TEZISTE TIJELA, RAVNOTEZA, KONSTITUCIJA TIJELA

Tijelo se sastoji od čestica, a na svaku od njih djeluje sila teža. Zbroj svih tih sila na čestice je ukupna sila teža na
tijelo, a njeno hvatište naziva se težište tijela i označava se sa T. Odnosno mozemo reci da je teziste tacka tijela
kroz koju prolaze sve tezisne linije tog tijela.Težište tijela možemo zamisliti kao točku u kojoj je koncentrirana sva
težina tijela.

Kod pravilnih homogenih tijela, težište se nalazi u njihovom središtu. Nepravilnim tijelima težište se određuje
pomoću viska koji pokazuje pravac djelovanja sile teže koji se naziva težišnica. U sjecištu težišnica nalazi se
težište tijela.

Tijelima koja mijenjaju svoj oblik mijenja se i položaj težišta kao, na primjer, ljudskom tijelu. Kada čovjek stoji
težište mu je u abdomenu, a pri izvijanju prilikom skoka u vis težište je ispod tijela.

Teziste cijelog tijela kod odraslog covjeka se nalazi u visini 3. ili 4. kraljeska.

Kada tijelo podupremo u pravcu težišta ono miruje i kažemo da je u ravnoteži

Tijelo je u ravnotezi kad su slile koje na njega djeluju uravnotezene.

Pojmovi koji odredjuju ravnotezu su velicina povrsine oslonca, visina tezista i masa tijea. Ravnoteza je stabilnija
sto je povrsina oslonca veca, visina tezista niza i masa tijela veca.

Povrsina oslonca ili tacka oslonca predstavlja onaj najmanji dio dijela koji je u dodiru sa tlom u jednoj tacci
oslonca odnosu u zbiru tacaka sto cini povrsinu.

Da bi se sprijecilo padanje tijela ono mora biti poduprijeto u jednoj ili vise tacaka. Tijelo poduprijeto u jednoj
tacki bice u ravnotezi samo ako je tacka podupiranja u tezistu ili na vertikalnoj pravoj koja prolazi kroz njegovo
teziste.

Prema polozaju tezista i oslonca rzlikujemo tri vrste ravnoteze

• Stabilna

• Labilna

• Indiferentna ravnoteža/ neprekidna ravnoteza

Stabilna ravnoteza nastaje kada se teziste tijela nalazi vertikalno ispod oslonca tijela.
Kod stabilne ravnoteže tijelo se nakon pomaka iz ravnotežnog položaja vraća u prvobitni položaj, zbog
djelovanja svoje tezine.Ova vrsta ravnoteze se susrece kod vjezbanja na spravama u visu.

Labilna ravnoteza nastaje kada se teziste tijela nalazi iynad oslonca. Tijelo ce biti u ravnotezi sve dotle dok
vertikalna tezisna linija prolazi kroz oslonac. Cim se tijelo pomakne u stranu tezisna vertikalna linija prolzi mimo
oslonca i tijelo se prevrce u stranu i prelazi u stabilnu ravnotezu. Kod labilne ravnoteže, tijelo se nakon pomaka
iz ravnotežnog položaja odmiče od njega. Covjek je vecinom u labilnoj ravnotezi, u svim poloyajima kod kojih mu
je teziste iynad povrsine oslonca pa su prema tome to svi polozaji od lezanja do uspravnog stava.

Indiferentna ravnoteza nastaje kad se oslonac nalazi u istoj tacki u kojoj je i teziste tijela. Ova vrsta ravnoteze se
rijetko susrece u praksi . Susrecemo je pri vjezbanju na spravama na vratilu.

Kod indiferentne ravnoteže, tijelo nakon pomaka iz ravnotežnog položaja ostaje u novom položaju.

Stabilnost tijela ovisi o položaju težišta i veličini oslonca - površini omeđenoj vanjskim dodirnim točkama tijela i
podloge. Tijelo je stabilnije što je oslonac veći, a težište bliže njemu. Do prevrtanja tijela dolazi kada težišnica
pada izvan oslonca. Znanje o stabilnosti tijela koristi vozač motocikla kada se u zavoju nagiba čime spušta težište
i povećava stabilnost.

Konstitucija tijela

Konstitucija je skup nasljednih (i stečenih) morfoloških i funkcionalnih karakteristika organizma. Pri tome se
uzimaju u obzir razne karakteristike:

• opšti izgled tijela

• razmjeri i odnosi pojedinih dijelova tijela

• reagovanja na različite spoljne faktore (posebno psihičke reakcije)

• ispoljavanje sklonosti prema određenim bolestima

Faktori spoljne sredine mogu u većoj ili manjoj mjeri uticati na morfo-funkcionalne karakteristike pa ih ne
smijemo zanemariti kada govorimo o konstituciji.

Recimo neadekvatna ishrana, fizička aktivnosti, socijalna sredina (posebno važno za konstutucionalne podjele
bazirane na psihičkoj reakciji) itd.

Tipovi konstitucije

Klasifikacija konstitucije može da se zasniva na morfološkim ili funkcionalnim karakteristikama ili i jednim i
drugim. Postoji više podjela konstitucije zavisno od autora. Najpoznatije su sljedeće:
Hipokritova podjela

Snagvinici

Kolerici

Flegmatici

Melanholici

Klasifikacija po Sigaudu

• respiratorni tip: dug grudni koš, oštar epigastrični ugao, veliki kapacitet pluća i mali trbuh

• digestivni tip: dobro razvijen grudni koš, tup epigastrični ugao, veliki trbuh, debeli vrat,sklonost ka
gojenju

• muskularni tip: dobro razvijena muskulatura, širok grudni koš, široka ramena

• cerebralni tip: istaknuto čelo, gracilna tjelesna građa, kratki ekstremiteti, grudni koš i muskulatura slabo
razvijeni

Kretchmerova klasifikacija

Biološke korelacije između morfološkog izgleda i temperamenta

• Leptosomni – astenični tip

Dug, mršav vrat, mali i uzak grudni koš, tup epigastrični ugao, uska ramena i slabo razvijena muskulatura.

• Piknički tip

Nižeg eventulano srednjeg rasta, velike glave, kratkog debelog vrata, velikog isturenog trbuha. Komunikativni,
društveni, nervno uravnoteženi tipovi. skloni cirkularnim oboljenjima

• Atletski tip (Izgleda kao sigaudov muskularni)

• Displastični tip (Obuhvata razne endokrine poremećaje (maskulinizam, infantilizam, hipo i hiperplaziju,
gojaznost itd.)
Pavlovljeva klasifikacija

Pavlov je napravio klasifikaciju čija je osnova u karakterstike višeg nervnog reagovanja.

Granica radne sposobnosti

Podijelio je tipove na snažne (sa visokom granicom radne sposobnosti) i slabe (sa niskom)

Ravnoteža procesa inhibicije i razdraženja

Ako su ova dva procesa podjednako razvijena i ni jedan ne dominira to je uravnotežen tip (ne reaguje pretjerano
ni depresivno ni euforično)

Dinamičnost nervnih procesa

Recimo da je osnova promjena raspoloženja pa postoje tipovi koji su inertni u promjeni raspoloženja i oni koji su
dinamični.

Tako je preuzeo hipokratovu podjelu i napravio četiri tipa:

Melanholik

Mala radna sposobnost, u dinamici preovlađuje inhibicija

Sangvinik

Snažni tipovi (velike radne sposobnosti) uravnoteženi i dinamični

Kolerik
Snažan tip ali neuravnotežen jer preovlađavaju procesi razdraženja

Flegmatik

Osnvna odlika je inertnost nervnih procesa.

Prema pavlovu nervna funckija uveliko utiče i na druge organske sisteme pa se ove nervne reakcije mogu
primjeniti i na druge organske sisteme. Kao i sheldon i on je napravio međutipove!