 Marina Katnić-Bakaršić KRITIČKA DISKURSNA ANALIZA

 Od lingvistike, preko interdisciplinarnosti , do transdisciplinarnosti

 MODELI I PRISTUPI

 DISKURSNA ANALIZA (DA)

 KRITIČKA DISKURSNA ANALIZA (CDA)

 DISKURSNE STUDIJE (DS)

 DEFINICIJE DISKURSA

 Diskurs – tekst + kontekst?

 Diskurs – jezik u upotrebi; «lingvistička komunikacija shvaćena kao transakcija između

govornika i slušatelja, kao interpersonalna aktivnost čija je forma determinirana njenom
socijalnom svrhom» (Leech, Short).

 JOŠ O DISKURSU

 Poststrukturalizam: diskurs je jezik u upotrebi koji ne samo da reflektira socijalni poredak već
ga i oblikuje, te oblikuje interakciju pojedinca sa svijetom (Jaworski, Coupland).

 Diskursi (mn.) – mreže konvencije, znanja, prakse, koje određuju čovjekovu percepciju i
ponašanje. Verbalni jezik tu se smatra samo jednim, istina najznačajnijim, tipom praksi koje
konstituiraju diskurs. (Diskurs moći, ludila, intelektualni diskurs, diskurs nadrealizma....)

 N. FAIRCLOUGH O DISKURSU

Diskurs je simultano:

 jezični tekst, pisani ili govoreni

 diskurzivna praksa (produkcija teksta i interpretacija teksta)

 sociokulturalna praksa.

 N. Fairclough o diskursu (2)

 Diskurs - jezik kao socijalna praksa determinirana socijalnim strukturama

 Konkretni diskurs determiniran je socijalno konstituiranim poretkom diskursa

 t

 TRI ASPEKTA CDA

 DESKRIPCIJA

 INTERPRETACIJA
  EKSPLANACIJA

 DISKURS

 Diskurs je najčešće namjerna, kontrolirana, svrhovita ljudska aktivnost: mi obično ne

govorimo, pišemo, čitamo ili slušamo slučajno ili samo da bismo isprobali svoje glasnice ili
ruke.

 DISKURS JE MOĆ KOJU TREBA ZADOBITI

M. FOUCAULT

 “U svakom se društvu produkcija diskursa u isti mah kontrolira, selektira, organizira i

raspodjeljuje, i to izvjesnim postupcima čija je uloga da ukrote moći i opasnosti diskursa“
(Foucault 2007: 8).

 VAŽNOST JEZIKA

 „obrat ka jeziku“, gdje „jezik postaje sve važniji element socijalnog života“ (Fairclough 2001:
205).

 DISKURSNA ANALIZA (DA) I KRITIČKA DISKURSNA ANALIZA (CDA)

DA: Opis diskursa. Analiza načina na koji se ostvaruje jedinstvo i značenje pojedinih dijelova diskursa

CDA: Interpretacija načina na koji tekstovi funkcioniraju u postojećim socijalnim i kulturnim

praksama;

 DA I CDA

 CDA: vjeruje u subjektivnost znanstvenika/-ice, angažirana je

 CDA: ispituje kako odnosi moći oblikuju diskurs, pokazuje kako diskursi formiraju
sociokulturne prakse

 DA: teži objektivnosti i neutralnosti

 DISKURS

 Neke interakcije ne iscrpljuju se samo u govorenju: npr. razmjena ljekar – pacijent uključuje i
pregled i druge, medicinske činove, koji razgovor čine relevantnim. To se odnosi i na druge
tipove interakcija.

 PRIMIJENJENA DA
B.L. GUNARSSON

 DISKURSNI TIPOVI

 DISKURSNI ŽANROVI PREMA TIPU MOĆI

  Žanrovi koji imaju direktivnu pragmatičku funkciju: naredbe, prijetnje, zakoni, pravila,
uputstva; oni svoju moć često realiziraju pravnim ili institucionalnim sankcijama.

 Persuasivni diskursni tipovi (reklame i politička propaganda) – ostvaruju moć persuasivnim

retoričkim sredstvima.

 Žanrovi prema tipu moći II

 Izvještaji, predviđanja, planovi, programi i upozorenja (npr. upozorenja o klimatskim

promjenama, o ekonomskoj krizi i slično).

 Narativni žanrovi, npr. romani i filmovi, također mogu posredno utjecati na ponašanje i
dešavanje u društvu, te formirati uvjerenja (naročito je relevantna njihova ideološka
pozadina).

 (van Dijk 1989: 28)

 PRISTUP DISKURSU/-IMA POVEĆAVA MOĆ

 Važno je ko ima tzv. diskurzivnu moć, tj. moć i kontrolu „nad samim diskursom“, pri čemu je
posebno bitno pitanje ko u društvu ima pristup većem broju raznih tipova diskura, odnosno
veću mogućnost kontrole nad njima: što je veći raspon diskursa, to je veća kontrola i moć tih
socijalnih grupa (van Dijk 1989: 49-50).

 KRITIČKA TRANSFORMATIVNA DA
(CDA)

Robert de Beaugrande

 Cilj CDA nije samo opis diskurzivnih praksi već njihova transformacija u progresivnije
prakse

 simultani transdisciplinarni program:

kulturalni, socijalni, kognitivni i lingvistički (strategije za upotrebu jezičnih resursa na progresivne

načine)

 CDA model - Norman Fairclough

 Svaka analiza teksta mora uključivati analizu forme i organizacije teksta, ne samo sadržine

 Analiza mora pratiti ne samo značaj onoga što je U tekstu nego posebno onoga što je
ODSUTNO u tekstu

 N. Fairclough CDA

 A. Rječnik

 Kakve vrijednosti riječi imaju, ima li eufemizama, da li su formalne ili neformalne, kakva im je
ekspresivna vrijednost? Koje ideološki markirane riječi nalazimo u tekstu, ima li međusobno
suprotstavljenih? Koje metafore se koriste?
  B. GRAMATIKA

 Koji tipovi procesa i participanata dominiraju? Je li jasno ko je agens? Ima li nominalizacije?

Jesu li rečenice aktivne ili pasivne? Jesu li potvrdne ili odrične?

 Koji glagolski način je upotrijebljen? Ima li zamjenica mi i vi? Kako su upotrijebljene ?

 B. GRAMATIKA

 Ima li ekspresivne upotrebe gramatičkih kategorija?

 Koji konektori su upotrijebljeni?

 Dominira li koordinacija ili subordinacija?

 C. Tekstualne strukture

 Kakav je sistem uzimanja riječi (turn-taking)? Ko kontrolira uzimanje riječi drugih?

 D. INTERTEKSTUALNOST

 Kakav je odnos teksta prema drugim tekstovima (koji mu prethode, okružuju ga, ili ….)?

 MARKETIZACIJA JAVNOG DISKURSA

 Savremena kultura je “promociona ” ili “potrošačka” kultura

 Kolonizacija diskursa putem promocije: Kako možemo biti sigurni da je prijateljsko ćaskanje
zaista to, a ne simulacija u marketinške svrhe?

 MODELI ANALIZE U CDS

 lingvistička (fonološka, leksička, gramatička analiza)

 pragmatička analiza

 retorička analiza

 stilistička analiza

 žanrovska analiza

 konverzacijska analiza

 semiotička analiza diskursa (analiza zvuka, vizuelnih i multimedijalnih elemenata)

(van Dijk 2008: 3)

 MOĆ

 Moć se definira kao sposobnost pojedinaca i institucija da utječu na ponašanje i živote drugih
ljudi i/ili da ih kontroliraju (J.J. Weber).

 O RIJEČIMA I MOĆI
  Kada ja upotrijebim neku riječ,” Humpty Dumpty reče prilično prezrivim tonom, “ona znači
tačno ono što ja izaberem da znači – ni manje ni više.”

 “Pitanje je,” reče Alisa, “možeš li natjerati riječi da znače različite stvari.”

 “Pitanje je,” reče Humpty Dumpty, “ko će biti gospodar – to je sve.”

 Lewis Carroll Through the Looking glass

 MOĆ KAO KONTROLA

Van Dijk

 Individualna i socijalna moć.

 Socijalna moć definira se putem kontrole.

 Grupe imaju manje ili više moći ako mogu više ili manje kontrolirati postupke i um (mišljenje)
drugih grupa ili njihovih članova.

 Baza moći

 Sila (vojska)

 Novac (bogataši)

 Status (elite, političari, znanstvenici...)

 Slava (“zvijezde”, sportaši, umjetnici)

 Znanje (profesori, novinari...)

Moć je rijetko apsolutna.

 Kako moćne grupe kontroliraju javni diskurs?

 Pristup javnom diskursu i njegova kontrola

 (primjeri: politika – pristup kabinetu, kolegijima...; mediji – ko će biti intervjuiran, koga će

mediji citirati....; svakodnevna komunikacija: žene vs. muškarci, mladi vs. Stari...)

 Moć u privatnom diskursu manjeg je dometa

 Kakve su posljedice kontrole?

 MANIPULACIJA I UVJERAVANJE

Van Dijk

Diskurzivne strategije manipulacije:

 Generalizacija

 Nedostupno znanje ili samo znanje puno predrasuda

  Mi i Oni

 Tri tipa identiteta i tri tipa moći : INDIVIDUALNA MOĆ

 Ključni identitet (spol, godine, društvena klasa, rasa…)

 Situacioni identitet (konkretno socijalno okruženje, situacija)

 Diskurzivni identitet (stalno se pomjera i mijenja, pregovara među sugovornicima).

(Weber)

 SOCIJALNA MOĆ: TIPOVI

 MOĆ U DISKURSU I MOĆ IZA DISKURSA; SKRIVENA MOĆ (N. FAIRCLOUGH)

 DIREKTNA I INDIREKTNA (AKTIVNAI SIMBOLIČKA)

 ZNAKOVI (SIMBOLI) MOĆI

 ŽEZLO I KRUNA KRALJEVA

 TOGA KOD SUDIJA, REKTORA, DEKANA, DOKTORANATA

 LIJEČNIČKI BIJELI MANTILI

 UPOTREBA STRANOG JEZIKA (LATINSKI KOD LJEKARA I NA SUDU, U SAKRALNOM DISKURSU I

SLIČNO)

 IZMEĐU KLJUČNE I DISKURZIVNE MOĆI

 MARIJA: Znači: odbijate me?

 BOŠKOVIĆ: Žao mi je, ali – mene politika odbija.

 MARIJA: (...) Ne volim što me odbijate, ali poštujem vašu odluku. Možete ići, i želim vam
mnogo sreće s tim vašim knjigama, daleko od dvorova i politike.

(Miro Gavran, Stranac u Beču)

 Diskurzivni identitet interpretira se sa različitih aspekata:

 Pragmalingvistički aspekti

 Govorni činovi; Direktivi i indirektni činovi

 Strategije učtivosti

Učtivost je strateška manipulacija jezikom kako bi se ostvarili vlastiti ciljevi.

 DOMINANTNI I SUBORDINIRANI DISKURSI

 Živimo u bučnom, neurednom svijetu međusobno suprotstavljenih diskursa koji se bore za

dominaciju (D. Birch)
  Nema nevinog izbora diskursa

 GRICEOVO NAČELO KOOPERATIVNOSTI

 MAKSIMA KVANTITETA

 MAKSIMA KVALITETA

 MAKSIMA RELEVANTNOSTI

 MAKSIMA MODALITETA

 NAČELO NEKOOPERATIVNOSTI

Umjesto toga, u svađi postoje maksime :

 “preuveličaj protivnikove greške”,

 “pokušaj upravljati konverzacijom”,

 “pokušaj imati posljednju riječ”….

 STRATEGIJE UČTIVOSTI VARIJABLE:

 Socijalna distanca među sagovornicima

 Relativna moć govornika nad slušateljem

 Stepen neugodnosti, tj. ometanja za drugoga u nekoj kulturi (koliko vremena ili angažmana
se traži od njega, šta je sve u igri za njega itd). (Brown, Levinson 1987)

 POJAM OBRAZA, LICA (“FACE”)

 POZITIVNI OBRAZ (POTREBA DA STVORIMO POZITIVNU SLIKU O SEBI)

 NEGATIVNI OBRAZ (POTREBA DA BUDEMO NEOMETANI U DJELOVANJU)

 TIPOVI UČTIVOSTI

 ON-RECORD

(NEMODIFICIRANA DIREKTNOST ZBOG HITNOSTI – OPERACIJE, VOJSKA...)

OFF-RECORD

(NEKONVENCIONALIZIRANA INDIREKTNOST – DVOSMISLENOST, NEJASNOST, ZBU NJUJUĆA

NEPRECIZNOST)

 DALJE STRATEGIJE

 POZITIVNA UČTIVOST (USMJERENA NA ZBLIŽAVANJE SAGOVORNIKA, SOLIDARNOST,

ZAJEDNIČKE INTERESE)

 NEGATIVNA UČTIVOST (USMJERENA NA DISTANCIRANOST, ČUVANJE SLOBODE DJELOVANJE)

  (Brown, Levinson)

 TIPOVI DISKURSA I MOĆ

Javni (politički, reklamno-propagandni….)

 Specijalni (akademski)

 Privatni (porodica, grupa prijatelja, ljubavni odnos….)

 Multimedijalni

 Literarni

(Badurina, Kovačević. Raslojavanje jezične stvarnosti)

 JEZIK, POLITIKA, MOĆ

“Jezik je politika, politika dodjeljuje moć, moć upravlja time kako ljudi govore i kako su shvaćeni.
Analiza jezika sa ove tačke gledišta više je od akademske vježbe: danas, više nego ikad, to je vještina
preživljavanja.”

(Robin Tolmach Lakoff. Talking Power)