LATINSKA AMERIKA 1

• Višestruke konotacije pojma Latinske Amerike - geografsko područje i sustav predodžbi

• Mestizo kultura i domorodačka kultura

• Termin kao oznaka za one aspekte kulture koji su rezultat procesa transkulturacije (kolonizacija)

• Drugost i dihotomije (Indijanci/Europljani; tradicionalno/moderno; zaostalo/civilizirano;

ruralno/urbano; nerazvijeno/razvijeno)

• Mnoštvo država i teritorija; pola milijarde stanovnika, stotine jezika; megagradovi i ruralne
zajednice; ekološka raznovrsnost raspoređena preko 8 milijuna kvadratnih milja kopna i mora;
raznolike povijesne putanje; manje ili više čvrste veze različitih regija s Europom, Afrikom i
“Novim svijetom”; mnoštvo etničkih skupina; mnoštvo predodžbi o seksualnosti i rodnim
identitetima; mnoštvo vjerskih tradicija i rituala (sekularnih + vjerskih); raznolike forme
konstruiranja zdravlja te klasifikacije i liječenja bolesti; mnoštvo kuhinja; mnoštvo glazbenih i
plesnih tradicija itd.

Što je “Latinska Amerika”

• Kriteriji za delimitiranje regije?

• Kultura (jezik – romanski jezici), s ili bez Kariba (kolonijalna povijest)?; južni dio SAD-a

• Latinska Amerika i Karibi kao koncepti/kulturni konstrukti; prostori i prostorne kategorije (Karibi,
Srednja Amerika, Latinska Amerika) – kulturni, povijesni i društveni konstrukti

• Prije 1492. Karibi nisu postojali kao prostorna kulturna kategorija za domorodačke zajednice i
ostatak svijeta: “Prije 1492. američki kontinent nije se nalazio na nijednoj karti” (Mignolo)

• U kulturnom i konceptualnom smislu, Latinska Amerika i Karibi su proizvod europskog osvajanja

(16.st.), konsolidacije kolonijalnog društvenog poretka, osnivanja nacionalnih država (19.st.) i
geopolitičkog rivalstva eur. sila (19.st.)

• Latinska Amerika kao ideja: povijesni kontekst konceptualnog i političkog konstruiranja Lat.
Amerike

- Prema klasifikaciji UN-a iz 2002. (Latinska Amerika i Karibi): 47 država; površina 19 milijuna km2

- Karibi: Mali (Anguila, Antigua i Barbuda, Aruba, Bahami, Barbados, Bermuda, Britanski
djevičanski otoci, Kajmanski otoci, Dominika, Grenada, Gvadelupe, Martinik, Montserrat,
Nizozemski Antili, Sv. Kitts i Nevis, Sv. Lucija, Sv. Vincent i Grenadini, Trinidad i Tobago, Otoci
Turks i Caicos, Djevičanski otoci (SAD)) i Veliki Antili (Kuba, Jamajka, Hispaniola – Dominikanska
Republika i Haiti, Portoriko)
 - Središnja Amerika + Meksiko (Gvatemala, El Salvador, Belize, Honduras, Nikaragva, Kostarika,
Panama)

- Južna Amerika (Venecuela, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Surinam, Francuska Gvajana, Peru,
Bolivija, Brazil, Paragvaj, Čile, Argentina, Urugvaj)

- Stanovništvo: 639 mil. (2016.)

- Najgušće naseljene: Brazil, Meksiko, Kolumbija, Argentina, Peru

- Mlado stanovništvo (preko 50% mlađe od 24 godine); prosječna dob 23

- Do prije 50-ak godina većinom ruralno stanovništvo (iznimke: Argentina, Urugvaj i Čile)

- Danas između 66 i 78% stanovništva živi u gradovima

- 2004. gradsko stanovništvo 4 najnaseljenije države (Brazil, Meksiko, Kolumbija, Argentina) – više
od polovice ukupnog stanovništva Lat. Am. i Kariba

- Sedam najvećih gradova (uklj. šire gradsko područje): Mexico City, Buenos Aires, São Paulo,
Lima, Bogotá, Santiago, Caracas

- Posljedice masovne migracije u gradove: rast stanovništva, stagnacija poljoprivrede, nejednaka

raspodjela zemlje, rast broja malih parcela (minifundia); pad cijena poljoprivrednih proizvoda;
uništavanje okoliša; rast “megagradova” i slamova

- Implikacije za antropologiju: u prošlosti istraživanje ruralnih zajednica; danas i urbana područja

• Slamovi: u predgrađima većine gradova

• Barriadas, caseríos, villas miserias, arrabales, pueblos jóvenes, asentamientos; favelas

• Stanovnici slamova – često prva ili druga generacija migranata iz ruralnih područja

• Ekstremno siromaštvo, marginalizirani od strane države

• Minimalni pristup javnim uslugama i infrastrukturi (struja, voda, zdravstvo)

• Nasilje

• Društveni pokreti protiv elita i državnih politika (npr. u Čileu protiv Pinocheta)

Jezična raznolikost
• Španjolski, francuski, portugalski

• Jedna od lingvistički najraznolikijih regija na svijetu

• Prije europskog osvajanja – vjerojatno više od 1700 jezika; danas se govori 500-700, od toga
gotovo 200 samo u Meksiku
 • Jezično najraznolikija regija u Lat. Americi – Amazonija (najmanje 300 jezika koji pripadaju oko
20 jezičnih obitelji)

• Mnoge jezike govore male skupine ljudi – ugroženi jezici (70 % indigenih jezika u Brazilu – manje
od 1000 govornika: Tenuelche u j. Argentini – 30 govornika krajem 1980-ih; Leuama u
kolumbijskom dijelu Amazonije – 50-ak govornika)

• Indigeni jezici s velikim brojem govorika: Mapudungu (Mapuche/Araucano) – jezik naroda

Mapuche u Čileu i Argentini (nekoliko stotina tisuća govornika); Guarani, Quechua, majanski –
milijuni govornika (status nacionalnih jezika)

• Uzroci nestajanja indigenih jezika – demografska dinamika – privilegirani status španjolskog i

portugalskog jezika nauštrb indigenih

• Promjene – pokreti za prava indigenih zajednica; kulturne i političke promjene

Geografska obilježja
• 3 strukturne zone – različiti dijelovi kontinenta sa sličnim obilježjima u smislu topografije, klime,
nadmorske visine i geoloških karakteristika: 1) istočne visoravni (600-1600 m nadm.v.; savane i
šume; bogate sirovinama – zlato i željezo); 3 segmenta (sjeverni dio – krajnji sjever Brazila, veliki
dijelovi Venecuele, Gvajana, Surinam, Francuska Gvajana i sjeverna i središnja Kolumbija; južni
dio – od sj. Urugvaja i ist. Paragvaja do Amazone na sjeveru; južni dio od južnog ruba pampi do
ruba kontinenta); 2) centralno nizinsko područje (klimatska i biljna raznolikost; od Gvajane i
brazilskih visoravni na istoku do zapadnog planinskog dijela na zapadu; 3) zapadni planinski dio –
planinski masiv duž zapadnog ruba kontinenta

Ljudski utjecaj na krajolik

• Predodžbe o netaknutom krajoliku prije kolonizacije, rijetko naseljenom i čistom

• Dokazi kako je krajolik prije dolaska Europljana gotovo u potpunosti humaniziran; velike
populacije; promijenjen sastav šuma, formiranje pašnjaka, erozija i sl.

• Kultivacija u području Amazonije prije 1492. – sustavi navodnjavanja, terasasta polja; razvoj
tijekom više tisućljeća

Kulture i društva prije kolonizacije

-Antropološka i arheološka istraživanja s fokusom na nastanak kulturne i društvene kompleksnosti

-vrste društvenih zajednica prije dolaska Europljana : male skupine lovaca-sakupljača, manje i veće
plemenske skupine, države

-države Inka i Azteka – kulminacija dugotrajnog procesa koji je rezultirao formiranjem velikih, gusto
naseljenih, etnički i lingvistički raznolikih, stratificiranih država
-područja država Inka i Atzeca – danas najveća koncentracija domorodačkog stanovništva, jezika i
kulture

INKE I AZTECI
-Etnopovijesni izvori – dokumenti koje su prikupili Španjolci i pripadnici domorodačke elite u nekoliko
desetljeća nakon osvajanja

-sličnost između ekspanzije Inka i Azteca : obje skupine/države se brzo proširile i dosegnule vrhunac u
manje od 100 godina

-Etnohistorijski izvorni : krajem 14. st. – Inke mala etnička skupina, jedna od brojnih u predjelu
peruanskih visoravni; u prvoj polovici 15.st. počinju pokoravati susjedna plemena; početkom 16.st.
vladaju ogromnim teritorijem (gotovo 4000 km sj-jug)-najveće i najkompleksnije carstvo u J.Americi

-Atzeci: do kraja 14. st Mexica( jedna od tri etničke skupine koje zajedno čine Atzeke) jedna od mnogih
etn. Skupina u središnjem dijelu Meksika; do prve polovice 16.st.-cijeli središnji i južni Meksiko i dijelovi
Središnje Amerike

-koristili brojne strategije – ovisno o vojnoj, organizacijsko i političkoj snazi protivnika

-ključno – vojne kampanje (mnoge skupine koje su se odbile predati – uništene);

-učinkovitije – savezništva i neizravna vladavina nad mnogim potencijalno sukobljenim skupinama;

''podijeli pa vladaj'': poštivati teritorijalni integritet, lokalnu političku organizaciju minimalno mijenjali;

-danak – ključan za ekspanziju

-teritoriji kojima su vladali – niz nestabilnih političkih formacija, stalne ekspanzije i međusobni sukobi,
česte pobune – teška konsolidacija carstva; takvu situaciju koristili španjolski osvajači

KOLONIZACIJA
-12.10.1492. Kolumbo ''otkriva'' ''Novi Svijet'' – Bahami (Karibi)

-4 uzastopna putovanja-proglasio novootkrivena područja vlasništvom španjolskih kraljeva Ferdinanda i

Izabele (sponzori njegovih putovanja)

-u sljedeća 2 desetljeća španj i portug. Istraživači osvojili ono što će se kasnije nazivati ''Novim Svijetom''

-od 1508. – desetak španj ekspedicija iskrcalo se na Karibima odakle kreće osvajanje Meksika,
Mezoamerike i Južne Amerike; u prvom naletu lako pokorili Taino plemena na Velikim Sntilima (Kuba,
Hispaniola, Portoriko);

-domorodačke zajednice na Velikim Antilima nestale unutar 3 desetljeća od osvajanja

-zajednice na Malim Antilima se borile protiv europske kolonizacije

-nakon osvajanja Malih Antila – ekspanzija prema kontinentu u nekoliko smjerova

-Portugal – ekspedicije 1500. i 1544.: obala Brazila (luke Salvador i Rio de Janeiro); istraživači i misionari
u unutrašnjost

-i druge europske sile se borile za teritorij (Engleska, Francuska, Nizozemska), posebice Karibi, posebno
nakon početka trgovine robljem i uzgoja šećera

ANTROPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
Dva osnovna područja istraživanja
A) istraživanje domorodačkih kultura: unutrašnja struktura domorodačkih zajednica; regionalno
usmjerena
B) društveni procesi uslijed modernizacije i industrijalizacije (istraživanja seoskih zajednica):
odnosi i veze između lokalnih zajednica i širih društvenih procesa; nisu vezana za određene
regije; fokus na kompleksnim procesima modernizacije, društvene promjene; sociokulturna
integracija, društvena diferencijacija, migracije i urbanizacija; transformacija seoskih zajednica

SREDIŠNJA AMERIKA
-Ugl. Istraživanja podređenih skupina
-''regiones de refugio'' (Aguirre-Beltran) : malen ili nikakav utjecaj kolonijalne vlasti(loša
komunikacija, geografski položaj; indijanske kulture koje su sadržale vlastiti jezik i kulturu);
ruralne indijanske i mestizo zajednice
-povijesni utjecaj katoličanstva na religiju domorodačkih zajednica(reduccion-ključna praksa :
izmještanje disperziranih domorodačkih zajednica u sela, gradove i slično; okupljanje kulturno
heterogenih zajednica-posljedica-brisanje kulturnih razlika i stvaranje novih identiteta; zbog
centralizacije stanovništva – lakše prikupljanje podataka i kontrola; ključna uloga – misionri;
neželjena posljedica – konsolidacija indigenih etničkih i kulturnih identiteta – stvaranje ''općina
– municipios i gradova – pueblos de Indios, koji će postati središte ''tradicionalnih'' zajednica u
Lat. Amer.
FIESTA : promiču red i društvenu kontrolu; odmak od svakodnevnice; učvršćuju odnose moći;
moralne smjernice u društvu i etnički identitet
COMPADRAZGO: društvena institucija koja se sklapa i održava pri krštenju, pričesti, krizmi i
sklapanju braka
COMPADRE – ključna figura u mreži fiktivnog ili ritualnog srodstva
-dijete/odrasla osoba – biološki roditelji – kumovi
-španjolsko porijeklo
PADRINO/MADRINA – AHIJADO/AHIJADA
-učvršćenje postojeći veza s rodbinom ili prijateljima; uspostavljanje posebnog odnosa s
osobom više društvenog statusa
-narušavanje klasne ili etničke solidarnosti; paternalistički odnosi
-June Nash (1970): In the Eyes of the Ancestors. Belief and Behavior in a Mayan Community-
comadrazgo : stvaranje ili učvršćivanje grupne solidarnosti
-općenito : u počecima istraživanja pod utjecajem evolucionizma (tradicionalne zajednice kao
prepreka razvoju)
-Robert Redfield; George Foster, Oscar Lewis
ROBERT REDFIELD – ''FOLK SOCIETY'' - lokalne zajednice različite od urbanih; posebni modusi
integracije; gradski način života – prijetnja lokalnim sustavima vrijednosti
-''mala i velika tradicija'' : antropološka istraživanja su kontekstualna; ona povezuje neki
element velike tradicije – svetu knjigu, element priče, učitelja, ceremoniju ili nadnaravno biće –
sa životom običnih ljudi u kontekstu svakodnevnog života koji se odbij pred očima antroplogga''
-Redfield : gradski način života i vrijednosti ugrožavaju seoski način života i vrijednosti
Redfildova istraživanja – inauguracija istraživanja seoskih zajednica u latinoamer. Antrop.
-kritika – romantizira pogled na seoske zajednice; funkcionalističke pretpostavke; naglasak na
kognitivnim kategorijama, a zanemarivanje ekonomskih faktora
-Foster(1967): Tzintzuntzan: Mexican Peasants in a Changing World – nepovjerenje i strah kao
kontrast Redfieldovoj romantizaciji
-Lewis (1951) : Life in a Mexican Village: Tepotzlan Restudied – konflikt ; historijski procesi;
migracije; kultura siromaštva
-navedene studije nisu se bavile pitanjima odnosa moći – funkcionalističke premise
-Julian Stewad- kulturna ekologija: fokus na regionalnom razvoju u historijskoj perspektivi;
materijalni uvjeti i socioekonomski odnosi
-Eric Wolf i Sydney Mintz – marksistička perspektiva; seoske zajednice kao dio širih nacionalnih,
političkih i ekonomskih odnosa; eksploatacija; historijske okolnosti u Latinskoj Americi 1960-
1970ih; utjecali na niz studija
-važnost- povezivanje povijesnih procesa, ekološke makroekonomske situacije sa
svakodnevnom organizacijom društvenog života
ANTROPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA – ANDE
Inke – primjer civilizirane domorodačke kulture
• ključni utjecaji – John Murra i Tom Zuidema: država Inka kao sociokulturni entitet
• Murra: analiza političke ekonomije Inka, marksistički okvir; način na koji su Inke
modificirale starije sustave razmjene u različitim ekološkim zonama; kontrola
proizvodnje i razmjene dobara
• Zuidema: politička kontrola; strukturalistički pristup; simbolička logika kulturnih oblika i
praksi (klasifikacija srodstva, prostorni razmještaj sustava navodnjavanja, poljoprivredni
i religijski kalendar);
• Murra i Zuidema – utjecali na narednu generaciju antropologa (nastavak rada u regiji
Cuzco i južnom Peruu; usporedba podataka s etnopovijesnim podacima drugih regija u
Andama)
• suvremena etnopovijest: svijest o različitim stupnjevima učinkovitosti kontrole Inka i
kulture; kulturna raznolikost regije

ANDE – TEME
• obilje deskriptivnih etnografija o lokalnim vjerovanjima i praksama
• 4 glavna područja:
• 1) odnos između zajednice i ekonomije (studije srodstva i proizvodnje): odnosi
reciprociteta između srodstvenih skupina, u različitim ekološkim zonama, među krvnim
srodnicima itd.; različiti koncepti zajednice, zajednice nastale u kolonijalnom razdoblju;
ayllu – tradicionalna zajednica; genealoška i politička jedinica; može se temeljiti na
srodstvu, teritoriju, organizaciji rada; na razini države, etničke skupine ili kroz sustav
compadrazga; u Inka sustavu – genealoška jedinica (srodstvena skupina; u središtu par
braće/sestre/brat i sestra);
• 2) istraživanja vjerovanja: nepredvidivost duhova koji nastanjuju krajolik; središnja uloga
žrtvovanja u obnovi plodnosti; odnos između malih i velikih tradicija posebno u odnosu
na praksu hodočašća; isprepletenost katoličkih vjerovanja s vjerovanjima u hirovite i
opasne duhove u prirodi
• 3) istraživanja Quechua i Aymara jezika – u odnosu prema nacionalnim politikama
integracije domorodačkih skupina, obrazovnih reformi i programa opismenjavanja
• 4) etnicitet i identitet: kombinacija navedenih tema
 • dugotrajni pokušaji kategorizacije stanovništva u Andama i definiranja kulturnog
značenja rasnih kategorija iz kolonijalnog razdoblja; tendencije homogenizacije i
diferencijacije

nizinsko područje
• domorodačke zajednice u području Amazone te Brazilu, Peruu, Kolumbiji, Boliviji,
Venecueli, Ekvadoru, Gvajani, Surinamu i Francuskoj Gvajani
• termin „nizinski narodi” – Julian Steward: „Handbook of South American Indians”:
populacija u nizinskim tropskim prašumama – društva koja zbog ekoloških faktora nisu
postigla stupanj političkog razvoja koji je bio karakterističan za društva prije španjolske
kolonizacije (Ande); distinkcija između „planinskih” (Ande) i „nizinskih” naroda
oblikovala etnografska istraživanja posljednjih 40-ak godina

nizinsko područje – antropološka istraživanja

• osnovna jedinica analize – pleme (brojne detaljne monografije u poslijeratnom
razdoblju)
• nedostatak sintetskih radova
• nedostatak zajedničkog okvira analize – siromaštvo etnografskih zapisa (preko 90%
domorodačke populacije nestalo u prvih 200 godina kontakta s Europljanima; Brazil –
trenutna domorodačka populacija – 250000; prije osvajanja – 8-15 milijuna)
• suvremena antropološka istraživanja – populacije koje nisu reprezentativne za situaciju
prije osvajanja
• više pažnje na povijesnim i arheološkim izvorima
• plemena u tropskim prašumama – mala plemena, ovisna o ribarenju, lovci-sakupljači;
podjela rada prema dobi i spolu; nisu sesilni
• tradicionalna oznaka – tehnološka rudimentarnost; „plemeniti divljaci” (Rousseau, Lévi-
Strauss, ekološki determinizam)
• aspekti socijalne organizacije (sustavi srodstva); kompleksnost rituala, mitova,
kozmologije i simbolizma kod stanovnika tropskih prašuma (Lévi-Strauss: Tužni tropi,
Divlja misao, Mitologike)
• poslijeratno razdoblje – proliferacija etnografskih zapisa: kulturne osobitosti širokog
raspona naroda; teorijska ortodoksnost – ekološki determinizam
 • Betty Meggars – teza o „lažnom raju”: teški ekološki uvjeti spriječili razvoj kompleksnih
društava u Amazoniji; karakter nizinskih društava sveden na prirodne uvjete; opovrgnuta
– arheološki izvori, povijesni izvori iz ranog kolonijalnog razdoblja, dodatni etnografski
dokazi
• dominacija i institucionalizacija teze o lažnom raju – spriječila integraciju etnografskog s
povijesnim i arheološkim znanjem
• u posljednjih 20-ak godina: napuštanje teze – znanstveni dokazi, geopolitički faktori;
tropske prašume kao antropogeno područje
• dvije tendencije: a) veze između postojećih domorodačkih zajednica i njihovih
prethodnika; b) strategije preživljavanja domorodačkih zajednica

Latinoamerička antropologija
• Drugi
• Drugi kao dio nacionalnog bića
• nekoliko ključnih antropoloških problema:
• 1) interdisciplinarnost: subjekti istraživanja – podčinjene skupine; kvalitativna metoda i
zamućivanje granica među disciplinama; znanstvenici iz drugih disciplina, nezavisni ili u
suradnji s nevladinim udrugama; krosdisciplinarnost (povijest – Bolivija; lingvistika –
Gvatemala; političke znanosti - Brazil); domorodačko stanovništvo u ruralnim
područjima; životi migranata sa sela u gradove; politička povijest (npr. političko nasilje u
Kolumbiji)
• 2) društveni angažman: ključan za mnoge antropologe u L. Americi; odnosi antropologa
i domorodačkih naroda; Meksiko – indigenismo; peruanski indigenismo pokret – dva
tipa: društveno-politički projekt i kulturni projekt
• 3) interni kolonijalizam: oblikovao antropološka istraživanja; antropolozi – većinom
bijelci ili mestizo istraživači koji istražuju podređene unutrašnje Druge; od sredine 20.st.
– problemi klase, teorije ovisnosti, revolucionarna politika; Meksiko, Bolivija, Ekvador –
klasna analiza položaja seljaka/Indijanaca i etnička analiza; na prijelazu stoljeća –
dominacija etničke pozicije; jačanje domorodačkih emancipacijskih pokreta i uloga
antropologa

SUKOBI I RATOVI U SREDNJOJ I JUŽNOJ AMERICI

GRAĐANSKI RATOVI U SREDNJOJ AMERICI
 • Povijesne i ekonomske okolnosti dugog trajanja: izvozne poljoprivredne kulture (kava,
banane, pamuk), oduzimanje zemlje seljacima, stvaranje nacionalnih elita, snažne
represivne države
• Građanski ratovi 1970-ih i 1980-ih
• Košinel (cochineal), indigo, kakao
• KAVA
KAVA
• Uglavnom u unutrašnjosti
• uz iznimku Hondurasa, do 1900. glavni izvozni proizvod zemalja Srednje Amerike, sve do
sredine 20.st.;
• aktivna uloga države (ulaganja u infrastrukturu – ceste, luke, krediti uzgajivačima; porezi
na izvoz)
• Kohezija između države i uzgajivača
• Novac od poreza na izvoz kave – bujanje i kompleksnost državnih institucija (uklj.vojsku i
policiju)
• Oduzimanje zemlje, prisilni rad itd.

BANANE
• Drugi najvažniji izvozni proizvod 1930-ih i 1940-ih
• Na obalama (udaljeno od seoskih zajednica)
• Transnacionalne korporacije (United Fruit Company) – slabija kontrola nacionalnih elita i
države

PAMUK
• Do 1950-ih gotovo jednako važan kao kava
• Do 1960-ih većina uzgoja u rukama veleposjednika
• Deforestacija (posebno u nizinama uz obalu)
• Zemlja koja se prije koristila za prehrambene kulture (kukuruz) – za uzgoj pamuka
• Nikaragva: do 1963. u nekim obalnim područjima ¾ obradive zemlje
 • Do 1970-ih velika ekonomska nejednakost i visoka stopa siromaštva
• Država nije djelovala na smanjenje nejednakosti; represivne mjere
• El Salvador, Nikaragva, Gvatemala – pobune

NIKARAGVA
• Izbori 1979. - režim Anastasia Somose pobjeđuju sandinisti (Frente Sandinista de
Liberación Nacional – FSLN; prema Augustu Sandinu koji se borio protiv američkih
marinaca koji su okupirali Nikaragvu 1920-ih)
• Od tri srednjeameričke države pogođene građanskim ratom – samo u Nikaragvi jedan
revolucionarni pokret uspijeva doći na vlast
• Duga tradicija aktivizma među seljacima i radnicima (ruralna i urbana područja)
• Širenje revolucionarne ideologije potpomognuto radikalnim katoličanstvom (svećenici
aktivisti + laici: grassroots djelovanje, isticanje društvenih nejednakosti); represija od
strane Nacionalne garde – konsolidacija; potres 1974. – napad na Somozu od strane kat.
crkve, zahtjevi za strukturalnim promjenama)
• Obitelj Somoza vladala zemljom kao obiteljskim vlasništvom; nisu zastupali interese svih
elita; nepotizam
• Intervencija SAD-a – „domino efekt”; „contra war” (Reagan)
• Ekonomija u raspadu, contra napadi (posebno iz Hondurasa) – izbori 1990.
• Violeta Chamorro
• Neuspjeh u nošenju s etničkim, kulturnim i regionalnim razlikama

EL SALVADOR
• Ratu 1970-ih i 1980-ih prethodila pobuna 1932: većina bogatstva u rukama malog broja
bogatih obitelji; pobuna seljaka; koncentrirana u nekoliko regija u kojima se uzgajala
kava; domorodačke zajednice – društvene institucije koje su pospješivale koheziju
zajednice – cofradía); oduzimanje zemlje za uzgoj kave; aktivnost Komunističke partije u
ovim regijama
• Trajala samo nekoliko dana; ubijeno oko 25000 seljaka (samo dio sudjelovao u pobuni)
• Do 1980. – nova pobuna
 • Teologija oslobođenja – „katolička ljevica” (moralna i ideološka podloga (i organizacija)
ključna za kasnije gerilsko djelovanje); ubojstva katoličkih svećenika i redovnica;
nadbiskup Romero
• Glavna gerilska organizacija – Fronta nacionalnog oslobođenja Farabundo Martí (po
osnivaču Komunističke partije El Salvadora; poginuo 1932.)
• Pomoć vojsci – SAD
• Strategija podijeli pa vladaj (među seljacima)
• Frakcijski sukobi, nasilje unutar samih gerilskih organizacija
• Masakr u El Mozoteu (više od 1000 civila, uklj. 135 djece)
• „normalizacija nasilja”; nakon rata visoka stopa nasilja u El Salvadoru
• 1992 – mirovni sporazum u Chapultepecu

GVATEMALA
• Državni udar 1954. (Arbenz - Armas)
• Militarizirana država protiv domorodačke (majanske) gerile i civila
• Ubijeno 150000 Maja, milijun izbjeglica
• Zapadni dio zemlje – najveći dio borbi (veliki udio majanskog stanovništva); dvije gerilske
organizacije – Narodna gerilska vojska (Ejército guerillero de pueblo) i Revolucionarna
organizacija naoružanog naroda (Organización revolucionaria del pueblo en armas)
nastale krajem 1960-ih; duga povijest pobuna + klasna nejednakost (majansko seosko
stanovništvo vs. Ladino/mestizo političke i ekonomske elite)
• 1990. Ured za ljudska prava katoličke crkve u Gvatemali – istraga o građanskom ratu;
1998. (mirovni sporazum potpisan 1996.) – izvješće o kršenju ljudskih prava od strane
vojske i gerile
• Na vrhuncu sukoba, vojska se okreće napadima civilnog stanovništva – masakri
(nenaoružana djeca i žene), strategija spaljene zemlje (90 % zločina počinila vojska)
• Genocid
• Uloga teologije oslobođenja (zadruge, programi opismenjavanja, zdravstvena zaštita)
ČILE
• 1970. lijeva koalicija (Unidad popular) pod vodstvom Salvadora Allendea pobjeđuje na
predsjedničkim izborima; prva marksistička vlada koja je dobila izbore u povijesti Lat.
Amerike i Kariba
• 11.9.1973. državni udar koji je vodio Augusto Pinochet; vojni režim 1973-1990.
• 1998. Pinocheta uhitila britanska policija (optužba španjolske vlade za ubojstva
španj.građana); izručen Čileu, imunitet (do 2004.)
• Tradicija izbora; vojska podređena civilnoj vlasti; duga tradicija radničkog i sindikalnog
aktivizma; podijeljene elite; podrška progresivne struje katoličke crkve
• Što je prethodilo državnom udaru: jaka parlamentarna opozicija Allendeu; SAD –
ekonomska sabotaža, CIA – poticanje političke opozicije; ekonomski program doveo do
visoke inflacije, nestašica, rasta crnog tržišta; preuzimanja tvornica, obustave rada
• Otvoreno neprijateljstvo opozicije – do 1973. mnogi smatrali izglednom mogućnost
državnog udara (uključujući vodstvo vojske)
• 11.9.1973. napad na predsjedničku palaču – Allende se odbija predati
• Pinochetov režim – kultura straha (otmice, čišćenje ključnih institucija od političkih
oponenata, masovna uhićenja)
• Desaparecidos

MEKSIKO-CHIAPAS
• 1.1.1994. – oružana pobuna u Chiapasu u jugoistočnom Meksiku (majanska populacija)
• Ejército zapatista de liberación nacional (EZLN) (po Emilianu Zapati)
• Zauzeli nekoliko gradova, uklj. Cristóbal de las Casas
• Do 1997. oko 70000 vojnika meksičke vojske okružilo Chiapas
• 1996. visoka razina autonomije za neke općine u pokrajini
• Zapatisti vješto koristili globalne političko-ekonomske uvjete i prisilili državu na
pregovore
• Uspješni u komuniciranju poruke širokim slojevima stanovništva (uklj. domorodačko
stanovništvo)
• Vješto koristili sredstva komunikacije (radio, Internet), pažnja međunarodnih
ljudskopravaških i nevladinih organizacija, domorodačkih organizacija izvan Meksika
 • Chiapas – jedna od najsiromašnijih regija u Meksiku
• Elita veleposjednika
• Katolički svećenici i teologija oslobođenja, organizacija aktivističkih kršćanskih zajednica
• Lancadon: naseljavali ga majanski plantažni radnici, nisu imali pristup obradivoj zemlji;
uzgajivači stoke i vlasnici plantaža – vlasnici većine zemlje (zalihe nafte i drva);
neoliberalne ekonomske mjere za vrijeme predsjednika Salinasa 1990-ih – ukidanje
subvencija za male poljoprivrednike, privatizacija zajedničkih parcela (ejidos – ostavština
meksičke revolucije)
• NAFTA, 1.1.1994.
• Majanski grassroots pokret
• Mirovni sporazum u San Andrésu 1996. – veća autonomija, kontrola nad prirodnim
resursima, redistribucija zemlje, obrazovna reforma (domorodačka povijest i lokalni
jezici)
• Paravojne skupine
• Širi ekonomski razlozi – financijske posljedice pobune (pad cijena dionica mjesec dana
nakon pobune)

AMERIKA 2
 Konotacije pojma Latinske Amerike; geografski
 Mestizo i domorodačka kultura
 Transkulturacija
 Raznolikost; jezici
 Ruralno-urbano; favele
 Antropološka istraživanja (Ande, Srednja Amerika; nizinsko područje)
 Sukobi i građanski ratovi u Srednjoj i Južnoj Americi (1970-e i 1980-e): povijesne i
ekonomske okolnosti dugog trajanja – izvozne poljoprivredne kulture (kava, banane,
pamuk); pobune (uloga katoličke crkve i teologije oslobođenja; društveni učinci – El
Salvador; Chiapas, Meksiko – NAFTA)

NAFTA
  North American Free Trade Agreement: SAD, Kanada, Meksiko, listopad 1992. –
1.1.1994.
 Smanjenje carina, uklanjanje političkih i financijskih ograničenja na transnacionalni
kapital i financijska ulaganja
 Nade u rast prosperiteta

NAFTA – očekivanja
 Meksiko
- ekonomske i političke prednosti (ekonomsko restrukturiranje, smanjenje inflacije, kraj
protekcionizma, strana ulaganja, konkurentnost, radna mjesta; legitimitet vlade – PRI,
dominacija stranke)
- otpor sindikata i organizacija seljaka
 SAD:
 Izvor prosperiteta, rast izvoza, veća konkurentnost, veći profiti (niža cijena rada),
velike poljoprivredne korporacije (žitarice), pokretanje ekonomije, radna mjesta,
legitimacija ideologije slobodne trgovine
 Otpor: sindikati (odljev radnih mjesta), proizvođači šećera (protekcionizam),
uzgajivači voća i povrća u Kaliforniji i na Floridi (uvoz jeftinijih proizvoda)

NAFTA – predviđanja
 Dobitnici i gubitnici
 Meksički seljaci: na gubitku zbog uvoza jeftinog kukuruza i graha (veliki proizvođači)
 Veliki izvoznici: na dobitku zbog liberalizacije trgovine
 Nezaposleni – veliki broj radnih mjesta u novootvorenim tvornicama i uslužnom sektoru
 Potrošači u SAD-u i Kanadi: jeftina roba (posebno sezonsko voće i povrće)
 Radnici u tvornicama u SAD-u i Kanadi: na gubitku zbog zatvaranja tvornica i preseljenja
proizvodnje u Meksiko zbog niže cijene rada, nezaštićenosti radnika i nepostojećih
zakona o zaštiti okoliša

NAFTA – realnost
 Meksiko
 Porast poslova u proizvodnji robe za izvoz (maquila) – neposredni efekt
  1993-1998.: meksička ekonomija generirala manje od 10% potrebnih novih
radnih mjesta
 Seljenje tvornica na „jeftinije” lokacije
 Masovni uvoz jeftinog kukuruza
 1991.-1999. – uvoz iz SAD-a u Meksiko narastao za 160%, uvoz u Meksiku se
utrostručio; do 1999. više od 80% meksičkog izvoza – za SAD
 Izvoz voća i povrća u Sj.Am. nakon NAFTA-e narastao, ali Meksiko uvozi 40%
hrane koju konzumira
 Veće razlike u prihodima
 Smanjena kupovna moć
 Većina prosječnih Meksikanaca nije profitirala od NAFTA-e
 Širenje velikih poljopr. proizvođača za Sj.Am. tržište – jedni od rijetkih na dobitku
 Rajčica (Baja California, Sinaola, Jalisco) – četvrtina proizvodnje voća i povrća
 Unutarnje migracije (sezonski radnici); pokretni maquila pogoni
 Loši radni uvjeti

TRANSNACIONALNE MIGRACIJE
 Dugoročne promjene uzrokovane NAFTA-om, posebice u ruralnoj ekonomiji
 Pogođene urbana i ruralna ekonomija
 Nije spriječila porast zakonite i „nezakonite” migracije u Sj. Am.; pojačala migracije
jeftine radne snage
 1995. – 6.7 milijuna stanovnika meksičkog porijekla u SAD-u; do 2004. – 11.2 milijuna
 Neto migracija Meksiko-SAD: 20000 1980.-1984.; 60000 2000.-2004.
 Rast u uslužnom sektoru; potražnja za niskokvalificiranom radnom snagom u drugim
sektorima
 Više od polovice neregistriranih migranata u SAD-u – iz Meksika
 Migracije Meksiko-SAD:
 Prije NAFTA-e: 2.svj.rat – nedostatak radne snage u poljoprivredi (veliki
proizvođači) – bracero program
  Nakon 2.svj.rata
 Loši uvjeti rada
 U prošlosti većina migranata iz Meksika radila u poljoprivredi
 danas: slabo plaćeni poslovi u različitim sektorima; njihov rad „strukturalno ugrađen” u
ekonomiju (velika potražnja)
 Radna snaga u SAD-u: segmentirana s obzirom na etničko i klasno porijeklo („ethnic
slotting”); sve više loše plaćenih poslova preuzimaju imigranti iz Meksika i drugih
Lat.Am. država
 dio prihoda šalju obiteljima; debate – utjecaj tih sredstava znatan ALI uglavnom se ne
ulažu na produktivan način, ne utječu na smanjenje siromaštva, ne generiraju bolje
plaćena radna mjesta; pojačavaju društvenu i ekonomsku nejednakost
 NAFTA će zasigurno nastaviti integraciju meksičke i sj.am. ekonomije, sezonski rad,
jeftina radna snaga

Maquilas/maquiladoras
 Transnacionalne tvornice (pogoni za proizvodnju i sastavljanje)
 Pojavile se u Lat. Am. i na Karibima 1960-ih
 Transnacionalne korporacije iz SAD-a i Europe; snižavanje troškova rada, povećanje
produktivnosti i profita
 Loše radno zakonodavstvo, nepostojeće sindikalno organiziranje
 Gotovo nepostojeći zakoni za zaštitu okoliša
 „poslušni” radnici, uglavnom žene; „spretne”, idealne za precizne i dosadne poslove
 3000 maquila u Meksiku, više od milijun radnika
 400 u Ciudad Juarezu, blizu granice s SAD-om (250000 radnika)
 Leslie Salzinger. 2003. Genders in Production. Making Workers in Mexico’s Global
Factories
 Konstrukcija radne kulture u pogonima u rodnim terminima
 Terenski rad u 4 maquile u Ciudad Juarezu
 Rodna radna kultura – maskulinitet/feminitet – rezultat konkretnih radnih praksi
rukovoditelja
SALZINGER
 1. gotovo isključivo žene; konstrukcija submisivne „ženske” radne kulture; muški radnici
nisu smatrani „pravim muškarcima”; mlade neudate žene koje žive s roditeljima ili
rođacima; muški rukovoditelji; produktivnost timova – važna komponenta u
samovrednovanju radnika; sve radnike (m. i ž.) nazivaju radnicama (feminizacija rada);
feminizacija rada kao sredstvo discipliniranja muških radnika
 2. uglavnom žene na rukovodećim pozicijama; drugačija verzija ideale radnice;
zaposlenice kao kontrast submisivnim ženama „tradicionalne meksičke kulture” kako ih
zamišljaju rukovoditelji izvan tvornice; rukovoditeljice se distanciraju od stereotipnog
macho rukovoditelja prema sjev.am. poslodavcima, usvajaju am. radne norme kao
„progresivnije”; „suradnice”, a ne „radnice”
 3. polovica zaposlenika muškarci; maskulina radna kultura; i žene i muškarci su „radnici”
(u muškom rodu); maskulinizacija „ženskog” rada; radna ideologija – mogućnost zarade
pristojne plaće za prehranu obitelji; diskurs poštovanja (respeto); više plaće nego u
drugim maquilama – važno za žene (veća autonomija) i muškarce („hranitelj obitelji”)
 4. radna kultura nije konstruirana u terminima maskuliniteta i feminiteta – otpor;
zapošljava uglavnom muškarce, ali se rukovoditelj svima obraćaju kao „radnicama”;
borbe oko značenja maskuliniteta i feminiteta; rukovoditelji inzistiraju na značenju rada
u maquili kao ženskog posla + niske plaće - tenzije
 Percepcija radnica u maquilama: „lake žene”, ne kontroliraju ih roditelji, iskvarenih
vrijednosti, žive „dvostruke živote”
 Nasilje prema radnicama koje rade u maquilama: ubojstva i silovanja – 1993. pronađena
prva tijela ubijenih i silovanih žena, gotovo sve radile u maquilama; 1994-2007: više od
400 mladih žena ubijeno ili oteto
 Kulturna predodžba o radnicama u maquilama: nisu odane poslu, lako zamjenjive
 Veća autonomija žena koje same zarađuju – prijetnja kulturnim predodžbama o muškom
identitetu

Rasa i mestizaje
MESTIZAJE
 Koncept rase
 Koncept etniciteta
 Rasa: grupiranje ljudi koje se temelji na pretpostavci (ali ne i realnosti) da postoje
biološke razlike među ljudima, na temelju kojih se oni mogu svrstati u različite skupine
 Nastanak koncepta rase – vezan za kolonijalnu ekspanziju Europe i teorije socijalne
evolucije
 “biološka rasa” – društveni konstrukt koji se temelji na pridruživanju kulturnih
karakteristika različitim “rasnim” tipovima
 Etnicitet: zajednički identitet koji se temelji na zajedničkim ključnim kulturnim
elementima
 Nastao u 20. stoljeću kao analitički alat i kritički koncept unutar društvenih znanosti, kao
odgovor na diskriminaciju i predrasude u pozadini rasne klasifikacije
 Alternativa konceptu rase
 Od početka španjolske i portugalske kolonizacije Amerike – kolonizatori pokušali
objasniti kulturne razlike s kojima su se susreli u kolonijama, pronaći opravdanje za
dominaciju domorodačkog stanovništva i trgovinu robljem iz Afrike, te u društvenim i
kulturnim terminima objasniti šarolikost stanovništva (potomstva) nastalog iz zajednica
europskog, domorodačkog i afričkog stanovništva
 Kolonijalna vladavina temeljila se na eksploataciji domorodačkog stanovništva i afričkih
robova – određivanje podređenih domorodačkih i afričkih klasa robova – ključna
komponenta kolonijalne vladavine
 Druga polovica 16. st. – formiranje kategorije “Indijanca” kao važnog elementa u sustavu
oporezivanja u kolonijalnom Peruu – koncepti rasnih i etničkih razlika ključni za
održavanje hijerarhije moći u Lat. Am.
 Razlike među kulturnim skupinama u kolonijama – očvrsnule kao rasne razlike
 Organizacija robovlasničkog sustava i sustava oporezivanja – regulirane na temelju
“rasnih” razlika
 Mestizo – oslobođeni plaćanja poreza
 Rasna identifikacija nije bila stvar slobodne samoidentifikacije; pripisivanje rase –
politizirani proces pregovaranja između samoidentifikacije i vanjske rasne kategorizacije
 Politizacija kulturnih razlika (etničkih) u novije vrijeme – društveni pokreti koji
naglašavaju vrijednost kulturne i etničke različitosti i bore se protiv kulturnog rasizma
koji je domorodačko i crnačko stanovništvo smještao na dno društvene hijerarhije
 U ranom kolonijalnom razdoblju formiranje pseudorasnih kategorija – mestizo, mulat
 Mestizo – kompleksna i fluidna kategorija; domorodačko stanovništvo i bijelci
 Mulat – kompleksna kategorija; bijelo i crno stanovništvo
 Bijelo, crnačko i domorodačko stanovništvo – krajnji polovi rasne klasifikacije; mestizo,
mulat – prijelazne/miješane kategorija između ovih krajnjih polova; rezultat miješanog
biološkog porijekla
 Mestizo/a – dijete indijanskih i španjolskih/portugalskih roditelja; otac –
španjolskog/portugalskog, majka domorodačkog porijekla (demografski razlozi – više
muškaraca nego žena kolonizatora + društveno prihvatljiva rodna dinamika veza)
 Veze između muškaraca Španjolaca/Portugalaca i žena domorodačkog ili afričkog
porijekla – veliki broj djece miješanog porijekla – kategorije mestizo i mulat reflektiraju
rasnu raznolikost
 S vremenom rasna klasifikacija postaje iznimno kompleksna – generacije višestruko
miješanog porijekla – brojne prijelazne kategorije – postaje sve teže razaznati porijeklo
na temelju isključivo fizičkog izgleda
 Harris – istraživanje rasne klasifikacije u Brazilu 1960-ih – 40 različitih rasnih termina u
zajednici koju je istraživao (ne samo prema boji kože već i drugim fizičkim
karakteristikama te porijeklu)
 Brazilski institut za geografiju i statistiku – istraživanje samopoimanja rase - 134 tipa
 Rasa kao kulturna, a ne biološka kategorija:
 Sustavi rasne klasifikacije se razlikuju među društvima
 Rasne kategorije i njihova značenja mijenjaju se historijski
 Rasna klasifikacija i identitet – relacijski, nastaju i mijenjaju se uslijed društvene
interakcije
 Oznake rasnih razlika nakon ranog kolonijalnog razdoblja su jednako kulturne
kao i fizičke; identifikacija osobe kao mestizo označava i razliku u odijevanju,
jeziku i zanimanju, kao i fenotipske karakteristike
 Za razliku od rigidnih rasnih granica u Sj. Americi, u Lat. Am. je rasna klasifikacija
kompleksnija jer se temelji i na razlikama u zanimanjima, bogatstvu, obrazovanju itd.
 Primjer Peléa – iz perspektive Sj.Am. bio bi rasno klasificiran kao Afroamerikanac; mnogi
Brazilci ga zbog statusa i bogatstva doživljavaju kao bijelca
 Iako boja kože u Lat.Am. nije nevažna, ona nije jedina odrednica rase
  Eng. racial passing – društveni proces tijekom kojeg osoba prelazi iz jednog položaja u
rasnoj hijerarhiji u drugi
 Često uključuje prekidanje veza s obitelji i prijateljima koji bi osobu povezivale s “nižim”
statusom
 Promjena načina odijevanja, jezika i sl.

Zaključak
 Rasa – kulturni i društveni konstrukt, a ne biološka datost
 Najvećim dijelom rezultat kolonijalne ekspanzije

Mestizaje
 U biološkom smislu (miješanje španjolske i indijanske krvi) mestizo/a postoji od
najranijeg kolonijalnog razdoblja – nositelji mestizo identiteta, priroda tog identiteta –
predmet prijepora
 Mestizo identitet u smislu kulturno definirane rasne kategorije – novijeg porijekla,
višestruka značenja
 Sredina 19. stoljeća, Peru, rano razdoblje republike – samoidentifikacija kao mestizo/a
nije bila uobičajena
 Poteškoće svrstavanja u mestizo kategoriju na temelju isključivo fenotipa – promjenjiva i
fluidna samoidentifikacija ljudi
 Mnogi su se samoidentificirali kao “Indijanci” – pravo na zemlju (uz obvezu danka)
 Što znači biti mestizo/a, tko je mestizo/a – donedavno predmet intelektualne debate
više nego samoidentifikacije
 Poimanje mestizaje u negativnom smislu – kao rasno onečišćenje
 Poimanje mestizaje u pozitivnom smislu – modernizacija nacije
 Mestizaje kao ideologija miješanja rasa – podjednako proces kulturne promjene kao i
rezultat biološkog miješanja
 Rasa u Latinskoj Americi i na Karibima (i općenito) – kulturni konstrukt
 Iako često potkrjepljivana znanstvenim diskursom, rasne tipologije i hijerarhije su
kulturni sustavi koji pokušavaju objasniti razlike u fizičkom izgledu i kulturnim atributima
putem pogrešnih pretpostavki o biološkim razlikama
  Rasne tipologije i hijerarhije u Latinskoj Americi nisu bile konzistentne, mijenjaju se s
vremenom, različite u različitim regijama

ETNICITET
 Koncept proizašao iz društvenih znanosti kao pokušaj prevazilaženja koncepta rase
 Temelji se na promišljanju kulturne svojstvenosti kao polazišta distinkcija među ljudima
 Od 1980-ih u Latinskoj Americi nastaju brojni društveni pokreti koji se temelje na
etnicitetu
 Dio šireg globalnog trenda – artikulacija zahtjeva na temelju kulturne različitosti i obrane
kulturnih prava, a ne samo ekonomskih
 Borba za prava domorodačkih i afroameričkih skupina u Lat.Am. + borba za prostor za
izražavanje kulturne različitosti unutar nacionalnih kultura koje su se često neprijateljski
odnosile prema domorodačkima
 Etnicitet kao ključ za razumijevanje društvene situacije u Lat.Am. danas
 Različiti načini izražavanja etniciteta i borbe za prava etničkih skupina:
 Formiranje etničkih organizacija
 Izražavanje kulturnih različitosti kroz popularnu kulturu (glazba, ples, i sl.)
 Globalno priznanje ljudskih prava domorodačkih zajednica i prava na kulturni
izričaj
 Debate o odnosima većine i manjine u društvu
 Razlika između termina “domorodac” (indigeno) i Indijanac (Indio) u različitim regijama;
različite konotacije
 Npr. Indijanac – uobičajenije u svakodnevnom govoru u Gvatemali, u Ekvadoru i Boliviji –
domorodac
 Indijanac (Indio) – često ima rasistički podtekst
 Domorodac – značajnije postaje u novije vrijeme, s nastankom etničkih pokreta

Domorodačko stanovništvo i pravo na zemlju

 Historijsko povezivanje domorodačkog stanovništva i zemlje
 Od 1980-ih pravo na zemlju postaje dio šire borbe za kulturna prava mnogih
domorodačkih zajednica
 Prava na zemlju koja se temelje na naslijeđu predaka + suvremena borba za očuvanje
kulture – zahtjevi za priznanjem teritorijalnih prava
 Uspjeh takvih zahtjeva (u Lat.Am.) – dijelom i zbog povećane globalne svijesti o važnosti
očuvanja prirode, prašuma i sl.
 Najveći uspjeh u borbi za teritorijalna prava – tamo gdje se područja koja imaju
društvenu važnost za domorodačku zajednicu (vjerski element) poklapaju s ekološki
ugroženim područjima
 Pleme Kayapo – spriječili izgradnju brane koja bi uzrokovala potapanje velikog dijela
teritorija na kojem su živjeli; velika međunarodna pozornost – brazilska vlada odustala
od izgradnje
 Nekoliko aspekata borbe plemena Kayapo i uspjeha:
 Aproprirali zapadni ekološki diskurs i iskoristili ga kako bi predstavili veze između
zajednice i okoliša, sebe kao čuvare prašume
 Zajedno s drugim domorodačkim zajednicama konstruirali multietničko selo
Altamira u središtu područja ugroženog izgradnjom brane – suprotnost između
uništenja okoliša i održivosti i kompatibilnosti prirode i čovjeka koje
reprezentiraju domorodačke zajednice
 Koristili medijsku tehnologiju za predstavljanje borbe i podizanje svijesti