SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

NEVEN BOROJA

GOSPODARSTVO ARMENIJE
U RAZDOBLJU OD 2000. – 2009. GODINE

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.
 SVEUČILIŠTE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SEMINARSKI RAD

GOSPODARSTVO ARMENIJE
U RAZDOBLJU OD 2000. – 2009. GODINE

Naziv kolegija: Nacionalna ekonomija Student: Neven Boroja

Mentor: Prof. dr.sc. Branko Blažević Matični broj: 1120D11-Z
Smjer: Menadžment u hotelijerstvu
Status: Izvanredni student

Opatija, studeni 2011.

SADRŽAJ

Uvod............................................................................................................................................2
1. Republika Armenija................................................................................................................3
1.1. Povijest Armenije.............................................................................................................3
1.2. Ekonomija Armenije........................................................................................................4
2. Gospodarski razvoj republike Armenije u razdoblju od 2000.-2009. godine.........................6
2.1. Demografska slika Armenije............................................................................................6
2.2. Struktura i analiza bruto domaćeg proizvod Armenije....................................................7
2.3. Bruto domaći proizvod Armenije prema rashodnom pristupu.........................................8
2.4. Prihodi Armenije prema sektorima gospodarstva............................................................9
2.5. Bruto nacionalni dohodak..............................................................................................10
Zaključak...................................................................................................................................13
Literatura...................................................................................................................................14
Popis tablica..............................................................................................................................15
Popis grafova............................................................................................................................16

I
UVOD

Armenija (armenski: Hajastan) je država smještena na Kavkazu s glavnim gradom

Erevanom. Ima površinu od 29.800 kilometara kvadratnih, a broj stanovnika prema statistikama
od 2011. godine iznosi 2,967,9751 što je stavlja na 138. mjesto po broju stanovnika na svijetu.
Republika Armenija na zapadu graniči s Turskom, na sjeveru s Gruzijom, na istoku s
Azerbajdžanom, na jugu s Iranom i azerbajdžanskom enklavom Nagorno-Karabakh.

Armenija kao dugogodišnji član SSSR je proglasila neovisnost 21. kolovoza 1991.
godine kao prva ne-baltička zemlja koja je izašla iz unije. Postsovjetske godine u Armeniji su
obilježene gospodarskim problemima i otvorenim oružanim sukobom Armenaca iz Gorskog
Karabaha s Azerbejdžanom. Azerbejdžan je, još dok su obje države bile dio SSSR-a, produbio
gospodarsku krizu blokadom željezničkih i zračnih putova Armenije, čime je 85% armenskog
gospodarskog prometa bilo obustavljeno. Problemi između tih država se očituju i dan danas što
uvelike utječe na daljnji razvoj armenijskog gospodarstva.

Svrha ovog seminarskog rada je prikazati gospodarsko kretanje i razvoj Republike

Armenije prikupljajući gospodarske podatke te na temelju njih protumačiti i objasniti
gospodarsku situaciju Armenije kroz period od 2000.-2009. godine.

U istraživanju su korištene induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, te

komparativna metoda i metoda zaključivanja.

Seminarski rad je podijeljen na dva osnovna poglavlja. U prvom poglavlju navedene su

osnovne informacije o Republici Armeniji. Povijest Armenije od velikog je značaja razvoj
gospodarstva Armenije te na lake gospodarske sposobnosti, utjecaja i poteškoća s kojima se
armenijskog gospodarstvo svakodnevno susreće. Također, u nastavku su navedene glavne
značajke ekonomskog kretanja u Armeniji te kojim reformama vlada Armenije pokušava
ostvariti konstantan rast i razvoj cjelokupnog gospodarstva države.

Drugi dio seminara bavi se ekonomskim pokazateljima i stanjem armenijskog

gospodarstva u posljednjih desetak godina te su predstavljeni podaci i protumačeni podatci o
populaciji, bruto domaćem proizvodu, prihodima prema sektorima gospodarstva i bruto
nacionalnom proizvodu u periodu od 2000 do 2009 godine.

1
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/am.html, 21.11.2011.

2
 1. REPUBLIKA ARMENIJA

Armenija je izrazito planinska zemlja: najniža točka je na 450 metara nadmorske visine
(uz rijeku Araks), prosječna visina iznosi 1800 m, a 90% površine je iznad 1000 metara
nadmorske visine. Na Sjeveru se pružaju lanci Maloga Kavkaza. U Armenskom visočju na
Sjeverozapadu Armenije pružaju se planinski lanci ispresijecani dubokim riječnim dolinama, te
vulkanski platoi iznad kojih se uzdižu ugasli vulkani; tu je i najviši vrh zemlje Aragac (4090 m).
Trusno područje, mnogobrojni rasjedi, česti potresi; posljednji jaki u prosincu 1988. na
Sjeverozapadu Armenije razorio grad Sitak, u kojem je poginulo 25 000 žrtava, te su nastale
velike štete u industriji. Zbog smještaja u kontinentalnoj unutrašnjosti i okruženosti visokim
planinama, prevladava suha kontinentska klima s hladnim zimama i toplim ljetima. U nižim
dijelovima prosječne ljetne temperature su do 25 °C, a zimske -5 °C koje, s nadmorskom
visinom padaju, pa su planinski vrhovi pod snijegom cijelu godinu.

1.1. Povijest Armenije

Kao jedna od najstarijih civilizacija Republika Armenija se ponosi činjenicom da je prva

država na svijetu koja je prisvojila kršćansku religiju kao službenu religiju u ranom četvrtom
stoljeću. Usprkos periodima samostalnosti povijest Armenije je uvelike obilježena ratovima te
konstantnom okupacijom i borbom za vlast. Tijekom povijesti Armeniju su pokorili Grci,
Rimljani, Perzijanci, Bizantinci, Mongoli, Arapi, Turci i Rusi 2. Od sredine šesnaestog stoljeća
sve do prvog svjetskog rata Armenija je bila pod okupacijom Otomanskog carstva. Tijekom tog
perioda stanovnici Armenije bili su podvrgnuti diskriminacijom, vjerskim izgonima, napadima te
velikim porezima koje su morali plaćati Turcima. Masakr koji je ostao duboko ukorijenjen u
povijest Armenaca zbio se u travnju 1915. godine kada se Turci naredili deportaciju armenijskih
stanovnika u pustinje Sirije i Mezopotamije. Prema povjesničarima život je izgubilo između
600.000 i 1.5 milijuna ljudi koji ili su bili ubijeni ili u preminuli od gladi Taj masakr se smatra
prvim genocidom 20. stoljeća. Iako do dan danas Turska ne priznaje masakr te tvrdi da su brojke
ubijenih i preminulih puno manje.

Nakon poraza Turaka u Prvom svjetskom ratu Armenija proglašava samostalnost te je

osnovana Samostalna Republika Armenija na dan 28.5.1918. Nažalost po stanovnike Armenije
samostalnost nije dugo trajala te je 29.11.1920. Armenci su tijekom sovjetske vlasti uživali
razdoblje relativne stabilnosti, opskrba hranom i drugim potrepštinama, te medicinski uvjeti su
se poboljšali. Jedino je Armenska apostolska Crkva trpila, a nakon dolaska Staljina na vlast, u
sklopu njegovih Velikih čistki, deseci tisuća Armenaca su pogubljeni ili deportirani Armenija bila
pripojena Sovjetskoj vojsci. Tijekom Drugog svjetskog rata Armenija je izbjegla velika stradanja
koja su zadesila druge krajeve SSSR-a, jer Nacisti nisu uspjeli doći do južnog Kavkaza gdje su
bila bogata Azerbejdžanska naftna polja. Ipak je od oko 1,4 milijuna Armenaca oko pola milijuna
bilo mobilizirano, od čega je oko 175.000 poginulo u ratu. Dana 17. ožujka 1991. godine,
Armenci su zajedno s Gruzijcima, Moldavcima i Baltičkim narodima, na referendumu Unije
neovisnih država, sa 78% glasova odlučili o izlasku iz Sovjetskog saveza. Armenija je neovisnost
proglasila 23.11.1991. godine.

2
http://www.infoplease.com/ipa/A0107292.html, 21.11.2011.

3
 Spor Armenije sa Azerbajdžanom oko teritorija Nagorno-Karabakh smještenog u
području južno istočnog djela Kavkaza između regija Karabakh i Sünik vilayəti sve do današnjeg
dana ostaje predmet rasprava te političke netrpeljivosti između tih dviju država. U ratu između
Armenije i Azerbajdžana u periodu od 1992.-1994. godine život je izgubilo više od 30.000 ljudi.
Danas je ta regija vođena od vlade Republike Nagorno-Karabakh iako ona nije službeno priznata
već je na međunarodnoj razini priznata kao dio Republike Azerbajdžana. Zbog rata obje strane su
pretrpile veliku ekonomsku štetu dok je 1994. godine Turska zatvorila granicu s Armenijom zbog
armenijskih separatista koji su u to vrijeme kontrolirali regiju Nagorno-Karabakh te su tako
uputili dodatan udarac armenijskoj ekonomiji. 2009. godine vođe Armenije stupile u kontakt sa
turskim liderima kako bi uspjeli riješiti spor oko granica te omogućili otvaranje granica i
slobodno kretanje između država. Do današnjeg dana nisu došli do zajedničkog sporazuma.

1.2. Ekonomija Armenije

Gospodarstvo Armenije uvelike ovisi o stranim investicijama, te o financijskoj potpori iz

dijaspore. Nakon nekoliko godina konstantnog ekonomskog rasta 2009. godina za Armeniju je
bila godina ekonomske recesije s padom BDP-a od čak 14%. Kao glavni razlog navodi se oštar
pad građevinskog sektora3 kao jednog od glavnih temelja razvoja Armenije. U 2010. godini
ekonomija se počela oporavljati te je doživjela rast od približno 5%. Tijekom godina pod
vodstvom Sovjetskog saveza Armenija je razvila moderan industrijski sektor, opskrbljujući
„sestrinske“ države alatnim i tekstilnim strojevima i ostalim proizvedenim dobrima u zamjenu
za prirodnu sirovinu i energiju. Nakon raspada Sovjetskog saveza industrijalizacija u Armeniji
opada te se sve više okreće agrokulturi kao osnovnom sredstvu ekonomskog razvitka. Prije
raspada SSSR-a, poljoprivreda je činila oko 20% neto materijalnog proizvoda, te otprilike isti
postotak u strukturi zaposlenosti. Nakon nezavisnosti, značajno je porasla važnost poljoprivrede
u gospodarstvu, te je pred kraj 1990-ih ovaj postotak narastao na preko 30% BDP-a i preko 40%
u strukturi zaposlenosti stanovništva.4 Ovo povećanje važnosti poljoprivrede pripisuje se potrebi
osiguranja prehrane stanovništva, budući da je prvo razdoblje tranzicije obilježila neizvjesnost u
ovom pitanju i propast nepoljoprivrednih gospodarskih grana. Sa stabilizacijom i rastom
gospodarstva, udio poljoprivrede u gospodarstvu opao je na oko 20%, iako ova grana ekonomije
još uvijek zapošljava preko 40% stanovništva.

Nakon samostalnosti Armenija je uspjela smanjiti siromaštvo svojih građana, stabilizirati

vlastitu valutu te privatizirati većinu malih i srednjih poduzeća. Usprkos reformama koje je
nakon raspada Armenija prihvatila, zbog zemljopisne izoliranosti te jako uske mreže izvoza rast i
razvoj ekonomije Armenije je teško predvidiv. Armenija i danas uvelike ovisi o trgovinskoj i
vladinoj podršci od strane Rusije te je većina armenijske infrastrukture u vlasništvu rusa. Mreža
električne energije privatizirana je 2002. godine da bi već da bi već 2005. bila kupljena od strane
ruske kompanije RAO-UES. 2008. godine završen je plinovod kojim se prenosi prirodni plin iz
Irana u Armeniju. Armenija posjeduje nekoliko različitih vrsta prirodnih resursa od kojih su
najznačajniji izvozni proizvodi bakar, cink, zlato i olovo. 2003. godine Armenija je pridružena
WTO.

Vlada Armenije uspjela je sprovesti šire ekonomske reforme koje su se isplatile u

značajno nižoj inflaciji i u postojanom ekonomskom rastu ali kao osnovni problem navodi se
korupcija kao spona koja vuče Armeniju unazad. Zajmovi Armeniji od 1993. su premašili 1,1
milijardu dolara. Svrha ovih zajmova je: smanjivanje budžetskog deficita, stabilizacija valute,
3
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/am.html 21.11.2011.
4
Z. Lerman and A. Mirzakhanian, Private Agriculture in Armenia, Lexington Books, Lanham, MD, 2001.

4
razvoj osobnog sektora, energetike, poljoprivrede, prehrambene industrije, prometa i veza,
zdravstva, školstva, kao i rehabilitacija zona pogođenih potresom. Vlada Armenije će i dalje
morati težiti pronalasku različitih ekonomskih reformi kako bi ostvarila konstantan ekonomski
rast i razvoj te prosperitet, pogotovo ako se uzme u obzir da su ekonomski izolirani od strane
dvije susjedne države Turske i Azerbajdžana.

5
2. GOSPODARSKI RAZVOJ REPUBLIKE ARMENIJE U RAZDOBLJU OD 2000.-2009.
GODINE

2.1. Demografska slika Armenije

Prema najnovijim statističkim podatcima iz 2011. godine broj stanovnika Armenije iznosi
2,967,975, što kako će se vidjeti u nastavku je smanjenje broja stanovnika u odnosu na
promatrane godine. Na najmlađi dio populacije od 0-14 godina otpada 17.6% (muškarci
279,304/žene 242,621), radno sposobno stanovništvo u dobi od 15-64 godine čini udio od
72,4% ( muškarci 1,006,312/žene 1,141,430) , dok najstariji dio populacije preko 65 godina
starosti ima udio od 10.1% (muškarci 112,947/žene 185,361) u ukupnom broju stanovnika
Prema etničkim grupama 97.9% stanovnika su Armenci, 1.3% su Yezidi (Kurdi), 0,5% Rusi te
0.3% pripadnika ostalih narodnosti5,.

Religija u Armeniji ima značajnu ulogu poglavito zbog burne prošlosti u koju su
pripadnici Armenske apostolske crkve bili podvrgavani raznim diskriminacijama i
maltretiranjima. Tako da čak 94.7% kršćanskog stanovništva, pripada Armenskoj apostolskoj
crkvi, koja je neovisna crkva unutar kršćanstva, 4% stanovništva pripada ostalim formama
kršćanstva, dok 1.3% su Yezidskog vjerovanja6. U nastavku je prikazan broj stanovnika Armenije
u razdoblju od 2000. do 2009. godine.

Tablica 1: Populacija stanovništva Armenije u razdoblju od 2000.-2009.

GODINA BROJ STANOVNIKA

(izražen u milijunima)

2000 3,075,811

2001 3,065,426

2002 3,060,592

2003 3,059,964

2004 3,061,844

2005 3,064,925

2006 3,068,475

2007 3,072,450

2008 3,077,087

2009 3,082,951

Izvor: Statistički zavod Ujedinjenih naroda, http://unstats.un.org, 21.11.2011.

Iz gornje tablice je uočljiva relativna nepromjenjivost u rastu stanovništva. U analiziranih

devet godina stanovništvo Armenije se povećalo samo za 7,140 stanovnika odnosno za 0.23%.
5
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/am.html, 22.11.2011.
6
http://www.armstat.am/en/?nid=52, 22.11.2011.

6
Preko 1/3 stanovništva živi u glavnom gradu Erevanu (1.1 milijun) dok je stupanj urbanizacije u
2009. godini iznosio 64% ukupnog stanovništva Armenije. Prema strukturi stanovništva iz 2011
godine veći udio je žena, odnosno na 100 žena dolazi 89 muškaraca 7, što je obzirom na ratne
sukobe iz i relativno bliske povijesti bilo za pretpostaviti.

2.2. Struktura i analiza bruto domaćeg proizvod Armenije

Bruto domaći proizvod (u nastavku BDP) je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje

u ekonomiji. On služi kao pozorno promatrani puls ekonomije jedne države. BDP je mjera
tržišne vrijednosti svih finalnih dobara proizvedenih u nekoj zemlji tijekom godine. BDP se
može izmjeriti na dva načina. Nominalni BDP se mjeru stvarnim tržišnim cijenama, dok se realni
BDP izračunava u stalnim i nepromjenjivim cijenama, u ovom slučaju u cijenama iz 2005.
godine.

Tablica 2: Bruto domaći proizvod Armenije od 2000. - 2009. godine

BDP u tekućim cijenama BDP u stalnim cijenama Per Stopa

2005.godina Capita rasta
BDP
Godina Armenijski Dram Američki dolar Armenijski Dram Američki Američki Postotak
dolar dolar
2000 1,031,338,000,000 1,911,563,703 1,264,922,559,879 2,763,728,758 621 5.9
2001 1,175,877,000,000 2,118,398,590 1,386,355,067,508 3,029,046,592 691 9.6
2002 1,362,472,000,000 2,376,321,756 1,569,353,820,181 3,428,880,488 776 13.2
2003 1,624,643,000,000 2,807,095,698 1,789,063,233,925 3,908,923,491 917 14
2004 1,907,945,000,000 3,576,608,903 1,969,759,018,909 4,303,725,634 1,168 10.1
2005 2,242,881,000,000 4,900,469,734 2,242,881,000,000 4,900,469,734 1,599 13.9
2006 2,656,190,000,000 6,384,452,551 2,538,896,000,000 5,547,232,780 2,081 13.2
2007 3,149,283,000,000 9,206,300,095 2,887,974,007,852 6,309,933,169 2,996 13.7
2008 3,568,227,600,000 11,662,040,704 3,088,621,103,991 6,748,326,924 3,790 6.9
2009 3,102,815,100,000 8,541,034,567 2,651,577,760,092 5,793,431,109 2,770 -14.2
Izvor: Statistički zavod Ujedinjenih naroda, http://unstats.un.org, 21.11.2011.

Analizirajući gore navedenu tablicu može se uočiti konstantan rast armenijskog

gospodarstva, odnosno povećavanje BDP-a iz godine u godinu sve do 2009. godine. 2009.
godina kao godina u kojoj je ekonomija na svjetskoj razini doživjela golem udarac, te je utjecaj
globalne recesije bio vidljiv u svim svjetskim gospodarstvima ostavio je traga i na gospodarstvo
Armenije. Ipak prema najnovijim podatcima koji nisu prikazani u gornjoj tablici 2010. godine
ekonomija Armenije se počela oporavljati te je doživjela rast od približno 5% 8 ponajprije zbog
ponovnog jačanja sektora građevinarstva koji je doživio najveći udarac uzrokovan recesijom.

7
https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/am.html, 22.11.2011.
8
http://www.armstat.am, 22.11.2011.

7
 Graf 1: Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2000. - 2009.
godine

,
Izvor: obrada autora prema http://unstats.un.org

Graf 1. prikazuje stopu rasta bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u analiziranim
godinama koja prati rast ukupnog BDP-a. Najveći BDP po glavi stanovnika je izmjeren 2008.
godine te je iznosio 3790 američkih dolara po stanovniku. Sa BDP-om od 2700 dolara koliko je
iznosio BDP u 2009. godini Armenija je prema statistikama Svjetske banke svrstana na 115.
mjesto na svjetskom poretku te je u rangu sa državama poput Ukrajine, Indonezije, Vanatua i
Guyane9.

2.3. Bruto domaći proizvod Armenije prema rashodnom pristupu

Bruto domaći proizvod (BDP) prema rashodnom pristupu definira se kao ukupna domaća
krajnja potrošnja korigirana vanjskim bilancom roba i usluga sa ostatkom svijeta. Osnovne
komponente BDP-a po rashodnom pristupu su:
- Izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava,
- Izdaci za krajnju potrošnju vlade,
- Bruto investicije,
- Izvoz i uvoz roba i usluga.

Izdaci za krajnju potrošnju domaćinstava sastoje se od izdataka rezidentnih domaćinstava

na potrošnju roba i usluga za direktno zadovoljenje ljudskih potreba i želja.

Izdaci za krajnju potrošnju vlade obuhvaća dvije kategorije izdataka: Izdatke za

individualnu potrošnju i Izdatke za kolektivnu potrošnju. Izdaci za individualnu potrošnju vlade
sastoje se od isplata za netržišne usluge vlade (obrazovanje, zdravlje, socijalnu pomoć, kulturu,
sport, itd.) i izdataka za tržišne proizvode i usluge (lijekove, ortopedska pomagala, usluge
lječilišta, itd.)direktno dostavljenih domaćinstvima kao socijalni transfer u naturi. Izdaci za
kolektivnu potrošnju vlade uglavnom se sastoje od izdataka za administrativne, vojne,
ekonomske, razvojno-istraživačke i druge netržišne usluge vlade.

9
http://data.worldbank.org/, 22.11.2011.

8
 Bruto investicije se sastoje od bruto investicija u stalna sredstva, promjena na zalihama i
neto stjecanja dragocjenosti. Bruto investicije u stalna sredstva sastoje se od investicija u nova
stalna sredstva, troškova transakcija za postojeća stalna sredstva i nabave ne proizvedene aktive.
Promjene zaliha odnose se na zalihe proizvodnje u toku, zaliha gotovih proizvoda, zaliha
trgovačke robe i zaliha sirovina i materijala.

Podatci o izvozu i uvozu zasnivaju se na bilanci plaćanja. Vrijednost izvezene robe

obračunava se po paritetu fob, a vrijednost uvezene robe po paritetu cif.

U nastavku slijedi prikaz bruto domaćeg proizvoda prema rashodnom pristupu u Armeniji u
razdoblju između 2000.-2009. godine prikazan u američkim dolarima.

Tablica 3: Bruto domaći proizvod prema rashodnom pristupu u dolarima

Godina Ukupna Krajnju Krajnja Izvoz roba i Uvoz roba i

krajnja potrošnju potrošnja usluga usluga
potrošnja domaćinstava vlade
2000 2,082,374,801 1,856,637,696 225,737,106 446,833,099 521,272,000,000
2001 2,220,847,208 1,981,765,604 239,081,603 539,522,122 542,653,000,000
2002 2,354,262,061 2,116,938,944 237,323,117 697,606,479 634,733,000,000
2003 2,624,373,222 2,337,846,591 286,526,632 902,556,039 812,890,000,000
2004 3,313,683,079 2,949,835,114 363,847,965 1,063,498,198 864,345,000,000
2005 4,216,803,733 3,699,755,990 517,047,744 1,411,788,152 969,591,000,000
2006 5,257,011,481 4,612,802,362 644,209,119 1,491,343,257 1,042,560,000,000
2007 7,531,137,909 6,594,562,173 936,575,736 1,766,287,304 1,232,970,000,000
2008 9,539,453,937 8,346,519,939 1,192,933,998 1,754,799,335 1,450,690,000,000
2009 8,023,251,868 6,946,462,169 1,076,789,700 1,323,240,069 1,345,265,900,000
Izvor: Statistički zavod Ujedinjenih naroda, http://unstats.un.org, 21.11.2011

Kao i prethodna tablica u kojoj je prikazan BDP Armenije, u ovoj tablici također se može
primijetiti osjetan rast ukupne krajnje potrošnje u razdoblju od 2000.-2008., te nagli pad
uvjetovan globalnom recesijom 2009. godine. Zanimljivo je primijetiti da je u razdoblju od 2002.
do 2008. godine ostvario suficit u ukupnoj bilanci uvoza i izvoza što Armenija prije svega može
zahvaliti prirodnim bogatstvima kao najvećem resursu. Ipak 2009. godine ostvaren je veći uvoz
nego izvoz koji se također pripisuje svjetskoj krizi iz razloga što su glavni uvoznici morali
smanjiti količinu uvoza kako bi se mogli nositi sa posljedicama recesije.

2.4. Prihodi Armenije prema sektorima gospodarstva

Prihodi prema sektorima gospodarstva omogućuju detaljan uvid u prihode po glavnim

gospodarskim granama analiziran države. Da bi se moglo razlučiti koje su dobre a koje loše
strane gospodarstva države potrebno je razgranati ukupno gospodarstvo na sektore i pomoću njih
doći do zaključka koja grana gospodarstva daje najbolje rezultate u države dok koja grana kaska
i ne pridonosi koliko bi trebala. Nakon takve analize moguće je shvatiti potencijalne probleme sa
kojima se suočava država odnosno smjernici prema koja se treba usmjeriti razvoj kako bi se
ojačalo čitavo gospodarstvo te omogućio daljan napredak stanovništva.

9
 U tablici u nastavku prikazani su prihodi Armenije prema sektorima gospodarstva. u
razdoblju od 2000.-2009. godine.

Tablica 4: Prihodi Armenije prema sektorima gospodarstva od 2000.- 2009. godine prikazani u
dolarima.
Godina Poljoprivreda, Rudarstvo, Proizvodnja Građevinarstv Trgovina na Prijevoz, Ostalo
lov, prerađivačka o veliko i malo, skladištenje i
šumarstvo, industrija, restorani i komunikacij
ribarstvo komunalije hoteli e
2000 444,076,975 481,634,027 321,849,278 195,451,253 193,601,480 138,095,334 313,675,434
2001 542,887,414 491,577,531 332,117,133 205,118,825 233,839,099 148,552,026 322,048,283
2002 558,053,789 536,723,138 359,256,654 299,816,867 273,175,354 145,878,632 358,721,207
2003 604,793,374 631,254,985 429,744,160 440,214,768 329,293,709 165,420,055 412,583,421
2004 809,695,989 791,458,132 485,154,364 556,021,252 427,074,035 213,299,882 524,650,038
2005 935,790,301 1,067,026,294 663,772,490 961,910,776 576,645,249 292,601,750 702,443,027
2006 1,194,886,449 1,098,297,265 692,579,425 1,510,891,841 744,103,271 404,220,389 957,644,808
2007 1,680,137,351 1,378,254,262 862,678,503 2,259,089,677 1,038,232,921 638,251,766 1,419,661,058
2008 1,901,897,704 1,550,306,663 1,031,175,339 2,951,400,366 1,399,085,332 792,011,553 1,922,554,345
2009 1,416,478,876 1,175,995,750 751,668,218 1,507,566,469 1,142,516,368 680,350,321 1,859,843,067
Izvor: Statistički zavod Ujedinjenih naroda, http://unstats.un.org, 21.11.2011

Građevinarstvo kao sektor koji je doživio pravi procvat u 21. stoljeću u Armeniji, doživio
je i najveći pad uzrokovan recesijom u 2009. godini. Mnoge investicije poglavito iz Rusije
omogućile su razvoj građevinske industrije u Armeniji te omogućili mnogobrojne prilike za
stanovnike Armenije omogućivši dodatna radna mjesta te stvaranje karijera u visoko profiliranim
poduzećima koje djeluju na globalnoj razini. 2010. godina ponovo donosi rast investicija u
građevinskom sektoru ali očekivani prihodi istovjetni onima 2008. godini očekuju se tek 2013.
godine

Veliki značaj za gospodarstvo Armenije su poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo kao

sektori kojima država putem raznih poticajima omogućuje ostvarivanje konstantnog rasta kako bi
se stanovništvo dodatno opredijelilo za te sektore kako bi se smanjio uvoz i hrane te ostvarila
samostalnost u prehrambenom sektoru.

Imajući na umu prirodna bogatstva koje Armenija posjeduje te značaj izvoz ruda poput
bakar, cink, zlato i olovo nije teško doći do zaključka da su rudarstvo i prerađivačka industrija
vrlo važni sektori u daljnjem razvoju Armenije te ostvarivanju konkurentske prednosti na
današnjem svjetskom tržištu jer kako je poznato, ruda sve manje ima u svijetu te se potražnja za
njima povećava a samim time i cijena tih sirovina, vlada Armenije mora stvoriti plan kako
iskoristiti potpuni potencijal prirodnih bogatstava koje posjeduje.

2.5. Bruto nacionalni dohodak

Bruto nacionalni dohodak (engl. gross national product – GNP, njem.

Bruttosozialprodukt) je ukupna vrijednost svih proizvoda i usluga koje proizvedu rezidenti jedne
zemlje u toku godine, uključivo i neto dohodak od faktorskih usluga koje su pružene

10
inozemstvu.10 Razlika između bruto nacionalnog dohotka i bruto domaćeg proizvoda očituje se u
vrijednosti neto faktorskih usluga koje su pružene u inozemstvu.

U nastavku slijedi prikazan bruto nacionalan dohodak Armenije u razdoblju od 2000. - 2009.
godine, te grafički prikaz bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika u istom razdoblju.

Tablica 5: Bruto nacionalni dohodak u tekućim cijenama i po glavi stanovnika u razdoblju od

2000. - 2009. godine.

Godina BND u tekućim cijenama BND po glavi stanovnika

Armenijski Dram Američki dolar Američki dolar
2000 1,018,728,000,000 1,888,191,328 614
2001 1,174,401,500,000 2,115,740,407 690
2002 1,355,912,000,000 2,364,880,295 773
2003 1,606,854,000,000 2,776,359,453 907
2004 1,832,254,000,000 3,434,719,538 1,122
2005 2,169,635,000,000 4,740,434,580 1,547
2006 2,561,863,000,000 6,157,726,957 2,007
2007 3,046,705,000,000 8,906,433,792 2,899
2008 3,485,226,000,000 11,390,766,518 3,702
2009 3,001,245,141,454 8,261,445,710 2,680
Izvor: Statistički zavod Ujedinjenih naroda, http://unstats.un.org, 21.11.2011

Rast BND-a u tekućim cijenama primjetan je sve do 2009. godine kada je svjetska
recesija utjecala i na bruto nacionalni dohodak Armenije. Uspoređujući bruto nacionalni dohodak
s bruto domaćim proizvodom vidi se da je bruto domaći proizvod veći od bruto nacionalnog
dohotka što znači da na nacionalno gospodarstvo jednim djelom utječe strana poduzeća koja
stvaraju proizvodne faktore unutar države.

Graf 2: BND po glavi stanovnika u razdoblju od 2000. - 2009. godine.

.
Izvor: obrada autora prema http://unstats.un.org

10
http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-b/web/bruto-nacionalni-dohodak, 22.11.2011.

11
 Osim bruto nacionalnog dohotka od velike važnosti je i podatak koliki dio bruto
nacionalnog dohotka otpada na svakog stanovnika jer je to tek pravo mjerilo za usporedbu snage
gospodarstva različitih država, različitih veličina, resursa i broja stanovnika. Bruto nacionalni
dohodak po stanovniku također raste do 2009. godine da bi kao i ostali pokazatelji 2009. pao pod
utjecaj recesije i naglo se smanjio. Novije statistike upućuju na rast bruto nacionalnog dohotka
po glavi stanovnika ali za očekivati je da će proći još nekoliko godina kako bi se dostigla razina
iz 2008. godine koja je bila najveća razina bruto nacionalnog dohotka u armenijskoj povijesti.

12
ZAKLJUČAK

Analizirajući sve navedene podatke, te uzevši u obzir geografsku poziciju i povijesne

činjenice može se zaključiti da pred vladom Republike Armenije predstoji još dalek put te
mukotrpan rad kako bi omogućili svojim stanovnicima perspektivan i lagodan život te
konkurentnost na današnjem tržištu rada. Jedna od najvećeg utega koji sprječava razvoj
gospodarstva je korupcija koja je prisutna u svim gospodarskim djelatnostima na svim razinama.
Vlada će morati uvesti rigorozne mjere kako bi spriječila korupciju i tako započela novu epohu u
povijesti Armenije koja neće biti pod vlasti drugih država ili pojedinaca.

Također, Armenija kao izuzetno mala država ukoliko žele razvijati gospodarstvo mora
ostvariti primirje sa svojim susjedima Azerbajdžanom i Turskom kako bi se ponovo otvorile
granice i omogućio izvoz sirovina koje Armenija posjeduje. U ovom trenutku pozicija sa strane
armenaca nije blistava iako su oni pristupili sa dogovorom o sporazumu druge strane u ovom
trenutku ne žele pregovarati o njemu.

Za daljnji razvoj gospodarstva Armenija se osim rudarstva, prerađivačka industrije i

građevinarstva mora usredotočiti i na turizam koji iako je još u povoju Armeniji može osigurati
značajan gospodarski rast. Kao planinska zemlja sa iznimnim prirodnim bogatstvima u
mogućnosti je ostvarivati značajnu dobit od turističke djelatnosti te putem promocije prikazati
Armeniju kao sigurnu zemlju prepunu prirodnih bogatstvima te tako navesti ljude da svoj odmor
provedu upravo u njoj. Investitori iz Rusije su prepoznali te mogućnosti te se infrastruktura u
zadnjih desetak godina u potpunosti razvila i ostvaren je veliki napredak u tom pogledu.

Osim navedenih problema tu je i stopa migracije koja je u 2010. godini iznosila -3.6/1000
stanovnika, te ukoliko ne želi da se nastavi takav tempo Vlada pod hitno mora poduzeti drastične
mjere kako bi omogućila ljudima normalan život i mogućnost zaposlenja u vlastitoj državi. A da
bi to napravila prije svega mora u potpunosti iskorijeniti korupciju, što se u ovom trenutku čini
kao nemoguća misija.

13
LITERATURA

KNJIGE

Babić, M. MAKROEKONOMIJA. Zagreb: Mate, 2007.

Lerman, Z., i A. Mirzakhanian. Private Agriculture in Armenia. Lanham: Lexington Books,
2001.

INTERNET

http://wmd.hr. 22. 11 2011.

http://www.armstat.am. 20. 11 2011.
http://www.infoplease.com. 21. 11 2011.
https://www.cia.gov. 20. 11 2011.
ttp://data.worldbank.org/. 22. 11 2011.

14
POPIS TABLICA

Tablica 1: Populacija stanovništva Armenije u razdoblju od 2000.-2009.......................................6

Tablica 2: Bruto domaći proizvod Armenije od 2000. - 2009. godine............................................7
Tablica 3: Bruto domaći proizvod prema rashodnom pristupu u dolarima.....................................9
Tablica 4: Prihodi Armenije prema sektorima gospodarstva od 2000.- 2009. godine prikazani u
dolarima.........................................................................................................................................10
Tablica 5: Bruto nacionalni dohodak u tekućim cijenama i po glavi stanovnika u razdoblju od
2000. - 2009. godine......................................................................................................................11

15
POPIS GRAFOVA

Graf 1: Stopa rasta bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju od 2000. - 2009.
godine..............................................................................................................................................8
Graf 2: BND po glavi stanovnika u razdoblju od 2000. - 2009. godine.......................................11

16