UNIVERZITET U BEOGRADU
FAKULTET ZA SPECIJALNU EDUKACIJU I REHABILITACIJU
IZDAVAČKI CENTAR − CIDD
POREMEĆAJI KOMUNIKACIJE KOD
TRAUMATSKIH OŠTEĆENJA MOZGA
Beograd, 2012
EDICIJA: MONOGRAFIJE I RADOVI
Prof. dr Mile Vuković
POREMEĆAJI KOMUNIKACIJE KOD TRAUMATSKIH
OŠTEĆENJA MOZGA
Izdavač
Univerzitet u Beogradu
Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, CIDD
Za izdavača
Prof. dr Jasmina Kovačević, dekan
Recenzenti
Prof. dr Mirjana Petrović Lazić, Univerzitet u Beogradu
Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
Prof. dr Dragan Pavlović, Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet
Prof. dr Vesna Polovina, Univerzitet u Beogradu, Filološki fakultet
Lektura i korektura
Biljana Cukavac
Dizajn korica
Mr Boris Petrović
Tiraž: 300
ISBN 978-86-6203-025-2
5
Oblici poremećaja verbalne komunikacije .............................. 45
Afazije ....................................................................................................... 45
Oštećenje diskursa ................................................................................. 48
Neafazički poremećaji jezika ............................................................... 48
Poremećaji neverbalne komunikacije ............................................... 50
Komunikativna kompetentnost .....................................................51
Na šta ukazuju poremećaji komunikacije ..................................51
Ko procenjuje jezičke i komunikacijske deficite .................. 52
Kako okruženje može pomoći u prevazilaženju
komunikacijskog deficita ................................................................. 52
Šta raditi kada se uoče problemi u komunikaciji .................. 53
Poremećaji motorne inicijacije i planiranja govora ......... 54
Mutizam ................................................................................................... 54
Dizartrija .................................................................................................. 55
Apraksija govora ..................................................................................... 56
6
Teorija govornog akta ....................................................................... 76
Konverzaciono značenje ................................................................... 77
Poremećaji pragmatike u odnosu na tip i mesto
oštećenja mozga...................................................................................... 77
Karakteristike poremećaja pragmatike kod traumatskih
oštećenja ................................................................................................... 78
Pragmatika i kognicija ........................................................................... 80
Kognicija i komunikacija ..................................................................... 81
Uticaj kognitivnih poremećaja na sposobnost komunikacije ...... 82
Deficiti obrade informacija i komunikacija ..................................... 83
Poremećaj egzekutivnih funkcija i komunikacija ........................... 84
Oštećenje pamćenja i komunikacija................................................... 86
7
Opšte smernice u tretmanu ...............................................................109
8
Memorija i orijentacija .....................................................................144
Proceduralna memorija....................................................................... 145
Vizuospacijalne i konstruktivne sposobnosti ......................146
Topografska evaluacija ...................................................................146
Egzekutivne funkcije ........................................................................ 147
Mišljenje ................................................................................................... 149
Promene osećanja i raspoloženja ...............................................150
Svakodnevne životne aktivnosti ................................................ 152
Skrining poremećaja kognitivnih funkcija kod dece ......155
Procena pažnje ......................................................................................155
Procena govora i jezika ........................................................................156
Memorija i orijentacija ........................................................................ 157
Vizuospacijalne i konstruktivne sposobnosti ...............................158
Procena egzekutivnih funkcija ......................................................... 159
Promene osećanja i raspoloženja ......................................................160
Svakodnevne životne aktivnosti ....................................................... 161
9
Grupna terapija .................................................................................... 187
Kako postići generalizaciju ponovo uspostavljenih
veština ....................................................................................................... 188
Procena efikasnosti tretmana ........................................................... 189
Postupci motivisanja pacijenta u rehabilitaciji ................ 191
Specifični pristupi u tretmanu diskursa ................................ 192
Tretman narativnog diskursa ............................................................ 194
Tretman proceduralnog diskursa ..................................................... 196
Tretman konverzacijskih veština ..................................................... 198
Vežbanje komunikacijske svesnosti ..........................................202
Tretman deficita nalaženja reči ................................................207
10
D ESETO POGLAVLJE: POREMEĆAJI GUTANJA ...............229
J
EDANAESTO POGLAVLJE: TEORIJA UMA I
SOCIJALNE VEŠTINE ......................................................................247
Teorija uma osoba sa traumom mozga ......................................249
Socijalne veštine kod traumatskih oštećenja mozga .....252
Definicija pojma socijalne veštine ....................................................252
Modeli socijalne veštine .................................................................253
Procena socijalnih veština ............................................................255
Metode procene ....................................................................................255
Tretman deficita socijalne veštine........................................... 261
Pristupi tretmanu ................................................................................262
Eliminacija asocijalnog ponašanja....................................................262
Vežbanje prosocijalnih ponašanja ....................................................264
11
D VANAESTO POGLAVLJE: STUDIJE SLUČAJEVA ............267
LITERATURA .....................................................................................303
P R I L O Z I ............................................................................................325
12
Zatvorene povrede mozga uzrokuju veoma raznoliku i
kompleksnu sliku oštećenja komunikacije. Poremećaji se javlja-
ju u obliku afazije, neafazičkih deficita jezika, dizartrije, apraksije govora,
mutizma, ali se manifestuju i u drugim oblicima. Afazička simptomato-
logija, koja je u ovoj populaciji prisutna u manjem procentu, uglavnom se
podudara sa simptomatologijom afazija koje se sreću kod drugih etiološ-
kih činilaca, kao što su cerebrovaskularna oboljenja ili ratne penetrantne
povrede mozga, na primer. S druge strane, neafazički deficiti jezika, koji
su tipični za zatvorene povrede glave, imaju specifičnu simptomatologiju
koja se mora posmatrati sa više aspekata. Napred navedene činjenice, kao
i povećanje broja osoba sa trajnim oštećenjima jezičkih, komunikacijskih
i kognitivnih sposobnosti posle moždane traume, naveli su me da napi-
šem ovu knjigu. U prikupljanju građe za monografiju koristio sam vlasti-
te empirijske podatke do kojih sam došao tokom dugogodišnjeg bavljenja
jezičkim i kognitivnim funkcijama kod traumatskih oštećenja, ali i obi-
mnu naučnu i stručnu literaturu.
Početkom devedesetih godina, kada sam počeo sa istraživanjima u
ovoj oblasti u cilju izrade doktorske disertacije, ceo koncept ispitivanja
bio je baziran na paradigmi klasičnih afazičkih sindroma. Međutim, to-
kom dijagnostičke obrade pacijenata, zarad uključivanja u studiju koja se
odnosila na ispitivanje afazija traumatskog porekla, bio sam prinuđen da
znatan broj tih pacijenata isključim iz uzorka, jer su po kliničkoj slici i di-
namici oporavka odstupali od pacijenata sa afazijom vaskularne etiologi-
je koji su služili kao reper za definisanje afazičkog poremećaja. Upravo to
me je i podstaklo da nastavim sa istraživanjem poremećaja komunikacije
kod traumatskih oštećenja mozga. Osim naučne radoznalosti i potrebe
da što bolje upoznam prirodu tih poremećaja, dodatni motiv za bavljenje
tom oblašću jeste i potreba za ukazivanjem na značaj bolje organizacije
procesa rehabilitacije osoba kod kojih trauma mozga često ostavlja trajne
posledice na fizičkom, psihičkom i socijalnom planu. Poseban motiv za
13
pisanje ove monografije jeste i želja da tu materiju učinim dostupnom
studentima logopedije, diplomiranim logopedima i drugim stručnjacima
koji se bave poremećajima humane komunikacije i neurorehabilitacijom.
Monografija Poremećaji komunikacijie kod traumatskih oštećenja
mozga podeljena je na 12 poglavlja. Prvo poglavlje, Trauma glave, opisu-
je opšte epidemiološke podatke, patofiziologiju i kliničke karakteristike.
Drugo poglavlje, Poremećaji komunikacije: opšti pojmovi, uvodi čitaoca
u pojmove govora, jezika i komunikacije, mehanizme nastanka poreme-
ćaja tih funkcija, uz prikaz opšte simptomatologije oštećenja verbalnih
i neverbalnih aspekata komunikacije. Treće poglavlje obrađuje pristupe
proceni neafazičkih poremećaja jezika kod traumatskih oštećenja mozga,
koji su sagledani iz afaziološkog, psiholingvističkog i kognitivnog ugla.
Posebna pažnja je posvećana diskurs analizi, značaju konteksta i psiho-
socijalnih aspekata u proceni poremećaja jezičke funkcije kod osoba sa
moždanom traumom. U četvrtom poglavlju razmatrana je pragmatika u
širem smislu, a zatim i poremećaji pragmatskih veština, uz poseban osvrt
na odnos poremećaja pragmatike i kognicije u uslovima traumatskog
oštećenja mozga.
Poglavlje Poremećaji komunikacije kod dece tretira uzroke moždane
traume u detinjstvu, oštećenje jezičke strukture i diskursa kod dece, za-
tim procenu i tretman jezičkih i komunikacijskih sposobnosti. Nared-
no poglavlje sadrži iscrpan prikaz poremećaja kognitivnih funkcija kod
dece i odraslih sa moždanom traumom. Uključeni su poremećaji pažnje,
pamćenja, inteligencije, egzekutivnih funkcija, vizuelne percepcije, a
posebno je prikazana klinička slika patologije frontalnih režnjeva. U
sledećem poglavlju je prikazana metodologija skrininga jezičkih i kogni-
tivnih sposobnosti kod osoba sa moždanom traumom. Poglavlje Tretman
poremećaja komunikacije zahvata veliki deo ove monografije. S obzirom
na specifičnosti poremećaja komunikacije kod moždane traume, iscrpno
su obrađena pitanja koja se odnose na uticaj premorbidnih faktora na ver-
balno ponašanje, pristupe, principe i ciljeve tretmana. Pored toga, ista-
knut je značaj timskog rada u rehabilitaciji osoba sa moždanom traumom.
14
Istovremeno, ovde je detaljno opisan pristup tretmanu različitih tipova
diskursa, a na kraju su dati primeri vežbi za tretman deficita jezičke struk-
ture. Budući da je dizartrija čest oblik govornog poremećaja u populaciji
sa traumom mozga, deveto poglavlje je posvećeno pitanjima prevalencije
i tipova dizartrije, uz prikaz perceptivnih, akustičkih i fizioloških karak-
teristika, a potom i terapijskih procedura, čija je efikasnost potvrđena
u kliničkoj praksi. Poremećaji gutanja su tema desetog poglavlja ove
monografije u kome su prikazani fiziologija gutanja, definicija, tipovi i
simptomi disfagije, zatim metode procene i tretmana, sa naročitim osv-
rtom na ulogu logopeda u lečenju pacijenata sa disfagijom. U sledećem
poglavlju, obrađene su dve veoma aktuelne teme: teorija uma i socijalne
veštine osoba sa traumom glave, čime se čitalac upoznaje i sa najfinijim
aspektima problema komunikacije traumatskog porekla. Poslednje po-
glavlje posvećeno je prikazima slučajeva sa poremećajima komunikacije
kod dece, adolescenata i odraslih sa traumom mozga. Shodno činjenici
da studije slučajeva u afaziologiji predstavljaju dragocen materijal za raz-
matranje naučno-stručnih pitanja, izabrani su najeklatantniji primeri, uz
prikaz karakteristika različitih oblika poremećaja komunikacije i dina-
mike oporavka.
Knjiga je primarno namenjena studentima svih nivoa studijskog
programa Logopedija, ali može biti od koristi i studentima drugih stu-
dijskih programa u oblasti specijalne edukacije i rehabilitacije, zatim
studentima psihologije, lingvistike i medicine. Monografija je, takođe,
namenjena i već formiranim stručnjacima koji se bave govorom, jezikom
i komunikacijom ili rehabilitacijom osoba sa poremećajima govornih i
kognitivnih sposobnosti. Nadam se će ona biti podsticaj za dalja istraži-
vanja ove izuzetno važne i zahtevne oblasti.
15