I liminalnost
Master teza
Student: Ana Toljić M_2013/110 Mentor: Đorđe Stojanović
Arhitektonski fakultet Univerzitet u Beogradu, maj 2016.
1.0 UVOD
Kako gradovi širom sveta nastavljaju da rastu: urbana proširenja postaju kumulativno
pitanje. Jedan od problema vezanih za širenje gradova je povećanje fizičke udaljenosti
koju mnogi moraju da pređu na putu između posla i kuće. Gradska veća i lokalne
samouprave širom sveta već imaju ili trenutno razvijaju inicijative za progušćavanje
urbanih centara kako bi olakšali pritisak na infrastrukturu većih gradova: i održavanje
kvalitetnijeg života unutar istih.
Budući da je savremeni grad hibridan, njegovi prostori mogu biti živi samo ukoliko
odgovore stepenu nedetermisanosti (promenljivosti) koji omogućava različitim, i vrlo često,
kao u ovom slučaju, različitim gradskim uticajima da koegzistiraju.(5)
Ova studija je fokusirana prvenstveno na razumevanje prostora koji nastaje kao proizvod
delovanja sila koje se javljaju prilikom spajanja dveju tipologija - stanovanja i poslovanja.
Studijom slučaja i analizom konteksta, dolazi se do stvaranja situacije u kojoj se u relaciju
dovode ove dve tipologije. Razvrstavanjem i sistematizacijom zadatih karakteristika, stvara
se područje za delovanje nove tipologije, kao i same njene studije.
„liminalnost"
U antropologiji, liminalna faza Ili liminalnost (od latinske reći Limen, što znači "prag") je
kvalitet dvosmislenosti ili dezorijentacije koja se javlja u srednjem stadijumu rituala, kada
učesnik nema svoj pred-ritualni status, a još nije završen prelazak na status koji će
zadržati kada se Ritual završi. Tokom liminalne faze rituala, učesnici "stoje na pragu"
između svog prethodnog načina struktuiranja svog identiteta, vreme ili zajednica, i novog
načina, koji uspostavlja ritual.
U knjizi Zašto teorija simbioze? (2) Kurokavva govori o novoj etapi razvoja društva u kome
zapanjujuća pluralnost života zauzima primarnu poziciju u odnosu na homogenost i
univerzalnost prethodnog doba. Ono što je oslonac novog doba, po Kurokavvi je upravo
zamena ideala o univerzalnom - simbiozom različitih kultura. On dalje prepoznaje da je
simbioza ovih heterogenosti cilj svih društvenih aktivnosti, posebno u ekonomiji i
tehnologiji, a sam sistem prostorne komunikacije predstavlja sistem prevođenja.
Ovo istraživanje ispituje koncept liminalnog prostora (mikrosredine), u kome se odnosi koji
nastaju stvaraju kao posledica hibridnosti dva data konteksta (dve date sredine). Ovakva
tranzicija pruža mnoštvo prostornih iskustava, ona liči na grad, u stanju je da se poveže i
među sobom reaguje, sa jedne kao i sa druge strane granice. Pojava hibridnosti
savremenog društva opredeljuje jedan od aktuelnih problema projektantske delatnosti -
regulisanje sve različitijih faktora savremenog života. (5) Konflikti koji nastaju u ovakvim
vezama, zahtevaju specifičan tretman da bi ovakav sistem funkcionisao.
U odnosu na to, može se zaključiti da nije poenta da se stvori nov model ponašanja, već
transformacija postojećih sistema, njihovo ponovno tumačenje i ispoljavanje.
Prema Palazmi, jedino čulo koje omogućuje makar površnu percepciju ovog tehnološki
ubrzanog fenomena je čulo vida, koje, opet, uzrokuje život označen večnim sadašnjim
trenutkom, sravnjenim brzinom i dinamikom odvijanja događaja. (4) Opisanu brzinu
promene svih konteksta kojima smo okruženi, u smislu konstruisanja fizičkih okvira
neophodnih da podrže odvijanje bilo kakve aktivnosti, na superioran način obraduju
koncepti i manifestacije efemerne arhitekture, što je i pokazano analizom niza konkretnih
činilaca i dejstava ovog fenomena.
Prema ulogama koju liminalna arhitektura ostvaruje prilikom formiranja graničnih prostora,
moguće je konstatovati da ona ispunjava:
- Demarkacionu funkciju
- Morfološku funkciju
- Ambijentalnu funkciju
- Performativnu funkciju
- Scensku funkciju i
- Tehničko-tehnološku funkciju. (11)
6.0 ZAKLJUČAK
Mikrosredina kao liminalni momenat omogućava prostoru da pruži šansu svakom korisniku
specifičan doživljaj događaja, preodređen samo za njega i na taj način ga dovede do
subliminalnog postojanja i beskonačnog pretapanja virtuelnog u realno, dokle god se taj
korisnik upušta i prepušta ovakvom odnosu