FILOZOFSKI FAKULTET
KATEDRA ZA NOVINARSTVO
SEMINARSKI RAD
Mentor: Student:
prof. dr Lazo Ristić Željana Govedarica
SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................... 3
5. OSLOBOĐENJE ....................................................................................................................... 8
7. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 13
LITERATURA ............................................................................................................................ 14
1. UVOD
Pregled sadržaja, a posebno konstrukcije odabrane teme ili vremenskog razdoblja potrebno je kao
i – istovremeno – praćenje koncentracije, potrošnje itd., jer medijski sadržaj predstavlja strateški
dio šireg zaključivanja o medijima i društvu. Međutim, samo praćenje (bez obzira koliko je ono
istorijsko ili komparativno) rijetko je dovoljno za stvaranje opštih ili teorijskih objašnjenja o
socijalnim fenomenima. Treba pažljivo razmisliti šta, kako i kada pratiti jer podaci sami po sebi
ne sadrže odgovore. Ali, kao što je naglašeno, oni mogu biti dobra podloga i pomoć za
konstrukciju važnih i teorijskih i empirijskih pitanja.
2. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Pored analize sadržaja korištena je i komparativna analiza kao jedna od brojnih metoda, te
se na osnovu nje postavlja centralna hipoteza:
Razliku u sadržaju naslovnih strana između ova tri dnevna lista.
1
Nezavisnost rezultata od istraživača.
2
Rezultati imaju teorijski značenje, te se praktična primjena razlučuje od naučne.
3
“To je postupak kojim se neki verbalni, kvalitativni dokument prevodi u kvanitativne podatke“ – Bailey (1987)
3. DNEVNI AVAZ
Nastale su za vreme rata u septembru 1991. kao mjesečnik pod nazivom Bošnjački avaz.
Od 1994. počinju izlaziti kao nedeljnik pod nazivom Avaz, i to istovremeno u BiH i u
Njemačkoj. Godine 1995. postale su dnevnik i dobile svoj današnji naziv. Iste godine je osnovano
i izdavačko preduzeće NIK Avaz. Ubrzo je Dnevni avaz postao najtraženiji dnevni list u BiH,
istisnuvši svog glavnog konkurenta, sarajevsko Oslobođenje.
Godine 2008. u Sarajevu je podignut neboder Avaz tvist tauer, visok 172 m, koji služi kao
sedište redakcije. Pored štampanog izdanja, ovaj list ima i svoje online izdanje koje se može naći
na sljedećem linku: http://avaz.ba/.
4. VEČERNJE NOVOSTI
„Večernje novosti“ su dnevne novine koje izlaze u Srbiji. Imale su izrazito negativnu
ulogu tokom Miloševićevog perioda i jugoslovenskih ratova. Od 5. oktobra 2000. glavni i
odgovorni urednik „Večernjih novosti“ i direktor kompanije „Novosti“ je Manojlo Manjo
Vukotić.
Osnovane su 16. oktobra 1953. godine u jeku Tršćanske krize kao večernje novine, a
ubrzo su prerasle u dnevnopolitički list. Sa parolom „Brzo, kratko, jasno“ i pod patronatom prvog
glavnog urednika Slobodana Glumca ubrzo su postale jedan od najuticajnijih listova u SFRJ.
Osamdesetih godina prošlog su Večernje novosti dobile i na međunarodnoj važnosti, kada su prve
objavile dosije Jugoslovenske državne komisije u kom je dokazano da je Kurt Valdhajm, čovek
koji je punu deceniju proveo na čelu UN, a potom i na mestu predsednika Austrije, povezan
sa ratnim zločinima. Na osnovu jugoslovenskog dosijea F-25572 od 17. novembra 1947. godine
Valdhajm je uvršćen na listu ratnih zločinaca UN.
Pored štampane verzije, ovaj dnevni list ima i svoje online izdanje koje se može naći na
sljedećoj URL adresi: http://www.novosti.rs/.
5. OSLOBOĐENJE
Godine 1993. novine su dobile nagradu za ljudska prava Saharov. Urednici Kemal
Kurspahić i Gordana Knežević su proglašeni Međunarodnim urednicima za 1993. godinu.
6. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Dnevni avaz 0 0 7
Oslobođenje 0 5 2
Večernje novosti 1 6 0
Iz tabele 2. možemo zaključiti da samo Večernje novosti imaju jedno izdanje kad imaju
manje od četiri vijesti na naslovnici, te da dnevni avaz u posmatranom periodu jedini ima svaki
dan vise od 6 vijesti na naslovnici.
7. ZAKLJUČAK
Mediji su važan dio društva koji ujedno i utiču na to isto društvo. Obično se pod tim
podrazumijeva uticaj medijskih sadržaja, oblika i tema na društvo. Upravo se zato pri
istraživanjima medijskih sadržaja treba usredsrediti na uređivačku politiku koja odlučuje o svim
ovim stvarima. Nedvojbeno je kako su mediji odabirom i predstavljanjem određenih tema u
prošlosti bitno utjecali na mijenjanje različitih društvenih vrijednosti te poželjnog ponašanja.
Takođe, uređivačka politika pojedinog medija u današnjem kontekstu može se posmatrati i kao
brendiranje medija upravo kroz uređivačku politiku (Berelson, 1959.).
LITERATURA