SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAĐEVINSKI FAKULET OSIJEK

DIPLOMSKI RAD

OSIJEK, 12.11.2015. MARTA JERKOVIĆ

 SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
GRAĐEVINSKI FAKULET OSIJEK

DIPLOMSKI RAD

TEMA: IZRADA MATEMATIČKOG MODELA RIJEKE

DRAVE NA DIONICI OD 00+543 DO 69+118 –
KVALITETA VODE

____________________
OSIJEK, 12.11.2015. MARTA JERKOVIĆ
ZAHVALE:
Zahvaljujem se svojoj mentorici izv.prof.dr.sc. Lidiji Tadić, dipl.ing.građ. na potpori,
razumijevanju, strpljenju i vodstvu pri izradi diplomskog rada te što mi je omogućila
da obradim temu koja izlazi iz okvira uobičajene nastave.
Također zahvaljujem komentoru doc.Ing. Mareku Sokáču, PhD. što je pristao pomoći
izraditi ovaj diplomski rad, što me naučio koristiti programski paket MIKE 11 te na
velikom strpljenju pri objašnjavanju i odgovaranju na moja pitanja.

ACKNOWLEDGEMENTS:
I would like to express my gratitude to my mentor izv.prof.dr.sc. Lidija Tadić,
dipl.ing.građ. for her support, understanding, patience and leadership while allowing
me to choose a topic of my Master’s Thesis that is not included in regular curriculum.
Also, very special thanks to co-mentor doc.Ing. Marek Sokáč, PhD. for agreeing to help
me with my Master's Thesis while I was in Bratislava, for teaching me how to use
software MIKE 11 and for his patience while explaining and answering my questions.
SADRŽAJ
SAŽETAK .................................................................................................................... 2
ABSTRACT .................................................................................................................. 3
1. UVOD .................................................................................................................... 4
1.1. Važnost kakvoće voda ..................................................................................... 4
1.2. Uzroci onečišćenja/pritisci .............................................................................. 5
1.2.1. Otopljeni kisik O2 .................................................................................... 7
1.2.2. Biokemijska potrošnja kisika BPK5 ....................................................... 10
1.2.3. Temperatura otpadne vode ..................................................................... 11
1.2.3. Amonijak NH3 i nitrati NO3 ................................................................... 11
1.2.4. Fosfor P .................................................................................................. 12
1.3. Kakvoća voda hrvatskih rijeka ...................................................................... 12
1.4. Mjere zaštite kakvoće hrvatskih voda ........................................................... 15
2. MODELIRANJE KAKVOĆE VODE .............................................................. 18
2.1. Opis modeliranog područja ........................................................................... 18
2.2. Numerički model MIKE 11........................................................................... 19
2.2.1. Hidrodinamički modul (HD).................................................................. 20
2.2.2. Advektivno – disperzivni modul (AD) .................................................. 22
2.2.3. Modul kvalitete vode (WQ) ................................................................... 23
2.3. Ulazni podaci................................................................................................. 23
2.4. Kalibracija modela ........................................................................................ 27
2.5. Scenariji ......................................................................................................... 29
2.5.1. Scenarij 1 ............................................................................................... 30
2.5.2. Scenarij 2 ............................................................................................... 34
3. REZULTATI I RASPRAVA ............................................................................. 36
3.1. Rezultati modeliranja prema scenariju 1 ....................................................... 36
3.2. Rezultati modeliranja prema scenariju 2 ....................................................... 43
4. ZAKLJUČAK ..................................................................................................... 46
5. LITERATURA.................................................................................................... 48
6. PRILOZI ............................................................................................................. 49
 SAŽETAK
U programskom paketu MIKE 11 izrađen je jednodimenzionalni model rijeke
Drave na dionici od 00+543 rkm do 69+118 rkm sa svrhom analize kakvoće vode rijeke
Drave. Izrađena je pojednostavljena verzija promatrane dionice rijeke Drave bez
pritoka. Za uzvodni rubni uvjet uneseni su protok i parametri kakvoće vode (otopljeni
kisik, temperatura, amonijak, nitrati, otopljeni i partikularni fosfor te petodnevna
biološka potrošnja kisika BPK5), na nizvodnom presjeku definiran je vodostaj dok je
uvjet vezan za kakvoću vode ostao otvoren. Kao dio ulaznih podataka također su
određene koncentracije spomenutih parametara kakvoće vode na uređaju za
pročišćavanje Belišće na stacionaži 54+373 rkm i oni na položaju direktnog ispusta
otpadne vode kod Osijeka sa stacionažom 14+580 rkm.

Modelirana su dva scenarija. Za scenarij 1 uneseni su potoci i parametri kakvoće

vode na pozicije tri prema dogovoru odabrana kišna preljeva (od ukupno osam u gradu
Osijeku). Analizirano je kako otpadna voda, puštena preko preljeva za vrijeme kišnih
razdoblja u trajanju od 30, 60, 120 i 240 minuta, a povratnim razdobljima od 1, 3, 5, 10
i 20 godina, utječe na kakvoću vode rijeke Drave. Scenarij 2 predstavlja ekstremnu
situaciju: kvar na uređaju za pročišćavanje Belišće i njegov prestanak rada u trajanju od
dva dana. Pretpostavljeno je da se tokom tog razdoblja u rijeku Dravu ispušta
nepročišćena voda sa uređaja za pročišćavanje Belišće.

Nakon modeliranja analizirane su dobivene koncentracije otopljenog kisika O2,

BPK5, i amonijaka NH3. Za prvi scenarij konstruirane su ITP krivulje za svako povratno
razdoblje. Rezultati su pokazali kako se koncentracije, nakon prvotnog pada/skoka,
razmjerno brzo stabiliziraju na stanje prije kišne epizode. Scenarij 2 isto je ukazao na
sposobnost samopročišćavanja rijeke Drave. Tokom kvara, koncentracije analiziranih
parametara naglo su se povećale u skladu sa vrijednostima parametara nepročišćene
vode, ali odmah po popravku uređaja također dolazi do vraćanja parametara na prvotnu
kakvoću vode rijeke Drave.

Diplomski rad napravljen je u suradnji sa Građevinskim fakultetom u Bratislavi

u okviru Erasmus+ programa za mobilnost studenata.

Ključne riječi: programski paket MIKE 11, rijeka Drava, parametri kakvoće vode,
scenariji, ITP krivulje, samopročišćavanje

2
ABSTRACT

One-dimensional model of the Drava River between chainages 00+543 km and

69+118 km was created in 1D modelling software MIKE 11. Compared to the Drava
River, the created model was simplified, without any tributaries, with the purpose of
water quality analysis. Inflow boundary was specified upstream as well as water quality
parameters (dissolved oxygen DO, temperature, ammonia, nitrates, dissolved and
particular phosphorus and biochemical oxygen demand BOD). Water level and open
boundary conditions were specified at the downstream end. Water quality parameters
mentioned earlier were also defined at wastewater treatment plant (WWTP) Belišće
(chainage 54+373 km) and wastewater outlet near Osijek (chainage 14+580 km)

Two types of scenarios were modelled. For scenario 1, discharge and water
quality parameters were specified for three combined sewer overflows (CSO) in Osijek.
The purpose of this scenario was to analyse wastewater impact on the Drava River
during the rainfall with the duration of 30, 60, 120 and 240 minutes and the frequency
of 1, 3, 5, 10 and 20 years. Scenario 2 presented an extreme situation: 2-day failure of
WWTP Belišće. It was assumed that during that time raw untreated water would be
discharged into the river.

After running the simulation, resulting concentrations of DO, BOD and

ammonia were analysed. IDF curves were constructed for scenario 1. According to the
results, concentrations of BOD and ammonia rapidly increase with the beginning of the
rain but stabilize around concentration value close to primer river quality shortly after
the rain stops. At the same time, DO concentrations rapidly decrease but stabilize too.
As well as scenario 1, scenario 2 also pointed out the self-purification of the Drava
River. During the failure, parameter concentrations promptly increased according to
concentration values of untreated wastewater, but immediately after fixing WWTP they
went back to pre-failure values.

This Master’s Thesis was created in collaboration with Faculty of Civil

Engineering at Slovak University of Technology in Bratislava during Erasmus+
Mobility Programme.

Keywords: 1D river modelling software MIKE 11, the Drava River, water quality
parameters, IDF curves, self-purification process

3
1. UVOD

Diplomski rad izrađen u sklopu Erasmus+ programa za mobilnost studenata u

suradnji s Građevinskim fakultetom sa Tehničkog sveučilišta u Bratislavi.

1.1. VAŽNOST KAKVOĆE VODA

O vodi, točnije raspoloživim količinama vode, ovisi cjelokupan život na Zemlji.

Procjenjuje se da ukupna količina vode na Zemlji iznosi 1,386 ∙ 109 km3. Od toga
97,5% čine mora i oceani, a 2,5% slatka voda. Bitno je napomenuti da je većina zaliha
slatke vode zaleđena. Samo 0,76% od ukupne mase vode na Zemlji čine tekućice i
stajaćice gdje je tek manji dio ekološki i ekonomski prihvatljiv za uporabu. Od davnina,
voda je bila jedan od četiri temeljna elementa života pa su i sve velike civilizacije
nastale na područjima sa dovoljnom količinom raspoložive vode.

Kakvoća vode, naročito podzemne, stoljećima je bila povoljna za sve višestruke

namjene. Međutim, eksponencijalni rast stanovnika, gospodarski razvoj i urbanizacija
doveli su do povećane proizvodnje hrane i industrijskih proizvoda. Otpadne tvari i
energija, koji su također bili u znatnom porastu, ispuštali su se izravno ili neizravno u
prirodne vodne sustave. Nadalje, razvoj kemijske industrije uzrokovao je pojavu
umjetnih tvari i spojeva kojih nikada nije bilo u prirodi pa nisu postojali ni organizmi
koji bi takve spojeve razgradili. Razvoj čovječanstva doveo je, s jedne strane, do
velikog porasta potreba za vodom, a s druge, do ugrožavanja vodnih resursa i vodnog
okoliša zbog čega voda lako može postati prijetnja ljudskom zdravlju i održivosti
prirodnih ekosustava te ograničavajući čimbenik razvoja. Kakvoća voda postala je isto
tako bitan pokazatelj kao i količina stoga je danas potrebno utvrditi ne samo sa koliko
vode se raspolaže, nego i kakva je ta voda.

Pedesetih godina postupalo se prema krilatici ''razrjeđenje je rješenje za

zagađenje''. Veliki gradovi i industrijski pogoni ispuštali su u vodotoke i obalno more
otpadne vode uz malo ili nikakvo pročišćavanje oslanjajući se na postupke razrjeđenja
i raspršenja. Ovisno o količini vode koju je pojedini recipijent mogao primiti, bilo je
potrebno više ili manje vremena da se opaze poremećaji biološke ravnoteže dijelova

4
 vodnih sustava. Jednom teško poremećeni dijelovi prirodnog okoliša i voda ubrzo
postaju neupotrebljivi za mnoge namjene.

Nakon razdoblja nekontrolirane uporabe prirodnih bogatstava i neprimjerenog

razvoja temeljenog na pretpostavci da je voda opće dobro, obnovljivo bogatstvo i da će
je uvijek biti u dovoljnim količinama, svijet se našao na prekretnici. U razvijenim
zemljama očuvanje i unaprjeđenje kakvoće vode uključeno je u održavanju svih
djelatnosti i sastavni je dio svake odluke o planiranom razvoju. S druge strane, zemlje
u razvoju, koje su raspolagale sa razmjerno velikim količinama prirodno čistih voda i
drugim dijelovima okoliša, mjere za zaštitu voda smatraju kao ograničenje, ako ne i
kočnica gospodarskog razvoja.

Ljudi, točnije ljudska aktivnost, glavni su uzrok onečišćenja kopnenih voda.

Nemaran odnos prema okolišu i vodi, ispuštanje štetnih, umjetnih, toksičnih otpadnih
tvari u prijemnike i okoliš izaziva negativne promjene u hidrosferi koje mogu dovesti
do ugrožavanja biološke raznolikosti, teških poremećaja ekosustava te općenito
ozbiljnih prijetnji zdravlju, napretku i razvoju cjelokupnog života na Zemlji. Zbog
vlastitog opstanka, ali i opstanka biljnih i životinjskih vrsta, nužni su povećani napori
cjelokupne organizirane ljudske zajednice u pogledu očuvanja i unaprjeđenja kakvoće
vode. [1][2]

1.2. UZROCI ONEČIŠĆENJA/PRITISCI

Vodni sustavi mogu biti onečišćeni i/ili zagađeni. Onečišćenje podrazumijeva

unošenje tvari ili energije u vodne sustave, uslijed čega dolazi do fizikalnih, kemijskih
ili bioloških promjena kakvoće voda. Tada vode postaju nedovoljno dobre za uporabu,
posebno za vodoopskrbu i druge namjene koje zahtijevaju vodu visoke kakvoće.
Zagađenje označava ispuštanje u vodne sustave tvari ili energije, izravno ili neizravno,
prouzročene čovjekovom djelatnosti. Njihov ishod predstavlja opasnost za ljudsko
zdravlje, smanjenje kakvoće vode, ometanje uporabe vode za planirane namjene kao i
štetnost za žive organizme i okoliš. Zagađenje je viši stupanj onečišćenja koje se
ponekad ne može ukloniti i ima puno teže posljedice za okoliš. Za procjenu promjene
kakvoće vodnih sustava potrebno je promatrati međusobne utjecaje pojedinih
onečišćivača.

5
 Čovjekovom djelatnošću stvorena otpadna tvar i otpadna energija za samog
korisnika predstavljaju beskoristan i nepoželjan otpad. Otpadne tvari mogu se pojaviti
u krutom, tekućem ili plinovitom obliku. Otpadne tvari koje se pojavljuju u tekućem
obliku nazivaju se otpadnim vodama. Ovisno o podrijetlu i svojstvima, otpadne vode
mogu biti kućanske (sanitarne), industrijske i poljoprivredne otpadne vode. Otpadne
vode također su dio hidrološkog ciklusa.

Prema načinu unošenja otpadnih voda u vodne sustave, razlikuju se 'točkasti' i

'raspršeni' ispusti. Otpadne vode kućanstva, industrije i dijelom oborinske vode
prikupljaju se sustavom kanala, a u prijemnike ispuštaju kanalskim ispustima koji
predstavljaju točkaste ispuste. Komunalne otpadne vode, kao i otpadne vode iz
prehrambene industrije pretežno su onečišćene organskim tvarima. Otpadne vode iz
petrokemijskih i kemijskih, drvnih, metaloprerađivačkih, tekstilnih industrija te
industrija za proizvodnju celuloze i papira mogu sadržavati opasne tvari koje djeluju
toksično, sporo su razgradive ili potpuno nerazgradive, te bioakumulativne. Oborinske
vode, koje u vodne sustave dospijevaju izravno iz atmosfere ili nakon ispiranja površina
livada, šuma, naselja i drugih površina ulaze u prijemnike na vrlo dugačkim potezima,
nazivaju se raspršeni ispusti. Ostali izvori raspršenog onečišćenja jesu poljoprivreda
(hranjive tvari od gnojidbe i sredstva zaštite bilja), erozija zemljišta te neuređena
odlagališta otpada. Otpadna tvar ispuštena točkastim ispustima može se nadzirati
pomoću uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Međutim, kada je o raspršenim
izvorima onečišćenja riječ otpadnu tvar nije moguće nadzirati.

U komunalne (gradske) otpadne vode svrstavaju se sanitarne, industrijske otpadne

vode i oborinske vode. Da bi se odredila kakvoća komunalnih voda, najčešće se rabe
pokazatelji kao što su količine krutih tvari (ukupne, taložive, suspendirane, raspršene),
otopljeni plinovi, petodnevna biokemijska potrošnja kisika (BPK5), kemijska potrošnja
kisika (KPK), ukupni organski ugljik (UOU), dušik (ukupni N, organski, nitriti, nitrati,
amonijak), fosfor (ukupni P, organski, anorganski), temperatura, pH-vrijednost, ukupna
ulja i masnoće te sadržaj mikroorganizama fekalna podrijetla. [1][2]

U nastavku su detaljnije opisani pokazatelji modelirani u ovom diplomskom radu.

6
1.2.1. OTOPLJENI KISIK O2

U standardnim prilikama većinu onečišćenja otpadnih voda (uglavnom kućanskih)

predstavljaju organske tvari za čiju se razgradnju troši otopljeni kisik iz vode. Sukladno
tome, stupanj onečišćenja otpadnih voda organskom tvari u izravnoj je vezi s količinom
kisika potrebnom za razgradnju te tvari.

Kisik u vodi nastaje otapanjem iz zraka te procesom fotosinteze. U vodi se počinje

otapati nakon što u nju dospije zrak, tj. dodirom zraka i vodene površine te se nastavlja
otapati do točke zasićenja. Količina kisika otopljenog u vodi ovisi temperaturi vode.
Što je temperatura vode veća, to je količina otopljenog kisika manja (slika 1.1.).
Količina kisika otopljenog u vodi također ovisi i o atmosferskom tlaku i solima
otopljenim u vodi.

Za procjenu stanja vode mjeri se količina kisika otopljenog pri određenoj

temperaturi te se računa postotak zasićenosti kisika u odnosu na najveću moguću
koncentraciju kisika za zadanu temperaturu i atmosferski tlak. Pri konstantnom
atmosferskom tlaku zasićenje pri zadanoj temperaturi trebalo bi iznositi 100 posto.

Slika 1.1. Zasićenje vode kisikom pri normalnom atmosferskom tlaku [2]

Smanjeno prozračivanje nižih slojeva uzrokuje vrijednosti niže od 100-postotnog

zasićenja kisikom. Do toga može doći ukoliko su dubine vode velike ili je razgradnja

7
organskih tvari u vodnom sustavu zbog dotoka otpadne tvari povećana. Zasićenje
kisikom može biti i veće od 100 posto. Takva se pojava naziva supersaturacija vode
kisikom, a do nje dolazi kada su procesi fotosinteze vrlo intenzivni. Kisik se otapa na
granici između tekuće i plinovite faze. Što je veća površina vode odnosno što je veće
rasprskavanje vode, to je veće otapanje. Koncentracije otopljenog kisika u vodi
izražavaju se u mg/l. [1][2][3]

POTROŠNJA KISIKA U VODNOM SUSTAVU

Potrošnju otopljenog kisika uzrokuje disanje makroorganizama nastanjenih u

ekosustavu kao i mikroorganizmi razlagači koji kisik troše za razgradnju organske tvari
potrebne za njihov rast i razvoj. Dakle, ispuštanjem otpadnih voda u prijemnike može
doći do osjetnog smanjenja otopljenog kisika, a u ekstremnim situacijama može i
sasvim nestati. Zbog toga se pojavljuje potreba da se on obnovi otapanjem iz zraka ili
fotosintezom.

Obnavljanje kisika (stupanj reaeracije) ovisi o manjku kisika otopljenog u vodi, o

temperaturi vode i tlaku zraka. Reaeracija je usporena ukoliko je sadržaj otopljenog
kisika u vodi veći. Obnavljanje kisika također usporavaju otpadne vode s povišenom
temperaturom, jer je kisik slabije topiv u toploj nego u hladnoj vodi. Nadalje, ukoliko
se sadržaj otopljenih soli povećava, količina kisika što ga voda može otopiti se
smanjuje. Reaeracija također može biti znatno smanjena ukoliko na vodenoj površini
ima raznih plivajućih materijala (ulja, masnoća), tvrdih detergenata, koloidnih i
lebdećih tvari koje formiraju opnu i sprječavaju adsorpciju. Kada se u vodni sustav
ispusti određena količina organske tvari, zbog njene razgradnje dolazi do postupnog
smanjenja otopljenog kisika do neke vrijednosti. Ta vrijednost ovisi o kakvoći vode tj.
odnosu čiste vode prema organskoj tvari. Ako su količine otpadnih voda i organskih
tvari u njima male u usporedbi sa količinom vode (protokom) u prijemniku, tada će u
prijemniku biti dovoljno kisika za aerobnu razgradnju organske tvari. Doći će do pojave
samopročišćavanja prijemnika, a prvobitne osobine prijemnika neće se poremetiti
(izuzev bakteriološke zagađenosti). U vodnim sustavima sa nedovoljnom količinom
otopljenog kisika dolazi do anaerobne razgradnje koja uključuje truljenje, neugodne
mirise i slično. Prema tome, količina otopljenog kisika predstavlja temeljni kriterij
čistoće, odnosno onečišćenja vodnog sustava. [1][2]

8
Slika 1.2. Krivulja vrijednosti deficita otopljenoga kisika u vodotoku u funkciji
vremena [2]

9
 Slika 1.2. prikazuje grafički prikaz odnosa otopljenog kisika u prijemniku i vremena
ispuštanja otpadnih voda u taj prijemnik. Krivulja reaeracije označena s R prikazuje
ukupnu količinu obnovljenog kisika koje je vodotok otopio od trenutka ulaska otpadne
tvari do proizvoljnog trenutka ''t'' nakon toga. Brzina reaeracije kreće se oko 2 g/m2/24h,
kod stajaćih voda zaštićenih od vjetra, do 20 g/m2/24h u vodotocima većih brzina.
Krivulja označena s D predstavlja kumulativan gubitak kisika iz vode koji je u nekom
trenutku utrošen na procese oksidacije organske tvari. Polazi se od pretpostavke da,
prije ulaska otpadne vode u prijemnik, postoji neki početni deficit kisika D0. Zbog toga
krivulja D ne počinje s vrijednošću 0. Razlika između krivulje deoksigenizacije i
krivulje reaeracije daje krivulju pada kisika ili bilancu kisika u prijemniku. Ta krivulja
pokazuje koliki je deficit kisika otopljenog u vodi u svako doba, počevši od početnog
deficita pa na dalje. [2]

1.2.2. BIOKEMIJSKA POTROŠNJA KISIKA BPK5

Količina kisika potrebna da se biološki razgradi organska tvar pomoću

mikroorganizama naziva se ''biokemijska potrošnja kisika'' BPK. Potpuna razgradnja
organske tvari traje vrlo dugo zbog čega se za praktične primjene određuje ''petodnevna
biokemijska potreba kisika'' BPK5. Određuje se postupkom koji obuhvaća
razrjeđivanje relativno male količine otpadne vode u znatno većoj količini destilirane
vode bogate otopljenim kisikom. Takvu je smjesu potrebno držati u boci bez zraka 5
dana na temperaturi od 20°C. Potom je potrebno odrediti koliko je otopljenog kisika
potrošeno čija se količina izražava u miligramima kisika po litri otpadne vode. BPK5
bitan je pokazatelj jer služi kao mjerilo opterećenja površinski i otpadnih voda
organskom tvari, kao i uspješnosti rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Za
vodne ekosustave važan je odnos kisika (O2) i organskog opterećenja (BPK). Glavni
čimbenici i procesi koji na taj odnos utječu su Sunčeva energija, dotok otpadne i
površinske vode, vodeni organizmi, alge, zelene biljke, hranjive soli (ponajprije fosfor
i dušik), nitrifikacija, denitrifikacija, fotosinteza, prozračivanje, razgradnja organske
tvari i slično. Koncentracija kisika potrebnog za biološku razgradnju organske tvari
izražava se u mg/l. [1][2][3]

10
1.2.3. TEMPERATURA OTPADNE VODE

Temperatura vode ima višestruko značenje, kako za procese u vodnom sustavu tako
i za njenu uporabu. O temperaturi ovise fizikalna i kemijska svojstva vode. U vodnim
sustavima povećanjem temperature ubrzavaju se biokemijski procesi. Toplije vode
sadržavaju manje kisika, pa nagla povećanja kisika mogu dovesti do poremećaja u
biološkom ciklusu vodnog sustava. Povećanje temperature prirodnih voda nastaje
ispuštanjem rashladnih voda industrije, objekata za proizvodnju energije pa čak i
povratne vode pri navodnjavanju. Temperatura vode mjeri se termometrima, izražava
u stupnjevima Celzija (°C) ili Kelvina (K).

Primjerice, temperatura sanitarnih otpadnih voda je povišena zbog uporabe tople

vode u kuhinjama i kupaonicama te zbog procesa biorazgradnje. Prema nekim
ispitivanjima, srednja godišnja temperatura sanitarne otpadne vode iznosi od 11,6°C do
20,5°C. Nadalje, rashladne vode, koje odvode višak topline u industrijskim ili
energetskim postrojenjima, također predstavljaju toplinsko onečišćenje vodnih sustava.
[1][2][3]

1.2.3. AMONIJAK NH3 I NITRATI NO3

U vodnim sustavima gdje postoje dovoljne količine otopljenog kisika odvijaju se

postupci razgradnje organske tvari od amonijaka do nitrita i nitrata. Taj se postupak
naziva nitrifikacija.

Amonijak se u vodi nalazi kao otopljen plin te je u ravnoteži sa amonij-ionom NH4+

što ovisi o pH vrijednosti i temperaturi vode. Amonijak nije poželjan u vodi jer troši
kisik za daljnju razgradnju te povećava rizik od eutrofikacije. Može biti otrovan za neke
ribe i druge vodne organizme te je korozivan za metal. Amonijak u vodi također je
nepovoljan pri dezinfekciji klorom zbog stvaranja spojeva kloramina koji su za neke
vodne organizme opasniji od klora. U prirodnim vodama amonijak je pokazatelj
svježeg onečišćenja.

Nitrati u vodi nastaju oksidacijom amonijaka, preko nitrita, a njihove koncentracije

mogu se povisiti ispiranjem s poljoprivrednih površina te ispuštanjem otpadnih voda
ljudi i životinja u vodne sustave. Nitrati su otrovni za male životinje i djecu. Ako voda
za piće sadrži veće količine nitrata može izazvati bolest methemoglobinemiu, poznatu

11
 još pod nazivom ''plavo dijete''. Nitrati u vodi pokazatelj su davnog zagađenja
organskom tvari, a u duboko zaštićenim podzemnim vodama zajedno sa nitritima mogu
biti posljedica geološko-kemijske aktivnosti. Također, nitrati prisutni u otpadnoj vodi
ometaju biološko uklanjanje fosfora.

Koncentracije amonijaka i nitrata izražavaju se u mg/l. [1][3]

1.2.4. FOSFOR P

Fosfor u vodi nalazi se u obliku ortofosfata, polifosfata i organski vezanog fosfora

koji može biti otopljeni ili partikularni. Prirodne vode obogaćuju se fosfatima
razgradnjom organske tvari, ispiranjem zemljišta, naročito poljoprivrednih gdje se
primjenjuju umjetna gnojiva. Zbog upotrebe deterdženata u kućanstvima i industriji,
otpadne vode predstavljaju značajan izvor fosfata. Fosfati se u vodnim sustavima
razgrađuju, ali vrlo sporo. Nisu otrovni te ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.
Međutim, fosfatima se povećava proizvodnja prvoredne organske tvari, što u posebnim
uvjetima može dovesti do eutrofnog pa i distrofnog stanja ekosustava. Koncentracije
fosfornih spojeva izražavaju se u mg/l. [1][3]

1.3. KAKVOĆA VODA HRVATSKIH RIJEKA

Ispitivanja kakvoće voda rijeka i jezera u Hrvatskoj u razdoblju od godine 2000. do

2006. provodila su se na oko 270 u 2000., a na 344 mjernih postaja u 2006. godini. Na
pojedinoj mjernoj postaji razlikovao se prekogranični (PGM), nacionalni (NM) lokalni
monitoring. Provedeno je ispitivanje pokazatelja koji određuju opću ekološku funkciju
voda (režim kisika, hranjive tvari, mikrobiološki i biološki pokazatelji) te dodatnih
pokazatelja (metali, organski spojevi, radioaktivnost) prema posebnim programima.

U razdoblju od 2000. do 2006. godine vode su, prema biološkim pokazateljima bile
većinom II., po režimu kisika i hranjivim tvarima II. i III., a prema mikrobiološkim
pokazateljima III. i IV. vrste kakvoće (slika 1.3.). Samo na manjem broju mjernih
postaja kakvoća voda izrazito je odstupala od planirane vrste. Koncentracija metala
mjerena je na više od 40% mjernih postaja. Prema većini ispitivanih metala voda je bila
I. i II. vrste kakvoće, a najnepovoljnije vrijednosti izmjerene su za olovo, bakar i

12
kadmij. Lošija ocjena prema nekim teškim metalima (živi, olovu i povremeno kadmiju)
posljedica je nedovoljno osjetljive analitičke opreme zbog koje kod velikog broja
uzoraka nije bilo moguće izmjeriti prirodne koncentracije. Najnepovoljnije vrijednosti
analiziranih organskih spojeva bile su najčešće izmjerene za mineralna ulja. Vrijednosti
ostalih organskih spojeva uglavnom su bile ispod granica detekcije. U 2002. godini, na
nekim mjernim postajama na rijeci Savi izmjeren je atrazin u povišenim
koncentracijama.

Slika 1.3. Stanje kakvoće voda prema biološkim pokazateljima [4]

Za potrebe ocjene opće ekološke funkcije vode sustavno se prati stanje voda
izvorišta. Izvorišta koja se ispituju u okviru nacionalnog monitoringa kakvoće kopnenih
voda upućuju i na stanje kakvoće u izvorišnom dijelu rijeke i na stanje kakvoće voda
vodonosnika. Zbog toga su ocijenjena i prema kriterijima za površinske vode i prema
kriterijima za podzemne vode Uredbe o klasifikaciji voda. Prema kriterijima za
površinske vode (režim kisika, hranjive tvari, biološki pokazatelji), tijekom razdoblja
od 2000. do 2006. godine vode izvorišta pretežno su svrstane u I. i II. vrstu, prema
mikrobiološkim pokazateljima u II. i III. vrstu, a samo na manjem broju mjernih postaja

13
u IV. i V. vrstu (tablica 1.1.). Prema ispitivanim metalima vode izvorišta svrstavaju se
u I. i II. vrstu, a prema organskim pokazateljima uglavnom su I. vrste.

Tablica 1.1. Ocjena kakvoće voda na graničnim mjernim postajama u godini 2006. [4]

Na temelju redovitih godišnjih izvještaja o rezultatima ispitivanja kakvoće vode

u Republici Hrvatskoj, vidljivo je da se u razdoblju od 2000.-2006. godine bilježi blago
poboljšanje kakvoće površinskih voda i to pokazatelja iz skupine režima kisika i
hranjivih tvari. [4]

Slika 1.4. Ocjena stanja kakvoće voda izvora kao površinskih voda (2000.-2006.) [4]

14
1.4. MJERE ZAŠTITE KAKVOĆE HRVATSKIH VODA

Prije uključivanja Hrvatske u Europsku uniju, zaštita voda provođena je na

temelju Državnog plana za zaštitu voda, koji uključuje aktivne i pasivne mjere u zaštiti
voda i mora od onečišćenja s kopna. Neke od mjera su: opće administrativne mjere,
mjere za sprječavanje u smanjenje onečišćenja voda, mjere za očuvanje kakvoće voda,
provedbene mjere, mjere za slučajeve izvanrednih i iznenadnih onečišćenja, plan
građenja objekata za zaštitu voda te izvore i načine financiranja. Pasivne mjere zaštite
voda čine sustavi za prikupljanje, pročišćavanje i dispoziciju otpadnih i oborinskih voda
koji obuhvaćaju vodne građevine za zaštitu voda, uređaje za prethodno pročišćavanje
industrijskih voda te uređaje za pročišćavanje otpadnih voda stanovništva i industrije.
Smanjivanje točkastih i raspršenih izvora onečišćenja postiže se aktivnim mjerama za
zaštitu voda. Aktivne mjere obuhvaćaju planiranje iskorištavanja voda i prostora kao i
kontroliranu upotrebu cijelog niza tvari u različitim društvenim granama, posebice
poljoprivredi. Državnim planom za zaštitu voda određeni su nositelji propisanih mjera
i potrebni propisi, koji pridonose mjerama zaštite voda od onečišćenja. Na zaštićenim
područjima primjenjuju se strože i složenije mjere zaštite voda u odnosu na mjere koje
se provode na cijelom području Hrvatske. Na lokalnoj razini, osnova planiranja zaštite
voda predstavljaju županijski planovi za zaštitu voda s mjerama zaštite voda i odlukama
o odvodnji otpadnih voda. Za većinu županija izrađene su studije zaštite voda, odnosno
studije odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, kao podloga za izvedbu županijskih
planova zaštite voda.

Uspješnost zaštite voda iz točkastih izvora onečišćenja izravno ovisi o

izgrađenosti sustava javne odvodnje definiranog kao sustavno i organizirano
sakupljanje otpadnih voda, pročišćavanje i ispuštanje u prijemnike. Također ovisi i o
obradi i zbrinjavanju mulja koji nastaje u procesu pročišćavanja. Prema podacima iz
2007. godine, u naseljima većim od 10 000 stanovnika, priključenost stanovništva na
javne sustave odvodnje donekle je zadovoljavajuća. Razina priključenosti iznosi oko
75-80%. Od ukupno 295 naselja sa izgrađenim kanalizacijskim sustavom, njih 131
(44%) posjeduje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, različitih prema stupnju
izgrađenosti i kapacitetu. Također, velik dio industrije izgradio je samostalne uređaje
za pročišćavanje otpadnih voda prilagođene specifičnim karakteristikama otpadne
vode.

15
 Uspješnost zaštite voda iz raspršenih izvoda onečišćenja ovisi o učinkovitosti
mjera kontrole kretanja i korištenja opasnih i hranjivih tvari, te mjera zaštite koje se
provode na drugim izvorima onečišćenja (otpad, onečišćenje zraka, oborinske vode itd.)
Najvažnija mjera za kontrolu raspršenih izvora onečišćenja jest vodopravna dozvola za
proizvodnju i stavljanje u promet kemijskih tvari i njihovih pripravaka koji služe za
zaštitu bilja. U tu skupinu proizvoda svrstavaju se sve one kemijske tvari i pripravci
koji se koriste u svrhu zaštite, dezinfekcije, čišćenja, pranja, odmašćivanja, odleđivanja
cesta, te niz drugih pripravaka koje izravno ili neizravno dospijevaju u vode.
Vodopravnim se dozvolama propisuje i provedba drugih mjera zašite voda u skladu sa
karakteristikama pojedinog izvora onečišćenja.

Nakon uključivanja Hrvatske u europske, zakonodavne i institucionalne okvire i

standarde, predviđeno je poduzimanje niza promjena u skladu sa europskim
standardima. Za vodno gospodarstvo to znači uređenje vodnog režima i stavljanje
vodnih resursa u funkciju poboljšanja kvalitete života stanovništva i održivog razvoja.
Zbog nedovoljne priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje (u odnosu na
druge europske države), nužna su značajna ulaganja u razvoj vodnokomunalnih sustava
u Hrvatskoj kako bi se postupno dostigli europski zahtjevi. Ulaganja su također nužna
za izgradnju uređaja za pročišćavanje jer se veći dio otpadnih voda ispušta iz sustava
prikupljanja i odvodnje otpadnih voda bez pročišćavanja u prirodne prijemnike, te se
na taj način ugrožava dobro stanje voda.

Mjere zaštite voda planiraju se prema načelima integralnog upravljanja vodama

na vodnim područjima. Predviđeno je sustavno praćenje stanja voda i njihovih
promjena, a sukladno tome i provođenje zaštitnih mjera. Strateške odrednice upućuju
na nužnost upravljanja izvorima onečišćenja. Zaštita voda provodit će se smanjenjem i
kontrolom točkastih i raspršenih izvora te provedbom aktivnih mjera zaštite.
Upravljanje izvorima onečišćenja će se provoditi smanjenjem i uklanjanjem opasnih
tvari zavisno o njihovoj toksičnosti, razgradivosti i bioakumulativnosti, čime će se
ostvariti dobro stanje voda. Prioritetne aktivnosti za smanjivanje onečišćenja iz
točkastih izvora jesu razvoj sustava javne odvodnje, unaprjeđenje usluga pročišćavanja
otpadnih voda, posebice industrijskih otpadnih voda, te zbrinjavanje mulja i
multidisciplinarno planiranje odlagališta mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda. Zaštita voda od onečišćenja iz raspršenih izvora obuhvaća provedbu mjera za
smanjene onečišćenja sa poljoprivrednih površina (onečišćenja hranjivim tvarima i

16
sredstvima zaštite bilja, od erozije zagađenih tala, od nekontroliranog odlaganja otpada
kao i od oborinskog otjecanja iz urbanih i ruralnih područja te s prometnica. [4]

17
2. MODELIRANJE KAKVOĆE VODE

2.1. OPIS MODELIRANOG PODRUČJA

Drava je srednjoeuropska Rijeka koja izvire u južnom Tirolu u Italiji, nastavlja

teći prema istoku kroz austrijsku pokrajinu Korušku, Sloveniju, Hrvatsku, a zatim
dijelom uz hrvatsko-mađarsku granicu. Kod Donjeg Miholjca Drava se odvaja od
granice i skreće u dubinu Hrvatske, prema Osijeku te kod Aljmaša, na granici Hrvatske
sa Vojvodinom, utječe u rijeku Dunav. Ukupna slivna površina rijeke Drave iznosi 42
238 km2, a dužina 725 km. Izvor joj se nalazi na 1175 m nadmorske visine, a ušće i
Dunav na visini od 82 m. Kišno-ledenjačkog je režima s malom vodnom količinom
zimi i velikom krajem proljeća i početkom ljeta.

Drava u Hrvatsku ulazi kod naselja Dubrava Križovljanska, a završava ušćem u

Dunav kod Aljmaša. Ukupna visinska razlika od ulaska u Hrvatsku do ušća iznosi 105
m, a dužina toka oko 323 km. Na ulazu u Hrvatsku srednji protok Drave je 315 m3/s,
kod Botova nakon ušća najvećega pritoka Mure 530 m3/s, a kod ušća u Dunav 580 m3/s.
[5]

Provedeno je modeliranje dionice rijeke Drave od 00+543 rkm do 69+118 rkm.

Na ovom potezu Drava prolazi kroz naselja kao što su Donji Miholjac, Bistrinci, Osijek
i Nemetin. Na spomenutim područjima postavljene su vodomjerne postaje za mjerenje
vodostaja rijeke Drave kao i njenih fizikalnih, kemijskih i bioloških pokazatelja (slika
2.1.). Dobivena mjerenja poslužila su pri modeliranju kakvoće vode rijeke Drave.
Ostala područja bitna za modeliranje kakvoće Drave jesu ispust otpadnih voda preko
uređaja za pročišćavanje u Belišću, kišni preljevi u Osijeku te direktan ispust otpadnih
voda nizvodno od Osijeka. Uređaj a pročišćavanje Belišće ispušta pročišćenu otpadnu
vodu u Dravu dok se otpadna voda nepročišćena ispušta preko direktnog ispusta
Osijeku, a za vrijeme kišnih razdoblja i preko kišnih preljeva. Navedena otpadna voda
u određenoj mjeri utječe na kakvoću vode rijeke Drave zbog čega se i unosi u model.

18
 Slika 2.1. Lokacije i oznake vodomjernih postaja na rijeci Dravi

Detalji situacije analizirane dionice rijeke Drave od 00+543 rkm do 69+118 rkm
dani su u prilozima (Prilog 1. a),b)). Detaljna situacija promatrane dionice nalazi se u
elektroničkom obliku na priloženom CD-u.

2.2. NUMERIČKI MODEL MIKE 11

Za analizu kakvoće vode rijeke Drave korišten je programski paket MIKE 11

razvijen u Danskom Hidro Institutu GODINA (DHI). MIKE 11 numerički je model
jednodimenzionalnog nestacionarnog tečenja u otvorenim vodotocima. Glavna
područja primjene ovog programskog paketa obuhvaćaju analizu poplava i ublažavanje
šteta, analiza sloma brana, pronos nanosa, procjene kakvoće vode u rijekama i jezerima,
pojava saliniteta u rijekama i estuarijima itd. Osnovna karakteristika MIKE 11 njegova
je integrirana modularna struktura sa različitim osnovnim i dodatnim modulima koji
simuliraju razne pojave u riječnim sistemima. Pored osnovnog hidrodinamičkog
modula (HD) postoje i dodatni moduli za hidrologiju (RR), advekciju-disperziju (AD),
analizu kakvoće vode (WQ) i pronos nanosa (ST).

Osnovni HD modul daje rješenja hidrodinamike strujanja na modeliranom

području. AD modul služi za analizu advektivno – disperzivnog prijenosa topline i mase

19
 otopljenih ili suspendiranih tvari (bilo koje vrste) i to na osnovu dobivene slike
strujanja iz HD modula. WQ modulom provodi se analiza prostorne i vremenske
raspodjele koncentracija onečišćivača, a koji se ponovno oslanja na rješenja dobivena
iz HD i AD modula. [6][7]

2.2.1. HIDRODINAMIČKI MODUL (HD)

Hidrodinamički modul čini jezgru programskog paketa i rješava ili potpune

hidrodinamičke (Saint – Venant) jednadžbe ili jednadžbu difuznog odnosno
kinematičkog vala. Potpune hidrodinamičke jednadžbe dane su izrazima:

𝜕𝐴 𝜕𝑄
+ =𝑞 (1)
𝜕𝑡 𝜕𝑥

𝜕𝑄 𝜕 𝛼𝑄 2 𝜕ℎ 𝑔𝑄|𝑄|
+ ( ) + 𝑔𝐴 + =0 (2)
𝜕𝑡 𝜕𝑥 𝐴 𝜕𝑥 𝐶 2 𝐴𝑅

Gdje je:
Q – protok
A – površina poprečnog presjeka
t – vrijeme
q – lateralni dotok po dužini jedinice
g – gravitacijsko ubrzanje
h – dubina
x – udaljenost u pravcu toka
C – Chezy koeficijent otpora
R – hidraulički radijus
α – koeficijent brzine

Programski paket MIKE 11 za rješavanje jednadžbi (1) i (2) koristi metodu

konačnih razlika i to implicitnu Abbott – Ionescu shemu (1967) dijeleći kanal na niz
segmenata po dužini. Dionice su podijeljene čvorovima gdje svaki čvor predstavlja
naizmjence protok Q i dubinu vode h. Točke protoka su uvijek smještene na polovini
razmaka između točaka dubine h čije se međusobne udaljenosti mogu razlikovati (slika
2.2.) (slika 2.3.).. [6][7]

20
 Slika 2.2. Dionica vodotoka sa shemom čvorova protoka i dubine vode [6]

Slika 2.3.Proračunska Abbott shema sa 6 točaka prikazana na primjeru jednadžbe

kontinuiteta [7]

21
2.2.2. ADVEKTIVNO – DISPERZIVNI MODUL (AD)

AD modul temelji se na jednodimenzionalnoj jednadžbi očuvanja mase

otopljenih ili suspendiranih tvari (npr. soli ili kohezivnih sedimenata). Preko ovog
modula je također moguća i simulacija nekonzervativnih supstanci koje linearno
propadaju. Jednodimenzionalna jednadžba advekcije – disperzije glasi:

𝜕𝐴𝐶 𝜕𝑄𝐶 𝜕 𝜕𝐶
+ − (𝐴𝐷 ) = −𝐴𝐾𝐶 + 𝐶2 𝑞 (3)
𝜕𝑡 𝜕𝑥 𝜕𝑥 𝜕𝑥

Gdje je:
Q – protok
C – koncentracija tvari
D – koeficijent disperzije
A – površina poprečnog presjeka
K – linearni koeficijent raspadanja
C2 – izvor/izljev koncentracije
q – lateralni dotok
x – udaljenost u pravcu toka
t – vrijeme

Jednadžba (3) opisuje dva transportna procesa: advektivan (ili konvektivan) i

disperzivan transport te se rješava numerički primjenom implicitne sheme konačnih
razlika što dovodi do zanemarive numeričke disperzije. Jedna od glavnih pretpostavki
na kojima se temelji jednadžba advekcije – disperzije jest trenutno miješanje
promatrane tvar po cijelom poprečnom presjeku. Na mjestu izljeva tvari određene
koncentracije ona je odmah pomiješana duž cijelog poprečnog presjeka. Nadalje, AD
modul preuzima izlazne podatke kao svoje ulazne podatke (vremenski i prostorni
podaci za protok, vodostaj, površinu poprečnih presjeka te hidraulički radijus), dok je
koeficijent disperzije D opisan kao funkcija srednje brzine V te glasi[6][7]:

𝐷 = 𝑎𝑉 𝑏 (4)

Gdje je:
a – faktor disperzije
b – eksponent disperzije

22
2.2.3. MODUL KVALITETE VODE (WQ)

Modul kvalitete vode WQ vezan je za AD modul. Rješava sustav povezanih

diferencijalnih jednadžbi koje opisuju fizikalne, kemijske i biološke procese u
vodotocima uključujući razgradnju organskih tvari, fotosintezu, nitrifikaciju i izmjene
kisika s atmosferom. Moguće je izabrati jedan od šest razina modela gdje svaka razina
analizira drukčiji set varijabli vezanih za kakvoću vode ili drukčije opisuje
transformaciju varijabli u vodotoku, ovisno o potrebama numeričkog modela. Modul
kvalitete vode bavi se temeljnim aspektima kvalitete vode rijeka u područjima pod
utjecajem ljudske aktivnosti. [6][7]

2.3. ULAZNI PODACI

U programski paket MIKE 11 unesena je podloga u stvarnom mjerilu sa

iscrtanim obalama rijeke Drave radi lakše orijentacije i što preciznijeg unosa poprečnih
presjeka (slika 2.4.) Prema dogovoru, unesena su u prosjeku tri poprečna presjeka po
riječnom kilometru. Na temelju susjednih presjeka aproksimirane su dimenzije između
njih. Ondje gdje je predviđen poprečni presjek označena je točka za unos njegovih
koordinata. Poprečni presjeci prikazani su preko koordinata koje prikazuju nadmorsku
visinu te širinu pojedinog presjeka. Označene točke spojene su 'granama' koje u
konačnici tvore glavnu granu odnosno rijeku Dravu. U svaku od navedenih točaka bilo
je potrebno unijeti i pripadajuću stacionažu.

23
 Untitled
32000

30000

28000

26000

24000

22000

20000

18000

16000

14000

12000

10000

8000
5
0-68 57
Bran ch
6000 Drava

4000

2000

0
0 5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000 45000 50000 55000 60000

Slika 2.4. a) Tlocrt modelirane dionice Drave sa označenim mjestima unosa poprečnih
presjeka u programskom paketu MIKE 11

b) Detalj modelirane dionice Drave sa označenim mjestima unosa poprečnih presjeka u

programskom paketu MIKE 11

24
 Slika 2.5. Prikaz unosa poprečnih presjeka u programski paket MIKE 11

Slika 2.5. prikazuje korisničko sučelje programskog paketa MIKE 11 za

uređivanje poprečnih presjeka. Koordinate točaka pojedinog presjeka unose se u obliku
tablice koja se nalazi s lijeva. Pri definiranju svakog presjeka također je potrebno upisati
i njegovu stacionažu. S desne strane dan je grafički prikaz presjeka. Slika 2.5. prikazuje
najuzvodniji presjek označen debelom crnom crtom. Jedan od nadolazećih presjeka
prikazan je svijetlo sivom bojom iza najuzvodnijeg. Također je i blijedo prikazan
položaj najnizvodnijeg presjeka (skroz desno) u odnosu na prvi presjek.

Nakon definiranja dimenzija modela promatrane dionice rijeke Drave, bilo je

potrebno unijeti rubne uvjete. Presjeci na stacionažama 69+118 rkm i 00+543 rkm
predstavljaju krajnje presjeke na kojima su definirani rubni uvjeti. Za uzvodni rubni
uvjet zadan je minimalni zabilježen protok u iznosu od Qmin = 152 m3/s dok je nizvodni
definiran vodostajem s apsolutnom kotom od 79.00 m.n.m. Uzvodno su također
određeni parametri kakvoće vode dobiveni na temelju rezultata mjerenja na
vodomjernoj postaji Donji Miholjac 2003. godine (tablica 2.1.)(Prilog 14.). Svrha
modeliranja kakvoće vode rijeke Drave je predviđanje kritičnih situacija i njihovih
ishoda. Zbog toga su odabrane vrijednosti za koje vrijedi da je 90% izmjerenih podataka
manje odnosno veće.

25
 Tablica 2.1. Vrijednosti parametara kakvoće vode definirane na uzvodnom rubnom uvjetu

otopljeni kisik O2 (mg/l) 8.28

T (°C) 22.7
NH3 (mg/l) 0.29
N03 (mg/l) 2.89
otopljeni fosfor (mg/l) 0.17
partikularni fosfor (mg/l) 0.02
BPK5 (mg/l) 5.57

Umjesto parametara kakvoće vode, nizvodna granica ostavljena je otvorena.

Otvorenim granicama ostavljamo programu da sam proračuna ponašanje unesenih
parametara što i je bit cijelog modeliranja. Kada bi parametri kakvoće vode nizvodno
bili uneseni, vrijednosti istih bi samo skočile (ili pale) na zadane vrijednosti zbog čega
ne bi bilo moguće vidjeti utjecaj rijeke na ponašanje parametara unesenih uzvodnije.

Nadalje, definiran je ispust otpadnih voda na uređaju za pročišćavanje Belišće

na stacionaži 54+373 rkm. Uneseni su parametri kakvoće pročišćene vode s protokom
od 0,097 m3/s (tablica 2.2). Korišteni prosječni godišnji i mjesečni podaci dobiveni od
grada Belišća za 2010. godinu. Na uređaj za pročišćavanje Belišće dolaze industrijske
otpadne vode kombinata Belišće d.d. i komunalne otpadne vode Valpova, Belišća i
Bistrinaca (Prilog 16.).

Tablica 2.2. Vrijednosti parametara kakvoće pročišćene vode na uređaju za pročišćavanje

Belišće

otopljeni kisik O2 (mg/l) 1.95

T (°C) 26.01
NH3 (mg/l) 15
N03 (mg/l) 7
otopljeni fosfor (mg/l) 3.7
partikularni fosfor (mg/l) 0.6
BPK5 (mg/l) 393.2

Direktan ispust otpadnih voda kod Osijeka zadnji je definiran ulazni podatak.
Zbog manjka raspoloživih podataka vezanih za protok i kakvoću vode korišteni su oni
dobiveni iskustveno iz tablica na temelju broja stanovnika i njihovog prosječnog
opterećenja (tablica 2.3.). Ispust je definiran na stacionaži 14+580 rkm gdje protok
otpadne vode iznosi 0,144 m3/s.

26
 Tablica 2.3. Vrijednosti parametara kakvoće vode na direktnom ispustu kod Osijeka

otopljeni kisik O2 (mg/l) 2

T (°C) 25
NH3 (mg/l) 15
N03 (mg/l) 50
otopljeni fosfor (mg/l) 27
partikularni fosfor (mg/l) 3
BPK5 (mg/l) 719

Za potrebe ovog diplomskog rada konstruiran je pojednostavljeni model

promatrane dionice rijeke Drave. Zanemaren je utjecaj svih pritoka na analiziranom
potezu kao i ostali izvori onečišćenja koji u stvarnosti pridonose konačnim razinama
parametara kakvoće vode.

2.4. KALIBRACIJA MODELA

Kalibracija modela podrazumijeva usklađivanje rezultata modela sa izmjerenim

rezultatima podešavanjem parametara modela. Kao što je navedeno, parametri kakvoće
vode na nizvodnom presjeku nisu uneseni već je rubni uvjet ostao otvoren. Dobiveni
rezultati parametara kakvoće vode (otopljeni kisik O2, BPK5) na nizvodnom presjeku
uspoređeni su sa rezultatima dobivenima mjerenjem na lokaciji mjerne postaje Nemetin
(Prilog 15.). Uočena su odstupanja modeliranih rezultata od stvarnih. Kako bi
ponašanje modela bilo što bliže stvarnom ponašanju rijeke Drave, mijenjani su
standardno podešeni koeficijenti vezani za oksidacijske i degradacijske procese sve dok
se nisu dobili zadovoljavajući rezultati.

Tablica 2.4. Vrijednosti parametara O2 i BPK5 prije i poslije kalibracije

parametar prije poslije mjerenje

otopljeni kisik O2 (mg/l) 4.5 6.0 7.11
BPK5 (mg/l) 1.8 2.5 7.26

Tablica 2.4. prikazuje vrijednosti parametara kakvoće vode na najnizvodnijem

presjeku prije i poslije kalibracije modela. Vrijednost otopljenog kisika uspješno je
podešena na zadovoljavajuću razinu sa odstupanjem od približno 15%. Otežano

27
podešavanje biološke potrošnje kisika možemo pripisati pojednostavljenom modelu
promatrane dionice rijeke Drave gdje su unesena samo dva izvora onečišćenja (uređaj
za pročišćavanje Belišće i direktan ispust Osijek) te rubni uvjet približno 70 km
uzvodnije. U stvarnosti postoji više izvora onečišćenja duž spomenutog poteza koji
onda pridonose povećanoj vrijednosti biološke potrošnje kisika.

Slika 2.6. Prikaz koncentracija unesenih parametara na uzdužnom presjeku promatrane

dionice rijeke Drave nakon kalibracije

Slika 2.6. prikazuje ponašanje parametara kakvoće vode unesenih zajedno sa

ostalim ranije definiranim ulaznim podacima. Plava linija predstavlja temperaturu vode
koja na najnizvodnijem presjeku iznosi približno 22,7 °C. Crvenom bojom označen je
otopljeni kisik čija vrijednost iznosi 6,0 mg/l. Petodnevna biološka potrošnja kisika
koju opisuje crna linija pala je na 2,5 mg/l. Vrijednosti nitrata (ružičasto) i amonijaka
(zeleno) iznose 0,5 mg/l odnosno 0,01 mg/l.

28
2.5. SCENARIJI

Modeliranje kakvoće vode rijeke Drave provedeno je za 2 scenarija. Scenariji

se primjenjuju za modeliranje hipotetskih situacija i analizu njihovih rezultata.
Modeliranjem scenarija dobivamo odgovor na pitanje kakav će utjecaj određena
situacija, moguće stvarna, imati na područje od našeg interesa, u ovom slučaju rijeku
Dravu na spomenutoj dionici. Općenito, predviđanjem ishoda takvih situacija
omogućeno je planiranje potrebnih mjera unaprijed i potencijalno smanjivanje ili
eliminiranje šteta prije njihova događanja.

Oba scenarija uključuju ispuštanje otpadne vode različite kakvoće u Dravu.

Ispuštanjem otpadne vode sa definiranim parametrima kakvoće vode te njenim
protokom, analizirano je kako otpadna voda utječe na kvalitetu vode rijeke Drave, ali i
kako se Drava ponaša sa novonastalim onečišćenjem.

29
2.5.1. SCENARIJ 1

Prvim scenarijem provjereno je kako prelijevanje otpadne vode grada Osijeka

preko kišnih preljeva za vrijeme oborina utječe na kakvoću vode rijeke Drave. Osijek
ima mješoviti sustav odvodnje sa osam rasteretnih ispusta odnosno kišnih preljeva
(slika 2.7.). [8] Radi pojednostavljenja, u model su unesena tri kišna preljeva čiji su
protoci dobiveni prema izrazu:

𝑄𝑛 = 𝐴 ∙ 𝜓 ∙ 𝑖 (5)

Gdje je:
Qn – količina vode koja se prelijeva preko preljeva n (m3/s)
A – površina koju pokriva kišomjerna stanica (ha)
Ψ – koeficijent otjecanja (-)
i – intenzitet oborine (l/s/ha)

Slika 2.7. Situacijski prikaz gradske površine sa označenim i numeriranim lokacijama kišnih
preljeva u kanalizacijskom sustavu grada Osijeka [8]

30
 Tablica 2.5. Vjerojatnost pojave intenziteta (l/s/ha) jakih oborina (GMS Osijek) [8]

intenziteti (l/s/ha) OSIJEK (1959-1991) Log-Pearson III

trajanje
1 god 3 god 5 god 10 god 20 god
(minuta)

30 35 102 123 153 187

60 18 60 75 95 117
120 13 32 42 53 66
240 8 20 24 30 36

Tablica 2.6. Vrijednosti koeficijenta otjecanja i površina koje pokrivaju kišomjerne stanice [8]

ψ 0.36
A1 (km2) 2.49
A2 (km2) 4.59
A3 (km2) 0.48

Tablica 2.7. Vrijednosti preljevnih količina Qn na pojedinom preljevu u odnosu na trajanje i

povratno razdoblje oborine

30min (m3/s) 60min (m3/s)

PP Q1 Q2 Q3 PP Q1 Q2 Q3
1 god 3.137 5.783 0.605 1 god 1.614 2.974 0.311
3 god 9.143 16.854 1.763 3 god 5.378 9.914 1.037
5 god 11.026 20.325 2.125 5 god 6.723 12.393 1.296
10 god 13.715 25.282 2.644 10 god 8.516 15.698 1.642
20 god 16.763 30.900 3.231 20 god 10.488 19.333 2.022
120min (m3/s) 240min (m3/s)
PP Q1 Q2 Q3 PP Q1 Q2 Q3
1 god 1.165 2.148 0.225 1 god 0.717 1.322 0.138
3 god 2.868 5.288 0.553 3 god 1.793 3.305 0.346
5 god 3.765 6.940 0.726 5 god 2.151 3.966 0.415
10 god 4.751 8.758 0.916 10 god 2.689 4.957 0.518
20 god 5.916 10.906 1.140 20 god 3.227 5.949 0.622

31
 Zbog neraspoloživosti podataka o kakvoći preljevne vode grada Osijeka,
uneseni su podaci dobiveni analizom kišnih preljeva u Slovačkoj. Scenarij 1 uključuje
razdoblje od mjesec dana, gdje se predviđa kišna epizoda s početkom u 06.01.2015. u
00:00 i trajanjem u skladu s trajanjem kiše koja se unosi. Vrijednosti proračunatih
protoka definirane su u tablici 2.7., a koncentracije unesenih parametara dane su
tablicom 2.8.

Tablica 2.8. Vrijednosti unesenih parametara kakvoće preljevne vode

otopljeni kisik O2 (mg/l) 2

T (°C) 25
NH3 (mg/l) 6.21
N03 (mg/l) 1.28
otopljeni fosfor (mg/l) 2.37
partikularni fosfor(mg/l) 0.26
BPK5 (mg/l) 175

Literatura iz koje su preuzeti podaci o kakvoći vode navode samo ukupni

fosfor, koji je za potrebe modeliranja podijeljen na otopljeni i partikularni u omjeru
90:10.

Modeliranje je provodeno pod pretpostavkom da su prelijevne količine i

koncentracija navedenih parametara konstantni tokom razdoblja trajanja oborine i da
važe ulazni podaci definirani u poglavlju 2.3. (slika 2.8.).

Slika 2.8. Primjer unesenih podataka u programskom paketu MIKE11

32
Slika 2.9. Shematski prikaz podataka unesenih za potrebe modeliranja scenarija 1 u programskom paketu
MIKE11

Slika 2.9. prikazuje tlocrt analiziranog područja rijeke Drave sa naznačenim

mjestima unosa parametara modeliranih u programskom paketu MIKE 11 za scenarij
1. U programu su definirani redom:

1 ~ Rubni uvjet → protok i parametri kakvoće vode u presjeku na stacionaži 69+118

2 ~ Protok i parametri kakvoće pročišćene vode na uređaju za pročišćavanje Belišće

3 ~ Protok i parametri kakvoće otpadne vode na tri kišna preljeva u Osijeku

4 ~ Ispust otpadne vode nizvodno od Osijeka

5 ~ Rubni uvjet → vodostaj i otvoreni uvjeti objašnjeni u poglavlju 2.3.

33
2.5.2. SCENARIJ 2

Scenarij 2 predstavlja ekstremnu incidentnu situaciju. Kako bi kvar na uređaju

za pročišćavanje kod Belišća u trajanju od dva dana utjecao na rijeku Dravu.
Pretpostavka je da će se tokom dva dana kvara na uređaju kućanska otpadna voda i
industrijska otpadna voda iz obližnje tvornice papira ispuštati direktno u rijeku Dravu
bez pročišćavanja (slika 2.10.).

Kvar nastupa 16.01.2015. u 00:00h i traje do 18.01.2015. 23:59h. Za to vrijeme

vrijede ulazni podaci iz poglavlja 2.3. uz iznimku kakvoće vode na uređaju za
pročišćavanje. Kvaliteta vode je u ovom slučaju jednaka kakvoći nepročišćene vode
(tablica 2.9.).

Tablica 2.10. Vrijednosti parametara kakvoće nepročišćene vode na uređaju za pročišćavanje

Belišće

otopljeni kisik O2 (mg/l) 1.95

T (°C) 26.01
NH3 (mg/l) 30
N03 (mg/l) 24
otopljeni fosfor (mg/l) 8
partikularni fosfor(mg/l) 1.11
BPK5 (mg/l) 1867.4

Slika 2.10. Raspored i vrijednosti protoka i koncentracija unesenih u MIKE11 za Scenarij 2

34
 Slika 2.11. Shematski prikaz podataka unesenih za potrebe modeliranja scenarija 2 u
programskom paketu MIKE11

Slika 2.11. prikazuje tlocrt analiziranog područja rijeke Drave sa naznačenim

mjestima unosa parametara modeliranih u programskom paketu MIKE 11 za scenarij
2. U programu su definirani redom:

1 ~ Rubni uvjet → protok i parametri kakvoće vode u presjeku na stacionaži 69+118

2 ~ Protok i parametri kakvoće nepročišćene vode na uređaju za pročišćavanje Belišće

3 ~ Ispust otpadne vode nizvodno od Osijeka

4 ~ Rubni uvjet → vodostaj i otvoreni uvjeti objašnjeni u poglavlju 2.3.

35
3. REZULTATI I RASPRAVA

Nakon unosa podataka proveden je proračun u programskom paketu MIKE11

koji je prošao bez prijavljenih grešaka. Dobiveni su rezultati za oba scenarija.

3.1. REZULTATI MODELIRANJA PREMA SCENARIJU 1

Na temelju dobivenih vrijednosti BPK5, otopljenog kisika i amonijaka duž rijeke

konstruirane su ITP krivulje. ITP je kratica pojma intenzitet-trajanje-period. ITP
krivulje predstavljaju familiju krivulja u kojoj svaka krivulja ima odgovarajuće
povratno razdoblje. Na apscisi je trajanje koncentracije prikazanog parametra (BKP5,
otopljeni kisik, amonijak) od 0 do približno 6 sati, a na ordinati intenzitet prikazanog
parametra. Svaka krivulja predstavlja vrijednosti pri odgovarajućim trajanjima kiše
(30,60,120 i 240minuta). ITP krivulje navedenih parametara konstruirane su za
povratna razdoblja od 1,3,5,10 i 20 godina.

Rezultati su pokazali da koncentracije BPK5 i amonijaka imaju najveće

vrijednosti na dionici od 17+570 do 18+560. Sukladno tome, odabran je kritičan
poprečni presjek na stacionaži 17+825. Vrijednosti dobivene na odabranom poprečnom
presjeku korištene su pri izradi ITP krivulja. Za prikaz otopljenog kisika izabran je
poprečni presjek na stacionaži 00+543.

Nadalje, rezultati korišteni za izradu ITP krivulja su oni dobiveni za razdoblje

od 06.01.2015. u 00:00h kada je opterećenje uneseno do 06.01.2015. u 23:590h kada
su se koncentracije stabilizirale. Dobiveni rezultati poslagani su od najvećeg prema
najmanjem za BKP5 i amonijak, odnosno od najmanjeg prema najvećem za otopljeni
kisik i u takvom su redoslijedu korišteni pri konstruiranju krivulja. Razdoblje prije i
poslije nije relevantno za ovaj zadatak.

U nastavku su prikazane ITP krivulje BKP5, otopljenog kisika i amonijaka za

povratno razdoblje od 1 godine.

36
 6
5.9
5.8 30 min
koncentracija (mg/l)

5.7 60 min

5.6 120 min

5.5 240 min

5.4
5.3
5.2
5.1
5
0 50 100 150 200 250 300 t (min)

Slika 3.1. ITP krivulje za koncentraciju otopljenog kisika (O2, mg/l) u presjeku na stacionaži
00+543 i povratno razdoblje od 1 godine

Slika 3.1. prikazuje promjenu koncentracija otopljenog kisika za različita

trajanja oborinu u poprečnom presjeku na stacionaži 00+543. Glavninu onečišćenja
kućanskih otpadnih voda predstavljaju tvari za čiju se razgradnju troši otopljeni kisik
iz vode. Što je stupanj onečišćenja otpadnih voda organskom tvari veći to je
koncentracija otopljenog kisika u vodi manja. Pri kratkotrajnoj oborini u trajanju od 30
minuta primjećujemo najniže vrijednosti otopljenog kisika (5,135 mg/l). Veći intenzitet
uzrokuje veće prelijevanje preko kišnih prelijeva odnosno veće opterećenje rijeke
kućanskim otpadnim vodama. Mikroorganizmi troše otopljeni kisik pri razgradnji
organske tvari što uzrokuje njegov deficit. Pri oborini od 240 minuta vrijednost
otopljenog kisika je nešto veća, odnosno 5,522 mg/l. Ova oborina uzrokuje manje
opterećenje rijeke otpadnim vodama nego oborina kraćeg trajanja. Može se primijetiti
postepeno povećanje koncentracije otopljenog kisika i njegova stabilizacija oko 5,911
mg/l. Poremećene koncentracije otopljenog kisika razmjerno se brzo vraćaju na
vrijednosti prije onečišćenja (slika 2.5.). Nakon što mikroorganizmi razgrade svu
organsku tvar, više nema potrebe za trošenjem otopljenog kisika. Također,
koncentracije otopljenog kisika se mogu obnoviti iz zraka (dodirom zraka i slobodne
vodne površine rijeke) te fotosintezom.

37
 10

9
30 min
8
60 min
koncentracija (mg/l)

7 120 min

6 240 min

2
0 50 100 150 200 250 300 350 t(min)

Slika 3.2. ITP krivulje za koncentraciju BKP5 u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno
razdoblje od 1 godine

Slika 3.2. prikazuje vjerojatnost promjenu koncentracija BPK5 za različita

trajanja oborina na odabranom poprečnom presjeku u jednoj godini. Primjećujemo da
kod kratkotrajne oborine jakog intenziteta u trajanju od 30 minuta početna vrijednost
BPK5 iznosi 8,945 mg/l dok je kod oborine s trajanjem 240 minuta nešto niža, odnosno
5,08mg/l. Što oborina ima kraće trajanje to je intenzitet oborine veći. Veći intenzitet
uzrokuje veće prelijevanje preko kišnih preljeva tj. veću koncentraciju BPK5. Također
možemo primijetiti kako koncentracije s vremenom prvo opadaju nakon čega se
stabiliziraju oko vrijednosti prije onečišćenja koja približno iznosi 2,587 mg/l (slika
2.5.). Uzrok ove pojave je prestanak oborine, čime prestaje i prelijevanje oborinske i
kućanske otpadne vode preko kišnih preljeva odnosno potreba za povećanom
biokemijskom potrošnjom kisika. Drugi uzroci su disperzija otpadne tvari te
samopročišćavanje rijeke.

38
 Slika 3.3. a) Prikaz koncentracija otopljenog kisika, amonijaka, nitrata NO3 i BPK5 te temperature po
uzdužnom presjeku rijeke Drave neposredno nakon početka prelijevanja preko kišnih preljeva u trenutku
00:26h dana 06.01.2015. pri oborini u trajanju od 30 minuta s povratnim razdobljem od 1 godine u
programskom paketu MIKE11 nakon provedenog proračuna

b) Uvećan prikaz koncentracija otopljenog kisika (crveno) i BKP5 (crno) sa slike 3.3. a)

39
Slika 3.4. a) Prikaz koncentracija otopljenog kisika, amonijaka, nitrata NO3, BPK5 te temperature po uzdužnom
presjeku rijeke Drave u trenutku 08:47h dana 06.01.2015. pri oborini u trajanju od 30 minuta s povratnim
razdobljem od 1 godine u programskom paketu MIKE11 nakon provedenog proračuna

b) Uvećan prikaz koncentracija otopljenog kisika (crveno) i BKP5 (crno) sa slike 3.4. a)

40
 Slika 3.3. i slika 3.4. prikazuju odnos otopljenog kisika i petodnevne
biokemijske potrošnje kisika. Slika 3.3. prikazuje odnos neposredno nakon ispuštanja
otpadnih voda u prijemnik preko kišnih preljeva, a slika 3.4. nakon 8 sati. Prva slika
ukazuje na drastično povećanje potrebnog kisika za razgradnju biološki razgradive
organske tvari ubrzo nakon nanesenog opterećenja. Na drugoj slici možemo primjetiti
smanjenje biokemijske potrošnje kisika ali i smanjenje koncentracije otopljenog kisika.

Mikroorganizmi razgrađuju organsku tvar koje prvotno ima u izobilju. U isto

vrijeme raste im populacija što uzrokuje povećanje potrošnje otopljenog kisika,
smanjenje koncentracije organske tvari i u konačnici odumiranje mikroorganizama.
Iako se broj mikroorganizama na početku povećao zbog velike količine raspoložive
organske tvari, on se s vremenom smanjuje zbog čega se smanjuje i biokemijska
potrošnja kisika. No, iako se biokemijska potrošnja kisika postepeno smanjuje, ona je
još uvijek dovoljno visoka da oko 65-og kolimetra uzrokuje daljnje smanjenje
koncentracije otopljenog kisika (slika 3.4.).

Razgradnja organske tvari se u teoriji odvija na duljini toka od nekoliko

kilometara, što možemo potkrijepiti rezultatima proračuna. Uočavamo naglo povećanje
potrošnje kisika oko 50-og kilometra koje se postepeno snižava. Također uočavamo da
deficit otopljenog kisika nije toliko izražen neposredno nakon unosa opterećenja.
Najgore stanje u rijeci nije na mjestu ispuštanja otpadne vode nego nizvodno. Rezultati
modeliranja ukazuju na to da se rijeka ne samo da se neće početi vraćati u prvotno stanje
nakon 18 kilometra već će tek doseći kritičnu koncentraciju otopljenog kisika.

41
 0.35

0.3 30 min
60 min
koncentracija (mg/l)

0.25
120 min

0.2 240 min

0.15

0.1

0.05
0 50 100 150 200 250 300 350 t (min)

Slika 3.5. ITP krivulje za koncentraciju amonijaka (NH3 ,mg/l) u presjeku na stacionaži
17+825 i povratno razdoblje od 1 godine

Slika 3.5. prikazuje vjerojatnost pojavljivanja različitih koncentracija amonijaka

NH3 za različita trajanja oborina u kritičnom poprečnom presjeku. Možemo primijetiti
slično ponašanje kao kod ITP krivulja za BPK5. Pri kratkotrajnoj oborini u trajanju od
30 minuta koncentracija amonijaka iznosi 0,319 mg/l dok je pri oborini od 240 minuta
ta koncentracija 0,184 mg/l. Ponovno imamo pojavu opadanja koncentracija te njihovu
stabilizaciju oko vrijednosti 0,095 mg/l.

U prilozima (prilog 2. do prilog 14.) prikazane su ITP krivulje navedenih

parametara za razdoblja od 3, 5, 10 i 20 godina. Primijećeno je da sve ITP krivulje,
neovisno o modeliranom razdoblju, imaju približno jednako ponašanje kao one ranije
opisane. Povišene odnosno smanjene koncentracije tokom kišnog razdoblja, njihovo
opadanje i stabilizacija.

42
3.2. REZULTATI MODELIRANJA PREMA SCENARIJU 2

Scenarij 2 podrazumijeva incidentni događaj na uređaju za pročišćavanje kod

Belišća. Pretpostavljeno je da će se uređaj pokvariti i njegov popravak će trajati 2 dana.
Za to vrijeme sva voda iz tvornice Belišće i kućanska otpadna voda će se nepročišćena
ispuštati u rijeku Dravu.

6.3

6.2

6.1
koncentracija mg/l

5.9

5.8

5.7

5.6
0 700 1400 2100 2800 3500 4200 4900 5600 6300 7000

t (min)

Slika 3.6. Grafički prikaz O2 u poprečnom presjeku na stacionaži 00+543 u razdoblju od

14.01.2015. 23:59h do 19.01.2015. 23:59h

Slika 3.6. prikazuje ponašanje otopljenog kisika u poprečnom presjeku na

stacionaži 00+543 u razdoblju od 4 dana: jedan dan prije zastoja, tokom popravka i
jedan dan nakon. Primjećujemo nagli pad koncentracije otopljenog kisika približno
jedan dan nakon kvara. Kako promatramo najnizvodniji poprečni presjek, koji je od
uređaja Belišće udaljen približno 54 kilometra, logično je zaključiti kako je bilo bilo
potrebno neko vrijeme da voda slabije kakvoće proteče promatranim presjekom.
Možemo također primijetiti oscilacije u koncentracijama otopljenog kisika koje su
posljedica prirodnog miješanja vode.

43
 6

5.5
koncentracija mg/l

4.5

3.5
0 700 1400 2100 2800 3500 4200 4900 5600 6300 7000
t (min)

Slika 3.7. Grafički prikaz biokemijske potrošnje kisika (BPK5) u poprečnom presjeku na
stacionaži 53+360 u razdoblju od 14.01.2015. 23:59h do 19.01.2015. 23:59h

Slika 3.7. prikazuje petodnevnu biokemijsku potrošnju kisika jedan dan prije
prestanka rada, tokom kvara i popravka te jedan dan nakon. Možemo primijetiti kako
se BKP5 naglo povećava u 1441 minuti odnosno 16.01.2015. u 00:00h kada je kvar
nastupio. Koncentracija se povećala sa 4,633 mg/l na 5,556 mg/l. Nakon popravka
uređaja za pročišćavanje koncentracija ponovno pada na 4,633 mg/l. Iako je kvar
uređaja uzrokovao izlijevanje otpadne vode sa BKP5 od čak 1867,64 mg/l koncentracije
u rijeci su se povećale za samo 0,923 mg/l zbog malog protoka vode kroz uređaj u
odnosu na protok vode u rijeci Dravi.

44
 0.23

0.22
koncentracija mg/l

0.21

0.2

0.19

0.18
0 700 1400 2100 2800 3500 4200 4900 5600 6300 7000
t (min)

Slika 3.8. Grafički prikaz NH3 u poprečnom presjeku na stacionaži 53+360 u razdoblju od
14.01.2015. 23:59h do 19.01.2015. 23:59h

Na slici 3.8. uočavamo sličan obrazac ponašanja krivulje kao i na slici 3.7..
Dolazi do skoka u koncentraciji amonijaka pri nastupanju kvara uređaja koja održava
dokle god traje zastoj u radu, ali se i smanjuje čim se uređaj popravi.

45
4. ZAKLJUČAK

Provedeno je modeliranje kakvoće vode rijeke Drave na dionici od 00+543 rkm

do 69+118 rkm. Izrađen je pojednostavljen model spomenute dionice u koji su uneseni
rubni uvjeti uzvodno (protok, parametri kakvoće vode) i nizvodno (vodostaj, otvoreni
rubni uvjet). Parametri kakvoće pročišćene vode na uređaju za pročišćavanje Belišće i
ispust nepročišćene otpadne vode grada Osijeka također su uneseni kao konstantni
atributi modela. Modelirana su dva scenarija: scenarij sa pretpostavljena tri kišna
preljeva u Osijeku uz kišne epizode različitih trajanja i povratnih razdoblja, te scenarij
prestanka rada uređaja za pročišćavanje Belišće na dva dana. Za oba scenarija
provedena je analiza rezultirajućih koncentracija otopljenog kisika O2, petodnevne
biološke potrošnje kisika BPK5 te amonijaka NH3.

Analiziranjem rezultata scenarija 1 utvrđeno je kako su koncentracije otopljenog

kisika smanjene, a koncentracije BPK5 i amonijaka povećane tokom trajanja kišnih
epizoda. Također je primijećeno kako navedene koncentracije padaju/rastu nedugo
nakon početka kiše, a za najviše 6 sati dolazi do stabilizacije oko vrijednosti približne
onoj prije početka kiše.

Rezultati modeliranja prema scenariju 2 pokazali su kako vrijednosti parametara

BPK5 i amonijaka naglo rastu po nastupanju kvara na uređaju, zadržavaju povišenu
vrijednost tokom perioda zastoja rada uređaja, ali se i naglo vraćaju u svoje početno
stanje odmah po popravku uređaja. Vrijednosti otopljenog kisika, također zahvaćene
prestankom rada uređaja za pročišćavanje, naglo padaju nedugo nakon nastupanja
kvara.

Iz navedenih rezultata možemo zaključiti kako rijeka Drava ima veliku moć
samopročišćavanja te da može primiti koncentracije koje su zadane spomenutim
scenarijima. Prema ovom modelu, rijeka Drava može dosegnuti svoju prvotnu kakvoću
jer je onečišćenje bilo organskog podrijetla i imalo je prihvatljivu vrijednost. Međutim,
kao što je ranije spomenuto, modeliranje je provedeno na pojednostavljenom modelu
rijeke Drave, bez pritoka, i sa samo tri točkasta izvora onečišćenja na skoro 70
kilometara. U stvarnosti Drava je svakodnevno izložena puno intenzivnijim
onečišćenjima koju uključuju sanitarne i industrijske otpadne vode, otpadne vode od
poljoprivrednih farmi, procjedne vode deponija, oborinske vode, otpadne vode iz

46
septičkih ili sabirnih jama, otpadne vode neuređenih deponija, otpadne vode s
prometnica i slično.

Iako je sposobnost samopročišćavanja rijeke Drave velika, prave posljedice

takve politike gospodarenja vodom uočavaju se tek nakon određenog vremena. Može
doći do poremećaja prirodne ravnoteže pojedinih dijelova rijeke, izumiranja
životinjskih i biljnih vrsta kao i pojavljivanja drugih koji su se prilagodili
promijenjenim uvjetima.

Čovjek 21. stoljeća usavršio je svoja znanja na području tehnologije i znanosti,

ali kao da je u toj trci prema vrhu zaboravio na štetu koju ostavlja iza sebe. Tek se
krajem prošlog stoljeća pojavio koncept održivog razvoja. Moguće je i nužno
zadovoljiti potrebe današnje generacije na način da se ne ugrožava pravo ni mogućnost
budućih generacija da to ostvare za sebe. Konkretno za rijeku Dravu to znači izgradnja
uređaja za pročišćavanje, eliminiranje nekontroliranog ispuštanja otpada iz septičkih
jama organiziranim ispumpavanjem ili priključivanjem na sustave javne odvodnje te
podizanjem svijesti pojedinca o važnosti zaštite voda od onečišćenja ne samo zbog
ugrožavanja vodnih i o vodi ovisnih ekosustava nego u konačnici i vlastitog zdravlja i
života.

47
5. LITERATURA

[1] Tedeschi, S.: Zaštita voda, Zagreb, 1997.

[2] Tušar, B.: Pročišćavanje otpadnih voda, Zagreb, 2009.
[3] Tedeschi, S.: Zaštita vodnih sustava i pročišćavanje otpadnih voda, Građevinski
institut Zagreb, 1983.
[4] Hrvatske vode: Strategija upravljanja vodama, Zagreb, 2009.
[5] Grlica, I.: Studija biološke raznolikosti rijeke Drave, Dravske mrtvice i odvojeni
rukavci 2. dio, Virovitica, 2008.
[6] DHI, Mike11: A Modelling System for Rivers and Channels, Reference Manual,
2003.
[7] Milišić, H., Kalajdžisalihović, H.: Modeliranje kvaliteta vode rijeke Neretve
primjenom numeričkog modela MIKE 11, VODA I MI, Časopis Agencije za vodno
područje rijeke Save Sarajevo, broj 78, srpanj 2012.
[8] Krsnik, H.: Oborinske vode u kanalizacijskom sustavu odvodnje, diplomski rad,
GFV UNIZG, Varaždin, 2011.

Žugaj, R.: Hidrologija, Zagreb 2000.

Hrvatske vode, ZZJZ Osijek, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-
baranjske županije: Informacija o stanju i kvaliteti voda, te izvorima onečišćenja voda
na području Osječko-baranjske županije, Osijek, 2013.
Eko-monitoring d.o.o.: Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za
zahvat ''Uređenje stare Drave na području Noskovačke bare'', Varaždin, 2012.
www.dhmz.htnet.hr
www.voda.hr

48
6. PRILOZI

1. a) Detalj situacije rijeke Drave na dionici od 00+543 rkm do 03+140 rkm

b) Detalj situacije rijeke Drave na dionici od 18+065 rkm do 20+790 rkm
2. ITP krivulje za koncentraciju otopljenog kisika (O2, mg/l) u presjeku na stacionaži
00+543 i povratno razdoblje od 3 godine
3. ITP krivulje za koncentraciju BKP5 u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno
razdoblje od 3 godine
4. ITP krivulje za koncentraciju amonijaka (NH3, mg/l) u presjeku na stacionaži 17+825 i
povratno razdoblje od 3 godine
5. ITP krivulje za koncentraciju otopljenog kisika (O2, mg/l) u presjeku na stacionaži
00+543 i povratno razdoblje od 5 godina
6. ITP krivulje za koncentraciju BKP5 u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno
razdoblje od 5 godina
7. ITP krivulje za koncentraciju amonijaka (NH3, mg/l) u presjeku na stacionaži 17+825 i
povratno razdoblje od 5 godina
8. ITP krivulje za koncentraciju otopljenog kisika (O2, mg/l) u presjeku na stacionaži
00+543 i povratno razdoblje od 10 godina
9. ITP krivulje za koncentraciju BKP5 u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno
razdoblje od 10 godina
10. ITP krivulje za koncentraciju amonijaka (NH3, mg/l) u presjeku na stacionaži 17+825
i povratno razdoblje od 20 godina
11. ITP krivulje za koncentraciju otopljenog kisika (O2, mg/l) u presjeku na stacionaži
00+543 i povratno razdoblje od 10 godina
12. ITP krivulje za koncentraciju BKP5 u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno
razdoblje od 20 godina
13. ITP krivulje za koncentraciju amonijaka (NH3, mg/l) u presjeku na stacionaži 17+825
i povratno razdoblje od 20 godina
14. Parametri kakvoće vode izmjereni na mjernoj lokaciji Donji Miholjac za 2003. godinu
korišteni pri modeliranju
15. Parametri kakvoće vode izmjereni na mjernoj lokaciji Nemetin za 2003. godinu
korišteni pri modeliranju

49
16. Proračun protoka i koncentracije parametara kakvoće vode na uređaju za pročišćavanje
Belišće i na mjernoj postaji Donji Miholjac

50
PRILOG 2. ITP krivulje za koncentraciju otopljenog kisika (O2, mg/l) u presjeku na stacionaži 00+543 i povratno razdoblje od 3 godine

5.6 30 min

60 min
5.2

120 min
koncentracija (mg/l)

4.8
240 min

4.4

3.6

3.2 t (min)
0 50 100 150 200 250 300

51
PRILOG 3. ITP krivulje za koncentraciju BKP5 u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno razdoblje od 3 godine

22

20 30 min

18 60 min

16 120 min
koncentracija (mg/l)

14 240 min

12

10

2 t (min)
0 50 100 150 200 250 300 350

52
PRILOG 4. ITP krivulje za koncentraciju amonijaka (NH3, mg/l) u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno razdoblje od 3 godine

0.75

0.65 30 min

60 min
0.55
koncentracija (mg/l)

120 min
0.45
240 min

0.35

0.25

0.15

0.05 t (min)
0 50 100 150 200 250 300 350

53
PRILOG 5. ITP krivulje za koncentraciju otopljenog kisika (O2, mg/l) u presjeku na stacionaži 00+543 i povratno razdoblje od 5 godina

6.1

5.7
30 min
5.3
60 min

4.9
120 min
koncentracija (mg/l)

4.5
240 min

4.1

3.7

3.3

2.9

2.5 t (min)
0 50 100 150 200 250 300

54
PRILOG 6. ITP krivulje za koncentraciju BKP5 u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno razdoblje od 5 godina

28

25 30 min

60 min
22

120 min
19
koncentracija (mg/l)

240 min
16

13

10

1 t (min)
0 50 100 150 200 250 300 350

55
PRILOG 7. ITP krivulje za koncentraciju amonijaka (NH3, mg/l) u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno razdoblje od 5 godina

0.95

0.85
30 min

0.75 60 min

0.65 120 min

koncentracija (mg/l)

0.55 240 min

0.45

0.35

0.25

0.15

0.05 t (min)
0 50 100 150 200 250 300 350

56
PRILOG 8. ITP krivulje za koncentraciju otopljenog kisika (O2, mg/l) u presjeku na stacionaži 00+543 i povratno razdoblje od 10 godina

5.6
30 min
5.2
60 min
4.8
kocentracija (mg/l)

120 min
4.4
240 min
4

3.6

3.2

2.8

2.4

2 t (min)
0 50 100 150 200 250 300

57
PRILOG 9. ITP krivulje za koncentraciju BKP5 u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno razdoblje od 10 godina

33

29 30 min

60 min
25

120 min
koncentracija (mg/l)

21
240 min

17

13

1 t (min)
0 50 100 150 200 250 300 350

58
PRILOG 10. ITP krivulje za koncentraciju amonijaka (NH3, mg/l) u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno razdoblje od 10 godina

1.25

1.1 30 min

60 min
0.95
120 min
koncentracija (mg/l)

0.8 240 min

0.65

0.5

0.35

0.2

0.05 t (min)
0 50 100 150 200 250 300 350

59
PRILOG 11. ITP krivulje za koncentraciju otopljenog kisika (O2, mg/l) u presjeku na stacionaži 00+543 i povratno razdoblje od 20 godina

5.8

5.3 30 min

4.8 60 min
koncentracija (mg/l)

120 min
4.3

240 min
3.8

3.3

2.8

2.3

1.8

1.3 t (min)
0 50 100 150 200 250 300

60
PRILOG 12. ITP krivulje za koncentraciju BKP5 u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno razdoblje od 20 godina

41

37

30 min
33

60 min
29
koncentracija (mg/l)

120 min
25
240 min
21

17

13

1 t (min)
0 50 100 150 200 250 300 350

61
PRILOG 13. ITP krivulje za koncentraciju amonijaka (NH3, mg/l) u presjeku na stacionaži 17+825 i povratno razdoblje od 20 godina

1.6

1.4
30 min

1.2
60 min
koncenracija (mg/l)

1 120 min

240 min
0.8

0.6

0.4

0.2

0 t (min)
0 50 100 150 200 250 300 350

62
Prilog 14. Parametri kakvoće vode izmjereni na mjernoj lokaciji Donji Miholjac za
2003. godinu korišteni pri modeliranju

temperatura otopljeni ukupni

datum vodostaj BPK5 amonij nitrati
vode kisik fosfor
o
cm C mgO2/l mgO2/l mgN/l mgN/l mgP/l
08.01.2003 24 3 12.1 4.5 0.29 3.164 0.09
05.02.2003 -18 1 13.6 5.5 0.29 2.26 0.13
05.03.2003 -15 4 12.9 3.9 0.29 3.164 0.2
09.04.2003 -35 7 12.2 3.7 0.29 1.808 0.13
07.05.2003 13 18 9.8 4.6 0.29 1.582 0.06
04.06.2003 62 20 9.8 5.0 0.19 1.130 0.10
02.07.2003 -14 22 11.4 5.2 0.29 0.904 0.15
16.07.2003 -19 23 11.7 5.6 0.09 1.13 0.11
06.08.2003 -49 23 11.4 6.7 0.09 0.678 0.2
03.09.2003 76 22 6.9 3 0.09 0.678 0.07
17.09.2003 -40 17 8.8 1.4 0.09 0.904 0.17
01.10.2003 -68 15 8.1 1.7 0.1 1.582 0.07
05.11.2003 205 8 8.7 2.1 0.25 1.808 0.1
03.12.2003 104 6 8.7 1.6 0.25 1.356 0.07

63
Prilog 15. Parametri kakvoće vode izmjereni na mjernoj lokaciji Nemetin za 2003.
godinu korišteni pri modeliranju

temperatura otopljeni ukupni

datum vodostaj BPK5 amonij nitrati
vode kisik fosfor
o
cm C mgO2/l mgO2/l mgN/l mgN/l mgP/l
09/01/2003 195 0 11.60 1.80 0.38 2.71 0.16
23/01/2003 29 1 10.90 3.40 0.29 2.71 0.08
06/02/2003 65 1 10.80 3.40 0.29 2.26 0.08
20/02/2003 -35 1 10.90 3.50 0.38 3.16 0.17
06/03/2003 -22 4 11.00 4.60 0.29 3.16 0.18
20/03/2003 10 6 10.50 5.20 0.29 2.94 0.22
10/04/2003 -25 8 11.50 5.40 0.29 1.58 0.06
24/04/2003 -59 13 10.40 5.40 0.29 1.81 0.20
08/05/2003 0 18 9.50 5.70 0.29 1.58 0.22
22/05/2003 -10 17 8.60 3.30 0.09 2.03 0.19
05/06/2003 31 22 9.50 5.90 0.29 0.90 0.24
26/06/2003 -27 26 12.00 8.10 0.29 0.90 0.22
03/07/2003 -57 26 11.70 6.90 0.29 0.68 0.17
17/07/2003 -68 25 12.00 6.60 0.29 0.68 0.29
31/07/2003 -100 23 8.70 2.70 0.29 1.13 0.20
07/08/2003 -98 27 10.90 4.60 0.29 0.68 0.44
21/08/2003 -108 27 8.40 17.00 0.19 0.23 0.45
04/09/2003 40 21 6.40 1.30 0.09 0.68 0.08
18/09/2003 -90 18 7.80 0.80 0.09 0.68 0.20
25/09/2003 -128 18 7.70 2.60 0.09 1.13 0.09
02/10/2003 -126 17 6.90 4.10 0.09 1.36 0.09
23/10/2003 -69 12 7.40 2.10 0.09 1.81 0.13
06/11/2003 111 8 7.70 2.00 0.25 2.26 0.04
20/11/2003 -62 7.5 8.50 3.60 0.25 1.81 0.08
04/12/2003 53 7.5 7.20 3.40 0.25 1.81 0.08
18/12/2003 -74 3 9.00 2.60 0.25 1.36 0.07

64
Prilog 16. Proračun protoka i koncentracije parametara kakvoće vode na uređaju za
pročišćavanje Belišće i na mjernoj postaji Donji Miholjac

Uređaj za pročišćavanje Belišće Drava Donji Miholjac

Qkuć (l/s) Qind (l/s) Qk+i (l/s) Qsr (l/s) Qmin (l/s)
Q (l/s) 24.13 72.96 97.09 534500.00 152000.00
otopljeni kisik (mg/l) 1.80 2.00 1.95 10.44 8.28
BPK5 (mg/l) 249.00 2403.00 1867.64 3.89 5.57
temperatura oC 23.00 27.00 26.01 13.50 22.70
P (mg/l) 10.36 8.70 9.11 0.12 0.19
NH3 (mg/l) 0.21 0.29
nema zabilježenih podataka
NO3 (mg/l) 1.58 2.89

65