AMANDMAN
član 23.
Borački/braniteljski dodatak ostvaruju borci/branitelji R BiH, koji nisu ostvarili nikakvo, stalno mjesečno primanje,
na osnovu direktnog učešća u oružanom otporu i borbi u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992-1995. godine u R
BiH (osim tjelesnog obeštečenja za RVI).
Nije korektna ovakva definicija boračkog dodatka, “obeštećenje za duševnu bol, zdravstveno i psihološko
oštećenje”, kao da su svi branioci bolesni. Treba da stoji: “Borački dodatak je novčana naknada braniocima koji
su učestvovali u odbrani BiH.”
član 24.
2. Kategorija: linijske-frontalne jedinice, domobranske jedinice, artiljerijske jedinice bliže podrške, ostale
inženjerijske jedinice, ABHO jedinice, protivazdušna odbrana (PVO), sanitetske jedinice, vojna policija,
jedinice MUP-a koje su bile angažovane u prve borbene linije, komandni kadar.
3. Kategorija: komande brigada, operativnih grupa (OG), divizija, korpusa i generalštaba. Pozadinske jedinice
(POZ), logističke baze, ratne bolnice, dalekometna artiljerija (koja je izvan zone 3 km od prve borbene
linije), ostale jedinice sličnog formacijskog angažmana.
4. Jedinice MUP-a koje nisu bile angažovane u borbene linije, jedinice elektronskog izviđanja, obavještavanja
i javljanja, štabovi Teritorijalne odbrane (TO) (izvan 6 km ratne zone djelovanja) regrutni i nastavni centri,
gradske bolnice.
Pripadnici ovih jedinica iz stava 4. nemaju pravo na borački/braniteljski dodatak, osim ako nisu bili angažovani u
oružanim dejstvima najmanje 6 mjeseci, u nekoj od kategorija pod stavom, 1 , 2, ili 3.
Analiza amandmana I
Postavlja se osnovno pitanje ko sve pripada u koju kategoriju, koje vrijeme, koliko vremena, da li je
branilac morao da puca, drži liniju ili napada, i niz drugih nelogičnosti, te potvrde mogli bi izdavati
samo oni koji su neposredno naređivali tim borcima, a to je komandni kadar određene jedinice, što je
gotovo nemoguće ponovno prikupljati i obrađivati. Jesu li pripadnici 1. kategorije svi pripadnici Armije
i HVO-a koji su se borili u općinama srednje Bosne ( npr. Gornji Vakuf, Novi Travnik, Vitez, Mostar,
Bugojno,..... ili Goražde, Teočak, Posavina…..) gdje su sve jedinice i svi stanovnici koji su se tu zatekli u
toku rata bili angažovani a linije su bile na 10 do 100 metra udaljenosti. Sarajevo, opsada 4 godine
???????, kako to kategorizirati. Valja dobro pogledati šemu Zavoda za zapošljavanje iz koje se vidi da
od 46.169 branilaca koji se nalaze na birou njih 40.160 ima NSS, NKV, PKV i KV zvanje (obrazovanje)
što u suštini znači da se nisu mogli baš sakrivati u pozadinu, a ako i jesu oni su rješeni i uhljebljeni, te
da je njih 99% pripadalo pravim borcima.
Član 25.
Lica iz Člana 24. ovog zakona, imaju pravo na mjesečni novčani dodatak, po osnovu uešća u Oružanim snagama
RBiH (ARBiH, HVO, HOS i MUP), obračunat po osnovu broja mjeseci provedenih u neposrednom učešću u borbenim
dejstvima od 08.04.1992. godine do 23.12.1995. godine, izuzev jedinica (HVO i HOS, PL, Zelene beretke, TO
specijalna i rezervna milicija) koje su učestvovale u borbenim dejstvima oko sela Ravno i druge jedinice koje su
učestvovale u borbenim dejstvima na Kupreškom i Posavskom ratištu a prije 08.04. 1992.godine u visini od:
1. Kategorija: 0,3% od prosječne plaće u FBiH za prethodnu godinu pomnoženu sa brojem mjeseci
neposrednog učešća u borbenim dejstvima.
2. Kategorija: 0,2% od prosječne plaće u FBiH za prethodnu godinu pomnoženu sa brojem mjeseci
neposrednog učešća u borbenim dejstvima
3. Kategorija: 0,1% od prosječne plaće u FBiH za prethodnu godinu pomnoženu sa brojem mjeseci
neposrednog učešća u borbenim dejstvima.
Analiza amandmana.
Šta znači definicija: “obračunat po osnovu broja mjeseci provedenih u neposrednom učešću u
borbenim dejstvima”, da li je branilac morao da puca, napada, čuva liniju,… Ponovo primjer rata u
srednjoj bosni između Armije, HVO-a, HV,..( Gornji Vakuf, Vitez, Mostar, Novi Travnik, ….), svi su
bili i na liniji, a povremeno i diverzanti, branioci i napadaći….. Kako kategorizirati demobilisane
borce u Sarajevu ??????. Po ovoj definiciji niko od demobilisanih branilaca nema više od 12 mjeseci
“neposrednog učešća u borbenim dejstvima”, a posebno to nema 1 kategorija, to bukvalno znači
da su borci koji pripadaju 1. Kategoriji, a koji imaju 3 i više godina učešća u odbrani BiH, svaki treći
dan išli u akcije, napad, oslobađanje ili bili ispomoć u odbrani jer je protivnik napadao. Potvrde bi
mogli izdavati samo oni koji su neposredno naređivali tim borcima, a to je komandni kadar
određene jedinice, što je gotovo nemoguće ponovno prikupljati i obrađivati. Nemoguće je izvršiti
ovakvu kategorizaciju demobilisanih boraca, a posebno treba imati na umu da je u BiH bio totalni
rat. No i pored toga iz naredne šeme je vidljivo šta bi i koliko dobijao demobilisani borac ako bi
amandman bio provodiv.
Zaposleni demobilisani borac koji ima primanja manja od prosječne plate u FBiH primali bi 50%
sredstava od obračunatog boračkog dodatka, imajući u vidu da po članu 27. (a) stav (6) “ Pravo na
borački dodatak, nemaju ni branioci koji imaju manje od 6 mjeseci učešća u borbenim dejstvima….” a
shodno Članu 27. (b) stav (3) koji glasi:
3. Branioci koji su zaposleni, imaju privatni obrt, firmu ili obavljaju neku drugu djelatnost koja im donosi redovna
mjesečna primanja manja od prosječnog ličnog dohotka u Federaciji BiH, imaju pravo na 50% branilačkog /
braniteljskog dodatka do sticanja uslova za penziju / mirovinu. Ostvarivanjem uslova i zakonskog prava na redovnu
penziju / mirovinu oni stiču uslov za puni iznos boračkog / braniteljskog dodatka koji mu pripada.
Primanja boračkog dodatka za zaposlenog demobilisanog borca koji ima primanja manja od prosječne plate
Lica iz člana 24. ovog Zakona, imaju pravo na borački / braniteljski dodatak za vrijeme nezaposlenosti koji će biti
uvećan, tako što se ostvareni borački / braniteljski dodatak biti pomnožen sa koeficijentom dobivenim na osnovu
provedenih mjeseci u učešću i odbrani R BiH i to:
Borački / braniteljski dodatak "za vrijeme nezaposlenosti" ni po kojem osnovu ne može prelaziti 35 % prosječne
plaće (ili veći od minimalne penzije / mirovine), niti biti manji od 1o% prosječnog ličnog dohotka u Federaciji BiH za
predthodnu godinu.
Član 25.(b) će detaljnije biti regulisan i preciziran "pravilnikom o pravu na borački / braniteljski dodatak", koji treba
biti urađen u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovog Zakona.
Analiza amandmana
b) Koeficijent 2 od 19 do 24
mjeseca provedenih odbrani BiH 31,2 41,6 52 62,4 72,8 83,2 93,6 104 114,4 124,8
c) Koeficijent 2,5 od 25 do 36
mjeseci provedenih odbrani BiH 39 52 65 78 91 104 117 130 143 156
d) Koeficijent 3 od 37 do 43
mjeseca provedenih odbrani BiH 46,8 62,4 78 93,6 109,2 124,8 140 156 171,6 187,2
Napomena: nezaposleni demobilisani borac bi dobijao iznos KM, tako što se ostvareni borački dodatak iz drugog
reda ( 15,6; 20,8; ……..52; 57,2; 62,4) množi sa određenim koeficijentom (1,5; 2; 2,5; 3 ili 3,5) u zavisnosti od broja
mjeseci provedenih u odbrani BiH.
b) Koeficijent 2 od 19 do 24 mjeseca
provedenih odbrani BiH 20,4 27,2 34 40,8 47,6 54,4 61,2 68 74,8 81,6
d) Koeficijent 3 od 37 do 43 mjeseca
provedenih odbrani BiH 30,6 40,8 51 61,2 71,4 81,6 91,8 102 112 122,4
b) Koeficijent 2 od 19 do 24 mjeseca
provedenih odbrani BiH 10,8 14,4 18 21,6 25,2 28,8 32,4 36 39,6 43,2
d) Koeficijent 3 od 37 do 43 mjeseca
provedenih odbrani BiH 16,2 21,6 27 32,4 37,8 43,2 48,6 54 59,4 64,8
Postavlja se osnovno pitanje, šta će i koliki iznos dobijati demobilisani borac kada ode u prijevremeno
povoljnije penzionisanje demobilisanih boraca. Sada po postojećem zakonu o prijevremenom
povoljnijem penzionisanju za demobilisane borce, 3 godine učestvovanja u odbrani BiH, i minimalno 20
godina (ratnog+radnog) staža demobilisani branilac dobija 54 KM po godini učešća u odbrani BiH,
odnosno, za 4 godine učešća dobija 4x54= 216 KM, ili beneficirano, za 8 godina po 27 KM (8x27=
216KM). Za preostalih 12 godina redovnog radnog staža dobija 12x 11 KM= 132 KM, te prima ukupno
348 KM, to jest minimalnu penziju. Problem je šta sa demobilisanim borcima koji imaju i ratni i radni
staž a ne zadovoljavaju minimum od 20 godina da se bilo kad penzionišu. To po ovom prijedlogu nije
riješeno niti pravilno valorizovano. Dakle šta sa demobilisanim borcem koji ima 2, 3 ili 4 godine ratnog
učešća i 1, 3, 5, 7, 10 ili 11 godina radnog staža,(nemože napuniti potrebnih 20 odina staža za
povoljnije penzionisanje) po ovom prijedlogu ostao bi na boračkom dodatku koji je puno niži i
diskriminirajući za borce. Potrebno je pravilno i približno isto valorizovati ratni i radni staž svakog
demobilisanog borca te mu u odgovarajućoj starosnoj dobi to isplačivati.
Član27.
1. Članovi porodica šehida i poginulih boraca, jer nisu direktni učesnici u borbenim dejstvima, a koji dobijaju
porodičnu invalidninu,
2. Osobe i lica koja su bili u Oružanim snagama FBiH i Policijskih jedinica, a nemaju status branioca, Član 2. ovog
Zakona, (koji nisu uč estvovali u borbenim dejstvima), već su svoju djelatnost / službu obavljali na slobodnoj
teritoriji RBiH; opštinskim službama, korpusima, divizijama, Operativnim grupama, štabovima TO i brigadama, ali
nisu bili u lancu komandovanja i rukovođenja, već su bili uslužna djelatnost, administracija i personal.
3. Dobitnici najvećih ratnih priznanja i odlikovanja, koji osim ovog prava (na odlikovanja), su ostvarili i neka druga
prava koja im obezbjeđuju redovna mjesečna novčana primanja, (lični dohodak, penzija, lična invalidnina itd.)
4. Lica koja su po Uredbama Vojske Federacije BiH penzionisana na osnovu i komandnog položaja ili oficirskog čina
od čina Majora do Generala i više, te su ostvarili "benificirane penzije" po visokim koeficijentima koje se
sufinansiraju iz sredstava koja su namjenjena braniocima RBiH iz Budžeta FbiH
5. Službe Civilne zaštite (CZ), Uzbunjivanja, Vatrogasci, Radni vodovi (radna obaveza), pozadinska Logistika,
namjenska industrija, povjerenici i ostali.
6. Pravo na borački / braniteljski dodatak, nemaju ni branioci koji imaju manje od 6 mjeseci učešćaa u borbenim
dejstvima, osim RVI koji su poslije ranjavanja proglašeni nesposobnima za službu
1.Djelomično ograničenje na pravo imaju RVI (preko 70% invaliditeta) kojima se borački / braniteljski dodatak
računa do trenutka ranjavanja i nastupanja najveće lnvalidnosti ili do donošenja Rješenja da je navedena osoba
"onesposobljena za vojnu službu"
2. RVI koji nisu ranjeni / nastradali na borbenom zadatku, vršenju dužnosti ili u pripravnosti, već na odmoru kod
kuće ostvaruju Pravo na 50% branilačkog dodatka
3. Branioci koji su zaposleni, imaju privatni obrt, firmu ili obavljaju neku drugu djelatnost koja im donosi redovna
mjesečna primanja manja od prosječnog ličnog dohotka u Federaciji BiH, imaju pravo na 50% branilačkog /
braniteljskog dodatka do sticanja uslova za penziju / mirovinu. Ostvarivanjem uslova i zakonskog prava na redovnu
penziju / mirovinu oni stiču uslov za puni iznos boračkog / braniteljskog dodatka koji mu pripada.