bio je više nego
zadovoljavajući jer se na ovaj način, suklad-
no Pravilniku o obvezama lovaca, prikuplja-
ju prijeko potrebni bodovi.
30
Ispred vikendice Stipe Kunkića-Šoka
lo u 10 sati, predsjednik Društva Pero Perić
pozdravio je nazočne (posebno se osvrnuvši
na sigurnosne mjere), zaželio im mirnu ruku
i dobro oko. Istim redoslijedom prijavljivanja
lovci su pristupili ciljanju. Evidenciju pogoda-
ka, za zapisničkim stolom, uredno je vodio
tajnik Društva Ratko Pilić. Nakon dvosatnog
natjecanja najviše bodova u pojedinačnoj
konkurenciji imao je Branko Šarić iz sekcije
Pajić Polje, koji je iz dva hica ostvario 18 bo-
Tom prilikom zasijano je oko 25 duluma zobi, a posađena je također čičoka i krumpir. Na-
kon uspješno završenih radova uslijedilo je druženje uz lovački čobanac i kapljicu vina.
Na ovaj su način kupreški lovci pokazali da vode brigu o divljači i stvaraju bolje uvjete za
pravilno gospodarenje lovištem.
Odaziv lovaca na sjetvu bio je jako dobar
dova. S 10 bodova slijedili su Željko Oreč i
Ivo Juričević iz sekcije Voljice. Kako pravila
nalažu da natjecatelji koji imaju jednak broj
bodova ne mogu dijeliti jedno mjesto, Oreč
i Juričević pristupili su raspucavanju. U me-
đusobnom ogledu više sreće i umijeća imao
je Željko Oreč osvojivši tako drugo mjesto,
a Ivo Juričević bio je treći. U ekipnom na-
tjecanju prvo mjesto osvojila je sekcija Pajić
Polje, drugo sekcija Voljice, a prošlogodišnji
pobjednik, sekcija Ždrimci, bila je treća. „Iako
se svi mi koji smo se natjecali dobro među-
sobno poznajemo i često družimo, izuzetno
sam sretan i zadovoljan što sam osvojio prvo
mjesto. Radost je još veća jer je i pobjednik
u ekipnoj konkurenciji moja sekcija, što znači
da su Pajićani spremni za lovnu sezonu“, sla-
vodobitno će Branko Šarić.
Važno je istaknuti da je zanimanje lova-
ca za ovu priredbu iz godine u godinu sve
veće. Bogomdana priroda, ležerno ozračje i
druženje samo su neki od razloga što su lovci
ovu nedjelju odlučili provesti na Podovima.
Kad još tome pridodamo natjecateljski duh
i radost pobjeđivanja sudionika, sigurni smo
da će organizatori i sljedeće godine lovcima
prirediti ovaj događaj koji bi jednoga dana
mogao preći u nešto veće, pa i potaknuti iz-
gradnju prave streljane u Uskoplju.
Po završetku natjecanja nazočni su se
uputili u obližnju vikendicu Stipe Kunkića-
Šoka gdje je bila upriličena dodjela nagrada
pobjednicima. Na jelovniku je bio lovački
čorbanac pripremljen po tajnom receptu
Zrinka Katića. Zezanja jednih na račun dru-
gih, pjesme i lovačkih priča nije nedostajalo,
a druženje se nastavilo do kasnih poslijepod-
nevnih sati.
Velimir Šekerija
Zoran Lovrić
Broj 89, svibanj - srpanj 2013.
 IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

Iduće godine, možda se nešto i promijeni Sve je „pod kontrolom“

LD VEPAR Prozor-Rama: CILJANJE POKRETNE METE ća, pripravnik, jedan od pet, Nikola Budim

Sve bolje od – pogodaka

„Ja sam uvijek bio za – kuda i većina“,
odgovarao je Ivo Zane, predsjednik Druš-
tva, na peckanje lovaca na njegovo, opet, „u
ništa“. Osim ovih nekoliko puta ponovljenih
riječi, predsjednik je prije samog natjecanja
pozdravio sve nazočne, ukratko ponovio
pravila i ponašanje prilikom ispaljivanja me-
taka, te samom pristupanju na mjesto oda-
kle se ciljalo i odlazak s otvorenom puškom.
To je ponovio dva puta, s tim da je drugi put
bio još ozbiljniji i detaljniji jer su ciljali metu
i pripravnici, njih petorica: Tomislav Džalto,
Nikola Budim, Josip Tomić, Adis Kmetaš i
Ante Bošnjak. Meta je bila pokretna make-
ta vepra na 100 metara, trajanje vidljivosti
mete 9 sekunda – 30 metara. Moglo se ispa-
liti najviše tri metka. Da objasnimo što znači
„kuda i većina“. Od 42 natjecatelja, 31 je bio
„u ništa“. Veoma loši rezultati! Ne želimo se
ponavljati, ali ipak, trebala bi nam streljana.
Loši su bili i pripravnici, četiri od pet nula.
Ipak, ima poneka i svijetla točka. Pero Raič
od 30 mogućih krugova pogađa 28, dvi-
je desetke i jednu osmicu i skoro je imao
kao svi ostali zajedno. I to je sve pozornosti
vrijedno što se tiče aktivnih lovaca. Drugo
mjesto osvaja lovnik Vladimir Drežnjak,
treće Jure Beljo. Druga svijetla točka je
osamdesetjednogodišnji Andrija Dolić, koji
se upisao u one rijetke s krugovima. I, tre-
imao je jednu od tri desetke što i nije loše za
početnika. Ekipno prvo mjesto osvaja sek-
cija Ploče, drugo Prozor i Gračac treće. Bilo
je još svijetlih točaka: sve završilo bez inci-
denata, Odbor za pripremu streljane, mete
i sama organizacija prilikom natjecanja. Čla-
novi Odbora su već nekoliko godina isti i
isto odrade, dan prije ili rano izjutra stignu
na lokaciju i pripreme što treba da bi funkci-
oniralo u redu: Jure Tadić, Marko Ćališ, Ante
Džidžić i šef Nikica Drežnjak. Marko Barišić
zapisuje sve uredno već dugi niz godina te
nam reče da je iduće natjecanje jubilarno,
dvadeseto, što bi mogla biti zgoda za što-
god više učiniti glede lokacije, povećanja,
za tu priliku, nagrada, možda proglasiti stri-
jelca desetljeća, itd.
Stanko Ćurčić

HUL KRAVICA Ljubuški: PROSLAVA SV. MARKA U KLOBUKU uz njih kad je potrebno i da će tako biti i ubuduće. HUL „Kravica“ iz

Duboka povezanost
Ljubuškog ponosna je na ovu sekciju i njezine članove.

Mario Herceg

s narodom
U kazanima, specijaliteti od divljači

O
vogodišnja proslava sv. Marka (25. travnja) u selu Klobuku
pokraj Ljubuškog nije mogla proći bez angažmana lovaca i
njihovih dobro poznatih specijaliteta od divljači. Dragovolj-
no su se uključili u pripremanje 5 kotlova (300 litara) ukusno spre-
mljene divljači; istina, ta divljač nije ulovljena u vlastitom lovištu, ali
lovci su je osigurali preko svojih veza u lovištima gdje je ima. Željko
Međugorac, predsjednik sekcije Klobuk, cijelu je večer neumorno
obilazio organizatore i pazio da sve bude pod kontrolom i na vri-
jeme posluženo. Cijela priredba protekla je u odličnom ugođaju.
Uzvanici i prijatelji gostoljubivih Klobučana naveliko su se iznenadili
njezinom organizacijom proslave i izobiljem hrane i pića.
Sutra, kad članovi ove lovne sekcije sa svojim prijateljima i gosti-
ma budu u lovu, svi mještani će znati da su to njihovi lovci, da su

www.lovackisavez-hb.ba 31
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LO VITEZ Vitez: PLANSKI DOKUMENTI
Divljač opstala, iako je
bila prepuštena sama sebi
Dogovor o sporazumu
I
ove godine, premda u vrlo
specifičnoj situaciji, LO „Vitez“
poštovala je obveze iz članka
48. Zakona o lovstvu F BiH iz
2006. godine. Specifičnost je u
tome da smo, u trenutku izrade,
bili pod zabranom lova. Dodat-
no, u drugoj polovini studenog
protekle godine, mjerodavno
županijsko ministarstvo raski-
nulo je Ugovor o privremenom
davanju lovišta „Vitez“ na gos-
podarenje. Šlag je došao na
kraju kada su ovoj udruzi zabra-
njene sve aktivnosti u lovištu. O
svemu ovome potanko je pi-
sano u prethodnim brojevima
glasila „Hoop!“.
Ipak, mjerodavnom županij-
skom ministarstvu su, u zakon-
skom roku, dostavljeni godišnji
plan gospodarenja lovištem za
2013./2014. i izvješće o izvrše-
nju plana za prethodnu lovnu
godinu. Korisnici lovišta „Vitez“ u
dijelu protekle lovne godine bili
su LO „Vitez“ Vitez i LO „Kruščica“
Vitez. Lovište je, po tko zna koji
put, dodijeljeno privremeno na
korištenje. Na razdoblje od jed-
ne godine, koje se, raskidanjem
ugovora, svelo na razdoblje od
nepunih pet mjeseci. U nastavku
su dane najznačajnije karakteri-
stike prethodne lovne godine.
Uspoređuju li se podaci o
brojnosti, kako sitne, tako i kru-
32
pne divljači, u istom razdoblju
prošle i ove godine, može se
zaključiti da brojnost divljači
stagnira, odnosno ima blagi po-
rast. Zaključak na prvi pogled
bio bi da je sve u redu. Uzme
li se, međutim, u obzir da lova
praktično nije bilo, normalno je
postaviti pitanje gdje je nestao
sav očekivani godišnji prirast,
odnosno zašto divljači nema
više?
Na ukupno brojno stanje
najviše su utjecali:
1. Nedovoljna hranidba div-
ljači u kritičnim razdobljima.
Udruga je pravodobno započe-
la s iznošenjem hrane na hrani-
lišta, u cilju navikavanja divljači.
Nakon toga je donesena odluka
o raskidu ugovora. Kao rezultat
odluke udruga je obavijestila
mjerodavno ministarstvo da, s
danom prijma obavijesti o ra-
skidu ugovora, prekida s izvr-
šavanjem svih zadaća u lovištu.
Time se pokušalo „pritiskom
na savjest“ ljudi u ministarstvu
utjecati da porazmisle o mo-
gućim posljedicama. Ministar-
stvo je pokazalo koliko država
(ne)vodi brigu za divljač. Osim
mesa i mesnog otpada, te soli i
mineralnih dodataka, nisu izne-
sene dovoljne količine hrane
za prihranu divljači. Posljedice
nedovoljne hranidbe divljači
su povećana potrošnja energi-
je za traženje hrane, iscrpljena i
izgladnjela divljač, lošiji pomla-
dak u idućim generacijama, sla-
bija trofejna vrijednost, divljač
lakše postaje žrtva predatora,
značajnije štete učinjene su na
peradi i vegetaciji, a dio divlja-
či je vjerojatno migrirao u neka
susjedna lovišta;
2. Izostanak redukcionog
odstrela predatora, svođenjem
na podnošljiv broj, te uklanja-
nje pasa i mačaka lutalica iz
lovišta. Predatori, psi i mačke
lutalice vršili su kontinuiran
pritisak na glavne i pomoćne
gospodarske vrste u lovištu, a
i sada prave štete upadom u
seoska domaćinstva. Utjecaj je
znatno umanjen iznošenjem
većih količina mesa i mesnog
otpada, što je zasigurno utjeca-
lo na povećanje stupnja preživ-
ljavanja određenih vrsta divljači,
ponajprije zeca, srneće divljači i
divljih svinja;
3. Nepovoljni klimatski uvje-
ti. Vrijeme u meteorološkom
smislu nije bilo naklonjeno
divljači, a u odnosu na uobiča-
jeni kalendar, prisutna su bila
vremenska kašnjenja od skoro
mjesec dana. Posebna karak-
teristika su bile niže prosječne
temperature (kod određenih
vrsta divljači upravo su one
„okidač“ za početak novoga ci-
klusa), te veće količine padalina.
Slana u vrijeme cvjetanja voća
znatno je smanjila prinos. Snijeg
u drugoj polovini svibnja, koji
se čak zadržao nekoliko dana,
negativno je utjecao na divljač
koja je u tom razdoblju imala
mlade ili je bila u fazi ležanja na
jajima. Nastavak sezone (od lje-
ta) okarakterizirala je velika suša,
s izravnim i neizravnim posljedi-
cama: nedovoljna količina vode
u lovištu, koja je prijeko potreb-
na divljači (što je uzrokovalo mi-
graciju dijela divljači u područja
koja nisu imala nestašice vode),
smanjen prinos i urod sveg bilj-
nog svijeta, a time i manja ko-
ličina hrane za divljač, odnosno
veći troškovi lovaca za prehranu
i prihranu divljači;
4. Mir u lovištu. U lovištu su
stalno, u većoj ili manjoj mjeri,
zastupljeni krivolov i lovokrađa.
Neočekivani potez ministarstva,
koji je lovcima upalio „crveno, a
krivolovcima zeleno svjetlo“, do-
datno je ohrabrio krivolovce, te
su dugo vremena u lovištu radili
što su htjeli. Dodaju li uz njih i
brojni predatori, jasno je kamo
je to vodilo.
Privremeni godišnji plan
gospodarenja napravljen je po
pravilima struke. Iz njega slijede
brojne obveze za lovce. Tako bi
u idućoj godini lovci LO „Vitez“
i LO „Kruščica“ u lovište trebali
iznijeti i distribuirati preko 19
tona različite vrste hrane za pri-
hranu divljači. Zbog ekonom-
ske situacije planirana je izgrad-
nja manjeg broja, uglavnom
jeftinijih lovnotehničkih i lovno-
gospodarskih objekata, ali će se
veća pozornost posvetiti održa-
vanju postojećih objekata.
Kada je u pitanju izvršenje
godišnjeg plana gospodarenja
za proteklu lovnu godinu, iz iz-
vješća se može zaključiti sljede-
će:
a) prisutni su veliki nelovni
gubici, u tiskanici svrstani u „Ot-
pad“, pri čemu su evidentirani,
u manjoj ili većoj mjeri, gubici
u prometu, krivolovu, gubici od
predatora, pasa i mačaka lutali-
ca, stradanje od poljoprivrednih
strojeva, uginula divljač, divljač
stradala od poplava, požara,
smrzavanja, udara groma i dr.;
b) mjere uređenja lovišta dje-
lomično su realizirane. Razlog za
to je ekonomska kriza, ali i obavi-
jest o raskidu ugovora o dodjeli
lovišta na korištenje. Izgrađen
je samo dio lovnogospodarskih
i lovnotehničkih objekata, od-
nosno održavali su se postojeći
objekti na kojima zub vremena
pokazuje svoje. Mora se nadoda-
ti da su dva hranilišta zapaljena
kao rezultat neodgovornog po-
našanja djece, a jedno prihvatili-
šte je rasformirano, pri čemu su
nepoznate osobe otuđile mate-
rijal ugrađen u prihvatilište;
c) izravna novčana ulaganja
u lovište (s blagajne i žiroračuna)
iznosila su 6.849,23 KM, od čega
Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

je najveći iznos utrošen za plaće
i naknade za rad lovočuvarske
službe, tekuće i investicijsko odr-
žavanje objekata, te edukaciju
članstva. U lovište je dodatno in-
vestirano 30.881,17 KM, od čega
najviše otpada na vrijednost
radova u lovištu (19.560,00 KM),
materijale za izradu i održavanje
lovnogospodarskih i lovnoteh-
ničkih objekata, te druge usluge
(uključujući i prijevoz materijala
u lovište i veterinarski pregled
hrane), vrijednost pasa i mača-
ka lutalica izlučenih iz lovišta,
te hrane za prehranu i prihranu
divljači (bez mesa i klaoničkog
otpada, koji je dobiven besplat-
no). Ukupni iznosi su približno
jednaki iznosima iz prethodne
lovne godine (porast je za pri-
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
bližno 1 posto).
Promatrajući situaciju u ko-
joj se našla ova lovačka udru-
ga, možemo reći da je divljač,
unatoč nebrizi nadležnih, op-
stala uz određene dugoročne
posljedice. Za nas kao lovač-
ku udrugu najvažnije je da su
planska dokumenta urađena
kvalitetno, na vrijeme i distribu-
irana u mjerodavno ministar-
stvo. U dogovoru s predstav-
nicima LO „Kruščica“ načinjen
je novi tekst sporazuma, koji
je kompromisno rješenje za
obje lovačke udruge. To za nas
znači da smo ostali u utakmici Pačji pomladak
za dodjelu lovišta, pa makar to
opet bilo privremeno. Za lovce prava u lovištu. Za divljač, una- i kvalitete življenja na području
to znači da će moći izvršavati toč planiranom odstrelu, treba- lovišta „Vitez“.
svoje obveze, ali i koristiti svoja lo bi značiti poboljšanje uvjeta Ivica Drmić

LD MOSOR Široki Brijeg: i zeca ) u ravnicu. Zec je, kako reče lovnik Jedinice Albert Ljubić, u
PUŠTANJE DIVLJAČI U LOVNOJ JEDINICI BLATO potpunosti spreman za puštanje u prirodu, i svi će do kraja srpnja

U Blatu se nikada
biti na svome mjestu. Onda, osvanu lijepa nedjelja i skupiše se oni
najuporniji na biogračkom igralištu te uljudno raspodijeliše petnaest
zečeva iz Sabljićeva uzgoja (Kočerin). Istoga dana svi su pušteni u lo-

ne miruje
vište četiri blatske lovne jedinice. Zečevi su uistinu bili vrlo lijepoga i
zdravog izgleda a i cijena je relativno prihvatljiva. Valja napomenuti
da su Ljutodočani još u ožujku pustili desetak komada zečeva u svoj
dio lovišta.
Malo kasnije smo zadirkivali i uzarićkog lovnika Mirka-Miru Gugića,
pitajući ga koliko on još ima namjeru dobaviti zeca za osvježenje krvi.
Poznajući njegov karakter i smisao za aktivnost u smislu unapređenja
stanja u lovištu, možemo mu povjerovati da će skupiti novca barem
za desetak primjeraka zeca koji će obogatiti onaj najsiromašniji dio lo-
višta. No, njegova skromnost ne bi bila uvjerljiva da mu pod glavom
nisu isti oni koji su mu vjerovali kada su ga postavili na tu dužnost: Jole,
Jadro, Čedo, Pupa, Bilaćušić mlađi, Hugo, Goran ... E, živi bili pa vidjeli,
hoće li se mladi zečići ljetos začeprkati po prašini uz šumarke Dubrave,
Bukovca i Lazetina (upravo tamo gdje su neki zli ljudi koji sebe naziva-
ju i lovcima, učinili minulih godina masakr nad autohtonim vrstama) i
istinskim lovcima osmjeh tjerati za radosno očekivanje otvaranja, a od
toga ovisi hoće li ga uopće i biti. Jer smo po svim procjenama vrlo bli-
zu branja „zabranjenog voća“ matičnog fonda, što ni jednim zakonom
niti ikakvim moralnim kodeksom nije dopušteno.
Blatska radna ekipa Blago Lasić

J
ečam se u lipnju valovima leluja i zlati na žarkom suncu i sprema Zečevi su pušteni, kakva im je sudbina?
se useliti u uzarićke izbe, samo da se još sanjivi kombajni lijeno
izvuku iz hladovine. Blato, ono Mostarsko, jedva čeka to štek-
tanje strojeva, jer žetva je uvijek nešto milo, sjetno, obećavajuće...
Žetva je uvijek uvjet života, bez obzira na to s koje strane plota gle-
damo! Ako im i nisu „sve koze na broju“, lovci našega Društva se ne
daju da ih beznađe i letargija na ovoj žezi prikuju uz tmurna razmi-
šljanja i bezizlazje. Oni se trse i traže barem zrnca sjaja u vremenima
bura i oluja, općih društvenih pa i naših lovačkih.
Nije se zamijetilo mnogo divljači po ledinama i strninama, pa se
mladi lovci Uzarića odlučiše takvo stanje malo popraviti. Skupina
lovaca na čelu s Mariom Primorcem lako se dogovori i za tren oka
skupi nešto novca. Sutradan se iz Posušja doseli lijepo jato trčki (21)
i nastaniše lovište uz Lišticu.
Neće to biti sve u blatskom lovištu. Saznali smo, naime, da se i dru-
ge sekcije iz Lovne jedinice Blato žurno spremaju pustiti divljač (trčku

www.lovackisavez-hb.ba 33
LOVAČKO ORUŽJE
TABU TEMA ILI ZAKONITO LOVAČKO ORUŽJE

Poluautomatski
lovački karabini
Poluautomatske lovačke kuglare danas
uglavnom kupuju oni lovci koji dosta love
krupnu divljač pogonom, prigonom i slič-
nim načinima lova gdje se divljač vrlo če-
sto gađa u trku, na više ili manje pokrive-
nim terenima i gdje je ponekad u kratkom
vremenskom intervalu potrebno ispaliti
Benelli ARGO
više hitaca.

P
oluautomatski lovački ka-
rabini su lovačke kuglare
s jednom užlijebljenom
cijevi, spremnikom s dva ili više
naboja i takvom konstrukci-
jom zatvarača i mehanizma za
opaljivanje koji omogućavaju
nakon opaljivanja naboja u ci-
jevi automatsko odbravljivanje
zatvarača, izbacivanje ispaljene
čahure, zapinjanje udarnog
mehanizma, ubacivanje novog
naboja iz spremnika u cijev i
bravljenje cijevi. Za ispaljiva-
nje idućeg naboja potrebno
je samo pustiti i ponovno pri-
tisnuti okidač tako da poluau-
tomatski karabini omogućuju
najbrže ispaljivanje većeg bro-
ja naboja u odnosu na druge
tipove lovačkih pušaka kugla-
ra. Poluautomatski rad lovač-
kih karabina zasniva se na više
različitih principa, a osnova
svakog od primijenjenih me-
hanizama je korištenje energije
barutnih plinova nastalih ispa-
ljivanjem naboja.
O danas relativno mnogo
upotrebljavanoj lovačkoj po-
luautomatskoj kuglari (karabinu)
raspravljat ćemo ne toliko sa
zakonskog gledišta koliko zbog
lovačke etike, a i praktičnosti.
Upotreba te vrste lovačke
puške je tabu tema, osobito u
nas, jer je praksa često u sukobu
sa zakonom. S tim u svezi opće-
nito je poznato da je konstruk-
cija lovačkog vatrenog oružja
u njegovu tehničkom razvoju
ograničena i lovačkom etikom.
No gdje su te granice, umnogo-
me zavisi od toga kako gleda-
mo na lov.
Što se tiče poluautomatskih
kuglara, one su se rodile na te-
melju vojničkih pušaka. Da bi
povećali vatrenu moć svoga
pješaštva za Drugoga svjetskog
rata, Amerikanci, Sovjeti i Nijem-
ci imali su svoje poluautomat-
ske puške. US – Garand M1 kal.
30-06 Springfield, US Carbine
M1 kal. 30, Tokarev kal. 7,62x54
R i Walther G43 kal. 8x57 IS.
Budući da su se te poluau-
tomatske kuglare pokazale
sigurnim, pokazalo se poslije
rata takvo i lovačko oružje, Re-
mington, Winchester, Ruger,
Heckler&Koch, Voere, Walmet i
sovjetski „Medvjed“ najpozna-
tije su marke odnosno modeli
raznih poluautomatskih lovač-
kih kuglara.
SUSTAV RADA
Što se tiče ovih karabina, oni
gotovo bez iznimke rade na
principu već opisane pozajmice
plinova. Prva takva al vojnička
puška konstruirana je prije Ok-
tobarske revolucije, 1905. godi-
ne u carskoj ruskoj armiji i to u
tadašnjem japanskom vojnom
kalibru 6,5x51 R Arisaka.
Amerikanci su početkom
dvadesetih godina prošloga
stoljeća eksperimentirali s plin-
skim valjkom (J. C. Garand), go-
dine 1936. u naoružanje su uveli
već spomenuti US – Garand M1
kalibra 30-06, a poslije toga pro-
slavio se US Carbine M1 kal. 30.
Danas samo lovačka po-
luautomatska kuglara tvornice
Heckler&Koch radi na drugači-
jem principu. Taj je preuzet od
poznatog njemačkog mitraljeza
iz Drugoga svjetskog rata MG
42, u nas poznatiji pod nazivom
„šarac“.
Takva kuglara, primjerice
model 940 u kalibru 30-06
Springfiel i 7x64 ima od „šarca“
modificiran tzv. Rollenverschlu-
ss. Prevedeno, to je princip
usporenog rada zatvarača,
odnosno bravljenja s pomoću
ugrađenog sustava valjaka.
Osim toga i ležište naboja
u toj puški, zbog besprijekor-
nog funkcioniranja, posebno je
obrađeno. Nova poluautomat-
ska sačmarica marke FN mod.
500 djeluje na sličnom sustavu.
Zanimljivo je spomenuti da
je njemačka tvornica Krieghoff
proizvodila prije Drugoga svjet-
skog rata prvu lovačku poluau-
tomatsku kuglaru kalibra 6,5
mm i 7 i 8 mm.
Kalibri današnjih poluauto-
matskih kuglara kreću se kako
kod kojega proizvođača, od kal.
223 Rem. preko standardnih 30-
06 Springfield, 308 Win, 270 Win
i 7x64 pa do FN BAR-a koji osim
standardnih ima i kal 7 mm
Rem. Mag. te 300 Win. Mag.
Austrijski Voere nudi čak u
osam kalibara, a među njima je
i 9,3x62.
Browing BAR

34 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.


Remington 742
UPOTREBA
Ne ulazimo u zakonske
odredbe u vezi s korištenjem
poluautomatskih lovačkih pu-
šaka, bilo sačmarica, bilo kugla-
ra, u pojedinim zemljama. Be-
zuvjetno svaka upotreba toga
oružja, ako se kosi sa zakonom,
jest manji ili veći prekršaj.
Isto tako pitanje da li dopusti-
ti samo tri naboja (metka) ili pet
pa i više, nije moguće principijel-
no ograničiti. Također pretjeran
je nazor da je „viteški“ imati ku-
glaru samo s jednim nabojem.
Jednostavno, treba poći od
stanovišta da u lovu kao sportu
divljač mora imati neke moguć-
nosti za opstanak, ali to ne treba
tražiti kad je već odlučeno da se
odstreli određena divljač. Lovac
danas ima suvremeno oružje, a
divljači ostaju samo njihove pri-
rodne odlike, a to su izvanredan
sluh i njuh, prirodna opreznost, a
u nekih i savršena mimikrija.
Poluautomatske lovačke ku-
glare danas uglavnom kupuju
oni lovci koji dosta love krupnu
divljač pogonom, prigonom i
sličnim načinima lova gdje se
divljač vrlo često gađa u trku, na
više ili manje pokrivenim tereni-
ma i gdje je ponekad u kratkom
vremenskom intervalu potreb-
no ispaliti više hitaca.
U našim uvjetima oni su vrlo
upotrebljivi u lovu divljih svi-
nja, vukova i druge nezaštiće-
ne divljači.
Mogu biti korišteni u princi-
pu i za ostale načine lova, kao i
drugih vrsta krupne divljači, što
ponajprije zavisi od lovačke tra-
dicije u pojedinim krajevima.
Zbog glavne namjene za
lov divljači u pokretu, gotovo
svi imaju mehaničke ciljnike i
predviđeni su za postavljanje
optičkih ciljnika sa svjetlećom
točkom ili klasičnih optičkih cilj-
nika, uglavnom manjeg ili vari-
www.lovackisavez-hb.ba
jabilnog povećanja, koji zbog
velikog vidnog polja omoguću-
ju brzo uočavanje divljači.
Preciznost poluautomatskih
lovačkih karabina, kao i kod
drugih kuglara, zavisi od mode-
la i upotrijebljenog streljiva, kao
i ciljničkog sustava, i kreće se
najčešće, pucano i mjereno na
daljini od 100 m za grupu od 3
metka u krugu od 5-6 cm.
Ovi karabini sa spremnikom
punim streljiva daju lovcu odre-
đen stupanj sigurnosti i samo-
pouzdanja, s obzirom na to da
omogućuju brzo ispaljivanje
više hitaca, ali treba znati da bez
preciznog gađanja i točnih po-
godaka nema odstrela divljači.
Brzo pucanje više metaka
bez dovoljne točnosti najčešće
rezultira promašivanjem ili ra-
njavanjem divljači, što ne može
biti cilj ni jednom pravom lov-
cu, te kod lova uvije treba prvo
misliti na točnost gađanja a tek
tada na brzinu ispaljivanja idu-
ćeg metka, ako je potrebno.
NEDOSTACI U ODNOSU NA
KLASIČNE KARABINE
Najznačajniji nedostaci po-
luautomatskih lovačkih karabi-
Heckler-Koch-SLB2000
na su:
• Složenija konstrukcija s više
pokretnih dijelova koji zahtije-
vaju pažljivo čišćenje i održava-
nje u cilju besprijekornog funk-
cioniranja
• Vojnički izgled koji nije „bla-
gonaklono“ prihvaćen u pojedi-
nim lovačkim sredinama
• Eventualni problemi u funk-
cioniranju kod ručno laborira-
nog streljiva s različitim težina-
ma zrna i baruta u zapadnim
zemljama gdje je ručno pravlje-
nje streljiva za kuglare rašireno.
S obzirom na to da se kod nas
koristi komercijalno streljivo
izrađeno po normama C.I.P.-a,
do ovakvih problema rijetko se
dolazi.
• Ograničenje kapaciteta
spremnika na dva naboja u ze-
mljama gdje zakonom o lovu
zabranjen lov puškama s više
naboja.
OSOBNO MIŠLJENJE
Na kraju ovoga teksta iznijet
ćemo i svoje osobno mišljenje
o upotrebi poluautomatskih
pušaka.
Poluautomat, bilo sačmari-
ca, bilo kuglara, spada u ruke
LOVAČKO ORUŽJE
samo profesionalnog lovca koji,
u ograničenom vremenu, s naj-
manje gubitaka mora ispuniti
plan odstrela. Kad bi se sportski
lovac isključivo koristio poluau-
tomatom samo da ne izgubi
ranjenu divljač, onda bi takvo
oružje i u lovačkom sportu ima-
lo opravdanje. No ruku na srce,
moramo priznati da je idealan
lovac velika iznimka.
Današnja lovačka poluau-
tomatska puška s tehničke je
strane odlično oružje. Pri pravil-
nom održavanju i sa streljivom
visoke kvalitete, funkcionira
besprijekorno. Ipak, i onaj mali
postotak zatajivanja, pa bio on
ma koliko malen, ne dopušta
sigurnu upotrebu bilo kojeg
poluautomata u lovu na divljač
koja može biti, ako je ranjena,
opasna za čovjekov život. Iz tih
razloga „pet velikih“ (slon, noso-
rog, bafalo, lav i leopard) te tigar
love se redovito s prvorazred-
nim dvocijevnim kuglarama ili
repetirkama, tj. karabinima gor-
nje klase, u kojih je zatajivanje
gotovo samo teoretsko.
Dakle, poluautomatska lo-
vačka puška, unatoč svojim
odličnim tehničkim svojstvima,
opravdana je samo u rukama
lovca koji se bavi ekonomskim
lovom.
Naime, cijena tog oružja ne
prelazi vrijednost dobre pro-
sječne puške pa to ne bi mogao
biti razlog da se poluautomat-
ska kuglara ne upotrebljava u
rutinskom odstrelu krupne div-
ljači na velikim šumskim gospo-
darstvima.
Mladen Bešlić
35
LOVIŠTE I AUTOCESTE
ŠTO NAM DONOSE AUTOCESTE
Lovci trebaju sudjelovati u
odlukama o gradnji autocesta
Autoceste, kao veliki infrastrukturni objekti, temelj su gospodar-
skog rasta i prilika su za razvitak prostora kroz koji prolaze. One
povezuju regije omogućavajući brži i kvalitetniji promet, i ne tre-
ba sumnjati u značajne koristi od njih. Međutim, veliki infrastruk-
turni projekti, među kojima su i autoceste, imaju skoro uvijek ne-
gativan utjecaj na okoliš, o čemu se mora razmišljati pri njihovu
projektiranju i izvedbi.
B
osne i Hercegovina je tre-
nutačno pred izgradnjom
nekoliko značajnih ce-
stovnih pravaca, od kojih navo-
dimo dva:
1) već dobro poznati eu-
ropski koridor Vc koji povezuje
Mađarsku s lukom Ploče prola-
zeći kroz BiH od Šamca (granica
s Republikom Hrvatskom) pa
preko Modriče, Doboja, Zenice,
Kaknja, Visokog, Sarajeva, Ko-
njica, Jablanice i Mostara, te se
spaja s Jadransko-jonskim kori-
dorom u Republici Hrvatskoj;
2) koridor koji počinje na
granici s Republikom Hrvat-
skom u Gradiški, te preko Ba-
njaluke, Glamoča (alternativa
Kupres), Livna, granica s Repu-
blikom Hrvatskom, preko Sinja
vodi do Splita gdje se povezuje
s Jadransko-jonskim koridorom.
Oba ova cestovna pravca,
36
značajnim dijelom, prolaze kroz
Hercegovačko-neretvansku i
Hercegbosansku županiju, a na
tim se prostorima nalazi velik
broj lovišta od kojih su neka i
visoko vrijedna.
NEGATIVNI UTJECAJI
Izgradnja i korištenje autoce-
sta uvijek negativno utječe na
okoliš, i to se nikako ne može
izbjeći, ali studioznim projek-
tnim rješenjima može se ubla-
žiti. Naravno, to se odnosi i na
autoceste koje prolaze prosto-
rima lovišta.
Negativan utjecaj na okoliš
pokazuje se kroz:
• Buku koju stvaraju motori
motornih vozila i buku od di-
namičkog dodira guma s kol-
nikom
• Zagađivanje zraka koje po-
tječe od ispušnih plinova mo-
tornih vozila i otpadnih čestica
guma i asfalta
• Zagađivanje voda (kako po-
vršinskih tako i podzemnih)
• Smanjivanje poljoprivred-
nih, šumskih i urbanih površina
• Utjecaj na biljke i životinje
• Zagađivanje svjetlošću
• Presijecanje staništa divljači
• Razaranje krajolika
Skoro svi ti utjecaji javljaju se i
tijekom izvođenja radova, odno-
sno gradnje autocesta, i tijekom
njihova korištenja i održavanja.
Smišljenim i stručnim radom
na pripremi izgradnje kroz pret-
hodne studije istraživanja, koje
prethode projektiranju i konač-
noj odluci o položaju autoceste
u prostoru, negativni se utjecaji
mogu umanjiti, ali nikako posve
eliminirati. Stoga se i došlo do
obveze investitora da, osim niza
tehničkih rješenja i analiziranja
eksploatacijskih efekata na eko-
nomski i razvojni aspekt prosto-
ra kroz koji se pruža autocesta,
izradi prethodnu studiju utjecaja
na okoliš, a zatim i projekte zašti-
te u okviru pojedinih segmenata
negativnih utjecaja, sve s ciljem
da se štetni utjecaji smanje na
moguću tolerantnu razinu.
RJEŠENJA
Glede gospodarenja lovišti-
ma, svakako treba obratiti po-
sebnu pozornost na neke od
navedenih utjecaja, koji se tiču
upravo divljači u prirodnom am-
bijentu. To se, prije svega, odnosi
na smanjenje površine lovišta,
presijecanje prirodnog stani-
šta divljači, buku od korištenja
autoceste i zagađivanje zraka
ispušnim plinovima i čvrstim če-
sticama koje potječu od trošenja
guma i asfaltne podloge.
Negativan utjecaj na sma-
njenje površine lovišta očituje
se kroz trajan gubitak površine.
Naime, na svaki kilometar au-
toceste koji prolazi kroz lovište
trajno je izgubljena površina
od 10 hektara, ne računajući
ulazne i izlazne trakove i petlje.
Jednako tako, na svaki kilome-
tar autoceste koji prolazi kroz
lovište gubi se još 50 hektara
lovno-produktivne površine.
Ovaj štetni utjecaj gotovo je
nemoguće izbjeći, ali ipak treba
pokušati „navesti“ ili usmjeriti
trasu, ako je to ikako moguće,
na „lošiji“ dio lovišta.
Trasa autoceste presijeca
staništa divljači i na taj način
onemogućava migracije div-
ljači (posebno krupne divljači),
usitnjava (fragmentira) lovi-
šte, prirodna populacija ostaje
razbijena te mora tražiti nova
staništa i najčešće naseljava ne-
odgovarajuće prostore, a što je
najpogubnije umanjuje se šan-
sa za gensku izmjenu. Ovaj štet-
ni utjecaj moguće je djelomice
izbjeći izgradnjom prijelaza za
divljač (zeleni mostovi). Ovaj
zahvat poskupljuje investiciju,
pa ga treba planirati na istraže-
nim prirodnim stazama divljači
(prijelazima) te se koristiti ure-
đenjem terena, ozelenjivanjem
prostora ispod nadvožnjaka
i mostova i pošumljavanjem
iznad ulaza tunela.
Po izgradnji ceste, njezinim
Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

će se korištenjem javiti buka od
prometa koja će biti velika pre-
preka za obitavanje divljači uz
trasu koridora, jer će u toj zoni
biti osjetno poremećen mir u
lovištu. Ovaj se problem rješa-
va izgradnjom ili korištenjem
kosina uz trasu te biološkim ra-
dovima, primjerice podizanjem
zaštitnih dendro-barijera koje
djeluju kao prigušivač buke, pri
čemu su zimzelene vrste drve-
ća učinkovitije od listopadnih.
Postoje, dakle, tehnička rješenja
koja mogu umanjiti ovaj utje-
caj. U naseljima se koriste panoi
protiv buke.
Zagađivanje zraka ispušnim
plinovima i otpadnim čestica-
ma od guma i asfalta problem
je s obzirom na to da plinovi i
krute čestice imaju negativan
utjecaj na biljke u okolišu trase,
posebice na biljke širokog lista,
a kako su biljke sastavni dio pre-
hrane određenih vrsta divljači,
taj se utjecaj prenosi i na div-
ljač. Istraživanja koja su vršena u
Njemačkoj potvrdila su sumnje
da te biljke nisu ni za prehranu
stoke s obzirom na postotak
štetnih materija u lisnoj masi.
Ovaj problem djelomice je ri-
ješen obveznim katalizatorima
na motornim vozilima, ali mogu
pomoći i guste dendro-barijere
koje sužavaju prostor taloženja
štetnih materija uz trasu.
Kako smo mi lovci korisnici
prostora i kako je naš zadatak,
između ostalog, i zaštita divlja-
či i lovišta, moramo i možemo
priuštiti sebi pravo da sudjeluje-
mo u odlukama koje se tiču iz-
gradnje autocesta, ali ne samo
autocesta nego i ostalih velikih
infrastrukturnih objekata.
Kao poznavatelji svoga lo-
višta možemo biti od velike
koristi projektantima autocesta
da kvalitetno i korektno, kroz
studije utjecaja na okoliš, pla-
niraju zaštitu okoliša. Dakako,
naš se utjecaj neće osjetiti niti
će polučiti rezultat ako nastu-
pamo sami, no udruženi u svo-
je organizacije (saveze), naš će
se glas bolje čuti. Konačno, to
je naš (i ne sam naš) interes iz
kojeg treba rezultirati što manji
negativan utjecaj autocesta na
okoliš.
Vjekoslav Kostijal
www.lovackisavez-hb.ba
Gorski
ljubavnik
D
ošlo je proljeće, sa svom
svojom nježnošću, ži-
votom i poniznošću.
Vrhovi planina još su bili pokri-
veni snijegom, okovani ledom
i „okrunjeni“ gustim oblacima.
Izgledalo je kao da se i ono,
proljeće, boji poći gore i osvojiti
vrhove. Čekao sam da nađe svoj
put visovima, da unese živost u
stanovnike planine, da ih izba-
vi iz okova leda, snijega, vjetra,
samoće i zime. Nakon desetak
dana borbe, uz pomoć svojih
kiša i temperatura proljeće je
pokorilo planinu. Rastjeralo
oblake, smirilo vjetar, otopilo
dobar dio snijega. Planina je živ-
nula, s njom i ja jer mi je otvoren
put do vrhova, gdje se odvijaju
čarobni plesovi tetrijeba.
Početak puta do pjevališta
prolazio je kroz sedlo u kojem je
ostalo još snijega. Jandro, Jozo
i ja donijeli smo odluku da se
pokušamo probiti. Krenuli smo
krivudavim putem, kroz gustu
jelovu šumu i ostatke bijeloga
pokrivača. Nakon sat vremena
šuma je nestala, oko nas su se
ukazali proplanci s kržljavim
borićima, bukvićima i poko-
jom gorostasnom jelom. „Sta-
ni, tamo trebamo ići!“ uzviknu
Jozo, pokazujući rukom u smje-
ru proplanka okićenog jelama.
Do proplanka dolazimo za
pola sata. Ostaje nam još uspon
na njega, jer gore ćemo preno-
ćiti. Gore je i drevno pjevalište.
Noć je padala, tama je obavija-
la šumu, a mi smo koračali ka
mjestu noćenja. Posve tiho, da
ne otkrijemo svoju nazočnost
stanovnicima planine. Utaborili
smo se ispod stijene, skupili uo-
kolo nešto drva i naložili vatru.
Posjedali smo i razrađivali plan
lova za sutrašnje jutro. Uz puc-
ketanje vatre, miris šume i huk
sove, očekujući zoru, zadrijema-
li smo u dubokoj tišini šume,
kao i oni tetrijebi.
Pred svitanje izvukli smo se
iz vreća za spavanje, radimo ras-
pored. Jandro i ja krenuli smo
prema vrhu proplanka, a Jozo
LOVAČKA PRIČA
na njemu po-
znato mjesto.
Na istoku je
dan potiskivao
noć, svjetlost
tamu. Čekali
smo da drozd
objavi dan, jer
nakon njega
trebao bi se
javiti i „pro-
ljetni ljubav-
nik“. Lagano
koračamo, uz
zastajk ivanje
i osluškivanje.
Drozd se javio i
prekinuo tišinu
noći. Pritajeno
osluškujemo.
Nakon nekoli-
ko minuta ja-
vio se i on, gor-
ski ljubavnik.
Čujemo ga pri-
gušeno. Pribli-
žavamo mu se,
pjesma posta-
je sve jasnija i
čistija. Na putu
nam se prije-
če trula debla,
grane i skliske
stijene, a znoj
nam se cijedi
u oči. Sve nam
to otežava do-
skakivanje. Stali smo. Uperena je. Da bi doživljaj bio potpun, na
Jandrina ruka u jelu ispred nas sinoćnjoj vatri ispekli smo gljive
ukazivala mi je na obrise ptice. koje je Jozo ubrao.
Raširena repa, spuštenih krila i Ponosni, umorni i polumokri
uzdignute glave, „marširao“ je odlučili smo krenuti dolje, niz
po grani dozivajući svojom pje- kamene litice i obronke. Staza-
smom družice skrivene u po- ma kojima je medvjed noćas
lutami šume. Stavljam pušku u prošao. A one su bile natoplje-
rame. Pucam. Klepet krila i tupi ne jutarnjom rosom i prožete
udarac o tlo. Gorska ptica bila jutarnjim suncem. Ostavljamo
je nadmudrena. Drhtavih nogu, planinu iza sebe, ostavljamo i
sav zadihan i uzbuđen, trčim do sve njezine stanovnike u miru.
stare jele. Ugledah ga na bjelini Ostavljamo nabrekle pupove
zemlje. Preplavljen osjećajem bukve i javora i pokoji gorski
iskonskoga lova, podižem gor- cvijet. Sa sobom nosim gorski
sku pticu i radujem se ispu- trofej i drage uspomene, koje
njenom snu. Jandro mi čestita, će tinjati u meni cijelog mog ži-
dozivamo Jozu. Svježom krvlju vota i buditi se svakog proljeća.
natapamo grančicu smreke, Zazelenjet će se Kupreška gora,
Jozo mu stavlja u kljun. Odaje- gorski će ljubavnici završiti svoj
mo počast ptici. Sjeo sam, dugo ples, svoj pjev. Napustit će svad-
ga gledao i divio se njegovoj bene litice i proplanke. Povući
ljepoti. Čarobna je to ptica. Jan- će se u dubinu šume i samot-
dro i Jozo prekidali su moje mi- njački čekati nova svitanja, nove
sli nudeći mi plosku s rakijom. zore budućeg proljeća.
Nazdravljamo uspješnom lovu.
Užitak je biti ovdje, samo da tra- Jozo Kaštelan
37
LOVAČKA PRIČA
Ulov za Goli otok
V
jerojatno nikad ne bih ni saznao jednu tajnu vezanu za lov, a
koja se desila mom ocu, da ne bi ovoga zadnjeg nesretnog
rata. Sada ona i neće djelovati mnogo strašno, ali u vrijeme
kad se desila i za mnogo manje stvari ljudi su nestajali preko noći.
Bilo je to pred sam kraj 70-ih godina. Moj otac Ivan Perica tada
je bio lovac već nekih 15-ak godina. Imao je kera po imenu Boksi.
To mu je zapravo bio i jedini ker kog je posjedovao. Mnogi stariji
lovci često mi spomenu Boksija govoreći da na ovim prostorima
nikad nije postojao bolji ker. Boksi je bio barak, a darovao mu ga je
njegov bliski rođak Jozo Perica, s kojim mu se i dogodilo ovo što
ću sada napisati.
Dakle, kraj 70-ih, proljeće. Zaputiše se Jozo i moj otac iz foj-
ničkog seoca Otigošća put Zec planine. U njezinu su se podnož-
ju nalazile Otigoške staje. Tu su bile kolibe koje su pastiri koristili
preko ljeta dok traje ispaša stoke po planinama. Proljeće je bilo
vrijeme da se kolibe obiđu, da se vidi je li im zima nanijela kakvu
štetu. Od Otigošća do Otigoških staja trebalo je 6-7 sati hoda te se
oni zaputiše oko ponoći da bi izbjegli znatiželjne oči, jer će gore
provesti dva-tri dana pa su ponijeli i oružje. Naravno, svezan na
povocu s njima je išao i Boksi. Hodali su cijelu noć te su nekad u
samo svanuće neprimijećeni stigli do staja. Kolibe su manje-više
bile čitave. Tu i tamo se popustila pokoja daščica, ništa strašno.
Posla baš toliko da dan ne prođe u dosadi. Kako nisu imali više
posla, isplaniraše da rano ujutro krenu preko Vran kamena na Luku
pa preko Sikire (neki od vrhova planine Vranice), a dalje tko zna.
Svanu prohladno jutro. Još je ponegdje u osojima bilo malo snije-
ga koji je prije koji dan padao. Nakon nekoliko sati laganog hoda
dođoše i do Sikire. Tu ih u jednom njezinu dijelu dočeka udolina
obrasla klekovinom. Kroz nju se bilo teško probiti, gotovo nemo-
guće, te odlučiše da je najbolje zaobići je. Obilazeći klekovinu, na
jednome njezinu rubnom djelu primijetiše tragove divljih svinja.
Tlo je bilo prilično izrovano, i to izgleda upravo prethodne noći.
Boksi se već bio uvukao duboko u klekovinu i pomalo se javljao.
Nema što, to je bio znak da su tragovi friški kao što su i pretposta-
vili. Boksi će ih naći, samo je bilo pitanje jesu li se zadržale tu ili
su produžile dalje. Ubrzo uslijedi odgovor. Boksi poče nalajavati.
Kako je bio vrlo blizu, odlučiše kako je najbolje da se ne razdvajaju,
da ih divljač ne bi osjetila. Na njima je sad bilo samo da čekaju.
Boksi sigurno neće prestati oblajavati svinje, a njima će kad-tad
dodijati njegovo oblajavanje te ukoliko ne osjete njih dvojicu, si-
gurno će se pokrenuti. Pitanje je bilo samo u kom pravcu. Nakon
nekih pola sata, divljač se pokrenula. Išla je polako i pravo na njih
dvojicu. Klekovina je pucala i svakog trenutka se moglo očekivati
da divljač izađe na čistinu. Zbog gustiša koji je pravila klekovina,
38
Boksi je napadao s pristojne udaljenosti, ali bitno je bilo da nije
posustajao. Jedva je falio metar da ugledaju divljač, kad ona zasta-
de. Sad su nastupili trenuci najveće napetosti. Znali su da divljač
sad ispituje zrak i osluškuje ne bi li osjetila opasnost prije pojav-
ljivanja na čistinu. Iako su njih dvojica bili udaljeni svega 15-ak
metara, oštri planinski vjetar išao im je naruku. Puhao je pravo s
divljači na njih, a Boksijev prodoran i prijeteći lavež poručivao joj je
da se ne zadržava dugo na mjestu. Divljač napokon krenu, iz kle-
kovine se pojavi golema kuštrava glava, a pucanj istog momenta
propara zrak. Dok je odjekivao odlazeći u daljinu, činilo se da traje
cijelu vječnost. Pucao je Jozo. Obadvojica iznenađeni ustuknuše
nekoliko koraka držeći puške u pripravnosti. Očekivali su svinje, a
sad je pred njima nepomično ležao medvjed. I to kakav medvjed,
bio je to pravi medvjedina. Pucali bi sigurno u njega još najmanje
jednom, ali već i jedan pucanj bio je veliki rizik. Ako je ga netko
čuo, bili bi u gadnoj nevolji. Lovostaja, plus odstrijeljen medvjed!
Kad to dvoje zbrojite, robija ne gine, a kakva su vremena vladala,
upitna je bila i glava na ramenima. Pustiše Boksija da ga protrga
koju minutu, ni sami ne vjerujući da takva strvina može pasti od
jedne kugle. Nakon što se uvjeriše da je zaista mrtav, s oprezom
mu priđoše. Na sred njegova čela, točno između očiju bila je rupa
koju napravi kugla ispaljena iz Jozine sačmarice. Samo tako pre-
cizan hitac je i mogao u trenu zaustaviti ovakvu grdosiju. Iako je
Jozo već tada imao dugu lovačku karijeru, priznao je da nikad nije
ni u priči čuo da ovoliki medvjedi postoje kod nas, a kamoli da je
kojeg vidio. Zguliše ga koliko su brzo mogli te se požuriše udaljiti
što prije, ostavljajući golemu lešinu medvjeda strvinarima. I sama
koža je bila preteška za nositi, tako da mesa ne uzeše ni komadića.
Kožu i puške su sakrili u kolibi te su se požurili kući da bi se te iste
noći mogli vratiti autom po sve to.
Nekih pola godine od tog događaja oca mi put nanese u Gornji
Vakuf. Otac mi je radio u Šipadu, u trgovini namještaja, te su po-
nekad kupljeni namještaj vozili kupcu. Svratiše usput u nekakav
restoran na janjetinu. Kako u restoranu ne bi gostiju osim njega i
vozača kamiona kojim su vozili namještaj, i konobar se malo zapri-
ča s njima dok se janje koje je tek bilo pečeno ohladi da bi se mo-
glo isjeći. Popričaše malo o ovom, malo o onom te se dotakoše i
lovačkih tema. Iako u restoranu još uvijek osim njih dvojice i kono-
bara ne bi nikog, osvrnu se konobar oko sebe te im tihim šapatom
reče kako su u zadnjih nekoliko mjeseci u dva-tri navrata navraćali
neki nepoznati ljudi te se raspitivali o lovcima s ovog područja i
zna li netko koga tko ima običaj otići u krivolov i tako to. Izgleda
da su udbaši. Doda kako je netko izgleda ubio medvjeda koji je
bio hranjen za Branka Mikulića. Imao je on u tom području svoje
lovište, a medvjed je izgleda nestao baš kad je sve bilo spremno
da ga se odstreli. Reče kako čuvari koji su ga hranili kažu da na
tom području nikad nije bilo većeg medvjeda. Na kraju još doda
da se priča kako sumnjaju da su ga možda ubile nekakve Perice iz
Fojnice, a koji su po njihovim saznanjima imali običaj doći preko
planine u vakufsko lovište. Oca obli hladan znoj. Zamoli otac ko-
nobara da im pečenje zamota jer su se već prilično zadržali te mo-
raju krenuti. Po dolasku kući odmah ode do Joze te mu ispriča što
je saznao. Složiše se da se što prije moraju riješiti kože. Istu večer
kožu odnesoše jednom dobrom prijatelju. Niti ih on upita, niti mu
oni rekoše gdje su došli do trofeja. Znao je on da je u pitanju koža
koje se treba riješiti, a što manje zna to bolje.
Ovo mi otac ispriča prije nekoliko godina valjda tek tad osjeća-
jući da više neće imati posljedica ukoliko se sazna istina o med-
vjedu Branka Mikulića. Jozo poslije rata ode u Ameriku gdje je i
umro. Umro je i prijatelj kojem su dali kožu. Nikad ga otac ne upita
gdje je koža završila, samo im je jednom prilikom saopćio da se ne
brinu jer je otišla daleko.
Dragan Perica
Broj 89, svibanj - srpanj 2013.
 LOVNA KINOLOGIJA
NA TRAGU DIVLJAČI

Miris
i osjetilo mirisa
U prošlom smo broju obećali nastavak
priče o tragu divljači, pa pišući o toj temi
pokušat ćemo mladim lovcima skrenuti
pozornost na strpljenje u radu s mladim
psima, jer brzopleto odlučivanje o njiho-
voj lovnoj vrijednosti nije ni znanje, ni
iskustvo, nego je samo mladost i jednih i
drugih, koja traži puno poderanih patika
i puno mukotrpnog rada kako u polju sa
ptičarima, tako i u planini s goničima.

D
anas se u literaturi može naći podatak da postoji od 100.000
do 400.000 različitih tipova mirisnih čestica, koje su u stanju
miješati se i umnožavati neograničeno. Većina od milijuna
receptora koji se nalaze u membrani sluzokože psa imaju svoje
specifičnosti, koje im ne dopuštaju reagirati na sve mirise, nego is- čestica u plinovitom stanju. Ova ne iz njihove sredine.
ključivo na jedan određeni tip mirisa, tzv. čisti miris. Veliki broj razli- izlučivanja ujedno imaju i zaštit- Uljezi napisane „depeše“
čitih mirisnih čestica, koje potječu od zemlje, vegetacije pa i lovca, nu funkciju organizma divljači, načelno dobro poštuju, zbog
također dolazi u kontakt s mirisnim receptorima psa, ali se proces, jer doprinose podmazivanju straha od represalija, a i zato što
na sreću, blokira samozaustavljanjem svih neželjenih signala, prije kože i dlake, pa i perja kod pti- je upisano u memoriju vrste,
nego pas stvori tzv. mirisnu sliku identiteta. Ovaj mehanizam blo- ca, što u konačnici održava kod da označeni teritorij odgovara
kiranja signala, programiran voljom mozga, određuje sposobnost sisavaca gipkost, a kod ptica ne- vitalnim potrebama onoga ili
različitog reagiranja, što je preduvjet da se pas koncentrira na jedan promočivost. Međutim, koliko onih koji ga posjeduju.
određeni miris. Kad izvedemo mladog, još neprobuđenog psa, na god imamo dobro obučena i Dok je pas u akciji lova, nika-
lovni teren, njegova mirisna sluzokoža primat će na tisuće mirisnih iskusna psa, i ako je manje-više kav strani miris ne odvlači nje-
čestica koje još u njegovu mozgu nisu zapamćene. Njegov nedo- sigurno da je sposoban uhvatiti govu pozornost, jer za njega ne
statak mirisnog iskustva i prirodna radoznalost njegova nosa, po- sve bitne mirise, možemo biti postoji drugi mirisni signal osim
lako će u njemu buditi lovni nagon za daljnjim istraživanjem. Ako sigurni da mu veliki broj bitnih onoga koji mu ostavlja progo-
se dogodi da pas ptičar na neki dominantan miris prvi put stane, mirisa ipak pobjegne. njena divljač. To je miris koji je
moramo znati da to nije zasluga selektivnog traženja, nego samo ostavila divljač da bi se zaštitila,
dobar pokazatelj njegovih urođenih odlika, što nam je i bitno, jer MIRIS, DIVLJAČ I PAS orijentirala i osigurala. Paradok-
znamo da imamo potencijal u koji vrijedi ulagati. Samo česti kon- Osobna mirisna karta, bilo je- salno je da se ta prava namjena
takti s divljači omogućit će mu da zapamti sve suptilne varijacije mi- dinke ili skupine, rabi se u svrhu okreće protiv nje kao pokazatelj
risa divljači, ovisno od udaljenosti, zapreka, brzine vjetra, itd. Postu- obilježavanja vitalnog teritorija, njezinu progonitelju, u ovom
pno će početi razlikovati miris lovne, od mirisa nelovne divljači, što ali i da ostavi mirisni trag, kako slučaju psu. Priroda je omogu-
nam je u biti i bio cilj. Kad imamo posla s iskusnim psom, lako ćemo za prijatelje, tako i za neprija- ćila psu i drugim predatorima
zamijetiti da su mu lovne sezone koje su iza njega omogućile toč- telje. Prijateljima je to znak da ulogu regulatora u ravnoteži
no razlikovanje bitnog od nebitnog mirisa, jer njegova „memorijska su sigurni na svome teritoriju, sisavaca i ptica. Čitav organizam
kartica“ u sebi ima pohranjene tisuće mirisa, koje precizno eliminira a neprijateljima upozorenje da psa podešen je za ovu ulogu,
u trenutku primanja mirisa lovne divljači. su ušli u tuđi teren, i da ga hit- pa čim miris divljači dođe u
Svaka divljač-sisavac istodobno je i davatelj i primatelj genetski no napuste ukoliko ne žele pro- kontakt s mirisnom sluzokožom
kodiranih mirisnih signala, pa svaka vrsta funkcionira kao najsavrše- bleme s čitavom domicilnom psa, on odmah pokreće sve me-
nija mreža autonomnih komunikacija. Divljač konstantno predaje skupinom. U odnosu na vrste hanizme, koji imaju samo jedan
„osobnu mirisnu kartu“ (mužjak, ženka, odrasli, mladi, itd.), zatim teritorija osobna mirisna kar- cilj, „ostati na tragu“ divljači, jer
strah, agresivnost, ranjavanje, bolest, pa rodbinske signale kao li- ta može biti dnevna, sezonska obuzet instinktom upisanim u
zanje, dojenje, dozivanje, opasnost, itd., pa seksualne signale, kao ili stalna, i uvijek je obilježena njegovu genetsku memoriju,
traženje, približavanje, razdražljivost, obilježavanje terena, gonjenje, „osobnom mirisnom slikom“, zna da je trag vezan za plijen, i
itd., itd. Sve su to mirisni stimulatori, koje tvore mnogobrojne žlijez- da bi se po naravi konkurencije, da je to stoljećima bio njegov
de a koje sisavci posjeduju, i svojim izlučivanjem ujedno impregni- skupina zaštitila od prenapuče- jedini način da preživi. Među-
raju kožu i dlaku, prije nego se raznesu u zrak pod formom mirisnih nosti i jačeg eksploatiranja hra- tim, postoje i momenti kad je

www.lovackisavez-hb.ba 39
LOVNA KINOLOGIJA
trag loš, i kad naš pas zalijepi
nos za zemlju pokušavajući
kratkim izdisajima i udisajima
osjetiti i raščlaniti i najmanji
miris divljači, koji nama izgleda
beznačajan, a u biti je od velike
koristi za daljnje traganje i si-
gurno praćenje divljači.
Pokušajmo rastaviti meha-
nizam jednoga mirisnog znaka
koji je pas osjetio na jednome
sakrivenom tragu, na suhu te-
renu. Kad je pas u akciji lova,
on udiše zrak s temperaturom
i stupnjem vlažnosti ambijenta.
Ljeti kao i zimi za ekstremnih
uvjeta, pri temperaturi od -10
do +30 stupnjeva, pas prilikom
izdisanja zraka u razini njuške
ima konstantno istu tempera-
turu od 36-37 stupnjeva i vlaž-
nost zraka od 95 posto, što na
određenoj točki traga izaziva
seriju reakcija.
Velika vlažnost zraka koju pas
izdiše pokrenut će hidrataciju
na točki površinskog sloja ze-
mlje, pa će znakovito smanjiti
magnetne sile koje zadržavaju
mirisne čestice u kontaktu sa ze-
mljom. Određeni broj vodenih
čestica izbačenih izdisanjem psa
vezat će se s mirisnim česticama
čija je čvrstoća već poljuljana fe-
nomenom hidratacije, pa će pas
u tom mini vrtlogu koji je sam
stvorio čestim izdisanjem i udi-
sanjem zraka, lakše odgonetnuti
40
je li mu doista ponuđena prava
mirisna slika divljači.
Svjesno ili nesvjesno divljač
odašilje miris stalnim lučenjem
mirisnih čestica koje se cirku-
lacijom zraka raznose terenom
poput dima. Količina mirisnih
čestica predanih u istom vreme-
nu ovisna je o masi divljači, pa
će divlja svinja u svakom sluča-
ju odaslati mnogo više mirisnih
čestica nego prepelica. Ima, me-
đutim, nekih vrsta divljači čiji je
miris vrlo jak, suprotno proporciji
njihove veličine, kao što su šljuka
i bekasina, i zato nam ponekad
nije jasno zašto određeni broj
pasa ptičara ne želi aportirati ni
šljuku ni bekasinu.
IZRAVAN MIRIS I TOPLO LEGLO
Uzmimo jedan klasičan pri-
mjer iz lova na jarebicu i poku-
šajmo razjasniti fenomen izrav-
nog mirisa u odnosu na psa. Pas
je stao na izravan miris jarebice
koja je zalegla u djetelini visokoj
30 cm, i na udaljenosti 20 m od
psa, uz pogodan vjetar 5-6 km
na sat. Imajući ove parametre
pokušat ćemo izračunati koje
vrijeme je potrebno da bi miris
prešao udaljenost od jarebice
do nosa psa, ili kako saznati je
li pas stao baš na izravan miris
ili na toplu logu. Ako izmjerimo
da je brzina vjetra u visini lovca
5-6 km na sat, taj isti mjerač vje-
rebicu premješta brzinom od
1 km na sat, to znači da će
udaljenost od 20 m prijeći za 1
min i 12 sec. Pretpostavimo da
se jarebica izvukla na nogama
dok je pas stajao, ali on će i da-
lje primati izravan miris točno
onu 1 min i 12 sec, bez ikakva
znaka koji bi mu ukazao da ja-
rebica više nije tu. Nakon toga
pas će nastaviti primati miris s
tople loge, međutim taj miris
više neće biti kompletan, jer je
izgubio dio početne strukture.
Ovu razliku pas ptičar procje-
njuje vrlo dobro, jer je upisana
u njegovo genetsko pamćenje.
Lovac nažalost nema tu spo-
sobnost, pa često optužuje
psa da je lažno stao. Ako zna-
mo da mirisna oblast psa ima
150 do 200 milijuna mirisnih
receptora, a čovjek ima samo 2
milijuna, onda je vidljivo da je
priroda dala čovjeku najsavrše-
niji stroj za otkrivanje mirisa a
tra će nam pokazati da je brzina to je pas.
vjetra u visini jarebice 2 km na Uz dužno poštovanje prema
sat, a kako znamo da je visina ljudskom rodu, sreća je što čo-
djeteline 30 cm, i da prirodno vjek ima svoj siromašni nos, jer
zaustavlja brzinu vjetra, onda da je kojim slučajem drugačije,
je logično da je brzina vjetra nestalo bi i ovo malo prirodnih
na logi jarebice 1 km na sat. bogatstava koja nas okružuju.
Ako se jedna mirisna čestica,
od momenta kad napusti ja- Zdravko Pranjić-Brižankić
BESPLATNI MALI OGLASI
Prodajem štence rase špringer španijel,
starosti 3,5 mjeseca, s rodovnicima, od
vrhunskih i radnih roditelja.
Također prodajem jedno žensko štene
njemačkog prepeličara.
Sve informacije na mob.: 063 471 214,
zvati u svako doba dana.
•
Poduzeće “Tetrijeb” d.o.o. Srebrenik nudi vapke za srnjake
“Buttolo” i “Hubertus“, kao i proizvode za poboljšanje uvjeta u
lovištu: nadzorne kamere, automatske hranilice te kamenu sol
za divljač. Poseban rabat za veće količine i lovačke udruge.
Telefon: 035/644-082; e-mail: tetrijeb@lovac.ba;
web: www.lovac.ba
•
NOVO U HERCEGOVINI!
PRODAJA LJEKOVITH JAJA OD JAPANSKE PREPELICE
Prodaju su jaja od japanske prepelice, ljekovita, pomažu kod
bolesti povišenog krvnog tlaka, kolesterola, anemije, migrene,
dijabetesa, tuberkuloze, bronhijalne astme, korisna sportaši-
ma... Također se prodaje meso od prepelice; kod nekih bolesti
vrlo je značajno uzimati meso i jaja japanske prepelice.
NEK TI HRANA BUDE LIJEK, A LIJEK TVOJ NEK BUDE HRANA.
Široki Brijeg, informacije i narudžbe na tel. 063 323 021
Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

Ocjenjivanje pasa
Na izložbama pasa, osim ocjene eksterijera
najbolji psi dobivaju i titule: CAC, R. CAC, CA-
CIB, R. CACIB, BOB i BOG. Ovi su pojmovi razu-
mljivi izlagačima, a velika većina posjetite-
lja izložbe slabo ih ili nikako ne razumije.
Takvih je dosta i među lovcima.
Z
akonom o lovstvu propisana je zabrana lova s nerasnim lo-
vačkim psima. Svi lovački psi moraju biti prijavljeni (uvedeni
u rodovnu knjigu) i ocijenjeni.
Kod ocjenjivanja pasa na smotrama i izložbama ocjenjuje se
pasminska pripadnost, zdravstveno stanje životinje, vanjski izgled
(eksterijer, tj. fenotipske oznake, odnosno građa pojedinih dijelo-
va tijela), boja i kakvoća (kvaliteta) dlake, proporcije i usklađenost
pojedinih dijelova tijela. Idealan opis psa zove se standard. Pas za
kojega kinološki sudac utvrdi da ima najviše pasminskih odlika
propisanih standardom stječe ocjenu odličan, a manje vrijedni
niže ocjene.
IZLOŽBE PASA
Izložbe pasa mogu biti međunarodne (internacionalne) i držav-
ne (nacionalne), te specijalne za jednu ili više pasmine. Specijalne
izložbe mogu se organizirati kao samostalne priredbe ili u sklopu
nacionalne i međunarodne izložbe.
Kinološki savez Herceg-Bosne kao i ostala dva saveza članovi su
FCI (franc. Federation Cynologoque International), odnosno Me-
đunarodne kinološke federacije.
Osim FCI najpoznatiji je AMERICAN KENNEL CLUB (Američki ki-
nološki klub).
Na izložbama pasa, osim ocjene eksterijera najbolji psi dobivaju
i titule: CAC, R. CAC, CACIB, R. CACIB, BOB i BOG. Ovi su pojmovi
razumljivi izlagačima, a velika većina posjetitelja izložbe slabo ih ili
nikako ne razumije. Takvih je dosta i među lovcima.
CAC IZLOŽBE
CAC izložbe su nacionalne (državne) kinološke priredbe pod
zaštitom države u kojoj se priređuju.
Psi se ocjenjuju po sljedećem pravilu (odvojeni po spolu, sve
do titule BOB):
(Napomena: trećeplasirani, četvrtoplasirani... psi ne dobivaju
titule, ali za njih postoje oznake, primjerice V3 ocijenjen odličan,
plasiran na treće mjesto u razredu), ali to se ne upisuje u rodovnik.)
Razred NAJMLAĐIH ( 6 – 9 mjeseci), opisna ocjena: Vrlo per-
spektivan (ocjenu mogu dobiti svi psi iz razreda a zatim se rangi-
rati u razredu), perspektivan i neperspektivan.
Razred MLADIH ( 9 – 18) mjeseci: titula PRM (prvak razreda mla-
dih), samo prvi pas u razredu, tj. samo jedan pas po spolu; psi se
dalje rangiraju i to se može obilježiti sa V2, V3, V4 (ako su ocijenjeni
ocjenom odličan).
Razred INTERMEDIJA ( međurazred) – mogu samo ocijenjeni
psi na neko CAC izložbi (15 – 24 mjeseca) – titula CAC (prvopla-
siran odlično ocijenjen) R. CAC (drugoplasiran odlično ocijenjen),
treći V3.
Razred ZRELIH (18 mjeseci do 8 godina) – titula CAC (prvopla-
siran odlično ocijenjen), R. CAC (drugoplasiran odlično ocijenjen),
treći je V3.
Razred šampiona (psi s osvojenim nacionalnim ili internacio-
www.lovackisavez-hb.ba
LOVNA KINOLOGIJA
nalnim šampionatom) – titula CAC (prvoplasiran odlično ocije-
njen), R. CAC (drugoplasiran odlično ocijenjen).
Razred RADNIH (ovaj razred postoji za pse koji polažu ispit u
radu, za pse koji imaju položen ispit u radu) – titula CAC (prvopla-
siran odlično ocijenjen), R. CAC (drugoplasiran odlično ocijenjen),
treći dobiva V3.
Razred VETERANA (8 godina) – opisna ocjena: odličan (5), vrlo-
dobar (4), dobar (3 ), nedovoljan (ne zadovoljava) (1).
Na CAC izložbama svi psi iz svih razreda, oba spola, s titulom
PRM, zatim titulom CAC, kao i prvoplasirani iz razreda veterana
sudjeluju u izboru za prvaka pasmine – BOB (samo jedan pas po-
staje BOB).
CACIB IZLOŽBE
CACIB izložbe su međunarodne kinološke manifestacije pod
zaštitom FCI.
Na CACIB izložbama svi psi, iz svih razreda, s titulom CAC (muž-
jaci i ženke su odvojeni), sudjeluju za dodjelu titule CACIB i R.
CACIB. Po pravilu prvo se dodjeljuje CACIB titula (najljepši pas po
spolu), znači to je najljepši pas od svih dodijeljenih CAC-ova. Po
izboru CACIB psa sudac iz R. CAC pasa bira drugoplasiranog psa
koji dobiva titulu R. CACIB.
Svi psi, oba spola, s titulom CACIB, zatim titulom PRM, kao i
prvoplasirani iz razreda veterana sudjeluju u izboru za prvaka
pasmine – BOB. Sudac može izabrati i najljepšeg psa suprotnog
spola – BOS.
Na svim izložbama CAC i CACIB psi idu dalje u konkurenciju u
BIS-u, kao i PRM psi – za najboljeg mladog psa izložbe. Isto važi i
za veterane.
Titule u BIS-u su: BOG – prvoplasirani u grupi, R. BOG (drugopla-
sirani), BOB III (trećeplasirani).
Na kraju izložbe od svih pobjednika grupe BOG pas bira se BIS –
prvoplasirani, najljepši pas izložbe i R. BIS (drugoplasirani).
Kod mladih pasa je isto tako samo s prefiksom J. BIS i J. R. BIS.
OBJAŠNJENJE NAZIVA TITULA
PRM – prvak razreda mladih.
CAC – franc. Certificat d’ampitude au Championnat (national)
– certifikat nacionalnog (državnog) šampionata, tj. potvrda kandi-
dature za nacionalnog šampiona.
CACIB – franc. Certifica d’apitude au Championnat internatio-
nal de Beaute – internacionalni certifikat prvaka u ljepoti, tj. potvr-
da kandidature za internacionalnog šampiona u ljepoti.
BOB – engl. BEST OF BREED – najljepši pas pasmine, nevezano
za spol.
BOS – engl. BEST OF OPOSITE SEKS – najljepši pas suprotnog
spola koji je dobio titulu BOB.
BOB/ BIG. – engl. Best of/ in Group – najljepši pas svoje FCI grupe.
BIS – engl. Best in Show – najljepši pas izložbe.
R – reserve – dugoplasirani.
Baby – oznaka za najmlađe pse.
Junior – oznaka za juniore.
Veteran – oznaka za veterane.
Club Sieger, njem., Club Winner, engl. – oznaka za pobjednika
na specijalnoj izložbi, klupski pobjednik.
EW – engl. Europian Winner – europski šampion.
WW – engl. World Vinner – svjetski šampion.
CH – Champion, nacionalni (državni šampion).
INT. CH – International Champion, internacionalni šampion.
Napomena: Na izložbama ne mogu sudjelovati psi koji nisu
upisani u rodovnu knjigu koju priznaje FCI.
Mirko Filipović
41
LOVNA KINOLOGIJA
KD VITEZ Vitez: ODRŽANA CAC BiH VITEZ 2013
Održana državna,
odgođena međunarodna
izložba pasa svih pasmina
Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas izložbe
D
ržavna izložba pasa svih pasmina
održana je 1. lipnja 2013. u Vite-
zu. Izložbu su organizirali Kinološki
savez Herceg-Bosne i Kinološko društvo
„Vitez“ Vitez. Izložba je vrhunac rada i djelo-
vanja četrdesetak članova društva, od kojih
je pet kinoloških sudaca. Društvo djeluje na
području Viteza i cijele Županije Središnja
Bosna. Članovi društva, uz potporu lova-
ca-kinologa, svojski su se potrudili da odr-
že dosadašnji ugled ove priredbe. Prema
pravilima organizatora na izložbi su mogli
sudjelovati čistokrvni psi koji posjeduju
rodovnik priznat od FCI, a koji su na dan
održavanja izložbe navršili najmanje tri mje-
seca, te upisani u katalog izložbe. Psi su, pre-
ma starosti, prijavljeni u jedan od sljedećih
razreda: štenad (3 – 6 mjeseci), najmlađi (6
– 9 mjeseci), mladi (9 – 18 mjeseci), među-
razred (15 – 24 mjeseca), otvoreni (preko 15
mjeseci), šampioni (s priznatim državnim ili
međunarodnim šampionatom), radni (s po-
loženim radnim ispitom) i veterani (preko
7 godina starosti). Izložba je zadržala visok
stupanj kvalitete u svim svojim dijelovima.
U službenoj konkurenciji natjecalo se 113
pasa. Najzastupljenija je bila II. FCI skupina
s 43 psa, među kojim je bilo najviše tornja-
ka – bosansko-hercegovačkog-hrvatskog
pastirskog psa (ukupno 9). Drugi po zastu-
42
pljenosti bili su iz VI. FCI skupine, ukupno 27.
Među njima je i ovaj put najzastupljeniji bio
posavski gonič (ukupno 10 pasa). Treći po
zastupljenosti bili su psi iz I. FCI skupine, s
12 pasa, među kojima je bio najzastupljeni-
ji njemački ovčar (ukupno 9 pasa). Najviše
pasa ocijenjeno je u razredu mladih (uku-
pno 49), a slijede razred otvorenih (ukupno
Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši mladi pas / Junior BIS
36) i međurazred (ukupno 12 pasa). Na
izložbu je privedeno 68 mužjaka i 45 ženki.
Izložbu je otvorio Mirko Šarić, koji je po-
zdravio i izlagače i posjetitelje, a izlagačima
zaželio uspjeh u radu. Posao ocjenjivanja
pasa i izbora pasa po pojedinim kategori-
jama obavljali su trojica kinoloških sudaca:
Stjepan fra Petar Krasić (III., V. i dio II. FCI
skupine – tornjak – bosansko-hercegovač-
ki-hrvatski pastirski pas), Radovan Mazalica
(I., ostatak II. FCI skupine, VIII., IX. i X. FCI sku-
pina) i Emir Hasanbegović (VI. i VII. FCI sku-
pina). Stručni voditelj izložbe bio je Mirko
Čolak, a delegat Julijan Glavočević.
Prvaci po FCI skupinama su:
I. FCI skupina: njemački ovčar Arex von
Haus Mileševac, vlasnik Ahmet Hozić;
II. FCI skupina: kane korso Conan Corso
BiH, vlasnik „Corso BiH“;
III. FCI skupina: američki stafordski terijer
Bonita, vlasnik Mateo Vrebac;
V. FCI skupina: samojed Samspring Stra-
ight the Heart to dr. Wolf, vlasnik Nedim
Šuta;
VI. FCI skupina: istarski gonič kratkodlaki
Ben, vlasnik Nikola Ramljak;
VII. FCI skupina: njemački kratkodlaki pti-
čar Kuba, vlasnik Elvir Velić;
VIII. FCI skupina: zlatni retriver Aron, vla-
snik Emina Terzić;
IX. FCI skupina: ši-cu Amonnis of Golden
Frenchi, vlasnica Monika Blaž.
U pobjedničkom krugu izabrani su za:
junior handling: istarski gonič oštrodlaki
Aca – Bela, vodič Valentina Šarić;
najljepši mladi pas: samojed Dr. Wolf Shi-
ne Brike Like a Diamond, vlasnik Nedim Šuta;
najljepši uzgojni par: kane korso Tifany
Dipinta Corso BiH i Conan Corso BiH, vlasnik
Corso BiH;
Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

najljepši mladi pas / Junior
BIS: zlatni retriver Aron, vlasnik
Emina Terzić;
najljepši pas izložbe / Best In
Show: istarski gonič kratkodlaki
Ben, vlasnik Nikola Ramljak.
Titule za najljepše štene,
najljepšu uzgojnu skupinu i
najljepšeg veterana nisu dodi-
jeljene.
Suci, stručni voditelj, anketi-
rani izlagači i brojni posjetitelji
dali su visoke ocjene za organi-
zaciju izložbe. Žalbi, ni primjed-
bi nije bilo. Kao i na nekoliko po-
sljednjih izložbi, pokazalo se da
su vodiči lošiji dio izložbe. Ovo
se najbolje vidjelo u pobjed-
ničkom krugu, gdje su pojedini
psi, ponajprije zbog neznanja i/
ili lošeg rada vodiča, zauzimali
znatno lošije mjesto od onog
koje bi objektivno trebali zau-
zeti. I ovaj primjer pokazuje da
bi lovci i kinolozi trebali poraditi
na vlastitoj stručno-specijalistič-
koj edukaciji. Barem da ne uma-
njujemo, ako već ne možemo
poboljšati, opći dojam koji je
pas ostavio na suca.
Na kraju riječ-dvije o uvje-
tima za održavanje izložbe.
Izložba je održana na platou
gradske športske dvorane. Go-
lem prostor i ringovi za ocjenji-
vanje, meteorološko vrijeme uz
povremeno slabiju kišu, za pse
gotovo idealno, a za ljude čak
hladnije nego što je uobičajeno
za ovaj dio godine. Loše vrijeme
prije same izložbe (dugotrajna
višednevna kiša), ne baš iskre-
ne namjere određenih krugova,
zlouporaba društvenih mreža,
ali i održavanje sličnih manife-
stacija na području Bosne i Her-
cegovine utjecali su na manji
broj prijavljenih pasa u odnosu
na dosadašnje manifestacije
ovakvog tipa.
Nakon proglašenja pobjed-
nika, dodjele pokala i prigodnih
darova upriličena je zakuska.
Međunarodna izložba pasa
svih pasmina, koja se trebala
održati idući dan, odgođena je
iz tehničkih razloga. Svi sudioni-
ci su pozvani na međunarodnu
izložbu koja će se održati 26.
listopada 2013., te na državnu
izložbu sljedeće godine.
Ivica Drmić
www.lovackisavez-hb.ba
LOVNA KINOLOGIJA
Dobro došli na
dio programa – otvaranje izlož-
be, te u 10.00 sati arbitri (suci)
započinju svoj rad – pregledom
CACIB Posušje
i ocjenjivanjem pasa.
Nakon završetka dnevnog
programa, organizatori su u
noćnom terminu odlučili odra-
2013.
diti gore spomenute dvije spe-
cijalke, koje će zasigurno izazva-
ti veliku pozornost publike.
S prošlogodišnje priredbe
V
elika kinološka manifestacija koja će se održati 24. i 25. kolo- Sutradan - nedjelja, manife-
voza ove godine u Posušju, pod radnim nazivom CAC i CACIB stacija se nastavlja po istoj sat-
Posušje 2013., već je dostigla organizacijsku kulminaciju. nici kao prethodnog dana.
Organizatori: Kinološko društvo Posušje i Kinološki savez Herceg- Certifikati o šampionatu iz-
Bosne, izradili su formulare za prijave pasa, te prigodne promidž- davat će se na dan izložbe, a
bene letke u kojima su osnovne informacije o rasporedu i satnici organizatori apeliraju na izla-
ocjenjivanja pojedinih kategorija, te podatci o arbitrima (sucima) i gače da svoje prijave dostave
krugovima u kojima će suditi. najkasnije do 14. kolovoza kako
Memorijalnu specijalku EX -YU i autohtonih goniča „Robert Oreč- bi njihovi psi bili uvršteni i pred-
Bobo“, koja je uvrštena u noćni program manifestacije, predvodit stavljeni u službenom biltenu
će proslavljeni kinološki sudac iz Srbije Dragan Janjić. Noćnu spe- ove manifestacije.
cijalku ruskih ovčarskih pasmina (SAO, KO i CRT) sudit će kinološki „Ako je suditi po dosadašnjim
sudac Refet Hadžić iz BiH. kinološkim priredbama u Posuš-
Službeni program na dan održavanja ove manifestacije započi- ju, i ova bi trebala biti jako dobro
nje u subotu u 8.00 sati ulaskom izlagača, a u 9.45 počinje i službeni organizirana, a samim time i do-
bro posjećena. Na vrijeme smo
Arbitri (suci) i kategorije u kojima će započeli s organizacijom, uložili
donositi odluke prvoga dana manifestacije: smo dosta truda i još nas čeka
mnogo posla, ali sa ovakvom
I. FCI - Vladimir Žižakov, SRB i Ante Vukadin, BiH organizacijskom ekipom sve će
II. FCI - Stefan Popov, BUG i Refet Hadžić, BiH biti savršeno i na vrijeme pri-
III. FCI - Damir Skok, HR premljeno. Eminentni kinološki
IV. FCI - Ante Udovičić, HR suci, velik broj izložbenih pasa
V. FCI - Damir Skok, HR raznih pasmina, bogata ponu-
VI. FCI - Ante Udovičić, HR da jela i pića, pravi su mamac za
VII. FCI - Miodrag Vretenčić, CG sladokusce ovoga sporta“, ističe
VIII. FCI - Miodrag Vretenčić, CG predsjednik Kinološke udruge
IX. FCI - Stjepan fra Petar Krasić, BiH Posušje Tonćo Jukić-Soko.
X. FCI - Stjepan fra Petar Krasić, BiH
Mladen Bešlić
43
LOVNA KINOLOGIJA
CACT BiH D. S. LIVNO
Pobjednici državne utakmice u Livnu

U
organizaciji Kinološke
udruge „Cincar“ Livno i
Kinološkog saveza Her-
ceg-Bosne, 12. svibnja 2013.,
po prvi put u Hercegbosanskoj
županiji, u Livnu je održana
državna utakmica pasa goniča
na divlju svinju, CACT BiH D.
S. Utakmica je održana u ga-
teru Ploča, koji je u vlasništvu
Lovačke udruge „Cincar“ Livno,
pa je ova priredba dobar pri-
mjer suradnje kinološke i lo-
vačke udruge, bez koje bi bilo
teško očekivati uspjeh.
Po katalogu, bio je prijavljen
21 pas, pristupilo ih je 19, a 14
je pasa položilo ispit. Među na-
tjecateljima iz BiH i Hrvatske,
posebnu pozornost zaslužuje
KU „Prijatelji“ iz Čitluka, čijih je
9 pasa sudjelovalo na ovom
natjecanju.

Primjer suradnje kinologa i lovaca

Sudili su kinološki suci Mi-
ran Radišić iz Čitluka i Ante
Udovičić iz Studenaca, a dele-
gat je bio Vinko Biletić iz Vite-
za.
Prvo mjesto i CACT BiH D. S.
2013. osvojio je posavski go-
nič Riki vlasnika Mate Balića iz
Šestanovca s 215 bodova, dru-
go mjesto i R. CACT BiH D. S.
osvojio je posavski gonič Aga
vlasnika Mate Balića iz Šesta-
novca s osvojenih 205 bodova,
a treće mjesto osvojila je ženka
posavskog goniča Ceca vla-
snika Irfana Džebe iz Potkraja
kod Livna. Nakon dodijeljenih
pokala pobjednicima, uime
KU „Cincar“ Livno nazočnima
se obratio Ivo Krezo zahvalivši
natjecateljima i sucima na ko-
rektnom ponašanju a posjeti-
teljima na dolasku.
Sponzori priredbe CACT BiH
D. S. bili su LU „Cincar“ Livno,
LU „Livanjsko polje“ Lištani, LU
„Tetrijeb“ Kupres i LU „Vran“ To-
mislavgrad, davši na taj način
velik doprinos promicanju lov-
ne kinologije na području Her-
cegbosanske županije.
Ivo Krezo

KU ČAPLJINA Čapljina

Tri kinološke
priredbe
u mjesec dana
U
sklopu svojih aktivnosti za ovu godinu, Kinološko društvo
„Čapljina“ organiziralo je tri kinološke manifestacije.
Ocjenska smotra i ispit prirođenih osobina (IPO) za pse
goniče u radu na zeca održani su u Stanojevićima, u gateru vlasnika
Osmana Klarića. Sudjelovalo je 13 pasa, a 10 ih je položilo ispit. Ek-
sterijer i rad pasa ocjenjivao je iskusni kinološki sudac Alija Nukica
iz Sarajeva. Sudac Mario Herceg (u sredini) s Ilijom Jurkovićem i Ivicom Perićem
Treća manifestacija upriličena je u suradnji s Lovačkim društvom
„Galeb“, a održana je na predivnim terenima lovnoga ogranka Gnji- Na ovom je ispitu nastupilo 10 pasa, koliko je organizator i pla-
lišta – Čeljevo – Klepci, koji inače graniči s Parkom prirode Hutovo nirao. Svi su psi zadovoljili tražene kriterije i položili ispit, a njihov je
blato. LD „Galeb“ je u prošloj sezoni u ovo područje naselilo velik rad ocjenjivao kinološki sudac Mario Herceg iz Ljubuškog.
broj fazanske divljači, koja je, zahvaljujući vrijednim članovima ovo- Psi koji su položili ove ispite dobili su certifikat o upotrebljivosti u
ga lovnog ogranka, očuvana, a to se pokazalo odličnim potezom jer lovu, što im je, sukladno Zakonu o lovstvu F BiH, potrebno za ulazak
je dobiven skoro idealan teren za obuku pasa ptičara i održavanje u bilo koje lovište.
ovakvih lovno-kinoloških priredbi.  Zdravko Pranjić

44 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

 LOVNA KINOLOGIJA
CACT D. S. BiH 2013. 

Titula
Službeno osoblje i natjecatelji-pobjednici

istarki Lisi
D
ržavna utakmica pasa goniča na div-
lju svinju (IV FCI skupina) i njemačkih
lovnih terijera (III FCI skupina) uprili-
čena je 14. travnja 2013. u gateru sv. Huber-
ta u Donjem Malom Ograđeniku (Čitluk).
Natjecatelja je bilo iz BiH, Hrvatske i Srbije,
natjecanju je pristupio 21 pas, a 5 ih je polo-
žilo državni ispit. Najbolje ocijenjeni pas, sa
194 boda, bila je Lisa, ženka istarskoga krat-
kodlakog goniča, vlasnika Mirana Radišića
iz Hamzića. Drugi je bio S. T. G. Miki, vlasnika
Bože Bezera iz Ljubuškog, sa 174 boda, treći
PG Alka, vlasnika Almira Sefe iz Blagaja, sa
172 boda, a četvrti SG Maks, vlasnika Ivana
Marića iz Mostara, sa osvojena 172 boda, ali
je četvrti jer ženke imaju prednost. To su bili Za fair play na dosadašnjim natjecanjima i potporu KU „Prijatelji“ Čitluk, Josip Vukoja iz
psi iz IV FCI skupine, a iz III FCI skupine naj- Mostara nagrađen je vrlo vrijednim pokalom.
bolje ocijenjeni pas je njemački lovni terijer Organizirana je i tombola za natjecatelje i posjetitelje, a nagrada je bio živi vepar. Osvojio
DOCK VON AFFELN, vlasnika Jurice Vidovi- ju je Ivan Kordić Tajkić iz Grljevića.
ća iz Beograda, s osvojenih 160 bodova. Organizator ovim putem zahvaljuje sponzorima: konobi i gateru sv. Huberta, poljolje-
Ovu kinološku priredbu sudili su kinološ- karni „Agroodak“ iz Potpolja i HLU „Orao“ iz Čitluka. Također zahvaljuje svim natjecateljima i
ki suci Jure Puljiz iz Hrvatske i Mirko Čolak iz posjetiteljima, kojih je bilo u velikom broju.
BiH, a delegat je bio Joža Lasić iz BiH. Ovu odličnu kinološku priredbu organizirali su predsjednik KU „Prijatelji“ Čitluk Tomislav
Organizator je pripremio bogate nagrade Odak, tajnik Udruge Milenko Luburić, vlasnik konobe i gatera sv. Huberta Mario Dugandžić
u vidu pokala i pseće hrane, ali nije ih, naža- te članovi Udruge Denis Vlaho, Vlado Marić, Ante Ševo i Ivica Vidović.
lost, uspio sve podijeliti jer nije bio zadovo-
ljen broj pasa koji bi ih zaslužili svojim radom. Josip Vukoja

DOMALJEVAC: IPO I SMOTRA

Stopostotna
Čestitka za uspješan ispit

prolaznost

K
inološka udruga iz Domaljevca je i ove godine organizirala
smotru svih lovačkih pasa i IPO ptičara. Sudili su Marijan Đur-
ković i Mato Piljić, a voditelj smotre bio je Mato Lukić.
Za ocjenu eksterijera bilo je prijavljeno 14 pasa, i svi su pozitivno
ocijenjeni, a za IPO 19 pasa, također su svi položili ispit.
Vlasnicima svih pasa koji su položili ispit bit će izdan certifikat o
lovnoj uporabljivosti psa.
Bila je ovo prilika i za ugodno druženje
Mato Piljić

www.lovackisavez-hb.ba 45
OPASNOSTI
POŽARI
U ljetno doba opasno je
loženje bilo kakve vatre
na otvorenom
Svatko od nas može i mora pažljivim i odgovornim ponašanjem
spriječiti da do požara uopće i dođe, a ako se ovaj ipak pojavi, uz
odgovarajuće mjere opreza pogasiti početni požar s pomoću
raspoloživih priručnih sredstava.
“Prvih dana u rujnu, te ‘đa-
volje’ 1666. godine, London se
pretvorio u pravi pakao: malena
je vatrica, zaostala u peći peka-
re, prerasla u buktinju koja je u
pepeo pretvorila tri četvrtine
tadašnjeg Londona. A nije da je
Londonu tih godina nedostajalo
nesreće: prethodne i te godine
kuga je pokosila više od stotinu
tisuća ljudi. No, vatra je “raščisti-
la” stari, trošan, drveni London i
omogućila izgradnju širokih ave-
nija i mnogih monumentalnih
građevina, poput nove Katedra-
le sv. Pavla“, kaže izvješće o stra-
vičnom događaju koji je zadesio
stanovnike glavnoga grada bri-
tanskog otočja.
KATASTROFALNE POSLJEDICE
Iako požare pamtimo po ka-
tastrofalnim posljedicama, ovaj
primjer pokazuje i drugu njegovu
stranu. No, u principu, požar do-
vodi do stradanja ljudi, uništava-
nja drveća, erozije šumskoga tla,
oštećivanja fizičkih svojstava tla,
46
izgradnju stambenih naselja.
S obzirom na raširenost is-
korištavanja vatre, opasnost od
požara postoji unatoč mjerama
opreza i požari su česta pojava,
posebice u ljetnom razdoblju
koje je upravo u tijeku.
Svatko od nas može i mora
pažljivim i odgovornim ponaša-
njem spriječiti da do požara uop-
će i dođe, a ako se ovaj ipak poja-
vi, uz odgovarajuće mjere opreza
pogasiti početni požar s pomoću
raspoloživih priručnih sredstava.
Jer, načelno vrijedi sljedeće zlat-
no pravilo vatrogastva:
GAŠENJE ČAŠOM VODE
„Većina požara u prvoj minu-
ti gasi se čašom vode. U drugoj
minuti je potrebna posuda vode
i pomoć druge osobe, a već u
trećoj minuti potrebna je organi-
zirana i uvježbana vatrogasna po-
strojba“. Činjenica da veliki požari
nastaju od malih, osim onih koji
nastaju eksplozijom, daje nam
mogućnost da priručna sredstva
za gašenje požara maksimalno
djelotvorno iskoristimo.
Danas nam u kući, u školi i po-
slovnim zgradama stoje i moraju
stajati na raspolaganju, označeni
i nadohvat ruke, vatrogasni apa-
rati za početno gašenje, te zidni
hidranti. Bilo bi poželjno da se
vatrogasni aparat nalazi u sva-
LJUDSKI NEHAT NAJČEŠĆI JE UZROK POŽARA kom domaćinstvu i vozilu.
Uzroci nastanka požara
Osnovni način izazivanja požara je ljudski nehat i nepažnja, i mogu biti različiti, od prirodnih
u godišnjim statistikama rijetko se spušta ispod 80 %. Među (visoke temperature u ljetnim
značajne i često isticane načine izazivanja požara ubrajaju se mjesecima, udar groma) do onih
namjerno izazivanje požara, te dječja igra. uzrokovanih ljudskim nemarom
Nestručno rukovanje strojevima i alatima, nestručno održava- (paljenje korova na poljoprivred-
nje oruđa, uređaja, instalacija i opreme, nestručno i nesavjesno
nim površinama, bačen neuga-
izvođenje građevinskih i ostalih radova, nepažnjom napravlje- šen opušak, neugašena izletnič-
ni građevinski i konstrukcijski nedostaci, nepravilna uporaba
ka vatra, razni ekološki incidenti).
vatre te igra s njom, namjerno izazivanje požara, alkoholizam, Od ukupnog broja šumskih
prikrivanje kaznenih djela, psihička poremećenost i namjerno
požara na Mediteranu, čak 95
podmetanje požara neka su od opasnih ponašanja koja izazi- % je uzrokovano ljudskim fak-
vaju požar. Prirodne pojave kao što su udari groma, vulkani i sl.
torom: nehajem, nepažnjom
mnogo su rjeđi uzročnici požara, i u statistikama se vode kao te namjernim paljenjem. U po-
ostali načini izazivanja požara.
sljednja dva desetljeća 20. sto-
smanjenja količine humusa i pro- nosti (rano proljeće i ljeto) vrlo je ljeća, godišnja izgorena površi-
izvodne sposobnosti tla, naruša- opasno loženje bilo kakve vatre na u mediteranskim zemljama
vanja estetske vrijednosti okoliša, na otvorenom! procijenjena je na oko 600.000
štete od uginuća šumskih životi- Čovjek je bio sposoban zapa- ha, što je gotovo dvostruko više
nja, uništavanja stambenih i gos- liti vatru prije 20 tisuća godina, a nego tijekom 1970-ih godina. U
podarskih objekata i drugoga. od prirode nastalu vatru čuvati razdoblju od 1998. do 2004. bilo
Ukoliko palite vatru u po- oko 500 tisuća godina. Vatra se je ukupno 115.666 požara, ko-
dručjima i godišnjim dobima koristila u različite svrhe, a najče- jim je bilo obuhvaćeno ukupno
kada je to potpuno zabranjeno, šće za osvajanje novih površina 1.250.892 ha.
činite prekršaj. Načelno vrijedi: koje su tada korištene u svrhu
Tijekom visoke požarne ugrože- poljoprivredne proizvodnje ili za Pero Zelenika
Broj 89, svibanj - srpanj 2013.
 LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE
BIJELI JASEN stojaka najprisutniji su: mno- su jasenovo lišće i sjeme na-
gobrojni flavonidi (rutin), pe- močeno u vinu preporučali

Livadica
lini, tanini, esencijalna ulja, kao preventivu protiv stvaranja
fraksinin... kamenaca u bubrezima i mo-
Kao lijek se koristi lišće i sje- kraćnom traktu.

okolo jasenje…
me jasena. Osnovna namjena
jasenova čaja u narodnoj se
medicini odnosi na poboljša-
nje izmokravanja (diuretik) te
za kostobolje najrazličitijega
podrijetla, pogotovo protiv re-
Jasenovo lišće je u Hercego-
vini dugo vremena bila isklju-
čiva hrana (jasenov lišnjak) za
ovce, koze i goveda u zimskim
vremenima i stoka bi iz zime
izlazila jako kreposna i zdrava.

N
egdje malo ranije, neg-
dje u poodmakloj vla-
davini žege i zapare pa
sve do Gospojine, kose vrijedni
ljudi svoja polja i livade. Kose i
ne obraćaju pozornost, ili pak
ne znadu, koje sve bogatstvo
pred kosama i traktorima ne-
moćno pada, suši se i završava
u štalama kao vrijedna hrana
koja će se uskoro preobraziti
u meso, sir, mlijeko... Uistinu je
pomalo čudan taj tijek i proces
pretvorbe i vječne transforma-
cije mrtvoga u živo i živoga u
mrtvo. To mi laici podvodimo
pod terminologiju vladanja
prirodnih zakona, ne ulazeći
dublje u uzročno-posljedične
veze i konačni smisao svega
toga, jednostavno nam nije
dano spoznati sve te dubine.
Pokosio susjed svoj vrtlić
podno hrastova gaja, pa iz ot-
kosa nešto prebire i vadi, slaže
i sortira a svako malo se sladi
mirisnim divljim jagodama što
ih oštra kosa složi u mirisno bi-
lje. Kladio bih se u svoju bradu
da u otkosu ima preko dvade- sno od uvjeta u kojima raste, ume i otečenih zglobova. Tako Od jasenova lišća i mlade kore
set ljekovitih biljaka i da se sve a raste gotovo svugdje, može čaj od bijelog jasena potiče rad bi se spravljalo kalilo (crna boja
skupa mogu koristiti kao dobar dosegnuti do nevjerojatnih bubrega bez imalo iritiranja pa za bojenje vunenih predmeta
odvar protiv reume. Susjed se tridesetak metara. Nadamo se izlučivanje štetnih tvari iz izrađenih u domaćoj radinosti
malo umorio i od silnih mirisa se da je toliko poznat i da ga organizma jako dobro obav- koji bi se zimi nosili, i čuvali čo-
dobio sanjivi izraz lica pa pod posebice ne treba opisivati. lja (posebice mokraćna kise- bane od reume). Od jasenove
jasenom sjedi na ledini naslo- Njegovo se drvo najčešće ko- lina). Mnogi ljudi koji su imali kore se također može napraviti
njen na lakat i mislima obilazi risti kao industrijska sirovina problema s gihtom, osjetili su ekološka boja za bojenje uskr-
nebo i zemlju, kada je prije za izradu parketa, namještaja olakšanje nakon tretmana ja- snih jaja.
tridesetak godina ovdje sadio ili pak kao ogrjevno drvo, ako senova čaja. Čaj također potiče Je li opojni miris jaseno-
duhan i zalijevao ga svojom je gobeljavo i raslo negdje u na obilno znojenje pa se i na va cvijeta uistinu zaslužan za
mladošću, a jasen mu sada kršu. Prekrasne bijele cvasti od taj način vrši pročišćavanje or- mnoga zaljubljivanja, teško je
spušta svoju gorčinu po usna- milijun sitnih cvjetića, koje u ganizma. reći; ali se sa sigurnošću može
ma i čelu... „Prokleto, gorko narodu zovu bosiljem, u svib- Još u dalekoj povijesti jasen ustvrditi da su mnogi u jaseno-
drvo“, šaputao mu je zlobno nju šire opojni miris, za koji je bio poznat kao izuzetno ko- vu hladu ležeći zaradili reumu i
umorni starčić! starije žene tvrde, kako budi risna i ljekovita biljka. Liječnik teško mokrenje, pa su se onda
Je li jasen uistinu zaslužio kod mladih žeđ za ljubavnim Serenus je namakao jasenovo jasenovim lišćem i sjemenom
takvo karanje i prezir, ili je on susretima. Otuda, vjerojatno, sjeme u vinu i tako pružao po- liječili i izliječili svoje tegobe.
samo sastavnica onoga ljeko- i pučka pjesma koja (skupa s moć kod lošeg mokrenja. Neki Eto, to je taj začarani i teško
vitog kolorita što se na ledini naslovom) glasi: ... „moj se Mile drugi su koru namakali u crno spoznatljivi krug rađanja i umi-
i okolo nje odmara i nudi ljud- zaljubi u mene“. Ima više vrsta vino i pili, ali je to istodobno ranja, ljepote i gorčine, poput
skoj rasi? jasenja i svi su korisni, ukrasni bio lijek za otekle zglobove i jasenova čaja.
BIJELI JASEN (Fraxinus i ljekoviti. tjeranje vode iz njih. Poznati
excelsior) stablo je koje, ovi- Od osnovnih kemijskih sa- liječnici: Leklerk, Pejro i Delari Blago Lasić

www.lovackisavez-hb.ba 47
GASTRONOMSKI KUTAK

Prepelica sa Srneći
senfom i medom paprikaš
Priredio Lovro Kazan

P
repelica je ptica selica. Zime provode u Africi, ljeti u Sastojci:
zapadnoj Europi. Njezino je meso velika delikatesa, ta- 1,5 kg srnetine od plećke
kođer i njezina jaja. 0,5 kg srnetine od rebara
Poznati je recept prepelice s grožđem, ali s obzirom na to 0,5 kg srneće vratine
da nije sezona za grožđe, nudimo vam neobičan ali izvrstan 0,5 kg srnećeg buta
recept s umakom od meda i senfa. Zvuči možda čudno 1 kg crvenog luka
kombinirati dva sastojka koji nemaju veze jedan s drugim, 15-20 dag slanine
ali rezultat je odličan. 2 naribane mrkve
3 manje rajčice ili 2 jušne žlice pirea od rajčice
Sastojci (za 4 osobe): malo senfa
8 prepelica kriška limuna
6 žlica meda crvena slatka paprika
3 žlice senfa papar, 2 ljuta feferona
75 g maslaca sol
sol i papar 2 listića lovora
2 dl bijelog vina
Staviti maslac i med u lonac na laganu vatru 4-5 krumpira
dok se maslac ne rastopi. Kad se rastopi, maknu-
ti s vatre te dodati senf, sol i papar i dobro miješati. Na malo ulja naglo popržiti slaninu i dodati sitno
Umakom koji smo tako dobili, namazati prepelice, staviti ih izrezani luk. Nakon 10 minuta dodati meso izrezano
u posudu koja može u peć i po mogućnosti koja ima poklo- na kocke i pirjati u vlastitom soku. Zatim dodati ribanu
pac. Zatvoriti poklopac ili ako nema poklopca staviti alumi- mrkvu, senf, list do dva lovora, krišku limuna, crvenu
nijsku foliju na vrh. Ostaviti dva sata na sobnoj temperaturi. slatku papriku, sol, papar, i feferone po ukusu, te raj-
Ako imate vremena možete ih ostaviti cijelu noć u frižideru. čicu. Pirjati sve zajedno 2-3 sata. Zatim u to staviti 4-5
Peći 50 minuta na 210 ºC. Prvih 25 minuta s poklopcem, krumpira narezanih na kockice i pirjati još sat vreme-
sljedećih 25 minuta bez poklopca i često prelijevati uma- na dok se krumpir gotovo ne raskuha. Na kraju dodati
kom u kojem se peče. 2-3 dl vina (ako netko voli gušće, može se zgusnuti s
Ako pripremate divlje prepelice, koje su jako male, do- malo brašna). Tijekom kuhanja po potrebi podlijevati
voljno je peći dva puta po 15 minuta. Ako koristite prepe- vodom.
lice iz uzgoja, to su obično japanske prepelice, onda bit će
potrebno peći 2 puta po 25 min.
Uz prepelice, mogu se servirati zelene mahune i kapula
pržena na maslacu, i krumpir na kocke.

48 Broj 89, svibanj - srpanj 2013.

 ZABAVNI KUTAK

DIVLJA GRAD NA autor: OBUĆI SE JEZERO U

BILJNI OTTO ORUĐE ZA KRISTOV OD TOGA LINDA
KRATKOREPA NERETVI U MODERATOR SVIJET
BEĆAR
BARIĆ REZANJE
mariofil
SUDAC VREMENA EVANS
U LJETNU JUŽNOJ AUSTRIJA OZLJEDE
OVCA S HERCEGOVINI soldo ODJEĆU AMERICI
POVIJENIM
ROGOVIMA U EKVATOR
MUŽJAKA, POLUTNIK
NA SLICI SIPINE

“AMPER”
IZBAVITELJI
LJETOVALIŠTE
U MAKEDONIJI
OGRANAK KORI- ORGANSKI
MUŠKI... JENA BILJKE SPOJ
ILI
ŽENSKI... ARIJANA
POKLON: NJ,P
ČULINA
VISOKA IMATI NADU
GRAĐEVINA;
KULA, ZVONIK “LITRA”
ŽENA KOJA
DUGOREPA PLETE RUKOMETNI
ŠARENA TRENER
PAPIGA PRIPADNIK ŽELJKO

“ČELIK”
RADOVAN
MRAK
IVŠIĆ AMERIČKA BOK-
SAČICA, LAILA
VODENI BREŽULJAK
(MORSKI...) IVAN OD
MILJA, ICKO
BRANKO UVODIĆ

SVEŽANJ,
60 MINUTA
SMOTAK
(MN.)
(... SIJENA)

UČINAK, IVAN
ŠPANJOLSKA
DJELO ĆURKOVIĆ

KRIŽALJKA ZA STRPLJIVE
Frano Vukoja
Pucanje od smijeha
JEZIK
S lovačkom družinom pođe i stranac koji solidno poznaje naš
jezik. Upita jednog od lovaca:
Mariofil Soldo - Zašto se u vašem jeziku kava peče, a kruh kuha?
Mrežu križaljke treba - Nije to ništa, kod nas se jaja tuku, a čarape čuju – pojasni mu
domaći lovac.
popuniti pojmovima  
iz popisa. Pojmovi su RAZBIBRIGE
Jedan lovac reče:
 i vodoravno i okomito - Čitam foru da je nogomet razbibriga za dvije vrste muškarca: za
poredani abecednim one koji nemaju djevojku i za one koji imaju žene!
- Ta je li tako i kad je lov u pitanju – zaključi drugi lovac.
 I redom. Jednoslov je  
već upisan u mrežu. AFORIZAM
G  Mladi lovac čita novine i reče:
- Slažem se s ovim aforizmom (autor je Danko Ivšinović): Nemam
ANERA, ANKARA, ništa protiv braka DVIJE ŽENE ako će USVOJITI MENE!
AR, ARIJAN, ASTARA,
PAS
ISTINA, JAL, JER, Starija Hercegovka reče prijateljici, supruzi lovca:
 K  KOTLINE, LAKA, NAN, - Dobro ti fina ova nevista, ne triba ti ćuko!
- Znam ja to bolje od tebe, ali muž mi je lovac pa ne more bez
NASTUP, NOSTALGIJA, lovačkog ćuke – pojasni joj lovčeva supruga.
OKAN, OSTAVA,  
PARIPINA, STAM, ČEŠALJ
 STANAR, SARAJ,
Mladi lovac dobio SMS-poruku.
- Što piše mala? – pitaju ga stariji lovci.
TAMILI, TANIZAKI, - Piše: Trebaš mi ko ČEŠALJ Šabanu Šauliću!
V
UVALA, VJERAN, ZAP
www.lovackisavez-hb.ba 49
IN MEMORIAM
ZDRAVKO ĆORIĆ
(1955. – 2013.)
Duboko nas je potresla vijest
da je prestalo kucati srce našega
prijatelja i kolege lovca Zdrav-
ko Ćorića, člana lovačke sekcije
Međugorje. Prestalo je kucati
dana 20. lipnja 2013. u njegovoj
57. godini života.
Njegovom smrću izgubili
smo istinskog zaljubljenika u lov
a posebice u lovačka druženja,
za koja je uvijek pronalazio vre-
mena.
U svome dugogodišnjem
lovačkom stažu zalagao se za
očuvanje prirode i unaprjeđenje
lovstva i lovačke etike. Sve po-
vjerene mu dužnosti obnašao je
časno i pošteno, s mnogo ljuba-
vi i krajnje odgovorno.
Svima nama koji smo imali
privilegij poznavati ga, ostat
će u trajnoj uspomeni, a za sve
ono čime je doprinio razvoju i
boljitku našega Društva, velika
mu hvala.
Neka mu je laka ova hrvatska
zemlja. Počivao u miru Božjem.
LD „Golub“, Čitluk
NEVEN KLARIĆ
(1971. – 2013.)
Iznenadnom i preranom
smrću, u 42. godini, napustio
nas je naš kolega i lovac, Neven
Klarić. Njegovom smrću izgubili
smo prijatelja, vrijedna, uzorna i
nadasve poštena lovca. Svojim
nesebičnim radom, ljubavlju
prema prirodi i divljači te lovač-
kim druženjima, bio je primjer
drugima.
Dragi Nevene, otišao si pre-
rano, ali čovjek kao što si Ti bio
nikad ne umire. Živjet ćeš zauvi-
jek u našim srcima, kako kod nas
lovaca, tako i kod svoje obitelji i
svih onih koji su te poznavali.
Dragi Nevene, počivaj u „vječ-
nim lovištima“ u miru Božjem!
UL „Kuna“, Jajce
50
ANTO RAJKOVAČIĆ
(1932. – 2013.)
U 81. godini života, smrt je
prekinula životni i lovački put
našega prijatelja, uzorna lovca,
časna čovjeka, zaljubljenika u
lov i divljač. Na dužnosti pomoć-
nog lovočuvara dao je nesum-
njiv doprinos prirodi i lovstvu
naše općine. Članovi njegov
lovne grupe zauvijek će se sje-
ćati svih lijepih i nezaboravnih
trenutaka provedenih s njime u
lovu, a posebice u lovačkim dru-
ženjima. Svojim riječima i djeli-
ma neprestano je dokazivao da
voli svoje bližnje te da je imao
ispravan odnos prema prirodi,
divljači i lovstvu. Ostat će nam
zauvijek u sjećanju kao vrijedan
i častan član.
LD „Fazan“, Odžak
NIKOLA BUŠIĆ – BUŠE
(1940. – 2013.)
HLU „Malič“ Grude i lovna
sekcija Sovići – Gorica ostali su
bez još jednoga dobrog člana,
Nikole Bušića – Buše. Ostali su
bez člana koji je svoje članstvo
u Udruzi obilježio uzornim ra-
dom i dobrotom. Nedostajat će
nam njegova spremnost na rad
i druženje. Posebno će nam ne-
dostajati njegove uzrečice i šale
kojima bi nas zabavljao i nasmi-
javao na našim okupljanjima i
druženjima.
Ostat će u sjećanju svim
kolegama lovcima koji su ga
poznavali, a neće ga zaboraviti
njegovi kolege lovci iz sekcije
Sovići – Gorica. Hvala mu na
svemu. Počivao u miru Božjem.
HLU „Malič“, Grude
MATE RENIĆ
(1936. – 2013.)
Redove naše Udruge zau-
vijek je napustio naš dugogo-
dišnji član i uzoran lovac Mate
Renić.
Volio je prirodu, lov, a nada-
sve lovačka druženja. S poštova-
njem ćemo ga se uvijek sjećati,
posebice lovci sekcije „Kazagi-
nac“ kojoj je pripadao. Za sve što
je učinio, mi lovci, njegovi prija-
telji, najiskrenije mu zahvaljuje-
mo. Počivao u miru Božjem.
LU „Vran“, Tomislavgrad
HRVOJA KRISTIĆ
(1940. – 2013.)
Redove našega Društva za-
uvijek je napustio naš dugogo-
dišnji član, kolega lovac Hrvoja
Kristić. Bio je veliki zaljubljenik
prirode i lova. U Društvu je ob-
našao razne dužnosti, a bio je i
njegov predsjednik. Za svoj plo-
donosni rad dobio je Plaketu u
povodu 80 godina rada i posto-
janja ovoga Društva.
Hvala mu za sve što je učinio
za lovstvo u našem Društvu, a
njegov lik trajno će ostati među
nama lovcima.
LD „Lješterka“, Kiseljak
MATO ANĐIĆ
(1949. – 2013.)
Nakon kratke i opake bolesti,
u 64. godini života otišao je naš
cijenjeni prijatelj i lovac Mato
Anđić.
Član naše Udruge postao
je 1997. godine. Bio je veliki za-
ljubljenik u prirodu, društvo, a OBLJETNICE
posebno je volio lov i lovačko
druženje. Nije mogao pobijediti
opaku bolest koja ga je otela iz
naših redova, gdje je imao još
mnogo toga reći i uraditi. Smrću
pokojnog Mijata najviše je izgu-
bila njegova obitelj, ali i lovna
sekcija i cijela naša Udruga. Po-
čivao u miru Božjem.
LU „Kuna“, Domaljevac
STJEPAN RAJIĆ
(1948. – 2012.)
Protekla lovna sezona pro-
tekla je bez našega dugogodiš-
njeg člana i prijatelja Stjepana
Rajića. Posebice je nedostajao
njegovoj sekciji Gromiljak i Bre-
stovsko za koju je kroz svoj lo-
vački vijek dosta dao. Posebno
su njegove zasluge bile u vo-
đenju sekcije i obuci lovnih pri-
FRANJO JURČIĆ pravnika, za što je dobio dosta
(1947. – 2013.) priznanja. Još jednom mu hvala
za sve učinjeno, a njegov lik traj-
Bio je uzoran član sekcije no će biti s nama.
Klobuk. Lovački ispit položio
je 20. siječnja 1973, redovito je LD „Lještarka“, Kiseljak
plaćao članarinu i bio je među
lovcima rado viđen. Na sastan-
cima je bio konstruktivan i su-
sretljiv, mladim lovcima rado
je sugerirao način ponašanja u
lovu. Mi lovci njegovi prijatelji
najiskrenije mu zahvaljujemo za
sve što je učinio za našu udrugu.
Počivao u miru!
HUL „Kravica“, Ljubuški
STJEPAN MILETIĆ „LOVAC“
(1934. – 2012.)
Prošla je godina dana otkad
nas je zauvijek napustio naš član
i veliki zaljubljenik lova i prirode,
član lovne sekcije „Lepenica“. Bio
je poznat po nadimku „Lovac“ i
dovoljno je bilo samo spome-
nuti to ime, odmah se znalo
o kome se govori i na koga se
KRIŽAN PRIMORAC misli. Kao takav trajno će nam
(1936. – 2013.) ostati u sjećanju.
Nakon kraće i teške bolesti,
LD „Lještarka“, Kiseljak
u 77. godini života našu Udrugu
zauvijek je napustio naš prijatelj
i kolega Križan Primorac, član
sekcije Tihaljina.
Križan je volio prirodu i lov,
pa se tako s njom i družio. HLU
„Malič“ Grude izgubila je još jed-
nog lovca, a najveći gubitak je
njegovoj lovnoj sekciji Tihaljina.
Mi tvoje kolege lovci sjećat
ćemo Te se u svim našim susreti-
ma i hvala Ti na svemu. Počivao
u miru Božjem.
HLU „Malič“, Grude
Broj 89, svibanj - srpanj 2013.
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar

Paketska
ambalaža
U ponudi Hrvatske pošte Mostar od sada
se nalazi i paketska ambalaža. Prikladne
kutije za pakiranje potpuno štite sadržaj vaše
pošiljke i omogućuju da pošiljka neoštećena
stigne do primatelja. Kada vam se ukaže
potreba za slanjem paketa dovoljno je pos-
jetiti najbliži poštanski ured. U ponudi HP
Mostar možete pronaći paketsku ambalažu
u pet različitih dimenzija:

Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)

Paket S 230x150x90 1,20
Paket M 300x200x100 1,70
Paket L 300x230x140 2,00
Paket XL 300x240x230 2,50
Paket XXL 480x300x200 3,00

besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba