FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Prvi programski zadatak iz kolegija

Transportni procesi
Doc. dr. sc. Mario Šavar

Ime i prezime: Davor Dundović

Matični broj: 0035196232

Zagreb, 2018.
Sadržaj
Popis slika ........................................................................................................................... II
Popis tablica ....................................................................................................................... III
1 Zadani problem .............................................................................................................1
2 Koeficijent vizkoznosti ..................................................................................................2
2.1 Viskoznost izračunata za svaku komponentu primjenom izraza iz kinetičke teorije plinova ..2
2.2 Viskoznost smjese preko molnih udjela................................................................................3
2.3 Viskoznost smjese uz primjenu formule Chapman-Enskog ...................................................3
2.4 Viskoznost smjese uz primjenu izraza za pseudo smjesu i dijagrama reducirane viskoznosti.4
3 Koeficijent toplinske vodljivosti ....................................................................................6
3.1 Toplinska vodljivost izračunata za svaku komponentu primjenom izraza iz kinetičke teorije
plinova ............................................................................................................................................6
3.2 Toplinska vodljivost primjenom Euckenove formule i viskoznosti .........................................6
3.3 Toplinska vodljivost smjese primjenom formule Chapman-Enskog.......................................8
3.4 Toplinska vodljivost smjese uz primjenu izraza za pseudo smjesu i dijagrama reducirane
viskoznosti ......................................................................................................................................9
Literatura............................................................................................................................ 11
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

Popis slika
Slika 1 Dijagram reducirane viskoznosti, [1] ....................................................................4
Slika 2 Dijagram reducirane toplinske vodljivosti, [1] .................................................... 10

Davor Dundović II
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

Popis tablica
Tablica 1. Vrijednosti potrebne za izračun koeficijenata viskoznosti ..................................2
Tablica 2 Usporedba dobivenih vrijednosti .......................................................................5

Davor Dundović III

Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

1 Zadani problem
9. Za zadanu plinsku mješavinu (broj predstavlja molni udio)
NO 0,2
SO2 0,2
Cl2 0,05
CH4 0,55

pri tlaku p = 1 atm i temperaturi T= 400 K odredite:

1. viskoznost za svaku komponentu koristeći izraze dobivene kinetičkom teorijom
plinova.
2. viskoznost smjese preko molnih udjela
3. viskoznost smjese koristeći formulu Chapman-Enskog
4. viskoznost smjese koristeći izraze za pseudo smjesu i dijagram reducirane
viskoznosti
5. toplinsku vodljivost za svaku komponentu koristeći izraze dobivene kinetičkom
teorijomplinova
6. toplinsku vodljivost za svaku komponentu koristeći viskoznosti i primjenjujući
Euckenovu formulu
7. toplinsku vodljivost smjese koristeći formulu Chapman-Enskog
8. toplinsku vodljivost smjese koristeći izraze za pseudo smjesu i dijagram reducirane
toplinske vodljivosti (toplinsku vodljivost smjese u kritičnoj točki računajte kao pseudo
svojstvo ili ak oneke od toplinske vodljivosti nema onda preko pseudo relativne molne
mase i viskoznosti u kritičnoj točci - Eucken).

Davor Dundović 1
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

2 Koeficijent vizkoznosti

2.1 Viskoznost izračunata za svaku komponentu

primjenom izraza iz kinetičke teorije plinova
Koeficijent viskoznosti izračunavamo izrazom koji u sebi sadržava Lennard-Jonesove
parametre:
5 √𝜋 𝑚 𝑘 𝑇 √𝑀𝑟 𝑇
𝜇 = 16 = 2,6693 ∙ 10−5 (2.1)
𝜋𝜎 2 Ω𝜇 𝜎 2 Ω𝜇

U gornjem izrazu T [K] je termodinamička temperatura, k  1,388 1023 J/K je

o
Boltzmanova konstanta,  [A] je karakteristični promjer čestice, a   [] je veličina koja
nam govori o odstupanju okruglosti čestice. Da bismo očitali   iz tablice potrebna nam
je i karakteristična energija privlačenja čestica  [J] . Potrebne veličine očitavamo iz
tablica E.1 i E.2 u [1] koje se nalaze na stranicama 865 i 866.

χ Mr   /k kT /   Tc pc c
o
(g/mol) (A) (K) (-) (-) (K) (atm) (g/( cm  s 106 ))
NO 0,2 30,006 3,470 119 3,361 1,0066 180 64 258
SO2 0,2 64.065 4,026 363 1,102 1,518 430,7 77,8 411
Cl2 0,05 70.905 4,115 357 1,120 1,490 417 76,1 420
CH4 0,55 16.04 3,780 154 2,597 1,0807 191,1 45,8 159
Tablica 1.Vrijednosti potrebne za izračun koeficijenata viskoznosti
Uvrštavanje vrijednosti za pojedini plin u izraz (2.1) dobivamo vrijednosti koeficijenata
viskoznosti prema kinetičkoj teoriji plinova. Dobiveni izrazi neće biti u SI sustavu
jedinica pa je potrebno izvršiti pretvorbu na sljedeći način:
g
 0,1 Pa  s.
cm  s
Koeficijent viskoznosti NO:
𝜇𝑁𝑂 = 2,41 ∙ 10−4 g/(cm s) = 2,41 ∙ 10−5 𝑃𝑎 ∙ 𝑠 (2.2)
Koeficijent viskoznosti SO2:
𝜇𝑆𝑂2 = 1,74 ∙ 10−4 g/(cm s) = 1,74 ∙ 10−5 𝑃𝑎 ∙ 𝑠 (2.3)
Koeficijent viskoznosti Cl2 :
𝜇𝐶𝑙2 = 1,78 ∙ 10−4 g/(cm s) = 1,78 ∙ 10−5 𝑃𝑎 ∙ 𝑠 (2.4)
Koeficijent viskoznosti CH4:
𝜇𝐶𝐻4 = 1,38 ∙ 10−4 g/(cm s) = 1,38 ∙ 10−5 𝑃𝑎 ∙ 𝑠 (2.5)

Davor Dundović 2
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

2.2 Viskoznost smjese preko molnih udjela

Viskoznost smjese preko molnih udjela izračunavamo preko izraza:

mix    A  A . (2.6)
A

Koristeći iznose (1.2 – 1.5) dobivene u prethodnom poglavlju izračunavamo da je

viskoznost smjese plinova:
𝜇𝑚𝑖𝑥 = 0,2 ∙ 2,41 ∙ 10−5 + 0,2 ∙ 1,74 ∙ 10−5 + 0,05 ∙ 1,78 ∙ 10−5
+0,55 ∙ 1,38 ∙ 10−5 = 1,678 ∙ 10−5 𝑃𝑎 ∙ 𝑠
(2.7)

2.3 Viskoznost smjese uz primjenu formule Chapman-

Enskog
Izračunom koeficijenata viskoznosti smjese formulom (2.6) radimo grešku jer
zanemarujemo sudare pojedinih faza smjese. Korekcijom Chapman-Enskog uzimamo u
obzir da u smjesi dolazi do sudara pojedinih faza. Formula za izračunavanje koeficijenata
viskoznosti s pripadajućom korekcijom je:
 AA
mix   . (2.8)
A

B
B  AB

 AB predstavlja korekciju Chapman-Enskog koja je zadana jednadžbom:

2
 1

1 1

1  M rA     A  2  M rB  4 
2
 AB  1    1     . (2.9)
8  M rB    B   M rA  
 
Viskoznost smjese izračunavamo na sljedeći način:
0,2 ∙2,41 0,2 ∙1,74 0,05 ∙1,78 0,55 ∙1,38
𝜇𝑚𝑖𝑥 = [ + + + ] ∙ 10−5 = 1,485 ∙ 10−5 𝑃𝑎 ∙ 𝑠 (2.10)
1,1495 1,3099 0,61805 1,15715

Davor Dundović 3
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

2.4 Viskoznost smjese uz primjenu izraza za pseudo

smjesu i dijagrama reducirane viskoznosti
U ovom principu izračunavanja koeficijenata viskoznosti koristimo dijagram koji se
nalazi na strani 22 knjige [1].

Slika 1 Dijagram reducirane viskoznosti, [1]

Slika 1 prikazuje dijagram za čije korištenje se moraju upotrijebiti pseudo vrijednosti
tlaka i temperature. U zadatku je zadano da je smjesa na temperaturi 𝑇 = 400 𝐾 i pod
tlakom od p  1 atm, a Tablica 1 prikazuje kritične vrijednosti temperature Tc i tlaka pc
za pojedini plin. Kritičnu vrijednost temperature i tlaka za smjesu dobivamo množenjem
pojedine komponente sa pripadajućim molnim udjelom.

(2.11)
𝑝𝑐 = ∑ ϰa pca
𝑎
= 0,2 ∙ 64 + 0,2 ∙ 77,8 + 0,05 ∙ 76,1 + 0.55 ∙ 45,8 = 57,355 𝑎𝑡𝑚

Davor Dundović 4
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

𝑇𝑐 = ∑ 𝜘𝑎 𝑇𝑐𝑎
𝑎
= 0,2 ∙ 180 + 0,2 ∙ 430,7 + 0,05 ∙ 417 + 0,55 ∙ 191,1 = 248,09 𝐾
Također izračunavamo kritičnu viskoznost smjese:

𝜇𝑐 = ∑𝑎 𝜘𝑎 𝜇𝑐𝑎
= ( 0,2 ∙ 258 + 0,2 ∙ 411 + 0,05 ∙ 420 + 0,55 ∙ 159 ) ∙ 10−7 = 242 ∙ 10−7 𝑃𝑎 ∙ 𝑠 (2.12)
Pseudo vrijednosti su:
𝑝 1
𝑝𝑟 = = = 0,0174
𝑝𝑐 57.355
𝑇 400
𝑇𝑟 = = = 1,6123
𝑇𝑐 248.095
(2.13)
Sa gore dobivenim vrijednostima ulazimo u dijagram kojeg prikazuje Slika 1 i očitavamo
𝜇𝑟 = 0,72 Uz taj omjer i za zadani kritični koeficijent viskoznosti smjese možemo
izračunati koeficijent viskoznosti.
𝜇𝑚𝑖𝑥 = 𝜇𝑟 ∙ 𝜇𝑐 = 0,72 ∙ 2,42 ∙ 10−5 = 1,7424 ∙ 10−5 𝑃𝑎 ∙ 𝑠 (2.14)
Metoda određivanja Koeficijent viskoznosti smjese mix
Molni udjeli 1,678 ∙ 10−5 𝑃𝑎 ∙ 𝑠
Chapman-Enski 1,485 ∙ 10−5 𝑃𝑎 ∙ 𝑠
Pseudo vrijednosti i reducirani dijagram 1,7424 ∙ 10−5 𝑃𝑎 ∙ 𝑠
Tablica 2. Usporedba dobivenih vrijednosti

Davor Dundović 5
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

3 Koeficijent toplinske vodljivosti

3.1 Toplinska vodljivost izračunata za svaku komponentu

primjenom izraza iz kinetičke teorije plinova
Slično kao i u prvom zadatku, postoje izrazi dobiveni iz kinetičke teorije plinova za
izračun koeficijenata toplinske vodljivosti  :
T
M
  1,9891104  2 r . (3.1)
 
Uvrštavanjem vrijednosti koje sadrži Tablica 1 dobivamo koeficijente toplinske
vodljivosti svake komponente smjese. Rezultirajući koeficijent toplinske vodljivosti nije
u SI sustavu mjernih jedinica pa se mora kao i kod izračuna koeficijenta viskoznosti,
izvršiti pretvorba.
1 cal=4,184 J
cal W (3.2)
 418, 4 .
cm  s  K mK
Koeficijent toplinske vodljivosti NO:
𝑐𝑎𝑙 𝑊
𝜆𝑁𝑂 = 5.658 ∙ 10−5 𝑐𝑚 𝑠 𝐾 = 0,0237 𝑚 𝐾 (3.3)
Koeficijent toplinske vodljivosti SO2 :
𝑐𝑎𝑙 𝑊
𝜆𝑆𝑂2 = 2,020 ∙ 10−5 𝑐𝑚 𝑠 𝐾 = 0,00845 𝑚 𝐾 (3.4)
Koeficijent toplinske vodljivosti Cl2:
𝑐𝑎𝑙 𝑊
𝜆𝐶𝑙2 = 1,872 ∙ 10−5 𝑐𝑚 𝑠 𝐾 = 0,00783 𝑚 𝐾 (3.5)
Koeficijent toplinske vodljivosti CH4 :
𝑐𝑎𝑙 𝑊
𝜆𝐶𝐻4 = 6,433 ∙ 10−5 𝑐𝑚 𝑠 𝐾 = 0,02692 𝑚 𝐾 (3.6)

3.2 Toplinska vodljivost primjenom Euckenove formule i

viskoznosti
Eucken je izveo formulu koja nam povezuje koeficijent viskoznosti s koeficijentom
toplinske vodljivosti. Budući da izračunati koeficijenti toplinske vodljivosti primjenom
kinetičke teorije plinova odstupaju od eksperimentalnih podataka zbog nepoštivanja
pretpostavki kinetičke teorije plinova, sad će se izračunati ti koeficijenti primjenom
Euckenove formule.
Za monoatomne plinove:

Davor Dundović 6
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

5
  cv  , gdje je cv  c p  R
2
(3.7)
5
c p  R.
2
Za višatomne plinove:
5  
   cp  R  
 4
(3.8)
7
gdje je c p  R.
2
U gornjim formulama (3.7) i (3.8), R je specifična plinska konstanta, c p je specifični
toplinski kapacitet pri konstantnom tlaku, a cv je specifični toplinski kapacitet pri
konstantnom volumenu. Te veličine je potrebno uvrstiti u odgovarajućem sustavu
mjernih jedinica. Ukoliko je viskoznost u g/(cm  s) potrebno je R i c p uvrstiti u cal/(gK),
a ukoliko je viskoznost u Pa  s onda je potrebno R i c p uvrstiti u J/(mol  g).
Specifičnu plinsku konstantu dobivamo korištenjem formule:
R
R m , (3.9)
Mr
gdje je Rm opća plinska konstanta koja ima vrijednost
J cal
Rm  8,314  1,98722 . (3.10)
mol  K mol  K
Izračun koeficijenata toplinske vodljivosti za NO:
1,98722
R  0, 0662 cal/(g  K)
30, 006
7
c p  R  0, 2317 cal/(g  K)
2
(3.11)
5
NO  (c p  R)  NO  5,578 106 cal/(cm  s  K)=
4
=0,00317 W/(m  K).
Izračun koeficijenata toplinske vodljivosti za SO2 :
1,98722
R  0, 03102 cal/(g  K)
64, 065
7
c p  R  0,1086 cal/(g  K)
2
(3.12)
 5 
SO   c p  R   SO  2,564 106 cal/(cm  s  K)=
2
 4  2
=0,00107 W/(m  K).

Davor Dundović 7
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

Izračun koeficijenata toplinske vodljivosti za Cl2 :

1,98722
R  0, 0280 cal/(g  K)
70,905
7
c p  R  0, 0981 cal/(g  K)
2
(3.13)
 5 
Cl   c p  R  Cl  3,929 106 cal/(cm  s  K)=
2
 4  2
=0,00164 W/(m  K).
Izračun koeficijenata toplinske vodljivosti za CH 4:
1,98722
R  0,1239 cal/(g  K)
16, 04
7
c p  R  0, 43365 cal/(g  K)
2 (3.14)
 5 
CH4   c p  R  CH4  9, 268 107 cal/(cm  s  K)=
 4 
=0,00038 W/(m  K).

3.3 Toplinska vodljivost smjese primjenom formule

Chapman-Enskog
Formula koju ovdje primjenjujemo je analogna formuli (2.8) koja je primijenjena kod
izračuna viskoznosti smjese
 A A
mix   . (3.15)
A

B
B  AB

Faktori  AB se kao i kod računanja koeficijenata viskoznosti računaju prema izrazu (2.9).
Pomoću jednadžbi (2.8) i (3.15) se računa toplinska vodljivost mješavine. Primijenimo li
toplinske koeficijente izračunate primjenom kinetičke teorije plinova toplinska vodljivost
smjese jednaka je:
mix  3,809 105 cal/(cm  s  K) = 0,01594 W/(m  K). (3.16)

Davor Dundović 8
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

3.4 Toplinska vodljivost smjese uz primjenu izraza za

pseudo smjesu i dijagrama reducirane viskoznosti
Iz tablice E1 su očitane vrijednosti kritične vrijednosti pojedinih plinova smjese.
𝜆𝑚𝑖𝑥 𝑐 = ∑ κa λca = (0,2 ∙ 118.2 + 0,2 ∙ 98,6 + 0,05 ∙ 97 + 0,55 ∙ 158) ∙ 10−6
𝑎
𝑐𝑎𝑙 𝑊
= 1,3511 ∙ 10−4 = 0,05653
𝑐𝑚 𝑠 𝐾 𝑚𝐾
(3.17)

Omjer stvarne i kritične vrijednosti toplinske vodljivosti smjese tražimo u dijagramu koji
se nalazi na 272. strani knjige [1], taj dijagram se nalazi i na slici 2.
Omjeri tlaka i kritičnog tlaka kao i omjer temperature i kritične temperature se računaju
prema jednadžbi (2.13):
p 1
pr    0, 0174,
pc 57,355
(3.18)
T 400
Tr    1, 6123.
Tc 248, 095
Iz dijagrama očitavamo vrijednost:

r   0, 4, (3.19)
c
a za tu vrijednost omjera toplinska vodljivost smjese je:
mix  5, 404 105 cal/(cm  s  K)=
(3.20)
=0,0226 W/(m  K).

Davor Dundović 9
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

Slika 2 Dijagram reducirane toplinske vodljivosti, [1]

Davor Dundović 10
Fakultet strojarstva i brodogradnje Transportni procesi

Literatura
[1.] Bird, Byron R., Stewart, Warren E., Lightfoot, Edwin N,: Transport Phenomena,
Second Edition, 2002.

Davor Dundović 11