Zadatak 1: Izabran je slučajan uzorak od 39 osoba i zabilježeno je koliko sati sedmično slušaju radio.

Dobijeni su sljedeći podaci:

9 8 7 4 8 6
10 6 7 7 8 9
8 7 8 5 5 8

a) Prikazati histogram frekvencija uzorka.

b) Odrediti aritmetičku sredinu frekvencijskog uzorka, modus i medijanu uzorka (sa i bez ugrađenih Excel funkcija
c) Sortirati podatke u kvartile i navesti kvartile u kojima su smješteni modus i medijana.

a) Element (v) Frekvencija f(v)

Minimum 4 4 3
Maximum 10 5 6
6 6
7 7
8 11
9 3
10 3
Svega: 39

Aritmeticka: 6.9743589744
(zbir masa kroz zbir frekvencija)

b) Direktno iz podataka 6.974358974 ugradjena funkcija

6.974358974 masa (sum vrijednosti) podijeljena velicinom uzorka (co

Modus: 8
Modus(ex) 8 mjerila centralne tendencije

Medijana: 7

bin_array: gornja granica kvartila

c) R.br. Grupe Parametar k Gornja granica kvartila Frekvencije

1 0.25 6 15
2 0.5 7 7
3 0.75 8 11
4 1 10 6
39
 8 8 7 10 8 7 10
6 5 8 5 6 9 5
7 6 6 4 5 4 8

ugrađenih Excel funkcija). Modus = vrijednost s najvecom frekvencijom u nekom uzorku(npr ime koje
Medijana=broj koji se nalazi u sredini uzorka koji je prethodno sortiran uzla

v*f(v) Frekvencije broja sati slusanja radija

12 12
30
10
36
49 8
Frekvencija

88
6
27
30 4
272
2

0
4 5 6 7 8 9
Broj sati slusanja radija

ena velicinom uzorka (count)

Rucno odredjivanje kvartila: Elemenata po kvartili: 9.75

Kvartila
1 4
2 4
3 4
4 5 Medijana: 7 redni br:19
5 5 Modus: Vecina elemenata u trecoj kvartili (broj 8)
6 5 I
7 5
8 5
9 5
10 6
11 6
12 6
13 6
14 6
15 6
16 7 II
17 7
18 7
19 7
20 7
21 7
22 7
23 8
24 8
25 8 III
26 8
27 8
28 8
29 8
30 8
31 8
32 8
33 8
34 9 IV
35 9
36 9
37 10
38 10
39 10
kom uzorku(npr ime koje se pojavljuje najvise), najcesca vrijednost
e prethodno sortiran uzlazno, sortiraj uzorak i nadji uzorak u centralnoj poziciji

slusanja radija

8 9 10
ja radija

Redni brojevi gornjih granica kvartile:

I 9.75 10
II 19.5 20
III 29.25 29
IV 39 39

ta u trecoj kvartili (broj 8)

Zadatak 2: Izabran je slučajan uzorak od 370 brucoša nekog fakulteta i zabilježeno koliko minuta sedmično gledaju televiziju
Podaci su dati u narednoj tabeli.

VrijemeOd VrijemeDo ARITMETICKA Broj studenata Mase grupa

300 399 349.5 14 4893
400 499 449.5 46 20677
500 599 549.5 56 30772
600 699 649.5 76 49362
700 799 749.5 68 50966
800 899 849.5 62 52669
900 999 949.5 48 45576
Svega: 370 254915
Velicina uzorka Masa uzorka

a) Izračunati razrednu (grupnu) sredinu uzorka.

Kom razredu pripada medijana?
ko minuta sedmično gledaju televiziju.

Masa grupe: Pomnoziti sredinu s frekvencijom.

Frekvencijska sredina: Masa/Velicina

Frekvencijska sredina: 688.9594594595

Zadatak 3: Podaci o naseljenosti stanovnika jednog područja dati su u narednoj tabeli.

Godina 1960 1961 1962

Br. stanovnika 2000 9000 18000

Izračunati koliko je puta prosječno porasla populacija svake godine.

Rješenje:

U zadatku raspolažemo podacima o broju stanovnika, ali ne i o porastu populacije za pojedinačne godine.
Za izračunavanje prosječne porasti populacije poslužiće nam vrijednosti u narednoj tabeli. Kako podaci o bro
prosječni porast, u rješenju će se koristiti geometrijska sredina.

Godine 1961/1960 1962/1961 Porast populacije se dobije na način da se ukupa

Porast 4.5 2 brojem iz prethodnog perioda, što je urađeno u

Geometrijska sredina 3.00 Prosječna porast populacije koja se dobije kao re

Aritmetička sredina 3.25 Provjera: 18000
Broj stanovnika iz 1960. godine je pomnožen sa
Geometrijska sredina iz formule Rezultat koji se dobije odgovara broju stanovnik
3
U slučaju da se u rješenju koristila aritmetička sr
Provjera: 21125
n - veličina uzorka, broj elemenata skupa Iz dobijenog broja stanovnika (21 125) se može
xi - elementi skupa u datom primjeru. Broj značajno odstupa od stv
 za pojedinačne godine.
oj tabeli. Kako podaci o broju stanovnika pokazuju tendenciju ubraznog rasta, a traži se

obije na način da se ukupan broj stanovnika iz određenog perioda podijeli sa ukupnim

perioda, što je urađeno u ćelijama C15 i D15.

ulacije koja se dobije kao rezultat funkcije GEOMEAN jeste 3 puta godišnje.

0. godine je pomnožen sa prosječnim godišnjim porastom za dvije naredne godine.

odgovara broju stanovnika iz 1962.

nju koristila aritmetička sredina, prosječna godišnja porast populacije bi bila 3,25 puta.

novnika (21 125) se može zaključiti kako aritmetička sredina nije dobar pokazatelj prosjeka
j značajno odstupa od stvarnog koji je dat za 1962. godinu.
Zadatak 4: Ako je vozač u jednom smjeru vozio 100 km brzinom od 100 km/h, a natrag je išao brzinom od 50 km/h
kojom je prosječnom brzinom vozio?

Rješenje:

Brzina (km/h) 100
Pređeni put [km]
Ukupno vrijeme [h]
Harmonijska sredina
Aritmetička sredina
Harmonijska sredina iz formule
66.67
50 Ukoliko se posmatraju samo brzine moglo bi se reći da je voz
što odgovara aritmetičkoj sredini.
200
3 Uzme li se u obzir i vrijeme koje je utrošeno da se pređe put
66.67 brzina će pokazati odstupanje od stvarnih rezultata.
75
Iz podataka o pređenom putu i brzinama može se zaključiti d
Ako se za prosječnu brzinu uzme 75 km/h, vrijeme koje prote
Ni u ovom primjeru aritmetička sredina nije dobar pokazatel
sredina (dobijanje prosjeka nekih odnosa).

N - veličina uzorka, broj elemenata skupa Prosječna brzina dobijena primjenom Excel funkcije HARMEA
x - elementi skupa Utrošeno vrijeme za pređeni put od 200 km izraženo u satim
Rezultat od 3 sata odgovara vremenu koje je izračunato direk
 išao brzinom od 50 km/h,

ne moglo bi se reći da je vozač vozio prosječnom brzinom od 75 km/h,

e utrošeno da se pređe put od 200 km, ovako dobijena prosječna

stvarnih rezultata.

zinama može se zaključiti da je vozač prešao put od 200 km za 3 h.

75 km/h, vrijeme koje protekne da se pređe isti put je: 2.67 h

redina nije dobar pokazatelj prosjeka, pa se iz tog razloga koristi harmonijska

odnosa).

nom Excel funkcije HARMEAN iznosi 66,67 km/h.

od 200 km izraženo u satima je: 3
enu koje je izračunato direktno iz podataka (ćelija D9).
Platni razred R.Br. Gornja granica Sredina razreda Frekvencija xi*f
300-550 1 550 425 1 425
551-800 2 800 675 0 0
801-1050 3 1050 925 3 2775
1051-1300 4 1300 1175 4 4700
1301-1550 5 1550 1425 5 7125
1551-1800 6 1800 1675 7 11725
1801-2050 7 2050 1925 6 11550
2051-2300 8 2300 2175 2 4350
2301-2550 9 2550 2425 1 2425
2551 i više 10 2800 2675 1 2675
30 47750
75050-75300 300 75175 75175 1 75175
31 122925
Sredina uzorka bez šeika 1592
Sredina uzorka sa šeikom 3965

7
Broj zaposlenih po platnom razredu

0
50 00 50 00 50 00 50 00 50 še
0-5 1-8 - 10 - 13 - 15 - 18 - 20 - 23 - 25 i vi
30 55 80
1 51 01 51 01 51 01 51
10 13 15 18 20 23 25