Anda di halaman 1dari 7

PROFESIONALNI IZAZOVI

Profesionalne bolesti stomatologa:

Sindrom karpalnog kanala


mr. sc. Marin Vodanović, dr. stom.

Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Zavod za dentalnu antropologiju; e-mail: vodanovic@sfzg.hr;


www.marinvodanovic.com

Ivan Grgurev, dr. med.


«Grgurev» - specijalistička ordinacija fizikalne medicine i rehabilitacije, Split, Sustipanski put 23;

e-mail: ivan.grgurev@yahoo.com

mogu izazvati kompresiju n. medianusa u


karpalnom kanalu. Povećanu incidenciju
Uzroci sindroma karpalnog kanala ovog sindroma

Sindrom karpalnog kanala je najčešća nalazimo i kod informatičara,


repetitivna ozljeda izazvana
prenaprezanjem, koja se javlja kod oko 19 Kod stomatologa upalu i naticanje tetiva
najčešće izazivaju učestalo savijanje šake i
do 33% stomatologa. Uglavnom se javlja
hiperekstenzija prilikom instrumentacije.
nakon 30-te godine života i to češće kod
Rizičnim čimbenicima se smatra još i
žena nego kod muškaraca (omjer 3:1).
redovita uporaba vibrirajućih instrumenata
Uzrok sindroma je kompresija nervusa (poput nasadnika, kolječnika i
medianusa u karpalnom kanalu kojeg
odnosno osoba koje dugo vremena
tvore karpalne kosti šake i transverzalni
provode za računalom, a to sve češće čine,
karpalni ligament (slika 1.). Kroz taj
odnosno moraju činiti i sami stomatolozi.
kanal osim n. medianusa prolaze još i ultrazvučnih strugača), koji zahtijevaju da
Naime, u tom
tetive za fleksiju prstiju i šake. Učestalim ih se prilikom rada dodatno stišće kako bi
prenaprezanjem može doći do upale i se mogao kontrolirati njihov smjer
naticanja tetiva unutar karpalnog kretanja. Osim toga hladan radni okoliš
smanjuje kod stomatologa kako smislu potencijalnu opasnost predstavlja
kanala. Uvećanjem tetiva se fleksibilnost prstiju, tako i cijele ruke, neadekvatno korištenje računalnog miša,
ramena, vrata i mišića le a, zbog čega pri čemu je posebno opasno prejako
dolazi do ukočenosti. Preuske zaštitne stiskanje miša palcem s jedne, te malim i
rukavice, kao i prejako zategnut remen domalim prstom s druge strane.
smanjuje volumen slobodnog prostora u
sata ili nakit tako er
karpalnom kanalu, zbog čega tetive
počinju pritiskati n. medianus što izaziva
osjećaj boli u zapešću. Starija dob (duži radni vijek), povišen
indeks tjelesne mase i velik broj
pacijenata tijekom radnog dana se
smatraju predisponirajućim rizičnim uzrokujući edeme koji na taj način vrše
čimbenicima koji mogu dovesti do pojave kompresiju n. medianusa –hipotireoza,
simptoma karakterističnih za sindrom anatomske odnose unutar trudnoća i sl. Kako neka od ovih stanja
karpalnog kanala. češće poga aju žene, to kod njih uz štetnu
profesionalnu izloženost predstavlja i
dodatni rizik za nastanak sindroma
karpalnoga kanala, mijenjajući njegovu karpalnog tunela.
Osim ovih, postoji još niz drugih čimbenika koštanu arhitekturu (trauma
i patoloških stanja koja

Kako ga prepoznati?
području ručnog zgloba, degenerativna
mogu promijeniti normalne oboljenja, upalno-zglobne bolesti) ili
Slika I. Anatomija karpalnog kanala

Za prepoznavanje sindroma karpalnog


kanala ne postoji neki specifičan simptom,
nego se za postavljanje dijagnoze u obzir
moraju uzeti kako postojeći simptomi i
znakovi, tako i rezultati specifičnih

46 Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom karpalnog kanala. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2007;14(1):46-8.
PROFESIONALNI IZAZOVI

dorzalne strane obiju šaka naslone jedna na drugu pod kutom od 90° (slika 3.), te u tom spinalnih korjenova vratne kralježnice ili
položaju zadrže oko jedne minute. sindroma gornjeg torakalnog otvora.

Mogućnosti liječenja

Ukoliko se nakon jedne minute držanja šaka u tom položaju pojave


Sindrom karpalnog kanala se može liječiti
konzervativnim ili kirurškim putem. Način liječenja
prvenstveno

Slika 2. Područje koje inervira n. medianus • pojačano umaranje prstiju, šake, ruke,
podlaktice i ramena,

• živčana disfunkcija.
testova od kojih su najpoznatiji Phalenov
test i kompresijski test karpusa po
Durkanu.
Procjenu da se zaista radi
o

Najraniji simptomisindroma Slika 3. Phalenov test

sindromu karpalnog kanala i kompresiji n.


medianusa, a ne o oboljenju nekog drugog
karpalnog kanala su trnci, parestezije i živca, moguće je napraviti primjenom
slabljenje osjeta opipa dvaju jednostavnih testova: Phalenovog i
kompresijskog testa karpusa po Durkanu.

području kojeg osjetnim vlaknima


opskrbljuje n. medianus (palac, kažiprst, Phalenov test se provodi tako da se
srednjak i dio prstenjaka – slika 2.). Osim
toga mogu se pojaviti i slijedeći simptomi:

• bol u ruci, šaci, ramenu, vratu i donjem


dijelu le a,

• noćna bol u ruci i podlaktici,

Slika 4. Kompresijski test karpusa po Durkanu

• ukočenost i utrnulost,

odre ene subjektivne osjetne promjene


kao što su trnci ili promijenjen osjet
• gubitak snage u ruci, opipa, test je pozitivan i ukazuje na
postojanje sindroma karpalnog kanala.
Naime, ukoliko tetive nisu upaljene i
povećane, prilikom držanja šaka u
• hladni prsti,
navedenom položaju neće doći do
promjena osjeta, jer nema kompresije n. potrebno je učiniti bilateralne po liječniku specijalisti fizijatrije, a u
medianusa. elektrodijagnostičke testove (EMNG) izvedbi fizioterapeuta uz
poglavito u bolesnika s atipičnim znakovima
i simptomima oboljenja i to u svrhu
otklanjanja diferencijalno-dijagnostičkih
Kompresijski test karpusa po Durkanu dvojbi: kompresije odgovarajuće kineziterapijske procedure i
podrazumijeva pritiskanje prstom druge specifične vježbe. U tom pogledu u obzir
ruke n. medianusa s ventralne strane šake dolazi krioterapija (led), aplikacija
(slika 4.). Ukoliko takvo pritiskanje živca dijadinamskih struja i to njenih
ovisi o intenzitetu postojećih simptoma, pa antiedematoznih odvoda, terapijski
se u onim blažim oblicima pribjegava ultrazvuk, terapijski laser, te
konzervativnoj terapiji lijekovima, a elektrostimulacijski postupci. Kao
umjerenom jačinom izazove promjenu ukoliko su simptomi veoma izraženi i u poseban način lokalne aplikacije
osjeta u prstima vrlo vjerojatno je da su velikoj mjeri umanjuju radnu sposobnost
tetive povećane, te vrše kompresiju živca stomatologa pristupa se kirurškom
prilikom svakodnevnog stomatološkog zahvatu.
rada uzrokujući sindrom karpalnog tunela. lijeka (kortikosteroid + lokalni anestetik)
treba navesti iontoforezu. Naime,
električna struja potiče penetraciju
Konzervativno liječenje sindroma kortikosteroida kroz kožu
Osjetne promjenekoje može karpalnog tunela sastoji se u primjeni
udlage ručnog zgloba koja šaku pri radu
drži u neutralnom položaju omogućavajući
dekompresiju živca i relaksaciju tetiva, te u karpalni kanal smanjujući simptome
prouzrokovati ovako namjerno izazvan u primjeni nesteroidnih protuupalnih upale. Iako je ova metoda skoro pa
pritisak n. medianusa mogu varirati od lijekova (ibuprofen, salicilati, diklofenak i bezbolna, ipak je manje
blagog osjećaja bockanja, pa do oštre, sl.).
probadajuće boli.

djelotvorna od primjene kortikosteroida u


liječenju se može primijeniti i vitamin B6 injekcijama. Danas se pri liječenju rabe i
Iako simptomi koji ukazuju na kompresiju (50-100 mg/dan) koji u nekih bolesnika suvremenije metode, poput sonoforeze,
živca mogu biti obostrani, najčešće su daje dobre rezultate. Lokalna injekcija što
puno izraženiji na šaci koja se dominantno kortikosteroida s lokalnim anestetikom
koristi pri radu. Za konačnu potvrdu daje se u malim dozama do 10 mg (npr.
dijagnoze Solu-medrol + xylocain). Veoma bitno
podrazumijeva aplikaciju lijeka terapijskim
mjesto u konzervativnom terapijskom
ultrazvukom, pri čemu
tretmanu ima i fizikalna terapija ordinirana

47 Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom karpalnog kanala. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2007;14(1):46-8.
PROFESIONALNI IZAZOVI

su pravilan položaj tijela prilikom rada na


pacijentu, ugodni radni uvjeti i
ergonomski oblikovani instrumenti:

• pravilan položaj tijela: usta pacijenta bi


trebala biti u ravnini s laktom stomatologa
koji je položen tako da je kut izme u
nadlaktice i podlaktice oko 90°;
natkoljenice trebaju biti paralelne s koristiti zaštitne rukavice odgovarajuće
podom i stopalima koja pod dotiču punom veličine,
površinom,

provoditi vježbe za zagrijavanje, istezanje


• pravilan položaj podlaktice i šake i snaženje tetiva šake (slika 5.).

prilikom rada: izbjegavati prekomjerna i Bilo bi dobro radnim zadacima u usnoj


dugotrajna istezanja i savijanja, te kretnje šupljini pristupati na „sportski način“ što
i položaje prilikom kojih dolazi do podrazumijeva izvo enje vježbi
pritiskanja n. medianusa u karpalnom zagrijavanja, istezanja i snaženja šake
kanalu, prije početka rada, tijekom rada i po
završetku rada. Zagrijavanje šake se
Slika 5. Vježbe za istezanje tetiva šake izvodi u stojećem stavu s rukama
opruženima niz tijelo, tako da ih u tom
izbjegavati ekstremne temperature u položaju tijekom 30-ak sekundi umjereno
radnom prostoru, snažno protresamo u ručnom zglobu.

lijek penetrira 3 do 5 mm dubinu. Ova


vibrirajuće instrumente rabiti što je kod manje moguće,
metoda je posebno prikladna za primjenu Potom se pristupa vježbama prikazanim
ljekovitih pripravaka u gelatinoznom na slici 5. i to tako da se svaka vježba
obliku, kao što su Deep Relief gel i izvodi tijekom pet sekundi, a ponavlja 10
Voltaren gel. koristiti ergonomski oblikovane radne puta s pauzama izme u svakog ciklusa u
instrumente koji me u prstima stoje neutralnom, relaksirajućem položaju u
dovoljno čvrsto bez potrebe za njihovim kojem se treba zadržati 10 sekundi.
dodatnim stiskanjem, Preporuke liječnika su da se s ovim
Kirurškoj terapiji koju mogu provoditi
vježbama počne i završi radni dan, te ako
neurokirurzi, plastični kirurzi ili ortopedi
je moguće, vježbe bi bilo poželjno izvesti
se pristupa tek kada se konzervativna
i jedan do dva puta tijekom samog radnog
terapija pokaže kao neuspješna i
vremena.
nezadovoljavajuća.

Zaključak
Bazira se na presijecanju transverzalnog
karpalnog ligamenta, kako bi se izvršila
dekompresija n. medianusa.
Sindrom karpalnog tunela je učestala bolest
posebno me u stomatolozima

Preventivne mjere

zubnim tehničarima, jer njihov posao


zahtijeva i nefiziološki položaj šake pri radu
Preventivne mjere koje stomatolog može i učestalu uporabu vibrirajućih instrumenata.
poduzeti kako bi izbjegao nastanak Intenzitet kliničke manifestacije ovisi o
sindroma karpalnog kanala prvenstveno stupnju kompresije n. medianusa, s tim da se
on povećava s dobi odnosno duljim Cherniack M, Brammer AJ, Nilsson T, Lundstrom R,
trajanjem profesionalne izloženosti. Meyer JD, Morse T et al. Nerve conduction and
sensorineural function in dental hygienists using high
frequency ultrasound handpieces. Am J Ind Med.
2006;49(5):313-26.

Dijagnoza se postavlja na temelju

specifičnikliničkihi Drummer L. Ergonomics. U: Darby ML, Walsh MM,


urednici. Dental Hygiene Theory and Practice. St. Louis:
Saunders; 2003. str. 122-141.

elektrodijagnostičkih testova, te postojanja


simptoma koji ukazuju na
Dutton M. Orthopaedic Examination, Evaluation, and
Intervention. Chicago: McGraw-Hill; 2004.

izostanaknormalnefunkcije
Goodyear-Smith F, Arroll B. What can family
physicians offer patients with carpal tunnel syndrome
other than surgery? A systematic review of
nonsurgical management. Ann Fam Med.
2004;2(3):267-73.

komprimiranog živca. Preventivne

Guay AH. Commentary: ergonomically related


disorders in dental practice. J Am Dent Assoc.
mjere podrazumijevaju pravilan položaj 1998;129(2):184-6.
tijela pri radu, te izvo enje vježbi za
zagrijavanja, istezanje i snaženje tetiva
šake. Liječenje može biti konzervativno,
Hamann C, Werner RA, Franzblau A, Rodgers PA,
što podrazumijeva uporabu posebno izra Siew C, Gruninger S. Prevalence of carpal tunnel
enih udlaga za šaku s ciljem relaksacije syndrome and median mononeuropathy
tetiva,

among dentists. J Am Dent Assoc. 2001;132(2):163-


70; quiz 223-4.
zatim primjena nesteroidnih protuupalnih
lijekova i injekcija kortikosteroida u
kombinaciji s lokalnim anesteticima, te
provo enje fizikalne terapije i Jajić I, Jajić Z. Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja.
Zagreb; Medicinska naklada; 2000.
kineziterapije. U krajnjem slučaju
liječenje može biti i kirurško, pri čemu se
izvodi dekompresija živca.
Kanaan N, Sawaya RA. Carpal tunnel syndrome:
modern diagnostic and management techniques. Br J
Gen Pract. 2001;51(465):311-4.
Literatura

Kao SY. Carpal tunnel syndrome as an occupational


disease. J Am Board Fam Pract. 2003;16(6):533-42.
Anton D, Rosecrance J, Merlino L, Cook T.
Prevalence of musculoskeletal symptoms and carpal
tunnel syndrome among dental hygienists. Am J Ind
Med. 2002;42(3):248-57.
Szymanska J. Dentist's hand symptoms and high-
frequency vibration. Ann Agric Environ Med.
2001;8(1):7-10.
Burke FD, Ellis J, McKenna H, Bradley MJ. Primary
care management of carpal tunnel syndrome.
Postgrad Med J. 2003;79(934):433-7.
Viera AJ. Management of carpal tunnel syndrome.
Am Fam Physician. 2003;68(2):265-72.

Bylund SH, Burstrom L, Knutsson A. A descriptive


study of women injured by hand-arm vibration. Ann
Occup Hyg. 2002;46(3):299-307.
48 Vodanović M. Grgurev I. Profesionalne bolesti stomatologa: sindrom karpalnog kanala. Hrvatski stomatološki vjesnik. 2007;14(1):46-8.