o LJUDSKOM
RAZUMU
PREDGOVOR
Dr GAJO PETRPVIC
v
fiji ne ostaje nam dtrugo nego da ga smjestimo su pretece Dekart i Gasendi. U ne manjQj· mjex:i
medu "engleske empiriste". On ta{!la postaje "pri- nego Barkli i Hjum njego'Vi s].l nastavljaci fran-
jelazni clan" od F. Bekona iT. Hobza ka Dz. Bar-
klijU i D. Hjumu, osniyac empiristiCke spoznajne
:uski i njemai.'ki prosvjetitelji 18, vijeka. Spod-
Jednakim pravom s kojim se po.s.matra k,ao pri-
t€<>rije, crje zacetke nalazimo kod Bekona, a kraj- jelazni clan od Bei!;oJ;la i Hobzaka BaI'ldiju i Hju-
nje konsekvencije ked Hjuma. mu, Lok se moze posmatrati i kao prijelazni clan
Medutim, kako je citava tracldcionalna shema od Gasendija .i BernijerakaVolte:ru, Kondijaku
sarno karikatura' razvoja novovjeke evropske fi- i francuskim materijalistimli 18.vijeka, ill <Xi De-
lozofije, 'to jei mjesto koje ona ostavlja Lob su- karta i Spinoze ka Lajbnicu i K;mtu.LokQva filo-
viseusko, .~• • njegovufilo:wfijll,Lok nije sarno zod'ija. ne l~~ uz jedanpdputevanovovjeke evrop-
"engleski empirist" illego i"kontipentalni ~acio; • ske ~ilozofiJe; ona stoji na, njihoyoj najv~oj ras-
nalist". U veCoj mjen nego Bekon i Hobz nJegOlVl krsnlci. .
Goellne 166'1. stupid je uA'slijev'll sluzbu!<ao kucnilijecnlk,
. odgojitelj najstarljega sina, i sekretar i savje1;nik samoga OSNIVAC spo<mAJNE TEOl'tIJE
barona.Kad je AsH 1672. godine postao lord-kancelar Lok
jE! doMo vlsa<ku dr,zavnu fullkciju, a kad je.ovaj u:slkor.o U. "Poslanici crta.dcu", predgovorl1 s'V0m. Ogl~
zatimpao, mora<) je i Lol,napustitisvoj polozaj, pa je oti- du 0 IJudskom 'l'azumu, Lok prica kako ga jejedtna
SaO uFrancusku, gdje je proveocetirigocline (1675~113,79).
Fred maletom reakcijeponovo je 1683.,'napustioEnglesku n,,:uspjesnadiiskuBija s prijateljima nave1a, p,a PO--
i sklonio se u l;Iolanellj1,l; gdje je neko vrijeme ziVio pod ffilsaiO "da smo maZda" posli. h.'Ti.~ praycem - da
la"nllim imenom, <:lJr' va;nderLindena,. Iz Hol$dJije se vra- je Pl:'€'. n() silo smo izapoceli takyo istra~ivaI'lje
tao zai'e<inos n0vtirrll kraIjeffi Vilj.emom :m Ol'a,nsltim" u t:eba~o l$pitatinase sp<;J6.obnosti i viq,~ti koje stya-..;
vrijeme tl'kozvane \,slavne revolucije" ~G~8 gorlme. Zb?g
zdravstvenih r"",loga odbio je polozaj· ambasadora na n naS l:'amml.1l0zeda res,aya,a koje TIe moz~".
branl'lenbudkom • dvoru,aUj"" pdhvationeJm .1akSu Ideja da prouCavanje IjtldSko.g razl1:rr)1i treba
drlavnu funkciju uLondo')U.1691 ,godin",preselio Be na, ~apr~h9di SiVf!koj ~g<Jj ··njegovoj 'upqtrebi u
seosko dobro Jedne prijateljske porodic" neqglek() od, Lon.- fil0zo,flJI 1 naucl, 4araz).ll):). treba najprije upotre-
dona, gdje je ziViodo svoje srorti 28. X 1704. - Glavna
Lokovadjela: Pisma .0 tolerr;:llciji (Letters concerning To" bili za ispitivanje svojih vlastitihspo.znajnih sPo--:-
leration, 1639d692), Dvije, ra,.pT"veo!llladi (Two Treatises sobnosti" WOOstavlja po;lamu ideju Lokovog glav-
of Governmev-t, 1690), .Ql:Iled . .0. Ijuds1<;om raZ''.l'lntt (AV- !t1og djel8,. .,' . , .
Essa.y Concerning Human UnderstantUng. 1690), Ne7<.a
razmatranja. 0 posljedicama sniiavanja karnata lpora.sta Preciziraj'uCi ~voj zadat!lk ,tokna,pO~kd
"rijednosti nOl'ca· (Some ConsiderationS of the Consequen- Ogleda izjavljuje dill>. zeU istraZiti "wreklo,iz-
ces of the l.owering Of Interest and the Raisillg of .th.e Va- vesn<n>t i opseg Ijud1<lkog znanja, k,a() i osnoye. i
lue of Money, 1692), Neke misli 0 odgoi1~ (Some TOl,gMs
Concernino ,Education, 1693)" Razumnost ,krscans,tva (The ~~~~~9~~ova.nja, mnjenja i sagllisaVanj8,;" (1,1;
ReasQni!bleness of Christianity, ~695), Qupravljanjura,..
zumom (On. the Conduct of fh,e Understanding, objavljeno· On odml'lh dodaje da necewapti Ufizi~o
posrortno, 1706). .,... Vaznijino"iji radovio Lokuionje- ra~:tranje.~uha ~ u llletafizi~e.spekl.ilacije?
govoj filozofiji:R. I., Aarol}: ;ohn£0,,1(e, Ox~orC!1937 (Se_ sustim ?uha 1 0 IllJegovom o.<Inosu prenla :tijelu,
cond Edition 10(5),"J. W. Gotigh:John Lock"'s'Politi,,al
PhilOSOphy, QXford 1950. A·Klemmt: John Loc7<.e.:, Theo- Bez obzlra. na. to sta je duh
--:-:::-"""'-. , . ., . LO<kZ€ll
:>am po sebi ,.. ...
retisrhe, PhllosoPhie. Meisenheiinlalan 1952.. D.J.O'C<m-
nor: Jo""'" Locke; London 19;;2. J. W.Yolton: .John iLCi"ke • .. Citaj, D?on Lok: Ogled 0 ljudskOm>razumu•
I >kmiga, I glav>l, 2. odcljak, str. 19. Na isM nal\iIl.Ci-bir!lot
and TheWa!!o! .14eas, Oxford~LoMon 1956. M. Granston: ce sa LoIkov Ogled i 'li dalltiem tekStu, .. .' >.. .
John. Locke. A. BiQgraphy, London 1957•.
VJ VII
on 11'1oZe prufiti. "PJ:-0sti:rn' istlJ.- stoj~nja oko- jasne i pregledn>:e .~tematizacijes.po-
prouCiti stan am
rijskiro roetodorn " on zeli da otkrijeizvor€" osno- znaJ1?'?teoiI"etske problematike javljajuse1Jeik, U
ve, stepene,i granJice naSeizvjesne i vjerovatne 19. VtJekll. . .'
spoznaje, znanja (knowledge) i mn.jenja (opini()ln),3 Lo~vim prethodnikom uzasnivanju spozI1ai_
Ovakvo. prouCavanje .naseg raZ1J,ma nije . samo ne: teonJe ponekad srp,atraju F. Bekona.BekonoYa
prijatno nego i neobiCillo korlsno. Ako taCno upo- mrsao da obnova nauka treba da pocne stvaranjern.
znarrio granice nasih· spoznajnih spooobnosti·.mOO :!'ove m;tode na.ucnog ~strazivanja doista jesllCilla
ceroo da ihradOJl1alnd.j1'upotI:ebljavamo: .umjesto Lolk:?VOJ da spoznavanJ€' trebada poCn'€ prouca-
da uzaIud pokllsavamo spozn<iti onosiJolil;ml je :,anJen; spoznajnih spo\SObnosti. Ali t Q ipak nije
principijelno nedostupno, usmjerit cerno ~ve srta~ ~sta =sao. Be'kono:;ra precutna pretpostavka, ,dia
ge naono sto narrije dJostupnoo Ovakvo razgrani~ J€ pourotma spozn,aJa moguca, postala Je za Loka
cenje onoga stose moze spoznati odJ onoga sto je otvoren problem.
nespoznatljivo takoder 6e nas cuvati<xi skepticiz,.. Yise~e?o. Bekon, Loko'v program spoonajne
ma i rezignacije, dJoeega cesto dovode neuspjesnd. teenJ€' antlclprrao je E. Dekart. Najjasnije taj je
pokusll:ji..,poznajenes.poznatljiy~g. pro~am proklamir;m u njegovim Regulama: "da
Prije. nego .sto se prihvat±rn0 n?a kakvog. dru-- ne.bl~'~ uveik: ostaIi u neizvesnosti .sta je razumu
moguce I 5'!a razu~ ne Si <:lielovao slucajno, treba,
gog spomajnogz,adatka,treba da, istraZi,rno}ticno
utvrdimo sta i kako mmemo, sta izl;lSto.ne Il}oze.. PiI"e .nego sto se pnprem=o ola stvari posebnOI S8_
mo spoznati - to je 'osuovnizahtjev Loko'V.J~Iilin, znaJe:r.n0: dta smo jedn-om u zivotubrizljivo. ispitali
postaylj,anje:rn oiVOg zahtjeya JIJjegoy.qm ,reallza-- za kJnJa saznanja je Ij11dski Un). sposQban. "4
cijom u svom glaynoro djelu L<>k: jepqs.taJo.osnh .. Medutim, za; razliku o~ Lok~.: De.kart je ovaj
vac spQZllajne teorije i spoznaj!'J.O'i;~o/ijskeorijen-;. program ost:;ano samodJelonucno: Regulae. su
tacije u ['lQ'Vovjeilroj filoZ4:)tij~., ' . ••.. .., ..•.• ostale .~edovrsene (takve su.objavljene tek 1701,
U higtorijallla" filQ:;lofije~nim U ,19.. i?q, pO'~~ y:tJe'ka nak?n De-kartove srrirti);Meditad.i>e
vijeku POillekad ~.e. geporio "sPOZlilaj-noj . teor;iji" . POCL11JU spozn.aJn.oteorijskim razrnatranjima.. ali
v
anticlqh ~ srednjovjekovnih:filozofa. Oni . koji~a- . ova sIuz,e saroo k80 uvod uono sto. je sam Dekart
ko Cine po1azeodCinjenioo da seo, moguCniOSti,' u p.?d~aslQVU oznaCio 'kao. glavni zadatak djeLa:
izvorirna, stePenima it granlcama ., spoznaje ras- pru:,anJe dokaza :za "pnstojanje boga. irazIiCitcst
pravljalo v~ u antici i 'U ~dnje:rnyij€,lcu; pri OOiVJekove druse od tijela". .
tome Ulporavljaju dasu '1spoznajnoteorijSke" ~n-, Rretpo<stavlja seda je Lokza vrij,eme s,"oga
cepcije Qvih filozpfapile s~taVI1J dio ~jihoveo Qn~ bo;-av:kau Fra~cusk'?j{1675__1679) vidlio r'ukopisni
logije i IQgike. Spbznajnat.ei:>rija kOO·. zasebna i . pnmJera!k: DekartoVlhRegula, ,ali to nije POuzdl9.~
funda,:rnentalna clJisciplli).a rada se U nOViqITlvije- :ro utvrdeno. Prva. skica Loko!vog Ogll1 da potj e ce
ku: idJe.ju ,&.. ):>rou~"aIljenaSTh. s):>oznajmh ,.,~po l~ vremena prij~ njegovog. d'Olaska u' Francus'ku
sobnostf illpze .i '(::reba 4& prethodii. ISvak()ffi <'l1I"lY~'om (l~ l~.7n Dakle, ne:!rlaIl)Jo I1ikakvograzlega gaIle
filowfskom P'09-uhvatu'Prvi je ~ire ra:zvjg, ()'J;llOat VJeruJernO Loku, kadJ kaze4a semiS4? opotrebi
zl02io i pokusao realizirati u' jednom ·zasebriO!lI1
dJjelu DZqn Loik;.naziv"spoznajna teorija" i na- . ,~R. l?eka[!: P,:aR;~ii:na i ,iaSnfL J;>ravila ruTo()vo<'lenja
41,!hQ':" u. Mtra,;;wan)u, tSti",e. Pre.veo dr)').. Nedeljkovic.
•SamLok hema nik~kvogZ8.je<1rii.Ckog,ndtiV!F"a ~:s~f4i'l~~:fsko drustvO, Beograd ,1952, lltr..115. Up.
znanje i mnjenje. Mi cerno oboje nazivaJti .spoznajom".
VIII rx
obra~!ozio "osnovni princ:ip" .J3.ekona i. ~obza
fotlcav'anjaliasih s poznaj nih ~oJ::~OISti ro?d1a "porIjek!o znanja i ideja iz osjetnog svijeta"6.
P ... ._""'l;J·e razgovora 8 pnJatelJnna..A1i 1x> Trecai eetvrta knjigaLokovog Ogleda otkri.-
u nJemu l:"'~ c
nista ne mij enja. na. Cinjenici. ~a se lSta mlSao ve _
. .
:re?-e" . ~u U drugoj pQlovini 19, vijeka. M~dutim
..•. '-ri.:l'la iizrazlla uradOVlIDa R. Dekarta. Za JOs uV1Je~.:: moz~ cu¥_misljenje da je u Lokovom
ranlJ€' L· 1_ ••. ...~ l'ao De-
snivajuCisp'(}~a.jnuteO'rlJu· 0"'- Je nasL<1V J .
IVU'- .• ..,
OgZ.ed1~ TIJ~C 0 pSlholoskom, a ne 0 logickognose-
lfurt6vO djclo; . .. . . ' olq~k0rn.. pr?bleJ;lluspoznaje, dJa njega zanima na
Ponekad re twdi da pravi osmvac sPOznaJ~ kOJl n~cm l.Judi. faktiCn~ .dolaze dosyoji~.:;poznaja,
t~Orije ipak. nijeLok, ~ego K~?t. Lo~ Je,kazu, ;:t ne lZ kOJe~ ~ora ~J1hoya spoznaja crpe svoje
pro1J:cava.osaInOpsil:?losko por,tJeklo IJ1;l.dske 81;>0: pravo na. vaze~Je. .Ps1holos'ko i spoznajnoteorij-
znaje;probl
em lopC:kOgJ. poriJekla, vnJednost!' 1 sk~. proucavanje.dOlsta se ispreplecu u prve dviJe
granica spoznaje pootavio je ~k Kant. M~tim; ImJ!~ C?9!eda; .cetvr1::<:. knjiga )asmro pokazuje da
Lok nije proucavao samo ponJek1o spoznaJe. Vee tu ~lJe I::? ops1hologl]1 :>pozn,aje, negoospoznaj-
na poeetku OgLeda o~.~j.av~juje d~ ~porea. po- nOJ teor1]1.
rijekla spoznaje istraZlvati nJenu ."lZVJe:snos~ 1 0P."' Lolfka.;>..osnivac spoznajne ,teorije nepripada
se"".. osnove i stenP-ne" a 0 svun ovxrnPltanJl-.
m: Joi:Sta i.raspravfj; 1J: ~etvrtoj knjizisvog~. dje.-
samo h:st?n]l englesk:e fi1()z~fije; kao takav on je
nas.tavlJac Dekartov Ipre'teca·Kantov
Ia. Zabludfl dJa jeOgted posveeeusan;o ponJeklu .. 00 L;>~ i K~ta do .I:8J8~h dian?: hnsljenja 0
spo:znajenaeta1a: jevj€FOvatno zato st6 p~ble::n vr:~ednos.1;i spo~na]n~. teO'rlJe1·spoznajnoteorijske
porijekla dominirll- u prve~tv:ije, dJ?Sa;d ~~JCltan: ;mJentaCl.J.e u filc.:zof1Jl stalno SU se mijenjala. Ide-
je, knjige Ogteda•. F:raneuskip~VJetitel;JllB.Vl ~a .da .pn}e no sto poCpemospozuftvati. moramQ
jeka toliko su se oduseviliLok:qv= ~eenJemo po- lspltati samu mocspoznavanjaHegela j-e podsje-
rijeklu ideja, da do glavnog diJelan]egovog Og~~ cal.~ ~a ,,~1.1diru ;predostroznost" onog sholastiCara
da nisu ni stigli. Glavni dioLo~?vog.Ogteda .-:UJe kio]! Je htio cia na1.1Ciplivati prije nego sto skoel
zainteresirao niHege1a.. -0:.. svoJlm1?redavanJl.I!l;ll 1.1 vodu. Za: novokantovc~ spozuajna •. teorlja je
o historiji filozofije on· OpSlr'IlO gOVO'r1 0 prve dV;- oonovna fi1o:z<;fska disciplina. Za:M:&tin;:tHajde..
je knjige Ogteda, samo za.razliku. od fran:UlS~I: gem spoznaJnl.prQblem uopcene po<.qtoji;suvre-,
materijalista dolazido zaklJu&ad;:t "ne:tn~zeb1ti meni erigleski filozofi tims~ pnoblemom' neobie-
niceg povrsnijegnegosto je ovo (I..QIkovo)lzvode--
nje ideja."5 ... . . .. .' K. Marx, . F. E:n.ge]s: Werke. Band ,2. Dietz Verlag
Nasuprot Hegelu. imladohegelovgima'Marks Ber!m. 19~8, S,. 136.•. - Uzgred. receno, zazaljenje jest"
i lffigels usvojoj Svetoj po'rodici, upaznatom od.- O'iraj neoblcno zanimljivi od.ieljak Svete porodiee kojise
vr~o c:=sto,?itirc:,. d~ da~as nlje dovoljno proucen'~ U prl-
jeljku "Kritlcka bitka pro.ttv.franfU~kog~~te~ ... mjedb. na kraju 6d;lel)ka Macl<s dEngelspnmjeCuju:
jali a " isticu vrijetinost 1 historlJskizna~] .~ ,. V~z;a franc"t:ls:kqg materijaliZJ1j.a 5 l)ek:artol;Ui, LQkom:' j
ZlJ1
kovefilozofije. Ali n?:v'(}deCi glavnoLokovodJ e19 sup!'otn9St filozofije 18. vijeka .preli:lo.metafizid 17; vijeka
podkarakteristicno pogr~s:;im?a51?vom "ggled 0 ()DSlrn~)"Su prikazani u. vecini:' ~()yijih franc'uskih, historij~
fllozo:lliW. Mi s~o ovdl,e In:ali, narop1'ot16:1tickoj kritkl,
porijeklu ljudskog razuma, , om kazu da je tu llik sarno ~a ponovlmo poznato.. " (OP. Cit., str. 140). Bliobl
z~nl~l)lvo ISJ?Uati, na kp.ie ql.! se frllncuske histol'ije fi-
• cr WE" :Hegel: samtIiche'Yerke. NeunzeJ:1l1te, l?"ofl)e o.sl~njall Marks 1 Engels pi~uci ovaj ()djeljak do.
11 ~u u nJ',"!'u doista sarno ponavljaHlloznato, 1 MIlk'; SU '
Band.VorlesunpenUl>er .· a:ie Gesehichte if,¢1'.. Ph~loSO'Phl.e.
Dritter Band, zweite Auflage,Stuttgart 1941, s·fl4. DCJene kale se tu sadrze taCne. .
XI
x
. 'b,'Medu .roarksisfunA mlslj€ltlja Idleje sudakle za Loka. neposreda;n predmet
no'intenzlVno ave.,.,. ' . .••. '. ". ,'. LoroY avih naSih spOZ!Ilajnih akata i ujedno sxedstvo za
"}''''',na
su pOid1J€ J='
Po, nasem rruslJe,nJu',v,ec , ",'
, ' , d ., ••. ta"apo=Jha spoznaju stvar:i koje postoje nezavisruo od tih aka-
Ogl¢d uvjerljivo pokazUJ€. ?- J€ ,,cIa ta ki ' ' roO- tao One u nasem duhu preds~avljaju (reprezenti'-
teori'a s1obodnaod ontolqskih pretpos ,V n~ rAjl.l) 00.0 soo pootoji i,zvan d'Uha.
'. JAlJ. fantasti,ene spekulacije dogz.=tske m~,
gu~a: '!i'ei poslije Loka uvj€'I'avaJunas ?Ia ~e Ldl:ovoj koncepciji ideja Cinjenisu razllc:i:u
taf1zike. 1 rr .
J ", ,..........efleksiJ·a nUZan sastavmdio
spozn3.Juo ueoJ;"l.)s;"",- •.. ,
prigovo~i,opravdahi i neopravdani.
svake kritiene f110zof1Je. Med'll n~pravdani:m.a. na prvo nijes-to ireba
stav:iti onaj koji IffiZe dia je Lo<k nekoO!I1Sekvenitan,
je:r podJ idejoiIIl;mjsli cas p:redmet, a~sam akt
REPREZENTA'l'IVNA TEORIJA IDEJA misljenja. Ova tVTdnja potkrepljuje '$€ time sto
on kao posebnu vrstu idejanavocli "idieje reflek-
Ra:tYijajucisvp-ju sppznajn()teorijskuk~ncea-' sije, a ove 06to ni.su predlfietnegoradJnje duha.
ci"u Lok, i DekArt, polaziod pre:~osta~.~ ne: Medutim, nije tesko vidJjeii diEt Lok raZllkuje ideje
midodilse spoznajemo 1>tvartlost k;>Ja POS] d", reflek.sije kao idieje o' radnjama naseg duha i od
zavil!;1:lo od nas, ,.ili~a.j~ nespoz.n:Jemoneposre onih ra<!nji duha 11a koje soe t~ idej,e odllOse i odi
no niego samo,posredstvom ,,1d?Ja. '" ", 0 onih duhovnih radinji kaje :imaj'll i;e ideje za svoj
, . . , ......ao da" nikakvu apoznaJu prech-net. Y>.<J.O SW duh ne OpaZa neposTe<kJ.0 spo-
Dekl'lrt '_1~+ci'e
.... ,"J€ $maUL. ",
mp.ne .nemofnl ,l."Uati un...."C J
onome s.o J,e lZvan - 'L, 0 • b'" 'm""' Ijasnje predmete, tako C>.\1,bar pre:mae>hom shva-
U"''''O posredstV1C:xm idieja, koj e 1man::. u se 1.. .da ca:nju 1mje u Ogledu dominir.a;, ne<QpaZa. nep9'-
k~o rnlSljenjeposve 'je isw: "OClgledb:lo Je .. ~. sredno ni s.voje vlastite rsdnje. To z.naCi da ireba
. t . , 'redno nego samopO razlikovati ns primjer '<}f"trZanje,. idi",ju .opazflnja
duh ne 1>p0ZirlaJe S vaJ;"l. n€!p06' ......, "(IV. IVa
e<listvom idejakoje imao nJIma. ", i misljenje 0 idieji QJ?aZatjja. Prvi? je ra4pja duha,
~ti:-, 620. Uporredd:IV, I,l :ilV;X,),~:I'y4..~ .' 'rtlO'la drugo ideja 0 toj racinji, trece J:'fl9irtja <lulla usJnje-
po'am idiejejed~ Je od klJUC:';1PO] rena na ,idieju jeclne duhovne radnje, ',.'
:oekart~ve i Lokove f:i1ozofije, kao iCltave . e~ Druga je .primjedba, koja Se cestq< cuje,d<t
skef:i1ozofije 17.v:ijeka: LokOVO(Jol:lr~den]eO;;~~ Lok suv:ise Siroko shvaCarijec"i<leja",ICl~ja,je~
'rna uglavnozn se slaze' s Delkart0VllIl..Za ' njega predmet avih diuhovnih radnjiqd,o'Sje-tn.og
k~ J'e ideja "ave on,'o i3to n'loj duh neposr.,__ndo ed
opaianja do najapstraktnijeg :rniSljenja; lI4egut'irn,
shvaca", odnQSIlO' "sve,stoje).lnase~ d.~~' ~. a ocitO je da predimet osjetnog opaZ~ja i p~et
n-eston:riJslimo lJ.ez9pzira.:n.a:tio"p<a. '1I:0Jl. n-aClIl apstraktnog rniSlje11ja ne moze biti isti. Ovaj pri-
.\ 1. . - U8__ C __ - -'. __ • _ -.",
'1 zaJed~Cku vew "00 .. v ' a rijecisuculI1l;zna... vall. U (IY, ](XI, -4" lilB" 796.),
z:ik. Jezikse sastO)1 ... nJeCl, •. v ' · .•. za re1loS€'- . Gov;oreCi 9' sell'li-otici Lokne .kaZe ndsta,e'IDspli..
," d 'e>zllakovi. koji naIIl sluze,,·p· v
cite 0 ociInosu~edusen:U6~e' i,onog' istraZiva-
~rn~h ~i<1lmgima, ~ao i ~a njjh~v~~:tr-; nja 0 znan.ju illll'ljel'ljU koji.J:1'ls,e on bavi. u svom
nje radii. vlastite upotre:~7"(~V, :xX '." pdj.ezi- Ogledil' Zajpbi se mog1(} pttati" ,~a Ii. iStl-aZiva-
Nasa spoznaja teonJski Je r:~za~ "g1.16<l 0 nja sadrzaI'la ~. Ogledtttr~ba pos.matrati samo bo
ka, all njeno odria"anj-e i saopc1vaTI Jen e:lIl
xv
XIV
prethQdJn,a kriti&a is-traZivanja koja se one mogu
smjestitiu njeg;Qvu kLasifikaciju nauka ill· ooa Moriso'Va i KaI1napova s " .
naprotiv potpuno ill vceCim dijelom I?ril?adaju 11 ostvarenje, a djelomV e:mro~~ dJelonll.Cn.Q je
podrucje semiotike. . . grama. FormaJjz , ~? .negaclJa Lokovog ,
Zadatak Ogleda.kako je f~uliran u prvoj l~ticke logike,' j:kn!kiO.J1 Je' Odoijao .Lok ocl ~~
glayi prveknjige' na pm se pogled znnOg"O razli- stika simooliCk,e l.ogike. Je od osnoVnih karakte.ri_
kuje od z?;datka s.emio~ekako je oqrtanu .po.. ~a Lo:Jrovu Zamisao ' ,
slj~joj g],avi i5etvrteknjige. Ali bli~e J:"aZl"!1atra- ~t~I1ot.l'\~nici savremenog lo;~~ Iflike J?OZivaju' SJe
nje :o~h glava kao i Cit8.vog Ogledaupucuje na' , VIDel Oksforoske Skole 0' g ~liznla, pr;=d-
v
zaklrueak, da .'IE; prograJ;n s.,"~otike uvel±koj mje- s',;,<;g progl"amskog zbornik~ lCX;!0g Jezika. Na celo
ri, a moidJa i POtpuno poldapa s prograJllomOgle· ~?1i Lokove rijeCi dJa bi . 0:u-
su .ka? llWito s'tq...
da, J:,i0k je plt'ed. sebeposfayLo zadatak daistraZi Cl mogio p!'Uziti druk~,Proluc~vanJe Ideja i rije':
porij€klo, izvjesnost;, stepe'ne i opseg Ijudske spo.. uvodn,~ ~- ". CIJU ogiiku.· i "-'-'ti'k:u"
~u< e1anku eks r' ' t e . An a .u
znaje. Medutim, sP9:;:ul3.ja je za nje,ga .opazanje . lizatore Lolrovog
ku1+~-
2
l~~~~e P,r.o,glasujuza're..a-
~'-'VlU<inJa.9 M~A 'tim •..
Hi pretpost8.vljl3.!l1je odredenih oduos'll.medu Zimkd.. 'v
"-'m Oblcn01g jez:ika
....
' , . '. "",u , svojiIh
virna za. stvari, .idejanla' a. s.v9je. dru8'tvenopos'W- cu takoder udaljj]i od 4~~ se, u drugOilllPrav_.
janjeona dobiva ~dJa je .izraZena znako~a za
ideje - . rijeo~. .1'rQucav;omje sPQ~aje zatoje
nuZ'I1;o' prollCavanje,?l}.akova, Druglm <rijecima: KRITIK,;i. TEORrJE U:El.OEl];)NIH IDEJA
spoznajnlJ. t€'o~ija n1.!Zno je bar jednim dij>e'lOIn. se--,
miotika . ' . . •• : . 1m"
kriti cP:rvu ,; Jlgu SVioga Ogleda T _,. .
Gl;va ,,0 podjelf· na1Pte" ·nekima se Cini'ne~' . Cl teolrlJe urodehih . eli • • • , .. wuI1<; Je poovcetio
povezaI1la sosn9~im teJS;tq.m··Ogleda, Il~ad!no Joe ,?,ve teorije po Loku u 1: eJa 7': Principa.. Sust:iJna
dolijepljena be,?yidljivograzloga.. 1Jstvarl, nije St,oJ,e neki uroa:eni . tyr,cJnJ~ dJa.. u razumupo~
m 1 praktichi" k "POJmoVl 1.pr1nelpi spekulati
tesko vidljeti da ona iJn,a sv()jSm1sao; Iljen je za-
pri nj;onom P~st~U. ~~vjelllOvu dUSU utisn~
dai;ak daza naprijecl Jzyr~.~n() ispitivan.je znakova na SVljoet. 1 Je Ollea dOlnQsi sa sooom
pronade odreden.omj~stdusistemuna.uka.,'
0d.r'€dujllci Injee.to.. s~lni{!tik.e U· sistero1;1!laJJkh ,Glayni joe argumB t . ,
!.ok ne dajeillekU posye noY\l kl~ifi'kacijUIlauka. n~ldh spcl!:ulativnih·i n pn?~al;lca. t:-orije- stoiima
On usva.ja. tradicionaJil1J. p:odjelu l1.al.ika.na fizikU, nu: se slazusvi l' ucii pral~t~;cmI: PT:l!lctpa sko'i~
kao
etiku .i l}>gik:u; s~ traii .<kl, I:\.a mj estol,ili'Ol$tic- lroJe nala2:imo koJ. SYlh sto =a i llcekih id1j a
ke logike stuPi .nqya. logika .,.,- •~rnio1ika:. Po LOkovom!niSI' '.
U !lase yrij~:m~ aJll~cki fi1=qof q:V, Moris P;mo nepdrZ1v, Opce~JU ~ajte ar1WmeJ:l,t pot-
razvip je op6u nauku .oitl.akovim,a,S€mtotiku,Jro.; pIma, Cak i ka,q hi Pooto,¥l'anJe 0 l~jesnim. Princi..
hoVU urodenost.,meuut;im
r>""" ...' Jalo,
sto'llce bl."'
(1okazival.o
... ...
.• nJl~
ja ,prou&wa, p:l,eul.ffi()bne- .odnose. p:l,f!1uznakovima
(smtaksa), kaoi njil:lqy' 9d!nJospr€l11a onome sto -Y';'eg. slaganja nema, Ne' ' J~ Jo~gore, takvQg
latlV1llni prakti .PDst<>je nik.akvi s k
v • ••
oznacavaju (se:tmmti'ka)jprema. oIlimakojiih u:PO';' hvaCelllirniti ' ..<ml Pryncipi koji oi bili "pe,!-
trepljava.ju(pra,gn:U:1tl.ka.).•'Spvacanje. logike •. 1Q1.o lma takvi,h ide-J'a k ' b ' .Opcepn_
, oJ'e I bIle svoj-
semiotikeeksplici~. :la~tu]?<{ i R'I{afuap;iIn1'lici- 9 Log··. .. .
te <JIl10 je pretpostavka Cit8.ve siniboliClre ' logik.e, b A t e ,and LanlJ11,age. Es
Y ,Flew, Oxford 1955, p, i. says. First Series,. E<ji.to;m
XVI II O!on LOk
XVII
stvenesvim Ijudima. .To znaCi. da nema nikak-vih lowfa, Lokovih suv:remenika. Talro G. Gajl, autor
ur«tenih ideja ni principa. radJa 0 Lokovoj zavisnosti od DekaTta (1887),sma-
.• Pristalice "Urodenih ideja i principa potkrep- tra. cia se Loikova kritika urodenih teorijskih prinr-
Ijuju svoj gk;v~ .ar~=ent ~om po:mo.Cnih argu: cipa odnos.i na kembriCke platoIDeareRalfa. Ked-
menata i obJasnJenJa. Medutim, SVl ti dopu~ voTta i Hen:rija Mura, a kritika umdenih l?raktic~
aTgumenti i objasnjenja ~o. Lok:;t i~ rn:. dodaJu kih principa na Hevberla oeli Cevberija. .
nist" glaVlllom argumentu III znace l.1IlphCJ.te nar- Nekima se cinilo cia Lokovaopilirna kritika ni-
pustanje teqrije koju bi tre-Palo dJa podJupru. :Kada je moglabiti u:peT€'l1a protivtako beznaeajnihpJ:'O-
se na primer kaze cia urodene ideje postoje "U dll.t- tivnika, pa ~u zakljuoCili da pravi sInisao LOtkove
hu najprije neopaZene, a zatim ill u jednom. tre-- kritike urodenih idej.. nijeu kritici tudili shva-
nutku duh pocinje opazati, Oilda se time brise rar- tanja, nego u railC:i.seavanju tla za tezu 0 iskustve--
zilka izmedu urodenih i stec~ih idej<J.i C:i.tavate- nom porijeklu spoznaje. Tak,o E. Kas:i:r'er kaze da
orija urodenih ideja gubi svoj sm.i;sao. "sjgtem urodenih ideja koji Lok ima predoCima,
.se
Cesto raspravljalo .0 tome, pi'otiv koga je u svojini pojediinosotima. nijehistorljska r€alnoot,
-bila uperena Lokova kritika teorije: urodenih ide- nego jedna. polemicka k9nstmkcija, koja muje
ja i principa. Kao pristalicu ove teorije otl ~ patrebna kao objailnjenje i suprotnost vlastitih
imence navodi jedino Lorda Herberta od CerberlJa pogleda"10.
(1581-1648), autora kinjige Deveritate. Medutim, 'Ovakvo shva&mje u novije je. vrijeme. ospo-
Lok jasno kaze (u I, III, 15) da mu je Herberlova rio Ricard AIxJn. On tvrdidaLok nijerasipao
knjiga deSla do ruku kad je glavni ddo njegove municiju pucajuei na imaginame oponerite, nego
kritike vrodenih idJeja' vee bio napi=.. Odijeljak da je ciljllo u pr"Vom reduna Pekarta i karte:zi-
o Herbertu predstavljanaknadni =etak.Pitanj~ jance, a zatiITli na "razIiCite engleskem.is1ioce j
je na koga se odnosi glavni dio Lokove kritike, dio profesOll'e, ITloraliste' i teol-oge svoga vre1Uena,koji
u kojem on kritizi:ra ()IlJ() sto"se govori" ill sto su se, premda nisu bili direktni sIjedbenici De-
"neki" tvrde. . kana, slagali s njim zastupajuCi teariju urodenih
Do druge polovine 19. vijeka opeenito se snm- ideja"l1.
traIoda je gIavni we lJOkove kritike uperen pro-- Dr V. Jolton takoder mis-Ii da je Lokovakri-
tiv .Dekana i kartezijanaca. Ovo• Inisljenje nalar- tika bila uperena protiv stvarnihprotivnika,. ali
zimo .medll ootalim kod najznaeajnijeg ltriticara smatra da se ova odnosiJa u pTVom redl1 1;1a engle.,-
njegovog Ogleda G. V. F. Lajbnica, i kod naj~ ske fil=ofe basta su Hej'l.,E:arpenterStiliJigfIit,
sIuznijeg siriteIja njeg,ovih. ideja u F'rancusk0j.- Saut, Mor.
Volter<J..Loikovu kritiku urodenih icieja i cii:.fvnje- ani koji tvrde dia se Lokov<l kritika urodenih
govOglel].Lajbnic p?Smatra kao nastavak Gasen_. ideja ne odnosi na Dekarta nego na kembriCkePJa-
dijeve kritike Deka~ta. tonieare, poctsje6<lju cia je "opee sJaganje", protiv
U drugOj polovini 19. vijeka, karla su .otkri- kojeg poleInizira 1:.ok, bilo g'lavni argument ovih
veni "racionalistiCki. elementi" u Lokovoj filozo- " E. Cassirer: Das Erkenntnisproblem in der Philo-
fiji, neki su poceli tvrdliti Cia Lokova kritika nije sophie und Wissenschajt der neueren Zeit, Zweiteo:Bahd.
bila uperena proetiv Dekarta, n~go djelq-llliCnO! pro- Berlfu, 1911. S. 230-231.
tiv sholasticara, a djeIomicno pI10tivengleskih :f:i- 11 :a.. J. Aa1'<m:' John Loc~e; Se<:ond Edition Oxford,
1955, p, 89. . .
XVIII XIX
tako eminentan mislilac kao Dekart, Lok se. vjero-
drugih. Dekart :>e njime ne sluZi, jero:urodenei<re-- jatno ne bi toliko trudi,o da pobije kembriCke pla-
je za njega nisu idJeje, koje su UV1J~~ aktuall}9 tonieare i Herberta. .
date u c?vjekovom <iuhU,nego one kOJ€ diuh moze
sam proizve,sti,. , ' " '" 0
FQRIJEKLO IDEJA
Ako s,e pa,Zljivo ,ra=oi;ri Lokova kritikaUI:~ Do.savsi do zakljucka da u duhu nema nikak-
denih idJeja vidi se cia je ,ona usmj~rena i.prq!iv vih urodenih pTincipa ni ideja, da je onPFobitno
Dekarla.Loik.qOlPllcujepretpOiStavku pnstalica neispisani bije1f list papira, Lok prirodll1o postavlja
urOO,enih ideja i prinsipa da je, op¢e.?,lagaJ;lje ,0 pitanje odakleduhusve one ideje-, kbje, kako vi-
izvjesnim principima dovoljan uslov" I).Jlh(.}Veu~o dimo, posjeduje.
,. ," ali
denosti ".,. smatra
" . ,'" da" Joe opce
,," slaganJe
'" ti0 1>')tim. pnn- Deka:rt je sve idJeje. podijeliona tri vrs~:
cipima 17,uzan us<I.ov njihove urodenoe . ~ "Ul'ibdene", "pridJosle spolja" i "napravljene" iIi
Zato argumenti, koji pokazujll cia nema "op-- "izmisljene". Ako od ove tri vrst",odibacimo "Ure>-
ceg slaganja", ni 0 kakvimprincipima i w:- ne.r:na dene" ostaju n~ jos uvijek ideje dobivene spolja
n:i.k;akvih ideja koje hi bile svojstvenesVlID JJ~ i one Iwje smo sarni napravili ill izmisJ.ili.
dima, po njegovom misljenju ,potpuno obaraJu Suprotstavljanje ovih dviju vrstaid~ja:k:ti
svakuteoriju uroCiellih ideja i prmclpa, tizirao je vee GasendJi. Dekartove "napravIjene"
Lokova kritika urodenlh ideja ocLn<Osi se dJilkle ill "izmislj ene" ideje (na prirnjer idreja "siI'en"e" .m
ne samona Herberta i ikembriCke platon.itare ne- i~eja "hipogrifa") po Gas,endiju nisu napray-ljene
go ina Dekarta.. Teoriju urodenih idieja, koju.:k:ri- ill odJ eega" Duh ih pravi ta'ko da sastavlja,prosi-
fuira, On je uzeo djelQlIlicno odD€'karta, a dJt'!lC>- ruj€ i upmeduje ideje koje s'U dobivene Ilpolja.
weno od kem.briCkll'l. platoIllcara; neke oc1l pomo&- Prema ,tome sve ideje potjeeu u ,krajl1joj Iipiji
nih argumenata za njihovutezu vjerojatIlo je sam. spolja, samo Stl n€ike ad nji)l jednostavne,' a neke
dodao. Posmatranakao cjelina ovat€iOri.i~ Ul'?~e: slozene. .,' ."
nih ideja nije identiena III s jedllromhi~toriJski Kao i Gasendi, Lok smatradia nas razum,ne
datom toorijom. U svom 'konkretIlom obllku ona mooo ni odi5ega stvarati idieje, da sve idejeu
konstrukcija" koja je Loku b,ila po- krajnjoj liniji potjeeu iz jedll()g Fma,. iz isku-
J"e " polemiCka
" , suprotnost vlastitimpog . 'led' stva.Poput Gasendija i Loll: tvrdidra,se Bve ideje
trebnalkao ,1100..
Medutiln,ta pOlemiCka konstrukcil~ l1ije sa'"' mogu podijeliti na jedlhostavne i slozene. Meau~
gradena prClQzvoljno.Ona·u sebi sad= osnovne tim, za razliku od Gasendija, on, smirtra clJaseisku~
e1emente tada presudnih teorija urode.nih idJeja - STInO ne mme ide-ntificirati s osjemilTI iskustvoln,
francuslke ('ka.rtezijanske) i engleske (nooplato- s prirnanj~ i<1<:ja ,spolja. Iskustvo, koje,predstav~
niCke). " IJa jedini izvor idJeja sfi.mo je podvojeno naUnu-
Da liu njoj ima vise kartezijan~h iIi plato-: tr~snje i lSPoljaiJnje. " . .' " ".
nicRihe1emenata, nijeod bitnogznaeaJa. Usyakom Lokova teza da.sve id€jepotjecu uitrajnjoj
slucaju da teoriju urodenih idJeja nije ~s.tupllJO liniji i2: isK,us.i:ya, C€gto se uzim~ kao ,dr()k<lz da je
on "jednostrani emp:irist'~ ill"s~nzua1ist",k?ji
poif;puno previda ulO!gu razuma u spoznaji..Ak0
~2 Ja se" slazero s bra.niodm~l1rodenih_ pr.incipa ti izbliZe razmotrimo njegovo ueenje,vidjet cemo
tOime d;{ ti principi, ako SU urodeni, morajU).iZivatiopstu dJa to nije tacno.
saglas,noo,t." (I, II, 24, :s.m-. 41,)
xx I; XXI
Ii
H
U Lokovoj podjeli.i.skustva naspqljasnje(ren- nije "senzuali.st" !kakvim ga ponekag smatraju..
zacija ill osjet). i lJl1utrasnj I;!. (refleJ{£jja Hi samo- Njegovo "iskustvo" ne svodise ria osjete.
opaWfije)l3 kriju se brojne teskqCe... . Svakako je ta.Cn.ije kad se kaZe da je Ipkllm-
Ono sto Lok kaze 0 l'azliCi izmedu unutrasnjeg pirist, ali jeneoprezno kad se tvrd!i da je Oil radd-
i spoljaSinjeg :i.skm;Wa svodi se uglavnom na to, kalni ",mpir1st ikadmu 56' pripisuje teza da je
da se ideje koje stjeeemo preko spoljasnjeg isffro- iskustvo izvQl:t'" Soye spoznaje. .
stva OOp0se na spolja8nje styarl, a on.e 8to i,h stje- Teza dasve idejewtjecll iz iskustvl1 ne smi-
Cemo preko· unutrasnjeg iskustva, na radnje na- je se brkati s tezom$ sva sPoznaja izvjrejz io;,ku-
seg duha.,!,o znaCi da. razlika iZIneau spoljasnjeg stva. Prvu tezl1 Lokdpista zastupa i detaljno opra-
i unutrasnjeg iskustva ne poCiva na nekim unu- zlazeu drugoj knjizi svogaOgleda, drugadeza
trasnjiI!l karakteristikama samog isikustva, nego protivurijeci onom, shvaeanju spoznaje, koje le~i
na .karakterlstikama onQga stospoznaj€'IIlo posred- u osnovi Citavog Ogleda, a najpotpunijeje izl()-
sWorn iskustva. Iyazi da razlika izmedudviju v:r- zeJ;1o 11 cetvrtoj .knjizi.
sta iskw>tva.leZi·izvan iskustva. Porij~klo idJeja nije istp sto i porijeklo spo-
Nejasno je takoderdia li su unutrasnjei spo- ;maje jer ideje same P<>. sebi nisu spozhaja; nego
Ija1lnje iskustvo medusobno !tllzavisni ill je spo- materij{l1l'!J!6zna,je. Sl1stina. j~spoznaje u otkriva-
Ijasnje isk;ustvo pu.Zna. pretpostavka.unutrasnjega. nju odnosa me411 idejgma, {l OV9 ot:krlvanjeadno-
Tamo gdjedaj,e svoja ,o~ovna objasnjenja senza- s·a Clde1ojeljudskpg.razuma. Prl2'InIltome,ne maze
cije i refleksije Lok ill. stavlja napolt'edokao dva setyrdiiti all ii IskUlS,tvapotjece syaspoznaja; iz
pqre!:ma, sarnootalna i jedJnakO vrijedna izvoraspo- iskW)tvapotjece samoml1terijalspoznaje. Ako Lok
znaje. Medufun, kadgovoxi 0 vrem€nSkom slije- u drt!goj knj:i.zi Ogledai sam katkadia kazeda sva
diu, kojim razum dqlazi dq jednostavnihidJeja,on !tMa sppznajapotjeCe 1.lkrajnjoj liniji iz isku..
kaZ~ da oo'vjek u svOitn raz'Ioju.najp;rije stjeaeide- stva, to. su oCi~n~brizlji'le for;muladje,kojesu
je senzadje, a zatim ideje refleksije. Da lito zna- 11 supr0tnosti spWyoll).njegovom koncepcijom
ci da je refleksija na neki naCinzav:isna od sen- spoznaje. .
za¢je, do lroje grap.iGe ide njenazavisnos:t iuoo- S druge strane, piianje je .qa Ii i teza da sV'e
IpU je njena sam(}Stalnost, Lok nije blize objasnio. iCleje u krajnjoj liniji~tjeCuiziskustvaposve
Ipak, 'I1prk os svojim nejasnocama, LolroV'o
uc~je 0 isik:ustvupriliano jasno pokazuje dJa on
taeno sazimaLoko'Vo:ucenjeo porijeklu ideja kako
je izlmeno u drugoj. knjiziOgleda. Ovopita.nje
tijesno je·povezanos pitanjemo podjeli idejana
"Lo1<;ov tennin· "l'eflexiO'tj".bi1o bi pogr~tv>pre jednostavne i slozene.
vest! na!im "razmisljanje", jer <In kOO },.oka(kao ni kOO
Sp<iJnoze i Lajbmca) illema OM znacenie '11 Imjem ga UipO-
trebljava vecina filozofa 19. 1 20. vijeka. Lokova "reflek- VRSTE !DEJA
sija" nije diskurzivna djelatnost razuma, .kojom on prelazi
od jedp" misli .kdrugoj,nego jedna oct dvije vrsti opa-
zanja ideja,onavrsta k()jo", opazamo ideje 0 radnjatna PreInIl uJ.o:zi kqjapclnjillovo1'):'l.nastanktI pri-
syoga duna, Ncl<i saVremepi englesk! autori pisuqL 0 Loku pa~ ra,zumu.i islplstvuLokdijeli sve i~,ejeIl·~
,;prevode(( njegov iz.raz "reflexiont( modernim' ~,intx()~1?ec... presta i s1ozen~'.PJ:'oo,te i~leje raZUln diobiva gotq;.
tiolj". Mislim da to J:Iije najs.retnije, jer se pod "introspek-
cijOln" obil:no misli pll:\nski primjenjivana psiholos!ta ye i?Jiskustva..:Ep !!1j~hp:vompri,manj11 {)nj~ /pasi~
metoda. yan:ne mozejh nist'v!O!r,iti ni unistiti nipfu!J:;rlje-.
XXII xxrn
n.itikao sto ni ogledalo nenio~e odibiti,jzmijemti rasudivanjern, talw cia prva sluZisamo da izazove
ni izbrisati sIikekoje u rjim,. proizvode predmeti drugu, a cia mi touopste ne pJ:i!neeuj,ewo". (II,
stavljeni ispred njega,Slozen,e iIi komp1eksl;J.e IX, 10, str. 142.) " .
ideje predstavlja.ju naprotiv rezult.at aktiVllO&"ti ra... Lokovamisao kretaIa se od shvacan:ia dla je
zuma na osnovu prostih ideja: "Kadje 1'azum jedt razum oJ?aZajuci ideje potpuno pasivan. ka shva-
nom snabdeven tim prostim idej.a:ma, on je sJ.J<:l- canju cla je on ,pasivan najvecim dijelom. Oba
soban da. ih pOIIaylja,. upo't"eduje i povezujE! na shvacanja ispreplecu sey OgZedu.
gotovo bezbrQ'j raznoV't"snih naCina, i t~o p't"avi po Te.Ze je pitanje, koliko se shvacanje prostih
vO'lji nove,kompleik:sne ideje." (II, II; 2, str.11l.) ideja kao oJ;1ih koj,e. razum potpuno' (ili vecim di-
Ova podjela~zgleda naprvi pogled V't"IojOOJ... jeIom) pasiVllJO primaiz iSktlstyaslaze .sa shvaca-
nostayna i jasna; akoje pogledJamo izblize slika se njem da su prpste ideje~,idrejekoje nisu sastav-
znatno mijenja: ljene, i koje prema tome sadrZe u sebi =no jednu
Prije svega, Lok ponekaditvrdi dajepriina- jedinstv€ll1u. pojavu iliz~isao duha, i ne 'mogl1
juci prost€' ideje .raztIln .,;potpuno" .{whoilly)ili se rastaviti na razliCite ideje". (U, II, 1, 8tr. 111.)
"sarno!' (only, merely) pasivan, dok 'ponekadJFe Prema prvom shvacq.nju proste ideje su i:deje
da je razum pri tome pasivan "najvecimdijel0XIl." koje su nam neposreclno dJate u iskustvu. Po dnl-
(fo'" the most part). Karakteristicanje u tome po- gonisZ:yaeanj11. tos.uideje koje sedlalje ne mogu'
gledlJJ.25. ,odjeljak pete-gIave drug-eknjige,gdje"le rasclamti, svojevrsni nedjeljivi"atomi" iskustva.
u n~Iovu "kaze .jedno, •a u tekStudJ.-ugo. Ova ne-:, , Da Ii nam neposxednO'isk;ustvo doista pruza
saglasnost neki (na.. primjer Aron)objashjavajn skuppr08tih "atomskih"elemenata, kojerazum
takbts10 je i pasivnoprimantizvjesna aktivn{)\St. naknadno kombinira i spaj;'lilisl1ti nedjeljivi..at<r
Pasivno primajnCifi010ve proste ideje razumnije mi rezultat naknadne aoolize cjelovitih struktura
pOtJ:>uno pasivanzam stojei t<>primanjeneka ak'" koje ·su namneposreooo date? '
tivnost. Ali on je potpuno pasivan u torn smislu Lok je u pocetku bez rezerve .• prihvatao pm
stoon s.am nista ne stvara. odgbvorr, premda je nasluCivao njegoV'e teskoce:
Mislim dJa je OyO objasnjen.j.e suyise jedno- "Ialm su kvaliteti}roji delujuna naSa C'UIa, usa...
staVI).O, da. bi ogradIu "najveCim dijeIom('trebalo mim predmetima tako sjedinjeni i silveni cia med1.l
shvatitiQzbiljnije, kaoizrazLokovetendencijeda njima neroa razmak,a ni .odvajanja,}pak je jasno
n,aknadnq ikJorigirasvojuprvgbi.tnll tezu0 pottpu... da }9lejekoje oni proizvode U dJulj.u 1l1a.ze preko
nojpa!\ivnosti. Ova tepdencijajasnije je closla db fu1a pmste i. neizmeS2.ne." (II, II, 1; str. 110.)
izraiaja u devetoj glavidrugeknjige, koja. je po-
sveOOna opaZanju. Dok je naprijed tvrdiQ da 1'a-
",Jasuo" je,clak1e, cia° "sjedinjenirn islive--
n,im" kvali~et;irna ciobivamp"proste i neizmesane"
zum kao' m ogiedialo n.e ~.(}zen,~. odbiti, promijeniti ideje!
ili unistiti proste ideje. 1mje muiskustvo pruza,
niti sa!il stv()riti neku noyu !roje u is.kJustyunema, lpak u daljem izlaganju Lok ne ostaje. posve
ovdjefdk najed,oom; piSe dia '. "igeje k<:lJe'pri- vjeTau tezi da susve "proste ideje" doistaproste.
mamo putem {)\Seta bivaju1i.Bdlrasl~.h.IjUili Ge sto Tako onpise cia 'se prostoa:- i iTajanje s praycorr1
i=enjene porM uticajem. . njillOyg,g ,. rosudivanif).': ubrajaju meduproste.ideje, premda "nijednanasa
poS€bna ideja Q njima nije Iisena izvesnetllozeno~
(II, IX,S, str.139-'140.)ida napose "na~ dUhee-"rt9
menja ideju clobiven~,'osetom u ideju dobivenu Sti";1l oprav<:ianjeza tonalazi u tome. s10 sU."nji'"
XXIV xxv
prost€' ideje,. kao posebne osngYne vrste ideja na-
hovi delovi svi iste vrste i bez primese rna kakve vode slozene ideje, idejerelacije i opee. idieje.
rlruge idieje". (II; XV, 9, st!". 206.) . .' .
Lok je da.kle prvobitno dijelio sve idieje nit
Pjelomicno napustanje shvaeanja cia su ideje "proste" i "s1ozene", a slozene natri. podvrste
koje su nam netJosredno dat.e.)1 ~tvu."at?:m (moduse, supstancije i reladje). U skladu S oV0ln
ske" navelo jeLoka na l'evIZlJU svoJe prvobltne pocljclom napisana je i citava <1Jrug<J. knjiga Ogleda:
podjele ideja. . . .. . .' . prostim idejaroa posvecene su gIave II- XI, slo-
Dok u drugoj glavi diruge knjigedijeli s.veidJeo. zenim idejama glave XII ..,.- XXVIII (modusima
je na proste'i &lozene, O<n U XII glavi istek.rijige glave XII ~ XXII, supstaneijama XXIII - XpV,
daje odj€dnom drukcijl,l,. komplicIT8Jliju podjelu. relacijama XXV - XXVIII). . .
Napomenuvsida su p:mste id",jeCl!l1e koje ra- Kasnije je Lok doSao do. zakljuCka di:i.. ~deje
zum pasivno. prima iz·. iskustva, Loko'Vd~e l'azli-. relacije nisu :podJVrsta slpzeni.h, jer u njima, kako
kUje tri glavne radnje kojima diuh dpeluj€,na pr<)-. se kaZe u vee citirati0m umetku, postavljamp: dvije
ste Ideje: (1) "kombinovanje 'ViSe pl'ostih. ideja ti ideje iednu pored druge "tako cia abe yidimoqd-
jednu slozenu", (2) "dovodenje u VElZU. clveju. ide- . jedanput, ali ih ne spajamo n jednu" (poa,cl'tao
ja,biloprostih bilo sloihenih i postavljanje jedn,;, G. P.). . .••..
pored! druge, taim da abe vidimo. odjedanput, .all S dr1.lge strane, naknadnaist!"aZiy.anja orije-
ih ne spajamo ''Ll.' jednu", i (3)' apstrakcijaili. ~od Cima sadrZana u. t!"eeoj knjizi Ogleda, uvjerila. Su
vajanje Jenne ideje oclJ svih dirugihkoje je prate Loki u p<.>tl'ebu priznanja opcih ideja,. :Razm:1l\tra",
U lijenom realnom postojanju". (~I, XII, 1, stl'.169.! jua n,jih()VOdID.CB preiIla. sloze-mIll ide-jama zaklj1.i-
Kao rezultat prveradnje nastaJukompleksne ill cioje clJa. ni ()Jl'le ni~.p, slqzene,. jer se. njima nekom-;
slozene ij:leje, kaorezultatdriIge- idejel'elacije, ,binira' vi~e jdeja" u jednt1nego se l'laprotiv vrs~
kao rezultat treee ~ opee ideje.To znaCida.s'esve
".odvajanje jedue idej~ od svih dr1.1ginkoje j(;)pra.tfi!
ideje ne dij01e na dvije nego na cetiri osrio"ll11e·
U ] enorrn ):"ealnq'mP9cstojanju". . .' . . .
vrste: pl'oste, slozene, J;elacione i opee. Same.:.slo- Il TaJ,\jo je L,ok 1.1 u.metkuu tV jzdanje Ogleqa
zene ideje dijele se, kakosaznaiemo maIodialjei' uz proste·.i sloze'n€ ideje faQ zasebne. vrste 'pri-
na •tri podvrste: roodJuse, supstancije i relacije. znao ideje relacije i opee icleje.
(II, XII, 3.) Ako' su ideje relaciJe zas.eb~ . vrsta. ideja,
Ova podjela idejasadirZana u XII glavine. ondJa kao podVI'Ste sIozenih ideja mo~ os.tati saroo
zbunjuje samo zbog to¥a sto $e ne. slaze's dd.hotO"· ideje medusa isupstancija. Medutim, Lok.nije
mijom na pocetku diruge glave, negO iZb()gt{)g~ saY ostali tekst. 8,vojeknjige doveo u sklad 8, nak-
st{) se idej e relaeije pojavljuju u njoj dvaP1.1t: prVl nadnim umetlrom. Tako se ideje relacije u teikstu
putkao jednaod eetiri OBInovne vrsteideja,'drugi i daljeoznacujutakoder bQ . poovrsta &ozenih, a.
put bo· jedna od tri podvrste slozemh ideja. Rje'- opee ideje nisuu drugoj knJizi dobHe on0Trljesto
senje ove zagonetkeuzaludIio jetrazitiusamom kojebi im kao jed'!1ojed cetiriglavnevrsteideja
tekstu cetvrtog izdaIija Lokovog Ogled(/. (to je teMt pripadalo. .... . . . • <
po kojemje :raden srpskohrvatski prijevod); g?O MoZemo, dakIe,reti cia je Lok o.d koncepcije
selako ·nalazi ako uporeefuno prvo icetvrtolz- prema kojoj razum iz iskustva. primaatomske idTie
dianje. Upocedivanje pokazujeda je u pm odie-- iod! njih komponira sloZene evoluirao ka k{)TIeep-
ljak XII glave .na.k:rhwdtno umemut -teklst gdje Se uz dji prana kojoj iskuswo nije ogramceno samo
XXVI XXVII
na pruzanje atomskih. idtejaniti razumsamon:a PROSTEIDEJE SENZACIJE. PRIMARNI I SEKUNDARNI
njihovol3astavljanje; Ali OUT je trajno ostao vje:ran KYAI,I',t'ETI
shvacanju da razum u svim. svojim djelamostilna Pro~te idej:- ra:zutn p()tpun(}(ili veClln dij~
mora polaziti od materijala koji mu PI"UZaisku-;- l<:U}) pasly,no pl)ma ~ iskustva; zato je njihova po..
stvo.·. ,. dJecm u tlJesnOJYezl spodjelom iskustva na sen,..
zac;iju i refleksij'll. '
Drugim rijeCima u pitarijU () Porijeldumate-r
rijala ;spoznaje Lok je trajno bic' emplrist, s¥I'0 Prema naCinuna koji prcste idej€' dospijevajU
je kasnij e svoj empiriz:e,rn dljelomicno oslobodio. QIc1J U QlL!h. Lok, ip.·
dijeli na ceJ;iri osnovne vrste: (1)
"atomizma" iIi "kompozicionalizma" skojim.je one kQJe stJe'Ci'!mO pUtenl jednbg ,cula' (2) .stjecene
ovaj :pTV0bitno bio~topljel1' .'. ... :eutem viSe:eu1a; ~3) stjecene refleksij~m; (4) stje-
:wapustajuCi kompozicionalizam 1)ok jeq.oJrra- cene "sYlm I??tevnnasenzacije i refleksije".Ima-
ja ZadJtfuo·. k0iln>p0zicio,rialisticlnJ. '.. teTIP.itn0l9'15iju. n:? d~~e .dYlJe vr~~e idleja.senzacije, ·iaeje':reflek-
Tako jedosoo do,paradoks"lne teZ e da je Piro'SUl SIJe, 11deJe senzaClJ€ i refleksije.
svaka ideja, kojurazum IlepO/lrednormma izisku::; Kao stom)e pokittsaoida. pronade nek~i.nteI'TIe
stva, bez obzira na to da Ii je Qna stvarno Prosta o;d.lll'Je, po.kojima bi se razli'kovale ideje se.nza-
iIi slozena.,., . . . . . . • '. .'. ';IJe o?,ldeJa re~leksije(nego.ih je razlikovao po
Akokazemo <.1'\1 jeLpkupitanju 0 PO!l'ijekIu lZV~ustv.en'O!IllpredJm.etuna koji' seodn0se)
materijala. sBoznajebio irajno .eTIlpirist .l1e zeli!l:l(l tako m sV'()Ju' dalju podjelu i<ieja senzacijei,ck
reCi cia njegova teza ,?porijeklu syihidceja ~.isku~ ne z.?smva na· njiho'Vimocilikama'koje nepas:redJ:J.0 '
s:tva posve adekvat;no. rezimiranjego<y;o ucen4<;!,Q; o~o n~~oih r:azliktlje (!:Jpobroju cula preko
porijeldu id~ja.. Slozep:~,relacioneiop6eidej~Ila kO'Jlh Ih pnrnamo 1 (b) PO' nJihqvomodnosu PJ:'€1Illjl
staju djelafuosp,r razuma na osnovu idejg koj<;!' su objekti~ k.valitetima tijela:Pti tome ()npret-
dJobiveneiz iskustva. Zat'o. bi ;qil() ta~ijereCi,.4a poIl~av!Ja, da se ovedvije podjelePOklapajU, dla od.
sve ideje osirnpr(hStih potjeeuidskustvaJrazu- broJa 6ulapreko 'lrojih stjeeemo !I'elm idleju zaVisi
rna.•. Drug1m • rijecima, Ldk bi ade~'\Tljl'tnije' rezimi.~ ~an~s~°d~h.~~cnakvalit~tu tijela, koji je ~aziva
rao syoje ucenje ~o poriJekl~ i Yr"Stan:18, }deja,).1a je
seve fdeje podijeli? I)a.
one 1I:oje potjecu iZ~kustva . Ide~ek:()oje $tjecemo 'llr"€Kovis¢' cula doi* su
i na O!I1!e lwje I>Otjecl.l# ihsJ.su.stya i ra.zurna. .. slik;e pnm~rnih kl:a1.iteta tije11J.(njihoveveliCine,
Ovakvoglediste moZes'e kll'l'akteriziratihto ?bI!ka, o/OJa! P()il0zaJa,kretatlJa, mirovanja),dok
empirizam u tomshrlslu sto je,ponjemu iskustvo l~Je kOJe stJe~o FIUo preko jedn?g cula (idlECje
doista,uslQV svake spoznaje (jer idlejJ'),koje suma- !:0Je.' zVlik;a,. mlI"l~?o, 0ku:sa. it{j.) rrisll..$.like objek~
t€Tijal.spolZnaj"',ili nepOSiI'edno potjeouiz iskustva
Cl sekuindrarnili kya~teta, a qvi"u stvaJ:inisJ1 u
zna-
ti.vu1h svoJStaV~ tiJela. nego sarnO .suJ:,jeij{:ti"li"11i .
iIi su sagradene od onih koje nam pruZa isktistvQ).
Ali, ak9uzmemo U obzir daS€ iskustvo dJijeli· na samim 1='redmetimaniStaqo njihove>TIl{)p <l<l s.vo-
spoljasnje i unutrasnje, dla je vee pri primanju jim prlmaI"nifTI kVa1i~fTIa, tj. TIlClSp,m oblikom .
pros,tfrt ideja :razum djelo:n::tilCnoa.1<tivail1, adas]o~ sas~vom ik:reta.nj('!m$V'OJThneopazlji~ih •. d~lita:
zene idiejepredstavljajunj¢g\qVo ,djelo,moz,emo prolzved~ u nama razn~ o.s~, kaoboje, uk.llSe"
reCi aa se uiLokovom ucenju 0 porijeklu idejakroz zvukoyelM.". (II, VIII, 10, sir: 128.) . •....• ....••
empirizam nIl:Zire vee i racionaliz,a.m. yz prirnarneiBekundq.rne ~a,1ite!j;eLoksp,ci...
minje i "moCi" (neld hisfur'icarl filozOfijenazvali
XXVIII XXIX'··
su. ih "iercijarnim kvalitetima"), spooobnosti tijela ulazi u razmatranje pitanja 0 tome kakvim s,e fi-
da zahvaljujuci sasta vu svojih priIllilI'nih kvaliteta
izazivaju takveproihjene unekom dlrugl"llrIl tijelu
ziCkim procesima oojasnjava prisustvo idleja. 'U
duhu. Sam Lok OBjeta da je odstupio cd svog pro-
da ovo poolije toga drukCije djeluje na'na,Sa Cula.. grama pa se izvinjava Citaocu sto Be "zabavio fi-
Ideje primarnih kvaliteta jesuslik:estvarnih zi¢kim istraZivanjem molida malo vise nego sto
kvaliteta tijela, ideje cuinih kvalitetanisu slicne saJIJ, nameravao<", ali s.e ujed::np opravdava tvrdeCi
stvarnim kvalitetimatijela, ali se obicnorilisli dJa dia je "taj nwiizlet u prir<;dne nauke"bio, ne0'P-
jesu; ideje mocinistl>Slicnestvatnini svojsivima hodan radi boljeg objasnjenja prirodJ€ osjeta i raz-
tijela, ali to 0 njimanitkoi ·ne rilisli. . like izmeQu dviju V'rsta ideja senzacije (II, VIll,22,
Culni kvaliteti i mociubitnomeseslazu pa stl:. 133-134).
i moCi mozemo ubroj ati. medU' sekLirt<lJa.l'ne· .il:vali- Ucenje 0< ppmarni!'U i sekundarnim kvaliteti-
tete, a da. ne bismo izbri&lli razliku :iZrhedu culnih :rna neupuceni ponekad smatraju najkarak:iieristic-
kvaliteta i mod mOZen16 podijelitisekundarne nijim i najoriginalnijim dijelom Lokove filozofije.
kvaliteteI18 "neposredpo opaZljive:U.. "postedno U stvad, i ovo ucenje pokazuje kako njegova filo~
opazljive". .. . . . . .• ... zofija orgauski izrasta iz l;lvl'Opske £i1oz,ofske tra-
Tvrgeci da idieje selkundarnih.kvaliteta.n:\su didje.
slkn!:'!obje.i{tivnirn kvalitetima tijelaLoksePoziva Misao dilJ.. su culni kvaliteti (boje, zvukovi, mi-
na relativnost tihigeja i na njihovu poVe>zanQS.t risi i sl.) subjektivni, 9a treba razlikovati dvije
os. (j'dItedenimemocionalnirn stan.iilna.·. 'I'vrdnja da vrste kvalit~a (objektivne.i subjektivne) Ilalazirn.o
ideje J?rlmar'nih kv?li~ta.· jl3s'U sli¢neobjektivnim jos k,od Demokrita i Epikura. U novOffi. vijeku ovo
kvalitetim<. .tij.el;;l.~use Cini, tolikoprirOidna da ucenje obnavljaju i razvijaju osnivaci n<::wovj~e
je poseb,uo ne obrazla.ze.. •. :filozofije Kmnpanela, Galilei, Hobz, Dekarj;. tJ
Izmedu kyalitlotll,i ideja, <:liakle, Il1oZe, aline srednjem vijeku svi su kvaliteti smatrani objek.-
moraposjpjatiodrios<slicnosti.. M€!duti.Ini:iZrhedu tivnilna. Ali medu tim objektivnim k.va,lit.eiima:
kvaliteta tije.)a i prostihi<iejasenzacije uvijek.p0- sholastieari su razillrovali primarne od izvedenih,
stoji odnas uztolwvanja. sekundarnih· Za. fi'ksiranje Hobzo,,€! i. De.kartove
U odjeljcima 127 14, tlSJIle gllive,dJ.:ug~ k:njige, distinkcije LOk se, daide, pasluzio sholastiCkom ter~
Lok J?OOtobnoQpisiUje:rnep.anlzain k()jiin prlm<t:rIA minol<:>gijom.
i .sekUl1darni "kvalitet. tijelaproio/0de .. 'U ,ua.ma DvadJesetak go,d!ina priJeobjavljivanjaLqk.o-
ideje 0 sebi. Ova LOkova te9l:"ija preds1av1janovu 'V'Og Ogleda tu je term.inologijuuslienOffi srnisJ.u
vaJ:"ija'ntu ;mtiCke te<)rije. eido./,a i. sredhj()yjekovne upotrebi<) po=ati kernicar, LokoV prijatelj Rob~
teorije specija: odsp()lj~I1jih tijelalrreeu 00. k_a Bojl. Da Ii mu je tu termin()logiju i Citavu teoriju
nama ne~a tjelesca kojasu. P?j~Cpon€'<)pa... su.ge<r:ira~ Lok Hi ju je Loik: napl'otiv :poQ;ajmi,o ?d
Zljiv%, dJoPiI"tl dQ nas,\h cula l:pl'~nOses"kamoz~. TI.Jega, mje dosa? PCYUWano utvrdeno.· M~dutiUl,
odnOBno sjedisj;'u. osj¢ta;'gdj~ .P()'budu.ju I1astanak opaza se &. Lokova teorija nije potpUll{) idienticna
ideja s,eUZf\cije..U1aziti ua,eta1je.8Ve.. te()rijei upo- s Bojlovo;ul, kao ni s Dekartovom i E;obzov0'1}l'. Za
rediyati je ~ d:r:u:girI:l. ~licnpnteOrijama nijepo-· Bojlasu primarni kvali1;€ti objektivni, a s'ekundar-
trebno: Zanimljiva j,e sarna cinjenica da..LOk. raz- ni stlbjektivni. z,<t Loka sekundarni kvaliteti nisu
vija teoriju te vrste. jerWQ¢igledh0:pro~vurij~Ci potpUJl1O subjektivni. Ol1isU l'ThQ6i kojezallvalju...
njegovoj unap!r.ijed ;Pl~<)¥1amirarf>j naJJ1jeri .da, ne ju.C.i svodim pri:rnarltlim kvalitetiIlla objekti'Vno po-
XXX XXXI
zvuka, bez. miTisa, bez boje, puk:a jurnjava tvari,
sjediuju spoljasnji predmeti. Subjektivne su u siv,a- bez kraja" bez smisla. "15
ri nas,e id1eje 0 sekundarnim kvaliietima i to sub-
jektivne u tom smish.l sto nisti slicnre k"ICaiitetlma PROSTE IDEJE REFLEKSlJE. DUR, RAZUM
koji ih izazivaju. IOPAZANJE
Premda sam Lok 'Uije smatrao dJa suselmn-
dJarni kvaliteti pot]?uno subjektivni hjegov& je1,lce- Ideje 0' radnjarna d¥?a :r:~doibiya'p~
samoopazanja. ill refle!ksi]e; OvaJ lZVor ide]a nIJe
hje cesto bila take shva6eno. U tom ob1iku Lokovu Culo u striktnOlITlsm.islu te rijeCi., ali je "vrIo sli-
je tezu prihvatiq. i Dz. BarklL Medutim, on je &na- ~" cu1u, pa ga mozern.o nazvati "unutrasnjirn
trao, nekonsekvenmb,rn' tvIXl'llju da BU idJeje pri- culom" . .
marnih kyaliteta !>like objektiVnih svojstava ma- BuduCi dia je UIlu1::rasnje "Culo" jedir:lJO, ovdje
terija1nih tijela. Primarnikvaliteti rclativni su kao se ne ~e p6jayiti podjela ideja. na oille koje ~tje-
i sekundJarni, a p<n"edtoga onisu neodvojivo po- Cemo Wek.o j~og Cula i QIle koje stj€'iSemo. pt1€ko
vezani Ba s-ekundar'llima, tako da se cak ni u rnisli viSe i':u1a. Mectutim i tu jeumj,esno Ilii;anoeqa Ii
ne mogu odvojiti od! njih. To po Barkliju znaci da 8U naSe ideje slilIDe onOill1e 51;0 Tl€Iprezentiraju.
i prlmarni kvali.teti postoje samo u duhu i cia su
sve realne stvari samo skupovi ideja. ZeleCi da podigne "jedincobr~znuilmJuzistent-
nu zgradJu" Lbk je prog1asio da 0 radnja,ma duha
ImajuCi uvidu ove zak1juCk:e~oje je iz Lako- 2lnamo, ka.o i 0 spoljasnjim m~terijalni;m tijelirna.,
vog ucenja izveo Barkli, n~ki reali.sti i materija- sarno preko ideja. K nase ideje oradnjam,a
listi kasnije su ostro kritizirali LokoiVe ueenje 0 ako
duha nisu identiene stim raCinjamaprirodno se
,sekundarnim kvalitetima. SastayljaCi ruske. histQ- namece pitanje, da Ii SIU 1m ba.r. sliene. Lok.to .pi-
rije filezoil'ije priznajuda je to uc~nje bilo mm}e- tanje nepootavlja, ali citavo njegovo iz1aganje
reno protiv sho1a§ticke metafizike kvaliteta i pro- pokazlUje da ih srp.atra 8Iiqrima. F OIleJkad onse.cak
iiv naivnog realizrha, ali muzamjeraju da 011'0' "rrl€- izraZavatakokao da su idieje 0 radnjl:lJ:!l8 naseg
tafizi&:i otkidaju6i kvalitete.odJ materijalnih stvari dJuha potpuno identi On€, sa samim tim radnjama:
otvara put sUlbjekJivriom idealizmu"14. "Opa.zanje je i prv:asposobno.st naSeg du~a u.nje--
AngloarrneriOki l1'eOlI'ealist Alfred! Nert Vaji- govorn. radu sa idejama, iUJedho prva 1 llilJWO-
hed parocl:irajuCi LOkovu ieoriju piSe: "Tako •. se siija ideja koju dobiyamo refleksij<J!m'" (II,. IX,
tijela Qpafuju s kvalitetima koji im u s~y:arnOiSti ne 1, stl'. 137~) .' .>, . . • .... '..
pripadaju, kvalitetima koji su u stVaTlSamo. pro- U skladu sa svojom repre.:zentattWlOlITl kOlJ:lcep--
izvod duha. Tako se prirrodi odJaje priznanje koje cijom spoznaje LeI< bi morao red. da je ppaiCf-
hi llistiriutreibalo rezervirati za nas; ruZi za njen nje J?rYa spooobnoot duha, a' ideja opaza1t ja prva i
mitis slavuju za njegov pijev, i suncu za njoegov najpoos.tija id~ja ref1elmije. Kada. ~az:: dJa j" C>p.~
sjaj. i'jesnici su u veliilroj zabludi. Svoj!m lirs~ zanje ujedno 1. ~()Sobn?s! du~a 1 ldJE!Jfref1~k:slJe
stihovitna 0'Ili treba cia se. obrate samnna seb1 1 qn je oCiio Up11otivUTJecnosti sa sVc>JQ'ffiPsnov-
treba da ihpre1vOCe- u ode autocestitanja na izvr- 110m IWhcepcijom.
snosti Ijudskog duha. Prirooa. je nesro diosadno: pez
,. AifredNorth Whitehead: Science and theModer'n
14 11c'l'opu", I/JUJloco!jJuu. nO;1\ pe;1\a~e>'t .n:. CP. AJI~K World. Copyright 1925. A Mentor Book. Published<by the
CaH;1\pOBa, B. E. BmwBcKoro, M. B. Mmmrna, n.w. New AmerIcan Library. Ninth Printing 1959, p. 55.
IO,l\>IHa. To'4 II, OrHll. PocnOJlMT>I3,ll;aT. 1941, CTp. 221.
m Dzon Lok XXXIII
XXXII
Pored prostih idej,a senzacije i. p~ostih i~a
MedUftfu:n, dok seovro moze tumaciti S3ilOOkaJO l'efle!ksije pos:boje po ~.i. proste IdeJ": sanzaClJ.e
nebriZljivast u izraZavanju, ono stl> on pi-se uPo<- i mfleksije, ~oje dOSPIJ€iVaJU u duh "sv=p~teyu.
sljednjoj glavi sv(]ga Ogled,a, ne maze s.e tumaciti mase.ruzacije J refleiksije".· Tak'Ve su n.a pnlIlJer
drukCije nego kao dj,elomiCIlia napustanje toorije
reprezentacije. idieje Zll.ci0vOljswa ili uZIvap.ja ~ple<llSlUJ.'e. 0.1' de-
light) i hola iIi neIagodr1>o&ti. (pam or u?~mess},
Loik, nai!me, klJ.ze:"BuduQ( dia ;oi jedna cd kao i idleje sHe ili moti (powe'r), pastO]lUlJ a (eXl.-
sitvaxi kQ1e' duh po...omatra,osim njega, sa,mog,nije stencel, j€dimstva (unitg}.(II, VII, ~, st:-" 120.~
prisutna u razumu, neophodno je dJamu bude pri- Lolk neodgovara Jasnona..pt1;a.nJe na. ~to se
sutno nesto <lirugokl'to, ztLak. ili., p:redstava •stva;ri odnose zajedniC1>:e ideje senzacIJe l!'8'flekslJ;e: na
koju p<JlSmatra: a to d!r1.lgo su ideje." (IV, XXI, 4, mat,erijaklle stvaI'i ili nll, duhovne prooese? Na ne-
stl'. 795.;podcrtao G. P.) sro stoje dJjelomie= mat:"Pja~no, a dj~orniCn? dJu,-
PI'¢ffia QVGiIll izl.¢ da 'fJ'OStojibitna razlika iz- l),0'Vni0 iJ.i nll, nestQI soo mae nlmatenJalno m d'll,..
medvduha isvih¢;ugih Btyari, da je on za razli!k:u hovno? .Mp,z,da se neke od nji!).odnose na, materti,..
od syega drugog nepq&"edno dat sam sehi, pa ga jll,lne stv'ari, a druIge na<iul),O'Vne.radirtje? . •.. .
miOZemo opaZati. b~POITlJOci i'<ieja. U s.valk:oms!ucll,ju meetu idJedama refleksJ.Je 1
IakOje toIIloMIa j~o mjel'3-tou Og.ledu gdj,e s:€n,za.cije [ia1<lzimo ideJe ra,dos'9 i bol~, dakl,e idej.e
se jas~,o. tv:rdi dad0h. sam sebe opa~a neposI'l'ldrJ,o, o onom sto bii psiholozi il1azvall ernoCl:analnnm pSl-
0Il:l0 b~ca odJredenu svjetlost iIja q:tre.dijeloveLo- l),tcikim pro~. Tako uz spozuajne.i.voJjne WQ-
kovog izlaganja, gdje se. razlikuj'ti raq.nje duha i cese k.ojeekspli,cite pritnaje !>:ao ?'Sn?vne ~te d'tl-
idejeo tim rlidhj.a:m,a. Ono uPllCujena to, da ova hovnih rndnji Lolk: ~mau obZlr 1 emoCloualne.
razli'ka kod LoilaJ. nlkada mje bila tako dUboka kaJo Progla.savaju6i ra:l1.1ln i voljuza dvije duhovne
ra:z.Jilka izmectu ~dejas~acijei ik;va:li1ieta mate-1- moB ill sposobnosti wk ;n~ up~z~~V'a. &:
jalillh tijeb, i <Ia !l.l€l):>iizljivnaCin jzrazavanjapri se pod sposobnOiStima ovdJe :n,~ SUUJU mishti "neki
kojem Sie ne razlikujutaenoraq.njie <:h,lhai idleje 0 posebni 9iniop u nama. Ik?ji imaj~ sVaki. s:"(JO:u ~
njima nij.e opasan.••,. . ..,. , se>bnu vll'liSt i oblast i kojJ. nai'eduJu, slusaJU 1 vrse
Po Q!l1ome,stoje napisao 0 idejama reflclrs:ije, ra.zneakcije,k'aQ nekaposebina b:ica". (II, XXI, . 6,
LoklJ. s pra1,nom slI).atraju()ceI!l:'-en,gleske psi:hologi- stl". 248.) , • . .:
je, Mectutim, nije~a.s 20datak dadletaljnoizla:'i:emo PQS1io< je 'Paj:Prije id':?'Wi~~ ~ie ~ rm-
i ocjenjujemo psiholoski dJio Lokove mozofije. U SljOOje. tvrcieCi dia j~, O'Pay~Jez~~nusIJ:enJe ~1ela~
ovOlrtl Ps.i.ho~0Sloo<ffi dijelJu.z!lnima :n,asuglamDm nost razuma. Lok •. udJalJllJBm lZJ.aganJu razlikuJe
s'a:rno pitanje () l'azumu .i njegovom mjestu u sUdo>- ova dva poj~a. U glavi,o opaianju on spominje .da
pu duhQlVIliih aktrl.V1nOstL. . .. .. ,. neki iclJentificiraju opaZaJn>je: i :roi.§lje?je, ai.l~da.?~ u
Dvije glavne railnjfl. duha (mind) IJoLoku BU duhu engleskog j,eZiJk;a tre~lo r~ili?,v:a1?- mlslJe'-
0p8.zaa'1je (Pe'J:c€pti,on) ilimisljenje (thinking) i1:lO'- nje kao onu qillhorvnu r.!)JdnJy. pp.¥Jp~Je ;raZ1.l1lU
tenje (voliti;on) ili h1ij,en}e (willing). M9c mnsljellja aktivan .od opaZml'ja, kaJ(J ;nl€oog? pil'loemu Je duh
zOlVe se razu,m (flLDderstanding),a, moehtijenja "veCim, d,elom samo pasivan".(II,JX, l'l>otr.l.37.)
valja (will). Ove dvij'e moB (powers) Hi podobnosti U gIavi Q moB (II, X,xI)Loik .pooO'VO~ t,,:,di da
(abiliilLes.) duha, nazivaju se. takodeisposobn9lStima moe opaZIlI,lJaZOV€m:"lJO< razumol1f,ada <OIP.:azartll~ ~
(faculties).· (II, VI, 2, str. 1'20.) .. akt ~l;l1JO'Ze biti tr'OVT&nl:>.; (1) opa.zanJe ideJa
I1I'" XXXV
XXXIV
u nasem duhu, (2) opaZanje znaee-?-ja ZIlakOlVa,.(3) on na'VOdi tri radnje polllJOCu Jwjih razum iz prostih.
opazanje veze' ill nespojivosti, sJag<mj<:i;i1i nesla.- idejastvat'a sv:~ ostale; to s;uspajanje, upo1'ediya-
ganja medu ideja:p:ta.Ori odimahwdi.tje da taenije nj,e iapstrahovanje. U gl<wi ,0 mj)dlusjma n1.i~ljenja
se izrazavajruCi (odnosno, premacetvr~ izd.anju, (II, XIX)sa2JIlad'emP 0 duhovnimraliin:jamaose:ta
u skladu s' obicnom upotrebom jezika)saffi{) u d:r'U-
(sens<t1;ion), se6?i1lja (1'emEf!!l!brance), prisecauja
gom i treeem slueajumozemo reCti da razumijemo. (recollecti<ln),. po.smatranja (conternp1iition), sanja-
(II, xXI, 5; str. 247.) renja (franc. reverie), paZnj~ (attention), udublji-
Ova klasifikaciji.t razumskihakata. zandmlji;va vanjii (intention) iIi. studiranja (o;tudy), satljanja
je j€lr pokazuj~LokovuteZnj!\l da p!l'ev1ada tradi- (dreaming), ekJ:;t.aze (ecsfusY),zakljuCivanjaili
cionalni dualizamsipoznaj,r'lih dJuhorvnih funkclja, umovanja (reaooming), sudenja (judging), htenja
dJua.lizam izmedu iskustva i razuma,<opaZanjai :mj;- (volition), znanj..a (knowlecirge).
sljenja. Lok, medufun, nigdje.1;le ~va cia QiVe
Opazanjei:k:oje seikao izvor' iskustva. ob¥m:o razHCite radJpje 1'azua.na·.raspodijeli u.tni,naprijed
Supllotslta.vlja razrumu L?k ovdje posmatri.t1qloprvu nav:edene gru;pe.razumskih operacija. {laje poku-
(najjeclnostaVIliiju . ioonovnu) .djclaronost .razuma; Sao, vje-rovatnobi naiSaOna'QIeSiiV:ladljiVi€' tesilro6e.
misljenje kiojese obieno s:rnatraspecifienom dje-
latnooCu l'azumashva~a kM viBuforTIl.U opaZanja. SLoZENE IDEJE
Natajnacin mjesto l'azLla'D,a i isk1Jstvi.t. dobivcn:po
j,edinstveni razum.; lIljesto sruprotnpsti mne(iu opa- . Sve id/ej€' koje nisu. proste.. Lok jepitvobitrto
zanja i apstraktnog miS:1j<=fija' dJobivamo razliCite smatrao slozenima,. a dijelio ih je namod~, sup-:;
fonne i stupnje¥e opaZanja. stancije irelacije.
Trodjehia' podjelB. l'a.=n,a: injegovlll ' radnji Modusi ~ takv"SlozeneilClJeje koje "lle sa:-
nije neka. sasvimslueajna ius.putna :mis,ao Lodrova. dr'Ze .u sebi pretpos,tavku samOsWIl9g pooitoj~ja,
Ova podjela u tijesnoj·. jevezis oonOvnOiffi' str'Uk- vee se smatrajl1 'Irao zavis.ne ot:lJ sU!JBtanc:ija": . (II,
turom Ogleda:opazanju idieja unaSem'duhU P9- XII, 4,str.162.), a ideje'supsta:ncijesl.l."ikornbl...
sve6ena je druga knjigaOg1;eda,opazanje zna.Ce- nacije p1'ostih idej,a zakoje se s,ma.trada.p~dstav
nja .znakova Cinipredmettreceknjige, op<tZanje Ijaiju pooebne pojedinaCille stvari !roje po-<;toje za
sJaganja ill neslaganji.t klieja proucava se u~v:rtoj. sebe, iu kojimaje pretpoot![vljena ili;rnutnaidejii
Medutim, ako ova podjela razunwkihddelat- supstancije, takV<i. kakv<i' 'je,uvekprvi i'glavni
nosti dobro izdtZava suoca.vanje s osnovnonl. stru'k- e1emenat". (II, XII,6, str.162,). '" .'
tul'om Ogleda,onap:roa.azi losij~ akoje up0re<iu- N'aj~,relacijese,'SllS~ojeo(:1 "posmlio~aii.ja i
jemo IS on;i;m sto Loik: 0 pojedinimr~jan1a 1'a- upar-ediv<mja jec1n,e' ideje s d;rug<ml"; (II, XII, 7,
zuma govori unutartih kirijiga, ncrpose udirrugoj str. 163.) . . .
icetvrtoJ. .' .. •. . . )8Jko j e . Lo!k.kasnij¢ .~~'V~~~ ()yU podjelu,
U dJe:se'toj i jedanaestoj glavi drugeknjige. Lok drugaikJl1;jiga Ogr~4a pre~s~baZirana:t;tj9'j..
go>vori 0 dJuhoVIliim radnjama posmatranja·. (CQill- Osnovni je ~adataik:dtrugeJoijlgedapokare ka.'kA
templation), paimfenj:a (memoryr), raspoznavanja
Sf\T~. id~Je ko.j'e. !1.s. s raz:umI>osJ€ldlgj<'! PPPoaoclaj'u U
(discerniJng), upo:t'~diyanja (co:rnparlng), se.<l.tB.vlj<t-
nja (compounding),' imenovan.ja (rtaming);apstra- jedn.u.o~L B.aved~ll. vrstt<t:. QyQ!"azvrs.tavanje i
u~stayan1e.$~janije 00iffi'Q ,sepi eilj. Q,n,() tre-ba
hovanja (abstraction). U glavi oslozenim idlEdama
XXXVI XXXVII
dapokaZe dJa sve'i>dJeje u ikrajnjojliniji potjecu ':i2; razum€ se mora voditi raeuna 0 tome da Ii one.
iskustva, jer akose sve idej,:,. koje rlisu proste taiko zajednOI postaje u prirodi. Ponekad Tf\ZlUIn
(pririiljene gowve iziskUJstva)rooguuvrsti'ti me- da~azi od mjeso'Vitih :mo.clJusa i na 9'snovu "ilSkustva
au moduse; .supstan¢j", .illi. relacije. i aUro su moou- i p(}SInatraJl1ja sarnih i'3tv,ari",. ali .:umogo .<SeS6e do-
sl,sups;l;a,ncije irelacije idej", jzyed€Q1e u ikiia:jnjoj ~azi. do tn:jih ,:pronalaz:,nj~.ili PIXi~zvo!ljnim s;pa-
lilDijii:;; isku'5<tv.a,6oola sve ideji:Jocitopotjeeu u J~Jem nekoliiko prostih ldeJa u nas.om vlastitom
kirajnjoj liliijiiz islkustva.. ! duhu" ill "opjasnjavanjem imena raJi:mji koje m-
Medutim,pitanje je dill li se modusi,r~lacije kad! nismo vidjelil:tli pojmova koje ne moZ€lIl1o vi-
i sUP>Stancije mogJU posmatr",ti. :kaoideje izvedene djeti". .' .
12: iSkustv.a. . . K~() v€Za ~oJoo: .razum poveZJ.lje vise p:i'O'stih
Naprijedl smo v1rlijeli da hi polazeci ·od Lok{)c. IdeJ:a 1.1 Jed~ rnJesCJIVJ:ti n::?dus 'Th~, podlogeu pri-
vog opeeg OOl'edenj,a iSlo~e11ihideja kadonih koje m~,9'v~ hl.se kJ9:~bmaClJ,eh=o.1"aspa1e,00 neIna
stvro:arazurp. niaosnovupmstih, hiloa<diekVatnije necega Sm,lh drZl na okupu. To .n.esto su imenl1,.
recrdta s~ooene ideje potj'e'cuiz iskustva i razuIn<i. "Sfuga, marla samusku.pinu stvw;a duh ime joe
Da li Lokova 'odl'edenjw pojedihih wiltS. $10- anaj evo!!.'"... Jooji je .evrsto veZe u jedlnJO'. ,; (III, V,
zenih ideja potvrduju taj zakljueak? 10, str. 474.)
Svi modUJsi m(}gt1 seJ?Odijeliti flap:roste i ,SJO- Mjes{)'vi.ti molCllU,si su, dakle, talwesloZene ide-'
:rene. Prosti modusi s,am:o su varijacije ill kombi- j,e k?je: se, dioduse, prave <ld materijala, sto nam ga
n<lci:j,e je1dlrJ,e ist('l ptXJiSteideje-, he;>; ikak\ne ·primje... pruza ls!kuJsil;v(}~llJi taj ITl-<aterijal .dovodJe u vez('lU
se. dru.gih igeja; mj,es,orvititnodrusd sastavlje.pisu k?jima. se '()n ,~e palaziu iskustvll i u !kodima.'&e
od vis,e ~ih prbstihideja, kJoje zajedoo eme nJ"gl0;'1vpr?'t0tiip.orvi ne pojavljuju u pr.irodj.. Zato
jeq!nu fJ'1oZenu. MjestQ i )iik.iS'Ll prQlSti mod~i ideje za .;tIlJ eSQlVilte.tnodUS~e doista mozerno' :recida su
prostci"a,; IjlUba;v,~ja, zelja'i'~Ellosi:, 1I18Jd1a,:;;tr8h, oni.. zaje<inii5ki prOlizvod iskustva iTa~. AkiO
a,cajanj e;~td~pa, zayis'i;,stid- prosti. I!W<;!lUsi id,e- je razuni d<;d!na1'p< 1~a9 i wkuso/9 nuzan.UlSlw nd~
ja radosti i OOla':E{a9Prirnjeri mjesovitihmodu§a hovog na:s-ii!nka,.:ne. izgleda opravdano tvrditi dJa
mogudia. pool1.lZe :idejeobaveze, . pijanstya, Iji:!p0"- ono€' 'U k,rajnjoj liniji potjecu samo iz iskustva.
te, lazi, !krage. .• .'. , . . ".'. '. .... 'y
13'lld'LlCi . 'dJji se.sastoJe .od kOlI:ll,binac:ija razli.ci.., IDEJE SUPSTANCIJE
tih prostm' id~amje~cYViti m<:>du.si· j<i&:np'IS1~ra?1.b
kuju ad prostih. AlizPl)g ovogistog :r;azIQga:mogaQ Prvalmljiga Og!ecktsadr;ti i. jedan lkiratakod_
bi ne1l!ro.diJ. ill P9bT:k:!l.';; ~d~jam:a sUrPStanciJe. Oq jelj~ .0 i<:leji sups4mcije. Lok tu piSe da :idleja
i<dejasupsta;ncije:r:n,j,,'soyfti ml)dll.lsi ~:aZIiikiuj1J. se srupstancijenJijeu!!.'"odena, .i u toj 1;vrrdlnji ~ ni~
po tome' sto suoni'"JrorllIbinacije takvihitllej.a(koj!e eega. rlJea~iiir?.og. Ali r..o~.u OV9ll"n odjeJjkti ta¥er
'ne LSlIl'l.atramo za karak~eristi.cne o:mafk;e rna >i[mlk- tvrdl da ldeJu supstancue "ll1ltl s~"'?<:=.<> "iti mo,..
vihZivih 'bica sa~QlIIk:r'irtnlm postojanj~~'\'1ecza zemp steei putem~cij.e iIi,· I;~f1ek.sije" ,00 "ja-
odvojene ..~s=p$lf.aJ.rie~d<:lje, . k()jeAuh\s,as~YJ.ia. sllle ideje" {) supstancijiuop6e nemamo i .da rije.cju
ujedno". (II, X}(H,l, str.:30~:) •. . . •...•. " ...• ' . ..' "supstancija~'KXl'l1iai5avam,osamo"neodrre4e:ne pret-,-i
.01:>razujucamj~§oIVi~I,Thoduse .d'llh je~tiya:n" pOt>tavke.R, n~ zpa.J1,1o ni S!lml <1emu (of. w,e kqo"W
a aiktiVlllOLStt koju .• on yrs{nij e.po,cb::~~a.;v-?Jtlje. 'PB- not what), (tj. 0; necemocemunel11aill0p<JISeb:nl1,
rode. SpajajuCi proSte ideje u· :mjesovite moo'ilSe odredenu, pozitiV11:1.<ideju) ,,1\t,o pma,tramoza.,su)j-
xxxvm XXXIX'.
stratum, ill poc11ogu, ohih idJeja koje znarno". (1, mina koji u svak;idaSnjoj upotrebi ne sarno.da ne-
IV, 18, str; 83.) rna tri pooebna jasno odredena znacenja, vee nerna
RijeCi "pooebnu, oda-ed(mu, pozitivnu", <iodane ni jedno jed:ino". err, XIII, 1B, str. 173.)
SIll u cetvrtom izdanju Og~edC1:' :Lok je, dakle, upr- U svojoj kriticiPOjrna supstancije Lok ide
vom izdanju tv:rdIi.o da rijecju ."supstartcij,," .Q:ZI1<V- tako dJaleko da .ucenje 0 supstancijii, akciden~i
Cavamo neizvjesnupretpostavku 0 n~ 0 ,cemu jama uporeduje s indijskom. prieom 0 sJonu koji
nemamo nikakvu i(teju, ucetvrtom izdanju ikaze podr4v~v z:ernlj1,t i. ~ ~o:mjaci koja pO<:l~avaslo
da je to pretpostavka 0 neeemu () Cemu n€llDJm1o x;a. .uob1~]en? obJa8n]avanje pojmova suPs;i;anci...
posebnu, odredenu, po~itivnuidejlt. To .zrlJaqda ]e 1. avk'7~Cl]e, on taikoder ironieno uporeduje
prarna eei:vl'tomizdlanju neka.kvU .Ulejl1OJ SuP- s obJasn]enJen:, pojma ~jigej. papira i sJova, ko,je
stan~iji ipak imamm Kako je'u' cetvrtom WdJanju kaZe dia se lm]l'ga sastoJiocl papil'a i sllova lla sou
ostala tvrdnja da ideju supsta.1:lcije neIll:0~m.o slovaolrlo sto s~oji napapiru,a papir on.o s:to CUrzi
steCi ni senzacijom. niref1eksijom, ootajenejasno slova.. (II, XI1I,19, 20, str. 174,-175.)
na koji naem doLazi mo do njeL da lijeCaki u ~~ o~:,-ovu ~h usputhih kritika poj!l1a sup-
naj:n;,anjoj mjerl oprawlanodapretpostavljamo ne- stanc1Je, .Cl~C. bl.mogao ocekivati da. ce ugIavi
sito na OISI!'lOVU te ideje sumnjiv9g porijelk1~, koja o <?~z~q;llm Ide]~n:a. supstancije (II, XXIII) Look
nijeni posebna, ni odr«iena,'ni pozitivna .• .. . .•. d~f=tivn,o raZO!I'ltl 1 odbaciti ovajpOjam. Medu-
Ono sto Lok pise 0 ~ups<ta;nciji 11 IlelroUik{) tim., to se !!lie desava.
odjeljaka Um-etnu1:lih u glavu () prostian. m~,*i~ . r ova glava poeinje, dociuse,SJ umovanjiJn,a
rna ideje prostora (II,XIIt, 16-~O)tl.lk<>der nav0>cu k~a kao dJa nago~IJestavaju odbacivanje' Supstan..-
na p0misOO da je.on protivrnk'klfejef>U~~gij~. ell,e. .
Polemizirajueis orrlmali:°ji sInaVajucis. ne-- J.y.li, .~e ~k, ~toopaZamo da.neke od nasih
rna praznog prostora, Lqk napitaIlie'difili.}e1{l'o- p:rostih. ~clJe]~ 10.U zaJedno, pa p:r'etpootavljamo da
sOOa.' bez tijela supstancija ili akci<ien8ja, odg<t ~me pnpa<la]u ;:sroj stvari ~. nazivamol ih .ieclninI
vatrada l.1e Zll.a,i da se tqga, svogrif)Zjiarrjanece rmenom. Budu"" dJa ne mozemo shvatiti '. kako bi
stidj-eti sve dok mu oni kojipitaju nepOikazu ja- te proste ideje mog1e pootojati same za sebe pret-
snu i oda.-ed€lllu idiejuSIUpstancije. Zahtijevajuei da ~tav1ja:r;t0 nekisUJPstrat u kome O'lle posoo;ie i iz
se De diZe buika.· "zvuJrovinia bezjasnog i ocltrede- aroJeg pll'Oizlaze. U pojmu supstancije nemaniikak-
nog :z.nacenja" Lok ~ koji tollk0naglaSavaju PO'" ve druge. ideje ooim pretpostavke 0 ueOOmU sto
jedineslogove rijeC:i "supstancija"pQiZtva da·. raz.. predl'l.tavl]a podlogu ohih kvaliteta kojisu kadri
mdsle 0" tome ,,'l:1a.li
oni, kad upotrebljaYflju·t1i da u nama proizvedu ideje. .
ree iza besk!onaooOlg, '. nesnvatljivog bog", . i.za . Poilto sma stvoriJi !!leku ,;mutnu i relativ:nu"
kon.acni dJuh, izate1o. run.., to;svand put uistom' 1~e~uosupstancijil1op6e,stval'amo ideje 0 poj€....
smislu'l" (II, XIIl, 18,str.173.y' dmlm "fsta:ua ~tancija i to taiko dasastavIJa'"
M::o jeu.potreb1javaju uvijek uisllonisrnislu, m? uk~bl~8;ClJe ~e pI'OiSte ideje,ko;:ie !!lam se
onPa je to "za:ista: veoma krutadiQlktrina", aalko zaJeclno JavlJa]u u1skustvu. Tako stjec'Serno idJeje
je upotrebljavaju u trirazliCitasmisla>to:"e1?al?bi covjeka: ko:nja, zlat,a, vode, IgvoZda,dijamanta itd!.
da 00 posluZe sa tti rfl..zrlJa· imena .k.aIko bis~ spri~ Pored la8mh prostlh idJeja U c;Yfm. slpZenim ide..
jeCila zooka ··i zabunfl '1fuja pr:ll1odno proi2:J,atzi .' iz
mjeilOlVite UJpoitlrebe taKo nejasiJiogtermma,' ;,ter-
jama U.vij~k se.: sadr~ i. :I1Je~amla ideja <>!:jeeemuce-
mu te 1de]e pnpadaJu 1 ucemu su sadr.za.IlJe• .1:;rpra..,
XL XLI
stancijegovore je~lIlakodobri<razlozi.lalro poi".
vo to nepoZll'lato nesto sto po naoojpre!tlpOOta-yci JY'€:qc~ ne polep:lizira ni s. kim, oCit,(} je da seqn
podrlava jasne jednostavne id,;~e koje s~pojav'lJu- ()v:dJ~ ponQ'Vo ukljucuje upolerpilq.t izmeall kar-
jU za.jecJ,In,o nazivamo su;pstanClJom.. .. rezijanaca i njihovih protivn;ika. "
Na isti [lacm kao ideja materijalne iSUpstan C1]e .!Postojan~e rnat~j<lll1Je supstancije· ):lila, je
nastaje i ideja duha (spirit, miJndl),i~.d~O'V'l'le podIJed:nako, slgU:mo 1 za D€'karta izaHobza i Ga...
supstancije (spiritu.ail. substance).. OpazaJuoC1 rad!- sendija.. Meautjm,naslJP'l'()t Dekartu, Hobz iGa..
nje naseg duha :mllisildrrno da CQ1."'; nemogu ~o~tO" s,endi osporavali su postojal}je zas,ebm~ duho'ITne
jati same, pa bl.lduci & ne shv~camD lroil~o b1 n::<J~ s<~p.<>tand.je. Ust~juciu obranu duho,vne1>1.lIpstan-
gle pripadati tijeti.u, pretpostavlJam~ .da su to dJe- CIJe, ~ s~ OiVdQe OiPredjeljuje· za Dekffi".ta prptj.v.
latnosti dUha ill duhovne supsiJancIJe. . .... Gasen:dIlJ<L 1 Hobza. .
"JaISitl:o je, da.1cle,da je ideja telesn : sUlpSlta.n~
cije ill materijeisto tailro udaljena <Jd! l1!l.&eg':>hV'a- Braneciikartezijanski.dualizam Lok ostro m ..
tanja i razumevanja kao i ideJa duhovnesupstan- tizira pristalice roaterijalistickog mOlOi=a:"Samo
z~to ~ nedovolJno,r<l$IDiSljamo> sJdoni smo mill:]je--
cije, ill duha... " .. " . . .. b . n~:u cia nam .nasa c~la pdkaziiju iskljuCivo mate"'-
0'110 zvuCi. koonagovjestajpotpunJO~g .<;"dac1-.
vanja Weje s1JiPStancije.. Ali nastavak· reoenlce~lq- TIJa1J;e si;va~, Svakt aktoseta,ako gadoibro rll.z-
m~tnroo, .dJaJ€ nampodjednako uvid u abadela
'l'lJOsi iz;n>enadenj.e: .. " , ~de, . mate;ijalni i duhovni.Jer dok gledlam,
" ...staga M mo':hemo, samo 1'1a (l<S~OVU toga~~? slusam1 :s1., Ja mare davan ·;wene. pOlStoji ne!ko
nemamD ni1mikvog pojma o.duhovnol .sUp's.tanClJI,
zak:J.juCiti (1a oma<ne postoji, kap stoi izlstog:a~ n;aterij~6 biee, predroet tog oseta;.ali llje-dlrlQ ioS
zlo"a ne mozeroo pO<ricati nipostojanje tela; J·er S[:g;urnlJ~ .zna;m da UIIlutar ro",me postoji duho1V!1!O
m-ditrr da tel{)ne postoji,samoz::~o sto n.~7Xla~o blee 'ko}e gleic!-?' i slusa)' (II,XlqIl, 15, str. 323.)
jasnu i odtedenu :i!deju.O sUPStan?l;t mat<;TJ.]e, biil~ U lS~? Vl'lJeme ,dolk dokazuje postojan}eobiju
Sups-pnClJa Lok ne propust;l3.upozoJ;itida sui,deje
bi isto tlllko razurnno k;a;oltvrdih da ne po,,:t<J] 1
duh, sarnozatostonemamO jElSTIU i<Jdr'edenu 1!l~ oobJema vrl9' nejasne: "A 110basl"llCaja nasa ideja
iu 0 supstan:ciji dl.llha." (II, XXIII, 5,s?" 314.) ..•. ;.
° ~up.<>tanciji, jepodjednalm mutna, Jli 11!i'kaha,:
• Ni 0 rnaterijalhoj •ciodlt.Jh~ Su~][, !D' Je samo·<iJ.1.0p:retpostavljenQ ne. Zl}axnni sarosta
dakle,"nemamo jaL'illU id~u, aJito J?s~eznaCl. rla sto p<JdrZava iJdreje kojenaziva..n."le>.• ak:cidencijaiIT)a'."
(II, XXIII, :t5,.str.323.) . "
a
i:tn.llrnoprr-avo pocicp.ti njIhovO POSID.:TJ3J?W·. Ne:>:n. -"
Ci li t<J dla bi; se treba10 :Par UlZarzati odJ·sUJda: 0 A1ro je;n,asa idieja 0 supstanciji tako mUitna
to .1 · na os~?"U 0;oga moz~ tvrditi cia. supsitancij,~
. mei.ok srnawa da je, utprkos nejasnosti. .~a:Sfr~ide (mater,J,Jalna 1 4uh<iV'n,a) Ip:akp~toje?
ja ornaterij·alnoj i duhovnoj supstanClJ'H n ]lho% . .osnorvni.je Lokov argument stO;9 m:aterljal~
postojanjesigurno.. . . . . ".. ~
J.?'?J 1 d!uhov:rJ;oj s1JiPStanciji ipaik posjeduiemon'eke
Posebno je z8n.imlJlvTJ,agla:s.aik LoikOiV'eargu .. Jaslle i odredene ideje; . . .,.•
mentacije. On<narQilito naglasava rlaimamopr~"?"a . N~e p~ek'\eje 0 onil)mstO' jeislldjuC1.V1b
tWditi takocierp()Stojanje .duhovnes:upstan.c~]e. SVO]stYel1o~tedji jeSu,;!,l;ohe¢'ja. ~yrsJihi i:m,~
Kao da lie ponIislja da hi ?:etko mogao?~btl]no tome. ~<diyOJl.YI-:h, .delova i SiJ29so>}:most pr€T10senja
o~p{lraV'atipOiStojanjematenJ!JJ~ne.supstanCl]€, Lolk kre.taTIJa putem implili,;a",. (Ir, :x.XJ{I, ·17,str. 324,.) .
uporno dokazuje da za postoJanJedUhovnesurp".
XLII
nase prim.jerne ideje () ;morn stoje iskljuCi'¥osvoj- LOok upo.r11o ~~ da~u nam i materijalna i
stveno duhu jesu "miilljenje i volja, ~)(InpsnoIIlo.C: duhoMIla Sups~cIJa IX?tpuno nepoznate, cia oriji-
pokretanja tela 'PQIlIl0Cu rnisli, i illobodialtaQ PO<- :na nemamo niikakvu ill da 1.1 najboljem sIu&ju
sledica toga". (II,XXIII, 18, str. 324.) . lln~mo sarno vrlo nejasnu ideju. Medutirn u isto
PrematOIIle, nasa idejatijela ideja je t'aspro... vriJeme on sarno postojanje materija1rJ.e i duhwne
strt;e cvrste 5ups.ta:l1cije, 5posobne dJapr€'l1.OSi he- s~~ta:ncije ~rogla!\1.1je za nesumnjivo. Protivu_
tanjeputem impulsa, naSa ideja o.dIuSikao nema- rJe:cn=t u .koJu on ovdje upada vTlo je sHena onoj
tJerijalnom duhu ideja je osupsta:ndji koja nJ1gJj kOJu1Wlazirrio 11 Kantovom ucenj1.1 ostvari posebi.
i ima moe da htijenjem iIi miSljenj,em izaZiva kre- U pri.lo?,. teze da ppstoje mateTijalna i dJuhov'-
tanje u tijeh.t. na.sups"tanClJa .L,ok na,vodi da Iil.i poznajemo neke
Ljudi oje su mis'll "ut:onule u materiju", i !lTlIIlairn<;. ~&.lIt:rte ~aterije (prostor i impuls) i
roo,ji 5U "toliko podivrgli .svoj duh culimadarijetko ~I:a (In1~lJ.e:r:Je :. voIJa). Ali prema.njegovim vla-
kada razmisljaju obildcemusw je i2;nadtdga", ~tlln obJoonJ:~!!lJ= ovi P:r:in1ami kvaliteti josne
kazu da ne mogu zamisliti mi:sleeu stvalr; Lok od... cme supstaJnClJ~.;SUipStancijaje neka .nama ned0""
govara da je to moMaistina,alida OO.OO:i, ako stupna os:t;-ova ill poCilloga oyih (i drugih) In'aJite-
bolje razmdsJe, uvidjeti CIa 11€ mogu ~itini ~. Me~l.l~,.~, osnorvu eega moZerno tvrditi da
prostomu. ti kvaliteti vn"ilzn? ~aju imati neku podlogu?
Kao stone znamo nakoji naCirl mislimotako Na 0v,0 odl1.1C'TIO plUmle Ipk i ne pOku!\a:va cia od,..
ne marooni na koji naCim.smo pTostoTni,tj, lmko govorl.
sesjedinjavanjem iIi kohezijom Cvrstih dJjjelOlVa U ~~tojanju d<!: spooettadiciona:InotFoenje 0
tijela s,tvar-a prostiranje. Primam.e idleje :rn:iSljenja. SUPS"tanClJl.f,<Jik ta;ko .odstupa ad svoje empiristi¢ke
i prostolrnos,ti p04j,edJnl!ltkp sup=e teSkoca;ti oba ~e 0 por;rJeIt:I;t, IdeJa. J€r ideja sUlpStancijeocito
slucajastojimopr~.zagonetkOm. J?-Je: k~b=cIJa sarno onihidie.ja koje raZUlll stje-
•Do istog' zakllj11Cka dolazimo aIm Il10c .tiMa ce: IZ isk;us.tva.. P<ored. je?'nosta:vnih ideja koje 5U
da pr€nooi kretanje 'l'utem im.pulsat1POT~dujemo ~t:ieCene ~ustvo;n :' IdeJl Supstancije sadrZ<l'na je
sa spooobnoscu duse daizaZivakJ:'etanje ~ u 1 Jedna neJasna ldieJa Cije porijeklo nije poznato.
V101je. "Sv~od?evno .·iskustv;OOCigledino.n
pokazuj e 00 se k:retanj'e Pr()lizvo~iirn.pulsom i
mn ',' Meciutim, premda je 1.?kOiVa osnovna inten-
ClJa u roopravljanjuo supstanciji 0000. bU,a.obr~
misIju; ali nacin kl:l1oo se to vrsl te!\lm mowmo n?; De:~o~ .dua~, njeI1 <:>bjektivni r",zultat
shvatiti ~.jedtnako;namje nejasnoi jedno idTu- r;lJe bilo, ucy.rscenj~ dualizrna, nego naprotiv UnO-
,go." (II, XXIII, 28\ str. 330.) senje sumnJe U pOJam il1.1pstancije Nastiprot rna-
Na OSIn0Vli. s~ega toga Lok>zaik[jutujeaa.ie terijalisti~()~ ikritici (Hobz, G~.endi) koja je PO-
postojllJIlje materijalne i duhOV'ne supstancije iz- kazala ~Skoce u ~~jmu dUhovne s.upstancije,.Lok
van svake surhnje, ali da.nam je "s1.1pstancija 00- dolqlz:tt e da Ole slim:: teSlko.c:e saclrZe. i 1.1 pojIilu
ha n€pmnata kao i SUP8tamCijll tijela".(II, Xx::III, matr=Jalne s1.1PSUm~~,e. Uvj:ren· da.. time osp()ra-
30, stt.332:) (}ba pojma supuna teskoca,1l.1i' ".(>0-. va ~uhovnu s1.1pstanClJ1l, on Je samo potik:opaoma_
ja[U cil.lha ne sadlrzi ih wse negopoja:m tijeIa ... tenJalnu.
LT syim. .ovim umoYarjin1a j~SDJOdo,lazi··dO iz- na.
.B.ez· obzira • svoje· namj€O:'e 00. je' u;Z;drmao
raZaja jedna osnovnaprotivm-je'Cnost, . tradiclonalno ucenJe 0 Olupstanciji. SvojOnl kriti-.
XLIV XLV
kom. pojroa SUpstandje B&rkLi. 1. Hjum. sam<> su taiSno taj izraz i cia bi bilo bolje /tclVOiriti 0 "odr€'-
iivrsili program koji je impJicite veC .bo dan u denim idejama" (str. 16).
· 0g.e
Loikovom· 'du. 10 Razili!k:ovanje istinitih i Iamih ideja taikodex:
nema V'elitk:i. znacaj, jer Lo!k sroatra da strogo go-
voreCi ideje ne mogu biti ni, istinite ni lazne. Isti-
REALNOST I ADEKVATNOS'I' lDEJA na i laz su svojstva sudovaili stavova, a 0 1sti-
Poojehideja prema porijeklu i s:J.oze~QSti (na nitosti i Iafuosti idej,a moze se govO!citi g,ailn0 U
prosrte i slozene,oonosno na pros,te, sloe:ene, re- prenesenom smislu. . .
ladone i QpOe), Lok. u zavrsnLm glavama druge Mec'!utim, raz:l.i.k;ov;anje ideja na reailne i fan-
knjige Ogleda (II XXIX - XXXIII) dodJaje podje- tastiene, kao i ra:zlikovanjena 3!dlEik:vatne i nea...
Ie na (1) jasne (clear) i nej.asne (obscure), (2) raz- dekvatne neobieno je vaZuo za Citavu Loiklovu lro;n-
govjjetne .(distinct)i nerazgavijetne (confused), (3) cepciju. Iaiko je I'aspravljanju 0. TeaUnosti i ade'k:-
realne (real) i fantasticne (fantastic), (4) ..adek.ya~ vatnosti idej,a p06vetio dvije pos,ebne glave ill gTU-
ne (adleqate) i neadekvatne (inad!equate) 1 (5) lStl- g'oj knjizi Ogleda, Lok se na ovopitanje waca u
nite (true) i lazne (faJ.se). vise mahOV<l U "br'€aoj iu cet"vrtoj.
Prve dvijepodjele razlikujU: idleje pp njihQ- R~€ :su ~defe po Loik::u "one koje, imaju
OSa101V1l u primdi, koje su u skladu sa stvarmm
vim inte:rnimsvojstvima, preostale tn. po njih,?,""
V<Jffi odnosuprema stvarnosti. postojanjem i bicem swari, odinosno sa svojim
Razlikovanje ideja po njihoVlOj jasnocii. ra- protortipovima", a f,antas,ticne ili h:imeTieneo!ne
zgo'\li.j'etnosti, olCito pr:eu:zeto ?~ De~a, .ne 19ira koje "nemaju !OOnDveu prjrodi j uo~te nisu U
1;>itnu ulogu u LoirooyoJ filozotfiJI. Lok Je Illaknadno sik:ladu sa sWarllliO!s6u biea na koja se p.reeutl")o odJ-
sto vise dooao do uvje'r'enja dJamnogi kQji gov~e Diose kiao ,na svoj,e pa-ototipove", (II, :xXX, 1, str.
401.) .. .. ~
o "jasnirrl· i razgovetndr,n. klJejarna" nerazumt,1u
Re~ln!e ideje dlijele s.e sasvojoe sttrane na al;'l~
:J.6Kao· stoje ..S\7ojom ()branom J?ojma sU;:ps:tarlCij(;l lwatlle i. lIleadekvatne. Adekvatn~ su on,€" ,,'koJ€
prethodnik Barklijeve i Hjumove kr'itike ovog l?oJmal tako savrseno IJ["edstavljaju one prototipove odJ kojih po
je· Lok svojom obranom pojma boga, prethodmk FOJerba-
hove .krltik(; re1igije. Pojan~ boga po L()ku ni!e urotien, ali pretpostavci duha poticu, koje pO IljegOVoi ;za-
on Imasvojeovravdanjejer do slo~eneid:Je..bo?a. dola- misJi zarnenjuju i sa 'kojima ih on up=euuj,e",ne-
zimo Ila sHean ~a~in kao, i dC), druglh;, tak,v.lh,ldeJlto _"N!i- adekyatne SU<J!Il€ koje "sarno dJelimhmo ilinepct-
ime ako ispitarno svoju idejuo l1eshvatljivom Vrhov:qom puno pr;edstavljaju oneprototipoye na koje g,e od-
bic~, videcemoda sma i do nje dooH ;naistinacin, i."e:a nose".. (II, XXXI, 1, str.. 404~40[;i.)
su nase slo:l'€ffie idej eo bogu, i p()Se-br,nm dup:o:virna :._paCl-
njE'p.e od prostih idej" koje stlcemo. reflekslj?,m; ~apr. 1'0-
Sto smo svojim u!lJu~snjim :li3k tv.2"" sme:k,ld~eJe 0 po:-
us
as
Razmatraj'UCi pitanJe, koje BU od :t1 ih ideja
realne i adekvatne,a koje to ni:su, Loik tvrdi dla
stojanjl1 i trajanju, 0 znanju i mOC!-, ? uZIvan.JU i. sreCi, su Bve pt'O'ste ideje k;ao i slozene id!eje.modusa i
i () drug!m kValitetima i mocima kOJe Jeb?lj" In:atLn~~o
biti bez njih, ako sad hocemo da,stvQrimo sto l'pkl!"dn.IJ.u relacija rE:alne i aqekvatne, dok. meuu . :slo~enim
ideju 0 Vrhovnom biou; m.I uvecavamQ ~ve te IdeJe pn~ idejama supstancijaimai realnih i fantast~cnih,
dajuci'im'ideju beskOtnaenosti, i sastavivsl ih,zatim ujedno, ali su sve l'OOlne neadek:vatne.
dobivamo slozenu ideju ob{)gu." (II, XXIII, 33, str.334.)
Do!< je Lok u ovakvom nastailku ideje boga nalazionjeno Te2la cia naS,e idieje mqgu biti realne i Illdeik-vat-
opravdanje, Fojerbah tOe u tome naCipo1aznll tal!ku za ne i.;da to mnoge qclJ njih doilsita i jesu, jedna joe od
livoju ktitiku. osnovnih teza Lo!kove iilozafije. Mequtim, njoepom
XLVI XLVII
obrazlaganju Lok nije posvetio pafujukoja bi od~ stvamo u njoj. Prilicno zapleteno oibjasnjenje ave
govaTala nj€'nDd vainosti. razlike sV'ordd se n.a to cia u jednom slueaju osje-
RaspTavljajuci ° realnosti prootih ideja Lok Camo bol, dOlk ga u d.."'U,gom ne .osjeeamo. Medu-
u%>oiWiraVa da ,one nisu reame u ~ ~lu da s~ tim, kako i u snu mozemo osje'Cati bolove ovo 00-
one slike stvari, ne~o u tom smlslu sto ,wstOJl jasnjenje ne izgleda uvjerljivo.
stalna korespondentnost izJnedu njih 'i rea1nih Siru argumentaciju za realnost prostih ideja
stvari, sto 0lIl€ "adgovaraju i Sl2211 &e s, onim mo- senzacije nalazirno u glavi gdje s,e raspit'avlja 0 na...
Cima stvari, kaje ih pro,izvade u nas,em duhu". (II, sem znanju 0 pos<toj,anju dt'ugih stvari. Lok QiVdje
XXX, 2, str. 402.) navadi oertiri razloga lwji pojaCavajU naiSu od boga
Glavni jeLoiltav argument zatako' shvaeenu danu sig,urnciSt da izvan nas postoje stvari: (1)
realnost prostih idleja sto ih "kako je pokazano, Ljudima kojima ne,;Lostaju organi nelrog Ma, ne-
duh ne mOeZenikako sam stvoriti". (IV, IV, 4, str. dostaju i p!t'oote idleje senzacije ikoje odgovaraj1.1
620.) tOlffi culu. (2) Za razID..u ocli ideja kaje sami iz1J'Zi-
Ovaj argument nije narocit? uspjelan, jer se vamo u BVOlffi sjecanju, ideje ikoje su rezultat osje-
LokJorv dokaz cia d1,1hne mozestvoriti ni jedll1u ta ne zavise 00 narevolje; piti ih duh mOeZe s;1;vo-
pDOStu ioej'll sa s\'oje stra;nesvodi na to da su sve riti kada zeli,niti ill :m¢e odbiti kada ffiiU ih isku-
proste ideje iskustveno stjec€!ll:€ icDeje 0 svojstvi- stv{) pruza. (3) ,N~ke ideje kad "lU rezuhat stvamog
:rna tij.ela i radnj,rona duha, tj. da su oneu nj,e- os.ieta pracene su osjecaj,em zadJovoljstva ill boila,;
govom smis1u rea1ne. karl ih svojevo1jno oZivljujemou pamcenju emo--
MjeSorviti modusi i relacije, ako'Ilisuprotivu,- cionalne pratnje, nema. (4) Na,sa Ma, uzajamno
rjecni nuzrl0 su realni, poLoku,zato soo, (Jm i ne potvrd'llju svoja svjedocanstva i omoguCuju' I¥lm
mogu posOOjati dlruki;ije nego 11 Ijudskom duhu. cia yrSimo uspjeSna predvidanja. '
Ove ideje ne zele dJa 1:>udu kopije neleeg drugog, Ne ulazeCi 11 podrobna razmatranj.e o¥ihaiTgIl....
one su same s,voji praootipovi, pa se prema tome menata ,prilnijetit cerno s·amo cia ,sviom uglay-
ne mogu ni razlikovati od svojihpTOtotiwva. Da- nQm polazeod, pretpostav'ke dla ideje o'4reaenih
juCi. avo objas'IljenjeLok, ne postav1ja pitanje 100- svojstava (na ~-i.mjer ideje :n:ezavisne od veaje iIi
liko imaSJ;nisla reCi da je nesto svoj v1astiti pro- ideje' pracene, nekin~ , emocirona;tn:lm. stanjem) ne
totip. . mogu biti proizvodi samoga ,. duha. '
Pocw' opeeg al1gumentaza Tea1nosrtsvih ·pro- Pitllnje je, medutim,da Ii I).a OSll'lOYU internih
stih ideja, nalazimo kad Loka i ru:z specifiCnih za svojstava onroga sOO nam,j;e nepOsTed:nodato smi-
realnost prostih ideja senzacije. Ovi aTgwnenti ni- jemo ma ka;da zaJqjucivati .ma sta, 0 ry,ec·emu sto
suuvijek isti. , nam prindpijelno ne, m~e biti OOto. Na orvo bit,.
Na jednom mjestu <u: IV, II, 14, str.592.) Lok no pitanje od kojeg ovisi sUJdbina svake reprezen~
kao "dokaz k,ojt otklanja Bvaku sumnju".' navodJi tativne teenje sPO<Znaje Lak. neodgovara.
jas-nu razliku koja postoji izmedu ideje lroju jeu
nasem duhu ozivjelo pamcenje ione koju duhu RIJECI, IDElE, I STVARI
odredenom trenutku prima preko CU:la. Na prigo- - - ,
VOl' da sliene ideje moeZemo imati i u, SIl'lU, LoIk Ide}e predstavljaju po Ink'll rnaterijal sve
odlg,ovara da postoji "vrlo ocigleclna razlika"iz- spoznaje. Ali sp{)znaja nije vezana samo, za ideje,
medu tOlga dJa Ii sanjamo da smo u vatri Hi smo nego i za, rijeci. Opazanje ;ideja ne pl'etpostavlja
IV D~on Lok
XLVIII XLIX,
nuzno rijeei, ali nUhovo bilje.~enje. i po!:rar:U~a da ie: govo1'io 0 rijeCima"mtl'9go'v:isen",go sto ta-
nje u diuhu (narocito pohranJ!Y~IJJe QPclh. lde)a) ko. sltan :!?rediIDet zahteva" Lok odgovara da je
prakticno je nemogu6e bez nJeCl~ S~=a]a.~a~ ..zello svratiti paznju Citalaca .na temuj{oja mu iz-
opa'Z:anje cdncsa medu id1ejama takoderj€ teo~jski
gled8; "nova 1 yomalo neobiiffia" i Pota.6i ih "da
moguca bez rijeci, .ali surijeCi potrebne za .njeno ra~ll1l?le 0 gresikama koj~sul'yojstvenesv:ima i
sacpeavooje drugim ljudim~. ~ije c\.ldio. ~to J::: Lok kOJe }~aJ u krupn€J)osl~dice,,~ Hlldi ih preriullo
po1aze6i od ovakvih shvacanJa. P?'SVe~lO . Clta~ zapazaJu". (III,V, 16, str. 478.) ..
trecu knjigu OgLeda p1'oblemu jezika 1 njegovoJ
v,~ Lok?~ Ti~ljenjem mozemose u os~ovi
u10zi U sPOZIlaji. . sloZlti.. Tr~~:l l!n.llZJ Oflleda prip~<.ia znaeajna ulo-
Filo'zofska historiografija 19. i p0Cetka 20. Vl-
jeka nije obr3oealamnogo.~zn~e na ~reC1:l kJ;~igu
.u
~a hlStcTlJ1filozpfskih istraziv1l.~ja9 jeziku..Lok
OgLeda. U nasevrijeme mlsljenja 0 pJeno] VTl]ed- Je Je~ano~' Pn;ihkoji sUlle prihvatilisistematsk-og
.pro;ucavanJa p1tanja.o sustini jezika iO.9d1nQsU
nosti vr10 su razliCita. Dok mnogi jos uvijeksma- J~zika p're-:na mislj~!lju i stvarnooti.
traju Claona po svom znacaju ivrije'dnosti znat-
.P(}bcaJ .za J~r?ucav<ltlj<l filozofslj:o-jeziepih pi-
no zaostaje za ostalim knjigama . OgLe~.a, .P'r~d.., te:nJa Lok. Je dpblO odsvojihengleskih.. prethod-
stavnici i simpatizeri suvre~ene ~~lozo~lJe.:le~l~ nika. .
s..~loni su da je smatraju na]vrednlJom 1 naJoTlgJ.-
naJnijomP ~ svom Novom Organonlf F..Beikon .medu
Oni, koji sm~traju da tre6a knjig~ ne zaslu- os~hm predrasuda:rpa.o<1. kpjih treb~ oeistiti ljud-
.ski.duh, pod'\?I'gao je.~tici i tzv,,,i&ole trga~'. (idola
zuje Vetu· paznjU'podsjeeajuna to da Je cna nalt- fon), .pr·~rasllde kOWlJ:naju. sy()j kOrijen 1l. jezlku
nadino umetnuta u. ()!fLed. ka,.o sredstyu komunikacije: Lokoyakritika' nelSa-
Istina je da seu ppllrt ~kfcama.<?~leda (u vrs,er;stva lZ:loupotrebe rijeCi (Ill, IXXI)pI'e<.t.-
dvije skice iz 1671. godline, k300 1 U SklCl lzl~l:l5)
problematika danasnje tre6e knjige dodiruje samo stavl]a nas~~y~ Bekorn0ve kritike"idolatrga".
uzgI'ed V1."lo kratJ~o, a u definitivn?m teks,tu LOk . ..• 0 r<1ZhCltim .v:rstalll~z1o;UPO'tre:be jezika. pislilO
J€ 1 Hcibz. M;~utlm,dok j~ ~ekon prO]l,cavae jezik
isUceda joe prema njegovom l?:"0~ltno~ p.a,;lU .;ul
crugom knjigom trebalo da ShJedl s~dflSnJ~cetvr.. u pr'\l'0~ realLl ka? nw'EiUG, 1ZV01' pr8'dI'I:lSBd!a,. kod
tao Tek naknadno on jedoo;J.0.d()za.kljucka da su !-Iobza Je ~. ~)vom plfUill nj.e~ovp9zitiV'ni znacaj
1. w?!¥a. Je.. lk Je ~~ nJega"naJPlemenitiji i l1:'ljko-
I'ijeci i idreje tako cvI'sto J;nedusobno po'yezane .?a
je nemoguce goveriti jasno io~redenooz~!lJl1jU, ~smJ1 pro.na~zak ..' ST.e<:lStyO bez koj<lgme 4u IN...
ako prvo n~ I'azmotrimo pI'iI'oou,:rpotI'eb.u} zrta.. d~m~ ne bl bJ]o ,:1l1 drzave,. ni druiltva, ni ug'l)voll'a,
cenje jezika. Zato je tome pooXetl-o sa~alln]U tre- III mIra, kaP sto ih nerna TIl J;n~du llilYovi.!na m.ed.-
v.iedima i vukoyima"18 •. ••....... .. '
eu knjigu.
Medutim ako je Lok tek naknadno dodao . Ono ~to Lok .pi~.€! C;sBstini ifunltc.jjama jezika
trecu knjigu, to jos niSta r;e gOV,?ri 0 nj~noj ~je;d u ffi;110g0:'l,e. P'?ds]eca. na Hobza... POPBt Hobza On
nosti. Sam Lo,);: sanatrao Je svoJe proucavanJ~ Je- tvr~~ da Je J<lZL"k: "yehko sredstvoopstenj;i. i <l'p.1£ta
zilm originalnim i vazn1m. J"redvidajuciprigpvor dI'11§tye n'a ve:r;a" (III, 1,.1, st!'. 4~7.). Kao.i!Iobz
0p misll dia I'ij<l~i illlaju dyijeosn0'Vne funkcije; da
" D. Dz O'Konor naPrimjer. pise: ,,'tako pre,:,~a ()!le Sluz~"PTV'0,;,:a..pele~~jfT nasih ~s1i; drugo,
treca knjlga nij" bila na,iutjecajnii! dlo Dnled", ona Jel1
neku ruku najoriginalndja". (0.,. Cit., p. 123.) 18 Thomas Hobbes: Leviathan. Everymim'S Library,
London, New York 1949, p. 12".· ,
L IV'
LI
I moze primeniti reCi, kao znakove, nepooredJno ni
za saopstavanje tih mislidrogirna" (III; IX, I, st!'. na sto drugo sem na ideje koje sam ima." (III, II,
524 up. III, II, 2.):. . . . 2, str. 441.)
Pored Bekonai Hoibzau' Engleskoj .17,yijek:a Premda rijeCi stv~no i .neposredino oznaea-
filozofijom jezika bavili su se i.neki filorofi :rna- vaju samoideje u duhu onaga koji g.ovori, Ijudi
ceste misle dase One,neposreQn'oodnose i na ideje
njeg ranga, kao·Dw:nyilldns i Berthog. Njihovodi-
nos. prema Loku proucavao je u posljednje vrijeme u duhu dll'ugih IjUd!i pa iro.a same stV'ari.P.oLcku
Dz. V. JoHan. obje su ove pt'etpostavke pog!'esne: "svaka upo--
Ne ulazeti 1.i bliZe. razmatranje iZV<:lra i .lrl~to treba rijeci za bilosta. drugo osim za ideje koje
rijskevrijedInooti Lokoye filozofije jezika , zaqr- imamo u svom duhu dov6didlo pogre,sneupotre:be
zat 6errw se ria jeQnorn pitll.nju k{)j.e je oct bitnog reCi. i ne:izbezne nejasnoce i pometnje u njihOVom
. .roacajaza citavuLok,ovu filozofsk1.i koncepciju.. To znacenju." (III, II,. 5, str.443.)
je pitanje 0 odlri0SU rijeci, idej:," i stvari,. ..' " " Tvi'deCi da sU' rijeci .znakovi za nase priyatne
Ldeje su po Loku znakovl Za stvan, a nlecl ideie, Loktakoaer poput Hobzatvrdii da suti
su znakovi zaideje. Kaostodul1 n€ moz€ Ilepo- makovi proiz-voljni, eta ne postoji nikakVa nuzna
s'l"edno opazati sitvari, liego sarno idJeje, ta~o or; veza ni slicnbst izmedu rijeCi jnasih ideja, koje
pomobl .rij e,Ci. ne. mtl,ze. ne'J?ospedno oznacavati njima ozna,Cavamo. Kadabi postojala prirodna
stvari nego opet samoideje. .' . . '. veza izmedu. artiltuliranih ':;:vu:kova ipdrep:€11ip.
Medutim, kao. stopoIlElkad irnplicite pa .cak 1 idej a,· svi bi Ij 1.Nil wall isti j ezik.l\iIedutim to. nij e
sluCaj.·· " ....
€'~plicite do:pusta da .duh Inoze Ilep'{}sa:-edno, hez
pdmoei ic:l1ej a, opazati svoje ylastite radnj-e,. Rrn-: Duga iuobicajen<l upotrebarijei::i .dioyode.do-
u glavi ° partikulamadopustadia ima rijeCi .kp~e duse clio toga da one konstantn:oi brzo izazivaju u
ne()znacavfljju idej~nego":rnedusobneveze ldeJa ljudima odredene ideje,a to navodi. na pl'etpo--
ilista.v(}va kojhna ihpovezpje duh". (III, VII, 1, sta.vk1.i da .:izmedu rijeCi i ideja po~j;oji Prlrodln.<t
str. 5IB.)Oneksplic;it";tV;dJi.da terij.eCi (p~~le). veza. Medutim, jasno je, .kazeL<:)k, da .,pneO!Zi!la-
"same po sebi u stvarl nlSU lInena rinkakvih~deJa cavaiu sarno ideje pojedinih Ij-q<:1i, i dil su S njima
(III, VII,2, str. 519.), dias.u.one sve "znakoYll1eke sasvim .proizvoljno· povezane". (III, II, B. stl'" 4~:±.)
radinje ililleke sugestije duhll " (III, VII,' 4, Str· Tvrded da su rijeCi. proizyoljni zna:B:ovi.· za
520.). . . • • '.. .. ..... nase privatTIoe ide joe, .Lok dadaie objasnj"nje:."Tac-
Odjeljak 0 parlikulama ipa.k nije odlucah?.a no je dodus<e cia u svakidasnjojupotrebi svih jj:'-
I..<:>kovo shvaeanje rijeci. U Citavom .ostalomtfO'kstu zika postoji precutna saglasnost>po.kojoj suodi'e-
011 zastupa shvacanje c:la su sve rijeCi koje irn,aju d:e~ zyukovi vezanizaodredene ideje; time;je
sIUisla culni' znak,ovi 1'1. ide}€!, a da su ideje sa znaOel1Je zvukiova utoliko ogranie:enotdacovek ne
svoje strane "prayo inepos:red.Il?znaCe~je"r.ijeCi ~ovoripravil:n·ot!k.QIleupotreOljava. (l'c1red~ne zvu-
(III, II. 1, s~r. 44Q.).. ' ., .v .. · • • • . , v'" .
k~e zaistu ideju zakojui dn:'ugi.-lda on, dgpu-
Ideje su. pq, Loku nest? sto J€ syaikom ,"OYJetku stIt€' da d!odam, ne govori razumljivo a'ko njegove
prly~tno, ste poo1Joji 'samo unjegovom ylastii;<J.m reei ne izazivaju kod slusalaca. istei{Ieie'koje.. i
dfuh u; Zate rij~Ci u sYO'lll primartlO'lll i1i nepos):"edt- on ho6e. njimada iZT<lzi". (III, II,8,*.444,)
nom znacenjuoznacavaju islkljuCivo Weje uduhu Ovo objaanjenj.€, d'9:Vodi nall dQ i~ne od. QSl1'0V-
onog pojed;incakMiihupotrebljllva:.,,911o s~ reCi. nih teS,koca Citave J;,o,ko,v¢koncepcije. ItijElGisu
o'ZIIlaCavaju jesu' dakle . ideje. govornika.; niko·· ne LUI
LII
Nije se teSko uvjeriti da to nije posve taCn(), opce ideje nastaju iz pojedinacniHna ta' . v.
Lok d~duse smatra da su sve postojece s.tvari pq- sto iz niza poje.ddnacni.h ideia "~;""n~~ ~.,:L~aCln,
"t· . J .,........_"" ~"v ono
jedina>en€, ali na pitanje, kakorijeci usprkostome s ~ J~ SVlma ';-rJlma zajedniCko, Ideja OOvjeka na
mogu biti opce, odgovara: "ReCipostaju opSJ;e time prrmJer nastaJe tako cIa iz naSih sloiZeniH ',d ,
sto pootajuznakoviopsti.h ideja;. aidejepootajj1. Petr~,."Jakovu, Mariji i Ivani iSpuStamo on~ ::j~
opstetime sOO odyajaroo od njihuslove-vreme- ~tP~lc::rO s,:akoj odJ njih, a zadrzavamo sarno OillO
nai mesta, i sve dJruge idejekojebi iin mogleo<i- s 0 1m Je svuna zajedniCko,
rediti pcs'E!bno postojanje." (III, III, 6, s:t;r. .447.) ~)ema toFie 0l?'ce (general) i llniverzalno (uni-
Lokova jePQZicijadaikle konceptuaIizanJ.:op6e v~ers ,.ne prlP?d!aJu samim stvarimane,go su to
nije u stvadma, ali .nije ni S<l!Il0 u rije·Cirna, negp ":LZUIn1,l tV(m~vme razuma, koje j~on stvorio samo
.Ie u prvom redu u pojmq.vi..ma(conceptus). Rijecr za sV'o'Ju upo1;rebu i koje setiC:tl samo' ak
su opee kada njimaozl'lp.Cawimg <,pee ideje.Kako reCi iIii~eja". (III, III, 11, str.45i.) zn ova-
te idejepredstavljaj.uJ'ezu}tatprQcesaapstraLltcije , To, Ipak. ne znaci cia je opce nesto potpunp
Lok ih. takoderpaziva "apstra:ktn.ima". sllbJe~tlvno, b~z ..ikakve.-osJ.1.ove.u stv.arima. Pri-
Opce ili apstralttne ideje nemajutacno odIre- roda Je swar~~llCl s~van mnogima Q'!1 nji.1l dala
deno mjesto 11 Lokoivoj klas:iiikacijiideja.. U nj..... ~edu:obn.u§hcnost1 uprav-o. taslicnost predlStav.,-
govoj Pnrobitnoj. klasifiliaciji,prema kojoj Ole. sve 1Ja o;bJek;tivnuosnovu opCih ideja. PolazeCi _:.i '"~.:.
nooti kOJe " .". ., . . . . . '-''-' sue
ideje dij,ele na proste (8 cetiripodvrste) islozene .' .oPIl';B- pe';'Ll. stvar11!larazum Oltvara. gP'-
(8 tri glavne podvrste), nije senaSlo mjestoz;;ropee ~~~~ne ih opce lde.]e, dJaj~jIIl imella i ~uva. ~h 1-l
idleje, Pre:manjegovoj Itasnijoj1das:iiL~ciji opce
idleje, naporedo$ prootima,sloienima irelacioni- , Iz,:,ye ko:n~"npcije,prernakO'joj~bjektivno 0-
rna Cine j ednu od Cetiri osnovne vrste ideja. 'lVIe- ~!0.Je slicnostl medu .stvar:iJ;xJ.a, mog19biSezakl~u~
dutim, neki. njegovi tekstoyi (na primjer .m, VIII) Clti de s1;1- stvan objoeiktivno. podijeljene narodove
(genera) 1 vnste (species) ida s'e TIase opoe ideje od-
mogli hi .• s;e.• in te.rpretirati tako' dlasepotdjelaideja
na apstraktne i k0nikretne:t1lkrst-:l s podjelomna nose na teo rodiOve i vrste. .• ..• . ..
pros,te i &laZene, da i proste iSloz,~'ne ideje>mogu = trIpkdaizvodi ill'esto d~'llkciJ'i . zaklJ'uv-,~O
' .,C<:=. . n ne
., a. a,. su rodovi ;i vrste ne,fito nezavisno od op~
ott1kl tn
bitt ik 'e ei apstraktne. . . .
Kaosto ne ooreduje uvij,ek jednalro odrtos
..
Clh IdeJac J;l,ego, m;islij-a 'S'U a.pstraktne idieje normi--
opClh ideja premadrugim vrstamai,dJeja, Lok nalna t:lu:'~~a o:noga sto se naziva I'odo'Vima i'vI'~
ne opisuje uvijekna isti nacinniprirodu otJcih stama. BIti CQVjek, spadatiu ·l.]'udsku· vrstu' ...n. '
t· "t· pvsJ€,-
ideja lmd' ni prirodiu procesa apstrakcije, Ciji re- '.d• ~y
~v"-
:1,.."
l.SUS'.
v •
Inu comeka.
."Y.",. _' imatl' nra'vo"na
.' --- _ -~... .'
. ,
''''' . ,
_ -;LU.~e;;,_coV""
zultatonepredstavljaju. Je.o.. - sveJe to Je4no te i,sto. .
'rako ko,c'JLbka nalazimo vee elemente Dve O~atle silij'edi dia su "sustine vrsta stvariA po
teooje univerzalijakoju ce .kasnije. detaljno raz- tome,l
tth s.amor.azvrsta.v.anJ·e.
.. . ' dGloI·Q.~
- . = um·a.' . ,. :'"
lCO]Iap-
viti B~rkli, teorije po kojojsu opee ideje u stvari s a ovanJem stvm'ateops.te id-eje": (III IiI 12
pojedinacne ideje kojesmo uCinili repr~zentantima str. 452.) . . ' • ,
za grope idejaistevrste; 'Medutim,ova·. teorija .. ' .Lo.k0ya toorija. 'opeih ddeja, kao i lnnog1'dll'u •.
cCitonije zadlO'voljila Loka,·pa.s,e oriu·treooj k:njizi
Ogll3da potpunopriklanja drugojteoriji po kojoj ko'OOJh nJego'Vog
clJiJe10Vl
J
.. . . ." u.cen.J',ap";"-a'
.' ""c;. ... .
.'7. u.J'e··d·.a
..··. o'u .•";".'
ostran empU'lst ikako se to ponekad p1::'it."
.... gI
nIle 0'11a-
LVI .
LVII
postavlja. Obrazovanje opeih ideja i razvrstavanje looki komplicira, sto se bo termin za mnjenje
stvari, koje. vrsi razum, ne more se. svesti name- upotrebljava i sud ill sudenje (judgment).
hanicko· kombiniranje gotovih prostih idJeja,koje Znanje po eetvrtoj knjizi Ogleda nije nista
nam pruza iskustvo. drugo TI:go "opazanje povezanosti i slaganja ill
neslaganJa i nespojivosti rna kojih nasih ideja"
ZNANJE I MNENJE
(IV, !' 2! str. 579.); sudenje (judgment) je pretpo-
sta.vlJanJe takvog slaganja iIi neslaganja, tllmo
U cetvrtojknjizi OgIedaLok najzad pristupa gdJe se ono ne opaza.
rjesavanjuonih osn'ovnih pitarija,koja je samsebi Duh tako irna dvije sposobnosti kojei se b1l.ve
postavio na po~tk1.lsvog djela, pitanja o "poreklu, istinom i lazju: . .
izvesnosti i opsegu Ijudskog znanja,kao iosno-- "Prvo, znanje, kad sigurno i nesumnjivo opa-
virna i stepenima.' verovanja, mnenja i ,saglasava- za slaganje iIi neslaganje ideja; •
nja"; (I, I, 2, str.17.) . . . Drugo, sudenje, kad spajailiTazdvaja idejeu
Obicnose smatra, de. je pitanje 0 porijekh.l duhu mada ne opaza dOl se one sigtlI'rl0 slazu iE
spoznajeLok rijesio vee U drugoj Imjizi Og!eda. ne s)azu, vee samo pretpostavJjada jetakp; a to
Ali to je saulO dJjelomicno tllcno·. U drugoj knjizi znaci, kao sto i ree pokazuje, da on tvrdi cia je
on raspravljao porijeklu kl~ja, dakle oporijekJu to taklo pre no sto se to poi.lzdtm6vidi." (IV, XIV,
materijalcispoznaje. Potpunodgovor naRitllnje 4, str. 720 - up. IV, XVII, 17).
o porijeklu' spoznaje,kao i na sva ostalabitnasP8""
.. I~ ovih odredenja vidi se:(l) z11a!lje imhje--
znajnoteorijsJl:a pitllnjfi, d:onosi tek Cet.vrta kl1jiga.
Sto vise, Loktf'kuoetvrtoj knjizid."lj~jasnoodre- nJ~ BU po Lo~m. sP05p'1:l.nosti iIi rl3.<lnje dtlha usmje-
aenje osnovnih" pojmoya .svojespoznajne teorije, rene na otkrlVanJe odl'los~i ~!aganja .iIi neslagimja
poj mova znanja> i IT'.nielJ1~a. , . . ::lI~du ideiama; (2) r~z~iJl:a rpe4t1, nji~ je u torne
Ovi pojmovi pojavljuju' se vecupo,eetfu ~to .se u J?,dlnPID sl~f8.Ju 4tJ~<ll1os opazapotpyl1o
OgIeda, u odeljciJ1la gdje Lok0d1t'eduje za?lltak lZv]esMl nesUmnJ1V'0' dok se, u drggom samo
i metodu svoga djeJa (I, T, 2~3 VeC iz>teksta ovip s vise iIi manje razloga pretpos4tvlja aaon Pa-
stoil.· .' '. .
odjeljakavidise dll Lok razlikuje<i doneklesu-
protstavlja znanje (knowledge) i rn.nje!lj~(opini(m), U vezi sash,vaeanjempa se znanje imnjerje
dok sdlruge strane ~. pojmom mnienja<ijelwnieno odnose .na .uase icVeje Jl3.v1ja se. Pl'Q1:l1t:l1J.., reaJnos,ti
identificira iIi bar zblizuje poj!Il0ve vjerovanja z.nanja i mnjenja; {)o nje:mu Ce jos .bitigoyora. ,
(belief) j saglasavanja. (assent). Iz t~iksta oyihO;9-je- Lokovorazgranicenjezn:anja i mnjel1jaodl3tu-
ljaka vida se takodeTda Lokovo razlikovanje zna- pa od UO!piClljenog utol~o sto je tu pojam Zl1llinja
nja i mnjenja odgov1l.ra pribJizno grCkomraz1iko- suzen, a.poji'lm mnjenjaprQsiren.. ObiC!1osePOd
Vl'\nju pojrnova epist~me i do:r;a, latinskoj, distink- . znanjemJ:i€rnisl;i sarno. onosto je potpunol3~gur..
ciii izmedu. scire, i opinio,tljemaekom.'Wissen i no, nego i ono stoje u p'dredenoj mjerLvjeroyatl1o.
Meinung. . Lok, medutim, sve vjerovatl1e;spoznaje,ea~ione
M:edutim, jasno odl'eUe'I!jepojrnovaznanja i !t0je Se priblizuju potpunoj iZivjesno;;ti, iskljuCuje
mnjenja nl3.Jllzimotek uC,"tyrtoj).qljizL pgrea.a. lzpojl1J.a zl1anja.Time jeprjro;dJno prgsireno p{)d-
I./Okovo h;l1l.g.anje oyclijese samo utolilro terminp." rucjemnjenja.Lokovo ml1j~nje,nij!, ,eisto ,s).lpjek~
LVIII LIX
tivno, uno ukljueuje mnogo l'azliCitih stepena, od se kao za:sebne v1'ste priznaju i sudovi idJentiteta,
gotovo posve izvjesnih g,poznaja, do sl.lhjeIdivnih relaci,o.ni sud{}vi iegzistencijalni sudovi. Aran
pl'etpostavki koje nemaju osnova. s pravom primjecuje dia se ova podjela,~slaze bo-
Ije s modernom teorijom nego s tl'adicionalnom".
VRSTE: I STEPENI ZNll,'NJA
Ipak, ponesto u ovoj podjeli maze da smeta,
Slaganje in€SJ.aganje ideja mozepo Lok1.lbiti Prije 5vega, posta jeslaganje ili neslaga'l1je oCito
cetverovrsno: (1) identitet i1i ~azIiCitost, (2) 1"<!1i1~ jedna. vrsta l'elacije, slijedilo bi da su svi sudovi
cija (odnos.), (3) koegzistencija iIi nuzna poveza- relacioni, pa izdvajanje l'eladCJnih sudov9: u po-
nost, (4) realnopostojanje. P:vetna tomei naile sebnu vrstu mme izglooa.ti neobic!I1JO. Sam Lok dJIe-
znanje kao opazanje slaganja iIi D.€slaganja ideja lornieno predvida taikav prigovor, pa nap0nrl:llje
moze po svom sadrzaju biti .:z.nanjeoJdlentitetu dia idientitet i Imegzistencija doduse jesurelacije,
("plavo nije zuto"), re1aciji ("dvatrQkuta na jed- ali da 8U to ipak specifiiSne vrste slaganja i1i ne-
nlj.kim bazama izm€du dviju para!ela .jesu.jedna- slaJganja idieja pa zasluzuju dJa se pOf3matraju za-
ki"), ko,egzist~ndji ("gvozde je podilozno utjecaju sebno, odvojeno Old ostalih l'cladja. (IV, I, 7).
magneta") LreaInom. postojar+ju ("bog posteji"). JOB veea te'sko(:a nastaje u vezi s egzistencijal-
Pp nacinu na koji 5e opliZa slaganje:ili nesla- !lim s1.ldovima. Ako je i u ovim sudovim,a 1'ijec 0
ganje meduidejarna, moz"lmo Da,zlikovati tli ste- slaganju i neslaganju meou idejmna, to, znaCi cia
pena znanja: intuitivno, dJemonstrativno isenzi- je, na primjer, u sudu "Bog postoji" rijec 0 slaga-
tivno. . nju iIi neslaganju izmedu ide-je bo~a i id~e po--
Intuiuvno je :z;;nanje,;1kq dBlt n~jJOsredn9',brz Btojanja. Ovah."Va int€TpTetacija ima u sehi nesto
pomaCi "t)el;:~ trec~ ideje, Q'Pa:za;9Iaganj'~ ili ne'slar neuvjerljivo i Look to indire'ktno priznaje karl kaze
ganje dviju ideja. ;rakvca.su:i:nanja, <:1a bijelo' nije da su identitet i koegzistencija vrste reladje, a
Crn'O, dakruZnicanije "frc>k1.lt ,<:la je 'tti. v.iSenego PTelazi sutke preko pitamja, da Ii je i postojanje
'dva. D!'111?ru;tratiyno Ie ~a.nje, Fk? se!jlaganje neka. I1elacija. Ali' aka znanje 0 egzistenclji nij'e
ili. nes]aganje dviju ideja p.o<l' otkriva njihovi ,ne- apazanje odJnosa meau idejama, .onda. ili ono uop6e
posl'ednim uporE!mvanjem, neogo p{)sredstvorrije~
l1l nije znanje ili nije diobra Lokjoya opea de:fiJrJicija
ne iIivi.se.ontgih ideja. Qvaj postupah: Lok zove Zinanja. '
,;umovanj ei:n'; .'ili '. "z~ikl1jU<';hranjem" ..(l'easoning), U Lokc>vom ucenju 0 stepenima znanja jasno
pooredIi~ :idleje ,~dakaziffi,a"(proofs), aspooobinoot Be osjeea utjecaj Dekarta i Spinoze.
dJuha da ihbrzopronaae. i pl'avilnoprimjeni "bi- U svojim Ri!gt/,lama Dekart tvrdii da u spoznaji
strinom" ill "oiltI-oumn.recu"· (sagacity). Najzadl, sudjehlju cetir,i duhovne moei: razum, masta, cuila
s€nzitivno znanje jeznanje 0 egziStenciji pojedi- i parrncenje, ali da je "jedini ra:zumsposob<jn da
llacnih spoljasnjih predmeta, koje stjecemoop.a- sagl",dava i:stinu".Pri tome, postoje sam\) dvile
zanjem isvijeSCuo stvarnQlIi pl:'irnanju irleja ¢d l'adnje razuma kojima IDoZemopostiCi znanje 0
tih predmeta. (IV, JI,1';I".' str, .592.)· stvarima bez ikakvog straha d F se prev~rimo:n~
Wkovapodjelazna.njau cetiri.vrste zanimlji- posre~n\) intuitivno sagJeciaV{lnje i dedukcii.a_
va jebo pokusajrevizije' tradicionalneteorije :Raz15.kuj:uCi intuiciju i diediukciju, Delk:aI'ttlj~nCl
suda. Pore,dsudov.a sUbjektskog-predikatskoig tipa, istice dJa je dedukcija zavisna odi intuicije, jEll'Se
kojima hi odig,ovarali sudovi ko,egzist(;lncije, oV'dje ona u stval'i s,v;6di na ni:z sukcesivnih intuitivn:ih
akata.
LX LXI
D~kartov ucenik i nastavljac Spinoza razliku- koju se ona odnosi ill (3) opazanjesame spoljasnje
stvari?
je u svojoj .Etici tri stepena spozi>aje: mnjenje (opi- Kao cetvrtu interpretadju mogli bismo dodati
nio), razum (ratio), i intuiciju (intuitio); on tvrdi takvu premg kojoj je senzitivnoznanje opazanje
da je spoznaja prve vrste jemni uzrok la~nosti, jedne ideje kao realne ideje, ali ako malo razI).'li-
dok je spoznaja druge i treee vrste nuZno istina. sli.mD, vidjet cemo da se ona nuzno svodi naprvu
Poput Dekarta i Spinoze Lok sm<J.tra da pot- ili na drugu, .
puna pouzdano znanjepruZaju samo intuicija i ad tri naveaene stvarno razlicitt1 interpreta-
demonstracija ("demonstracija" je Lokov termin dje prva je u skladlU s Lokovom opcom koncepci-
za Dekartovu "dedukciju" i Spinozin "raZ1.ill1"). jom prema kojojelJuh mo~e opazati sarno svoje ide-
Kao Dekart i Lok smatra cia je intuitivno znanje je, dok su druga i treca u suprotnosti s njom. Me--
najsiglJrnije, i dJa od intuil;ije zavisi "Bva jasnQca
i o6evidnost sveg naseg znanja". (IV, II, 1, sir. 585.)
Demonstracija zavisi oq intuicije jer ;,na svakom
I
1
°
putim, o.no sto Lok pise senzitivnom znanju go-
vorl vise u prilog druge i treee interpretacije:
koraku uma ka demonstrativnom znanju po- . Da podjela znanja na opee i egzistencijalno
staji i intuitivno znanje onog slaganja Hi ne;laga- dovodi upitanjeLokov polazni poj8.lU znanja jos
nja koje on traZi u odnosu na sledJecu posrednu jasnije pokazuju one, naknadno umetm.Ite glave,
ideju, kojuce on upotrebiti kao dokaz". (IV II 7 u Kojima on raspravlja a znanju promatrajuci ga
str. 588.) . , , , kroz prizmu {J'V€ podjele. (IV, VI-XII.)
Odjeljak, u kojem Lok uvodi senzitivno zna- OVdje medu ostalim saznajemo oa postoje tri
nje kae trecu vrstu znanja (IV, II, 14, str. 592.) razne vr"te znanja 0 PQstojanju: vlastito posta-
moze lako dazbuni Citaoca. Na prvipogled cak janje spoznajemo inwicijom, postojanjeboga -
ne izgleda jasno da Ii. je senzitivna spoznaja zna- demonstl'acijom, postojanje drugih stvmi senza-
r;je iIi samo mnjenje. Ako pogledamo bli~e, vidjet cijom.
cemo da on ovu vrstu spl>znaje ipak priznaje kae :r.okova argumentacija 28. tvrdnju davlastitu.
~r:anje. On docl<use tvrdri dia je sve sto nij", intuicija egzistenciju spoznajemo intuitivno predstavlja va-
III .d7monstracija samo vjera (faith) iIi mnjenje rija.cijuDekartovog cogito.Njegov dokazUl posta-
(opmlOn), ali odmah dodaje ogradn.,: "bar kod svih janje"nekl>g boga" (a GoO) pokazujeola j", onipak
opCih istina". .'C . u ll')!1ogomE;> bie zavisan 00 sholasticara{ ali da su
C?v?m neupadljivom ogradomuvedena je u sholasticarl, .kakoironicno primjeeuje 0' Konor,
stvan Jedna nova va~na podjela u podrucje zna- "obayljali takvestvari mnogo bOlje".
nja. Frema toj podjeli moramo razlikovati (1) zna- Medutim, najzanimljivije je 'U g),avamau KO-
nje 0 o<pCim istinama i (2) znanje 0 postojanj'u. jima se raspravlja 0 spazn!lji postojanja dasetu
Znanje 0 opeim istinama moze biti intuitivn() i de- u velikoj mjeri ignoril'<J.reprezentativna teorija
monstrativno, . znanje 0 pojedinacnom postojanju spozn!lje. a znanju Q vlastiwll}.postojanjuLok na
m<>ze biti takoder senzitivno. primjel' govori kao 0 "opazanju svog vlastitog po-
. IzLokovog izlaganja ne vidi se posve Ja.sno stojanja" iIi kao p "izvjesnom opa~anjupostoja;"
na koji od! tri nacina treba shvatiti. senzitivnp zna- .nja stvari koja sumnja",a ne kaoopa~anjUslaga
nie. Da Ii je to (1) opazanje slaganja drvijuideja, nja izm~du ideje 0 "stvari koja sumnja" Lideje
ideje <> nekoj stvari i ideje postojanja, (2) opa7!anje postojanja.
odnosa izmedu jedine ideje i spoljasnje stvarina
LXII LXIII
Wajz.ad, !lto se tiee cetvrt.e vrste :z;uanja, OUO je
OPSEG 1. :REALNOST ZNANJA kap sto ,smo vee rek1i troja;ko: 0 svam v1astitom
BudlUCi da je manje po I,.olruopiiZa~je.~~~,ga posrtojanj-q posjedujemo intuitivno zn.aIt1j~, 0 posto-
nja iIi neslaganja. nasih ideja, ono ne moze; let da- janju boga - deiI:llOllstr-atiy.no, a opostojanju svih
drugih stvari senzitivno. ' .
lje od ~deja.Ni 0 cemu, 0 ce~u inemamO IdeJa.pe
mozemo iinati ni znanja. IdeJe su neprekOr'aqva KonaCan je tilkljucak Loikovog ispitivanja ,op-
granicaznanja. Kak;0 0 .m?o~o ~u ',' ~to ~toj~ sega znanjada je Ijudsik0 znanje "vr1o usko", a
uopce ne mooemo lrnatl !dJe,Je ~li. :noz~o lmah neznanje "besikrajno ve6e ad naseg znanja".
sarno necloyoljno jasne, nase' Je znanJe nuzno ogra- Poredonoga sto Be principijclno ne moZe spo-
nieeno. znati mi ponekad ne znamo ni onosto je princi-
Ali opsegnase.gznanja n.e~ostaje•. samo ~ pij.elno spomatljivo zato !lto nismo dovoljno mar-
realitetom stvari nego i za opazallJem nasih viasti- Ijivi ustjecanju i ispravnom upo.redivanju id~ja.
tih ideja. 0 lllnogim poznatim ideja;.na .11.e mozepo DokazujuCi dJa je 1judsko -zna;nje ogranieeno,
oiikriti ni na' koji naCin da Ii se slaZu III n::t slazu: Lok nikako ne ~. cia bude skeptik. On sInatra dJa.
Ne ostajucipri opooj tvrdinji <:>, ogramcenosti je u granicama koje je odirediJO sigumo znanje mo-
naseg :manja, Lok detaljno i.spituje dlOkle onodJo" gu~ i da ga miu odiredenoj mjen doista.., posjedu-
pire, razmatrajuCi redrim cetiri razliCite vrste od- j€'ll1Jq.
nosa medu idejama." '" " .Ali, ako je znanje satllo opa'ZanjesJ.aganja ill
U pogledu idlentienostii r~like. nIlS:. zn.an~e neslaganja IIledu, id~janaa kojes~ nalaze u nasem
dopire ddkle i ideje, jer: za. qllo kOJe ~dVlJe IdeJ: duhu, n;e znaCi lito da mi nespozn:ajemo niikad
koje su predJ:net duha mtuitlvn.o o~anl;0 cia .~ nista 0 samim stvar:ilt:na koje su izvan. duha, 0 svi-
jesu m'nisu iden~ene.• Nas,e znanJeojpo~gZ!StenClJl j€'tti u kojem zivimo i djelujemo?
i nuz1'1oj povezanosti ideja je .naprotiv. ,;ye(}ma
v
Lok vidi neizbjeZnost ovog pita..nja i postav1ja
usko, gotovo nikakvo". Nesto mse ~a:r:Ja lma~~ ga sam. sebi: "Ako je istina ~ase sve man)e sa-
onespojivostikoe-gzicstencije medu IdeJama, all I Sitoji sarno U opaZanju slaganja iIi IllciJ,aganja: na.sih
o\"o ima svoje granice. ideja, onda su vizijenekog zanesenjaka jed!t1ako iz-
Treca vrsta znanja, o~zanje sl~.a~jaili..ne-- vesnekao i umdIVanja rieikog trezvenog oorveka.
slaganja nasih, idl~ja •u 'vezJ. S, dIruglffi. odlt1os:~, Nije vazno kaik-ve su same..stvari; neka rov",'!;: opaza
predstavlja "najsirepoljenaseg znanJ.a"., all, Je samo sla.ganje svojih fantaiija, i govori u!,kJladiu
ujedno najte.ze od~<;d:iti dJokl:e on(Ji.~oplre. ~ap:e s tim, pa ce Bve to biti samaistina i izvesnost...
dovanje U oV?ID .diJclu zna:r:Ja.za,:,1Sl o<i ~~e ":,le- ...A1iodi kaleve je lcoristi sve ,to fino znarije d co-
stine pronalazenJa p~["ednih :~eJa, pa Je :,tesko ;rekovim sopstvenim izIniS1jotina:ma za ne'kog ko
.1'€ci gde je kraj takvlm otkrlClma: ~di ce urn ho¢e dia, i'straZuje' realnost stvari?" (IV, IV, l,.str.
iscrpsti sva svojasredistva za nalazenJedO'ka~, 619-620.)
odriosno ispitivanjeslaganja iIi neslaganja udlll:lJe- 1'l'a, orvaj, prigovo,r,Lok odgovar<i pr:OVOdieCi
nih ideja".(IV, III, 18,str. 604.) Usvakom ~lu" raz1i1fu :izriJedu znallja, i ,realnog znanja i tvrdeci
eaju Loik je, dubollro uvjere~ ~a dem~~stratrv~o daznlmj~ rrJ:Oie biti ,:realIlo. .,
znanje Q re1acijama medu. IdeJam:', nlJe ogran;- , UVije"¥: !kooa opailaffio slaganje ,Hi nes1aJganj~
ceno na podrucj!= matematike, daJe ono moguce naSih ide-ja pqsjedJuj€>ffio izvjesnp znan.je"akada
i na podJrucju morala.
V "zan Loll:: LXV
:r..XI V
eu
smo sigurni da se te ideje sLaZu oS realnoS stvari,
to je "izvesno reaIIl!Ozm,auje". (IV, IV, 1~, stl". 631.)
M,NENJE I PRISTAJANJE
Dmgim rijepn.a, zn;mje jere;alno alroopaZa- Kako je nas€' znanje \TrIo ogranioeno,. c6v'jek
mo slaganje ili ne.sJ.agan.je met1u I'eal.n:iin ideja- koji bi u Zivotnoj, praksi htio da Be rtlkovodlisill'tlO
rna. Pitanje da:Ii je rea1no zna,nje ll1iO!gucesvodi se zna.njem, biobi najcesce nespoooban da,.seodl1,lci
ta:ko lla pitanja: (a) dan su TIloguce reame idJeje za akciju. lY.IedBtiln, kao nadJomjestak zaznanje
(ideje koje se slafu sa; stvarlrna); i fb) da 11 j(:"! I):1iO~ fuJg je covjeku dao sudenje ill :rrinjenje: "Spoo(}h-
guce opazanje slaganja iIi nesl~.a;njamedutim nost koju je bog da<> coveku dabi hm .nadoknadio
kl1ejama. .. nedo,statak jasnog i izvesn()gznanja,ka<i se 9v<l
ne rooze steei,. jeste sudenje; njime duh d0J;J,0si' za-
Kao sto sl1lO vee vidjeli Lpk()v od!gov<>r naoOO kljucak (fa Se njegove ideje· slazu. ill ne slazu, od-
p\taIlja je po¢.tivan. /,dikaiko je njegova all"gtli- nosno - sto je isto -da jenekistav iStinit iIi 1.a-
mentacija za rea1llO&t idieja puna. nejasnos.ti i te- zan, .i, to bez demonstrativno oiCigletInih dJDkaza.
sikoca, to i. njegova teza.o realnosti:znanja neiz- Duh katkad vrili to sUdenje iz ntizd~-jernern,<;loze
glecia ne,pokolebljiya. . dJobiti dJemonstrativne doitaze i. izvesno, zl;lB.nje; a
Pojmu realnog manja blizaik je pojam is1±ne. katkad opet iz l€'11osti, nEly€!stinejl~,zurbe,cak i
Ist1na u pravom smislu te njeCi po, Loku zn&cr karl se mo'gu dobiti.demonstrativn{, i sigumi do~
"povezivanjeili razdvajanje znakova, p't.'~ffiil,tOJJ1e kazL". (IV, XIV, 3, str, 719-720.)
da Ii se stvari.. =naCene tim zn.ailrovirna lUeduoobno :L.<>k nijetaeno Qdre<;li() Od11osizmedu mnj~nja
Sl~l iIi ne slazu". (IV, V, 2,str. 632) ,. .,' (G,Rinion), sUdenj<:t(judgment), sag1asa,vanja (as>-
Kalro se !J?ove:zivanj~ ili;razdvaj;\1'l.je' zna!kova sent), vjerovatnoce (pr'ob~1::lilitY).f\4€'dutinJ.,.more
se tvrditi da tonisu sarno ra:zliciti, nazivi za iSti
naziva "stavom" (~iti0n), lU()Ze sereCi da isti- pojam, negorazliCitf iak,(}blisld pojl110VL
na pnpada stavovima, ,<;l. ikako?stavovi mogu hiti
m"ntalni i verbaJ.tii, tq i 1;;1;ina ffioZe biti. istitl-a:rni- B.8,zlike medli njima Lpk;neo<!b:'edujeposve
sJi i istina rijeCi. . ' , . . precizno i ne 1.ipDtre;l.'>1jaya ihkQnsek,ventno li gkla-
dusa syoj011'l defiIlicijom. Ipak, nj.e;poya ()bjasnje-
Na osnovu ovihoipja-Sinjenj-a mqglo hi se uCi- nja uglaYtl0.rnPOikazli~Uu cemtJ. .;st,te raZlike. Talro
niti cia je realnoznanj!'l iistirna misIli ist<>. Ako ih Lok definiravSi sudenje ~odaje: "K{ldJ se, .taspo-
ra:zmo,triIno paZljivije, vidjet 6emo (la, se istina i sobnost dl,lba ispoljava nepoSore'ctno nB.; ;stvarima
znanjoeipa!k razlikuju. Istina je. povezivanje : ili 000 se zove,sudenje'; .kadi se ,bavi istinamaizril.re.
razdvajanje znakova kojesievrSi u sklariu sa s1a- nim P011'l(}cu. reCi,·obieTIO se naziva· ,saglasavanje'
ganjem iIi neslagimjem stvaa:i.Realho znamjeje iIi ,nesagIasnost'." (Iy, XI\T,3,'str'. 720.)
opazanjeslaganja. iIi ne.91a.ganja iqejakojeoogo- . U oY()ln <,bjasnjenju prije svega upada u, ocr
va·ra .sJ.aganju iIi neslaganju stvari. da se "suO;.enje" ~e.zyati ~1i"sut'tenje'~ ili"sa-
Drngimrijecima,istil1a.je precirnet znanja,ne- gl{lsavanj'e"•. N.e;ppIiku.' :IDoZelUJ() 'ukloniti t~o, da
zavisan odsamog akta znarnja. Istinit stay mwe'tn0 razli1qljer,no.sud(l'l}j", u}iremi sudenj e 1.1 uzeTIl ami-
mi:sliti iIi cail!: i izraziti rij£lCima ne opazajuci hje~ sIu. Jos y~sg zbunjujeiwpli9i:J:'ana mdnj{l !;Ii ~e
.govu istinitoot. 't3ve SID znamo;nuznOje is:tinito, duhrpqZ€ baviti s.tvarim~ "neposredJrl0". Buky:alno
aU sve sto je istihane mcrramo znati. ' uzeto "nepos1oedno"pizn;acilo: bezpqmoci ideja i
LXVI LXVII
nje ili prihvatanje nekog :>tava kao istinitog na
rijeci. Medutim, kako se ~~~o ba~lje~je osnovu argumenata iii dokaza koji naS nagovaraju
stvarima sjJprotstavlja baylJenJu lst~narna lzraze- d<a ga prihvatimo, a bez izvesnog znanjadaje isti-
nimrjjecima,. m~e se .za.k1juCi.~id.1a se PO~ nepo- nit." (IV, XV, 3, 'str. 722 - podcrtao G.P.)
srednim bavlJenJem1nl$li 1J;;.vlJemestvan.mapo- Pteroa ovome vjerova.tnoca je stay iIi svoj-
mocuidleja ali bezpomoCi rijeg.!. To znaCi. da je stvo stava koji jemozda istinit, mnjenje (vjel'ova-
razllka izmedu sudrnjau uZero. Ilrnisiu i~gIasav~~ nje, saglasavanje) je aktd1.lha kojim se prihvata
nja u Wme sta se prvo odno;;i ~:n? na ~IagilnJe iii tvrdi neki stav.Drugirri rijeeima, oonos vje-
ili p.esJ.agarije. i~~ja,.a cirugo na.nJI:l~lIna lZl'azene rovatnoeepremamnjenju analogan je odnosu isti-
stavoye 0 tomeslaganju iii. nl:!SIagam u . ne prema znanju.
Pojam vjeioY<J.~noCe (p1'O'):Jability) Lok ob,j.a~ Vjerovatnoca imadvije osnove: (1) saobraz-
snjavakontr'a~tiraju~igas~Jmo?1 demo~tJ:l1:clJe. nost necega snasim vlastitim znanje:ro i iskustvqrn
"p0lt je denonstracljap<>kazlvanJes.laganJa. l~ln.: i (2) svjedlOiSanstvo d1rugih Ijudi,koji zalazusvoje
slaganjadvej1.! ideja posre-ds.tvomJt&nO?l~l :?-se oPazanje i iskustvo.
dokaza koji imaju Stalnu, nepl'()rnenlpV1l ~ vldIJ?,"':u Od stepena· u kojem se neki stavslaze s na-
medusobnu vez Ll .,..., dotle. je yerovatnoca •. pnVld sim znanjem, posmatranjem i iskustvom, kao i od
takvog siaganjailL neslagllnja,posre~t"omdoka- broja i vjerodostojnosti sviedoka tekoherentnreti
za cija medusobna veza nije. s~lnll,\ l"li nepro- i medusobnog slaganjaniih{}yih iskazazavisiste-
lllenljiw Wse. Pal" ne opaz<:i .da Je ~ak"a, <J:ok u ppn vjerovatnoce nasih vjeroyatnih stavova. ;;(od
sWari je~tl:l, ili b~r veCim del().rn i:ilgll:l(ia, ?a.J7st~~ njihovogstepena vierovatnocetrebaJo bi da zavise
a to jl:ldoVoljno9-lUhtld,apceIli stay kao lstip.tt ·111 isteoeni naseg :>aglasavania (assent) s niima.
lazan."(IV,)(V,J, str.72L) .. • .. Najvisi stepen saglaSavania, vrIo blizsigur-
Cinjemca 8a seyjerqvatn?Ca sjJprotsta,vlj,aqe- nom znanju, predstavlja uvjerenjeiIi pouzdanje
IIlonstraciji upucuj e na t,o cJ,a Je f.<tzP~()V';llJ~ lZVJe- (assurance), aza njim slijede povierenje(confi-
sne i vi€'r0vatne. SP()zn.a,Je(znanJ~ 1 mnJellJa)·lllo" d~mce), vjerovanje (beli"f), pretpostavl.ianie (ep--
guCe saIIlbo kod pOsJ;'edne SPO":l1aJe, cIa. n.e.po~redna njecture), nagadanje (guess), sumnia (doubt), koo€-
spoznaja ondakadll je IIl{)gtlcamor2b,1~lslgprn~ hanje (wavering). nf'povjerenje (distrust), . nevje-
m!
znanje (intuitivn {) ilis~nzitiYlll.?)· Ivie·'T.1.1.'t1 Lok:.taJ
~akljuCak ekSPlicite l1e fonnWlra,. • .... •.... .
rovanie (disbelief) itd. ;
Ovako shvaceno mnjenjedoph··e mnof!oda1ie
On posve jliSno ne9drett-u.je ni l'Il;~li~u i~fd-u. od znanja, ali i ono ima svoje granice. O. onome
vjel'ovatnosti s. jedine st':<tll€ 1 sudenP, IrlIlJenJ!' 1 o cemunemamo ni vlastitog anaJogtlog znanja ne
pristajanj~.:> Oil')Jge strane.Da pn.takVll razl~ mozemo imati ni i{}le. vjerodost{)jno~.rnnien;a.
ipak i:il1,i Vim ~e izsJijede~;gtJ~~.a:. "V~roy~tnoca Pa iPak, premdani zJ:lanje i mnjenjE'uz~tizajedlJ:lo
(probability). je verov~ctn~~. (Alk$~~n(;'ss).da, Je.ne- nisu neograniceni, oni susasvimdoyoljnLzapo-
sto istinito; i same>. znaeenJ€tl:l re91 kllzu)e d,; Je to
stau (proposition) za koji ima I;ll'~u~~l;lata.Ilid?:
trebe eoviekovQl< zivota i ani sujedi.m na cell1u
sya covjekova aktlvnost treba cia po,civa. Razum
kaza zbog kojihse mozedlOPtlstlti }11 pnhvatlb moze da pogdjeSi aU "mf.\kako .Cesto gresio,~
kao istinit. Drzanje du.ha pre'm(], .takvtmstavovhrUf. vekipak ne maze 0"mati nikaky?~ ?~goff.:v:od!pa
na7.iva se;verovanje' (belief), ,saglas~yanje'~as osimumai ne moze se :>lePo potClnIti vo1J1 1 dlk-
sent) Hi ,nmjenje'· (opinion), sto znaCl dopusta- tatu drugog". (IV, XVI, 4, str. 727.)
LXVIII LXJX
nia iIi zikljucivanj,a (reasoning). Urn je dJakle dio
RAZUM, 11M I'VJERA
razuma, njegova moe pqsrednog spoznavanja istin,e
U J!;avrSnom dijelu Sypga Ogled~(IV,. XVII- za razliku6d moB nepos!l"ednog opazanj<J, idleja i
:XIX) Lok raspravIja~) umu (reason) 10 nJegovom moei neposrednog spoznavanja iStine putem intu...
odnOl$u preroa, vjeri (faith). U pre.thodnP:r:t. teksm. icije i senzadje (IV, XVII, 2, str.. 737~738.)
.. - um (reason) u."'''tr.eoljava se vrlo TIJetko' Spoznaja koja s>e postiz~ .umom moze biti iz-
rlJec,. . .Y - '-' v '
njenQ znacenje poseJbno~sen.eJ O"'ta1WJll.Va· •.a. s
'z to . •.,e1 vjesna ill vjerovaima (znanje. ill mnjenje), a divije
prirod no javIja p'ttanje st<:?e t~]urn. Da. hJet~ sposobn()Sti . koje on u sebi sadrZi jesu ostrO-
sarno drugo ime l!:ll. ra~ ill neka od razmnll.. raz umn()St ili pronic1jivost (sagacity) i zakljucivanje
liCita duhovna moe? •. ' , ' . (illation), "PrvOllJ, on pronalazi posredn~ ideje, a
.' Engleskl .termini U1l.dersta1l.di1l.9 .'t reasp1l. o~ drugo.m ih tako sredujeda p0l:IlOCu njihotlrr:iva
govarll.ju latinskim terntin'tn::a Me!lectJts,l rat~o, medu$obne ve2;e svih karika u IaI1,cU koji povezuje
francusik:iIn ejl-tende7nentira1Sq~, nJeP¥ickim Ver- dva ekstrema; time. on taka reei izvlaci na vidik
stand i vernunft, nasim razum.tum. . .'. trazenu istinu, i tose zove i!Zaldjucivanje' (illa-
U sr~jevje1w'Vnoj fUoz2f1J1 ,~~l tnte~:~c: tion), ~li ,zakljucak', (inf€'l'~nc~),. a g,astoji se u
tus i rOJtio 'llajeesce S).l oznll.caval1 dYlJe· r,azl1c;:t- opazamupovezanosti svih. icieja u lancu zakljuci-
spoznajne moCi, pd. oemn je. i~tellectus, ?lO VIsa, vanja," (IV, XVII,2, str. 737.) ,
Odredujuci um kao sposobnQ\.qt umovania' iIi
.
a ratio niza. U osamnaestom VlJeku oya] Je odnos
iZInijenjen i kodKanj;.a je ddreMnosup!l.'ota.1J: yer- zakljuqvanja, Look naroCito naglasava i 1?odk>obno
1l.un ft (urn) jevisa,a. l(er$tand(.l'aZ1.:lm.-).nlZa SpD- razIaze da za'kIjuCivanje ne tr~1J.a identificirati .sa
.
znaJllam . oc. . ~~~slu
. .U tom ~".~".
o'li,.·s.e.. term.mI. pretezno siIogizrnom. SHena Bekotlu i Debrtu onsmatra
da silogizam ne.sluzi ni za yrsenje novih otkrica
upotrebljayaju i <ianas. ..' >,. . niza prOll1alazenje diokll.za, da jeon sarno "vesti-
KoclJ Loka !l.'azumi urrJ. lllSU·9.V1.Je. :l-as,ebne spo-
znajnemo&.Uporedu~uCi.n~k~~onte!¥toveuko~ na carkanja pomocu onog malog znanja kojeyec
jiroa,re. pojavlj1.1juoVl te'1"Ininl cal: . ' bi se ,n;Oga~ 1?DsedlUjf'm~ i .kome. on n,e. dJod$j-~ nista novo".
dobiti utisak' da <oni za Lokaznace posve l:,iq: (IV, XVII, 6,. str. 749.)
Medutimiz eksplicitnih objasnjenja u.gla~"O Po SVOm j)dnqsu pre,ma umu sve S€ stvarl
umu" vicii s.e <iarazum nijesasv'tl:Il !sto 8to 1 :-U ? dijele na tri VI'ste: na one koje Su u.skladusumorn,
Razum (1.mderst3.ndin,g). j~ s1.ruP sVIh .spoznaJmh one kojesu iznad umai oone Jj:ojesu mu suprotne.
sposobnosti ;i d~elatnQsti oovjekovih, um. (I'eason) U skJadu je s umom nll. prirnjer postojanje j,e:dnQg
sarno. jeclna od tih sposo;qnosti, sposobIlost umova - Qo~a, suprotno .UIDU postojanjevise bogova, a. iz-
nad uma vasikrsenje mrtvih. ' .
.' "'NaITomimllGl Cia rilec Cl11 (re",son) lIba u eng1esJ<;?m PoJazeCioctovog razlikovanja Lok rjesava pi.. ,
, .' z;n'a'c. ~'"'"~ na pocetku XVII giave IV .k.nJ'ge
razua=",G' JJV" . . . "k ' .
T '".
cove'kovu tanjeo odnostl uma prema vjeri (faith).
kaltedace'je onu!tXJ'treMJava,tl ao naz.v za ". .' .'
~:~O:;zli:t'v~<t'~eg~~j~~~jkhj~f~O:~'O~~~~~~ Za razliku od l.lma koji Je "otkrivanje izves-
nosti ili verovatnosti onih stavova. iIi. iSRllR do
jMrollaqvlsu'je". (IV, XVII, 1, str. 737.) Medutl[ri, 11" ;po,)
• tk I iknjige on je twddo da' je =m(11'nderstandm~ kojih duh dolazi zakljucivanjerrJ. naOsllOYU ideja
cgnou ~touzdize covekaiZriadostallh bi~a koja. pqse"!uJu kojeje stekad pomocu svojihpru-odnill S!)(li~,obno:
aUla, " ~to m11 daj e svuonu. ~e<:ln<)St l. viast ~OJu lI118 sti, tj. osetaili l'e.Eleksije", vjera je ,;sagJasavanj,e
",ad nj:lma". (I, 1, 1, st!'. 17.)
LXXI
LXX
sa nekltn sta"Vorn koji nije. izveden zakljuCivanjem "Um mOTa biti nas konacnisu~ijaivoc#cu
svemu. (Reason must be OUT last judge and guide
pornocu uma' vee gap~amo n~~Qvu poyere- in li,verything.)" (IV, XIX,14, str. 777. .... podcTtao
nja. U O'lloga ko gaizl'lOSl, veruJuCi. da mu ?e na G.P.) ..
neb natprirodan naCin sao:psten od ooga". TaJ .nat-
prirodini nacin otkrivanja istine· Ijudimazovezno
,iotkrovenje". (IV, XVIII, 2, str.760.) .... SPOZNAJA, I3VIJET l COVJEK:
premda formal:no priznajevrijednost i. zna-
caJ otkrCly~nju iVj~ri,Lok stvarno sv0'?d njih~;' LClkova~poznajn(}teotijska koncepcija moze
domasaj i kompetencije u wlo uske. ~a.mc€" .~Je se svesti na n~koliko oono;'J:J.ih teza, W. kojih sva..
svega, otkroveJ:J.je je vezano .zaor;aJ 1St~ IIla~e::Ja! ka sadtii po jedno a~i: ..
od kojeg se gradli znanje i mnjen]e, za emp1I'lJ~: 1) Razum nepesredno O'J?aZa samo sv()je vla-
stecene prosoo ideje; .Nika1l:av "bogotn .J?'~d~nutl stite ideje, ali.. pomoCil ideja on spClznaje i .stViir-
covek" ne n:oze puOOmotkrovenja prem]eti dru~ nostkoja je nezavisnaod .nas,
gima ni jednu j~dinU n?~ prostuideju. .
LoIc velikodtusno dopusta da se otkrovenJem . . 2). s.~v.m~terijaln.ase swznaje pe>tjece Ukraj-
moau otkriti isOO istine leoje mozem601;kriti i nJOJ llmJ1 1Z lskustv<i, (lU sazna spoznaja jedjelo
um~m , ali odmah dodaje upozorenje dasu lstine razUIna.
koje sami jasno otkrivaznoumom u;n.JeJ';' ~vJesll1-
. " '.' , c.,.. . , .,'; ", . " ,", _': ;. ,'_,.. . _,., ._ -', _0' 3) ~judska;spoznaja.je vrlo ograhicena, aU u
je ad onih leoje su nam prenesene ptlte;m otk;9ye- OdredeJ:J.lzngramCama on<i mozebitivrlo vjemvat-
na i Call: potpuno izyjespa. ...
nja "jeI' nasezmanje dia je to otkr,()y~nJe prOlzasI o
od bbga ne moze nikad biti tako lzv.esnok~o z.na- U svojoj koncepciji Lok jetakop()ku$ao iz-
nje koje sticemo j~snim•. i odre(leJ:J.1ITI .op~z~l'lJem miri~ i prevaziCi .o:novne suprotnosti spoznajne
slaganja iIi nesJaganJa naSlh sopstvemh 1deJ.a . (IV, teonJe, sl.lprotnosti.1~edurea1izmaiideaUzma
XVIII, 4, str.762.) . . • . . ..•. • e;npirizzna i ra,cianalizma,dogmatiztn<i i . skepti~
Zato se nijMa'll stay. kOJ1pro11VUr;JeCi ?~Sem Clzma. Po osnovnoj usrnjerenostisvoje koncepcije
jasnom intuitivTI(?m znanJu nemwe pnhvatJti kao on je U mnogo veCojmjerln.egostose to obieno
boiansko otkrovenje niti moze pretendirati .da se misli preteca Kantov.
saglasimos njim. . . OSl'lOVU za iZmirenje idealizma irealizma Lok
Uotkrovenje treba da vJ:ruJe:m.o sa:r:o .ako nalaziu reprezentativnoj koncepcijisppznaje,.osno-
nam ono otkriva stvari koje sUlznad uma11lstva- vu zapomirenje racionalizma ie:tnpirlzmau razli-
ri kClje nisu suprotne umu,a 0 Kojima um jos nije kovanju spoznaje injenog materijala, c.snovu .za
rekao svoju posljednju rijec.· . . • p're~aziWe~je ?ogmatizma i skepticizrna .'J.!. P(WIa-
Opcenito govol'eCi moie .se re<::1dl'lje,isVe sto cenJu gramce lzmedu onoga lito. se mozej .oonoga
je bog otktiopotpu'11O istinito" j dti"o tome ~~ sto se ne. ma~e spoznati. .•. .., . . .• . , '
mwe 'biti. nikakve ,~urntlje". Ali "UJ:n!l1qr:'t: SU.~lt;, . E~ezentati':Pakonce~oijaspoznaj,e S{UUIJ,;PO
o tol1l~ da Ii je nesto bozansko otkrovec,'1Je1h IllJe. sebl ruJe kontr.adrlktorna,ah je ,pJ.!Zn()nedqkazlji-
(IV, XVUI, 10, str, 767.) va;raz1ikovanjfj spoznaje.i nj~nog l'naterija1a vr__
otkrovepje,dakle .ne maZe. <ia se s1;1Protstav- 10 je kruto; idejaP9vJ"~njag:r-,,nicepurn.jete
lja umtl niti mcze. d<a se. stav1ja .iznad mega: skoea. Z"to nijeeudp. sto LokJ.! nastojanjll,~a~<¢o--
LXXIII
LXXII
spoznaju boga i naSih moralnih dJ·v t'
?dlvraca filozofiju od suvire v,e~r:~~ Lok
~ ~nadPO
ka'tesvoje teze upada u brojnedeskoee i protivu- k
njegovom m:iSljenju nije dorasla i ' up :
l'je<::nosti, . se govori .oprotivurjeCn{)sti~edu
... __ ,_,""";"'~'~
P.Qnekad uJe J€ . "
ziilkim a se, od ·pr-wke - . . . 0 t..u=v. -=.. meta- fi
empirizma druge (ili prve tri) i racionalizmace- , .' pltanJrrnao~ene nedovoIjno prouCavani~
tvrte knjige Lokovog Ogleda, Medutim, ako pri- ak~uel~ problenuma covjekovog ziv<Yta 'da' ,
hvatimo Lokovo ralllikpovanje spozl1aje i njenog ~J~ nJeg~<vu spoznajnu ek6l1O'ITlSku, polit::ikU lS;1.-
materijaIa, onda izmedu glavne' teze drtlge knjige 19lOznu 1 ~it"21nu aktivnost, , e-
(da sve idleje u krajnjo1 linijt p<>tjeCu i~ iskustv )
a
LoIro~~ sfi1,:,oJOjf,~rijentaciji za proucavanje eovjeka
i glavne tezecetvJ:te knjig-e (cia ocinos e menu ide- , 0201Ja predstavlja zaokret d
tiv:tl!o-metafiziCke fil "",' 17 "
' ,-,
0 .. sp€'.K.uIa-
jama O1Jaza razum) I1J€rt).a.' nikakve'protivurjeeno- 11 vk' ,, , ,ozo~~Je, V1:Je!ka !ka antronn-
sti, one se napn,?tiv odlicno nadopunjavaju; wk as 1 QrlJentiranoJ fUolZofiji 18, vijeka, ..~
nijenekonsek\l;entan U tom s:rnislu da u svakoj filooZQfi' .,...-~'~.,~ na ~ju usm.ierava
Ne samo po "'''''bi . ti ' k
. , .' Ju, neg<; i po nal.<inu 11'ntencIJama ~Iro"
JOJ pr:stupa, Lok; predstavlja uzorr za. 18 vije.:i~
knjizi svogOgl,eda piSe nestosUpt'Otno onome sto
je tvrdio u prethodrioj, Stvar j€ napl'9t ivutOme,
da Lokove 9snovnekoncepcije koje Onprovodi ~e_pnstupa, ~il~zofskim i, drustvenim ~bIenrlma
kroz Citavo djelonisu slqbodIl€ od tesko,ea; panji- '7S:to teoTIJskian, qbjaSnjavalaCkifu fumr& .
S. C1IJ€ID da OItkrije apstraktne 0""""'. '. ., ..._.'. .1 ama,
hovo konkretno razvijanj,e dovodi Loka .do proti- nOISti On ' t ' ,,,_ -"',,~ 18"",,,,, {) stvait"-
' d" . Je lpl=n peda'gog prosvJ'etitelJ' Ikb:"
l1 la pronade i pro.siri . .' ~Cnl
vurjechosti i u okviru pojeddhih knjiga Ogleda, v
e on cvrstOVJ'ertlJ'·e
,]1 ze-
,fIVOt Iwrisne,
sveobuhvatnosti i svestranosti, poobiljusadrzanih , ~,um rnoze Ii tt'eba dia pfuti 00 'eku " v
1 Dian Lok
VISOKOUVAZ.EJSrOM
Milostivi gospodine,
Ova rasprava, koja je.rasla pod okom Vaseg
g<Jspo>dstva i P9sla u svet po Vasem nalogu, dol:azi
sada da p9 nek>om prirodJno111 pnlVU zarpoli Vase g~
sp9dstvo za onu zastitu koju ste jojpre nekoliko
godlina obeeali. Ja dcduse ne mislim de ce stavlja-
njene-kog imena -makako velikdg -na poeetak
lmjige moei lia sakrije greske koje se unjoj palaze,
Stampane stvari ostajui propadaju. po svojoj SoP':"
stvenoj vrednosti iIi pomiloj volji citaoca. No bu..,
duei da is~ini nije potrebno nista drugo vee da. je
posteno inePristrasnosaslusaju, misIim da eemQo-
jarasprava najsigunlije postiei to preko. Vas,jer
se Vama priznajedastebIisko upoznati saisti-
nom unjenim dublje skrivenimyipoyima. PO":lla-
to .le cia je Vas.e gospQdstvo 9ttslo daIe}{ounaF
opstijem i najapstrllktnijerp. poznavalljust'{~ri;
cia1je nego smdiopiru obicne :metoqlie,izato Ce
Vase priznavanje i odobr;;lvanje. plana9ve ral;pra,.:.
.ve pomoCinjoj b<lr utoli}{ost<), nese .biti•• oSl1Clena
bez. citanja. ism ce se Ijudizatosklqnitidl!.l:ma:lo
ra.zmisle i 0 onim nienim delovi:ma za koojebi ina"
ce mozdasmatrali da nezasluzujupaznju,.• jei' su
malo van. 1.1gazenog puta. SmatranJe Deeega.,nova:'
J>
stvan doibivaju vrednost kacli se daju kao znailrovi
torstvom predstavlja veoma tesku optu7Jbu za 000 postovanja, uVaZenja i zahvalnooti; a Vi ste mi
koji 0 Ijudstkim glavama sude kao i 0 perikama, dali tako velike i naroCite povo>die da olSetimsve tc>
prema modi, i za koje sarno prihvacene teorije u najvisem &tepenu prema Vasem oospodstvu da se
mogu biti ispravne. lstina j,e retko kad i retko gde ja, alko cena onoga sto PruZam r;ste u proporciji
dobil~ veeinu pri svojoj prvoj pojavi; ljudi uvetk prema veliCini tih OSeCanja, mogu sa sigurnoscu
sumnJice nova misljenja i obicno im se proUve, poh.';~ti da daj~~ VaSeID gospodstvu najclirago-
ni iz kakvog drugog razloga vee zato sto nisu obie- ceroJ! poklon kOJl Je ikad primilo, Siguran sam da
na. Ali istina, kaQ i zlato, nije manje istinita zato j.e moja najveCa obaveza da se koristim svakom
sto je tek izvadena iz rudnika. Njena vrednost se p:ili~om da bili izrazio zahva1nost za onaj dugi
mora otkrivati· kuSanjeIIi.· i ispitivanjem, a ne na I1Iz}Jubaz?,osti koje mi je uCinilo Vase gospodstvo
osnovu starinskih moda; akoona joS nije dlobila _ IJubaznih l.\sluga ikoje eu velike i vazne i same
99Job:eIlje •pu1?liik~ da.uge'Ll SVakJ<:1asnjiopticaj, po.s:,bi; a jo~ vise zbog one spremnosti, brige.
ona lpak:IDoZe<!labUd~,stara,kolik<:dprirod a , a paznJe 1 drugrh obavezujueih okolnosti kojima su
8vakako ne manje stv;;uma. VaSl?<gospodstyo moze 'Uvek bile praeene. Vama se svidelo dia tome do-
da pruzi velike i ubedljive primere za to, ako Vam ~ate joS nesto s1:<) daje jos veCi znacaj i veCu pri-
se svidi clJa uCinite uslu,gu publici o1;Jrriyajuei joj J,atnost. ~vem~l ostal?m: diali ste mi uverenje da
:pefue od onih ktupl1ih i obinmih novootkrivenih c,:te .m1 1. da~Je ukazlvati odreden stepefi postovar-
istina, dosl>d poznatih samO nekolicil1ikojiIna ih je n~a 1 dati lID neko mesto u svom dobrom miSlj€'-
Vasegospodstv9' ljubazno delimieno otkrilo. l.da nJu, gotovo rekoh prijateljstvu. To pokazuju mi-
Ilema riiceg dTugog, to bi vee bio <!Ioveljan .razlog l~t~v~ ~osp?dine, i Va~e reCi i postupci u· $~akJoj
da .pooveti.rn ovaj Ogled VaSerI1 gosPQ'tlstvu;a'lta~ pullel, ~k 1 pred drugrma 'kad ja nisam prisutan
ko on Ima nesto podlUdarnosti sa nekimdelovima i zato nije roDja tastina sto spominjem ono st~
~mog ~olemog .1 plemenitijeg sistema na).lka'lt0ji s:rako ~na; napro~iv, ne bi bilo pristojno kad ne
Je Vase goopodlstvo ~rta,l() na tako. nov, pI'ecizan ~1? pTI~nao ono sto duguj:m VaSem gospodstvu,
i poucan.na.Cin, mislim da eu postiei doyoljno sla- 1 sto lID svakog dana kazuJu drugi, koji su tome
ve a'ko mi VaSe gospodstyodopustjq:a Se pohva- svedoci. Zeleo bih da ani llSpejU' da Vas uvere u
lim .<4. sam tu itamo dosa:o do.. nekih mislikeje mojuzahvalnost i\Sto tako laiko kao iito uspevaju
nisu mnogo drukCijeocli Vasihi ,Akio VaSe gospoo- d(a uver,e mene u moje sve va-ce obavez;e prema
~tvo smatra l?rikladnimdaseoyo poj,avi. pred sve- yakm gospodstvu. Siguran sam svakal~o da ne bih
:mm ).lZ VaSe. ohrabrenje, nadam sedaceteimati Imao RAZUMA 0 kome piSem kad ne bih bio pot-
tazloga dla jedinog diolil1a podete i dalje ocli toga; do-- puno svestain tih obaveza, i lrnd ne bili iskoristio
pusti.te mi da ka~em daovde pruzate 8vetu uzo-. nvu priJiku dla posvedocim pred svetom koilko sam
rak neoega sto note izneveriti njihova 6cei!dv anja, oibavezan da budem i koliko jesam,
.aka. s~mo mogu da topodnestt·To pokazuj~,'ini Milostivi gospodine,
},OStiVl gospodine,. kakav dar' japruzam ovdla Va- ;N'ajponizniji i najposlUiSniji sluga. Vaseg ~ ..
~em gospodstvll;to je dar siromai\nacoveka svom spodstva
nZON LOK'
velikom i'bogatom susedu, koji neee loSe primiti Dorset Kort, 24. maja 1689.
ltotaricucv:eea iIi voea, mada sami ma imnog6v~
Ce obilje i savrSenije vrste toga istog. I bezvredne
4
POSLAJ.'nCA CITAOCU
CITAOCEl,
Evo ti predaj~ u rukec nesto Bme sam razv~
dravao neke sVQje dokort~i te8ke casove; akoto
kojom srecom razvedri i neki tvoj Cas, ako budes
rna i upola toliko uzivao u citanju •. dela koliko
sam ja uZivao pisuci ga, neees zaliti svoj novae,
kao 8to ni ja ne ;1alim· svoj trud. Nemojpogresno
shvatiti dJa ja·' tohvallin svoje delo, nemoj iz toga
sto sam uzivao dok sam gapisaozakljuciti da sam
i sad zaljubljen ti njega. Onaj ko lovi seve i vraIn
cene uziva .nista manje od onog ko lovi. plemeni-
tiju ddvljac, mada mu je cilj n;l11ogo sitniji;ako
ne zna da jepredm'et overasprave Razum, najuz..
visenija sposobnostduse, sposobnost koja, kad j~
upotrebljavamo, donosi veCu i trajnijuradQst nego
ijedna druga,taj je s.laboupozI:\at s tim predm€-
tom. Trazenje istin,€ pl}moCu razu.rna . s licno je]oyu
i sQkQ~arenju; uziva.njese y,€cim delom nala~i u
sarnom tom trazeniu.U svom napredovaI:\jufa
znanju <1nlh na sVak0m kpra.kuIlOstize p:eko Qtpi,-
ce koje rou je u tom tr~utku·ne sam0na.jll?yij~
vee i !l~jb()lje. . . . '. ... •..... ..... .....•.•....•.
Razum, na.il!le, sude~i 0 pr~metima(qailkao
i ok?)· P() onome. sto odhjihsagleda.rie.m()~eda
heuZiva uonome sto otkriva n.€, zal'€¢i ZC;I.Q)1.im
sto: fill je izmaklo, j€'r rou je to. i I).epoznat(). ?;~tCl
00.. onal..ko se UZd!igaoiz:nad kutj,je za milos
. .. . '. . . . j '. . " ,..
...• tirij\.l,
.. . .. .-~ . ', . " .- :......... , .... ,' . '. ." " .
ko se ne zadovoljava time da doko·no Zivi od mr- SUo .n~ b?t; obuzele, ja sam p\}mislio da sfuo:In9Zda
posli kl'lVlm pravcem ..,.. da je pre no sto SrrlQ :i:
viea isprofienih uverenja, nego stavlja svoje :misJ:i
u pokret cia bi naSao 1 sledio istinu, iroati ism uZi- zapoceli ~o . isn:aZiy~je. trebalo ispitati nas€,
sposo~nosti 1 Vldeti koJe stvari nas razum moze
vanje !tao i lovae; svaki trenutak njegovog tra-
Zenja nagradice ga nekorn radoscu, i zam Ce on <:kit, resava a koje ne rnoze.PredloZih to drustvu'
spravom smatrati dJa nije uzalud utrosio vreme, i ono &e?dmah slooi s tim; •. dogov{)risIDo se 413 .1:6
cak i aiko se ne rn&e pohvaliti nekim velikiiffi dio- bUd.~ J?~ predmet naseg is.traZivanja.Kako nikad
ramJ'e~msam raZmatrao tajIJred:met, napacih za
bitkom.
Takvo je, citaoce, uzivanje ornih koji puste svo- sle-dleCI sastanak nekoliko brzih i 'nerazradenih
je rnisli da teku i $lede.ih pi&uCi; a ti ne treba da misH, i to. bes€' IJ:v~ klicaove r<:lsprave-' koja je
im zavidis na tome, jer ti om pru~ju priUku da ~~? zapoc,'€ta slucaJem,. anastavljena na' molb1.1
se i s,am tako zabavis, ako samo hoc~ dazapoolis. 1 plS8.na nepovezano, na parce. Bd'$le du.gihinter-'
vala ~an.em.a.riyanja vracao S'<:lm jojse'opet, kaiko
svoje misU Citanjern. Na te rnisli se'ja'pozivarn,
ako su one tvoj-e vlastite; aliakQSU uzilte na V€TIl. su
kfdl
= dozvolpva1e prilike i raspolozenje; i .tek
sam se povukao U mimo mesto,gde mi je
?dJ drugih, onda nije vaZn,() kakve sU, jeronda.one
lie idu<za istinom~ nego za nekimsitnijim cilje- hIla obezbe~ena dokoHca i briga' o· m0!lIl zdr'avlju;
vima; nije vazno daznarno sta misUili govorioilaj dO"leo sam J€ U red oVako, kako.vidiS.
koji misli i govO'ri samo po diktatu drugih.Akoti . "Iz.tog isprekidanog,Mcinapisanja p0teklestl
!'lam S1.1<1is 0 stvarimaionda znam da 'ces S1.1diiti moz41a ,P)lT:d o~talog, i.{lve dv~ sliprotne., gresk-e':
is-krello, i neC'll sezaliti ni vreaatina wajt! kri~ da je u. nJ{)J moz4a Teceno i previllei. prerr1a1o. Ako
tiku, rna kakvabila.Jer iako sam polpunouveren nades.da 1lJq.m• (1elu ,nes~o n~dlostaje,' meni .6e pit~
y istinitost svega &tase nalazi. u.ovoj raspravi, ?r"agQsto Sl.pe:r<:,€l~da on,o bude diuze;slt() ti Pak
~pa'k smatram cia sam podlozan greskarna, isto '. to- lzgleda s}Jv1Be yelik9,. za to je kriy.predtlJ.et;j e:r'
:p.ko koliko i ti, i zriam <1a ce ova knjiga oStatiili kad sam prvi. put staviopero na hartiju,i jasa,nl
,pro>p8:sti prema.tomekakvobude tvoje misljenje pon:JsHQ q.a ce SV~ soo imam da .kaZem 0 toLte'Ini
o njoj, a ne mOje. Ako nades u njoj malo novog :rnOCl da stane na jedan, tabak hartije ,~ ali sto'Sam
. :\1i poucnog za sebe, za to ne treba dakriviS rnene. ~~je 188.0, .to .S.L\ mi §eotvarali. siJi vidlid., sva.fuo
;Knjiga nijenamenjena onIrna koji BU v~ savla~ npvo ootlrrice VQdlilo medalje, i tako jeknjiga neo-'
dalitaj predm.et i potpuri:o upoznalisvoj razum; SeIDe; n.aeasla4o. sadiasnie v~liCine. :N€euPOricati
vee mome' vlastitom obavesta"al1.ju i. zadovolja.-::
yan'ju nekih prijatelja koji su prh:nali da nisudlo-
dtlbise onal11oZda. mogla Bvestiina manji obitlJ.
da b~ se Ileki nje!)'!' deloVi .m0glisazeti; to' pisan.i~
voljno I1oU~li tajpt'edmet. I{adbihsmeo .&3.. ti .:W-'.. ;nahoye, sa ..mnogim dlfgi.m preiJddima, 'mo¥lo
~e pr9t!Z1Ykova,'!inelka ponayljanja. A~ .da prizn<Jm
dooadiljem prieajuci ti istoriju ovog<D151edla, ist>ri- ~twu,sada •.saIl:). suvise len ili suViSe' za.poslen da
Cao bih ti kako se u mojoj sobi .sastalopet. Hi s~st je §1,o"acuj <;n1,. . '. ' . ' '.........•.. ' . , ..:
prijatelja i ~() su lir; yaspravljajuCi6pekom
pre.drrp,etu. Wlo. udaUen,omO;d -ovoga, nasH ,brw' na .' . :Wij~ rni l1epOizrratOkalro· fnll10'!Jri$€ poka~.,;
:mitvoj tacci, jer su im ,se na sv~ !stran~isjJteCile Japlta BVOj ~gl~,kad 'j)ustalp knJigu. da. ideu
WSk06e. Posto smo seneko vi"erhe'uzaludJ muCili, sy.et sa greskom koia biiei:ako lakO tn,ogla~a""
~e: piilazeCi nista bliZe resenju tih.,:suninji ,koje diu najra$oritijir:ilCi.taOdma,koJisu, 1.lv€iIF i ,:iJ.liJ-'o
8' 9
vena, biti s.v~ome jednako ugodna, isto je sto
pwbirljiviji. JY.[eautim, ljudi kOji znajU. @ se lei-
nost zadovoljava kakvim bUp iZgov0I'0m, oprosti- i misliti da moz.emo. svakoga pocastiti istom
stom jela; no J:Pada je to jelo dobra hraIJ.a, imada
vr-
6e mi SID sam dJozvolio da me s~vlada moja lenoot
mis~e.ei da iIJ?-am vrlo diOlbar izgavor. Stoga ~el..l n.a.~ je u nj emu isto meso zll. svakog, ipak lleee svako
v?d* u SVOJU odlbranu to da istipojam ima razile hteti cia ga jede ~a istil!).zaCincmt - neki ljudi, eak
mdave, pa zato rowe biti pogodan iIi potreban kao i neki j<ika sastllva, nece hteti da ga jedJu diok ga
dok~z ill ~lustrac.ija u raznim delayitnaisteraSpra- nepriredite na ~TUkCi.ji na9in. Eto to je ustvari
ve,.1 da Je to blO slUCaj u !!ID0gim ~~l0v:in!a Dve razlog zbog koga sU ani koji su mi savetovali da
maJ~; nego eu ostaviti topostrani, ,iatvorenopri- Qbja,vim 0"10 delo hteli daga obj~vim uovakv()m
zn~tl da. ~a?1 s: ponekad dugo zadrlavao na j~
ruhu; i kad sam. vec prif;t.ao dia ga pustim u jav-
nOJ t;~ 1 1~~zavaQ je na razne naeine sa sasvim nost, zelim da to shvati svako ko se p0trudi da ga
~~kcIJlm ?ilJevima. Ne I'I'etendujem,diaobj,av_ procita, ,Ja tako malo Zellm da se pojavim u stam-
:JuJ~m ova] Ogled radi obavestava,njllljudikoji pi, da bih bio dao ovaj Ogled na citaIJ.je sarno ne-
ImaJU bogatu misao i brllo shvata.nje;jas~ i sa!l1 kolicini prijateIja koji stl dali prvi povodza njega,
smatram dak~ !akvihmajstora znanja, izato ih da mi nije pol,aska]a nadia dia ce on bit! ad neke
un~pre~ 0P?lnuIJem da, neocekuju da . ee ovde koristi i d!'ugima kaQ, sto je bio meni. Posto sam
?aCl n7:sto Vlse od onog sto sam ja mogaooizatkati se dakle poiavio u stampi sa namerom dablldem
:z svoJlh.sopstvenih prostih misli ist? jepQde- 8tO koris.niji,. mislim da je potrebno da ana ;;to
seno z~ .IJuq.e mag kalibra ...... ljude kWIria ll'lozda imam da kazem ucinIm sto la!ksimi razurnlJivi-
?ece, b~!: kil~? st? san:' s.e p0trtJdia' <iaO'bjasniIn jim za sve Citaoce. Zato eu laMe podneti !j-kose
~ PI:lbltZlm nphoVlmm;slima nel{e istinekojt!t>;i misaoni i ,ostroumni Ijudi buduZalili @> sam u
:un mace, zhOgutvrdemh predrasuda ilizbogap" nekim deJoyima svog dela dosar1?n, l'lego ako rteko
.str~ktnosti samih iqleja, maZda bile<tesko 'pri$tu- :11:0 nije naviknut, na apstrr-ktIle speku~aeije. iliko
pa'cne. Neke predmete treba razg;ledati Sa svih imCl qrukCije pojrnQve, krivo shvati.ili ne shvati
str.ana~ a kad j~ poj~ ~ov - kao sto su z.a mene, ano s to .1Jcoeu da }{aihem.. '.. " .
pnzn:,Jem, .noVl, ~~kl poJmavi u ovoj, knjizi -', iIi MoodJa ci:! se smatrati Pia slIDlja neobi1:notllSt
k~di Je van uob1GfJenog put~- kao sto, ce rekaQ iIi dirzak ,kad hacu cia pouCavaro 9VQ nase1).$eno
blh: tipojm0vi; izgledati ~~ma " oncillrt.ij€, dfo.- doba- jer :rnoja narnera. se gotovo svqdil'lato; kad
vohl an prosto JOO8on pogled dia. bi taj predlnetbio priznajeJ:P dia. senadam da, ce ,ovo delo ,:rhozela. ko-
puste:r US,Vaeiji, r~um i ~a bi se tamo jasrio itraJ.. ristHi drtigima. Aliako smern da gQvqrimotvpre-
no ucvrstio. MlS11ro daJe sYako opazio ..samn.a no oonirna koji sa ,pritvorooro skr0lllilOOCU OSti-
sebi ill .n!j- d;rugima!.(iCl stvar koja je vr'lQ llmfna auju kao bes!korisnoono sto sa!I1ipi$l,l, rekaO bih
da mnogo viSe liei na tastinM ili dirskqostako,se
kFd se .~zrazl na j~an :raC1ti pOStaie yrlQ jasna. i
raZUml]IVa kadJ. Be Izrazl na arugi;(j9c1usE!' posle knjiga objavljuje radi nekog lir:ugogqilja al'lel'<>-
toga duh nalaZl malo razlike u reeiJ:na. ' i Mdise uke;, ne ukazuje duzno pootovanje puqlici. on&jko
. ~~t6 j~ jedaA.naein. razum~ b<>lje, a'drUgi sla,.. stam.pa __ i prema tomeocekuje dla ce Ijl,ldJiCitati
qIJe.. Ahr;e uticu sve st.vari jOOnako na masfusvih -nesto eime on ne misli dapl;'UZi nikakyu koris1J
IJU~I, !'l"a~ ,s~vatanja nisu manje razliCitll nego ni njima ni drugima. Zato se jadirZim syojen.ame-
nasI OkUSI; nuslitioo 00 ista istina, jedrillko ode- re da budem koristan, pa ,:makar Ij1.l9in~ ,na.sliu
10 11
pvpm delul1.ist,i.dobro. os.ill1 ~oga; ako je moj dar treb€' j,ezilre. toliko 81.1 dugo .sm,atrane m,IS'lJerijarna
bezvredaI1,nek4 mu bar4!Qbr~ narnerabl.lde izvi- nauke, a teske ill loSe upotrebljene r.eCi, sa malo
nje1'1je. Eto zato se ja. ne Pojim~ti1re, maciape ~nacenja ill l:le1: znacenja, tako su dugo naturane
ooeJrujem da eu j e i~~Ci-. j~. je .nisu izbegli ni i pogreilno smatrane kao duboko ZI)anje i v:isoka
bolji pisci. LjucLsiki principi, pojmovi) ukl.lsi to-- spe'ku1acija, cia neee bitt laka uv€'riti one koji go-
liko su razliCiti. da je tesko naei knjigttkojapise vore ili slusaju te stvari da au to sarno prekriva-
dopala svima, ill koju. bi svi oPPflcili. I>riznaj€'ffi Ci neznanja i smetnje istinskom znanju. Proy~la u
dia ¢llOba u kame ziv:iti:lo nije baiLneuko, i stog<i ga to sv,etiSte taStine i neznanja pokaia¢e se,. ja se
nije lake zadovoljiti. Ako ne hudem i~o tu sreeu nadam, ka.o usluga IjudskQnt razumu; doduse, ma-
daoo svidim Ijudima,zato niko 1'1" treba dfl se lo je ljudi koji pomisljaju 11a to dla !>vojotn upo-
nade mm~den.. Otvorepo izjavljujem svim svojiro treoom 1'e.(1 mOOdia varaju .oobe ill druge,. ili 00.
Citaocima...,-izuziroajvci jecino pola. tllSeta ujih jezik sekte kojoj pripadaju mozdasadrZi greske
,,-,da ovarasprava prvobitno nije bUa n.ameJ:ijena koje bi trebalo ispitati iJj ispraviti - i zato mislim
ujima, i· da !>fl' zato i ne m,or<ij),l trtldJ.ti d'as,e ubI'()- da ce mi bitiopro.Steno s.to sam se u treeoj knjizi
je U pjene Citaoce. .Ali ako i'leko nacteza. shodno dtugo zadrnao natom predrl1etunas IDjeCi daga ta..
cia Be ljuti i psuje ()VO delo, ll1o:i.;e daCinltObez ko objasnim da ni ukorenjenost zablucia .ni. snaga
brige; jll 6u jJ.poVebiti avoje yreme.1'1a nes1Jb. ..~o-' mode neee moei da budu izgovor ()ni;ma koji se
rianije nego.·da.seupustam u. ra:,:govOT s njitn. ne brinu za :macenj~ svojih reei i ikoji neti'Peda
Meni c.euvek ostati to zad,?,voljstyo- da.?arn isIv""" Be ispituje smisao njihovih izraza.
no teZ:io zaistino'rrl i korisnpscll, .Inakar i pa Ilaj- Cuo sam da je kratki izVodJ oye ra?prave,koji
skrOlnniji ml.cin.. Republika nauke ima <ilfinas dlosta je bio stampan. 1688 godine, 1:)io od! nelkih os1.1den
majs.tora graqitelja eiji ee mocni pliihovi.za na-
preda~. riaukaos.taviti trajne sj)0menikenaudiv.,
ljenje potomstvu; no ne moZ~ &e SV:ako nooatida
PeZ citanja, zato SID se 1.\ njem1.1 porifu wodene
ideje; jer oui su brzopleto zakljuCili <1la ce 1.1
spravi tes.ko ostati ~v pojam ili dok~z duho- °
.a-
postan,e 13oj1. ill Sidenhem.• U vekUko,ji j~. proiz- virna, aim se odbacuje pretpostavka 0 urodlfnim
veo takVenauenike kaOSIDSU veUki Hajgens, neu- idejama. Ako !le neko isto takQ uvredi na to· na
poredivi g. Njutn, i nekid1'tigi sHCni njima, 011:>- pocetku ove rasprave, ja !5a tnolim cia je procita
voljna jeambidja za Wv€'ka datezi da bude niZi celu, nadiajuCi se da ce se Qnda uyeriti da ukla-
radnik,pa da samomalo ras.eisti tlo il.!kIpni Xl€- njanje 1aznih temelja ne SkodJ. istini, nego 1()1 nar-
stood onog smeea kojepreprecuje Pl,lt.ka znanju; protiv koristi; jer :jstina trpi najveeu Sti"'tl.l. iIi
jerzna.nje .bisigurnomnqgo v,ise napredOYalO 1.1 orpasnost onda kad je pOffiooana sa laZju iIi sagrar
Bvetu kad Ilapori tltnnih ojm.arljivih lju~ine, bi dena na 1a21. U drugoro. .izdJanju dodOO samsIe-
bili oteZani'·ueenom ali neodigovornomupotrebom . deee:
rnraenih,afektiranih, ili nerazumljiv,ih .termina
koiisubi1iuvooleni unaukekac>· neka vestiria, i
Izdiavae roineee oprostiti *0 ne k~ell1Ilista
o ovom drugom izdanju u kome po njegov()~obe
kojisiU toliko preooyladali uniimada Be fil(}zofija Canju treb.a da budu i:spravljene sve <me ~ke
-'kojaje ustvari istinsko poznavanje stvalm<osti k:oj e su postojale u prvom,. On j;akoc:'l,e~eli.oa(ob~
- nije a;natrala prikladnom niwednomda. se uve- javim cia ovo izdanje saddi Citavo jeo:nonovopo-:.
d,e 1,1' dl()bro vaspi~!lil1o, drustvoi pristojanrazgo- glavlje - 0 idientitetU- imnoge doda'!;J(e'ijspray,
VOl'. Mutrie i besmislenefonne govora oj zloupo- ke na drugim mestima. Moram napotnenuti Cita~
12 13
U!ko, 00 moj nacin izlaganja otel!:avll dlrUgima shva,..
ocu <La. sve to nisu nove stvari, nego, su to v~~nom ta:\lje tih pojmova; bilo jedno iii drugo tek vidiim
ill nove potvrd!e ne6ega sto san:. vec rekao, ill ob- da se casto pogre,snoshvata onoste hceucia ka";'
jaSnjenja kojima l!:elim da st:rec:L~ da :;e :lode do zem,i cia nisam te sraee da me svucia pravilno ra-
p<JgreSnog shvatanja necega sto Je ranIJe stampa- zun;eju.. ~akvih prirnera iIruil to1.ilw, cla .ja mislim
no. To diakle nisu neka I!l0ja oostuI?anja od r~ da eu bIti pravedan i prema citaocu iprema se-bi
nijih gledista; izuzetak eme sarno I=ene kOJe ako ~aklj.uCim ovo; iii je moja khjiga napisana
sam unea u XXI glavi II knjige. dovolJTIQ Jasno da bi jernogli pravilno shvatiti oni
Smatroo sam da ono sto sam tamo napisao koji je citaju sa onom pal!:njom i objektivnoscu
sloboda" i voIJ"" treba da bude sto preciznije koju bi moraD poka~ti. svak<! ko se pot.nJdd da to
O " k' Cita; Hi sam je opet napisao takomutno cla je uza...
revidirano, jer ti predmetl s.~ u. s~ •ve . ovm~a
:.. .". ...1. • •
zadavaIi ucenom delu sveta pltanJa 1 teskoce. kOJe lu.clno poIn:s~vati dJa je PDpravirn. Bilo <La je isti-
su unosile ne malo zabune u moral i teologlju - mto prvo ill dirUgo, tim.e sam pogoden sarno ja·
oblas~i nauke u kojima je za ljude !;1!!jvaznije ~a stoga neeuni pOtkuSati da dosadujem Citaocu even~
imaju jasne pojmove. Posto sam b!lz~ ra~motno tua~nim svo}im od~vorima narazne prigoVore
rad! ljudskog cluha i strme ispitao motIve 1 stavo.., ne'kim delovlIDarooJe knjige,na koje sam naisao;
ve koji ga pokreeu, nasao .sam dia m.oram done~l~ jeroom uve=n cia ce onaj koji nade d<) sutipri;"
izmeniti svoje ranije nlls11 0 tome s~a u kr8;jnJoJ govori dovoljno· vali:nidaispita cla Ii su tacni ill
limji odreduje volju u svim s~obodnJ.n1 radlnJama. pogresni, moei i sam cia. viQi cia ()ni ilirrisu do-
Na mogu propustiti da. to pnznam precl sverom, voljno zasnovani, ili se he. protive mojojdlOktri,ni
isto onako otvoreno i spremno kao st() sam na ako s;e i mojei protivniGlw. m.iSljenje praviln6
pocetku objavio OM sto sam tadia smatra~ iSJ;rav- shv2.b. . . . .
nim; jeT mislim da je u :-edu da .na:pu~tlm 10:'1- Ako su neIq (briuuei se cla se nijeclna .:njihova
diobra misao ne izgubi) objavljuju~i svoje kritike
bacim rwko svoje uveren]e, aka Je l.Stma protlv
njega, a ne d<) se protlv~m ~sljenju. :'!!I1lgih. Ja o mom Ogleclu ucin.i1i, Iljemu tu cast <llf!, neee da
=
tral!:im sarno istinu i ona ce uvek biti dobrodo- pri21naju da je Ogledi,ostavljam publici da sarna
oceni kolilw BU joj koristila ta kriticka pera,i ne-
sla, bez obzira kad i otkud doJazi. .
No iak,o sam uvek spreman da napu~tim nelw eu d9. traeimvreme Bvog citaocatraeeCi svoje na
svoje :rcisljenje, ili odstupiJTI odl necega s.t:o sam clolroni iIi zlobpj zaciatak da umanjujem zad()"olj-
napisao, am se qiOkal!:e cla u tom? PO,:;to]1 n~ka stvo koje neko pruta sebi iIi drugima pobijajuCi
greska, moram ipak priznati da mI nazalost nl~U na talco 13k naCin OM sto. sam napisao.
nista pomogle one kritike na ne~e ~elove mOi e Kad su izqilvaci pripremali Oetvrto izda.,je
mog Ogled<a, javili. su mi d!a JTIOgu, <liko im<)Jn VI'e-
knjige koj-e su se pojavile u su;.mp1i nlJ~dna ~ tlh
mena, dodiavati iIi menjati u njemu SY"sto nadem
stvari koje su navod~e protiy uJe nIJ: Il1l cl~la
podloge cia i8ta izmemm u taCk~a k~Je ~u bile za sl1odino. Povodom toga smatraJTI· za potrebn? da
dovedene u pitanje. Ne znam da 11 ovaJ m?J pr,e~ napomenem citaocu fl.a s'3JUpored razI1ih mesti-
met traZi viSe r<)zmisljanja i pal!:nje nego sto hoce micnihisJ?Tavki uneo i jednuizmen·ukoja se JTIora
.pome~uti, jer se provlaa kroz celu krijigu i je:r;
da mu posvete povrilni Citaoci, iii bar .o~i medu
:\ljima koji sL<zahvaeeni yreq~asud.ama; 111 u ~<>:m Je vazno da bude pravilno shvacena. o tome sam
izral!:avanju ima oake neJasnoce 1l:oJa ga zamracuJe, tacla kazao sledeee:
15
14
JaIme i razgovetne ideje" - to je izraz .ko~i ima u duhu ocwedenu ideju koju hoce njime cia
'e d.6duse ()pst~ poznat i c~t? iz.gov:ar~n od IJUdi~ oonaCi i dla u ixl!ku raspravljanja s.taJno V'eiZlUje tu
~ ga ti Ijtidii., po mom nu~lJenJu., lpak ne shva ideju sa tim terminom. Ako on to ne Cini, ill nije
ta 'u t uno. JV[oZd!a se same tu : tamo na~e po- kadar dJa ueini, onda ce uzalud tvrdit.i 'Cia ima ja-
n~ko ~o ~e potru<dJi cia raz~sI.i 0 nJemu da wc:no
b: sne iIi odlredene ideje, jer joe jasno da one nisu
.. tvrdlto sta on ill drugi IJudi podrazumevaJu pod takv,e; a kad se upotrebe takvi nedovoljno odrede-
~. Ja sam zato na veCini mesta. ueesto, .',r~go-: ni termini, onda ne moZemo ocekivcati nisw osim
zbr!ke i nejasn06e.
vetne" swV:!o"odreaene", smait;"aJUCl d~ ce IJ~di
~o IaI1cie shvatiti sta time llOCU .~a ¥~em. Tim Iz tih razloga sam smatrao: dJa ce izraz "od'-
recima ja oznaeavamneki Predrnet kOJl Je u duhu redene ideje" biti pre pravilno shvacen nego izraz
i koji joe prema tomeodreaen, tj. tllkav ~1;:vOgg:: "jasne i razgovetne"; a kad Ijudi uvedu tako od-
vidimG i oJ?&Zamo. Ideja se dJakle, ~oze. na~vati redene ideje u sve svoje diiskusije, umovanja, iIi
"odlredeIl;Gm" kad se, takva kakva J~ .ob~ektrv?o isiTa:'tivanja, vide6e dia 6e time biti dokrajeen v&-
u duhu i kako je tamo odlr~der;a'1?oveze1 b~ ,:tz.: Iik deo njihovih sumnji i raspri. Posto najveCi deo
mene odiredi imenomiliartikullsa rum zvukom kO]l
ce staIno biti zIiak tog istog predmeta U duhu, ocJ,.
pitanja i spOOOVa koji zbunjuju coveeanstvo dJO'Ia-
ziod sumnjive i neodredene upotrebe reCi, ill (sto
nosnoodredene ideje. , . .. " ," je isto) od neodl!'ooenih 1deja koje te reei treba da
Va objasnirp. to malo detalJmJ~: Mdt.oz.nacal- oznaeavaju, ja lSam izabrao te termine da mnace:
yam prootuidej\',l. kao "odrede;1.U", time n:-:shmna (1) lleki neposredni predmet duha koji on <Ypaza i
onu prostupojavu koj\.l duh lIDa .pr",dJ QCln;:a ()di- ima prr-ed slobom, razliCit oell zvuka kojim ga ozna-
noono ()pazau sebi onda k.ad ka.zemQ da Je on:; cava; (2) da ta tatko odredeM idJeja (tj. time sto
u njemu. Kad pak upotreblm pndev "odred.en~ je duh ime., spoznaje i sagleda u seibi) neprome-
za }rompleksnu idJeju, time podrazumev:aro. ?de.1u njena odreuuje svoje ime,a to iroe oldJredujetae-
kloja se llastojiod odredenogbroja prostihv~li m.a- no tu ideju. ~o Ijudi uvedu u svoja istraZivanja
nje slwenih ideja,sl()zenih na taikav nac:;t 1 ': i rasprave· tako odrOOene idJeje, ani 6emoei cia vide
dokle s.u stigli u tim is,traZivanjima i ras:r:rravarrna,
takvoj proporctji. kak,,~, ~h ima pred, ~'elnla ~
vidi u llebi kad Je 1;a IdJe]a pljsutna u ~]en:u . i da izbegnu najveei cLeo sukoba i raspri koje sadla
odnosno karl treba da bude );lTISutna, P',os~,]'t ]€ IllliS.taju izmedu njih i drugih.
cov,ek imenovao. K?Zem "treba da bu<:Js ' Jerlnll.}o Osim toga, izdtavac ce smatrati za potrebno da
ko (moZda bas niko) obra<?a toliiko paznJu n~ sVOJU pomenem Citaocu i to da suoV'de dodllme dYe sa-
upotrebu jezika da nebl hteo da upotrebl neku svim nO'Ve glave: 0 asocijactji ideja i oentuzijazmu.
ree dok Well;{). ne sagledia usvo duhu odre~enu On j,e odlueio. da te glaVe i jos Mke vere dodatke
rn koji se pm put pGjavljuju, u stampi, qd\Stampa
fdeju ikoju hore da ozn~Ci tom reeju. Nedos~atak:
takve paznje :prouzrokuJ~ ne malo z~bu.~e 1 neo :tasebno, sa istom s.vrhom i na isti :p,acin kao i pri
drugom izdanju ovog OgIeclJa.
jasnoee u Ijudskim :misJifua i FaspravIJ~]:!ma,;.
U O~Oiffi, sestom izdanju, ima vrJ..o malo doda-
Znain da nij~n jezik nema. ~liko.reclda taka i1i ,izmena; najveCi dec tog novog nalazi se
bi mogao:· izraziti. svu razn~nQ$~ideJ~ko]e ;ilaze u XXI gIavi II knjige, tako dia svako 1m ISmatra t.o
u Ijudske rasprav.e i zaklJuclvanJa. All t:o mkoga za potl'eibno moze 11Z vrlo malo trudra dopisati
riespreciwa c1Ja pri upotrebi neko:g ternuna uv~ te dodatke na. margine ranijeg izdanja.
2 Dzon Lok
16 17
KNJIGA I
Glava I
UVOD
1. Istrazivanje raz 1n(l, prijatno i korisno. __
Posta tt
j~. upravo r<i;illm o'lloilto uzdize coveka iz-
nad ostajih bica koja poseduju cula; Uto mu daje
svu anu prednost i vlast kojuima nad! njima, on
(ra;rum) je vee po svojojplemenifusti svakako
vredranpred.p1et naileg istraZivaCkogfrldfl.; RazUTQ,'
kao i ok?,. cini d<t vidim0 iopazamo sye cJruge
stvari,ali ~am rebene opaZa; potrebn.. je vcitina
itrud da bisrno gaudJaljiIi i ucinilinjegovimvla_
stitim predlmetom.. Ali· kakve god teskoce. sta.jale
na putu tomistraZivanju, rna. ilta bill)' to ilton,am
taiko sakriva nassame, ja ~<l1TI ipaksiguJ.'an da ¢e
Bvakiuspeh. U {)svetl.favflnjuna~egduha,:,u upoznai-
vanju sanasi m S,?rpstyenim p,zumolU,biti. ne sa,..
mO Veo'lU<i PB.jatan .vee Ce' i mnogopomoci UslTIe-
ravanju naSih!rliSli prijstrazivanju. drugihstvari.
2. qadatak.. __ Po$to. ie, QaIcie, moja nameia
AA istTIl~lUP(}lie:rcl:o, izvesno$ti opseg ljupskog. ?J!l<t'"
nja, kao i osn()ve i $tepene Ver<)"Va!lja,nin~jaisa-
g4l~yanja, jaz;asad! :\1eol1 Jl1<lZiqll fizii;k(} TM.ma-
.~ranje . 9uha,. nip ou ,se tWditi#a .dSjJitaniu. ,cemu
je •Iljegov? susi;in<l, niti kakvililkretanHm? •Quha
;\1ipromel1awa te1.?mi doqivatn0 osete U prganh,na
iIi ideje ura~li; ,!"!'ifi d\'i" Ii s'l~ te·i<leje; ilipoj~
dine bd!njdh; zavfseu svomforrrrlranJuotlJ ma;~epje
2' 19
ili ne' to °U spekulacije ~ojima se ja, rna ko1iko dia 4. Korisno je poznavati granice naseglfhv.a-
s1.1 zaclrnlJive i zabavne, n:,:cu baviti, jer se one n~ tanja. - Ako ovim ispitivanjem prir<xle' raifuna
laze van <Jik:v:ira z&diatka kOJl sam pr€'duz~o. Za mOJ U UlS:pem cia otkrijem ka.kve stl njegove :moCi dok1e
sadawj1.1 svrhu bi~e d?"oljno. ,da pr:ouifu,n lj,:dake one dJooiZu, kojimsu stvarirna bar unelm~j meri
spooobnosti razab1ran~a u nJihQIV?J ~:=m. na
predmete sa kojima a!olaze u dodIT; 1 Clill = s,e
d<TI'asle, a u kojimanas i2idaju, rekao bili cia onda
nece biti zgmeg ubedil.'i neutl:).()['ni Ijudski dJuh da
da moja razmisljanja 0 toj stvari neee biti sasvim bude o,p:t'eZi11iji, d? se ne mesa u stvari koj~ su iz...
uzaludna a.~o tim pro&tim, istorijskim metodom naJdJ nJegovog shvatanja, eta. stane kad dQae do
uspem eta nekako obja:snim naCine z:,a ko~e nas ~a kraja slTojih, mogucnooti, d<J. sepomiri sa n€7;na-
zum dobiva svoj,e poj!nove 0 s.tvar:ma, 1 u~~ njem .uonimstvarimaza kioje seposle ispitivanja
bar neke kriterij·e pouzdam.osti naseg znanJa, III utvrdi dJa 8U izvan dosega naii!ih sPooobn08ti. Tada
osnove onih tako raznov!'snih, razIicitih i potpuno mozda ne6emobititako drski,dq pretendlujucl DEi
pmtivrecnih U'bedenja kGja se nalaze menu 1ju- n~k? univerzalno znanje pakI'ecemo pitanja Lzbu;...
clima; a koja oni ipak katkad isticu sa takvom nJuJemo sebe i drug-e diskllsijama 0 stva:rim:a, koo-
uverenOOC1J. i powzdanjem ,cJJabin~k:0,kOlt,i posrna- jiima Mae shvata'11je nije'doras1o, 0 kojima ne mO':
trao Ij1.j.dska uverenj<i pa zapazio s;;:p.r-otnos.ti .rr:~dU zemo stvoriti u SV;QIffi duhu n1kakve jasne iIi raz-
a
pjima, 1.1 isto vreme yj,deo, k*:'O Ihse vi"~19~pl:1e.:np gov:tne pojmove, iIi 0 kojima (1mo sro jemoZda
i oililrno 1judi drne j sa 1>:a!lIT0\!Il Ih '~d1ucn.0SC~1:Ze. precesto slu&-1:j) nenramo bas nikaik:vog' po,j=a. Ako
stiMmbrane, imao mozc:1a raz10gada pOIffilsh dJa uspemo dautvrclinlo do1cle seprosti:re vidJik razu-
istina uopste ne postoji, ili ,l:la, Covec~'tv0 newa ma, koliku pou2!danoot on moze "pas-tic:! svojim
dov()ljnih sredJStava daje" POUZtllill,0 iSlPozna. snagama a 'U kojim sluCajevima, on Irl()ze samp
, '3. Metod...... Zato ie",vredno tI'Ul:la,ispi'tati,gra:- razmisljati, i nagadati, onda6erno moZdia. nauciti
nice izmenu ,nmenja ,1 znal1 ja, i utvr;diti' kaJ.cvim da. se zadl(}vo1javamo onim std mozernopolStici u
mm:ama ~ro:ba da ~gUJiSem()SVOJU8.~g1aSI:hosti PCh- avant s<ldiasnjem ,poJ.OMjU. '
mepmp sv'Oj<t, l;Ubed€11ja, kads;€.r<;,dio, st.,.arirlla
okojima nemam.(} pouzdanog, znanJa. U t,u svrl;m 5. Nasa sposobrwst odgovara nasem stanju i
j<l cu upotrebitisletiBci meto;d: . . . ; , . ma· -
inter.esi :IeI' iai!<-!), ?bdrn nase'!.' shvatanj<l., nije
Ili izdaleka dO!l'astao ogrorrmom pro8transtvU"st'va:-
Prvo. ,Is.tJ:;aziY<lCuporeklo 'Opil11<i~Ja, pOJ.ll)cOO
v;a, ili k ak<:> &"odvolit", 'c1ra il1 na,zove¢'E(, ko,iei.'0'f~k ri, n:li Cemo. ipak imat:i dovoljno raz10ga da veli-
posrnatra.i ~ koje je' sv;esum cia ihima 1.1 SoY'QID came, dareZljivog Tvorca naiieg biCa ;zaO!!1U Iroli-
duhu; ka{> i naCin\" na koje ih razuIIldoRiva. . Cinu i st.epen znanja koje namj~p<;Jdarioi po ko~
: . pt'U@O. Nastojacu da potkaZern'kalr'V<:> :.<:naD.;J€ j4na iak0: da1e»:o prevazilazim0 osWe stanOVn1ke
raz:u1XJ. dJobiva POrnOCU tih icl~ja, i };;~va j€PO~ ()vog n1fse~ ooravista. LjudJi mogv ,da budu sasvim
danost, oCigI-ednost i obllp. tog zmanj,t:,. ,. "., ~ovoljni onim sto je bqg S~tra.o prilcla.(j.nitn
Treee.· IstraZicudJ()nelde prirodu 1 Pove ve-
9S = njih, jer on im je ciao, kaQ sto kaZes...,.. F'.et1:lr,
rt! iIi nIrrlenia' a podJ, tim. poarazumE(vam· na.~ePfi 1r.UV,XI.Jl'p6C; Ewijv K~\\ ,,(JOe.[38lO:V, "sye sro .ie, lluzito
hvatan;e
.
koo'
.J.,,:_ .:. ,'
jEtiniterie:ke
",<,' ',.<,':
tvrdnje
: .-",0 cijojisprij-
< .._.,_- ".• ', : .!..
za :lWotne potretw i za }J<)'1.lkU u vr1ini'" i stavio pn
ros:ti u styl:j.p 'lJ.emalTho, po~lzdan'()Jg ~!:\ma;tl.1 cemp je Ilf!dJohvat,udoppa ,sredlStya za ovaj'zivot, i' Pl.lt
i', c"
imati J?TilJ:ke qll ispitl7TIlB' rai10gej St",pen~;;agla- ~oji vodi ~a. lJoljem. Ma koliko Iljih()v() z;nanjebi1o
savanja.· , . . . 1SipodJ D.;ek6g 1.j.lliver;zalnog iIi savr~enog shvatanja
20 21
nji!;t ocekivat;i'0;'lda neeemo hin raspo1ozeni da
svega sto postoji, OTI<'. iP~Z2'd!(),:oljava njil:0vu sedlm.? .nil. ~1;:U _1 ostavljamo naSu misao bei PClo-
najv;ecu potrehu: da ImaJU dovo1Jno svetlosti da sla, ocaJa:vaJuCl sto ne mozemo znati sV'e; niti pal\::
hi dosli do spoznaje svog Tvorca i .all. bi saglecia1i da dovo~o sv~~m stvar u pitanje i porieemosva.-
svoje duZn<osti. Ljudi mogu naci dovo1jno materija':'
ko znanJe,.zato sto neke stvarl ne mozemo shvatiti..
1a da zapoole svoje glave i ruke sa raznovrsnoscu,
Moronaru Je od! velil~e koristi da zna duZinu svoC1
uzivanjem izadoV'oljstvom, ako saroo ne hudiu tako
dirsJd da se svadaju sa svojim vlaiStitim sastaVO'ln, dubmmner:a, iak? njime ne moze i=eriti sve ok;
i dill. ·odbacuju hlago;slove kojih su im pune. ruke, ansf£' dubm;; nJemu ~: dosta,dia zn?- da je on d~
sarno zato sto ovi nisudiovoljno velikida hi.obu-- yolJM dlUgacak da moze dtosegm.lti dno tamO ade
hvatili bas sVaku stvar. Necem.o imati mnogo ra- J,: to potrebno,da bi ptvrdio pravac puta i dabne
zloga da se zalimo nil. uskoeu nas,eg duha, aka ga bl n.alet,:? nil. gI'ebene koji ,ga mogu unistiti. Nag
sarno budemo ·zaposlili onim sto nam,moze biti.oo posao nIJe da znamo sV'e stvari, vee da zmhno
koristi; jerza to}eon i te kako sposoban: i hila hi sarno one .koje se, tieu n?-seg ponasanja. Ako uspemo
nooprostiva i detinjasta oangrizavostkada bistrlo da p!o?,ademo, mere kojima i"azumno stvprenje, u
potceniliprednosti znanja izartemarili·. njeg;ovo polo,zaJu ukakvome se nalazi ,Oovek; u ovo~sve
usavrsavanje zaciljeveza koje nam je dat, sarno tu, m<;>ze i -:re?a dl: oclmerav8,.sV'o1amiSljenja 'i dte-
zato sto ima stvari koje sU izvan njegov{l'g dlohva- lo,:apJa kOJa lZ IU1h slede, ondtarias. ne. trBba za-
tao L~ni i neposlusni sluga kojine6eda radi svoj ~T1JlJavati. to sto 6e neke druge stvari izbeC1.na-
se.m z n a n J u . · . ,. ,
pombO ,uz svet10st sveCe riemoa~e Se izgovarati time
sm mu je nedostaja1a sunCaJ;La Bvetlost. Sve-6ako- 7. povod O'I)og Ogleda. - Toje dakle bioprvi,
ja je postavljena u nama daje dovoljno svetIootl povod (>vog Ogleda 0 razumu.Ja,sam .n?-ime sma,-
za Bye na,se svrhe.. On:irn sto otkrijemo.( pri toi syei;- tl:aodi~ je prvi koraik ka odgovoru ~ razndpita-
10sti moramo sezadl(:lV01jiti; mi 6emb pravilno upo- nJa kOJ.a lJ~~ki. duh ve=!l. rado postavlja u tome
trebiti nas razum ako se Qavirn,o svim pr'oornetima da se 1:vrS1 :~~lt naseg. r~zumevanja, dase ispi_
na pnaj napn i u O'ilo0'ffi srazIDer\:l koji odlgovara ta~u nase mOCl 1 da Be Vldlza kaktre sustvari one
nasim s)?ooohn()Stima, ina on?j osn6vi na kojoj ih prikladJn~. <?inilo mi Se da pomnjemo ,sapogre--
mozemo 9agledati; a ne dill. be~usJQYno- illne)lin~ snog. k:;aJa 1 da uzalud traZimo zad{}voljstvo 111ir-
reno trazimo dokaz ill zahteyamo. pouzdan()st tarno n?1S 1. ~gurnog pOBedovanja istina koje naS se.nai-
gde mozerno imati .sarno "Ve'rovatnocYu\ 1,oja j,e, uo-
\Stalom dmlOljna za sve nase potrebe. Aik?ne b<r-
VIS: tlCU, d.ak; nismo iZVTsilito ispitivanje i dok
P:t.stamo mlSli da se gube u prostranom okeanu
de:mo verov.alini u j ednu styar, 9fl mo
mozemo pouzdano znati sve stvari".· hi6~moisto
zfltC? stt::> ne b~a, ka,o. cia je sve to bezgranieno prostranstvo
pnrodna 1 nesumnjiva svojina naseg razuma kao
toUko mucilri kao onaj sto nij,~ hte,o daup()tre1Ji da tu .nem,,; niceg sto nije podiredeno njeg~vom
svoje nog,e, ve,c je06tao sOOe6 i propao' samo za~ sudu, .sto: hI moglo izbeci njegovom. shvatanju.
to stb, nije imao krila da JetL Kad .1Jud!i.. t!:ko prosiruju svoja istraZivanja preko
6. poznavanje. nasih sposoonQsti·~ tek JJrotiv graD:lCe svo)lh. moguooosti i pustaju svoje 'rnisli da
skeptic}zma i lenoiiti. ....., KJ;jd h1.lc1:emo upoznali svo- 1utaJu. po diubmama u koji~ane mogun;l.Ci nika-
ju snagu, bo1je eemo :m"lati sta mozernJO preduzimati kay. slguran oslonac, onda nije Clidost,)(>nipo:-
s neko nadiom nil. u$peh; kad b1.l,d!emodlobroraz- krecu bezhrojna pitanja i diskusije koje nikadJrie
motrilim moci naseg duha i procenili sm jnozemo od
23
22
dovoQ,enidgk$vog j8JSriog zakljuCka,.1 koje .zato r<lZlimu postede izvesni uroden;i principi . neki. pr'-
mqgusmno dapodr!<e i pojacaju njihovesumnje ~o.~itni. poj~Qvi,. Jo.o:vu\ "'VOtUl, tak<~ reci.pe~
i ds,ihnakrajuutvrde u potpun(J([Il skepticizmu. catl utisnutL u IJudski diuh, kOje dU8a dobiva.u
Kacl biswo pak 'dobro prouCili sp?sobnosti.na3<=,g svom. prvom . za~etku i donosi sa SOibOilll TIa svet.
r~zuma, k<:Juacno utvrdili pvOIltiranje l1aseg zna- Da blh uveTlO citaoce bez prlldrasuC!la u laZYlOst
nj1t' i nasli on-aj horlzont koji postavIja granic..'1l iz- ~ prretpostavke, bice· dOlToljho da pokazem (kao.
menu osvetljeriih i tl3.mnih deI0'l<l stvari - izmedu stose nadam da cu .i uciniti U sledeCim delovima
onog sto narn Je shvatljivo Lonogsto riije - Ijudi ove rasprave) kako, Ijudi mogu p08tiCi sve ono ma-
bi se m<ii:d!a sa man.ie skrupcla pomirilis tim da nje kaje irnaju p:;-osto upotrebljavitjuCi svoje pri-
TIE: znaju neke stvari, iupotrebilibi svoje :tnisJi ro?ne sposobnosti, bez pomod ikakvih ur'Odenih
i ra:i:goMo<r€, sa vise lroristi i zadovoljstva, na one ut:saka, i l~ko ~'Ogu, post~ci. i PO~dJa.nost znanja
druge. ... t~J,.ode bez lkakV1h. prvobltmhpoJmova ili prin-
. 8. Sta ozna~avarec "ideja", - Tolijm sam c~pa: JeT meni secini da ce.svaIro 1aJ,::o.priznatida
smatrao 7.a potrebno da· ks.Zem. 0: f'0vodlU ovog bl ~~Io drsko P'l':tposJ;avljati cia SIl :iJdJeje 0 bojama
istraZivarija () ljudsk:0m razumu.· No pre no stD uroaene Stvo.r'i;lill)U kome j.e .bog dao vidJ i mQc da
prede:rn na izlaganje svojih niisli. o. tam Predmetu, putem oCiju prima te idejeodJ spoljasnjihpred-
moram jos na. pocetku zam,?liti CitaOj3a za oproste- meta; ~ bilo. bi)sto taka nerazumnopripisivati i
nje zbog ceste upotrebereCi "ideja" na !koju ce razne cruge lStine prircd.'Ili!m. utisciina i urodenim
on naiCi u ovoj raspravi. eini mi se cia taj tennin pojn:Dvix.:"a, !karl "vidimo da u rebi imamo sposob,..
najbolje ozhaeava sve 8m je predmet Tazumadok nostl kOJlma mo;z.emo postiCiznamje tih iStina isto
Oovek niisili,· izata.sa:mgaupotrebio da izrazim
sve OIno· sto Be rpodrazumeva pod izrazima privi- ta!ko sigurno i Iakq kaoi da su prvobitno utisnute
u dUh.
denje, pojam, vrstastvarl, Hi bilo sta· Ci:tne seduh
molle baviti kad misli; zato niisammogao izbeCi . Ali kako ce.s<>vek koji idle ZR sV~jirn niis1i~a
vrIo Ces,tu upotrebu, tog izraza. traz~ei . istinu IlJ~ovnobiti krit\U>:c'Y~Il. ak?, ga .
:E'retpqstavljam da ee lUi se rado priznati .~ teIl1lS~1 po;vedu rna 1 malo van obienogputa, ja eu
takve idejep0f3tojeu Ijudskim duhovima. Svako navestl razloge 2!bog kojih sunmjam u istinitost
je svestan da ih ima.),1 sebi; a reGi i diela drugih tog lUisIjenja,. kao izvinjenje 3a .svpjuza;bludu,ako
Ijudi dokazace mu di<;t ih imaju i dI'rugi. . . ~a:n u zaib~udJi; a ? tome neka sude PIli koji su,· kaQ .
Prvo eemo, dakIe, :ispitati kako onedolaze 1 Ja, sklmu da prihyate istinu :rna .ka!kv,a.~a. hila..
uduh. 2. ,?p8~te slaganje 'l<eliki dokaz. -: NiSta nile
tako. prirnlJeno !kao samo po. s€,hi J:azum1jivo, kao·
to dJa postoje izvesni prin:eipi, i spe!kul<\tivnij prak_ .
Glava II ti;Coi (~i s~inju jedne i.d:r'uge), opsteprimlje~
NEMA UROElEN.IHPJ;tINCIPA U PUHU ,Ill ~ CltaV'Oi5 co.ve~9Stv:a;:ra o~~ovu~.ga<:Jni.d<>:,
!k8;Zu~u d~ tl. prlUClpl ~oraJU.. nuzno b1tl..posrojap.i .•
1. Pokazan put kojim,se dolazi.do svakog Zn4: U~Cl k~J€ IJud~€'<duse dQiJ:)lyaju usv(J([IlprY?,m
nju; to vee dovol,ian dokaz daono 1J,ije uro<ienO. __ zacetku..1 donQ,se sa scborn na svet isto ()n'akonu~
Medu nekim Ijuditna vlada Ovrsto uverenje da u znQ i stvaJ;"I1o kao i sve svoj.e uroder16Sposo]:lnp6.ti.
24 25
3. OpSte sraganje ne dokazuje da je rveSta ako deca i, idioti imaju dillsu, imaju duh, i u njemu
urocieno. - Taj <'!lokaz, izvvcen iz opsteg slaganja, nose.t~ utlske,. o~d~ oni neizbezno moraju te istin€
imaovu' nezgodu: Irlro bi zaista bilo tacna cia po- op~:ti, sa~r:ati In 1 prista~i na njih; a posto oni to
st6j.eneke istine u kryjima "e Citavo oove6l.llstvo ne ~ei oClgledno je cia takve utisnute isti,ne ne
glaZe, to nebi dokaziva]·o dla SU o.ne urOdene, ako postr;'Je. Jer aka onenisu Y.u prirode utisnuti poj-
bi se moglo pokazati da IjUdi moguc.:lo,ei 'diD opsteg m~wl, J;:ako ondia mogu bItl urotlene?A ako, jesu
slaga.nja u tim styarima nekim drugim putem; a utl~:"Utl ~ojmo:,i, kak:O andamogu biti nepoznate?
jatvrdini da se to moze uCi11:iti. Re.~l da Je pOJam utlsnut u duh, a uistovrerne
4. Ne postoji 8veapste sla,ganje da "ano sta reCl~.da duh to: ne zna i da to nika.dJ nije za1'azio,
jeste, jeste" ida je "nemoguce da ista stvar i po- maCl pretvontitaJ pojam u nista. Ne moze sereci
staji i ne postoji".- No jos jegore to da tajar- oa ,u duhu postoji ne1,?- sta;;: ako ga on nikad mje
gument 0 sveopstemslaganju, koji je upotrebljen upozl1~O, ako ga uopste· nIJe pOIStao svestan. Jer
da bi Be doka.zaliurodeni principi,po mO'1n mi- ako bl se to moglo reci za ma ijedan takav stay
sljenju, dokazuje da takvihprincipa nema; jer on:cJa s.e sa istiIn razlogom moee reci da su u duh~
nema nijedJrtog principa sa kojimhi se slagalo ex- SVl onl stavo'Vi koji 8U iG,tiniti i nil koje je duh bilo
tavo coveeanstvo. Poce6u8a spekulativnim i uzeeu kad;a spos'Q<bar;. dapr:Lstane; jer aiko.se rnoze reei
za primer one razvikane demonstrativne principe: da Je u d~~u lJed~n s:tav koji on jos nije .upoznao,
"Onosto jeste, jeste"i ·"Nemoguceje daistastvar to m~ra ~~tl zato sto Je on sposobanda ga upozna~
i postoji ine postoji" - principe.koji, emi mi se, • nil. tal' naCln, duh se sastojiod svih onih istina k'oje
imaju ylse pravROJa se nazpvu-urod·enim nego svi ce rna kaclJupo,;;:nati. I vise: gledajuCi taIm .u duh
drugi. Ti principiimajutako ~tvrdenu reptltacijg. n;ogu biti l.ltisnute istine koje onmti je k~d znao
opSteprllnljenih nac.ela, da ee se nesumnjiv·C> sma- ~l.lti .ce kad.znati; jer 90vek maZe dugo ziveti pa
traticudnim aka neko pqk\1sa dll ihdoved·e U pi- lpak umretl ne saznavsi ~moge istine koje je nje-
ta l1 je. Ja eu ipak biti tako sloboc18p da kaZem ~1l.. gOY duh sasvim sigurno bio spos,oban da' Sazna.
ne sarno da 0 tim stavovinl~ ne postoji (?pstesla... Prema ~.ome, ailm ;:;u ?- od prirod~ utisnuti pojmo.yj
ganje, vee oni CM nisu ni poznati veUkom delu ako kOJIh. se voodd dlSkusija, isto sto i sposobn(}st
ooveeanstva: . sazna.vanJa, onda 6e po tom gledistu sye one iGti..
5. NisU oel, rp-irOdf! utisnuti u d'lJi 1t,jer nisu ne lwje c.ovek rna kad! s.azrn~ biti odreda uroden.e'
pOznati deci, idiotjma, itd. __ J~!f, prvo, oCigledno ali tllj veliki dobz svodi se u stvari sam() na vtl';
je ,dia deCIl i idiotiriemaju ni mijmUilljeg pojinil. ili nepnavilan n",~in izraZavanja: pretendujuei .da
ideje a njima; a to je vee dovoljno ·o,a se utvrdi dil. utvrde su1'rotrlO, oni u stvari ne kazu nista razli"
nema onog sveopsteg slaganja koje nuznomora da Cito· odJ onih koji poricu urodenep'["incipe. Jer Diko
prati sve urodene istine;m'eni izglec:ia gotov6 pro- nikad, mislim, nije poricao da je duhsposobanda
tivreenoreei da pootoje istine utisntite udusu, sazna mn<Jge istine. Sposobnost je, kazu ani, mO-
kad ih dusan?, zapaza iline shvcata; jerako "uti- dena, a znanje je steceno. Ali cemu ondia' tolika
snuti" uopste nesto znaci, ono nemoze znaciti borba za neb modena na.Celll? Ako istine mogu
drugo vec"llCiniti da neke istine l;ru.dushvace~e". ?a budu utis~u:te u razum a dane blJOO zapazene,
J er meni izglerdJa teSiko shvatijivo da nesto hude l'a o~da ne vlrom kako semO'.ze pl-aviti rna kakva
utisnuto u duh Ii da dJuhto ne opazi. Prema tome, razlika po poreklu medu istimama koj.e je, duh
26 27
argumentaCija izgledala ovako: Sve istinekoje
sposoban da sazna: one moraju biti iIi sve )lrO~ nam urn maze sigurno otkriti i uciniti cia ih cvrsto
dene ili sve naknad1no ste6ene, UZ<J1ud .ee eovek prihvatimo" prirodno su utisnute u duh;· jer ono
poku'Savati da ih razl:i!kuje. Dakle, onaj kogovori sv€Opste slaganje, koje je, kaZe se, !ljihova ozna-;
o urodenim pajmovima u razuIIlu, me maZe .pod ka, siVodi se prosto na to da sma kadlri da ih po-
tim (ako misli na rna kakve odredene istine) pod- motu urna s,igurno saznamo i prihvatimo; na taj
razu.rnevati da su u razumu istine koje on nikad nacin, ne bibilo nikakve razlThe iZlnedu mate-
nije zapaz.io i lwjihuop.ste nije svestan. 'Jer aka< matiCkih naeela i teoI'enla koje matematieari iz-
se te reei ("bitt u raz-umu") iolepravilno shvate, vode iz njih: moralo bi se dopustiti da je BVe to
one znai5e "biti shvacen". Prema tome, kad se kaze podjednako urodeno, jeT susve to oiJkriea izvr-
da je> n€iHo u razumu ada nije shvaeeno, iii dJa je rena pomoCu uma, istine do kojih razun11lJO stV'cr
nesto u diuhu a da nije zapazeno, Olllda je to ista renje sigumo moze doCi, ako· sarno usmeri Syoje
cem. ,.
kao kad bi se reklo da stvar i jeste i nije u duhLl misli tacn6 tim pirav
Hi razumu. Aka sU,dakle, ta dvastava - "Sve 9. Nije tacno daih razumotkriva. -' Ali kako
sto jeste, jeste" i "Nemoguee je. daista stvat" i ti Ijudi mogu srna"tratida je nuzno upomebiti um
pootoji i ne postoji" - utisnuta 001 prirade, deca ne cia bi seotkriliprincipi zakOje Se pretpos~ylja da
bi mogla cia ihne znaju; i deca, i svikojiimaju su u:rod,eni, kad razum (ako im mozemo verovati)
dusu, morali bi ih imati u razumu, znatidla su nije niSta dru'!5'o nego s.posobThost izvodenja n~.pc>
istiniti, i elagati se s njima. znatih istina iz principa ill stavova koji su vec 1?o-
6. Odgovor na tvrdnju daih Ijudi saznaju. kad znati? Svakakose nikad ne moze smatrati ur04<r
poent! upotrebljavatium. - Dabi .se izbegao raniji nim ono sto' tek moramo otkrivatiutn0m,. semako
prigO'vor, obienol s,e odgovarada ih svi Ijudi sa- ne u=emo, k<lJO sto sam vee reIrn6, <lia su urodene
znaju i pristaju na njlhonda kadciorastu do upo- sveistine Kojima nas urn bilo· ka,d nauCi. Jv.togli
tJrebe uma; i da je to dovoljan dokaz dia su uro- bismo isto taJro misliti dJa nam je potrebanum.da
denio Ja na to odgovarain: bi nase oei otkrilevidljive predmete,kao idamo--
7. Onikoji su toliko zan<=seni da se ne truOie rwThO imati ili upatrebiti um da bi urn mogoao cia
ea'k ni·· da ispitaju0.ll0 sto sami. kazu, prihvataju sagleda 0"110 sto je prvobitniO utis'nuto u nJe~a, i
kao jasne ciokaze s:ur=jive fra2Je koje teSKO da ista stone mot/:€' dla budie u razumu p<re lliO sto joe odnje-
znaee. Nairne, ak6 primenimo taj odgovO'r, u rna ga zapazeno Pl'ema tame,l'e>(>i cia.1ill1: otkTIva ,tEO'
kakvoilU prihvatljivom smislu, na. naS sadasn~i taka utilSnuteistine znaCi reCidaeavek puteInuma
predmet, on mora znaCiti jednu od (JIVe dye stvan: otkriva ono sto je pre znao; pq: ako ljudi. poseduju
ili da Cim Ijudi dioTastu do upo"trebeuma, ti prm- te prvohitne ul'0aene istine pre upo~l'ebe uma, a
postavljeni urodeni zapisi postaju njima poznati i ipak ih nikako neznaju diok ne dorastu do upotrebe
bivaju od njih· zapaZehi; ili pak cia upotre!ba i vew uma, ondla se time u stvart kaze ,da ih onii znaju
zbanje Ijudsk.og uma pomaz'e Ijudima cia otkriju te i ne2'Ilaju u istimah.
principe, ~() da ihooni svakako upoznaju. 10. Ovdec,e :n~ko mozda prinietiti dJa mate-
8. Ako ih um otkriva, to ne dokazuje da su maticke demonstracije i dTIlge-istine koj~ nisu
urodeni. - Aiko om podrazumevajuda Ijudi upo- uwaene ne bivaju prihvacene 6dmah elm se PO-
trebom uma mogu otltriti te principe, i da je to stavf', i ria se., one po to:me razlikuju ad onill na... .
dovoljan dOKaz aa sU oni umdem, onda bi njihova cela i ,dirugihurodenih futina. 0 prihvataJ1Ju ne-
28 29
kog stava <:l'rlmah eim bude postavljen imacu pri- upotrebe urna" zna¢i dau to doba duh pocinje da
like da govorim posebno ka:snije. Ovdie Cu sarno, i ih.zapaza; ida dleca saznaju i prihvataju ta naq~la
to> vrlo Tado" dopustiti da se te maksime razlikuju tim docrastu do upatrebe urna, Dnda je i to tvrde-.
od matematiekih demonstracija po tome sto ove nje laznQi poyrsno, Prvo, ono je laino; jeroci-
druge coveik: mora izves.ti pomocu razuma i diaka- gledino je da ta naeela n~ dolaze u duh ~ko rano
zivanja da bi diabio nas pristanak; dok oneprve kao 1.!potreba uma, i zato je lazno oznaeavati doba
prihvatamo i slazemo se sa njima odmah eim smo dorastanja do upotrebe uma kao dloba njihovog
ih shvatili, bez i najrnanjeg Ulnovanja, Ali neka otkrivanja. Koliko primera upotrebe uma mazemo
mi til ujedno budle dopustenQ da pdmetim claw Ulpaziti kodJ dec€' mpogo pre nego .~to ona imaju
O'tk:r"iva.s1abost one mu<lrolije po.lmjoj jenuZi}a ma. kakav po'jam.o naeelu "Nemog1,.lce je da ista
upotr;eba urna da bi se otkrile te opste 1s.tine; jer stvar i postoji i ne postaji"! A velik deol'lepisme-
mora se priznati da se za njihovo otkrivanje ra.- nih IjudJi i divlj<lli:aprozivi i mh<l,gegodine svog
zum uopste ne upotrebljava. MiSlimda s,eni oni zrelog(,iialJa, ada ni jedl'lom l'le POrnisli natakye
koji daju takJ;iV ,odgovor nece ),lsuditi dIS tvrde da i slieneopste stavave.Dopustaml,ia Ijudi ne do-:-
je saznanj~ naceLa "Nemoguc", jeda i 13 ta stvar.i laze do spoznaje tih opstihi apstraktnijih istinaza
postoji i ne postoji"l,iediukcija naseg uma:Jertime koje &e misli da s11. uro4-ene,sV,edlDk ne. d()'Ta~tu
bismo unistili (jUU blag,odat priI'iOde).wju oni ,to- dio upotrebe uma; ali dodajem:. p.a eak ni ouda. A
bo!t€ tako v Qle, diok s druge strane hoee. da dCJ:Vedu to je taikozajiosto se teopste arpstraktne ideje tek
znanje tih principa u zavisnostod rada nasih IJ:li- stvaraju u ~ll.ihu, na ]{ojise i. 9dnose, posta Ijudi
sli; asvako misljenje je trazenje i Prekapanje koje Porastu do )lpotrebeuma; ta opsta naeela &e. po,gre-.
izii;1kl.lje trud i napor. I kako semoze 1,1 rna kaJwom spo smai:raju urodenim. prinpPirna. au. stv,ari s1.l
prihvatljivom snrisJ.u .pre~PQstavitida jeoinome Qtkrica i istin>e, uneseneuduhnfl isn na.cin i ot-
sto je bilo usadeno odr prir<;Jo<:J,e kaiOosnova i vodric p-ivene istim postupcirna kao i rnJ;l()gi o/ugi sta-
naseg uma, pOtrebi;m, urn da,bi ga.gtkrio? vO]1i za hloje se niko nikadJnij~ drZl1uO~ dapl'etpo-
11. 9nikoji se potrudJe da sa malo vise ,pac- stavi d fl91.l v.roct:eni. Nadam se da cu o'V'0uspeti dia
znj", razmisle 0 operacija,ma razuma". videc€'. dra to objasnirrl, u. daljem toku ove rasprave. Dop11stam,
brzo p:rihvatanjenekih. istinaodstrane duhs ne dakl€, da, je nuznocialjudii q,arastudo,upatrebe
zavisi ni od urod€nih poj'mova ni od upotrebe Uma, :Urna pa bi stekIi 2;nanje tih. opstih istina; .ali PC>-
vee od jednesposobuosti diuha,l<-.n-ja se potpuno :deem, cia ih opi otkrivaj1.l' bas tadakad cioras:tu
razliklJ.j,e i od jed,Thog iod drL!g'og, k.f1lO. sta cerno do upotrebe uma.
vidJ~ti kasnije.F'.Q6to 1.!tIi,dakle, nem,\, nikakvog 13. TimE? se one ne, razlikuju od ostalih sa-
pos.la sa nasiro,. prihvatanjem tihm1eela, oudla adOO . ;matlji'1)ih 'istina., ....... U meu1.lvremenu moze s,e pri_
se izre,kOID "ljudi ill s.aznaju i prihyataj'l,l onda kad metiti cia seiZrelm "LjudJisaznaju i prihvata;u ta
diorastil do upotrebe uma"zeli reei danam 'UPQ"'· nacela kadl dO!l'J;istu clo upatr~b~ uma" svodi ~! stvar-
t:reba uma p'omaze da sa:mamo tanaoela, ta izreka nos,tiprosto.. nil ovo: 0l1i ih neznajli i ne zapa.zaju
je potPU-110 pogresna;a i kad bi bila istinita, doka- pmupotrebe 1lnla' vee ih rno,gusamo evelltualno
zivala bi dia one nisu Ul'o,dene. prlhvatiti kasnije 1.!, toku Ijudskog zivota ~il-li
12. Ne saznajemo.ta nacelg o1J:da kad d.ora- karla, t9. se ne. zn.,a;a tak9 mog1,.lprihvatiti i s.ve
stemo do upotrebe uma.. "T.' Ako t;1rdenje da ih dl!"Uge~iJ..Znatlji'v€l istine, Prero,a jiome, cinj~uica
saznajemo i prlhvataIDp ouda "kad <JjQr~stemo dio dJa ih.ljudi saznaj1.! kad darflstU.$.q~reuma.
,,-..;Y.;:," l. • .'i"';,.,
30 'f~"" ..~\\:\ 31
,"'" A,\
.,;t-'
",'0
\)1 . ",
_." I l\'nl
9,~1'.~~,H \..,,1\;4 c.,rIp'
~n
t;
"j" /~ 'j/
n~. razlikuje ove od dirugih niti im .daje kak"vu. IjW:l i prihva18ju. ta nacela kad dorastu dq upo-
pred-nest; isto tako, time s,e ne dokazuJe da su OlW trebe ,uma irna makakav <!I'ugi istinit sadrZaj, ht€(>
urodene vee baS suprotno od toga. bih da mi 00 to pok<:iZe; ili bar da mi se pokaze
, 14. ':K.adbi vrerye dorastanja do upotrebe uma k~o 18 tV1'dnja maZe, mau kakvomsmislu; doka~
bilo i vreme njihovog otkrivanja, to ne bi d6kazi- zati da su one urodene.
valo a,a su uroaene. - Drugo, i kald bi bilo t;J:Cno 15. Koraci. putem . kojihduh dosti2e razne
da ih Ijudii saznaju i prihvataju upravo onda kad istine. - NajpreCula pustaju unutra pojedinaene
dorastu do upo,trehe uma, ni to ne bi dJokazivalo idieje,itak9 snabdevaju narnestajemkabinetk6ji
da sil orre urodene. Taj naCin dokazivanja j~ isto je dotle bio prazan; duh se onda pootepeno priVi-
tolika povriian koliko je sama pretpostavka lazna. kava na neke od tih ideja, one ,00 SffieStaju upazn-
Jer po kakvoj t~ logiciizlaz~ da je neki pojam cenje i.d?bivaju imena. Kasnije dull ide dalje,ap-
prvobitnood prirode utisnut u dUb unjegovom :>trahuJe lh .i ~stepeno uef upotrebuopstih imena.
prvom nastahku, 'zato stl) biva prvi put zapaZen Na tar naCirl dUIt se snabdeva idejama i jezikom,
i prihva6en tek '!tad! ~'Cne delovati jedna spo:- maten)alom na. komeon veZba. svaju moe· razabi-
soibnost duha kojaima s~vim drukCije polje rada? ranja; upon'eba uma pos18jevidnija izdana u dan,
Pre.rm; tome, kadJ bi se Pretpqstavilo da Ijudi prvi uporedo sa porastom togrnaterijala koji mu diaje
p~t prihvatajl.l ta nac(,Ia kad dora.stu diO l.lp',otrebe zaposlenje; No iailro se ~ticanjeopstih ideja,Upc>-
govOra (a to m<:>z!lbiti isto toliko istipitokao i da treba opstih imena i razUlTI. razvijaju~ajedino, ja
to Cine kad dmastu do ltpotrebe um<l), to hi bio n~ vi<:ldmkako bi tomoglodokazati cia suoh.e
isto taka, daba'!:" dokaz dasuone urodene kaoi kad urodene. Priznaje:m da seznanje nekih istiIla jav-
se kaZ€: cia su urodene zato sto ih Ijudiprihvll;taju Ija vr10 :t:'aIlo u dJuhUj .ali b<iS tou izv'esnom smi-
k<1.dJ dorastu do upetrebe Uma. Ja se daltle sl~0em slu po'kaZuje da one nisu ~odeIl~' Jer,ako hoee-
sa pristalicarn.a urodenih princiPB.. u tome da duh rno da. pasmll;trarno, vi<l.eeerno dJi jet<:> opet znanje
n,erna n:ilka.~VJog znanja 0 tim opstirn i. samim po steCemh, a 1102 urodo2nih ideja; j~najpre se saznaju
sebi razUIIlljivim naoelima sye dck ne paene upo- ideje =tale delovanjem- spoljasnjihstvari, onih
trebljavati :um; ali pori,cem dJa ana bivaju >2;ap(.l- sakojima deca najpre imaj'U posl.a,kojenajees6e
zetla taeno u vreme kad covek dJoraste do upotre-- deluju nanjrb.ovll; eu1a. DUhotkriva sIagl.lrijai raz-
pe urna; a i kad 'bi .to bUo tacno u to vreme,
porieem da bi to dokazal0 da su one umetene. Ako
like medu . tak0steee:nirn' idejarna verO'vatnoifun
llloZe da se korlsti memorijom, Cim postane sposo-
u st<lVU "Ljudi. ih prthvataju lmd doras:j;Li do upo- bandJa zadrZava i prima razg{)vetnei,deje.) AIibilo
trebe uma." ima ml3. kakve istine, onrno~~ ,zt18eiti da se to desava tada iii ne, sVak:aJro Jesigumo dJa
saroo OW)': pooto je stvaranje opstih:apstraktnih on to Cini m,nogo pre nego stomoze'dJa izgovara
ideja i razumevaIlje opstih imena p(}Pratnli pojava l'~, mnogo pre nego sm. dorastedo onoga stoobie-
razumne· moo,. koja. raste uporedo s nj0;rrl' . . deca no nazivamo ,,1.lpotrebom uma". J"er dete znaraz-
obicno steknu te opste· ideje i nauoe imenak?ja liku iimedu $latkqg i gorkog(tj.da .sJ.atkonije
stoje ume.sto njih tek posta sU diuze vremeveZbala g9rko)pre nosto progovori, isto tqko sigumo kao
razum na svakidasnjim, ko-nk:retnijirn idejanna,pa $to kasnije, karl. progO'VQri, znada Pcien i se6er-
im se andia, na osnow njihovog. sVak:,od1nevnag lema nisu lstastvar. )..' .. ,., ..
saobra6aja i meduakcii'e sa drugiina" priznadla}U 16. Dete n1O' zna. .d<).sutri ieetiris€:$m.sve
sposobna za razuman ra:zgovor.Ak1o tvrdnja da dok .ne postane kadI:o da.broji dQ.sedam idokne
3: D.2oti f..Ok
32 33
tih toboZe urodenih i~tina i drugih koje se kasnije
nauci ime i idlej"u iedinakosti; tek ~da, ,kacl',~u D:l~ sticu i nauce, Ijudi supokuilall qa sactlvajU to
, QbjliSnjene j;e re~i, .o~o prihvttta. taJ s~v, bolJe recJ. opste slaganjesa tim takozvanim nacelima govo-'
hvata njegovu lStimt()lSt, All TIlJe, otacn<;J' Pia QnO to reei da one biyaju opste prihvaeene odmah Cim. su
~ak() spremno prib,vata zato sto p} to,bila ur<Jden ,: postavljene i CiID sushvaceni izrazi kojima su iz-
. tina niti <iR to dotad nije prihvatal0 zato:sto bJ. lozene; vid~Ci da sviljudi, cak i deca,ci:tncuju
:'u riedostaj<ila "UPO'1;reba UTIfR; n<;goono shva;ta i shvate izraze prihvataN te stavove, oni misle da
istinitost tog.stava Cim jeu.~vorn duhustyonlo je to dovoljan dJokaz da su oniul.'o4eni. p·osto
j,asne i razgovetne ideje. kOF:t;pa. ?dgova,:-a1.u , ta ljudi uve~, Cim .sU .cull ree;l tih nace1!l, priznaju dia .
imena' tad<i qno spoznaJe tu.ll,tiP-J-t06t po~~om OIl! 1JQ .nesumnjive istine,oni hi ~ toga htell daza-
onom ~rnovu" i istim onim ~r~tVJ.I?R',?O' kOJun~ kljllce diasuti stav()yi sVakako bili prvo.bitnousa-
je ranije znalq <:l<l stap i tre~nJa. :rll~.u lSta. stv<iI"' deniu razum, kad ih duh, bezikak-yog poduCava~
ipo istom osnoY\l po kome ce kasmJe :rn?z~a. sa- nja, Ci!TI, J::>udu postavljene, c<lmahprihvata, slaze
7.illalti cia je "n?rncguce da istol.;>tvl1t 1 P07F°;Jl1P<= se s Ilji!I1Ol,i kasnije nikad ne sumnjau itJ,jih.
postod i ", ];:ao 5to cemO potpuTIlJe po~ati.k~J? 18,. Ako, je talwo. sZa-aanje" zwz7c uroClenosti,
I tako stojplsnijfn€<J;:0stekne te0p'ste. ld:;Je ll<i onda i stavovi da su jedan i dvatri, da sZastriije
],>:oje s~ QO:nOS€ tartacela ili saznOl znac€r?;J.€ tlh op~ gOTcina, i ~iljadu sHcnih, moraju biti uT()Cleni.-
stih iZraza J;:oji i"i1 za:rneIJj uj~, ill sB;staVIU svo.~ OdgovarajuCi na t{),ja pitam da Ii je br2\().prista-
duhu ,idJej e koje oni OZI1acavaJu?, uto¥.ko qe kaSrrlJ~ janje na ne1ti.s1:11v, cilIl se on prviputcuje i cirn
oil moci da prihyati ta nacela ; )er nJ;p,0vl ~, se shvate njeg()vi t;erIl::dni, pouzdlan.znak urodeno.g
sa idJeja:rna koje zamerrj.ujU,. nls~ msta VIse uro~ priJ:lfiP<i? Aim nij~,on:da je uzaludn() pozivanje
deni nego. ideje :maCke IhlaSl()e, 1 z,:to on :mora da na p:kv() opsteslaganje)mo 11a dokazza to; a,1l:o
ceka diok se YreIIl€llOm,J posmatranJ€c:m n :. up?~na se,pak,reikne dlR to jeste znakuro4en{)sti; onda
Sa 11ji:ma; tek ,tada 6e on, elm l11use.?r:ttZl prilika om rporaju dopustiti cia su urodeni svi onIstavov~
da sasta,vi 1;eidejf, U svolll .duh,u,.1J:till:a~ar ,da sa !k.0jirp.a se svak0 sl~~e CiID ihCllJe; 'Ii tom sJucaju
upozna istinitosrt tih l1acela 1 da "\lId!- ~<iIiv §e te oni cebiti obilato snabdeveni'LITodenirn pril1cip).-
iMje slaw iIi n,eslazl.lon~o~akoJe 1ZrazeIlo~ mao J€'r' PC) istoxnosn:ovupolmme ti ljudi hO~,da
tim stavovima. Otuda dol= da.coyel;:zna dJa o.~ . re
protu te :rna.ksime kao urodene (tj.po. s.1aganju
naest i dev.etnaest Cine tl,'iclJesetilj>edJa:tp, po ::stO:lll s Iljin1.a sim ih ljudi ,J)1'Vi put cuju i shvate),bni
~cigle<lnom ,dokazu ,po kolIle ,znol <:l<l Jedan,} ..dva morajll prihvatiti kao urodene i razne s.tavorve 0
~ne tri; dok dete zna oVO drugo , a tel~ ~snl;Je ,ono brojeyima, kao"jedan i dV<i su tri", "dva i dvasu
,rv o ;... i to ne zato, stohi !TIu .ne<:Ios.t;aJal~ upotreba eetiri", tako da i mn,?stvo drugih sJicnih stavov<:t
hma nego zato sto 5e ideje 0ZIla('ene re,C1ma os,e,m- ° brojevima, koje svako prilivata Cim ih cui€; i
naest,devetna~st i tr:Ldes~t i sed<llll: ne:tl1J(J'gJ1~a~ shvati, mara naB mestO' medu tim ~eni:rn aksiQ"o
[itt taka przo kao one ()znacerle s<i.Je>dian, dva I,tri. mima. Ita privilegija ne pripadasamobrojev.inm
. 17" Akose one pTihvatu.1ueim su postavl1eJle
ishvacene,to ne dokazuje cia su. uTodene. :- Post<>
i stavovirnao neki
ma odinjih; i nauka opriroclJi.,
kao i sve dnigeIiauke, sadcle sta"irove na~oje ee
dekle nije uspeo izgovor dJa 0 tim sj;avoVJ.n)a po- sigurno svakoprislJati cIrnih shvati. Da;,dvatel<i
stoji opstesla,gaJ?'je !k~d Ijl.l:li do;ra:mu~o u1?0trebe TIe il110gubiti naistommestu", to jeistinas,a kojo:rn
:nma, i~to' niJe ostala. nikakVa raz1ika lzmedu 6e se svako saglasiti isto ta!ko radokao4sa na.celom
3· 35
daje "nembgu6e da. ~ stvar ~ IX>stojiine.po&~~ smatraju za :rrodene ~rincipe; jer ko gOOJ se potrud!!.
ji",da,,'belonije .emo, da,,6et"orouga~.:t;lJe :Ja .pogleda sto ~~ desava u TaZUlnu, videce date
krug" cia zuto mje slatkd': te stavove, lnuh(){[l 1 s~=e ~ren.uJe .~tavove pouzdano ZI'!-aju i cvrsto
drugih, o&~SIlQ bar onoliko. njih koliko~<)j~ p:~vataJ?~ om kOJl nemaju ni pojIDll <) orrim op-
snili ideja, svaki nonIJ.<lJan. cove~.!lIlora nuzno prJ.~ s J= 1?'a oo rna; ~sto ~u oni, dalde, ranije u dUh'll
hvatiti odmah eim ih cuje iCim Zl1'1l ilta znaee. Ako nel5.0 ~ tako~~ru prv:t. princlpi, njihovo' prihva-
ti Ijtldi hote <;la ostanu verni SVO'ffi< vlaJS1;ftorn. pra- tanJe elm se CUJU ne ffiOZe zavisiti cd ov:ih. . .,
vilu, ida s:matrajU"pristanak c::nn,covekprvi Ptlt . 20. Odgovor na prigovor da .tvrd.n)' . da •
euje i sh.van" kao zn~ urodenosti,01'l!daoriimor~ 'edan
J .
su d "Otd '. • . e
va. ; . msu nz opste ni korisne. _ Aka ".1e n 11
ju dJo:rustiti ne satnq .dJa ~jlldi. imaju ?U~lik?u~ bCrvlse reld~.da lS!taVOvi kao "Pv'a i dvasueetiri"
denih s1;avova kolilio lmaJurazgovetnih ldeJa, vee
da ih imaju oooliko koliko mo~ .ria4initi1"ecenica.
". . er: o l1lJe p avo", itdJ., nisuopsta nailela i ~
msum ad ~:.n<J.I'ioCitekoris.ti, ja odJgQVar~ da
u koj:ima idJ~je razlicite meau so1JOm.·popljaju,,iedf. to ~a1(Jo ne u 'l~na dokaz u ve-4 saopstim sla-
na drugu: jer svakareCeni<;~ u koj<::>jj~a id~j~ ganJem. JE':r ako Je ovo pouzdan znak: ,,~ t'
pobijadrugu, razliCitu od nJe, sv3k.a1oc><:e doblti. onda svaki ,.... . ~vuenQS I,
.' . . . . .' . ~OguCl .stav koji biva opSte prihvacen
pri~tanak Cim bude SlliSluilana i shya Cena, lStOtakO ,h;i se c~Je 1 s4v~ti, mQiI'a biti priznat za woden
sigurno kao i ona opsta., "NeJnogu6eiE! da isti1. '. s l~a<:'.l. Ono naee},o "Nemgguceje dB. ista stva;
stvar ipostoji i ne poS1;oji", ili onajoo1<ikSe ~poSC:JIl ~e POSi?ji", jer .SU oni Po tom o.sno~
shvatljiva, na kojoj seOv'a zlliSniva, ,,~toniJ.e razli- ~e::!naki. A .sto se tiee Cinjenice da je to 00&10 0 ..:
Cito"; ina taj naCin orui ce <ClioblitiC,itavs legtj~uro-
denih S1;avovasamo te jedne vrs.te, dai ne s~- .
stlJe, !'no J·e utoli~ dalje cd urod€'n0sti: ier
aplite 1 apst::,lktne Ideje udalje·ruije su od nasih PI'-
1e
njemo rna kakv~ drug~. Ali kakonijedan stav.ne
moZe biti tmJd~.a da nebU~lJ.l uroden,",iidieje .0
oe
Vl 'p-:rOOPCl~a .nego oni konkretniji i g1edni stll.-
Y'0Vl, 1 zato Ih r&zuJJl shvata i P:rim.ll tek U kasni-
kojilmJ. on govori, .to hi zn.~lillq'smatrati urode-?F ~e: stl~n3h SVO? ras~. .stu se pak tiee kor:lsnosti
svena~. ideje o,J:>ojama,~kovim% 1,1kt1si:ma, ~v:elli'~f~k na~ta, vldeee se moZdad!iona nije
oblichna iM.; a to;Ue potP1Jno :nolprqtl:io up:lu. i . v v . . ",-,a aos 0 ~ obieno mis]i,kadJ ih bUdemo
iskilstvu' popustani dB. je' ~Fti .ibP:i pristanak potpUnIJe r~Ill<t1rali na<x,lgovaraju
na neki. stavCimseoneuje ishvati,~oCigl¥ eem
21 .. Ta ~cela katkadnisu poznata. dok ne bUdu.
:rnestu.·.
nosti; ali ociglednos.t, ll:oja ne ~avi.;>iod1J.rod~ F,.sta,!"lJena,; to. dokaz da nisu u.roClena.·,- No mi
ideja v~od nei:€g drugog (kao soo Cemopokijati JOS ~lSmo got~Vl sa "pristajanj.em na nekesta\l'o-
ka~nije), kar<:illcterii§e nmoge st<tvovekoje joB niko v~ ~ Be prVl put euju i shvate": treba prvo da
nije 'PQk:uSao cia, proglasi 1,ll"odenin1a,jer: bi to bH? ' p~lmeti:mo :Ja to, u~esto da bude z:nak urodeno-
smeSno. sti, u stV<lTI dokazuJ€suprotno' jer se po ro
19. Takv'i; m,anje uopste1tistavovi poznati pre ~tfXliStavlj;a cia mn<¢ljudi koj.J. znaju iTazum:J;
oni1l. opsti1l.nacela. - NemoZe l1e rem ni to.da Ov1 b ge ;stvan~ n~ znaJ'U te pl;'jncipe sVE': dok im n
k~etriiji sami po sebi oCigledni. StaY<>v1·.sa Iro,. udu predoC€m, i <:la te iStine.mogu,tako <JIStat~
j:ima se 5VakO odmall. slaZe, k8.0"jedan. j dvasl,l nekome nepoznate sv€, didk: ibne quje odJ.d ·h1
tri«, "ze1eh.Q.nije crveno", itdi.,bivaj'll prihvaceni Jet,: ako su u:Odene,. ~u ond,atreba daibud~e-:
zato sto proistieu 1z (){[lih OpstijiA~1;avoya. kgje doqene dapl se na njihdobio pristan'-.."'_ . """s.t
'" .... . <U>., ..., , 0..su
36
37
reO oni :lmji tvrdJe dra. se ti princi.pi nalQ~=
rou pre n 'to b d .. .' ~ u razu-
odprirode prvoohitno "Utisnute u ra:zum(k.a.d bi tako ' t . . ~s " u u poznati), on& je tesko shvatiti
nesto moglo da bude), morale bi valj<ia 'biti po- sase, po azumeva pod tim da je prineip, im Ii ' .
znate ranije? III zar'lSIe time 'sto bivaju postavlje,· no utlsnut u razum: to b' .__,,,' .. '.. . E ,CJ,t-
· d h kad' .' . ' . . 1 J t:U1no moglo znacltlda
ne utiskuju u duhu jasnije nego sto ili je utisnula. ~e ~ .b,a: da shvati i cyrsto Prihvati te stavove.
pril'loda? Kad bi bilo tako, onda bi iz toga sledilo' · 0 m~ 1.1 sve matematiCke demqnstracije, kab i
da il1' Covek zna bolje posta ih je takqnauCiQ n~go ~e pJ:'lnc~pe, .vebaio slll..atrati.od'prirode utisriu.-
sio ih je znao pre. Aotud!a opetproizlazidJa nam ., U duh, bOJlID seda ce to tesko .prihvatiti oni
ti principi U"l0gu postati oOgledlllijikadJ ih uCimo od kOJl n~~e daje .tete demonstrirati neki stav nego
drugih nego ~to ih je ucinila Pril'oda lltisnuvsi ih; , saglaSlti .se sa nJlm posle demonstraciJ'e M '·1 "
matematicara k .. ' h . . a ° ]12
a to seslabe. sla~e saidejom 0u.rodenimprincipi~ dii 'a . ...,' OJI .ce t:ti dill, poveruju dJa su s'vi
rna, i daje joj vrlomalo pop-ske; stavis,e, to doka- J .grann
'-arnoa ko' kOJe
.. 0lU, crtaJu sarno.• ko.piJ·.e ---" 'ill"
UiVUen
1
'
zUje da ani ne mogu da budu osnova svega osta- L. ...... Je Je PJ:'ll'Oqa utisnu1a u njihoVe dunove.
log znanja, ka'o sto neki hoce. Ne U"l0~~ se pore~ .mov 23'. A rfJurrt:.'frIJ~ 0 prihvatan~u ci1nse tuje iil.:'"
da se ljudiprvi put. upoznaju sa mnoglm<i ad ?h je a~ Jt; no.lazr:,~J pretpo~to.vc~ i1.a nije bHo rani..
oCiglednih isJ;ina tek onda kad '. iU"l budiu pre'dJoce- .. 9 ~cef'Ja. - BOJlm se dJa' preaasnji argulll.ent ko-
ne; ali jasno jeda u takvoj P?lici svako vidii di~ JIm ?Cev.;:Ia :na~ vere da:maJtsi.J:!le kOj€, Ijudi' PI'$-
u.
sad! upoznaje stavkoji dotaCi nije znao,au kOj1 ~vataJu.~ 1~ ~1.lJu tI'eb<t sm'7trati U!'~E!ni:rilazait>
odsad nikad neae sumnjati,ali ne zato Elto bi bi,o · ~ .SoC ~ .lJ1:1di :'ful~ s~glasavanl. sa. s~"voviili8. k9'je
uroden, vee zato 8to on, ispitavsi prirodu stvari TIf~u .u.CIll, 1 pnnlaJ;'- Ih n~ zbogilll<lgedem{}Il;'Jtf~-
sadrzanih u timreCima, ne moze roisliti drukCije. Cl]e III d9kaza,.vec
cdnosno a .na'oonoviip'ros.w.g
.• . i znosen].~,
.,.'
bilo kako i koliko'da r.azmislja 0 njima. Ako fie ·.•.. r. Z'Ulll.ev~nJ a izraza k6jinm .su i zreceJ1i -'-.
svaka tyrdnja 1I;;0ju prihvatamo odmah ci!ll.' je cu- : taJ ar~U"l~mtl:r:aj{)sj~,dp:u slabbst, Cini mise
jemoi shvatimo mora smatrati, urodenim. prind- · .• , .SoC. u. nJ:~u ~Jesl€de6a greska: pretposta'ylja
pom,oll1:dta svaka diobro iasnovana primedbai.dobi-
OlSti s~. da W-!l:.l.i ne b1vaju podtucavarti,dJa Ql1i neu~~
vena izvoclenjem: opsteg' pravila iz pojedin , ~~JeclU:u. stv,ar de novo; au. stya'ridni biVaju Podu-
mora biti "Urodena.;amedutim dJobra je poznat6 (lja ,yam l '~ce stvari koj~ nisu ranije znaliPrVo
do takvih zapaz,ll,nja i njihovog svoa:enja na opste ?cl~le~o J~clJa s.U oni nauCili izraze'injiho,v,o zna;
stavove.ne.d{)ilaz~odmahsvi, vee sarnO najblstrije ~'e~e, J;r ':l: jeclno~!l:lrugo .nistt znali <Xi rodenja.
glave; i zato tLstavovi nisu urod€mi, veeskupljeni , •. .1~ .nl]e ~ve.nJlhQvo st~~eno znanje u ovorn
iz ranijeg poznavanja poj(Odinacnih prirIlera i ra2l':"" ShlcaJU t, Jer om ;IllSU o~ ~eZ:Ja .~nali riiidejekoji...
misljanja 0 njima.. Kad .sutako ljudi lt0ji irnaju rna se ti staV{}.Vl have, kao mnJlhovaimeriari .
moe zapazanja stvorili te stavove, oni koji nemai'\l su ~ye t6ll.allCili kashije; Postodakleu Svifu·:,~
tu moe ne mogu da se ne saglase s timstavovima ~%dma. k~j,: Ijll~ prihvataju ·citnihCujunis4
poSto im budupredocenL . < .em m ~a,?: upotr(';bljerii llrijima,hi shvli-
22. J)a su oni implicitnOPo:znatip'l"~ nosto :Tl~e tp~a d~()bTIfh:zamE!njujllidej~, ni te'i<iej'!'!'EJoje
bttdu predoceni, rrwze :znaciti samodo. jeduh k,!,~ men.JUJ.u, Ja 1· .. ondaradl()' z;nao !ita ootaje l.li'D:-
dar da ih shvati. - Ako Be pekne : "RazumpoznaJe de:;o,1;1 timst<ivovima. Voleo bih dJa.mil1€k .••........
te principe pre no sto·ih Prylput<cuje, ali ihiJ,'lO- kaze lJedan s.taV' eiji ilU izra,zi iliidejei.ll'{)deti±.~
..;.
zIlaje implicitno, neeksplicitno" (a' tako,moraju
3Q
38
t."k~tepenoBti.~Il'l9.id~je iin,1;~;J., i.uCimod~ mo, .i nikako drukeije. Ali posto Ce pokazJ.vanje
p-raviJ.n(l poveZ'\ljemo JedJne s d!M.ligl.nl,a; 1 tada llll razmh stepena i puteva kojima znanje dolazi u naS
pristajemO, Cim ih eujemo, na stavove~z:reCeneiz.-. duh, .kao ~ osn.ova od kojih zavise razni stepeni
r~irt)a eije smo znacel1je nauCili.i u kojiIruJ. se iz.- saglasavanJa, bIti predmet kasnijeg raspl'avljanja
raZava slaganje ill neslaganje koje IXloZemo i sami ovde Ce moZdJa biti dovoljno da sarno dJodirnemd
zapaziti kad s;J.sta.v.iJ:no nase ideje 0 tome; medu- tu t/i!~u, kao .iedan cd razloga zbog kojih sam po-
tim, mi nism,o ka,dri da prihva,timo neke druge sta- sumnJao 17 te =adene principe.
vove, koji su sanu po sebiistot8.ko si.gurtilioci- 24. NMU U'rodeni, jer ne uzivaju opstu sagla-
gle4ni, ali u kojima se ram 0 idejamalrojeIle IXl<>- snost. - ZakljueujuCi tu diskusiju 0 oP8tOj saO'la-
zemonaucitL.tak0 brzo ill tak0 l;J.ko. D~tenapri. s~osti, ja se sl~em s ~ll:aniocima urodenih prin-
merbrzQ prihvata stay "jabukanije vatra", jerstl Clpa u. ton:e da 11 punapl, ako su urooeni, moraju
se ideje 0 te <ive railie:itestvari prisnim poznav?- uZlvati opstu saglasnost. Jer, dJa istina bude UI'O-
njem jasno utisnule u njegov 0011, i QUo je naucilo ~ena a da ipak ne bude prihvacena, toje za mene
da iIXleha "jabUka" i "yatra" ozniicavaju teldoeje:
ali isto tp dete.Ce yerovatno te~nekoli:lro gopina
IS10 tako nerazumljivo k
ao i da Covek zna i ne zna
ne:m .is.ti~u u isto vreme. Ali ako je tako, onda ti
kasnije. prihvatiti sta.v. "nemoguce je da. ista stvllI pnnclpl, : prema pr~znanju sanrih tih Ijudi, ipak ne
i ~toji i neposto~i", jer iakp je te reO I:tJ.oMa #5to m<:![KU blti urooem; Jer oni nisu prihvae€ni ad oruh
t8.ko l;J.ko nau~iti; 11;jihovo zl1a.ceI1~e. je . sire.. obu- kOJl nt; razumeju izrare kojima su izreceni, kao ni
hyatniif~ i ;';ip$traktnije negoznacenje imel1a. datih o~ ve!lik;>g .d~la onih koji ih razumeju, ali ih joS .
OniUl culnim pr(O<clJrneti-n¥t sa kojima ~te ima PO:;- m~u Cull mti su.. ~ nj.ima mislili; a takvi saCinja-
sJ.a; zato ~()no k;J.$nijenauCiti njihoYp taCnozna'- Po.
va~u..' mo~ ro:tslJenJu, bar polovinu eovecahStva.
OOnj~ i trebaee IXlU vise vrem<mada jasIlo styory All Cak.~ ' !<' Je ta~ broj mnogo manji, to jedJovoljno
u. SVOlne duh);l OIleopsj;e ideje ~je one QZnaeava.., ?a. pomst;t;rrdnJu 0 postojanju opilte saglasncsti,
j\l.. Dok t9ne.b1.I<1~~adeno, uZ;J.l\ld ce~ po~sa,.. I time. po~aze dJa ti stavovi nisu urodeni, vee i po
vati da dobijej;e ad .IIla lrog dei;e+.a pristaI1 tome sto 1h deca ne znaju. .
StaV .naCinjen<JcitakvIh ?pstih. tefm:illa.;ali. C:i:rn
aJcna .' ~5. Ta n.acela se r:e saznaju prva. - Ali da ne
ano dobije. te ideje.,i nau(i nji:hovallnen<i,pn()ce bll~ blO optuzen da UZlmam dokaze iz diecjih misli,
se odlmah sloZiti.Sll drugim .pornenutimstaV"0m koJ€ su nam neIloznate, i da zakljut':"Ujem naPflno-
istokao i sa prvi.l;n, i to Sfoba izi;stogrilz1oga,tj .. vu onaga !ito se doesava U njihovom razulll.upr~ .
Zlito sto na'li9 <ia se ideje u. njegoyom <lu,hu. sJazu no 810 on maze da se izrazi, ja dalje tvrdim d~ta
ili ne slazu isto onako koost{) se .reqi koje ih~,. dva o.psta s~~~ ne pr~tavljaju istine koje ptyy
menjujuu .stayu potvrduju ili negii-aj'il' Aliako na.staJu ~. d:CJ1I? duhovima, i dia oni ne prethOd~
mg· seiZIlose .stav;ovi s?\S1:.1J.vIjetl,i O'd, -req,koJe ozn<¥; svrrn ste~er;lm 1. naknadno dobivenirn. pojrnovi rna
cavaju njemu joo nepo:wa~ idieje, ondia, m;J.kolikt;> - ~ to h1. ~i:lo ~eophodlno kad bi bili urode#i.Nije
tistavovi bili istiniti ili.laznisami Pi>seb~,9n()jh vazn? da ]1. ml mooemo to oolt"editi ilit1e;pO$toji
n<;¢e ni pJihvatiti IIi ocib?clti, nego.ooostati .1.I.:nEl-: S':'~~ta~o vr~e Jrn<:l d~ P0Ci;I.ju eM. IIlisIe, ka4 po
ZIlanju,. Jer ako reel. nisu znak.<:>Vi .nasih ideJa,,!)):l<;l nJl00vrrn recnna 1 deIm12, rogurno znarnO da· je
su,. S:;unO pTazni zvuJrovi; mi 00. m~~~o,saglasiti tako. Kad ona dakle postanu kadra da IIlisle clJa
sa njima sarno ako odgovarajuidejama koje :nn.a- saznaju, da se saglasavaju, moze li :iko razu~an
40 41
pretpostaviji da ona. tada mogu .d<t ne znaju one jama i imenima koja i~. zamenjuju; ~pak, posto Se
pojmove koje im je priroda utisnula, ako takvih ti stavovi ne magu nacr u OISoba naJrnladeg uzra-
ima? Irna Ii ikakvog razloga za pornisao dJa ona sta, koje ipak znaju druge stvari, ne mote se sma-
mogu da primaju utiske spolj<iSnjih stvari, a ,c;lia u trati dJa ani uzivaju opStu saglasnost razumnih 080-
isto vreme ne znaju pojmove za kojoe Be sarna pri- ba, i Oll1i Be prema tome ne mogu niikako smatrati
rodapobrinula da im budu utisnuti iznutra? Mogu urodenima. Nemoguce je,naime, da ijedna urodena
Ii ona primati i prihvatati novopridosle pojmove, istina (aka takve postoje) b'liqe nepoznata ..... bar ne
a istovremeno nr;; znati one za. koje se pretPostav- onima koji znaju boo sta drugo; jer ako su to
Ijacia su utkani u sami princip njih.ovog biea, da urodene istine, one moraju biti i urodene misli,
su utisnuti tamo neizbrisivim slovima, da bud"c1 peste u duhli ne moze biti takve istine. 0 kojoj on
temelj i vodicCi.tavog njihovog stecenog znanja nikadJ nije mislio. !'o tome jepcrgledno dJa ako po-
i budueeg razrnisljanja? Po tome bi Lz1azilo da se stoje neke urodene istine, •(lnda one rnomju biti
priroda trudlla t:i:zalud, iii bar cia je vr10 rdavo pi- prve od svih misli, prve koje s,e pojavljuju u duhu.
sala, kad njena sloiVa ne mogu cia vidie one ocr 27. Nisu urorlene, jer se najmanje pojavljuju
koje vrlo diobro vide druge stvari; slahol),e mogu tamo gde Sf)' ono sto jeuroaeno najjasnije poka;tuje.
S1p.atrati najjasnijim delovima istine. i OsnOvama ~ Vee smo dovoljno dokazali dJa Qna opsta nacela
sveg naseg znanja istine koje se ne saznaju prve, o kojima 1'aspravljamo nisu poo:nata qed, idioti-
i bez kOj~h se nel)umnjivo mogti saznati mnoge dru- rna i velikom delu co,veeanstva; a po tOlue je ()ci-:
ge stvaTl. Det", svabko zna da dadilja koja,ga hra- gledno .cia .ona ne uzivaju opstu saglasri(}st i ne
ni nije macka s kojom se igra,ni crni Arapinkoga proolStavljaju opst.e1.lToden.e pojmove..Tu je, me;-
se boji; dia serne protiv gIista ilislaci~, koje OnO autim, ukljuc'€njos jedan dokaz protiv njihove
odbija, nisu isto ste i jabuka iIi secer, zakoj:ima urodenosti.: nairne, ako su ti zapisi uroden! i pr-
pla6e; ono je sigurno i ne&umnjivo uvereno u to; vobitno utisnuti pojmovi, oni bi. morali da se PO'-
ali moo", Ii iko ree). cia se to desava na osnO'VU prin- jave u :najj3iSuijem i najCistijem vidu bas uon~h
cipa "Nemoguee je da ista stvar i postojiine pa- (}Soba u kojih nenalazimo oonjih ni traga; po
stoji", da dete zbog toga tako cvrsto prihvata te mom misljenju, pretpostayka da onenisu urodene
i druge delove svogznanja? ill dJa dete jrna ma veorna je pojacana time sto su onenajmanje pOz:na-
kakav pojam iIi nagovestaj 0 tom principu u dooa te onima u kojima hi se, dia soll urodene, pojavlji-
kad,.o'l1o, kako se jasno vidi, vee zlla mnog'El'dryge vale sa najve6omsnagom. ivitalnoscu. :Posto su
istine? Oonome. ko. k~ze: "Deca, prihvatajute op- deca, idioti, divljaci i nepismeni ljudi najmanje
ste apstraktne ;;.pekulacije zajedno sa cuclom i od! s,vih iskv=eni QbieajiIna iIi pozajmljenim IIti,..,
zvecko'ql'.' moze se verovatno sa dosta opravdanja sljenjima, posto ucenje iobraz?vanje joShij", svel~
pomisliti da ima vise stra:,>ti i Zara :za odbranu svog njihove urod€'lle misli u novekalupe, niti j~ na,..
uV€:l'enja, alimanje iSkr'€lwsti i istine, nego dete metanjern stra'llih i ucenih doktrina PO'Illutilp ona
o kome je rec. Cista slova koja' jeprimaa u njimaispisala; moze
'.
26. I ;tato nisu urodene.
. . . . . . . ' .
~ Prerna"" ......
.,.: ,'". .
tome' fuko
'. ... se s. razlogom pom:Lsljati da oi ti'!1l'Odenipojrnoyi
postoj,e mnogi opSti stavovi koje uvek i sP:reTnllO morali bas u njih?yim duh0virna biti jasno?tvo-
prihvataju, cim ihcuju, svi odrasli Ijudi koji su rerli svacij~m pogledu, k~o sto i jesu otYO'l.'ene- d~~
vee kadrl da Se 81uze opstijim i apsiJraiktnim ide- J€,misli. Tfebalo1Ji.sv~kakoocek:ivati da ce ti priJ:l":"
42
cipt biti savrs€no poznati l..trodenicima, jer ako 8U Moram zato zamoliti. za
malo. primirje sa predra-
&udJom i ~zdTzavanjeodJkritike, dol' nebudem pot-
nepol>redino utisnuti u dusu (kao sto ti 1judi pret-
pootavljaju)? .IJe mogu nd:n1<M0 zavisiti 0 telesnom puno sasluSan u toku ove rasprave, jer imam dosta
sastavu ill organima, u kojim~ se, po opStem pri- volje da Be podlvrgilem holjem sudu. Posto Ilepri-
znaI1 ju, sastoji jeciina razlika izmedutih idrugth StraSiIlO trazim istinu, neCe :lI1i biti ~ao ak() budem
Ijudi. Prema na:CeliIl1a branilaca urodenih prim:i:'pa uheden da S<Un biosuvi~e zaljubljen u svoje vla~
covek bi mocao .~ti da bi ti.urodeni zraci stite ideje; a i..:majem da smo s.vi mi skloni tome
. .
p r .
svetlosti (kadi·bi ih bilo) morali b1istati UPunom kad nam setokron rada studJiranja glave usijaju
sjaju upravo u onir,na koji nemaju l1iikakvih reo- cd njih.
zervi, koji ne u;meju nista da sakriju;i da bi nji- U vez£ sa celron ovom stvari, ja ne vidim.,nj~
hovo postojanje u njima moralo biti isto tako ne- kakvog osnova po kome 9ih. mogao sm.~trati ta
sumnjivo kao i postojanjeljubavi p~ uzivan.ju dva razglasena naOela urodeniIIla; jer ona..ne tiZi-
i straha od bola. Ali avaj! kakva se opsta n~cela vaju sveopilt\1sagJasnost,a Dna vrlo siroh. sa.gl~",:
mogu naci medu decom, idiiotima, divljacima i pot- snoot na kojun<tilaze nije .nin'la,lo cirukClja oosagl~
puna nepismenim Ijttdima?I kakvi opsti principi snosti kalmt P9stizui. mnogidrtlgistiiyovi;. kojine
znanja? Njihovi poimovi flU malohrojni i uski, do- mogubiti l..1IXXteni; s i zato sto je saglaSinost na
biveni scunood onihpredmetasa kojima oni imaju koju .nai~e post~gn1..rta di11.lkCijim pUtem, i. ne
najviSe posla i koji najjace inajeesce utieu na nji~ poUce od prirodno utisl)utih pojI!10va, kaO sOO Ctl
hava eula.·Dete pozn<lje syoju dadilju t svojuko- bez sUm,nje pokazati 1.1 toku overasprave. A <lkQ
levku, i onda tek postepeno upoznaje igraCke malo SIllo llt yclili da ti prvi principiZIlalljai nauke n1s1.1
odraslijeg dJob~; a :rn1<lqi divlja:k· ima· verovatno LlTodeni; on<la j!iP~tpos.tl3.vljllIIlda. ill nil>akva
punu glavu ljubavi i lova, vecpremaobieaju svog druga spekulativnil nace1llne m(lgu polagati pravo
'p1emena. Qnaj koji odJ neukog<leteta iIi div1jeg da to buOO. . . .
statH"vnika smn,a oeekuje W opste maiksime i tobo-
znje principe!tl<luka, nsci Ce, bojim S€', da je .po-
gresio. Takvi opsti stavovi retko se spominju tt
indijanskim kolibama; a JOB manje.se onimogu G lava III
naCi u :lI1islimadeee, iIikao otisei tt duhovirna UTO-
NEMA UROl:>E1'lIH PRAKTICl'lIH PRINCIPA
denika. Oni sl1 jezik t zaniJrnanje s1oo1ai akadJemija
uOeillhnaroda, vienih takvoj vrsti razgovora iIi 1. Ne,ma TrtOralnih principa. koji bi. bilit(J.ko
ucenja, kod kojth su dtskllstje ceste; jeT ta naMa .iasni i tako op~teprimUeni kaorma pome1/,uta spe,.,
S11 pri!ldadna za .vestaCkoargumentisanje i korisna kuI(J.ti1)n(J.. nacela•. Alro qtlasPe~tivna nacel~
za ubedivanje, ali ne maZe se bas reCi da vode ka o kojima smo ra~prav1jaIi uprethodnoj glavi sty.ar-
otkrivanju isttne iIi napretku manja. Ali. 0 njillo- no ne uZi"\TajusveQpsiu. sa,glas!)iost eel()g cov ecan.7
voj IIlaloj korisnosti za napre~ znanja hnacu pri- stva, ka·o stos:rtl,(> tam() idOkazali, oll,dapost<\je ja7
like dS govorim stl'e u knj. IV,· gl. 7. sno da pralcticni principil.no~joSIIl8.njebi:ti.0p-
28. RekapiWlacija. Ne.znam k;oliko eesye i\teprimljeni; )ll.islim da C!" bititesko na~i ij<:;dri.Q
avo izgledati apsurxl.ru:> I!1ajstoriIna <:lbkazivanja; moralnq pravilo sa Mjhn bi.sesvako takoo spreIl1Il()
veravatno Iriko neee lako progutati s:ve to otprve. sJqZio kao .saIIJ.islju At? jeste, jeste'~, iIi koje 1:11
44 45.
bilo tak0 oCigledir..a istj;nakq\) MoelO ,,~~oguce zinama najveCih razbojnJ:ka, dia Cak i ani koji su
je da ista s.tvar iJ?ostoji i ne postoji". P()toIne je se najviSe uc1Jaljill od Covecnostiodrzavaju medu
ocigledno dJa ta Inoralnapravila In0gu jos, manje scbom vern i propise pravicnosti.. Dopustamda
pretendovatipa budu tirodena, i dia je jaea sUInT isami odmetnici Cine tako. medu sobom; ali OIll
nja u to, 'lia bi 0n.<l moglabiti urQdeni otisci U d llhu. fune ne primaju tepropise kao urodene zak(.me
To, meuutim, uopste ne zn,acid!a njihova istinit{)St prirode. Oni ih odrzavaju kaopravila koja supri-
podileze su:mnji., Ia4rQ nisu' jep.l1 ako 9cigledna., ona klad.n:,,: :,nut~ nj~hovih zajedhica; ali nemoguce je
su jednako istinita. Qna spektilativna nacela. do-- ~liti cia J€, zmsta prigrliopravdu kaoprakticrn
kazuju sama seRe; a da bise pouzelano otkrila prmep onaj koji se odll10$i postenClpremasvom
is,tinitootrnoralJ).ih princiJ:'a, potrebl10 je uJJJ.ova__ dJrugu razhojruiku, aistovremel:lO pljacka ill
nje, raspravljanjei izyesno naprezanjeduJ1a.;. Oni ubija prvog postenog Cove..1ru koga sretne.Pravda
nisu taIs0 jasno vidiljivi, kao n~ki Prlropni zapisi i istina suorpste dtrustvene ve:cei zato cak iodmet-
urezani' u dtuh;, jer p'Vi, ,kad bi ih, bil9, morali, hi niCi i razbojnici, kojisu raskinuli sa svimostalim
b~ti vicllji'Villa.rrrl PO: sebi,} Ila osnoyusvoj'\1 jasnoce s~eto:n,moraju da drZ,e mathi oobomveru i pra-
poznati sviIna. Ali tirneistinitost i ppuzdanost ,D.'l0'- VllaJeclJnakosti, jer inace ne hi mogli dJa se,odrZe
ralnih principa. nije nimaloumanjena, kao SID ni na okupu. Ali·.hoce Ii ikozatoreCi da oni kojizive
istini1;()st i pouzdaI1ost pri!lc;Ndl1 .su, triugia tro- od! prevare i pIjacke imaju, ui'odeneprincipt'; prav'"
ugIa j~ruJ.ka dvama .pravim ugI9vim,a, ,nije w:nlJ,- de i istine, koje priznaju i prihvataju?
nj.ma time sto se zna da. to~je j;ako oCigledn? ka,o 3. "Taka ih ljudiPoricu u ptaksi,iplZk ihpri-
tyr'dnja "Cclina je' v~a!l=g{)d'~", i da Be S. tjrtf znaju u mislima."; odgQv()rnatCi.Jprigovor ,M?,"
n~~ .sv*o tak:0lakQ~ahs1<:@ti.PovpljnQ je zda 6e neko primetjti dal>~oniusv.()ail1:1duh(}vima
da ta' II1oralna' pravilamo/W hiti dokaza.Ila;. :<:l'lto Wectltno s1~zll ¥a., onim ·cernUprothll.'"€Ci.Iljihova
smo mi sami krivi ako nismo dobili pouwan<> zna- praksa,Ja odg(}varam:::Brvo,uV~ksam sinatraodi!l
nje 0 ujima. Medutim, neznanje tih pravila koje su Ijudsk:a. deIIl najbqIji, tumaCi njiho'Vih:rnisli; no
pokazuju mnogi ljucli, i SP01"O saglasavanje sa nji- p<:Jst<> je sigumq ,i:iapraksa ve9ne1juiii, kao i ot'\'o--
ma, oCigledno diokazuju dia.'9na nisu urodena, i cIa rene izjavenfIdh od njih,dovocieu ,suninjl.1ili
se nece sarna, bez trai€ll1.ja, pokazati Ijudslrom po,- negiraju ()veprincipiO', :ne:moguce je ondJa,da. po-
gledu. . stoji ,neko s:veop0i3te slaganje 0 ,njima (P<l,' .makar- i
2. , Vera i pra'vda: nisu Prindpi koje bi prizna- i311Irl°rnfdu odrastim.lju<:l!ima); akad toga liema."
vCl-U svi Ijjtdi. ..;.. Pozivam ()IHo koji bardonekle J?O-o ,onda Be ne moze~akljuCiti cIas,ll0nj. UTod€,ni.
znaju istoriju, coveCanstva i. koji su, 'VideliIIlli1(), lli'ugo , vr10 Jecudnai l1eraZ),lrnna pretposta:Vk"a da
sv=ta va.!l g,vog d<.>rna6eg ognjista, "<lir kazuima Ii postoje urodeni praktfeni principik{)jibi f1~~ra...
uops'te takvil;lmoralnihJ?rincipa s~ kojim,abi se z~vali.sam<) :' kOJ;1temp~jLPraktii\Dt principi ii.Q-
slagali svi Ijudii. Gde je taprakticna, istin.<l, k()ja b~ Rlvenlod PflT{)qepostoJezai:o<qabidielQ'Valif rrio ...
hila opStepriJnlje~ab.ez~u:mnjii bE!Z pitanja,kao l;'l1j l.1. doyoditi d90d@ovarajuceaikcije,a netekdo
st!;>- .bi ffio-rala bitiprii:t1ljena lil{o je urodeIla? Prav- s~ktilat~vnog priznqUja dIE< su istfuiti; fllfce se .n~
da, pootovanje ugovora izgleda da su to stv'ari ~azJi~uju oQ)spf):!tulativrrih nac~l1.PriZnajerrlcla
sl1 k()jirna se ,slaze v~na 'ljlldL9rnatraSIi) <lirtaj .Je pnn:dla: usa'liila coveku ,~Jj.1l ta$rerom i odvrat-
princip v1ada. 'cak i u lopovSkinijazbinama idru- nost p~ nesreci; to su zaista 'llmqleJ:liprakti~~
46 47
principi, koji stalno delujU i neprestanoutis:r !la one najevrsce pravilo morala, temeIjsvake dru.-
Bve naSe aJtcij e, kao sto i odgova.ra r.rakti,CPll-r; stvenevrline, da "covek trebadJacini drugomono
principhna. Njih mot.emo naB. ~ s,,:u;n li<m~~~ sto zeli da drugi. Cirri njemu", nekome lro to nikad
svim vremenima, om EU postOJ:am lsveopsti,ah pre ni;je euo, a sposoban je cia razume, neee Ii oni
oni predstav1jaju sklonol:'ti apetita.ka dobru, a n.e a dJa to ne bude nimalo besmisleno, moB. da zaI'i-
otiske istine u razumu. Ja ne poneem cia pOS~oJe ta: a zailto? Tzar neee onaj kojt mu je pted1oZio
tendenqij e prirodno 'lltisn'llte u lj'll~ke. d'llhove, ~~a to pravilo biti obaveza:n da mu dokaze njegovU
itna stvan klojes'll lj'lldim,a Cim .poen'll da osecaJu istinitoot i razumnost? A to jasno dJokazuje da. to
i :z;apaZaj'll, pnjatnf.!' i dru~~ koje .su im::eprij~t: pravilo nije modeno; jer kadbi bilo takvo, za
ne; stvarikojima suskl<:;nl 1 stvan oo.k9Jlh bez~., . njega se ne bi ttaZio nl davao dokaz,nego bi g;a.
ali to uopste ne govoriu kor~st, ne~:urode~h Ijudi morali (BIn ga cuju i razumeju, 'Ii najma.-
oti~a u dJUhu koji bLpredstavlJali prmclpe znanJ& nju ruku)" prihvatiti i priznati kao neoporecivu
, regulisali nas'll praksu.Takvi'llrodeni otisci u ra..,. istinu u koju se ne moee po,sumrijati.Prema tome,
~tunu timene samodJa nisupotvrdeni, yee j.etO jasno je daistinitost svih tih mQralnih pravila
dokaz pmtiv njih; jer kadbiP9Stoj~li?~otis. ci zavisi ad neceg' ptethodnog .iz cega onamoraj'll
ad prirodeutisnuti u razUffi, J:a0,prmClpl t nama, biti izvedena,a.tonebi bilo takOkad bi onabila
mi ne b1smomogli cia ne~pa=nokaklo om stalno urodena:, ili'bar sama po sebiocigledna.
deluju 'll nama i 'llticuna nase :o:anje"b«sika.(),S1f. 5. Primer sa pridrzrwanjemugovtJra. - Dasl:
oni cirugiyti~'ll na ,vplj'll. ~aPfp.t, I'r~~Yt:laJ'llcl IJudi mOiTaJu pridir'Zavati uguvora koje s'llsklO'"'
pili, to je svakako veliko i nepobitno prtivilo mo-
st.aIne izvore,lIIl:0tive SVlh l(l'lslhakClJa, 0Jl sna7
zan POl1s'f;rek nepr~~o O'p>e6aJ:n0 ., . ., '. rala; pa ipak,· ako ,zap'itan1o nekog hrueanina -
4. MOral1!~-m 'ptavilim7J. pottebO:1tJi~doktIz.; koji, kao ta1l:<lv, veruje da pOStoji sl'eea i n~eCa
ergo, ona nisuuroaena. __ Jos,jE!d<q1t?21<:;!5zas~, u drugom zivQtu -,zasto Covek treba dll drzi svoj'll
ja sumnjam U In<l kakye uroq€'Ilepp.nc~J?€Jeste ~ ree, on' ce k!1() l'~zlog navesti ovo: "Zato sto Bog,
sto smattaIndJase. ne' maze post<lYlti mJe~Il.o fIl'<>- koji imavlastnad· veenim zivotom i srnrcu,zah~
raIn?' pravilo. a,. da: iSovek ne bi. In0ga,,? spravolIl teva to od nas." AlI.ako za:pitamo za razlog nekog
ttaZiti raz1oi$za: nje,ga; a. cia BU ta pravila 1-W0deIl.1l HobzQvog pristalicu, on ~eodgovoriti: "Zato sto to
iIi bar sarna P9 ~ebi ?Cigledll1.a, 1;raZ{;njera.zlogti zaht'eva javmJSt, i sto ce vasLevija1:<lnka~ni.tLako
bUo bi seSVittlsnteSfio i1>€,smisl~o; jersta:l"? I1r o;:- tako ne cinite.'.' A cia je to pitanje bilo po,stavljen()
deni pril'lcip mora n'liZno. bitt tilkav da l(Jeg?V}l nekom starom paganskom filowfl{, on.' bi .,od,g<>-
istinitostne treba dJokazivati i daza nJegovo I'D'" vorio:"Zato sto bi dirukcijepost1.lpanjebilonepoe:.
hvatanJe nije potreb~ razlog. Cov€,k!l koji.bi ~e steno, ispod IJ1.l~kog dostojanstva, suprotno vrlini,
raspitivao illl sve sttane dianad€,:;a~Iog :l:,as~() ~~. tom najveeem 5avr'Seootvu Ij'll<:iske prirode."
nemoguce da jedna styar iPo,'>t<>Jl 1 .ne P?stoJ~, 6. VT~ina nailazi na sveopste, odobra7.'anje ne
smatrali bismo.. lis~niIn. zciravepameh;Ta~. stay zat(j iito je uroCt~rJ{I.vec zato !lto je k01-i;na.. - 9tu,-
objasnja,,~ i dIokazUjesam sebe, inik2kaY..<lr!1;¥t da .potice svaona velika raznovrsnost misljenla
dokaz nfjernu P9treban; ()naj ko razume l'eCl 'k0;Jl- o mocaInimI'ra,vilima, koj~ Se moze niiCime<tu .
rna je taj stay i~~zen, prihvata g~ 0cllnal1 s.arrnm Ijudima.j a tam:isIjenjazayise 00 roznihvn>UI-
tirna ako to odniah'neUoCini' msta ga nika,d vi~ sreee koje oni 0cek!1ju ilipostavljaju seb~kaocilj;
n~InoCi nagovoriti' na .to. Ali ako postavimo
i Dzon Lok 49
48
, "'.'00' "",e bibilotako kadbi moralni principi punoJs~e,.vee .~atramo !:i~ su nJlnova 40ela
~iliSV~rod;iri,nep05red!nOutisn1;lti u nll;k ;duhOVe tumam n]lhoV1h misli, on4a eemo videti dao .
bolljmn rukom.DopustaIn. d.9. Je .post~JanJ~. boga u. sem .ne ~stuju ta pravila baS takp j~o,JC:
OCigled'l1o dokazanom: toliko ?8-cma, 1 da Je po- msu Oas SalSVlm livereni u njihovti izvesnoot i oba-
kornost kojumu duguJemo toliko saglasna sa sve-- v~QS.t. Veliki moraln..i princip "CiJ:li:te kao StO
tl06cu wna, da velikl. deo ~ve~~a poovedo- ~ooete dB. v~ma Cine .drugi", ljudi vise hvale neg6
Cavataj prirodni zakon; no lpak nushm da ;~eba "'t:o. ga 1?fakt:UQlju. All krsenje tog pravila ne mOZe
priznati da, neka moralna pravila mogu na1C1 na bIti veclRorok nego sto bi bila Poucavatidruge
vrlo Siroku saglasnostk<>d covecanstva ihez po- daono ~1J7 moralno ni obavezno pravilo; a o'V'(>
znavanja i ,primav~nja istinskog temelja morala,' ~go bl bllo smatrano ludim i suProtrllm onorn.
koji moze dJa ,bude'iSamO volja i zakon onog boga mteres~ k.offie Ijudi Udovoljavaju kad sami krl;e
koji vid[ coveka i u tami", kojidirzi wruci nagrade i' to pravilo. Mozda. ee, ipak, biti napomenuto dJa
kazne, i iroa dovoljl1o rooei dapozo~e na odgov?r- nag S9.~est odiyra.ea od takvih prestupa, i dJa se time
11OIi>t i najoholijeggtesWka. Jer bog Je pe:razdvoJ~o mvr~uJe unut!'a'snja obaveznost. ifvrstina. tog
povezao ,vrlinu i opStus~u, '. ti;ko <:ia~ JeJ?rak~1~ pravila. .
kovanje wline nuznozaoCuYaPwdirustva.1<>pi:9 8. Savest nijedokaz nekog uro(tenog .1'17.0-
korisno zasve .one sa koji.J,na krepostlm .covek )IDa
posla; zato nije pikakvo ~ud.(l s1;(> svavk9.n~sa:x;o
n:n1am
Znog pravil~ . ...., Na to jaodgovllram da nesum-
u to da..mnogi. ljudi, ia1l:011emaju nista za~
priznajeta pravila, nego 1h I prePOrucuJe IVeli,gt plsanou .:"VO]lm srclroa, mQgu ipak,onim istim
pred iliUgima, jer je ~guralldae~ njernu hiti I:?'" putem. kOJlm :Io'laze 90 saznanjadJrugih stvari,. dO<5i
risno ak0 ih dirugi budu, postoyali. Ak,q. on uzdlze do pr:t~yatanJa nekih moralnih pl"avila iuveriti
kao sveHnju nes,to elje bi. gaZenj:e i oskvrnjiyanje sa ~ nJ1ho,,:: .ob.:veznost. Drugi opet1IlO gu doCi
uniStilo njegovu bezbedpost i$~gurnost, oPda 01'1. ~ lS~g .mlsIJ~n].a put;mr vaspitanja,drustva, i
moZe dla ,Cini to i iZint~resakao i iz uy~ja. prrhvatanJ~ obJca2a svoJe zenyje; takvo "lVerenje,
Mada timenije nista oduzetood Qi?g1e<ine veene rna kako bllo steCeno, posluZiee uvek da pokrene
i morB.'!ne obaveznosti tih pravila, iz toga ll,e ipak ~~. r~d ~~vest, koja nije nista drugo v€j5 nasemi-
vidi dla spoljasnje lju¢!kopri:ffiavanje tih pmvllll. slJe~le 1~1. sud 0::n?!l'aln0J.ispravnostiili neis:prav-
na'recirna n'e dOkazuje da su ona l.Il:0deni prin~ nosh naslh Vlastitlh akcIJa. A ka<'(J pi sayestbila
cipi;' stavik, time nije dQlmzano Calc Pi t? <:la ih dokaz urodenih pr~ncip{l, ondla bU suprotnosti
ljUdi u s€ibi, usvojim dUhovin1B ,prlhyat!J.ju ~ao ~o~le .biti urodeni principi; jel'neki Ijudi,m.ad,~
nepovrediva praYila svoje prakSe; jer mi vidimo, ~aJu lS~U usmerenost savesti, cine 0119 st,o. dtu.gi
da mnogi IjudJi,. zbog. lienog in:tere:'a ~. potreJ:;a lzl:>egavaJu.
ovog Zivota, spolja priznaju t od0br~vaJu ta PrIL'"
vila dok svojim dJelim.a jasno dokazuju cia VTlo 9;. PTimeri. .zZodela. kojaljudimsebez gme
mal~ l:l1isle na Zalronodavca koji ~.h j~ pl'OPisao, saves.ii. '"\ No Ja ne mogu. da VidJim bko bi ~je
i na. p,aka0lt(lli je' odredio za~u onima.koji dan covek mogao davedro"i samopouzd9.flo pre-
?tUp{l ta mO):'alna praYila ~ad bi onabilauroctena
ihprestupe. .' . ..; .' . '. •.. 1 u~zana.u nj~ov dJlIh. Pogle<iajmo sa11JJ()neku
. 7. Ljudska' d~Ia1U.ls '/1,perav!f1Udd pra1JI1~
vrUne nije njihov unutraiinji princip. - J\ko ne :u-nuJu kOJa plJaCka ~ad, .i vi@J:ll0il1lali Ulljih
primamo,iz uetivosti, izjave veCine ljudi kao ~ ikakvog shvatanja i smisla za m.()raln~principe,
50
••
61
no W%lasavaju svecima vade takav Zivot clia pri_
ti ma kolika .zlodela Cinili. stojnost ne <fuzvoljava Coveku da to isprica. Oyd.e
ikak.v~g .:rat:kab ~"ve: ~ilovanja, tosu zabave Ij1;lda izhooim U vezi s tim ie<ian
pas'U& i2; BaumgartenQr-
Ra2JbOJP-lStv:a, u IS 'od kazne i prekQl1"a.Zar IllSU
koji 5U 9iQ'\?:1i slobod:: e i to najcivilizovanije, ked vog Putovanjq,knjige koja se nf.mo'le 1$0 naC:i"
postojale Cltave naClJ ' d .., nil poljima oil na jezikunak,?me je objavljen: lbi(sc.prqpe
,. "h J'e izlaganje deoe,a pogln"U aksa BeZbes in 4egypto)' vidim'Uil sanctumunuTlt Sa-
....OJI . . , divl"ih tivotinja, bilo stalna pr. . ' racenicum .inter arenarum cU,muZos,' ita ute:z:
gladIi ill odal h.J ·1'. n·.a ilipreilrorevana k.ao 1
. to tako mo· va Je .' ," danas U
rar- wtero matns prodiit, nudumseqentem. .Mos. est,
1j!, t= ,~:te' deee.? Zarne stavljaJu JOS 1 • .. ut didicimu s, Mahometistis! 11,t eos qui .amentes et
uanJ·e ~ ~ ..• ' 1 . . ZAJ'OOno sa nJl~
_1.,' _ zernlJ'aroa. d€Cu U grou0V'e. _~.vv1' ·ili·' sinerq.tione Bunt, pro sanctis colant et ve11,erelltur.
n~'.
. , ak' ova umr1a u J:"-&~u, . bumper e~ eosqut cum d.iu vitam egeri'/!,t,inqui'/!,a-
hovo~. maJ~om, 0 Je ki toboznji astro]og 12-:
ih UnlstavaJu a.ko s8f~.ne recnomzvezdQirn.? ill tissima,m" voluntanan~ demum pe1'1,iten-ti.am eitpa.,
jaM. dJa &U l'oden<} t""; n;s bi" a 'u ill i2;lazu bez ttpertatem, sanctitate 'lJenerandos a.~putant, .Eiu.sm~ ,.
zar neIna mesta gd~ IJllP u ci'it~lje kad ovi <J!o.;. di vero genus hominurnlibertatem qua1ldam effro-
ikakve gri'le savestl, SvoJe ~? U jednom delu enem habent,d()rnAJs quas vol'un~ intrandi, edendi,
stignu izvesno doba ,staros . . Ii da su neme- bibendi, et quod tn<Ljus est, c011.cumbervdi; ex quo
Azije, bolesnike za kOJe se
Civi iznose joo 'live van m~ . ' P
k mlS
olaZu na zetnlju
. da»()-
concubitusi poles· seC'lfta fuerit,sancta simiZiteT
h~betur. His ergohominibus, dup-t vivurot, magn()s
,. '1 v •vetru 1 newemenu , •. exhibent honores; mortuisvero. vel templa '/Jel
i ostavlJ8.Ju lZ.~.:z rnilosrda1 pokopavanjeZive mon'!Lmenta. extruuntap-tplissima, eosqu,e contin-
ginu bbe:.}~~ skrUpula obicna je,~:var ~~ gere' ac sepelire maximae fortunae. ducunt ,l0c.0'
deee ,. matra hriscans]dnl,
M' elacanaroda kOJl se s . . S K&- Audivimus haec dicta, et dicendaper interpretem
m~ ' d I' dti J'OOu sopstvenu decu. • a Mucrelo· nostro.lnsuper .sanctum illum, quem
!Ina 1 mesta g ~ JU, . 'decU, da bi ih po--
ribi su ob~~a:,ah ~lisf<tk;~:~·de Ia V~a pri~ eo..Zoco vidimus, pl1.blicitwrapprime c011l.me~dari,
tomutovili 1 pOJe ' d J uPeruu tovili eum eSS(3 hcnnin,em .sanctum, . dipi1J;um, ,ac,~nte
namk31ko su ,ljU:~ ~~i~v~jim.ropkiniama gnt(]jte praecipuum;' eo . q11,0d, nee fe11l.ina:"'UiTl~
i jelJ. decu. ko]u, 1 nalo'lnice zatu svrhu); ?- ~ unfJ'lfa.m . ' esset, nec:Jlue'1'()rum, sed· tq.tiJt;'!Lmmodo
asellarum concubitoT" at~uemUlaTumP Jos '/Jise'
(a nJID.ksu 1 ~a~s~ile sposobne da radaju, 1 nJif is~ tak.vih sWan o tim V'aj:n~ tpTSkim.svec:jm{l
te maJ e ne, ,I , TupinaIIlbo smatralo Je
bi ubili i POJel~,5_1:1eme k izvJ:"Se osvetu i pojOOu moee se naCiu pismLl):'jetm Dela. Vale od! 25,jal-
dare doCi. U raj -'0. ve . :r
sto . viSeb svojih'eneP::XJa~lJa:
' leme ne zna ni
To p boa nikalwu
nuara 1616, . GdJe•• ~u9nd~ ti urodenI principi pray":
de, pdboZn(h~'ti,.Za.hv<g'l1~,praviCn,gsti, nevin9$ti?
v· pnznaJe nikal;:vog "a, • OdnosnOi gde je onO'!1veopsteslaganjekojeilas
za Ime ozJe, n b _",.6 LJ'udIi ko,je Turd sJ.l,lZbe-
religiju, nikakav 0 r~, . ,. .. ubeduj~ cia .PQI'3toje takva l1rodena pravila? PoSta
,,' . ,',' . ' -,. ,.:,"._ -", ..... '-C'," _,',
--,---"-"--
1 Gruber ap1£a Thevenot, deo IV, str. 13,
, Lambert ap1£d Thevenot, str. 3B,
, Baumgarten, Peregrin, m,: n, c~P. 1, SoU-. 73.'
Tamo (tj. kod Be/ba u Egiptuj videsmo jednog sara-
• VoSSitlS, De Nili Origil1e, cap. 18, 19, e"nskog sveca. kako sedi, go /roo od majke roden medu
pesiianim brezuljcima; Kao .to smo doznali, muha~eaanci
• p, ' Mart" Dec. l. ima:!l1 obiCaj rIa lj1£de Iwji su rnaloumn! i nerazumni .tuju
• Rist. des Incas, lib" I, cap. 12, i obozavaju kao Sveee, StaviSe; smatra}u svetima i do~
• LERY. cap. XVI, slx. 216, 231.
53.
52
da oni iroaju neko strahopoSWvanje prema njemu.
sedyoboji z~W 8W tm..ul,Uodi,~traju~~ma. Ni. nemoguCe je zamisliti da bi ceIa jed!na nacija
ubistva u d'1oboj1,1.~ se:
l:lez gn~e savesti..' 1 ne
saxnoto. vee se u mnogIm mestlma neucestvo-
mog1a da javno odbaci i porekIle ono za sta Svaki
od. njih p()uzdano i nepogresno zna da j~ zakc>n;
vanje u' :tome. smatra na~v~lll.sramotozn· .Ako jer takobi to moralo biti kad bi zakon bio od
p6g1edJamo po svetu' da VlO=Q lrl-,de. kakVo1. ]e&U, prirode utisnut u njihove duhoye. MogucJ:lo je cIa
videeemo daom n.a jednom lll€stutrpe gnzu sa... Ijucili katkad javno priznaju morama pravila U
VEsti zbQg ~stllis~ri koje ~, :na l:1irugo:nl koja u svojim priyatnim misliffiil, ne veruju, samo
mestu, smatraju zaslugom. . ' ••.. zato da bi OOrzali svoj ugled i steklipoStovanj~
10. Ljudi imaju supTotne ,praktic.ne principe. medu (mima koji ta pravila =a.traju obayezni.m.
_ Onaj .ko pailjiv() prouci lstoriju. coveean!?tva i Medutim, ne moZ~ se .zamisliti da bi C€lo jecina
objektivno p0'gleda sto CD:1'e! razna ljudska pleme- Ijudsko .drustvo javno i izriCito p()reklo i odibacil.c>
na po svetu, moCice d ll u~vr~i ~. bi St ~s~() mo... neko pravilo kadJ bi oni USyojim duhQvima: nePo-,
gao naCiWkav mqralpl pnnc1p•. Ili zq.ytUslitr•Wkv~ bitno i sigurno znalida je to zakon; a ne bi im ta-
moralno pravilo . koje nije negde oID!llovazeno . 1 ~wd: mog1o biti nep<>Znato dasviljudisa kojima
osudeno opstim 'stavoffi citavih ljudslcih tliustava ~Ju posla zn~jlJ. to isto;i Z!'lt6 bi s.e. Syaki od J:ljih
Cija su prakticn:a misljenja ipraYi1a.~iv9ta.P()t.Pu.-; J:mJao cia naV1.l~ cd stranedrugih .sav onaj. prezir
no suprotna pravilima,i.misljenjip;a d~g:Jh (1Z;U- 19adenje sto ga i zasluzuje oovek koji se jayn,o
2let¥: cine samo ona moralna. praVlla kOJa su ap- 06'Jrice coY~n06ti, COyek koji rerneti pozn~ta i pri-
soMno neopl1odnadJa pi g,e .druStvo odria1o l1a rodna praVlla 0 pravom i krivom, i kojizato i ne
okupu; a i •.ta se obicnozan~juII odnCll;1ma maze biti smatran necim drug:irn, veeotv9rehim
izmedu razliCitil1. d:rusta'1a ).. .. • . '. ..• nepri~~~lje~ :rr:ira~srece drugih. Kad bi. makoji
11. Citavenadje odbizcUju.ne~ moralna pro> prakticlll pnnClp bIO uroden,~mda bi svako IllO-'
vila. ...... Oydie ceJ;1€ko IIlO~<J.'T,igoYQriti <laCinje.... rao znati da je taj princip pravedJan i dobar. Pre--
mea d'a Ijudi krs~ prayila .ne OO~:qlje da ih 1).7 rna tome, pretpost;:wka da hi cele nacije mogle i
po~naju. D?pustaxn da taj prigov?J:y<,\zi ~mo g4e recju i delom, jednoousno i jedinstveno negirati
Ijudi prestupaju zakOn. $li~a se ne odri cu ; ~ ono za sto svaki odinjih zna cla je na osno\7U apso--
gde strah od sI'alllOte, p~k~a, ka!?!le, pO<1qlzuJe lutno nepobitnogdokaza isti~to, pravedJnoi dobro
- takva pretpostavka' bila .hi u najmanju ruku
stojnim. stot,anja. ion!! koji ~u qUflo ~i'V~H na?od'Vr.a~ni?im protivrecna.To nam dovoljno pokazuje dia se ni-
"i.,otom pa se na kro.:h' 'Vol;rao 'poka]aZt ipnhvattZ, .8tro- j~no. pravi10 k<.>j: Iju?i bilo gde krs.e, ito po
ma§t'Vo.' A ta1<'viljudl uzi'Va]u ta.""o goto'Vo neogl''1?,ICe71U
slooodu: mogu da ulaze usvak1f ku<lu•. 4a jedu, da pt;u. pa 0P1itoJ saglasnostl 1 lIZ Javno odobrayanje i dopu-
cak I da polno opU"; a aleo iztog.op.stenja pr(Jlza~e ,Porod, stenje, ne moZesmatrati urodenim. Ali na taj pri-
i on.e smatra .vetlm. Tak'Vlm l]udt111a, dok 8U ZWt, uka- govcxr moramodgovoriti jos neilto.
zu;uda.kle velike poca.f;'i; a ka,f' umru,poflizu im rilmJ 12.. Vi kazete, Cinjenica d11l1judi krSe pravi10 ne
hramove ili spomenlke. i d.d:e da je ~'eoma sr~Cno ono
mesto gde .u bora'V.ili 19de." polcopan!. S'V~ §to ]e (} tome dokazuj:e dB..im jeononepoznato. SlaZem se;ali
trcl>al<J ,.eel <luli smo odnaseg MUkreI~prilko tJlmaca. a:ko W pravilo, bilo gde, Byi od recla saglasno krse;
Cult smo uz to do. ;e ta; s'VCI%kOgaS7t;0 'V14e\l. na!om onda je to, kafum ja, dlokaz da ono nije urodeOO.
mestll. jaVtlO h.Va!je71 IZtla4 s:"ih fl1"Jlgl~•. kao s'Ve!! b~atl Na primer:uzmimo rna koje odi onih pravila ko:ja
sId i izv'1tlrildno po§ten co'Vel,; I to zato §tq 'IU]e nt¥:,
op§tlo nn:Liellll'7t;O.~lsa de¥ma, 'Ve6 s,"no sa mall~n- Sou najoeiglednije izyediena iz Ijudskog uma I:koja
cam<> i mazgamal .' .
55
54
najbolje odgovarraju prirodnQj sklol1CJ'Sti vee.ne zagrvbnog ~vota. Jer OOev1dn.o je sarno po sebi
Ijudi, pa je zato samo vrlo malo njihbilo toliko da 'krSenj:e tog pTavila u 0Y0TIl. ziyotunije praceno
besramno da ih poiekne, ill toliko nerazu:tn!).o da . kaznom, 1 dla ono (pravil.o) preffi!J. tome nema sna-
u njih pllsumnja. Alro se za ije<in.o tak-vo pTavilo g1f' zakona. ,11 .O'llim zt=.ljama gde je <>pSta praksa
mo~e pomisliti da je cd prirode utisnuto, nijedino, sy~tnanJerIlu. Ali te ideje (koje bi m()["ale sve
cini mi se,· ne hi moglo polagati vise prava na uro- blti urodene,*0 je ~akva duznost urc4ena) da-
aenost nego avo: "Roditelji, cuvajte i volite svoju leko su odurodenosti vec po tomesto ih ne roo-
decu". Aka k~ete eta je to urodeno pravilo, sta ze'mO naei 11 jasnOIIl i razgovetnom 9blilru ni kod
time podrazumevate? Podtrazumevate eta je to .').vakog ::cenog ~li misaonogcoveka. al--..aITholi hxi
urodeni princip, koji podstice i usmerava delova- e~rogZlvj)l?"i a 1 ana medu njima kojaizgledia kao
nje svih Ijudii u svim prilikama; ill opet, d!l. je to
istina ko1u svi ljudi imaju u&nutu u svoj UJ::;l,
~aJ\'er'o~a~lJe o/0gena (misl na ideju Qoga),
.1 stv,an illJe takva. Mislim da ere usledecen). po-
nn
i koju prema tome Bvi znaju i prihvataju, Ali to iPavIJu. to P9~tati .oCiglednQ svakom .razumnom
pravilo nije urodeno n:i u jednorm smisluod ta dva, I,.'oveku.
!'Tva, rani~e iznerenim primer:ima ve'c sam ..do- •
1.3. 1z svegastoje receno mOiZemo Cini mi s·ej.
. , ' .... ~'. ..., ....." " "0 .. .. '." "," ........ ...... • •• ,.. .. ••
kazao da ano nije princip koji utic~ na delavanje s~ s:-guI11oscuza¥j~citi@ nijedlnO. pTavilo koje
svih Ijudi; .a i ne m()["amo lei sve OJO Mingrelije l]udi ~ g~ SWnOtl Sa opstim dopustenjem krse,
i PeTUa da bismo paim primere onih koji zane-. na n:9'Z.e b;tl smat:arw: urodenim;jer nemoguce jre
cia pI l]Ulll, bez shoo ill stl.'aha m1rnoi samo'llVe..,
maruju, zloetavljajj,l, pa cak i unistavaju svoju
decu; niti treba dia. giediaIn9 na to ka<> na. krajnje
zve:r;stv'o n€ki.h divljih i varvarskih..
. naroola, kad.·.
rs no 1p::sili p'ravilo ~a koje b~ (1?-uZno,. ~o je uro~
f_no):w-orah. nepobli;no ;z~ati. 9apotl<;:e .odJ boga,
znamo da je izlaganje nevinede~, bez ~=ti > da ,cebog SlguTno k:!lZmtltaj prestup taka da ~
68 69
se pravi urodeni princ:lpi mogu razlikovati ad osta- m~o razloga da pomisJimo da ona donose mnogo
lih da bih tako izbegaogreske u tako vaznoj stva- ideJa sa sobom na svet; jeru njih nema ni hlljma-
ri 'uz toliko nmootvo razliCitih naeela za koja se njeg tracka rna kakvih sredellili ideja, osim !l1OZda
tv'rdida su urodena. Kad mi to bude pruzeno. onda n~kih bl~ih pojmava 0 gladi, zedl, toplini ine-
eu I'a,dto prigrliti te stavove kaQ dobrodlosle i lmri- kim bolovuna koj-e su mozda oseeala u utrobi; a
sne; a dotle neka rni bude dozvoljeno da s'kromno najdialje su 00 njih ideje vezane sa izrazima od
sumnjam uta, jer tle bih rekao da je sveopsta sa- kojih su sastavljeni oni opsti stavovi koje smatraju
<11asnost (jedi.na oznaka koja rni je pruzena) dovo- urodenim Principima., Covek nwze Videti kako ka-
Ijan znak da bih na osnovu njega mogao dia izvrilhn snije ideje postepeno dolaze u njihove duhcJ,Ve i
izbor i uverim se u neke urodene principe. Mislim
dia iz svega sto je I'eCeno nesumnjivo proizlazi da
to sarno one kojima ih snabdeva iskustvo i zapa-
zanje stvari sa kojima imaju pOsla; ito nas doyolj-
ne postoje nikakvi prakticni principi u kojima b~ no uverava cia, te ideje nisu nikakvi PTVobitni za-
sa sJagalisvi ljudi" i da prema tome ne postoje m pisi urezani u duh. • , ,
urodeni ptinc:lpi. . . 3. A.1{o uopilte postojeurodeni principi, onda
Je lzreka "Nemoguce ie cia ista stvar i postoji i ne
postoji" svakako utodeni princip. Ali roMe Ii iko
Glava. IV pomisliti, i da li ee iko reei,;ja sU nemoguenost i
identic~oo:t urodene ideje? Da Ii,au to icleje koje
JOS NEKA RAZMATRAN.TA U VE;lI SA UROl'lENIM poseduJe 1 dionOSi sa sohom na svet celoooveean-
PRINCIPIMAI SPEKULATIVNIM I PRAKTICNIM
stvo? Da li su to prve idieje' u dece, da Ii one pret-
hode svim stegenim ideja:tna? To bimorao biti
1. Principi niS'U uroc:ieni, a.~o nisu. 'U'/'oc:iene
ideje ~oje ani sadrze. - Dasu oni koji hoCe clia haS ~lu?tj kad bi one bile u:N>iiene. Di Ii dJete Poseduje
uvere da postoje urodeni principi, umesto SW, su IdeJe nemoguenosti i identiteta pre nego ideje be-
uzeli te principe kaa celine, posebno razmatrili d'<t log iIi crnog, slatkog iii gOrkOg? Da Ii dete na
love ad k:ojih se sastoje ti stavovi, mozd~ tada ne osn oVll znanja tog principa zail"ljucuje da mleko iz
dojke nema vise isti ukus kad je na bradavicu na-
bi imali smeIostl da poveruju u lljihovu urod~
nost; jer ako ideje ad kojih su sastavljene te istine trljan pel ell? Ako dete razlikuje svoju rna.iku od
ne bi bile urodene, anda nistavovi sastavlj;mi od neke strane osobe, i nju voll a odI stranca hezi cIa
njih nebi mogli biti urodeni,nitibismo ih mimogli ?f.IS
li. one to Ci!)i na, osnovu stvarnog znanja, Prln-
mati ad rodenja. Jer aka ideje nisu urodene, onda crpa ImposS'lbde est idem. esse,et non,lisse t ? Odn()l-
suo, zar duh upz-avlja sobom i odreduje svoj pri-
je duh morao ne~ovreme?iti.~ t~h p~m..cipa; stanak na osnovu ideja koje jos n Posecluje ? Ili.
prema tome ani msu urodem, vee dJoblveru lZ ne- t
~; razum izyod!i zakljucke na osnovu principakoj~
kog drugog izvora - jer gde nema samih idJej~
tamo ne moze bltini znanja 0 njima,ni slagarlJa J?S ne. ..zna 1 ne shvata? Naiivi "nep}0guCnost"i
"ld~ntknost" oznaeavaju ideje ~oje su jako dalelro
s njima, ni bilo kakvih, izrecenih i1i~ljenih,. sta- ad toga cia bi mogle biti urodene, adnosno dQnese-
vova 0 n j i m a . , '' ne sa sobom n.a svet; nuprotiv, meni se cini d8, eo..
2. Ideje,naroCito one koje pripadaju prinCi~
pima, ne Tadaj'U ,se, zajedno sadec0";t. -: Akopa.... • Nemoguce je da ista stvar i "";"toji i
p,,~1.l. ... ""'" ne postojL
Zljivo pogledamo novorodenu, diecu, rmaoemo vrlo
70 71
vek mora da ulozi :rnnogo truda i pafuje da hi ih sle toga on nece biti tako neskroman cia misJi da i
peravilno f=irao u svom razumu: daleko odi ro.~a on i svak;o drugi, pa cak i deca, imaju od prirode
da ih dOiI1osUno sa sobom na svet, one su toliko neku jasnu idieju 0 tome. .
udaljene od; decjih misJi dIa cemo, ?-ver:en san:, na 6. Ideje 0 ceUni i delovima nisu urodene. _
osn<:»Vu ispitivanja naci dIa ih nemaJu III mnog~ 00- Ispitajmo sada onaj matematicki princip, da je "ce;-
rasli Ijudi. lina veta nego dlelovi". Koliikoznam, i <:>n se ubra.-
4. Identitet nije uroaena ideja. - Moo je Jd~ ja medu uro<1ene principe. Mislim dase on mWe
titet (da uzmem samo taj primer) urodena :deJa, smatrati tak:viIIlsa isto toliko ["~oga sa koliko i
i prema tome tako jasna i oCigI~na ~ smo Je SVl svaki drugi; a us.tvari nilro ga neCe smatr<tti tak-
nuzno morali znati od kolevke, Ja bIh onda voleo vim, kad se $8.1l1O podseti dasu ideje lroje on sadr_
ella mi neko od sedam iIi sedamdeset godina objasm Zi, celina i d e1ovi" po"tpuno re1ativne; a pooitivne
dIa Ii covek,stvorenje koje se sastoJi od ~ulle i ~ela, ioeje Kojima one neposredno i pr...vilno pripadaju
ostaje ish covek kaell mu ~e te:~lZIDen;;; cia. ~I. B': j~u prostiranje i broj, prem!lkojima BU celina i dieo
Euforb i Pitagora, koji 8U = h ~stu .dusu, b~li :sti reJativni pojmovi. Pakle,ako su. celina i <:lL"O
covek iako su ziveli na udaljenost~ od nekoIilro urodene ideje, onala i ideje prostiranja i br9ja lnO-
vekov'a; i da Ii je,ouaj petao, koji je takode im~o raju biti urodene; jer nemoguce-je ilnflti ideju 0 re-
istu dullu bio isto sa njima dvojicOIu? Iz ovoga ce lativnOffi pojmua da prethqdno nenwmoklejuo
se mooda'videti da naSa ideja istovetnosti !}ije tako stvan na koju se on O<:J.llOsi, na kojoj je zasnovan.
odiredena i jasna da bi se mogJa smatratl urode- A da Ii su ideje- pmstiranja i broja. od prin.xle- ure,,:
nom. Jer ako te urodene ideje nioo jasne i razgQ- zane u Ijudske duhpve, to stavljam na razma...,
vetnetako da ih svako zna i prirodno prihvata, tranje onima }roji zastupaju ura;teneprw.cipe.
onda ~ne ne mogu biti nooioci sveOlpstih i.nesym: 7. Ideja bogostqvcmjanije urodena. - Da "bog:a
njMh istina, nego ce neiZibez~.:sta;In~lza~vati treba lltovati" to je ueButnnjivo jedna od najveeih
neizvesnoot. Jer valjd!! nece svaClJa IdeJa 0 ~den istina ~oj e je ljucJsJti doh kadar cia primi, i, zasJu-
titetu biti onakva kakvu ima Pitagora i hiljadle.n.i:,- fuje PrVo mesto meq).l s'>llnW'a[cticIlimprincipi-
govih sJedbenika; a koja je ond::'pr~va? KO;la Je ma; ali i ona bi se mogJasmatrati .uroetenom sarno
urodena? IIi zar postoje dye razliCite ~deJe 0 lcien- ako bi i iclieje boga ibq.gostovanjaI:lile UT'Qdene.A
titetu,obe u:rodene?, ",... da idejakoju" oZ,nacava iz:raz ,,®gostovap.je"n.e
5. Neka mko ne misli da su PItanJa 0 cov§'- postoji ).l dl€cjemr?ZU1Ilu, inije UI'€'Zalna u duh ocl
kovom identitetu koja sam o'V'de postavio, Sattn0 njegoVog. prVJog J?Osi;anka" - s. tim ce se,mjslirn.,
prazne spekuJacije; a Cak i da ~u one SaInO to, i to sloziti svako ko zna kako je malo i medu odraslim
ljudima onih koji imaju jasa;n Lrazgoyetanpojam
bi dovoljno dokazivalo da u lJudskom razumu ne o tome. eim mi se da nema nistasmesrtije nego kad
pcl$toji ni.kakva urodena idieja .identiteta. Ako. nt;~ se kaze da je debi uroden taj prakticrti pniIncip _
pocne malo pazljivije razmilllJati 0 vas:kT~enJu 1 0
tome kako Ce bOOanska pravda. posI~~eg diarta da "boga t;reba st(}Vati" - a d!l orta.'ilistovre1Ile ne
dovesti na sl.td one iste 00000 koJe su crmle dobro znajuu eemu ,se~stoji to bogoMovanjekojeim je
duznost. Ali o;stavimo to.
iIi zlo u ovom Ziv<Ytu, da bi stekle &reCti. ~livnes:eCu 8. 'Ideja. bog~ nije urdaena. Ako ~e za ijed[}u
U slede6em. naCi ceda nije lake odrediti sta Je to
isH Covek, <Xmosno u cemu se sastoji identitet; po- id¢ju moZe pom;islitida je UT<J4ena, ,to se. 8vakakl?
:rilI;JZe, Sl11.Ilogo razlogapOInisliti Z<t jdJejU, boga; jer
73
tesko je zamisliti kako bi mogli postojati urodeni 'reda a!eis!i' f~-idi NaVare~oya ~abra1tft putO'/)(1.11,ja,
moralni prlncipi bezurodene ideje obogu: ne IP-Q- s'(: 1, I Hzst~ma Sultus. Smen:;~um.) A akopazIji,..
zemo imati pojam 0 zakonu i 0 obaveznooti po- VlJe pogledJamo Zlvote I rasprave nekih ljudi koji
stovanja zakona, a da nemamo pojam ozakon,Q- nisu tako daleko od! nas, imacemo moZda i sUvise
davcu. Osim ateista koje spominju stan pisci i koji razlo~a za b~jazan da i u civilizovanijim zemljama.
su zigosani. u analima istorije, zar nisu moreplovci mnogJ. nemaJU bgs tako jak1e i jasne otiske l:x>zan:"
i U ovim novijim vremenima otkrili Citavenacije, stv~ ~ svpm dJuhu, i da zaljenja na ateizam koja
u zalivu Soldanijel, u BrazilijP, U B9randaju3, na se cUJu sa pl'0povedaonica nisu b~zpod1og.e. Mada
Karipskim ostrvima i.td., koje nemaju mkakvP-g to danas bez stida priznaju Samo neki pokvgreni
pajma 0 bogu, nikakvereIigije? Nikolaus del Te<:o, qedr:t ci , mi b~o 0 ~<mle ¢ulivii3e i oddrugih, kad
u svojim Pismima E:x: Paraqua7'ia de Caaiguarum IJudima n.e bI zavezhrao jezik:e strah ocimaca vla-
ConversionepisE> ov(}: Reperi eam gentem n'UHum 7..~ iIi krlti~~~suseda;·a.• 1l:ad bi bojazall od: kazne
nomen habere, quod Deum et hominis. animam sifJ-
nificet; nulla sacra habet, nulla idola', To flU pr'.....
III sr.ama bIla uk1()njena, om bi isto takootVO l1.0
ispc:yed~!i .atr-izarn reCimakao sto .gaispo:ved<J.ju
re
merl naroda klod kojih je nekultivisana prlroda svoJ1n1 .zlvotom. .
Q,.~tavljena sarna sebi, bez pOmoCipis:tnenosti i disci- . 9. No i bd bi svi Ijudi u svim zi'!'IIl1jamairnal'i.
pline, bez oplemeIljivanja )ll!letnostima i naukarna. poJam q bOgu (a istarlja nam lmzuje suprotno od
Ali mogu se naei i dlrugi narodi., koji su uzivalisva toga), i-Z toga ne bi slEOcilIo da je ideja 0 njemlJ uro--
ta dobra u vrlo velikoj merl, pa ipak nemaju ideje .dena. J IOT i kad bi svaki Ilarod znao ime bozje i
ni znanja 0 bogu, jer nisu <,llovoljno usmerili na to lmao bar Mkolikonejasnih pojmova 0 njemu to
svoje misli, NE> sumnjam cia Ce i 4rUgibiti iznena--
deni kao i ja kad cuju cia· Sijamei spadJaju medu ip~ nebi dokazivalo da su ti ptljmovi Prirodni~ti
sCl. u duhu,ka-o sto ni cinjenica da su reC! vatra"
takve narode; no neka pogledaju sta () tome kaZe
ill "sunce", "vrucina" ili "braj" i idejek;je one
bivsi poslallik francusk9g kralja u toj zemlji",koji 0:zn8:cavaju, tako opstepoznate i.prihvaeenemedu
i same Kineze ne smatra milia boljim", A .ako ~ IJu<llma, ne dokazujei dJa su te.. ideje urodene. No,
cemo dta verujemo La LUberu, misionan u Kini, pa s d!ruge strane, odsustyo togimena, ili nedootatak
cak i sami jezuiti, kojinajvise hvale:IGneze.S1a~ tog pajma. )1 ljudskbm diuhu nije doka-zp:rotiv po.-
se svi do jednoga i uveravaju nag da su prlpacl,ni¢ stojanja boga kao st<icinjeruca davelikLdeo .co.-.
sekte »Ueenih", koji tame pred~tiJ.vljajupart:ijurui vecaz;stva nema nl pojma ni rem za magnetne do-
vlasti i koji se drie stare kin€$1l:e religije svi od l~azuJe da magTletne pos.toji;ili kao soo Cinjenica
1 Rae apud Thevett\ot, str. 2. da mi 'l1emamonikak11ih ideja. Q razlicitim vrstarna
• Jo. de Lery, cap. XVI. ande4l ili r.;lzumnih biea. iznad nas nije nikaka.v
a MartLnJere, 201,322; T!=y, 17, 545; OV'ing't<m, dokaz da takya. bi6;l pe ,~toje.• r..judi. s~, nairne,
489, 606. . snaex:ev~ju re-chpa pu~m :z;ajedniCkQg jezilaulvok
, Relatlo Tripleo; de .rebus Xndicia Caaiguarum,. 4~,
70. {Na§ao sam da to pl€'me riema nikakvog imenakoje zemlJe, I .zaton~mogu jz~ .dia. uz naziy~oIJip
bi oznacavalo boga i ljudsku duSu; uz to ,nemajuni- s~ari .~?je i~Iljihoya. Qk()lina. naj(';esce .spq;rnln,je
kakvih sye'tinja, nhkakvih idola. - Prev.) pm:r;e. I nekeldejep,njimf;l; paaIt()Jei;a.kya idjeji'!
• La: Loobere,Dt( Roya1Lme de Siam, tome I, C8JP. IX, praceI);R predstava.gl2 Jz~n()Sti, .v~1iCWe,. n~giz~
sect. XV etc.; cap. XX, se¢; XXII etc.; cap. :lQ{II, sect. VI.
• Ibid., <to:tne I, cap. XX, sect. IV. etc.; cap. XXIII, van;rednog, ak~ je Pra~ bojazani eab:tWu~ost,.~()
74 75
ena 'Ucepljuje u dJUh strah od fP80Iutne i neodo- reei dla u svetu nerna o.sobe koja ·bi imaI!t pojam 0
Ijive sile, onda ce s,?, Qilla uMiko dublje urezivati bogu a da n:erna pOJarn °
"atri.. Kad bi kolooija
i vise siriti, ~ito aIm je to idejakoja jeu skla- male deee bIla smestena na neki otQk na kojem
du sa opste:Ijudskom svetlosCu uma i k?ja priroanO nerna vatre. siguran sam da omne bi irnali niPo}-
prcizlazi izSveg .na&eg znanja, kao sto je i<ieja j:}oga; ma ~ ~oj ~tvari; ni imena za nju, rna kioliko da j €'
Jer u 8vim de1:im.a stvara!llja pojavljujusei:a¥0 ona mace opstepnmIje:na i poznata u svemu osta-
jasno vidljivi znaci izvanredne. rnUdr9Sti i . morel, lorn svetu; isto tako, .001 bi vermramo bilidJalekopd
da svako raz)imn() st\>'dlrenje,~o Sarno hoce dla .oz.- rna kakvog imeina ill pojma 0 hogu, sve dokneko
od njih The bi upotrebio svoje misli,na.ro da istr~i
biljno razmisli 0 njima, mor;:t,dJoCi •. <liP. otkrica .po-
Za'nstva; a 1Jti$J8.j koji otkrice takvog Bicanuzn? por~dak stvari i njihove uzroke, sto biga lako da-
mina dUhoye svihk:oji su. bar jednom cull 0 ve-Io do pojma 0 bogu; posto bi on to pren€O na
njemu t<JHko je veIik, 1nosi sa sobamtako ffi!l0go druge, sam njihov urn i primdinasld0nost njih0vih
misli i saopStenja, da memizgledaeu:dJnije stQse m1s.Ii doprineli bi dia se taj pejam pro.siri i ocirZi
mogu naCi Citavi narodi toliko Zivotinjs.ki. da ne-. medu njima. .
maju ideje 0 bogu, (Ilego 8ro bibilo ka<i 'hi se naSli 12. OdgOVOT na tvrdnju: "Bozjoj Mbroti odga.-
ne1ti koji ne bi irrmli pojma 0 brojevima iIi 0 vatri· vara da svi ljudi imaju neku ideju Q njemu, i zato
IO.Cnn j~ imebqitje jooanputspwenuu> l.t im je on pr:irodno urezao tu idejl~".. ~ Medutim.
nekom del1.J.sveta,kao izraz kQji OZll<lCavauzvise- neki dokazuju da i'e saglasno sa bozjQll:'l d9'brotom
no, rnocno, mudro i nevidljivo Eire,. ondasetaj da on. urezuje u Ijudske duhove QZ11ake i pOjmove
pojam, zato sro jeu skladil sa principimaroravog o seb, a ne dla ih ostavlja u nu-aku i su111Il.ji Qotako
razumaisro je Ijudtima u intereswdaga cesto sPo- knlpnoj stvari; (Ia bi on time takOde obe~bedioclla
minju, nUZIlJO,.sve vise si'l7,i i· preniO$i nas'V'e dJalje ga .tako razuman stvor kao sto je co"ekcasti i
generadje. lpak,opste prihvatanj~ tog.irnena,i pOstuje; na osnoVlj toga zalkIjucujese da je on to i
uCinio.· . , . .
anjenicadia. i onaj nemislyCi doo ooveCanstvCi..d90-
biva tim p1Jtem neke nesavrilene i nesigurnepoj- Ako taj argument :b:n.ll ikakvu dokaznu sn8Jgu,
move 0 .njeinu,: ne. do1l:azuju dia je ta ideja ur<J.'- onda on diokazujemnogo vise negosto bi hteIi oni
dena,nego samo dasuoni kojisu je otkrili pr;:t~ koji ga primenjuju u ovom$lueaju. Naime,akomi
vilno upOtrebili BVO} urn, zrclorazmisIili q,l.iZrOci,.. mD,zemo zakIjuciti cia jebog uCinio za Ij'1ide sve
rna stvari i pronaSli njihoy lzvoc; apoilW su Qncla. fifo Ijudi :m:iJi;;Ie da je za hjih najbolj e, i to zato stO
manje rnisa.on!iljudi primiIi od Iljih talk:o zmiea- to odgovara njegovoj dobroti, onda ce time biti'
janpojam,on nije vise' mogao nestatt dokazano ne sarno da je on urezao1l1judske dJil.;;'
U. To je sve.<sto bi iSe moglo zakIjuCitina hove ideju 0 sebi, nego i dia.. je tanto UPi&ro·jasnim
osnovu ideje bOiga:, kadbi ollia posrojaIausvi:in slovima Bve 8ro Ijudii treba da znajll ilivertrtuo
Ijudskim plemeninla i piIa. opstepriinljena OQ •~€~ njenJu i Bve fito treba dJa cine ako ho6e da pofiruju
Iih Ijudi u sviIrl. Z€m1j~. OpSt~ priznavanje boga~ njegovu volju; k,ao i to da imje d1ao voljuiose-
Ju,
po mom tniSljeIl .~.id€$.Ije od tog okvlra; a ako eanja koji .!;u u saglasnosti s tim. SvakoCe, naraV'..
no, misliti da je za Ijud;e;bolje tako, n.ego datrai~
D:i: to dokaziYalOdaje i<))ejaboga urodena, on~ bi
time biIo~o&l.jeiidi:ja vatre isto t l1ko znanje 0 bogu pipajllciu rnraku,kao8t6 sil .pO
ul'Odena, jei':m:iJi;;lim dasesasigurnoSCu moze recima sv. PavIa CiniIi svlna.rocli ,..
(Delaapostolska;
;,_, ;_ .• ,.... ·'c." ::
76 77
sJdh pojmova kakve imaju :fIotentoti koji tamo
XVII, 27);bolje nego claim 6eV'olja. sud:n'a. sa ra- ilive; a dJa je vircizinijski kralj AI><X'ankana bio va-
=mom, i· prohtevi sa duznostima. Rllhokatolici. spitan u Engleskoj, on bi md'alJa postao l.].cen teolog
ltaw da je za Ijude najboljedJa nazemlji bucie je-
ill <:lobar matematiear l\:ao i rna lroji Englez· tog
da.'Tl nepogresivi sudJ:ija svih sporoya, i da to prema
zvanja, jer je SVa razlika i=edu. njega .i nekog
tome oclgovara bozjoj dlObroti; i cia zato takav su-
dija i postoji. Sa istotakvirn razlog()rn ja onda ka-
obrazovanijeg Engle-zau tome stosunjegove spo.:.
sobnosti de-lovale u ()kviru nat:'ina zivota, obieaja i
zeln: bolje je. za Uucle da i svaki covell: budenepo-
pojmova njegoye zernlje, i nisu nikad bile uprav-
gresiv. Mislim da je vrJo dobar ovakav argument:
"Besltrajno mudd bog ucinio jetako, i zato je 1fIko ljene na neka dialja i drukCija istraZivanja; pa ako
on nije imao nikakve idleje Qbogu, to je biJosamo
najbolje". Medutim; smatr'am cia pokazujemo mal?
preteranopoverenje. u svoju vlastitu. mudr,ostako zato sto se nikad nije bavio JnisJima koje bi ga po-
vele do toga.
ka.Zemo: "Ja smatram to najboljim, i zarl;o jebog
tako uCinio". Povezujuei to sa ranijomte!ri0rn' ~3. Razliciti ljudi imaju razliCiJteideie 0 bogu.
uzaludno je na takav n.acin dJokazivati cia . je bog ~ Kad bipostoja1enek:e ideje ).tr€zlllllel.l Ijudske
to uCinio, kad liam pouzdano iskustV'o dJokazuje da. duhove, onda bi.smo,i po.mom misljenju, mOrali
on to nije uCinio. Ali iako Ijud1i nemaju takve pr- s razlogom (J.cekivatidatubude i!:'leja Q covekovom
Yobitneotiskie znanja, iIi idJeje urezane U dJilh, StvQl:t'itelju, kao beleg koji je bog stavio nasvoje
boija dobrota ipiikim nije uSkraeena; jer bog je de1o,. da bi upo:wrio coyeka na njegovuzavisnost i
snalxleo Coveka sposobnostima koje su mudoyolj.. duznost; i da bi se u toj ideji pokazali prvenc.i ljud.,
ne da otkrlje sve'sto mu je·potrebno za njeg9v~ skog znanja. Ali kako ~kasno otkriva kodt diece
ciljeve, i ja ne sumnjam da el.]. dokazatida cove'k rna i traCaktakvog pojma t A i kad ga nademo taIno,
maze i bez urodenih princiPA, pravilliom upatre- koliko on vise.lici na Inisljenje i pojarn decj eg uCi-
bom svojih pri:rodnih sposobnosti, postiei pozna- telja, nego 8m predstavlja pravog boga! R:d pazlj!-
vanje boga i sve <irugo sto mu je vazno. :posio vo posmatra napredak decjih duhovll. ustieartju
je bogobda.no Covekii spOsobnostima saznallja kak- znanja,uvicieee da na njihov razUm ostavljaju
ve danas pooediuje,on nije mOTaO, zbog svojeci(j... najveCi . utisak oni predmeti sa kojiIna.se najpre.i
brote, da· mu joS i usaduje 1.1. dlUh te uroaen.eprin- najprisnije susreeu, aod nekih drugihnete naei
cipe, isto kao 8to nije morao da gradi zanjega kUce n! haga. Lako je primatit! da se njihoveInisli sire
iJi mostove, kadmu je vee daourn, ruke i materi- samo llkoliko se dieca upoznaju save&>mraznovr-'
jal; a neki IjudJ:i u sv-etu, iako bogati, ne:rn:ajuni sn0i3cu culnih predimeta,zadrtavaju ideje 0 rijima.
ku~ .ni mostova, ilisu vrlo slabo snalxleveni. nji- u pamcenju, istieu vestinUda ihsastavljaju, uve,..
ma, dok drugi opet nemaju nikakvih idejao oogu cavaju i kombinuju na razne naCine. Xasnijeeu
ni moralliih principa, ill ih imaju, ali vrlo rdave; pokazati kako.oni tim putemformiraju u svom
u oba slucaja to je 7..ato sto se oni nisu potru'drlli duhu Ijudsku idJeju.o boZanstvu.
da iskoriste sJl'(lje bogatstvo, syoje sposobnosti i 14. MoZeli sepoInislitida su IjuQslre ideje<o
snage za te ciljeve, nego su .sezadJC>voljilisa mne--- oogu njegove vlastite oZnake, znacj urezaninjeg<)- .
njima,obii,!ajimai stvariIna kakve .81.1 ZR1;E>kli U vim prStam u njihove duhove, kadmividimoda
Sy()joj zem1ji, ne traZE-ci nistayise. .DasmQ jaili i Ijud! u istojzem1ji, sltiZeCi se istiIri imenolllbo~a,
yi bili r9denLu:wllVU Soldanije; verovamo ni n.aoo imaju onjemu sasvim razliCite; Ces]<osuprotllei
misJ.i i pojmovi ne bi otisli dalje od onih Zivotinj-
78 79
nes:kIadne ideje i zamis1i? To sto se oni SlaZutl .. .15" Aiko.a:u re~u.da 81..1. :rn.udri Ijudd,svih fi8,,.
imenu ill ZV1J.k'll reei ne dokazuje da imaju i 'll'FQ- G,LJs 1..1.vek l1llahpraililrte pojmov€ 0 jeclinstyuibe-
den pojam 0 njem'll. s!;:onacnosti BozaJJjs,tva, js se stim, gla.Z€:rn0 . Ali ta
15. Da Ii s'll mogli i~ti istinit ili prihvatljiv tYrdnja ()n~13.,pryo,isklj~cl1jef!;veo.i>stu saglasnost
pojam 0 bozanstvu oni koji su oboZavaJi i prizna- 1.1 sv~m'll osun 'll nnenuj jer- pos~o }e takvih m'lldri,h
vall na stotine bogova? eim s'll oni priznavali rna y'l1 :rr1o.
d1 maLo, m¢dajedan. na hiljadl.1, tit op-
i jedtno boza,nstvo vise od jedinog, to j,e, vee nepo.' s,tost Je vr10 usl!A;. drug-c, izgl~da ,:mi da j-e time
'!:limo svedoffio da oni boga 11e poznaj'll; i to je dJO- jll$PO d?kaz'iTh?\.da naji!J.olj~ inajpravilniji IjudslJd
kaz d!a oni nis'll :i1naIi istinit pojam 0 bogy, jer je iz p'(J<JmoVl 0 bogu nilSu ,bili urezani" vec steC011i .ml,.
njihovog pojma bilo isldj'llceno jediootvo, beskJo,.- i5l ju, meditar;i.j0m,.i pravilnom. upotrebo/n Ij'Lldskili
nacnost i vecnost. Ako tome jos dodamo njihove sJ?Ps<;-bnosti ;naime;, mudI"i.. i razboril:i Ijtjdi 1.1 SV€,tu,
grube pojmove 0 telesnosti, izrazene 'll njihov:b:n. pl.'aviln0'lUi brj,zlji'!l9nJ. 'llpotreoo:rn svpjih misli. i
'SJiOkama. i prikazivanjima bozanstava, zatim lj'llba- llma , POptig+lsupravilnepojm[)lyeo' tQ;j'fiekaoi 0
kanja, zenidbe, isparivanja, pohote,' svade idrtige <lr.u;girn ,stv~~a; dol{, su leniinerazumn~ Ijudi,
niske osobine koje su oni pripisivali svojim bogo.- d¥ldmb:roJ~Jl. '~d, ovih~ ,.pre-uzeli svoje: poj:rn<l''iI'e;
vilna, onda svakako neeemo moei da m.is1imo da 1:l11o~~'Lv~! 1Z. opstetradQcije i yulg<iJ:;nih ideja,n"
je paganski svet, tj. najveci deo coveca!1Btva, imao razbIJaJuCl W'l1ogo g-lavu 0·, njiill.a.. Akoie •dakli;
'll svom duh'll takV'e ~deje 0 bogu kakve im joe on ~1?ravcl<,nc> sina"tr'l,ti da· je poj<J,ffi .0 .1.>O,g-U.'llToderi
sam dg.o, zato sto nije :roeleo, da pogresno m.is1e 0 :01l.to§tol su gloi im~ ,svi m¥dri Ij1!di, 911:da 5e i vr,.
JJij,emu. A QUO s'VIeapste '81agall1je, tako mncgo upo- }in<, mQI'a~:ma1rati').lrBE!exW1'l).; je:rr i .nj¥S'tl.tn;'ek
trebljavano kao diokaz, moze 0 uroden;im idejama POlS'PQJo~valim:Udiriljudi·. • ..... ,.. •.... • •.••
dJokazati samo 0'\"0: da je bog u=ao u duhove . 1.6. ;Tak<:y je~Cjgl:"clip-obiosl'll~ajsvih:pagaa:l~;
svih ljudi lroji govore isti' jeziksamo svoj.e ime,ali !'lil ;u J€'VJ:'eJ}, hn.,s'C?Il'l. Imul)¥11!ed1l.nci,. koji pri_
ne i idJeju 0 sebi.; j€T' i ani Jjudi Imjis'll se slagali zr:aJu :>am.o ]>edno.g boga, iaL.lco.ispo>v~'tiaju tudJo:k-
u imen'll, imalls'll istowemeno krajnje razliCite t:1nll 1 brm'll s~ dana.}lC€ Ijv,de pravi1'l).pojmo..
pojmovoe 0 stvari koju to ime OZhaeava. Ako oni
kazu da je ono mniOStvo boza.nstava koje su obo-
VJ;lJ1~ o. bogt;l, rusupo,stiJgli m da im.. svi 1judi I3teJ.i;-
n.u lSte i pTavilnoe P?jmpv~ p. njemtto :Kad bl1>rno
zavall paganski narodi predstavljalo samo figura- ispitivali, kol1ikoljismocaki mea'll rurrna naSH talc..
vihlrojizamiSljaju. ~ogp U oblik1J cQyel>:all:al1:o s€>cii
:tivne naOTre i=azavanja razmih atributa tog coo-
shvatljivog biea,ili raznih delova njegove provid-- na nebU;, i1i imaju razne druge besmlslene i nepri-'
noo:ti, ja na to odgovaram: necu ovde da istraZu- kladne ~d~je .() nj€'ffitl ! Hriseani ka? i. '11urci:iffiali
jern kakvo je sve moglo biti njihQ!Vo porekloj ali stl m"J:1u sobo:rn Citavesektekoj,esu vatrenio tvr"
niko TIe molte tvrditi da je prost sV'et mi&lio, tako 0 dile i dokaziva1e da j€qozanstvo telesllo ida. ima
tim bogovima; a ko hoce da pogleda. Putovan.1e bi- Ij'lldiski oblik;. p:;l.•.. iako nlidJanasn@l~(> mEldu
skupa od Berita, glavu XIII (dla i nesporrrinjern ~obo~ malo njihkoji re·izj,~snjavaj'llza antl'opO'"
dlruga svedoeanstva), vidie6e da teologijiJ, Sijam<ica monlza:rn (jasam., d,odv,se;sreoIleke !rojis'll to
otvoreno priznaje mnostvo bogovaj ill, kako Opat ispovediGlli), ip;3ik verujem 'cia ce;onajlc0seprihvati
od Soazija, 'll svom dneV'l1iku Pt~tovanja u Sijam
(107/177), joo riJ,zboritijeprimeeuje,on;a 'llsustini. .; Uocl,g!iJlalu se isto ta:konaJaze .div',,!, odeljU<;a:
-, . Prev.
ne priznaje ruikakvog boga.
6 DfonLok
80 81
bude neka j8osnq, i jednoobrazna idiej80 <) njemu, uko-
da to ispita na9i mnogo Ij~di ~,;og. :miSljer;ia"., liko bi n~ slabe sposobnosti bile kadre da prim,e
meau neukitn i n€o:brazovamm hriscamma. Udit,e . tako neshvatljiv i beskonacan predmet. Ali kako
saroo u razgovor sa seljacima gotovo svako~. uzr:ac-' nasi d'uhovi u svom pocetku nemaju tu ideju, koja
sta. Hi sa mladim Ijudima gotovo svakog staleza, bi im bila najpotrebinija, to je razIQg da se jako
pacete videti da oni d()duse imaju cestou ustima posumnja i u sve druge urodeI1e otiske. Moram pri-
bozje ime, ali da su pojmovi kojeoni p:r:unenjuj~'!,~ znati da ja ne mogu cia nadenJ, ni.ied8on (ukolliko
na to ime take cudni, niski i jadni. cia mko ne bl. mogu dia razaberem), i zeleo bih da me drugi oba~
n'log:ao pomisJiti ni da su ill nauCili od nekogra- ~ veste ukJoliko oni mogu.
zumnog ooveka, a.kaJnOli dia im je sam bqg ureza{)i~ 18, Ideje supstancije nisu 'U-roitene. - Prizna-
svojim prstom takve idleje, .Ja ~od-e nt; vidim ~a... !~ jern cia postoji JOB jedna iqeja kloja bi bila od opste
sto bi bozja dlO'brota moral~ blti manJa zato sto;~ koristi covecanstvu kad bi je imalo (a opSte ron€'-
nam nij.e snabdeo diuh idejama 0 sebi, ak() nije.~ . ~ nje tvrill cia je ima); a to je idJeja supstancije., koju
nja zato sto n~~ salje u svet n:eodeve'!la tela, 1. s~~@ mi nemamo i kfogu ne mo.zemo stem ni culnim opa-
se ractamo bez poznavanja ma kakVe umetnosti Ih :, zanjern ni re1'leksijom.Da je primria htela danas
vestine. Mi irnamo.sposobnosti· lfojiffia mozemo PC}- ),j
emo,
snabde- nekollll idejam, mi bismo SVakakio zelelidia
lltiCi sve to, pa aik:() i:pak ne prn,tiz Ofl'lda je to to bude ona idejalmju svojim sopstvenim spooob-
zbog nooqstatka marljivosti irazumnos-ti u. na~'.f~ nostima ne :rooZerno steei; nas'U.prOit tQlne,posto ta
a he zbog njegove hJedovoljne d()!b;ote. Dl.i bp,g P9Z
stoji to je isto taillo siguI11? kaoli.Ul~_~::_~:lProStnl?? 1i ideja ne moee doCi. u nail d'Uh onim ptltevima kfoji-
rna doJaze druge" Clnjeruca je cia mi nekJu jasnu
uglovi na preseku dve upravne n,l]e J"""'~.vl.i:-' '" ide]u 0 toTIl€ i nemamo; pl'ema'torne, reeju "sup-
ki razurnan stvot" koji. je ikadiskrtmo podm:eo dla ;~ stancija" tni ne olZnacayamQ niSta osim ·neke'neo..
ispita istinitostta dV;i stavl.i' Iho::ao se s~oc~ti ~ nji.:,;! d!redenepretp()s.tavke 0 ne znamo ni sami cem't.l
rna' ia1ro nen'la sumnjeda posIDJe mnogt IJuili kO]ly (tj. 0 necem 10' cemu n€lna1l1O' pos.ebnu, odredenu"
ne ~naju ni jedM ni drugi, jer msu nikadi usmerili • .•:~ pozitivnu ideju) a SID smatx-arooza'substratum, ill
svojemisli tim praycem. AkQ s~ nekOlTI 1lvidi dlCl podilogu, omh ideja koje znanw.
to nazove SV~{)pstom saglasnosc1.l. (a to je najdalj'7 .I' 19, Nijedan stav '!l-e maze bitiuroClen, jerni-
tacka do kfog,e saglasI101St :mO'z~ iCi},j{1 mu to ra~? .••~ jedna ideja nije t~roitena. ~ J\iLa ilta. tnidakle g<)VOI-
dJopusUun.; ?li. takv:boa.·s;<J"eoE~ta s.a?~a~nosoniht
zuj,e da je i~eja . ga - """am h"eJ8J. 7:
.ne dglok.
u. 0,<)
j" rili 0 urodemm principima, bilo urod:eni:rn bilo
prakt1eniro, smatrati cia su neki s.tavovi uro<ieni
- UTodena. ,.\.! mada idej,e 0 kojima oni govOl'e ne- mogu ni !1q koji
170 Ako ideja boga nije uroaena, '!l-ijedna dru~ " n.aCin bili urOdtme isto je toliko ve:oovatno kfo.liko
ga ideja ne '1J1,oze sec smatrati uroaer:om,. --: ~~ 'I i tvrditi da neko itna U dZepulOOfunti, ada u
da iz svegareceno~ o6gledJl1o pTOlbZl8.Zi da,l~e]Cl'i~j isto weme nema ni jednog penija,silinga,. krulJ,e,
boga nije urodena, iaJ>;:opoznavanje ogfl preps a,;,:c .il ili rna leakye druge monete od koje ta s1l1na m<Ji['8o
Ija najpmodnije Qtkri&: Ijudisk9g ~TIla; a k,ad ]'7, biti sastavljena. Opste prihvatanje. tihstavova •i
to tako, ja sm"tra:m da bl seo~da.tei8'tro mogla .sima ; . pristanak: na njih uopste ne dokazuj,e. da 8U iqeje
trati urodenorn. ijedna drug-a lde]a; JeT kad bl bO'g\l; :i=a.'tene u njima urodene; j eru .• mnog:i:tn sluCaj~...
hio ure-zao u Ijudski razum rna kakav.otisak. rna'! vima Ijudi ce se nuZno sIoZiti sa.re6ma kojeizra'"
kakav znak, najprirodnije bi bila orekivati cia ID Jil' zavajus[a>ganj,e ill n:eslaganj,e idiej80 koje oni znaju,
6" 83 .
32
bez obziTa na to !tako su st€ilclj te idiej-e. Sv,ako ko raJnije u duhu jeste ono sto, razlikuje seea.nje· cd
ima pravilnu idieju () bog'll i bogostovanju sloziee svih drugih nacina miSIjenja. Ideja koja nijebila
se sa stavom "Boga treba po.stovaii", ako joe izra~ zaopaZe'l1a od druha nije ni hila udubu. Sve ide}e
Zen je2ikom koji on raz,ume; svaki. razuman covek koje s€' nalare u dubu ill su aktuelna zapazanja,
koji 0 tome do'sad nije razmisljao bi6e sutra sp:re- ill su bile aktuelna zaPaZatrja, a sada sU u duhu na
man da to prihvati; a ipak 5e moze sa sigurnoS(-u taY.E.V nacin da putem seeanja mOgLl opet postati
pretpostaviti da milioni ljudi ni dana.s ne pooeduju aktuelna zapaZ81l.iC\;Kadl god pastoji aktuelno za,..
ni jednu od te dye ideje. Jer, ako dozvolimo cia pai:anje neke ideje he:;; B€Canja., onda se ta ideja
divljaci i veCirna seljaStva imaju tdJeje 0 bogu i pojavljuje kao potpuDO nova i ranije nepoznata ra-
bogostovanju (marla covek neee baS lako pOVler~ zumu. Kad god pak seeanje i2Jnese neku ideju u
vati u to ako pocne razgovarati snjima), ja ipak aktueITan vidokrug, to biva sa svesC'U da je ona bila
mislim da ih deca velikOim vecinmn nemaju, i zato 'U U;.'11U ranije,damu ni:jepotpunostrana..Neka mi
tr-eba tek dla pocnu dia ihstieu posle nekog vreme- svako 100 urne posmatrati 1~ cia. Ii je to' tako; a
na; tada 6e takode poceti da prihvataji.l ouaj stay, zatim, ze[,eo, bih da vidi:m. bar jed/an primer da je
i poole 6e wlo maJlo sumnjati u njega. Ali kad 60- neko uspeo da oiZivi u S€~ju, kao ranije; po~atJ.l,
vek prihvata stay tek posto ga cUje, to !l'~ doka- neku ideju koja sesmatra umdenorn (i to pre negq
zuj,e da su ideje u nj€'l'IlU urodEme, isto kao sto, sto mu jebila ucepljena. naCinima ).roji cekaJsnij e
ako je neko roden slep (sa mt'enama koje ce kasni.- biti pomenuti); jer bez ta.kve svesti oranijem za-
je biti odl5tranje.ne), pa kad pI'og];eda 'sloZi se, na- paZan,iu ne:rnEl secanja - ideje koje, dolazeu duh
raYno, sa tvrdnjom da joe "sunee sjajno", iIi da je bez takve. svesti msu zapamcene, .ne d1O'laze iz me-
"safta'll zut", to ne dokazu}e cia je em im8JO urodene ID9rije, za ~jih s€' ne moZe smatrati dasu pre te
idleje {} SUnCU i sjaju, 0' 8afranU i zutam. Dakle, a1ro pojave hile. U duhu. Onosto nije u aktue1.IlOffi vi-
takva naknadna saglas;nost ne dokazuje 'dia su ideje d{)JrrugLl :iIi 11. pamC€'nju, nije uopste u duhu, jedf-
urodene, utoliklo manje ona ffioZe dbka2iati dia su :nako kao da nikad ni.ie bila ta.m0' Uzmimo da je
u1'ooeni stavo'Vi koji su sastavljenii od tih ideja. Ako rieko dete imalo vid doknijetoIiko ocJlt'aslo da je
nek,o TIna nek'e UJrodene idejoe, meJ,o bih zeloeo da moglo' poznavatii razlilroyati boje; ~ za.'tim su .:mu
Cuj em imje su i koliko ih ima. :tnTelle zai:v0riJe prozo'r€;, O!Uo jepl'ovelo oetrxieset
20. Nema uToaenih ideja u pamcenju. - Neka .ili ped€JS('!t god~na u potpgnO::m IIlTaku, i za to, vre-.
mi bude dopusteno da dodam i ovo: Ako postoje me izg:ubilo fV.ako ste'~anje p.a idieje boja. kojej~n~
rna kakV'e llI"odene- ideje, rna ka;kV'e idej.e u c1Iuhu kad !JO'-"edpvmq. T~aVje :bi? slui:aj .jednogslep'0g
o KOjima Qlll. momentano ne :m:iIS1:i, one onda mo- o{}veka sa kojimsam j~ r,azgovar8JO: on je kao
raju bi1i smeStene U paro6etrju, a otude moraju dete izg'UibiQvid od boginja, iinJ,ao je tako IDll10
biti iznesene na vid:iik putem se6anja; to j€!>t, ka,d pojmao;bojamC\ l>Bodaj~ roael1 slep_ Pitam. ~e
ih se setimo, moramo =ati dla smo ih ranije imali Ii iko tvrditi dC\ je taj cOlveR: ):m;aotada U sJ1oJ,U
u dJuhu 1<:ao peroepcije - inaoe Se s,eeanje ne bi duhu·vi~ iCl"ja..o bo,ja.!l}a. neg().¥ki ·slepae.OO
secalo. JeT' seeati se znaci zapazati l1JeSto putem rodenja? Mffilim da ce so€' iSvako sloZiti da ni jedan
pamcenja, odnosno. sa svestu da je to, bila mnije nl dr1Jjgi rrlsU im,a!l:i nikaikye idejeo bojama. Kad
znaTho ili zapaZeoo; MO toga nema, onda j'e ideja su Ilm.:rwene 0dstr"anjene, on stice idieje () bod~
[nova, a ne zapam6ena; ta svest daje ide:ia bila (kojih se ne seea) de novo, one dola:ze u diuh pu-
84 85
tern, njegoV'og obnovljeoog vida, i to bez if-akve relrno, postoji joo jedan razlog zbog lwjeg ja sum~
$vesti 0 ran;iJem poznavanju. Sad on !DJO'Ze d,a oZiy- njam da ISU ovi ill bilo koji prineipi urodeni. Ja
Ijava te ideje, cia ih doziva ,u duh :mad! se nade u sam PotpUfiOuveren da je- be$krajno. mudri Oog
mraik:u. U tom slueaju, posto sve te idej,e, 0 boja- stvorio sve stVari u savrsenoj mudmsti" ali ne
ma mogu biti oitivljene lrod nisu na vidiJ;:;u, i to moguda shvatim zasto bi trebalo smatrati da je
sa svescu 0 rapijem poznav;:Hlju, one &e nalaze on urezao u Ijudske duhove neke univerzalne prin-
'll pamcenju i za njih s,e ,:rowe l'eCi da, su 'll dub'll. cipe, kad ti takozvaniurodeni prlncipi, ukloliko
Time hoCu da katem o-vo: s-vaka ideja koja na~ sou spekulativni hisu od naroC,ite koristi, a ukoliko
lam u diuhu a ni}e aktuelno na vidUku, Hi:l.l""'" su pr:aktieni nisu saIni po sebiocigledlni; a nijedni
'll duh'll samo po tome sto se nalazi u. paro,ce11jl1; ni drUgi ne- mOigu se razli'lrovati od nekih dIl'U.gih
aako nije upamcenju, nije ni 'll duhu; a istina za koje sene dopusta da su llrod€'lle,Jel"
naIazi upamcenju, nju pam6enje moz,e izneti cemu bi morale biti vrezane u duhbmjim prstom
aktuelni" viddk samo 'lIz. zapa:Zanje ,da ona doJ,azi i4eje koje duhunisu jasnije od onih koje stioedoc-
iz pam6enja, to jest daje bilaranije po:zn<lta nije, ili se cak ne mogu ill razlikovati od njih?
je se sa,cia seCa1I)O. Rtema tome,akJo 'postc~joe Alro neko misli da.postoje takye urodene idejei
dene ideje, ,onda ()Il1€' IDor;aju biti ,'ll P~fi;:~6~~~ stavovi, koje se posvojoj jasnoei i korisnosti
inai;€ wypste ndsu u duhu; a ako SI1l u razlikuju od svega sto doJazi u duh spolja, stoon .
onda mogu. bitiqZivlj,ene bez ilGakvog Sp'YUas~lJ stice, tome valjda ne6ebiti tesko da nam kaZe koj.e
uticaja; i k,ad god dodu ).1 duh, dome su toideje, pa ce onda svako 0& nasbitikadar da
nd€', tj. prae:ene su zapazanjetn cia n1sru sa;sviim nove sudli da lisu one takve ill nisu: jel", ako postoj,e
zadruh.J izmedu onog~to se,nalazi, u. p am6en j'll takve urodene ideje i utisci, potpuno razli¢iti ad
er
ill u. dlUhu, i onog sto nije tam0 postoji ta staJna sveg ostalog opazanj,a iznanja,svako ce ih naCi
i bitna razlika --:-- da kad se-tamo pojaviono sto}lije u sebi. 0 dokazanosti tih, takozvanih urQden~h na_
bilo 'll PIDne:enju,()Il1o se 'llv€!k' pojavljuje ,kaiOix>t- oela veC sam govOI'io; 0 njihQiV'oj kar:isnostiimacu
puno JJ.()ViO i ranije JJ.,epozp,aw; doE s€' onq SID &e joB prilike da g<)V1Ori:tJ:l.. .... .
nalazi 'll pameenj'll iIi d'Uhu~ kadJ bUJdJe putem se- 22. Ljudi otkrivaju, Tnzlicite stvari zato ito
canja sugerisano, pojavljuje !lJ!e 'lro() %!'!!v<>' vee ~ao razliCito primenjuju svoje sposobnJOSti. T Da, zac-,
nesto sf,o duh tf.e,lsp u s,ebi, ~<ljll6i cia je railije kljui;im: neke ideje S€!J:]JameCiJ razumu svakog
bilo tu. Na taj n.e,Cin !11oZemJo pr:0V€T.iti da, ~i covekai neke vrs,te, istina, proizlaze 1z bi1Qo kakvih
duhu postoje neke uJ:'Clden~, ide-je pre llti§~ka 0I>~:-: ideja, eim ih samo duh spoji l,l stavove;d'ruge
zanj a ill ra.znJ:);s~jahja. ,Rac1o bih naSaoooy;eka lj:OJ1 istine rnogu da' budu otkrivene i prihva6ene,~
se S€tio ijedne takve ideje, bilo onda ka,d je d~ kad se ideje sredeJJ.e u Tanac pravilno up.=ede i
rastoo do upo~be runa ill u ma 1rod~ dirugo iz njih pazljivo izved'll: zaklju.i;ci. Neke odJ onih
prvih, zbQg njihovog taw, opSteg i laikogprihva-
.me' coveka k:0me op.>€ nisu bil€!!J.ove pqsl€ rodfO'-
nja~ Ako'neko rekne <:J;a u duhu PQstojeideje koje tanja,ljudi EU pooell pogreSno &matI-ati umD:€11i,..
nds'll u pamcenju, zelim da on to objasni i uCini rna; istina je medutimda se id;eje i pojmovi'llop-
shvatljiviim. • ' . , ' , ' . . ' ,' ," ste Xl€' radaju sa nama, haskao ni umetnosti i na~
21. Ti pTincipi nisu uToaeni; jeT SU oq ,male uke. Nase spoo01bnooti, dJoduse, otkrivaju .neke od
koristi iIi nepouzdani. ~ Pored I(NO.g sto,sam ve~ njih brne nego druge, i zato su te prve Sire prj...,
87
86
hvacene; ali i to zavisi od toga na kJe1ji naeil1. upo- Ziveti bez ikakvog PO~ma ° takvom Bicu; .a .a.ko
trebljavamo organenas,~g tela i moei nasegdJuha mu peko putem govora stavi takav pejam u gl<lvu
- jerbo,g je obdario ljude spooobrtootima i sa:"ed- ~xn .ce mo~da u to poverovati, ,ali akonije sam, t~
stvima od Cijeg nacinau.potI'ebe zavisi kakve cemo ISpl'tao, ;llJegoV'o znanje neee biti nistasavrse'llije
mi istine otkriti, prihva.titi i za,drl;ati. Vel.:ike razli- ,:d zna,nJa onoga lroji ):1i Cuo da.su triug41 'waughl
Ire u pojmovima koj,e rtalazimo medu ilj'Udima dc- J€dnaka dvama pravlm uglov.u;na,p,a primioto
laze otuda sto oni.,razUCito upotrebljavaju svoje na vern, ne, ispitujuei drokaz,tako, da OU'], nema
sposob!l.OiSti; doik iL~ki(i to veci11.a) zloupotreblja- sn:arno znaIl,je'oistipitosti tog stav8", v'€c daje sv;oj
vaju S'1oju moe saglasavanja, time stc primaju p~l.stanak kaJO. veJ:"0,v:atno mlsljenje; a da je par-
stvari na vern, iz lenolsti pedlvrgavaju svojeduho.. 211J1;-'0 ~~potreb1!o' svoJe SpOIS.ObIliOSti, qne ,bi rou to
vecldktatima i gospodstvu drugih, ito karl.se rad:! r:a.zJaSill1le ~ uCinileocigleooim. ,Ali otom~ samo
o dioktrinama kej,e bi Oin,i bili duzni dapaZljivo ~-;:r€d, to>li_~.o da pOkaZemkolikoJ:l,ase znanje za-
ispitaju, a ne slepo prcgutaju, vemjuei 11.a re,e; ~l ad pravJ.l~~ upotrebe O'llih mo¢i koje nam je
drugi opet prirnenjuju.s:voje misJ.i sarno na mali ~lr:oda J?O'~i1a, a kako malo zavis;i od onih ttr'o-
bmjstvari, upoz11.aju te stvari d0'1'Olj11l0 i Caksticu 0.;:'11]1 .p:::n:c:rpa~a JrOk senapl'aznopretpol$tavlja
ve'1iko ZIlainje 0 njima, ali ne 'znaju niSta drugo, do,; Sl1:!:?J:- ~y:un.lJudiml:lza.upravljanje;akadJ biti
jer niloodnistl pustili svoje miSli da se upUiSte u p:r1nqm bili u njima, Ijudi. bi ih morali 'zn'~ti· ,
Vb" 'b' ' . '"~ .' .. n, Jer
cem'u llnacre 'l.Ii tu; a posto ih ni]'edan C ,~.1.
' v
nekadruga istraZivanja. Na primer, da su tri 'U!gla
~l 'ti • .. -' ' . , ..,' ," CiOY""'- ne
u trouglu jednaka d'i7ama pravirn. ugloiVima, to je :" 1~, m, mQze tia .ih razlikuje odcIrtigih steeenih
istina ta);;o pauzdanak<lk;o sarno mcze biti, po mom lstlna; mQz€;:rno sas,y.tm l~p.o. Zak1JUCiti& oni ine
m1S1j,enju ociglec1nija nego mno'gl odlo,nih sta'i7O~ p<YstoJe.
va kaje smatrajtlprinciplma; a ipalk postoje mill- 2il· Ljudi morajumisliti isaznavati sami, _
oni Ijudi koji mo~da dobromaju 'cJ.ru.ge st'1ari, ali Ne ,znam 00..• k~~e lk;ritiku naiCi ova sumnja
to u:opste ne zuaju, zato sto nikadJ nisu zaposlili u1.1TIQdene pnnClpre ·.k;odJ IJudi .koji ce. biti spremni
svoje misli pitanjem tih uglcva; a i onaj mji pouz~ ~ t'? .nazovu"potkopavanjemstarih temelja zna-
<:llano zna taj stav, moZe ipak da ne zna'r'ililta 0 isti- :r:J~.~lZVe~;n~ti"; ja slml baT sebe uv~o dJa je put
nitosti' nekih drugih stavova u sarnoj rnatematici k?Jl~, ~ 1saO u skJadu sa istinoltD, i dazato 00
keji su isto tako jasni i (j,Cigleooi kao i taj -zato U~VTscuJe, te .temelje. Siguratn slml sa,m0 U .tod
sto je u istrazivanjutih matematickih istma zausta- ~ U ovoJ. raspravi nijebilo stalio nidanapus~
viosvojemisli kod neke granice inije otiSao daIje, m ~ ,sl~ rna kakavautoritet; iilac s~ jerdiino
Isto .se tako moze dogoditi i 00. naSim. pC>jmoiVlma za 1,stinom,.1 Ina lruda meona v<Jdila,moje :misli
o b&anskom biCu; jer iako nema :!stine kojubi su Je r:epI'l,s~asno slemIe, ne gledajuei dali tim.
covek tnogao se'bi tako ocigledno dokazaij kao sto pu~m ~diu ili ille i<:1.1u joo neCij'e stope. To ne znaCi
maze postojanje boga,ipak onaj koji se zadovo- dJa J~ n<: ~u~'€m duZno.po'~tovarije miSljenjima
ljava sa stvarlma kakve na1az:i u ovom svetu, u.J.oo... drug1h IJud:!~ a~ ,k~acnoj, najveee postovanJe. jtre'-
lilio one sluZe njegovim uZivanjima i strastima, i ba. uf~vati lStim, Nadam Se sarno dIa se neee
ne ulazi malo viSe u istraZivanje njiliovih uzro.. s~vatit1 kao <:lirSikost sto eureOida bis;momi mazda
ka, njihcve svrhe i eudesnog poretka, nemi&li 0 V1~ navredovali u;otkrii,canju racionalnog ikon'"
tome pazIjivo i sa tru,dom ~ taj mote dJugop~ i;€;rnplativno~ znanJakad bismoi \Ita. traZili' naiz'l"c..
88 89
ru,u posmatranjU @:mih stva:ti, i kad bismo se u jednom utvrdilinaeel0 dJa postoje urodeni prin~
tom trazenju viSe koristili svojim sOipstvenim mi- eipi, njihovi sledbenici 8U IliliZno morali. prihvatiti
slima nego mislima drugih; jer, Cini mi Be, isto neke dioktrine kao takve; time im je u stvari odu-
je tak6 nerazumn6hadati se cia cemonesro saznati zeta. upotreba v1a:stitog tuna i $uda, i ostavlj<e'no
raZ1lIThQm drogih IjUJdi, kao i da 6emo nesto vidieti im je da veruju u te dioktrine i primaju ih na ree,
ooma dirugih. KoUko istine i razumnosti sami bez daljeg ispitivanja; u takvom stavu slepe la-
posmatramn i shvatamo,. toliko pravog i stva,rnpg lrovernosti, njih su lakSe mogli potCiniti i isJmri-
=anja pos,edujemq. To sto misljenja dirugih Ijll(ji stiti neki ljudii' kq.ji su bili, V'esti i cijl jeposao bio
leMe u nasim moz$ovima ne cini has nimalo pa,.. da ih vode i usaauju im nacela. A kad Covek ima
metnijim, makar ta misljenja bila i istinita. Ono vlast da bude di,ktato[' priillJcipa i '!leiteIj nepoll"e-
sto je u njima bile> znanje, u nasje sarno diqktri- civih istina, i da nateruje druge da pmgutaju kao
narstvo, ako &e mi. slaZemo samo zbog uglednih urodeni princip OillJO sto moze sluziti njegovim in-
imena, a ne upotrebljavamo svoj 1ll1l.-lmost<J, su teresima, onda j,e tom Coveku zaffitadata v,elika
oni Cinili. ~ da shvatimo istine koje su njima do- moe nad drugim Ijudima. A dia su ti dmgi ispitali
nele ugled. Aristotelje svaltako bio uman sovek; na koJi n,l<ein ljudi stileu =anje mnogih opstih isti.-
ali niko ga nijesmatraoumnim zato st'?' bi on sl€'- na, naSli bi 4a te istine nasta.ju u Ijudskom dluhu
po prihvataJO i samouvereno~a,zivao; fuaa mi- kao rezUltat postojanja samih stvarl, karl ihpo-
sljenja. A akoo (JTI. nije postao filowf time sto bi smairamo kako weba; i dla suone bileotkrivene
bezispitivanja prihvat~o tude I?rindpe, ne bih re- putem primene onih sposobnosti lroje je priroda
kao ni cia ce iko mugi posta.ti filozof tim putem. podesila da primajtl stvarl i sude 0 njima, uko1iko
U naukmna svako ima anoliko lroliko stvarn.ozna se pravil:n,o primene na njih.
i shvata; ono .u sta Mm,o' veruje i st,oprlmana 25. Zakljucak - Udaljem raspravljanju na-
vecru, to su tek parCio koji, iako doom pristaju meravam da pokaZem kako razum postupa u tonte;
u svoju eelim.t, ne dddaju mnogQ zalihi onoga koji pre no sro prectem na ro moram konstatovati da
ih sapira. Tak;v" pOz,ajrnljenobogatstvo, kao ca'- sam doslad bin prinuden da izlazEml razloge zhog
rooni novae, makar '1illo zlato u mei iz .koje je kojih sumnjam u urodene principe, kako bih time
primijeno, biCe, lisee i praSinakad.. dIOde u raskrCio put dio, onih po mom miSljenju jedino
upoj;rebu. isi:initih temelja na kojima ee se zasnivati nasi
24. O(lakle (lolazi verova77,je 1,turoae= priw- pojmoVi. 0 Bopstvenom =anju; i PoSto nekl argu-
cipe. - Kad. su Ijudd nasli. neke .QpStestaVQveu menti protiv urodenih principa proizlaze iz opSte-
kode :;e - &rnbi sarno biU ,shvac§li - nlje moglo primljenih misljenja, ja $am morao da uzmem
sumnjati, za njih je', =am, bHo .najpreee i naj- neke stvari za gorovo, sto se teS[ro maZe izbeCl kad
lakse cia zakljuce da su ti 8tavoVi. urodeni; POOt{) je Covek predlUzme dia dokaZe Iamost iIi neverovat-
to biilo prihvaceno, leni su se oslobodilit:r'Uda dJa nast neke tvrdnje; jeT u polemikama se desava kao
istrafuju sve tosto je nazvano llrO,deil1i:tn,a ko;. u napadiima na gradove: akQ je = zemJ.jiste na
lebljiVi. su prestaIi da istrafuju. A oil1ima.kojisu koje tr€ba postaviti baterije dovoljno Cvrsto, ne
hteli da s€' napravegospociarima i uCiteljima jako pita Be od koga je ono pozajmljeIlJO, iii kome pri-
je is10 u raeun da postave kao'vrho<Vni princlp to pada - dovoJjno je da dobro sluZi za neposrednu
da principe nilloo ne sroe ilSpitivati; j>eTpOOto 8U svrhu. Mectutim, PoSte> u nastavku QVe rasprave
90 91
zelinJ. da podignem jednoiQlb::-aznu. i d!o~le~u Zgra'-;
d'll' nadamse dIa eu je, k;o1iko nu mOle iSlkustvo 1
zapaZanje posluZ.e, izgradiiti na takvoj b~ d8.
neeu morati da je podupirem podJgredama 1 stu~
borvima, oo.1anjajuel se nil' pozajml}ene ili napabir-
cene temelje;a ako se taj moj <!vocac pokaie kao
kula u vazduhu, ja eu sEe baT potruditi da ona
bude dobro sastavljena i cia se dirZi zajedno. Ujedno
upoiZo;ravam Citaoca .da ne ocekuje odl mene n~
po't'ecive ubedljiv€>demonstracije,alw mi prv()n~ KNJIGAII
ociobri privilegiju,..- koju dJru.gi tako. Cesto sam!
uzimaju ,.... dasvoje pnncipesmatram QlakazaiJ.:i:m.; G lava I
u tom slucaju ja ne sumnja:ffi da eu uspesnodo-
kazivati. Sve sto mogu cia kaZem u korist princi;PB o IbEJAMA U0F'STE, INJIHpVOMPOREKLU
nil' ko'jima Ce, se zasnivatimojedalje raspravJ..la-
nde. j,este da mogu same> da se' poz,orvem na ne- b Ideja je predmet miSljenja.- Posto joe sva-
pristrasl!l'o iskustvo i zapaianj e samih lj'lldi, da
sudJi 0 njiho'voj istinitostj ili neistinitosti; i to je
ki oovek sam u sebi· s;ves
tancia misli, ida ono'
CUne se njegolV dub bavi dok mislijesu klejekoje
dovo1jno za ooveka koji ill€' postav1ja sebi ~akay. se 'Ll njemunaJaze, ,l)jema n:ilrekV'e sumnje da Ijudi
drqgi .zadatak vee cia :i:skreno i SlobOOno 121021 1maju U Ilvo:qrduhu razne, ideje,kaoo sto su na~
svoJa nagactanja 0 jeanom predmetu koji je po~ primer 'Oitle kOJe se izraZavaju" reC:iina "beliha" ,
malo ob<l;Vijen tminom, imajucr ka-o jeddni cilj n€- "tvrdloca", '"slast", ,,misljenje", ;,k:rei:anje"; ".~
pnstrasno istraZivanje ietine. vek",;,slon", "vojsk:q.", "pijanstvo", itd. ,Prern~
tome, na p!rV1om mestu treba istrazitikak6ih on
srti,ce. Znam cia postoji prihvaceno mlS:1jenje dJa
Ijudi imaju uI10deneideje IprVobitn>e "aprile, uti_
snute1.l njihov duh nasllmom poiSetku Mea. To
mrsljenje sam V'ec opi§irno jespij;a,p,i smatr'mn da
Oe0lt10 !ito SIlm rekao uprethoclir}oj knjizi bitimno-
@D. lakse primljeno kadl budem. POk,aza;o ()da1d~
razum dobiva SVe te icieje koje PR'Swuje ~kojim
pl.1.tevima i stadijima one !dola~e u dub; za SV'e-
doCan:stvo 0 tomeja 6t.l s.e pozvatinaiskustvo i 7..at-
pazanje svak,og .ooveln1-. .
2. Sve ideje poticu .i2; oSE!taili refleTcsi;;e . .....,
F-DetpOl&tavilllo dJak}e da je dJuh, kftko se kaze, be?
papir bez ijednog 810va, hez ijedn,e i<leje; na l;:oj1
naCin se onispunj<lNa? Odakle OillJsti6e onu9g...
romnuzalihu .koju jeInaI'ljiva i noogrampel1ilJ,
93
• nvvlnvo be- spoljasnjim predmetima, i zatoga :moZeno dO&ta
, ta ~ likaJla na nJeffiU, sa 6'~'~
ljudska roas 1~~_ ,.< ? Otkuoo. rou say taj mate- adekvatno nazvati "unuiJrasnjim C:'U1orn". Ali kako
. raznO.ll<'Os<;u. .--' ro sam ono dru:go nazvao "oaetom", na:zvacu 0170
s~aJnorn " ,oa? Na to ja odgovaram J"""r.;0.
r.lJal ~. 1 znanaJ. iskustvu je zasnovano, 1.lZ "razmi.s1janjem" ill "refleiksijom", jeT ono PruZa
reeJu: 12 lSk;US.tv. ,. ~i 't'oizlazi, sve nase zrumJe. sarno one ideje koje diuh stice razmis[jajuCi 0 svo-
njega u ~aJa:JoJ. ~J k~ja pribavlja nasero .1'a zu- jim sopstvenim unutrasnjim de1ovanjirna. iPrema
Moe zapazanJ~. Jie "ljenja _ bilo da ee' baVl spo- tome, u nastavku ove rasprave pod refleksijom
mu say mare.:Ja mIS ..... ~ iii da mi saw po- poodrazumevamzapazanje svojih sopstvenih ra<l-
• ., 'ulrum predlrnEIoU"a, . ' nji odJ strane uma, put€'11l kojeg razum stice ideje
ljasnJ= c,' . ' 0' ,acije naseg duha, l1'a-
~matramo UI1utrasnJE
~ .. Tadva naClna zapaz'anJ'aJesu
p e r , , "
104 105
aline i da uvek zadrZava :u :p=;Cenju to ~to misl!; bibilo jos boljs cia ga liveri cia prosto nije nispa~
. ·ka".em da J'e. isto...tako mogucno vao? To je nesto vise od filozofije; ta ne IIlOZe
aJa z ·t·· da.:l,_dusa ne nu-
e-
sli uveA, i da je IDno,g? ve:roY~ illJe "";' ?tJ.8: P,?l1 biti msta manje nego otkrO'\'enje, kadneko drugi
kad 1.l0pate ne misH, nego da cesto mlsh pO ettav uspeva cia otkrijeU mom duhu misli, dok ja sam
jedan dlUg Vl'eIDenski. peri?'l'~ pa on'Cia·<:>dnJ,ah pOOle nisam kadar da otkrijem nijednu. Mora da sudo-
toga nije svesna da Je II1lslila. . ista vidoviti om koji pbuzdano vidle cia ja mislim
19. Vrlo je neverovatno da bi covek mo@ao d(i, anda kad ja sarone mogu to dill. opazim, i kad
dugo misIi, ada odmah posl(3 toga 71<e pamtl to. ~ cak izjavljujemda ne misIim; a uz to su kadri dla
Pretpostavljati da dusl;lm,isli ada.c?vek .to ne oJ?ll- vide dJa psi iIi SIOIlOvi ne misle, iako ovi pokaz'llju
ta, znaCi, kao.sto je receno, praVlti Qd Jedlr:0g e?'" sve moguce znake misIjenja, jedino sro nam izri-
"eM dive liCriosti;' ¥o neko d?br~ z:a:::mo tri .n~~n <:ito Ile .kaZu da misIe.Neko moze pomisliti CIa ti
izratavanja tih Ijudi, morace p<>In1~liti da om o::lne ljudi idu korak dalje od rozikrucijapaca; jer izgIe-
UpraV9 to. N~e, oni koji nam k.aZt; da .dJu.Sa .uyek cia. dJa je Iakse uCiniti sebe nevidIjivpn ZCl d!rt.ige,
misli, n<,; !wfu nikad, koliko se s~C8;ffi' da o;ovek nege sto je uCiniti misli drugog vidiljivim za m.ene
UVElk misli. Moze libiti cia dlUSa mlsh, a da c<>yek a da nisu vidIjive za njega. U stvari, dovoljno je
ne .misli? IIi, da cove'k mlsli, a da ne l;>Ude ~og~ da definisemodiusu kaosupstanciju koja stamo
svestan? :!{ad bi neko .drugl takQ govoflo, om bI misli, i posao je uraden. Ako ta diefinicija i ima
to smatrali b'l:bljanjern. Akooni kazu:. "Covel'; neku podlogu, jll. opet ne znam Cemu hi ona lTI'ogla
uvekmisli ali nije uvE'k svestantoga", (}nda bl
mogli isto tako reCi da se telo prostire, ali dlane:rr;a posluZiti, osim da primora rnnoge ljudeda POsu-
delova.. Jer, ista je toliko shvatljiyo ka~ se klzze mnjaju u to dia uopste imaju dusl,l. -poSta nalaze
cia se telo pl'ostirea neTIl4 delov,a, ka? .~ da~est~ cia provodie diobardeo svog ziveta 11'6 mislecl. Nh
misli a nije svesno, iii ne opaZ<t, dJa.ffilsh. Om kOJl kakve definidje na svetu, nikakve p:retpostayke
taiko gOVO'I'€' mogli bi, kad. bi to bilo pO<t~:mo ~ ma koje sekte, nis'll talko jakedia bi pomstiJe stalno
njihovuhipotezu, sa isto toliko ra~loga re(!l ~a Je iskustvo; UZ'l'oik .toIikih ~orisnih· prepirki i ga-
Covek uvek· gloolan, ali da ne oseca t;> JIvek,. dpk lameoko toga 11 svetu leZimoZda u tome sto pre-
seglad 'll stvarisastoji bas· u torn oseca~u, !WO sto tenduj.emo da warn<> vise nego sro opazamo.
se i misljenjesastoji u tome cia jecovek svestan 20. Posma.trajuci decu videcemoda n~ma
da mislE Ako oni kafu cia je coveksaro pred s{)- drttgih ideja· sem o71<ih koje dqlaze iZ· oseta ili re-
born uvek svestan da misli, pitam
znaj'll? Svesnost je opazanje onaga st~ .~
n: otkud to
cit
fleksije. - Stogi ja ne nalazirn. razlo~~da pove'-
rujem u to da duSa misli pre nego. stos'll joj cula
sava u oovekovom so~tvenorti duh'll. Mor;)€' h ne .0 pribavila ideje() kojin)a ce m.isliti; tekkad.ih
drugi opaziti cia sam .ill. sves.tat: bilo cega,kad ~~ stekne, iuporedJQ sa njihovim ).lmnozava+J.jemi~
sam. to ne opaZam? NNw ne moze, ovde nazem~Jl, drZavanjem,ona v~zbom na njima usaVTSavaI'o/).:;,
zn,:ati iStasta je van njegovog iskustva. "Proi?uQJite zne vidove sYoje sposobnost~ mis1jenja;a kaSilijr>
Coveka iz evrstog sna, i :zapitajte ga sta~e .~og kombinuju9 te ideje i razmiSljajuCi () ~vojim yl~
tre'Il.l.ltkamislio. AIm on t.ada cije svestan d:a ~e lSta stitlm radnjama; ona povecava ~voju zalihu.isti~·
mlsli<:J>a neko ga. uverava cia je iP:k ~ho, taj sve veC'll lakOcu u p~cenju, zlllnisljaa:J.,i'll, z<Ik1:itl-
dlrUgimooa. da je izvanredan pogadac filsli, zar ne Civanju i dlrugim naCinima misljenja.· . . ,.
106 107
. '-' spreman da UC1 .. lZ
- opa2_.J '~nna
21. OmlJ kO]l J€' 'woJ'u hipotezu k.ao
. - stva.
• wlrn ,. a .
ne cIa nam.ece ~
.. 6e ikodl novorwenog . e"", a
pravilo pnrodi, naCl . • ko'a hi bila l1iaVl!kn ta
d ~~t 23. Ako se,' claIrle, J:)O&taviPltanie: k
ada •Cove!<
pOCinje d~ ima ideje? :-jamir:;lim ciat£lcarnoogo-
VaT glasi: onfuJ..'h.-a.dpoene da~a 0iSJet~'. Jer, po-
malo tragov~ neke?~o ~\:Vog za:klj'Ucivanja. ll
sto izgledadau duhu !lema ll1kakvih~<lejadiok mu
nrisli, .a J05 ~tiJeda bi razum
da
A teSko =.1 .. na d~a.
__ rno~la ill ne pruZe CuJa, ja smatr.a:In; d!a su id!2jeu r~u
nrisliti a da uops'j;e ne ~
Je l.'J'uCu]e
' .' istovremene sa ooeti.maja ·Qset.je .fukav utisakili
taka ffiIl1JO go u0',,= '--' da deca koja 81.1 teik doSla
. ~""'_
.,._. 'UZITle:mo pokret une-kom'delu teI:a, kojipr0izV'odi. n€!ki opa-
.~ . ., deo svogYl-e:mena 1.1 ~"'_ fuj U l'azumtt Kak0 iigl§j:la" taik:viutisci kojena
na svet provodle naJ:'ecl . amo onda kad glad! tn;l.- nasa cwa v:r.sespoIjaSlljipred:meL1, prufuju.
vanju i retko se hp-'O!e - s. . ,. dni'i od svih 0re- u
n sisu ili ka<d neki bol (;na~nezgo,_.) 'sili'duhd.a , prvu prilik:u .Z8.vrile.':!je r-adnji k;~j~,'hazivl3.n:odluh
.l?r>zi":
• ;' . -'-- . Oak utIca) na reAl, PrJ.. ' ••.. zanjem" secanje.m c." T;:tZ"nlatran]em, Z,aklJUCIV"w-
ta), ill ne>ki UJ.'"!5!J . . d . e' ako l12l'Iiemo sve to njem, itd. .. ' ., , . ' .' .
ga O'Pazi i da nesto pre UZID . tramo cia se fetus
b · . acemo railogaa
u 0 z~, l.I1~ '. 1-'
d sma
acliikuje rnnogo ad bilJ~og
.. 24. IzvorsvegnaJ.eg zna1ija Vr~mel1'0rn dub
U IIlaJellloJ Utroul ne r •. , :malokad nesto poCinje da 'raz;rmslja I) Sv-?jim sopst.Y;mim rad'njl¥--
stanj~; .i:~r ~n .goto1 ~v::
zapaza IIi nusIi, a ~a ~~
rtsrr::stu
..,,_ teenescu
gde ne mora
u.ve.1>. pod_
rna, vrsenim na idejaina<kojedobivaputemos.eta,
i taik10 se snabdevalllovim nizom ideja, koje ja na-
··t- 1-_-1.1 .w:le Je <.nULU't:'D
trazl 1 u"""".' 5~. . to'meg sastava; gdie nenla
:zivam "ideje potekle iz refleksij,-et'. ,Izvor sveg na-
jedln.ak~ meKom ~ go v~~ &1.1 mti tako zatvorene seg Z!r'.anja jesu dakle, koo sto oo:in vee rokao, uti-
sci koje nanaSa CulaVl~S~ spOtljaSnjipredan.eii,ek_
svet10sti pred ~, ~" 0' zvukJova, i gdie nerr:a' stemi u odnoou na diu.h; DO isopstvene radinje
duha, ,koje:po.Iaze 9d;' int€'rn,ihinje~l.l,sVIQjstve.nih
d:a ne mcgu pnmati
raznovrsnosti ili promene cg """"clmeta
z," _
koja
•
bi uti-
snaga, i k~je,kad4l.lh,orijima ra=iSlj<l.,1X>staju
calana Cula. .. d t od rodenja i p<J<smatI.-a- k'1kode Pl'edInet ppl'lIna;1;,ra;r:tjfL Pr'ema t~e, prva
22. Ako pr~timo n:=~u vrsi vreme, vide~o sposobnoot Ij1JJdsIk:Qg int ¢lektajeste dq.je duh!ipo-
rno prorrnene kOJe na J 1"' ukoliko putem cwa
i:usli
v·
dia duh P<J:SUt?e ~toliko ~!.v ukoliko ima vise soban dJa primautiske, bilo, 9nekojena njega pu-
stice vise IdeJa,.~ o~ V1~Ie nekog yrem€na ono tern eula \Tse~olj.;t&nji predl'n:eti, :i.1:i,~e koje. vrje,
materijala za =SlJ:nJ~ete '!roji 81.1 na njelfcl
njegove SQPstY€'ne J;"adnjekad Ol1;ra2;J.11iSlj a o nji).'nll.
To je P!vf 90yelt()'V kpra!kka 9W:t:iV aa:ljl.l stvari, to .
poCin1~ da..UP92IDtis~]j 'er su mu najbliZi. Taka, je 'O&lqya na,lk:ojoj ee.O!1gr~ditisve.que pojmc>v€
ostavi11 llanace . ~ re,. J ''-_ '-~J'ima svaiko-
oznaJ.e "'e
000""" sa"'-...
'da ih razli:lmje 0 d
koje ikadbude prwoctnostek:{l-o U <:>v()ll1 Bvetu, To,
je po'Cllloga t pqlazn<3., taOl;:a, syih: 9nih!~Seni.':l. mi-,
ono pootepeno uP.
dn€'WlO :una "'~-.
. . """"La, 1 pQ>C1nJ. .'d.
tr 'a·• da -if) On() poIielo Ia za-
sli kaje se ~,iz,llil>dJ opUtka i (.'!ostiZu do.samog
s ana~,. 'r"V>
"'- .terme. se l'JaJU
. cu'•1a.
VI 1 . 1 •
0<1:'e koj.emu pribav
dir:fuva 1 ~zlikuJe 1 eJ .• _,_..: dn.th posrtepeno usa- neba'' dalk duh ." luta
"'~' po onim velikitn
".", " :
prostranstv:i:lna,
upuStajuCi se :Ud!ll~k<JGeZne.sPe'ku1acije:kojega,
'. ,', '-'; "',
,',-' '",,
'-".-I<=~~ posmatrati k=.v . . . da1'~
T<=.U mo~,~ • 'ooti . kako napreduJuCl h
vrSavtt te sposobn . .:. l ' a kom'b:inovanja i ap- kako misIi" uzdifu,quse u s:tv:arl ne odrrp.Ge ni.Z3
v€Zba i sposobx;osti s~~:1 ' . 0 n.·una,· i razmi- pedalj od onih idieja koje,*:u:muProZi.1\l cUla, lli
1'azmis1j;,1Jnje. .
strahovanja ideJa, ~J~~=J~ miati priliike da
.! '"
Glava IV
o CVRsToCr
116 117
meko telo, brzo cemo ",e uveriti. 0 nje'gl>Vom ot- te.. d-:e ideje ,odtvojerJJQ, V1eC ih mesaju i prave ad
poru; alto neko misli da sarno tv1'dia tela mogu , nJlh Joonu, onda ne znarn ka1;:Q bi !UOgi1i menU'
spreCiti njegove r~ da se pribliZe,' neka ?1.1'de b~. r~gov~a.ti l~~ koji imaju isrtu ideoju ~
ljubazan pa izvrsi opit sa va2lduhJOln zatvot"enunu ra;zmm m:erurna, ill razne ideje pOO istim. :irl'le:;"
f1.1'tbalsJrn loptu. Eksperiment sa s1.1'p1jom loptom n~; ~ sto.:n'~ znam tkako !=,i ~orvek k,qji ni.ie sl€']?
ad zlata, ispunjeuQm vodo!ffi i Cvrsto zatvorenom, ~' gluv, 1. kOJI lffia PQsebne !ldeJe 0 skerletnoj boji
za koji sam CuoclJa. j,e izvrs,en 1.1' Firenci,takode po~ , : ,'0:. ZV'Uik:u trube, roogao raz?OvaraJti 0 s1(€'I'letnod
kaZUje Cvrstoeu tak() mekog telaikaJo 5to je voda. bo~: ~a slep.?e:m koga sam J,edJanput spomenuo, i
Nairne, posta jetako napunjenazlatna lopta bila kOJI Je zaillls1Jao da idJeja () skerletnoj 'boji liei n:a
stavljena u pres1.1' i dJo kraj:nooti stegnuta zavrt- zvuk truhe.
njima voda je sa!Uanapravllasebi put kroz pore', , 6.• ,sta j.e cvrsio.~a.- Akio menekJq. zapita sta
toga ~lo gustDg ntetala, i kako njeni deliCi :nis:u , ' Je ~CVJ1S,to;c;a,uputieu.g<: da traZi obavesteI1je od
vise mo,glida se pribliZavaju un1.1'tar lopte, ona Je svo]lh cula. neka staVl lzmedu nllru. k:r€men Hi
izbila napolje, podigla se kao rosa i ~a. u k:a:-, futh:-Isku }0!11;u, .Fa neka onda PQkUiSa.da ih sa-
pljica:ma, pl'e nego '5tO s1.1' sten~ l''?'P~ p0PoUstile :p0'd " staVl,,Pa ce.:z:;mti. A:k;o on misli d,amu tinJe nije
z€stokim 'pritiskom sprave k,OJa Ih J e stiska'la. dov~~n~ olYjas~jeno sta j;- tocvrsrtoca,i uoemu Se
5. 0 c'VTstd!:i zavisi impu.Zs, ortpori izbijanje.' sastoj1, Ja obeoavam dJa ell mu to Objasrriti siUn
- Pomotu ideje cvrstoCe razJikujemo prostiranje
tela ad pT'ootiranja j,er prostiranje tela
~eika on prvo.. lU:e:u Uraze .sta j.e ,to mis1jen:je i
oe~u .s~ sastaJl, 111 nekami objasni sta je prosti-
J
nlj e nista dJrugo , iIi kiontinuitet ran]e i¥ .kJ.:e~je, jer to moZda izg1eqa llik:se. NaSe
stih, odvogivih, pokretljivih dok ",,,,,,,,t; • oe
proste IdeJ UCI,mo sarno
iz iskustva;akb'pokus.p.rbJO
ranje pr-oo..t ora 'kiarttinuiret " , ' " ...1, <la, po~el11:0 dalJe oct toga, i <laih putem reCibo1je
nepokretnih dielova'"Od Cvrstooe tela zavlSl 1 nJl.. ()bJaS11I~ dlll~U, Il€'cemo imati niSta vise- uspeha.
hoy meduoobni impu1s., Dtpor i izbijanje.' tmada,J:le nego onaJ fuJI ibi poikuSaoda govoll"om Tasvetli
dIosta 1judli (i ja priznajem da sp8Jdlam mean nJIh)' ~u;r duhu neko.g slepoa,da muputerii reCiuce--
koji SU UVeTen1 da imaj1.1' jasne i razgovetne ideje pI ldJe']e svetlOOti i boja; Zasto je 'to taM, poikaza6u
o Cistom prostoru i CvrstoCi, imis1e.da mogu',sebi nn drugoramestu.
predsj;a,viti prostoru kome'nema ni6eg,a stobi,se
odupiralo te1u ili.bil0 njime iste'!'ano. To jeideja
Cistog 'pIrOOtora, PO' njihQIVOIn misljenju isto talw GZavaV
°
jasna kao i m~ kakva ~deja rprostiranju tela; jei:
ideja 0 UJdialj erJjostiizmed1.1' dvll. s1.1'prDltna alela nek
kookavne povrsine j€dnako je j=a bez iidieje 0 ne:-- r o PROSTIM IDEJAMA RAZNIH ClJLA
kim evrstim delovima izmedu njih kao i sa. H.,""U, Idej~ l,roje d~biv~ ~kco viSe Cu1a jesu idej e
s dru§e stram-e, =:i su u"eren~ da poredJ p~t:<J'ra:rliprn..tiranJa, obhka;kre'tanja imirova~
Cistom ~ostoru imaJj1.1' razl.iJCitu odinjetdeju ne- ~Jfl-': Je;t" te .ideje ;rSe p::unetI1eu~iskie i na(l'P i na.
cern sto ispu.njava prOlSj;m, sto rot>~e hiti. ~Tano. J:e
culo. PIJ?aJ'IJa, to st ~1 m(~ffiTIJO primiti i prenetS.
pod impulsom clrugih tela, ,ili se mt>ze odu:pi.rati 1.1' .d1.1'hId~epl'os.tirallIJa, oblika,kre'tm1ja i mirova.,
njihQIVom kretanju. A a'ko jma 1jud!i kioji ne vide nJa razmh tela I ptJek<:> gledJaIlja ipre[ro pipanja,
118 119
2.Zarl.ovoiljstvo iIi nezadovolj.stvo , pl"atego-
Ali!kako eu imati prilike da 0 tim id~ama gOViO: toYO sve 'na&e idE!1e, one iz oseta kao i one iz re-
iiln opsirnije na drugom mestu, oV'die ih samo na fleksiJe; gotC>V{l'svaki .spoljasnji uticaj nanasa
brajam. cma, i, svaka ,pota,jna misao U 'lli'lutrasnjos,ti naseg
ciuha, mogu da proi,zvediu u namazadovoljstvo iIi
bot Izrazima "zadlOvo'ljstViO" i "bol" zelirn da ozna-
G lava VI Cim sve !l,ilo, nas radJuje ill muCi, bilo da to proi:z-
lazi iz misli na'seg duha, ill iz delovanja l1J€'k.~ stva-
o pROSTIM IDEJAMA IZ REFLEKSlJE ri n" naSe tela,_ ,Bilo da na:zovemo ong prvo "za-
,- tv"
d ovq.lJs h-"'~"~",j,~pn.J~
:0 ,,,r~l,; t" "s~caJ
" tnos, . " il'
..~ s:l.,
1. Proste ideje iz refleksiji? Le§u. r~dnje du~a Ii ouo dJrugo "nelagodnost", ,,InUk,a", ,;001", "pat-
sa d:rugim idejama. :- KaJd duh, posto Je lzvana pn- n:ja", "teskoba", "nes;reea", ill sr., sve s'll to samo
nUo idleje spomenute u ranijim glavama , ?krene ra:zn~ stepem iste stvari, i svi om ptipadaju ideji
'pa,gled UIlutra, prema s~bi, i p~smatra sv~,le rad= zadovqljstva ibol", uzivanjai neprijatnosti;za
nje sa tim ided.ama koje =a, on lZ toga dobiva dru . tedve vrste ideja ja6u najc.esceuP9,trebljavati ova
gle tdeje, koje isto t~o mo~. <la. bU~ ry~6~ pOiSilednja im€'r1a.. . ..... .
njegov;og posmatranJa kao 1 IdeJe prinllJen 3.. PI;emu<.lrornTvorcll naS~g bi'ca -;- kojinam
spoljaSuj ih stvan. v • .,
je .<.lao moe :p.ad raznim delov:ilna naiSegte1ct, dia ih
2. Iz refle7esije c;J:obivamo ideju o:pazanJa t tde- po yoljikre~ iii drzin19 u Ini,ru,idia njihovim
ju volje. _ Dve glavrrIJei najye6e rOOnJe~uha, ? k?"," kretanjem po!k:reeemo sebe i 9ruga 1:¢!I.apored nas,
jhna s,e najeesee govori i koje ,su .ta1>,<> (..'I{;s,:e ~a ~~ u cemuse i ~asto1e Bve telesni€)akcije; koji je tac-
syak,o moee naCi. u sebi karl hoce, J'e8u: orpazana e . 111 kode dao naS€J:n. duhu moe da u :rn,nogim sluCaje.,
rnisljenje, i htenj,e ili v;;J.ja. ~oc rnislje:p.J~. nazI.va virna'more da hira fudJede 0 lrojimaee mis:li.ti,i da
paZlj~vo i sabrano istraZuje oyaj ill onaj predJInet -
se' razum" a moe htenJa naZ1va. se "VolJa , te dJ;re
". ,. ., posobnooti" naSe1n tvoreu sesvi~lo cia '. mnogim .nMim. :mi-
;mom iIi podJobnosti dttha. naz,r~7aJ~ S'; ,,~ .. .
.1:.
o neltirrn vidoiVim.a tih pl'os:tih Ideaa redJ~kslJe, sErna i osetima prldruzi ose6anje zado'Qoljst'Qa, cia
bi nas podisrt:a!kBJQ na one .radnje nliSljenja i k:reta~
kao sto su seeanja, razabiran.ie, Z~~UclVanJe, s.Ur-
tienje, znanje, vera, itd., imacu prilike da g,ovonm nja za 'katie smo sposobni. E:ad bi to oseeanje bilo
potpuno odvojeno odJsvih naSih spoljaSnjih (}seta
• kasnije. i unutrasnjih misli,l11Lnebismo i:nialirazlogada
pretpostavljamo j€dnumis~iliakcijudoo.goj,ne-
"Glava VII mar .paznji ill ~tanje mit'Q'Van'ju: ;rni tada ne bi-
sma pokretali syojetel0, ni zaposljavali svoj d 114,
o PROSTIM IDEJAMA IZ OSE'!'.'\. I REFLEKSIJE vee bisrnopust\lisv(Jje :m.iJsil.i (akom6gill. t~o d ll
kazem) da plove n~ VOldJu, ~!¢lja i pravca, a
1 Zadovoljst1)o i boL - P08toje i W{ve p~ ideje .na,s""g diuha, bo Zarl~a[l.'ei1esenJre,da s<i€
st!': :iJdleje koje se prenose u dIuh i p~tem ?~et,:. 1 pojavljuju tam,o. ka'ko> l1ti.gnu, ne.posveOOjuci.Jm
putem :ref1erks.ije; na primer, za;d.ovolJStvo lli .UZl: pa.znju; OOvek: kojibi S'enasaQ ui;a.kV;om stanN, ina"
van}e, i njegova supromost,. ,pol ill nelag(>dJnost, za kohko bio obdiaren. iSpos()lbn.o;;;ti.;rnar~uma ivo1Je,
tim: snaga', postojanje, jediJnstvo.
121
120
bio b:i veoma leno i neradtlQ stvorenj,e, i prO'Vodio
bi svoje vreme u len:jivom, 1.eta;rgi:On s;nu. Zato
arn
se nasem mudrom. tvorcu svide1.odJa nekrmpred-
metirna i idlejama koje od njih dobivamo,kao i ne-
kim nasim nrilslima, pridruzi zadovoljstvo,i to u
raznim stepenima kJod raznih predmeta, l~ako one
spcsobnosti kojima nas jeOlbdario ne bi ostale sa-
svim diokohe i neupaslene. .. .
4. Bo!deluje na n
as kao i zadovoljstvo, time
!lto nas podstice na rad, j:er mi sa iStotolikosprem-
nos,ti poilcreoemo svoje spasobnosti dia bisIllo izbe-
gli jedino, kao i da bismo traZilidrugo; YaZ?,~ je
sarno dia zapamtimo jedno - da u n..ama cesto 12a-
zivaju boi isti on! pred'rr1eti i ideje kojiizazivaj:u
i zadiovoljstvo. Ta njihova bliska v:::a, ~bog ~Je
cesto osecamo hoi lrod ooeta k{»d k9Jih blsmooce~
kivali zadov,oljstvo, da.je nam joo jednu priliku d:;
se divimo'mudrosti idobrcli ~eg st'laraoca, kO]l
je radii oCuvahja naSeg· bi pbpratiobolo:tn delo-
6a
vanje m:nogih stvart fia naSa tela, da bi. ru:~ ~~
upozorio na. stetu kJoj11n~ one. ~OgU:UClr:lt~. 1
opOmenuo nalS da se uklommo od nj1h. All on nl],e
samo 'lIeleo da nas saeuva, vee i da oeuva s'laki. PRS
. . ' . ' . . .
dieo i organ u savrs~momstanj'U, i zato je 11mnoginl·.
slueajevima pridruZio bol caki omm id~jama koje
nas redluju. Na primer, vrucma nam jedo nelrog
stepena vr1.oprijatna, ali Cim malo vii3:e poraste·
pretvara, se 11 nemaJo mllc€'1l}e;. pa i smn.a ,,'letlost,
ta najprijatnaja Qd svih eulnihpoja'la" ako jeima
lSuvioo, aIw prede merukoja je po:g)OdJna za, nase
ro, iz&i.vavemna bolan ooe6aj.l;TIroda je taka.
mudro i prikiadno uI'edila, da kad· neki pred:rnet
zestinoro.. svog dieltWanja po:remeti aparate oseta,
cija strnktura mora nuzllO hiti 'leoma. fina i deli-
kama onda n3JS b.ol opoo:ninje dia se po<vucemodok,;
oQian rtije oos'lim poreme6en i takoonespOOO'bljen
za dalje fUl1kcio~je. Pos!JJ..atranje.tihp,recltrneta
koji proizvodebol moo€' nalS uVeritl da ]e ~vrha
bola upra'lo taikva; na pri:Iner, jakasvetlost ]ene-
122
123
aD€' postoje, da imaju post()janje; a svaki realni Citim sastavljan,j,em dvacLeset i oetl'n',s.....va
1n__ 'ill'
'd " ' __ "-ak. ,-"'_1,' alto
pre'cb:n.et ill. ~:;J!eja 'kJoju ~O~en;[():m1atrati jed.nom 1 uC!. A!Ui<', ut4Je, razm.i:slimo '~olP- ' _" ,
stv,ari, sugense razumu ideju Je<:l!inmva, n. 'b" ', v , "",-0 Se mnostvo
A.0't11J maCl}a maze napiI'aviti sa sam . ld
' 't'1'1' , 0 Je nom'od
8. Sila. - Si1a je isto ta1ro priosta i:deja lrojU r:an1 Je ~omenIU 1 :id€a~ ~ idejom broja, eij,a joe za-
dobivamo osetam i red'leksijom. Naime, vi<J!e£1 kaloo liha neLSCTpna, u stvan beskraJ'na' l' 1._'.
mi sa:rni m00emo po vo~jipoikreta1;i razn€ delave " l' ,~o ogI'omruo
~n€'l=.:::.no 'po J€ pruza matematiCa:rima sarno i:dJe--
v "
te. luJeJe.
'-",' Kad' ra:z;um posmatra"~"-"'"
"-
IZVO· e
da1je od n.ajdaljeg prostiranja mat€cije, i pra- te i.-l;"'; 'h
gleda kao poo b ' , " ~,Je, (){tll ,sve
vi izlete u tu neshvatljivu p:r'azIlinu, Ja do- , .' e De Poe:1.tivne idejene uzimaj ..
pustam dJa je "ve to tako; ali Weo bili cia U ob= uzroi!re looji ih Proizvode'J'''''': t' u
odin 'd ' ',,' ,~..
" uC!
=OCI se TIle
roi neko pactIO ma i jeditlU id:eju kioja nije bila , Os,e na 1 JeJu kalwa pootoii u :r'<>""'~ ,
primljena na ona dva ptm1enu'ta naCdina., Hi ijednu prn-odu rt
.,'
'ro" "
, ~_'Y:mOJa, postoji izvan p.as, 'I'osu dve
=~••u, ,v€o na
sJooenu ideju kO(ja mje salStavljena od takyih pro- vr1:;>'.::azl:c1te S~a:J:'l' kQj€t ,weba paZljivo razliko~
stih id:eja, Nece nam bitt tako eudno stoje tomal<:> ~ati" ~<;T Jedna Je stv% 9pazirti i. SlpOznati' id~u. be-
p1'lOOtih ideja do.vo'lj11()i da upooli i najhitrij t1 misao ~tilli c:nog, a ,~asVJpl drugai,spitivati kakveto
ill najvecu, radlnl1spOlSobnost ida pnbavimaterijal ce, 1 n(i kOJI n~cin rarsporeden.e po povrsini
za sve ODO ra.znoliJko znanj,e i jos razholildja ma-
v,
plave ipoj e i prijatn{'>g mirisa tog cveta; naime, nije m~1'acemo raZInisliti 0 ~me
nerrioguce zamisliti· da je bog zdruZio takV'e iJdeje kaze!,mo da se ideja toplote k ::rru:moli ,razloga cia
sa ta!kvim. kretanjima·, iako one n>emaju nikakve u nama stvarno naI . '
"_. . . .
°tU Je vatra proizvela
azl u vatri· a dJa ' '..:1, • b
sJicl1!osti sa njima, jie1' on je isto tako· zdruzio ideju AOJU Je lSta vatra pr' ]a . '.' . se IU>eJa ' ola
bola 'sa kretanjem komada Celi'.J,;a koji ,deli !laSe u njoj, Zasm bi se ~a ~a~ti. nlli?ll, nenalaz{
meso - kreianj em sa kojim ta ideja ne:Jna ni.'l::akve snegu, a boI ne kad s " ~oca nalazila u
sl1cnosti. i drug1.l ideju, ~' ne ;:,:g PdTO::zvh00!i. ;< nama i jednu
14. Sve stl) sam rekao u veri sa oojama i :rn1- vec' pomocu , ze a 1 ~-'ecie ..:I_.l.V'.
:mase,oblika b ,"'". ~~ v .'-"W<CIJ€
risimamoze da vazi i' za ukuse, zvuko:ve i druge Cv:r-stih delova? ' roja 1 kretanJa svojih
s.Iicne culn.e kvaUitete; jermada 1m mi pogx'esno 17.Masa broj obli' . he. • . '
:ilJ.srnega stv~o ~ 1 ,'K l , .:Wnje ?eIOVavatre
pripisujemo :rea1noot, oni u stvari :h.e postoje u sa-
mim predmetima, vee predstavljajusposobit1Ol!>ti
proizvooenjaraznili ooeta u nama, i zavise, kao
Cija cula zapaZajUi~ az: U~jlma, Pilo.da ihne-
zvati realnim :kValitet' ne,.stogase o.l1.i mo~ ,.!l.I'lr'
sto sam rekao, od<J<nih pr'1I'OIbitnih kvliliteta (tj. teli~. Ali svetlost, t:'jil~~,?,po&~ie~tim
rnase, oblika, sastava i kreta:h.ja dielova). postoJestvarno U rl'i.ma ,., _e . iIi hladn,ocane
l~, ldeje primarnih kvariteta jesu sUcnosti, a stojioolest ili pa.tnja..Ak~~ u ma~~ po. ::u
sekun"diarnih nisu. - MiJsIim da iz toga nije teskO
izvtlci zapazanje da idJeje primarnih kvaliteta tel&
oC';i ne vide svetlQlSt nibo'e"mmo~
nepoe ne oseea uku. '. ), 1.1\S1~CU.JU ZV'Uk;ove,
t: osete:4kq
imaju slienosti sa njima, da njihovi uzmi stv?TIlo boje .,'UIkUSi ",,<_' . •se, m nOEi:mJ.rise- onda sve
, . ' , __ ;fuulSl 1 ~ov:i, uko1:iko' '<'
postoje u s'am.iln teli:Itia; dak ideje proizvedene 11 ideje, lSOOZs,vaju, nesta.u, " . , . s u posebIle
nama sekundJarniln kvalitetima tela nemaju n:iJkak- TOke tJ'bIik . ,._~.J 1 svode se .:t:la svojeuz-.
V'e slienositi sa tim telilna, USftmim telinia. nema ni- , . 0,. ',1 """",tanj€delova
cega 8m bi liCiiID rnatakve nase ide:ie. U telirna -pI) , 13. DQvo1jno -v:e1iko parce' " , ' ,
ik<Jjima im dajemo imena postoji sarno sposiJbn~t u nama pmizvede idieju okru l~:e. ~o .l€ d~l
izazivanja ta'kvih oseta u ruuw:t;ow sto je u nasoj , oblika;a aIm je' neko 'v g~Uif? IIi cetV't:tastog
ideji slatkO, phV() ill toplo, Pre&taVlja u sllmin'J. ,dntgo, ol!1idai idle'u ~:e sje,~o? mesta na
telima kioja takvim narivarno sarno izvesne mase, precistavlJ'a. stv J e~Ja.Ta [tde']a kretanja
, . armo k:retaDJ€ :.tna1le· ,_, ·'ili· .~
oblike i kretanja neprimetnih deliea. yorougao .takode su l'stl" • .:1 . . . . ' "'-lug. ce1J;.<
dub ' 1 U J1UeJll U .poorl;o' ,
16., Mi kaZemo da j,e pIame!ltopao i svetao; , u 1 U mani; dakIe, i kretan'e' b'. Jan.lu, u
da je' sneg beo i hladan;a mana bela i slatka; sve $..• a:t'l1Jou mani bilo .:I'-'ih· ~..• :I, ~ llit nfIaze se
to na osno~ idJeja koje oni proizvod1e u nama. Me- '·,s t . mi '~. Se svako ' lam '""",' =
slQiZiti. Osirnto
opatlamo ili·' ne,. . I.
dutim, obicno se misli da SoU ti kvaliteti u telima ka~ diamasom, oblilrom ' !5a, mana.l€
isto soo. i te klJeje u nama,dJa je j,edno sftvt'ilerl,{) sVojih dJe.Iova prraiZverle.u ' sastavom . 1 .kreianjem
sUeno drugom, kao U ogledalu;kad bi neko mislid ,nekadJ ijakihbolovaiIi n~maoseeaJ m~'!,{e, a po-
o tome drukcije, veCina Ijudi bitosmatrala vrlCl lako sJoZiti date! idej .~. Sv~ Dese:. 0Ilet
,ekstra:vagantIiim. A. ipak, aJro uzm€n'lJO u obzir Si" veC suposledice iO.j~:l~el .bolarusu ;< .mani,
nj<'micu 'da ista vat1'a PJX)izvodi U nama, .kad sung ne posoo.je tlikol:iil.ro ih. " vanJa ,nanas,l 'U0Ilste
na izves:noj udaljenooti, ooet topfute, a kad joj se Ijude tei3ko uveriti cia ~ . nktk:~,~jPakje
s . ~,p~Cl»i '-'cnisu
9* .r,~", 'to J,s, -"~
13(L ,.;r ~·'31'
'.'/-. .
134 135
bojama, zvu.kovima itd., ne sadlrZe u sebi nis"ta ad jima (kvalitetima) nasa idJeja nemani:kakve
maseoblika, ili kretanja, pa mi zato ne mezemo slicnosti.
zamWiti da suone rezultat prirnarnih kvaliteta; 26.. Dve vr$te se~~~~cirncih l<;valiteta:. nepo~
asim toga, nailim Ctilima izgleda da primarni kva- sredno ~ ,P0sredno opazlJzm. ...... Da zakljU>Clmp: :po,.
liteti ne ucestvuju u izazivanju tih ideja, i na.iz'" red ramJ": pomenu~h p~arn~h ~valitetatela, tj.
gledJ nemaju s njima nikakve podudarnosti, ni,. n;ase! obI.ika, prostiranJa, bro]a 1 kretanja njiho...
kalkve zamislive veze. Otuda mi tako =elo za... Vlh ~vrstir: deleva, sve oStal9 po. cemu o-patamo
misljamo da su te ideje slike neeeg sto stvarno ~la 1 po cemu ih razlikujemo- jedno ad drugog
postoji u samim predo:netima, jer svojim osetima Je~u sa~o razne njihnve moCi, zavis:ne odJonili
ne m¢erno otkriti nLkakvu masu, oblik iIi he..., pnmarn.ih.kvaliteta, po kojima su ona sporobna
tanje delova koji bi ih izazivali, nit! nam um mo'ze da deluJuCl neposrednona nasa t~Il3. p,roizved,u.1.1
p<>kazati kake. bi tela mogla SVojom masom, obli;, nama razne ideje, iIi da delujuci na diruga tela taka
kom i kretanjem izazvati u duhu ideje plavog, zu", i=.ene.nj~hove primarne kvalitete cia ova pocinju
tog itd. Medutim, u drugpm sIuc<J.ju, kad jedno telo ?a lZaZlvaJR J1 nama dirukcije idJeje nego sto smo.
dJelujuCi na drugo ml:!nja njegove kValitete, mi ih pre toga rmaIi. M:islim daprye od ovih.moz$Uo
jasno vidimo d,a proizvedeni kvalitet obicno nema :t;azv;ati .J:>.eP01l1"epno oPilZljiy.im sekundarnim kva,-:'
nikakve s!icnostisa IIl<l k8!kvom osobinom stvari h~a, ~ dr'U.ge, 'Posreoop opaZljivi+rl sekundar:'
lWja ga je p:roizvela, i zato ga smatramo PI'osto rum kv$.lltetima. .
uoinJrom moke mo(1. Mada prirnajuCi od sunca ide...
ju tapline ilisvetlOGJti mi obiono pomisljamo dia
su to orpazaji i slike takvih istih kvalitetasaillpg G~av a IX
sunca., ipak, ka:d vidimo kako vosak. ilineko lepo
Hce menjaju boju pod utica.jem sunca, mine m~ o OPAZANJU
zemo z?lllisliti dJa je to opaZaj ili slika .neke os~
bine sunca, jer na samom suncu ne nalazirnp tako }. ?p~za;tje je p1\)aprostaideja refleksije. _
razlicite boje; naime, naSa cuI$. BU kadra cia zapaze. Opazan]e Je 1 prva sposobnost naileg duha u. nj~
slionost ill nesli,cnes,t culnih kvaliteta dvarazna ?o,,:om r?-du sa idejl3.ITla, i uj.edno prva i najpT101i'tij"
spoljasnja predmeta, pa mi zato, kad vidimo cia je l'dJeJa kOJu.?~biv.amo refl~ksijom; neld je ;l1azivaju.
u nekom predmetu izazvan neki Culni kvalitet pro~t9 ...ffil:slJf:'hJem"; uopste. Medutim, znlsljenje,
;keji ne mooemo naci u samom.izaziVaeu, dlpsta u praVilnoJ upotreb1 engle$kog jezika, oznaeava
smelo smatramo da je to samo uCinak moCi, a ne ant: vrstu r&da (:luha sa idejam,a ~l kojoj .ie&uh
prenosenje nekog kValiteta kojistvarno pas-toji u akt:van, _tdle, on Il:€storaZIl1atra. uz :lzvestan st€pen
predmetu koji je izazvao p:romenu. Medutim, po- vol]ne J?azn]e; dbk jeu :f}rostoIU,golom opazanjti
sta nasacula nisu kadra da otkriju ma kakvu ne- duh VeClm q.elom sarno pasIvan i D,l€. moze <la. he
sJ.ienost· izinedu.ideje izazvane il namR i kValiteta. Qpaziono sto opaz.a. ..
predmeta lroji' ju je izazvao,' mi smo sk10ni mi- 2. Opazanje postoji samo .kaddUhdobije uti...
sljenju dla su naSe ideje slike neceg sro postoji u sak. - Sta je opazl3.nje, t Q ce svako bplje .sa:z;nati
predmetima, a ne uCinci. izvesnih moCi, nastalih. sam ako razmisli 0 tomestaon .sam Cini kad.:g1edil3.
modtifikacijrnn njihovih primarnih kValiteta Sa ko. slusa, OiS!eea, ill. misH, Ilego ako bip. mll jl;l.gov()ri~
136 137
o tome. I-Gogod razmisJi 0 onorne sto se deSava 11 suo .jamaeno prye decje ideje, 81 kojima :se ni ka-
njegovOiffi duhu, svakako ce shvatiti to; a alto neee SillJe gotovo nikad ne rastaju.
dB. 'razrrlisli, tiikakve rem na svetu ne mogu mu 6. No m~d<: sa s r~ogom more pretpostaviti
dati neki pojam 0 tome. da dleca doblvaJu neke J.deje pre no stD dOQll na
3. Sigurnoje svakakiooo opaianja nema ako sve~, te pro."te ideje su ipak daleko od ocih uro--
piI'omene koje se vrse natelu ne Sti,gtlU do duha; Q~mh I:~cipa z~ .koje se neki zalazu, a, koje smo
ako spoljasnji utisci ne budu zapa~eni iznutra. Va- rm ranlJ~ ~blic:ili. ~v.ralopre pomenute dve idieje
tra moz,e da nam pali telo, aJi mi lIlece:r.oo ose6a.ti pr~tav.JaJu ~osledlice oseta, pmizlaze prosto iz
niSta, bas kao ni cepanica, aka njeno kretanje ne ne~ delov~Ja n,a telo u utrobi, i pre.ma tome
'bude preneseno u mozak i ne izazove u duhu oset zaV1~e ~d n:ec~ga.yan dU~~, 1, ne razlikuju se od
tapline ili ideju bola - u 6emu se i sastoji st\Tarno drutglh c~l~mh IdeJa po naCInU postarum, vet, sarno
opazanje. po tome sto im vremen:ski prethode' dok su' oni
4. Kako cestoCovek m~e Videti na &ebi kaiko, modeni prin~pi, kako se pretpOSlta~lja saBvirn
kad muje duh intenziVfio zaposlen pO'srnatranjem ~ry.k;cije prirode: oni ne dJolaze u dub p,.{tem slu-
nekih predmeta i marljivim razmiSJjanjem 0 ne- caJrnh promena u telu, ill delovanja na telonego
:kim idejama ,u njjma, uopste ne zapaza delovanja su tako reCi prvobitne ideje, urezane u duh' u sa-
zvucnih t,ela na orgarnu sluha sto pl1oizvocle prome- mom prvom trenutku njegovog nastajanja.
nu koja bi mace izazvala idejuzvuka! Ot'gan maZe 7., Nije jcr.sno koje su ideje prve. - Posto neme
doibiti dovoljan impuls, ali ako on ne usPe da bude ideje, kao, sto s raz1qgom pretpostavljam.o, ulaze
zapazen od! duha, opaZanje izostaje; i tako, ialm je u.?,ecji dlUh vee u utrobi, zato sto slme po,n:ebama
u uhu izazvan pokret koji obieno pii:Wzvo,dli ideju nJlhovog tadJasnjeg zivota i postojanja, isto tako
zvuka, mi zvuk ipak ne CujemcJ' Oset izostaje u tom prve ideje, ko}e im \Se urezuju posle rodenja jesU:
slucaju ne z:bog nekog defektau ocganu, niti zato oni Cl.llni kvaliteti sa k,ojirn.a najpre dC'laze u dediI';
'sro bidelovanje na IjudskeliSi bUo slabije nego meau tim idejama mo:Zda je najva,Znija i najdelOi-'
obicno; nego zatosro pojava koja proizvodi ideju, tvOl'Ilija ideja 8vetlosti. A kako,duh zudd da' bude
iako je prenesena yrek:0 odgovarajuceg organa, ne snabdeven sy:tm idejarna k~je nisIl pracene bolom,
biva zapaZenau razurnu, i talro ne utiskuje nii- o tome moz'emo ponesto nagadati posm.atrajuCi
kakvu ideju u duh; zato ,oset i7..o~taje., PI'ema ~e, kaiko. novomdena deca,ma hlro ihpoJOOili, Ilvek
uvek ikadi postoji arecaj ill opaZ8ij, pOBtoji i ~deja: u okr'ecu glavu na o.nu stranu sa koj.e diolazi svetloot.
razumu. Al~ posro SIL te ideje sa kojima se diete na poiSetim
5" peca imaj'U ideje vee ,u utrobi,ali ne 'U-TO'- na}ceMe susrece vr10 raznolike, vec prema razliCi-
elene. - Stoga ja ne, su;mnjarn <;1a i d~ca, prim&- tim usloVi~a. prvih koraka dece 11, sV'etu., :iJstD je
njujuCi s,"oja 'eula il.1a prte1d!meJ;e kJoji na.njih deluju ~k? raznolik 1 n·eDdJretl:en i redot'JtSled kojim Sle r.a.zne
u ntmbi, dobivaju neSto malo ideja joS pre rode- :9'eJe pro put pojavljuju 11, duhu; a. nije hi naTO-
nja; to je neizibezna posJediica delovanja onih tela Clto vazno da ga pw;najemo.
kojaih okruZUju, ili pak ol1ih' potreba i bolova .8. Rasuvo.ivf/nje cesto menja ideje oseta.-OU
odJkojih pate. Mislini (akJo sesmenagadati 0 stva- veZl sa opazanJem treba dalje da imamQna 'lImu
rilnakoje baS nisu podloZne ispitivanju) dta· se da ~diej,: ik?j,: Prin;amo putem O$eta bivajuuod-
medu tima sigurno nalare irleje gladi i toplme; to rashh lJudl cesto l=enj,ene pod utiC<J,jem njiho>-
138 139
vcg rasudivanja a da oni to i ne zapaze. Kad sta- tog. umn~1§ ~o.spod!i.na, Cijim se prijateljstvom po-
vimo predl oei. ollTUglu loptu bilo koje. j:"dIinstve~e noslmi =slJe~Ja sar:x da sler:i oovek,ako sarno gle-.
boje na primer zlamu, alabastr€ll1u, III emu, Sl- da .ta .te1a, neee moB na Prvl pogled pouzclano reCi
gur:do je da ona stvara 1;1 nasem dl,lhu id:ju p'~osnog kOJe Je kocka, a !roje lopta, mada pipanjem moze
kruga raznoliko osencencg, na ~~m~ ~ase o~ h,:a- rouzdano .razlikovati ~jihove figure i imenovati
taju neko~ko stepena ~~~losti I sJaJa: All P?sto l~bez greske. To .sa:n lzneo pred. mag citaoca, da
smo mi iz Iskustva nauclh cia raspoznaJemo utiske ?l mogao da raztmsli 0 tome koliko mozda duguje
koje na n<l;s' oJ;>icno Cine. konve~natela .i r:u:ne lskustvu, obrazovanju i stecenirn pojmovima i
nacine odlb1janJa svetlosti po kOJlffia razliku]emo ?~da kad misli da muoni ni najmanje tie kori;te
eulne oblikepcr:edmeta, nase rasudivanje sada po III ne !?OmaZ~i a jos. vise zato sto onajostmumni
navid menja pojave u njihc)'V'e Uzrokei i tako, per gosp0d!nd~lJe dodaJe da je povodiom moje knjige
gadajuci !k.akva je figura po OInome !lto je ustvari POlSt<:V~O taJproblem mnogirn vrIo U:mnimljudi-
sarno raznolikostsenki iIi boja, rasudiyanje uzima rna, I d:~ je ·vrIo malo njihclal0 odTrlah anaj .odgo-
to kao mak figure i styara. seb1 opafuj konveksne vor kOJl on smatra ispravnim, nego su se uverili
figure i jedins.tvene boj.e ~ dOk je u s.tvariideja u to tek posto s1,1 Culi njegoverazloge.
koju dobivarno od tog tela sarno predl'ltava 0 1'azno- 9. Ja. jed;mo. J.n.r!s.l:im ..da)e to redovna porjava
liki> obojenoj ploW, kao sto se ocito vidi u slikar:: ~mo. ko~om~ HlJeJa k?~e primarno pl..ttem vida;
stvu. U. vezi stirn jaeu ovde uneti proPlem. kOJl Jer .VId,Ie naJobuhvatmJe od svih Cula: on pre-
mi je pre nekoliko mes,eci ljubazno poslao u plSm-u nosl.nasem dJuhu idleje svetlosti i boja koje odgO':"
o,naj vr16 tunnii rna.rljivi unapredivac pravog varaJu samo l7-jeJTI.u, ali i j~o 1'a:licite odtih ideja
znanja, ueeni i vredni g. Moline. Problem glasi: prosto'ta, oblika 1 kretanJa, !toJe razn.iln svojirn. .
"Pretpostavimo da. je neki slepo 1'ode~:d c~JVek, .sada promen~ma m~7"jaju izgled njegovih pravih pre<:i--
od>rastao, naucio !dla pipanjem razlik:uJe loptu i meta, tJ. svetlosti i boja; tako se .mi n~vikavarno
kocku od istogmetala iotpr:i1ike iste veliCine, tako da.~u?irno 0 ie;dnom po drugom.Pooto namje~j .
da kad opipa jednp iIi di-ugo, wne cia kaZe koje ~b1caJ, pre~o lSkustva sa stvarirna sa kojima se
je lopta a. koje kocka. Pretpostavimo zatimda je ces;~o susre~mo, pootao uko1'enjen, to sud njese
glepi covek progl,ed8JO i da Sl,l lopta i kocka stav- vecmam desava tako stalno i tako brw da hli t9 ide-
Ijene pred njega nasto. Pitanje je: mozeli on saci1a ju kojl1 smostvorill 1'asudivanjem smatnuno opa-
svojim vidomrazlikocvati Ioptu od kocke i reel Zajem nasihc1,1la; na taj naCin,oset sluZi samdda
koje je koje a cia ih ne opipa?" Na to ostro1,lmni i izazove rasudivanje, i tetko biva sam' uzet '1.1 ·ob-
1'azboriti posta:vljac problema odgovara: "Ne mQ,ze. ziT. Isto tako, l1Ja pcr.'imer,covek koji pa:Zljivo Fila
Jer, on je doduse stekao iskustvo 0 tome kake na razumevanjem eita iIi slusa gotovo i ne opazasl()..
njegovo culo pipanja deluje lopta, a kako kocka, va i}i zvukove, vee prati idleje koj e ovi iz~vajUi
ali jos nije iskustvom nauCio dlil OnO sto die!uje u nJemu.
na njegov,o pipanje tako i tako, mora delovatl na 10. I ne treba dia su eudimosto se to takornalo
njegov 'lid na. ovakav iIi. onakav nacin, odlllosno zapaza, ako. llaTI1.o pomislimo sa kakovelikom brzi-
cia istureni ugao kocke,ko)i je nejednako priti&.lrao nom duh vrsi svoje radnje; jerkao sto se smatra
njegovu ruku, mora pred okomizgledati onako da "ja" pezauzima niikakav p1'ostor, dla nemapro-.
kak,o izgleda na. kocki." SlaZem se sa odgovO!1'O'lll stornost1, take i;;;gledJada i njegove radnje ne tre'-
140 141
baju nikakvo vr:eme, vec se m;:t0ge od njih na se naHje vooarn. Sve se to desava beil ikakvog
izaled deSavaju lstovreIIleno, u JeQnom menutku. oseta u predme1u, bez posclovanja ili prirnanja
c6vorim tako imajuCi u vidu upoI'edenje sa tEile- ikakv:ih ideja.
snim radrnjama. Svako 1ro se po,trudi da razIllisiIi 12. Ja yeru,jem4a moe opaZanja posto,ji u n€"-
osvojim mislima videee da je to tako'. Kalw nas kom ste~enu ~od ~rvih. vr~taziv:otinja; kod nekth
duh, talkio :r-eCi u trern aka, jed!nim pogledom obu- su, dodu~~, prr:rIJodr:u ~nlaz.t za primanje oseta tako
hvaia osve delove neKog argumenta za kojise malobroJnl, a oIJazai!1Je tako mracno i nejalSno da
s pravom maze reCi da je vrlo dJug, S obzirom na su njiho'Vi.oseti dialeko sporiji, malobrojniji i mlm.je
t{) koliko bi nam vremeua trebalo da ga izrazimo raznoyr~n:lji nego ko~ dJrugil;- Zivotinja, aliipak.
reCima ikorak po korak izvedemo prednelrirn dov~lJn~. 1 l?~dro pnlagodem stanju i uslovima
dJrugim! Drugo: TIeeemo se cuditi sto taLl;:o,m.al6 takvih zlvotinJa. Tako se mudrost i dobrota Tvor-
zapazamo tu zamenu oseta rasudivanjem, ako uz- ca jasno pojavljuje u svim delovima ove cudesne
memo u obzir kako se .navikom naneku radnju gra1evine, U svim mnogobrojnim VTostama· i siie--
sti~e'takva lakota u njenom vrsenju cia se ona c€'- perurna stvQt1Ovaj.l: njoj.
sto vrsi a da je nezapaiamo. Navike, naoocitoone 13. Po samoj gradi l1ieke ostr.iigeili drUge skolj-
koje su sweene vrlo rano, dovode OOkom vreme- ke ~oze~o, r~ao bih, s razlogom :zakljuciti da nj~
na do toga da v:rsirno radnje !wje eesto uopSte ne na Cula Il1llSU nl tako mnoglQbrojri:a.ni·tako hitra kao
za~amo. Kako eesto 11 toku jednog dJanami spu.,-
u Coveka ili ne:kih dJru.gihzi'fotinja;ai kadbibila
stimo o~e kapke, a 4a uops;te ,ne zapazimo (La talcva, to joj nebi nista vn,delo, bd nijeu stariju
smo 1,1 mrakul Ljudi k<:>ji su se ,navikli na neku cia yr:lazi s j~o~ mesta na drugo., Kakvu 'bi
UZI'€e:ku izgovaraju gotovo u syakoj reilenicizvu- . k?'rlst. ~o od vIda I sluha stvorenje kojene mpZe
kove koje drugi prime~uju ali ih ,oni sami niti . nil pr!Cl predmetu u kome sa udaljenosti .opaza
e:uju ni.tlprimete. ~toga nije naroCij;;o eudno sOO ne~ dobro, niti se odmaCi od predmeta u kome
nas 4uh~to menja ideju dobivenu OiSetomuid~ opazaneiko zlo? I zar ne bi brzina; ose:ta. upra-vo
jud!olJ,ivenu rasu!:livanjem, taka CIa prva, sluZi sa:rnO ~metala ziv,otinji ikoja mQit"a cia I€"'4 tame gdeie
cia ,izazo'fe 4rugu, a.. da :mi to uopste. ne pri- Jcl~o:m slueajno doopela, ida tu prima prili.vWad-
me("Uj€'lIlQ. ne .ll~ tople, prljave iIi ciste Vod/e,vec !lmko }oj
11. Opazan!je Wlposta1Ylja razHku. izme4u. zi- slucaJ nanese? . .
vatinja i nizih bica. - Cini mi.oo da. upra.vo ta 14. Ali ja ipak. nemIQgu da ne tnislim. daiu
sPflsobnost opazanja USlpostavlja ra.zlikuizmedu njima postoj~ Ill:,ko satno, nejasl1lO opazanje,pi>
ZtV'ortinjskog carstva i niZih delova ,pr:irode. J€!t' kame se razllkuJu oct pDtpun,e J1JeOsetljivosti. A i
marla mnog'e biljke pOkazuju neki stepEm. kreta.- s~o coV'eean,st,v? nam pruza pn:imere po ImjiIna.
nja i pod! deiovanjem nekihdJrugih tela vrlo br20 hi t<:. moglo blti taik1o. Uzmimo nek.og 100me je
menjaju .svoj oblik i kretanje, taiko da suz,bog ~taraCzka nr;IlJJO? <:>dJuzela seeanje nara.nije znanj.e
sJienosti tog kretanja sa onim koje vrsezivotinje 1. p{)tptu:.? lzbnsala iz duha, ideje koje je poo€!<lo-
kao posledi.cu ,osetadJobtle ime "osetljiVie biljke" YllJQ\ ,u:nn.stila mu POtpl1illO vidJ sluh i miris .a .dq-
- ja ipak: pretpootavljam da se sve to \iTsi Cisto n"kIe i l!kus, :i time zatvoriuigotovo sve. Pl'ilaze
mel1aniOki, illlak.o kao stose ok:reee osjedivlje zobi kr?:z k?je ~i ..lllJogle uti nove ideje; ili a!ko mu>je
kad s€' maloovlazi, ili 'leao ilto se uzeskrati karl lroJ\ pnlaz JOs napola otvoren, on ipak jedva moee
142 :t4S
da prima utiske, ill uopste ne moo,,; da ih z~drii. duh dobio osetom ilirefleksijom. To Sf: ¥rili na dva,
Neka SV8!ko prosudi lmliko ~e n.eki takav covek naCina: prvo, time gto se unesena :ideja dirl~neko
(bez obzira na sav ouaj hvallSa':l g?vor ~ urode- Vl'eme staJno na vidiku ..., ilto ja nazivrou·pos.ma.:.
nim prindpima), po SVO'ffi zn3:nJu 1 m:;nJ.II.1 SP?":' tranjem (kontemplacijom)
s.obnostima, uzdize iznad stanJa neke SkolJke :li 2. Pa'll'lCenje. - Drugi naCin zadrzavanja jeslle
ostrige. Ako onda covek. provede u t.akv~. s~nJu sposobnost ponovnJQg oZivljavaJ,1ja u dlUhu onih
tri diana iii sezdeset godma - mogucno Je 1 Jedno ideja koje su, poilto BU bile utisnute, iscez.le.odino-
id07Ugo - jll. se pitam gde bi bila r~zlik~ u l?o~~:,,", sno bile taiko reCi stavijene na stranu, van vidika;
du umnih sposobnosti izmedu nJegll. 1 naJIllzih na prim~, kaa zanriSljamo toplinu ill svetiost, Zuto
vrstaZivotinja. . ill 81atko, dok SU pred!meti odsutrri. To je pamCe-,
15, Opazan.1e je ulaz za znanje. - OpaZanje nje; ono je, da talco kaZem, magacin nai3ih icleja,
je, dakIe, prvi karak istepenik na putu. ka zn~-: PaSto uski ooyeikov duhnije kadardJa drZi na vi-
nju, i ulaz zasav materijal znanja; stoga, sto XIUUlJl di'lGJ i ra:zmatra mnpge ideje lstovren.wno, bilo je
broj cula ima covek ili neki dJrug~ stvoc, sto ..su potrebno dia on imll, spremiilte u k'Oje ce' odioziti
malobrojpiji islabiji utisci koj~ ~oblva pre,ko nJl?-, one ideje koje mumogu jedaJ.'\p1.1t zat-;rebati. No.
i ste. susiabije spooobnosti kOJe Ih obraauJu, toJe lrnko naseideje>nisu~go Vee stvarni opazaji u
taj stvor daiji. o~ o:nog .znanja k~v? se moze dJuhu, koji prestll,ju <:ill, postoje kad ih dub, viSe
naCi kod nekih IJudl. Ali to znanJe una mnogo n€ opaZa, to od1aJganje nasi,:h idejll, U spl"€:miSte
l'aznih stepena (kaosto se maZe vi~eti ~edu Ij,;:,- pam6enja znaCi 1.1 stvari samo to da.duh ima SPO:'
dima); sigurno je da se ono ne moze n~C1 kotl. Cl- sobnost da u mnogim sb,lcajevima .&ivi opll,zaje
tavih nekih zivotinjskih vrsta, jos manJe kodpo- koje je rarrlje jn:mo, dJodajuci im joB jedan opaZaj
jedinihjediniti tih vrsta. Ovde je dovoljn<: dia P,;:I- - da ih je i.>nao ranij.e.U to;m smislu kaw se da S11
metim da }e opaZanje prva dJeIatno~t sVlh naslh v naile ideje upam6enjU, diok ustvari one nisu nigde,
um,nih spoSQbnosti i ulaz za sve znanJe u nas du~. veC duh sarno ima srposoibnOiSt dia ih pc>Uovo&ivi,
Ja sam ta$Jode sklonmisljenj~ da j~ opa~anJ,e da ih tako re¢i' ponovo naslika u seb:i "'- doduse.
U svom. nll.jn5.zem vidJu ona grarnell. kOJa razlikuJe neke- tf$e, a neke laikS€, neke Zivlje, <iruge?pet
Zivotinj.e oct nizeg redia stvorenj~. A.li to spo~njem nejasnije. Zbog te sposobnosti, diakIe, kaZese cia
saroo uz put kao svoje nag~dmlJt? J<;T ~ a:as p~: mi imamo u razumuone ideje koje momentano ne
met nije vaZno sta ce konacno ucenl lJUJdi. utvrditi poSmatramo, ali ihmozemo izneti navidiik, iza.;.
o tome. zvll,ti ih po!1()vo :i ucmiti ihpr:edmetomnaS:ih mi-
s11, bez pomoCi onih eulnih kvaliteta koji su.1h
Glava X p:roizveli u duh,~.
3. PaZnja, pon,avljanje, zadovoljstvoibol
o ZADRZAVANJU' IDEJA uCv1'seuju ideje. ~ Paznja' i ponavijanje lmlogo.
pomafu dia se :ideje uCVT$te u pamQenjU;' ali naj..
1. Posmatranje (kontemplacija). - SledieCa dublje i najtrajnije utiske os1;av:Ijaju ot]:n.-ve,pT:t-
sposobnost duha, kojO'Ifi on vrs~ daiji .napredak :?a rodno, onei.c.!Jeje '!roje su pra6ene. zadovolistvOl!}.
putu ka znanju, jeste ouo sto Ja .naz.lva;mza~~ ili l:lolo:m.PoBto je veliki zadJatak nai3ihC1,liA cia
vanjem ili Cuvanjem onih proot1h ldeJakoJe Je nam skr.ecu pamju na 0110 81;0 skodi ili kom;titelu,
144
10 ~on Lok 145
priroda je rnudro ~ed~la .(bo sto je;rec p6~: Ijudi, doduse, imaju vrlo jailro pamcenje, neki
n9)dlaprinlanje nel9-h: 1deJa ~~~e pra;ceno ?O}?lTI, UlPraV() cud€lS.Ilo; no ipak izgleda dia sye naSe ide-'
bol kad dece zamenJuJe razm,;-slJanJe1 zaJc.lJC:ClV;a- jestaIno pl~padaju, cak .i one najdublje usadene
nje, a kocl odraslih deluje brze nego ra~rD.lsIJanJ.e, i kocll Ijudi sa najjaCim panlcenjem - pa ako ili
i ta1ro primorava.1 mlaoe i Sytate da1Z?e~avaJu katkad ne obnavljamo, bilo ponavnim radom cula
predmete kaji nanose bol, sa zurb.omkoJa; ]e IJO'"'. bilo razmisljanjem a onome sto ill je prvi put i~
trebna dia bi Sa spasli; a.i jednima i drugJIna bol zvalo, ureZani tekstse gubi i na kraju od njega
urezuj~.u p<>mcenje op()IIlenu za. buoo6nost. ne ostaje nista. Talro ideje nare mladosti. kao i
. 4. Ideje u pamcenj1L blede.- Uvezi sa razli- deca, cesto uminI pre nas; nasi dUhoVi liCe tam
citim stepeninta trajnosti ideja k10je su ureza.r:e na grobove te dece kad im se pribliZavamo: hro!1r-
u parocenje mozemo prim.etiti da -~u .neE;~od DJID
y
za i mramor sU doduse jos na njinta, ali jenatpise
'bile izazvane u razumu time sto Jenekipredmet izbrisalo vreme, a lSiike trunu. Slike u nasem
delovao na eula sarno jedianput i nijedn()ffi Vise; di).lhu naslikane su nesta.1nim bojama; ako se po-
druge su bile pnrlene eulirna Visen,:goj~~i nekad ne OBveze, one blede inestaju. Ja neeu ovde
ali su bileslabo zapaZen~, jer je duh b10 nt;paZlJl~, ispitivati koliko na to deluje sastav naseg tela i
bo kod dece, ili je bio zapoolen na drr1.1goJ stram, grada naseg biolookog biea, i da Ii je sastav mozga
koncentrisan saroo najedIm stvar; kao kod odra- razlog zasto neki za<iJI"zavaju zapise na njemu kao
slih, pa se taka<ta idleja n!je.'l1Jub?,ko. ure~:: u rnraroor, dlrUgi kao kamen tesanik, a ti'e'::i malo
njega; nekim Ijudi:ma opet. ldeIe b.1vaJu pazlJ:vo bolje nego pesak; ipak mi izgleda verovatno da
i opetovano ucepljivane,aliom,bilo 2Jbog neeeg telesni sastav katkad utice na pameenje, jer eesID
u telesnom sastavu ill n,*og .drugog nedostatka, vidamo kako bolest potpuno liSi dub sVih njego-
intaju vrlo slabo ~Cenje. U s.Vim tim ~11l~~~€" Vih icLeja, i kako vatra groznice za nekoliko dana
virna ideje u duhu br2JO bledle i cesrrosasVJ;m. 1i>00- sprZi sli'ke koje au izgledialetrajne kao da su u
zavaju izrazurn.a ne· ootavljajuci za scborn Vise rnramoru is.klesane, tako da od njih olStane saroo
traga nego senke koje preleeu yre¥o Zitnog. p<.>li:r; prah i haos.
one nestaju iz dJuha kao da 1h mkad. tamo nIJ'e- 6. Ideje koje se stalna ponavljaju teiik6 mogu
bUo. . nestati. - Sto se pak tiee samili idieja, laiko je pri~
5. Na taj naCin, mnoge od onill i~jakojestl metiti da se one.koje se najeesce .osvezavaju (medu
nastale u decjem dtuhu kad je ontek poceo da opa- njima su one koje, se prenose u dub na viSena-
za (neke od tih, kao sm su neka zadiovoljstva i bo"' cina), Zbog cestog vracanja predmeta iIi radnji
loVi nastale mazda joopre rodenja, adruge.u de,:, koji su ih proizveli, najbolje uCvrscuju u pamce-
tiJIrj~tvu), ukoliko u daljem toku ziv?ta~e bU.du nju i ostaju tamo najjasnije i najtrajnije; staga
ponavljane, nes~ju,.po~u.no, bez_. 1 n,:~man.l'eg ideje prvobitmih kvaliteta tela (tj. Cvrs toea, pI'(l>-
traga. To se moze pnmetitr kod! omhkoJ1 sun,e--.. stiranje, oiblik, kretanje i mirovanje), .zatim· ohe
kimnesreenim sluca:jem izgubili Vid u ranoj mla- katje skOlI'O UVeR: deluju na nasa tela, k-ao mplina
dooti, pa posto su sarno ,~.>vIas pri:rn:i;li ideje baja, i hladll'loca, i one koje dieluju na sve vrste bica,
a posle ih nisu obnav:ljali, potppn~vih~be, ~o kao pootojaJIlje, trajanje i broj, - koje d6noi;i sa
cIa p<>slenekoliko godina nema.lu I1lS~ ,,?se.POJrn~ ~bom gotoyosvaki predme\; SID deluje na nasa
:ili s€eanja 0 bajama negasleporodem IJud.i.. Nekr. arIa isvaka miSBJ9 kojom Be baVi nas duh ,.... sve
146 147
Nw je to izrazeno 1.1 jakom stepenu, to je onda
te i slime id~je re~o ka;di ~estaju, sve dok dull glupost; OIlJome koji zbog tog nedostatka pamcfuja
uopilte more da zadrZava IdeJ€'. . ne moze dia ima.. ideje, stvarno S<leuvane u njemu,
7 Duh je ces.to aktivan lcail pamtt. - U tom,
. . ' .... . ',.'. . ....•.
150 151
n,ekih temperam.enata; dovoljno je day kaZemo~1a. She i odredene; aka SU onetakve, onda neee biti
je to j€dna odJ radnji 0 ko1.ima duI; l'llOz.; da = } - zbrke i greSaka u njihovom razillrov<lliju, iaJro l:lB.ni
ih cula ponekad razliCito prenose u rae.mmpri-
Slja i da ih za~ u se~l. Ona. Je vazna za nase
zn~.nje po. tome sto, alto JE! ta spos<llbnos~ sanJaP<> likama od istog predlmeta, i tako. na izgledi greSe.
seJ:li slaba ili nepravilno ra,zlikuje stvan, onOO su Jer, i<>.ko Covek u groznici dobiva go.rak ukus od
nasi pojm:m zbrltani a naS mn i razOO1' poreme- ileeer<i, Imji je inace sladak, ipakce ideja gorkdg
ce;'i ili u zabluW. ~. se u Sp08Q1bnosti 00.. se i<leje ostati u duhu tog ooveka isto tako jasna i razli-
12 pantc$lja ·uyeklmaju pri rul:i Sillltoji hitrina efta od ideje slatkog kao daje kuilao sarno fue.
Ulna, on,da se.u sposobn~ti Cuvanja j~s.npce i~~da Cinjenica da ista vrsta tela prOlizvodi putemuku-
i finog razljkovanja swart medu kOJuna 1'az.lil~e sa jedanput jednu ide-ju a drugi put drugu neee
nisu velike sastoji dobrim delom taooQ&t suda i ja- izazvati zbrku izmedu ideja sJatkog i gorkog, kao
snoca shvatanja kojune;!ti IjuQli pooedJuju vis.eodi $to nece biti zbrkeni izmedu ideja belog i slat-
drugih. U tome je moZOO p~oga .onogopilt€!!f. za: kog, iIi belog i okruglog, koj,e jedlno i isto paree
paianja - da Ij'Uwikoji imaJu hi~ m~<)nJu : Se6era proizvodli istovremeno u dlUhu. 1sto take.
znatnu os't:vouronost nemaju uvek naJJasmJl sud! r;~ ideje naraneaste i madre b(jj€ koje proizvodi ista
najdU'blje sJwatiinje. Jer oiltraupmos~ .~ ..sastOJ1 kolicina rastvora lignum. nEiphriticum, O'staju. isto
najvis('! u brzom i raznovrsnorn. skuplJanJU 1 fI:~ tako posebne ideje kao ilia hi bUe ideje istili boja
binovanju ipeja medf\1 ikojima irt1a J;Jaf. tnal
0 . sli,:-
dobivene ad diva vrlo razlieftatela.
nosti Hi sklada, da bi 8e. tako stvori1e u masti. pr1:; '1. UpO"reCUvanje. - JoB jednaop€'raclj~ .duha
jatne l'like i ugo9ne .vi7ije; d():\{ se. r~?or~ Il<lSJ;!- sa svojim idejama jeste uporedivanje j€dne sa dr'll.,.
Pl'Qlttome, sas.tojtbmi u. pazljiY<:)"l1l.odvaJan~uonlh gam, u pogledu velicine, st€!peIla, v~ena, mes.ta
ideja medu ImjimE(.~ rna. ~:m.a.l(). razllke, . da. i bilo r.akVili drugih uslova; l1atome se zashivaci-
bi se time izbeglopo.gresno uzpnan~ ~~clrne. stvalJ tava ona velika grupa idejakoja se oznaea.va na""
mesto druge, 2Joog njihov€! slienostl iIibhskostl.
zivom "relacije" (odnosi); 0 rome ka!«> jo ogromno
Taj postllpak je potpunosupratan;:ne-tai0ri ~ al.~
ziji, u Ikojima se veeim dJel~ S~:roJ1 ona zaJ:lm:~Jl njeno prostiranje imacu jDS. prilike dJa goyoI'i..-n,
Yost i pJ:i.jatnO$t 9stI'ouFJa, kOJ= 9l1.O tak0 ZlVO 5. I iivotinje uporeduju, ali nesC/:'I)1·seno... -
dleluje na Illastu, i 2lbl:lg koga. ga .syet tako ,raclio Nije lako odlreddti u kom step:enuzi;vot~,njehnaju
prihvata· jer nJegova le:pota 5e. VlW naPl'Vl po- tu spolSob~ost. Ja rnisl.i.:nt da kOClJ njihnije nairoCi~
gled, i ~ao ne rnm'a da .s,e trudi ¥ b~ispital.a to razvijena, jer iako one verovatno imaju izye-
kolilw je u tome i:~e i~i r~~ti.Du.h se, za:; stan broj dOlVoljno jasn.ih ideja, meni i~k izglecla
dovoljava prijatn'OScu slike 1 ZlvoS¢tl. mast€!,. 1 ne da je sarno ljudskoln, razum'll sV(jjstveno da..post:?'
traz.i niSta vise; smatralo hi se ska1'o 'llvred(jm k;ad jo utvrdio <.ta su neke ideje potpUno I'azliCi1;e i pre-
152 153
se bayi apstiln idejama i ,koristi sarno u apstrakt- 8. Imenovanje. - Kad dJeca ponavljanjem
nom umovanju. oseta ucvmte ideje u pamcenju, ona postepeno
6. Kombinovanje. - SledeCa radnja duha: sa poCinju da uce upotrebu znakova. Akad im go-
klejatna jeste kombi.n~)Va;nje; ~ j,est, o~ sasta-ylja vomi o't"gani steknu veiltinu forrniranja artikuli'-
zajedno neke proste H:leJe kOJe Je doblO osetima sanih glasova, ooa pocinju da upotrebljavaju reei
i razmiSljanJem, i kombinuje ih u sloZene. U kom- da bi drugi:ma oznalllla svoje ideje. Te govorne
binovanjemwe 5e racu;nsti i prooirivanje; u nje- znakove onakatkad pozajrnljuju od drugih, a
mu se dodus!'!. sastavljanj-e nepojavljuje u tak9 katkad prave sarna; poznato je cia deca, kad. po-
slozenorn. vidu, aHono ipak predstavlj!\ s.astavlja- Cinju da se ~uze jezikom, cesto daju stvarilna
nje vise ideja zajedno, doduse idJeja iste vr&te: R~ nova i neobiena imena.
dmo diodajuci nekoliko jed[nica jednu qrugoJ do-
biv~ ideju tuceta, a sabirajuCi ponovljene ide- 9. Apstrahovanje. - Poilto 5e reei,dJakle,
je nekoliko motki (mere za duZin"tl) dJobivamo os;- 'llpotrebljavaju kao spoljasnji znalmvi nasih unu-
minu milje. . . trasnjih idoeja, a idieje dobivamo od pojediinih
7. Zivotinje malok()mbinuju. - Mislirn da sU" stvari, kad bionda svaka pojedinaideja koju SIDO
i u tome zivotinje daleko iza ljuCli. 0!l.e dodusEi
stekli imala posebnoime, imenirna se broja ne hi
znalo. Da bi se to sprecilo) duh pretvara poj€'-
primaju i za,driavaju .zajedno neke kombil)acij(:"? dine ideje, dobivene od pojet:l.inaeni~ predmeta,
iii proste idleje (kao sto za psa H!",miris i glas nje.., u opste; a to on cini tako s10 ih poomatra onakve
govOg gospodara sacinjavaju .v:er?v:,atno sloz~~u kakve su u duhu, kao pojave odvojene od. svih
ideju kojupas. ima iP njemu;. ~h, JOS verovatmJe, ostalih egzistendja, i oiCl1 uslovanjihovoEi. stva1'-
precistavljaju odvpjene oznake po kojima ga on nag postojanja, kao sto su vreme, mesto, I Tazn~
prepoznaje), ali jane inislim. cia one ikaq, .same druge popratne ideje, To se naziva "apstrahvva-
sastavljaju i prave .slozene ideje. A rncmdJase .1 njem", i time ideje dobivene od i>ojedinacnih 'biea··
tamo gde mi misliIno da one ilnaju .slozene i<:lJe...'. postaju opsti predstavnici syih idej~ iste vrste;
je radi 1J. stvan. same> 0 jednoj prostoj koja ih a' njihorva imena postaju opsta iroena, primenlji-
upucuje kapoznavanju vise stvari, jer Me ve~ va na. sve postojeee swari koje suu skladU sa
vatno·.mnogo manjerazlikuju stvari pomocu vida tom opstoin idejom. Razum uzima takvE) pl'edzne,
nego st0mi to.zamislj<\ln.03 .Ja imamverodosto-j- cis1€' pojave u duhu - bez obzira kako SU, odakle
no obavestenje da cekuja Braniti i zavoleti mlage i u kakvom drustvu tamo BUgle ~ bo standarde
lisk e• bas kao i svoju stenad, aIm samo udesit€! da prema kojima recta realna bica u vrste i dElje
je jedanput posisu,talw da njeno mleko prede im imena, ukoliko se slazu sa "tim uzorci:ma.
kroz njih. A ()11e zivotinjek:0je imajUl:Il1lOSWQ Tako, ako duh opazi· danaskod kredle ili snega
mladih .ujedanput, kako izgledJa, uopste ne znajl,l :i£tu boju koju je juce opazio kod mleka, on' p()-
njihov broj; jer. Il1aOli se jako zabrinuza sV¥:o smatra tu pojavuOOvojeno, pretvara jeupred--
mladJo koje irn buoe oduzeto pred ociIl1a iIi na ~<r stavnika svih pojava te vrste, i poSto joj je 000
maku sluha; iPak, ako im neko uk;rade jedno ill we "belina", oznacava tim. ivukom taj istikva~
dv(}je dnk .suodsu~, ill lJe; buke, .izgledJa da se litet gde god ga nade ili zamisli. Na taj naCinpo..
tad,a uopilte.n.e qrinu i J:le zapazlijlJ da ih je manje. staju univerzatije, bilo kao idejebilo kaoizrazL
154 155
10. Zi'votinje ne apstrahuju. ~ Ako'i moze
bili nekog kolebanj~ Q tome cia li ZiyO!tinje (10 12. Idioti i ludaci. ~ Kollko idiotima nedosta-
neko mere prosirujmi kombmuju livoje ideje, mi- ju, iIi kolilro su u njih slabl:! iSV"e ill pojedine ra-
slim da mog\l sa. sigurn~Cu reei daane \lopste nije Bpomenu~e sposobno,:;ti, to bi se nesumnjivo
nemaju moe apstrahovanja, i da je pose4ovanje mogio doznati putem ta=og posmatranja raznih
opStih id£1a ()(110 1.1. cemu se eovek potpunor~1~ njihovih s1.abosti. Oni koji slaho opaZaju, ili vrio
kuje ad Zivotinje; to je savrsenstvo diD koga Zivo- slabo zadclavaju ideje koje im dJodu u duh koji
tinjske sposobnooti ne mogu dopreti. Jer mi oce- nisu kadri da ih brzo izazovu iIi da ih kcmblhUjU,
vidno ne nalazimo kod njih ni traga odpokuSa'ja ima6e malo materijala za misljenje. Oni pak Mj:l.
da upotrebe opste' znakove za univerzalne ideje; ne mogu da razlikuju, uporeduju i apstrahUju, t€'-'-
to nam daje dovoljno razloga. da smatrllnJ.o da one Sko cia 6e m06i daupotrebljavaju i razumeju je-
nemaju sposobnooti apstrahovanja odn-osno stva- zik, da surle ill zakljueuju, osim sam<> malo i ne-
ranja op.stih ideja, -PoSto ne upotrebljavaju n1 smtrseIl.o 0 onim' stvarlma koje su prisutne i nji-
reO ni bilo kakve druge ~te znakove. hovim eulima vrl0 poznate. Ukratko, ulroliko m.a
11. A to sto one ne znaju i neupotrebljavaju ijedina cd spomeriutih sposobnosti nedostaje ili je
opste reCi he moze' re pripisati nedootatku orga- poreme6ena, u Ijudskom Sihyatanju i znanju na-
na kojinla hi mogle proizvoditi artikulis~e gIa~ staju oogovarajucr dtefekti. .
soye; 'jer znam ella mnoge od njih .mogupr?izv?,~ 13. Sve 1..1 svemu, defekti kod idiotaproizlaze,
diti taih.-ve gI!U'ove i dJosta jasn<> ~zgovarati reo, kako izgIedra, iz nedostatka brzine, ah."tivno.sti i po-
ali ih nikad ne upotrebljavaju U .n.eku oP;8tu kreta kad intelektuaInih sposobnosti, sto ih liSava
svrhu. S druge ~t,rane, ljudi koji zbog nekog 01'- uma; . ddk ludaci, i:Zgleda, pate od druge krajh<>Sti.
garuikog defekta. ne mogu izgovar<i>ti, reB, 1pak: Jer meni se cinida oni ne gube sposobnoot zaklju-
izrazavaju univerzalne ideje, i to putem znakova, Civanja; nego, pcilto osu wlo pogresno povezali
koji im sillie umas-to opstih reel; ta ~posobnost neke idleje, om poen.u da ih smatraju za istinu, i
oCigiedinQ nedostaje Zivotinjama. Stogamislim da onda greSe isto onako kao Ijudi lmji pmvilno za~
moZemo pretpostaviti ella se u tome zivQtinjekaQ kIjucuju polazecr odJ pogrei'lnih principa. Naiffie.
vrsta razlikuju od ljudti, da je to sWami razlika PoSto su zbog iestine svoje maste uzeli ll1.aStu. Za
koja ih potpuno odvaja, i koja se u krajnjoj li- stvarnost, 01"'.1 izvode iz njepraviln-e zakljuiSke.
niji .!fu1 u og:romaTii jaz. Jer alro one uOpSte imaju NaCi. 6ete,n,a primer, poreme6enog eoveka lroji je,
ideja, ako nisu Sam.o maSine (a neki bi hteIi da uobrazio d1a je kralj, kako, pravilno zaklju(11Ju6~ iz
toga, zahteva. odgovarajuce poeasti, post,ovanje i
je tako), onda ne :maZemo poricati da linaju i n.eku
pokorava.nje; .drugi opet uobrazavaju da s1.1 .~.
vrstu Ulna. Meni izgleda OCtgledJno i to da 'neke ~ta1da, i ponasaju se oprezno, bas kako j,e i ·Po.~
od njih u izvesnim prilikama zakljucuju kao da trebno da bi Sf'! saeuy?lo tako krhko teIQ\. Zlxlg
&u razumne; ali to Cine sarno sa pojedinacnim ilie- toga se dteSava da 60vek koji je u svemu<>Sta1oni
ja.ma, • onakvilna kakve is\! ih dobile cd Cula. I priseban i zdrava razuma, budeu jednoj stvari Iud
najboIje oil njih ostaju 'U tim uskim granicama, kao da je iz ludni<;e; to clolazi otud? stQ S11. se l.lek;e
i po mom misljenju ni,su sposo1:me dia prosir-e Th€Suvisie ideje, bilo zoog nelmgnaglog iyrlo j~~
svoje idl'!je makakvorn vrstom apstrahovanja. ltog utiska, ili zato Sto se masta tog ooye~dug()
bavila istom vrstom misli, tako cvrsto -pove.zaleoo
156
157
su os:tale sjedinjene. Medut~ np:a. m:: Ogo ste- 15. To su poceci ljuds1cog znanja. - Na taj
naein j<\ sam dao kratku i k;:tko ja. lnislim istinitu
. a ludlilaili ludosti; :k<Jd nek;ih una .VIse nesre-
=0 smuCkanih ideja, kod nekil}.~nJe. Ukratko, istoriju pty.ih pocetaka Ijudskog znanja: odakle
ra~ika izmedu idiota i ludaka lezl, lZgledia, u tome duh dobiva syqje prve predirnete, i kojim koracilna
soo ludacikrivo spajajll' ideje i tako p~ave POIFe- napreduje do pOStavljanja i gomllanja ideja <ld Iro-
sne stayove, ali onda na osnovu nJ~h. pra:n~n<: jih ce se sastojati ave znanje za koje je sposoban.
umuju i izvlace prav:(lne z~~uCke; dok .ldio!i P.Qzivam se na. iskustvo i poomatranje da kafu
stvaraju vrlomalo stavoya, ~¥:h.ne stvaraJu. m- imam li ja pravo u svemu tome; jex najbolji na-
kako i jedva S11 kadri da zaklJueuJu. em pronalazenja istine jeste da ispitujemo stvari
, .". . .. . . ; y •.•
kakve zaista jesu, a ne da zakljucujemo da su one
14. Metod. - To su, mislim, narvazmJ': spo-- takve kakyim,a ih zall'lisljamo, iii kako smo ad dru-
sobnosti i radnje dlUhalrojima ~e oTl;~onsti u gih IlauCili dia ih zamisljamo. .
procesu shvatanja; mada &e one pnmenJUJuna sve
'd . duhu uopste J' a sam dJooad uglavnom 16. Poziv na iskustvo, - Is~no govoreCi, to
1 eJe u ..' . 'dJ 'am.a' je, koliko ja moguda otkrijem, 5edini naCin k9jirh
upotrebljavao samo primere s~ prostim 1 ~] d1uh' idJeje 0 stvarima dolaze u razum; .aka drvgi ljlldi
a povezao sam objasnjavanje till sposobnl'~tl .. ,8
sa prostim idejam.a, pre prelaska na s ozene, lZ imaju urodene idJeje ili ulivene principe; neka
samo uZivaju u njima; aka suani sigurni u t(),
sledeCih razloga : . .•. " drugima je nem0ID-lce da 1m porelrnu tu 'privile--
Prvo, pOOW seneke 0<1 tillspo6?bnqstiy ~ giju kojam se uzdiz.u iznadsvojih bliznjih,J,a.
eetk1.1 rimenjuju uglavnom samoll~ Proste IdeJe, mogu da govorim sarno 0 on()m~ sto ~alazj]'I1'U.se1";li
mi mJem.o sledeet obicni metodr t:nl1~ei <:1a pra- i sto se SllWe sa onim. pojmo'Vi;ma za koj~ ~€lUo,
tirno i pro~cav(lIDO nji~ov~ nestaJanJe, napredo-
ako ispitamo sve postupke Ijl1di raznih v.rem,~nf.'
vanje i postepena pobolJsanJa; raznih zemalja i vaspitanja, n,aci d" za,viseod' ~
Druigo zatosto posmatrajuci kako ,umne spo-- melja koje sam ja postavio, i da odgovaraju o,y{}m
sobnosti p~luju sa prostim idejama, kOle s:r 1.1; .dU,"1 metodu u svimnjegovim vidovima i st<iddjima..•..•
., " b'· 'as";J'e preClZlllje
hoviIna veeme IJudli 0 leno] .~ , . ' . . .' . 17, Mra¢na ?olJa. - Ja ne zelim dapOdu~'V"m
odredenije nego slozene,. IDotelIlO lakse lstrazlti vee daistrafuje<rri; zato pv~~moram. O'pet dapri-
i nauCiti :kako duh apStrahuje, imenuje, upore~ znam dia su . spoljasnji i unutrasnji oseti,~oliko
je i uopst€ operiSe sa slozenim i~eJama,kodJ kOJlh mogu dia. vidim, jedina vrata na koja znanjeul~i
bismo mnogo lakse mogli pogreslti, ... u razum. Koliko sam mOga,Qda ptktijem, w 8U
. Treee zaOO sOO &u i same te radnJeduha sa jedini prozori kojima svetlost ulaziu tu lllJ:'acnu
idejama k~je oodtobiva od ose.ta;~ad,se' bolje ra- robu. Jer izgle<ia rrrl. da raztim d'osta liCi. .n~pot
zmisli, isto tak() niz ideja, doblvemh lZOnog cl!"u- puna neosvetljenusobieu, S1l .sarno jednim malim
gog izvora naseg znanja, koji Sal1l nazvao ,-,re:nek,- otvorom kroz koji ulazfl spoljasnje vidljive slike,
sijom"; zaOO je bilo prikl~n? d~a.p'ne blldU ~plt!lne ili ideje spl)ljasnjih styarij .akabi alike k1jflulaze
ov.de, odmah pool: p;r<)Stlh IdeJa lZ oo.et<l.: 0 kom- 11 tu mracnu sobu ostajale tam0 i leZale tak9. sre-
bino\i'anjU, uporedivan.Ju, apstr~ova?~u, ltd., 0 kp- d~ne da/?e po p<>trebi niogu naci, QI:lda bi ortazai-
jirila sam uprilVo go.yprio, imacu pnlike da gove- i3<ta l:lila .sasvirn sliCna Ijl1dskom razum.u u odnosu
~(}.p$irnije na. drugom. rp.estu . na predmete vida L ideje 0 njima.
159
158
To BU, <trto, moja nagadanja 0 tome kako ra- ga <iva doci Cu kasnij,e. PoSta se zna ella proste idJe-
zum stice i zadriava. I>rOSte id!eje i njihove vido- je postaje sjedinjene u raznim kombinacijama, ja-
Vie, kao i 0 nekim· drugim radlnjama sa idejama. sno je <ia i du1'1 moze <ia posmatra viSe njih. spo-
Sad pre1azim na malo podrobnije ispltivanje ne- jene u jednu i,dieju, i to ne SaInO spojeV'e kakvi
lrih ad tlh prootih ideja i njihov,ih vidova. postoje 'l1 spoljasnjim predn1etima, vee i svoje v1a-
stite. Taikv'e ide-joe, nacinjene cd nekoliko prostih
spoj€nih ujedrno,ja naZivam "komplclrsnim"; takve
su na primer: lepota, zahvalnost, covek, vojska,
svemir. Tesu ideje mom:b:inacije raznih prostih
o KOMPLEKSlIfIM IDEJAMA ideja, iIi komp1eksnih nacinjenih od prostih, aJ.i ih
duh ipak moZe, ako hoce, posmatrati svaku za.
1. Duh pravi te ideje od prostih. - Dooad sebe, kao jednu potpunu stvar, ozn<l,eenu jednim
smo isplitivali one idJeje koje. du1'1 prima SllSvim imenom.
pasivno; to 8U vee pOInenute proste ideje, dahive- 2. Te ideje su vOt)no nacinjene. - U toj syo-
ne oseOO1:Q. i ref1eksijoro; duh ne moZe pijednu cd joj spooobnosti ponavljanja i vezivanja idieja,dl.lh
njih styoriti 5a"ln; u njemu ne moze biti 'l1.i6ega i:n:1a veliku moc variranja i umnmavanja predm~
s.tose Xl€'! bi. sasfujalo isk1juCivo oel! tihprostihide~ ta svojih :rnisli, daleko iznad onog sto, su mu prUi-
ja. U toku. primanja svihprostih idejadJuhje pot- :tili met iIi refleksija; ali sye to ostaje u granica-
puno pW;iVaJ1'; ali zatim on vm rawe radnj,e ko- ma ,onih prostih ideja koje je on dobi,o iz ta tdtva
jima izProstih ideja, kao mate,rijala i osnove we- izvo'I'a i lwje su u krajnjoj liniji materijal svih
~a ost;p.og, pravi druge. Postoje ttl glavne racjnje njegovih kombinacija. JeT sve prOISte ideje do1a-
;:iuha kojiIIl:a 0rt deluje na proste ideje: 1) Komb1- ze od sa:rnih stvari, a duh ne moze stvoriti Pi viSe
novanje vISe prostih ideja 1.1 jednu sloZenu; tako ni dcr"UJkCijih stvari od onih moje &U mu date. On
se prave lImnpleksneideje;2) Dovodenje u vezu moZe hnati 0 Ctilnim kvalitetima s,amo one ideje
(li\reju ideja, boo prost;ih bilo slooenih, i ];XlStav- koje mu prelro Cula do1aze iz spoljai3njeg sveta,
Ijanj~jedne pored drUg,e, taiIro da 000 vidifud 00- a 0 de1avanjUmisleCih supstancija samo one lroje
j~pU't" ali W. ne spajamo u jednu; tak0sedo- nalazi u sebi; .ali karl je jedinero stekao te prost:e
bivaj1.1s.ve. idJeje rciacija (odn<xla:);· 3)' Odviljanje ideje, on se ne mOra vise ogranieavati na Jl<lGma-
jedneidej~ od ~vih dht$ili kojejeprate u njenom tranje i na. ono sm mu se pru~ izVana; on moze
to
realnJorn ~janju;" Sie zove"apstrahovanje"·i sopstvenom cllelatnooc'll spajati ideje kode jest~
tako se dobivajusve opste ideje.T,o po1=uJe cia k;a'O, i praviti od njih nove, kompleksne, koje uOp-
OOv€,kova moe '. cll~luje slii::nol,l intelek.t\.18lnonl. kao ste nije dobio kao spojeve. .
i u ma1;erijaln,o!n svetu. Nairne, ll'1aterijarjedinog i 3. Dele se na moduse, supstancije i odnose. -
clrug<:>g sveta jet"akavda&>vekcuemanad njim. Mada su kompleksne ideje hezbDOjne u svom stva.,
moo, nee mDze nidaga stvori Pi .~'.~ urijSti;zato ranj'll i razl,aganju, mada je heskrajna ramoV'!""
O'n m~e, samO eta ~paja 1l1.<\1;erijalriePrednlett\, dJa snost mojom one ispunjavaju i zabavljaj'll lju<isk",
misli, ja ipak: smatram da se Bve one mogu svesti
lh stavlja iednog oporeddJrtig<:>g,:i.lf <l.a.ihpotpuno
l'azdvaja. U 0vom r.a~atranjukQIllple'k"snihideja na. ove tri vrste: 1) modllile, 2) s'llpstancije, i 3) od?
ja Cu zapoCeti· saprvim od till ProC€Sa,aIia dtu- nose (re1acije).
ideja Zll, koje se smatra diaprodstavljaju posebne eu pokliSati'da pokazem ~ id~j~,prostO!fa, y.re."
pojedinacne stvari koje postoje za sebe, i u koji- mena. i bes.krajl1iOsti, kajelzgledia,iu kao dll su 1:J.B.r
ma je pretpostavljena ili·mutha ideja sups-tandje, udialjenije (Jdtih i:zv;ora.
takva kakva je, uvek prvi i glavni eIemenat. Tak0'
aiko ideji supstancije dodJamo prostu ideju neke
mutne belicaste bQje, S:,\ izvesnom merom teZine,
11' 163
162
ljenOlSt"; a ako se po.s1r1<:Itra i u duZinu, i1.1. Sirinu,
GZava XIII i u debljinu, onda mislim. da se moze nazvati "za-
o PROSTIM MODUSlMA; I TO PRVO, 0 PROSTIM premina"; izraz "prootiranje" upO'trebljava se
MODUSIMA PROSTORA obicno za sve te vrste posmatranja.
4. Neizmernost. - Svaka porsebna udaljenost
1. Prosti modusi. - laiko sam u prethodno~ jest€' porsebnamodiifikacija pTostolra, a sva'ka ideja
dielu cesto pominjao proste ideje, koje su. stvarm oodredenoj u¢LaljetlOlSt:l iIi pTOStoru jest€' prO$ti
materijal svegnaseg znanja, ja sam ih tamo tre- modus, te ideje. Radi potreba merenja i zb{J,g n,a-
tirao viSe u vezi. sa naCinron kojim dolaze u duh, vike dJa IllE!re, ljudi stvaraju u d1.1.huidieje 0 nekim
neg10 kao razliCite od drugih, sloihenih ideja,zato sta1niro udialjenos,tima, kae> six> su inc, .jard, hvat,
mozdJa nece biti suvisno da opet pogledamo neke milja, Zemljin pr<3'cnJk itd.; sve su to posebne.ide-:
odnjih sa tog stanoviSta, i cia ispitamo one razli- je, naCinjene sarno od pl'ostora. Kadi se ljudske mi'"
cite modJifikacije iste ideje koje duh katkad nalazi sll nayikn'u na takve sWne duZine ill m€X"e pro-
u postojeC:i= stvarima, a k~tkad stvara sa:n, .bez stoca, onda ih ljudi mogu ponavljati u svom ditlhu
pomoci rna kakvog spoljasnjeg Predmeta ill suge- koliko ho6e, ne ffieSajuCi ih i ne p0iV'ezujuCi nisa
stije izvana. ... . ., .; kakvim idejama tela ili .Ileceg sllenog, i tako stva"1
Te nwdifikacije plio koJe Proste lueJe (ko]e Ja, raU rebi ideje duZinskih, cetV1()rnih j kubnihstl()':'
kao sto sam rekao, nazivam "prostim !1J.0dusim.a")
isto su tako pooebne i odJredene ideje- u dubu kao
pa, jal'di, ill hvati, zamisljajuCi ihbil,o O'V'de, medu
svemirsktm telima, bilo vangranica rna ka.kvih
i one lroje suim. najsuprotnije ~ ~,~jU!dJa~jer;ije; j:oT tela; dodajuCi te ideje jedJnu drugoj, 0ni roo,gu
idejabroja dvaisto je takio :-BZhCiia od 1deJe. ?:ro:J a pro-sirivati sVoju idleju prostO/!'a koJiko !Wd- h(jc€"
jedian, kaosto je plavo razllClto od toplog, III kao Ta sposobnost poitlavljanja iIi u4vosi;ruCavanja
ilto je i jednO i drug,() razliCito od rnakojeg broja. svaike nas€' ideje o'Udraljen05ti, i dodavanja jediO'e
A ipak j,e ideja broja dIVHla./':injena jedlloOlStavnim. druge>j dOikle god hocemo, a da pas nikad nista.n-e
ponavljanjem prosteideje () jedll?j~ed:i~; da- sprecava i ne zaustavlja rna ko1iko je PTQsirivali -
ljimpovezivanjem takVih ponavlJanJa doblvamo ta spOISobnost pam daje ideju nei=er:nosti.
posebne prOfSte moduse"tuce", "groS" (12 tuceta), 5. Oblik. .~ Postoji jos jedna moddfikadja te
"roilion"4 .. ... ..... . ideje, koja u stvari nije niSta drugo vec odnps
2. Id~ja prostora. - PoceCu Sa pl:'O$tpIll1 ldtt>- medudelovima ograniQenog prostiranja ili ome":
jom prosWra.Pokazao s~ yanije. (g}. r~) ¢La n;i denog prostora. Taj odJl1.os otkrivamo dO<:1JirpIn
dobivamo ideju prostora I y:Idom 1 plpanJem,. Mi- evJnih tela, kad nam ru:bovi tih tela Clodu nadlOi-
sJim da je to oci,gleodino; dokazivati cia Ijlldi o~z~... hvat; a nase oko ga otkriva i na telli.na i na bOI-
ju pomocu vida . urlJaljenost izmedu. tela. S<lzhmtih jams, karl sagleda njihovegra.nice: i tako, posrpa.-
boja illizrrledudelova istog tela, bilo b~ l$to tll.ko trajuCi kalrose tela zavr!3av:aju bilopravimllni-
n~bIl() kao i dOk,azivati da. ljud~ ;ride same jama koje se susreCu u vidljivinl. uglovima,bllo
boi€" lst" je talw<>Cigl€,dnoda om opazaJu til udltJ,- krivim linijama ked kojih se ne mogu videti uglo-
ljenost i u mraku, pOrIl'oeu d!odiraipiPanja. vi, posmatrajuCl medusobne odnose svegatoga, u
3. Prostor i prostiranje. - Takav prostoa:', po-- svim kra.jnjim delovima nekog tela iliprostOTa, mi
smatran sarno kao duzina izmedu neka dva biCa, dobivamo idJeju koju nazivarno "obllk" i koja pru-
bez obzi:ra na b5.lo sta i=edu njih, naziva se "uda-
165
164
za duhu beskrajnu raznovrsnost. Jer, pored ogrom- za boje. smatramo da drlje istu udJaljenost meau
nog broda raznih oblika koji stvarno postoje U ko.- sCli~, 1 prema to.rne da miruju; i€!', ka'Cl nadem.o
herentn.im masama, rnaterije, broj onih looje dUh ~ Je ~eka ;;tvar danas na istoj UidJaljenosti Od ne-
sam moze da stvo;ri - varirajUCi. id€'ju prostoa:-a i kih. taCaka (dXe ili viSe) na 'kojoj je bila i june, a sa
tako PTaveCi. nove ko.rnbinacije, ponavljajuCi. svo- ~oJlm~ smo J~ tadra uporedlili, i aa ni te, tacke nisu
je i,dleje i povezujuci ih po svojoj volji - apsolutno :zmell1le ;,,,oJ1.1 medusobnu udaljeuost, ond<i. ka-
je neiscrpan; on moze da UmIlJoZava oblike in in- zemo ~ Je o;na za'Clr~ala isto mesto; a akio je pri"
finitum l • ~etno lzmemla udalJ~most od bilo wje od ti.h ta-
6. Jer, IdJuh mo~e dia pooovibilo kojuJideju ca~;a, kaz'emo da je izmenila mesto. Medutim, u
duZine u pravoj liniji, i da joj doda jos jedD:J.U 'U o~1ccnom .govo,ru i svakidasnjoj upotrebi pojma
istom pravcUJ, to jest cia podv1ostruCi duZinu te pra-
ve linije, iIi da joj doda drugu sa bilo kakvim na-
mes~, = ne gledamo uvek taenu UJdaJ.jenost ad
t:r~clzno odredenih tacaka, vee udJaljenost oil Ve-
gibom, i taill:o napravi sve mOgUlre vrste uglova; on li'kih grupa culnih predmeta sa kojima .ta, ;swar ima
i1TIoZe talrode dasikrati bilo lmju odzamisljenih li- P,? n~s~ miSljenju neki odnos, i cijuudaljenost
nija, oduzimajuCi. joj polovinu,cetvrtinu, ill koji 001 n] e :una:rtlJOi neld l'azlog dra posJ:D<l,tramo. '
godi hoae deo; ta\k.vo deljenje ne moze imati kra- . '. 8. N"a prlmer,ak,o ilahovske figure' oSt1\nu na
ja, i njime se mow napraviti ugao bilo koj€' ve- mum. -.poJj~a vsahovske piLote na kojim,a sma ih
liCi.rie;linije koje predlStavljaju strane uglamogu OiStaVll1, IDl kazemo da su svena istom mestu, ili
tak6de biti 'bilo kojedJuZine. Duh 'lTI&e tim lini- ~ su neppkmnute,. iako jesahovsk8.; ploCa, bila ~..
jama oodavati druge, raznih duzina ipod raz:nim zda u n1€duvr<emenll prenes-e-ne,iz jrone SQOe u
ugIo:vi.ma, tako dapotpuno zatvaraju delove Pro- drugu - i toy z~t(}sto sm~ poredilinjihw polaZaj
stO!l:a; ocigledrio je da on talOO ffio2ie p<YVeCavati sam? sa po!oz8;Jem o~ d~OY<t ,s<thovske plaCe koji
broj oblika, boo u pogledu figure bilo u pogledu ostaJU n,;:t .1stOJ UJdi,aIJet1OSti ,Jedan od dtrugolg. Isto
zaprerirlnie, in infinitum; a sve sutosamo ran tako, kazemo da je sahovska ploCa na istom. mestu
prosti modJusi,.prostora. na kome je bila ukolikJo os:tane u is.'tom delu ka-
Duh rno~e Cinitis:ve to ne saxnJOisapravim, bine, iako 00 mozdJa brod na kome se nalazi u rn~
vec i sa' krivim Imijama, ilisa ,lmmbinacijiaIDa duvreme.l;lU sfulno krere; ,klJ.ze:rpeo, talwete cia je
pravih ikrivih; a sve sto Cini sa linijama, ~ci~ h.we; ~ lstom IJ;1estu ul"oli'ko jeostao ina istoj uda-
niti i sa povrsioom.a; na os!l1JC>yutogamozemoza- IJenosti ad! dJel<,wa sllsednog kapna, iaiko s,e u :me--
misliti koliko je beslkrajna raznoVi'SMst oblika dllvremenu m~da zemlja ,()kroo.ula, tako de. su i
koje j e duh kadar da stvorl, kolik.o je on kadar brod, i sahmrska]?'loca, i figU!l:e izmenili mesta u
da poveca broj p!'ostih modiusaprostara. odnosu na udaljenija tela, koja au zaiClrzaIa istu
7. Mesto. - Joil jedlna idlejal;;:Qja spada ova.. meduoobnu udaljenost. lVJ;eduthn, posto je mesto
mo i pripada ovom, plemenu, jeste 00.0 sm nazi- .sah~vskih.figura odredeno njihovom udaljenoscu
vamo "mestom". :K8!O soo u prostompr06tOTl,l pa~ odl lp-esp;h delova ploce, me,sto plOice njezinom.
smatramo odnos udaljenosti izmedu neka dvatela uda1Jet1oscU od izves.nih dJelova kaibine (sacijim
ill taCke, tako u ideji mesta posmatramQ odnOll smo ['oloiajem uporediJi n}ezin), a mestO' br~da
udaljenDsti izrneduneke stvari i dve iIi vise tacaka njegovom lidaIjenoseu od odJredenih cvrstihdJelo-
:I. U beskraj. _ Prevo va zemlj-e - mi mozeme> za t~ stvari ipaik S PI"'B.,-.
166 167
ja 0 mestu ovde upotrebljena sarno zato da biS1il()
yom kazati da su u t{llll'1pogledu na :istDro mestu, znali u kome delu knjige Se t<t povest naJ.azi,tako
Dl.&da su u pogledu nekih drugih stvari. nesunmji- cia bismo je po potrebi U(tneli naCi i iskoristiti za
vo izmenile mesto, jet' se njihova udaljenost od svoje svrhe,
tih dr'ugihstvari, koje u ovom slucaju nismo uzeli 10. Mislim da je jasno cia nasa ideja 0 mestu
u obm, izmenila; a kad bude.tl10 imali prilike. dJa nije nista dirugo vec relativni polD,zaj neke swari,
uporedli.mo njihov polozaj sa· poloZajem tih dru- kako sam ga malopre izlozio;to Cerno, lako prihva-
gih stvarl, onda cemo i wi smatrati <Jasu izme- titi aikose seUmo da, iako mozemo imati ideju ()
nile mesta. mestu bilo kog dela svemira, ne moiZemo ima:ti ni-
9. MeauUm, kako BU, tu mocli.fikaciju udalj€'- kakvu ideju 0 niestu samog svemira ~ jer Irli ne'"
nosti koju nazivamo"mesto" st-;orili Ijudli za syo-: maroo nikakvih ideja 0 nekim i:'Vrstim, jasnim, po>-
ju sva!kidasnju upotrebu, cia bl. tako po rot0eb~ sebnim biCima van svemira, tak() dta bismo mogli
mogli oznaCi,ti poseban pol&aj sv~e ~tv.<)Il, l.lu<;li zamisljati .neki njegov odnos udalj,enostim'ema
posmatraju i odreduju to m~to ~Z1ma]UCl ".l; ObZ1~ njima; vec je sve van njega jedltlolils: .pros,to;r ili
one obUmje stvari. koje naibolJe slu.z€ n.lihovOJ prostiranje, u kome duh ne nalazi nikakvog razli-
mmnentanoj svrsi,· a ne uzimajuci ).l ohm n~e kovanja, nikakvih ()znaka.Jer, ako kaierrio da se
druge stvari, koje bi za ne~u drugu ,syrh1f bolJe svet negde nalazi, time sarno kaz€n1o da on po-
odredile poloZaj te iste swan. Ta1~o. posto J~ upo- stoji; tako je u toj frazi upo,trebljena ideja mesta,
treba oznacavanja mesta svaike f1gurell,a sah0v- ona oznacav3, sarno njego\'o postojanje, a ne. i nje-
skoj ploCi odredena sarno =lltar .tog i¥tanog.kJo.- gOY smeStaj. Tek kad neko uspeda pronaae istvo-
mada SlrVetabU9 Pi sUprotno to] s;yrsl kad bl se ri u svom duhu jasll'U i razgo\'etnu pred!Stavu 0
t[); :rnerilo brio cim drugim; ali kadsprern:imo te mestu svemira, taj Ce rnoci da narn kaZe dia Ii sle
ilste figure u vreCicu,pa nek:o ondlaza,pita gae je on krece ill stoji mi:rno'u nerazaznatljivoj prazni-
crni kralj, prayilnJo .cebitidaoznapmo to m~to ni beskrajnog prostocra; doduse, ree ;,mesto" ima
pomocu die:lova sohe ulrojojse o~nala;:i, a, ne po- ponekad jos nejasniji smisao, i <Y.Zn8ieava on<aj pro;-
mocu sahovske plo¢€' - jeT oznacavalJ.Je nJegov,og s:tor koji zauzima bUo koje teJo; po tome je i sve'-
po,lo,zaja i~ .sacia\,dirUgu s'7hu m~o oll'dakad i se mil' na nekom mestu. Mi,. dakle, dlDbivamo tdJe<ju
nalazio u 19TI na silhoysko] ploCl,. 1 ZScj;p ,:se'f!J.<)ra mesta na :isti na-Cin Imo i ideju prostoca (jer je ona
odrediti pomocl.), drugih WlJ3,. Isto,taikio" IkaS bl, nas 8,arno pojedinaeni, ogranieeni vidJ ove druge), tj.
neko zapi1Jao na kOme semes:LuIlalaze sj;ih0vi koji pomoCu vida i dodim, prekio kojib nail duh prima
kazuju povest 0' 1'>J"isU i EUI'ijal:u, vdo bi~mo nepra:- ideje prostiranja i udaljenO'sti.
vilno, 9d~dili to m,ffito, kad blSIrlJO .r~kh da se om 11. Prostiranje i telo nisu isto. - Ima nekih
nalaze 'li tOm i tom delu z~'ffili'e,ili ].1 BodU:ejan~ koji hi hteli cia nas uvere cia SU telo i poostiranje
sikoj bilblioteci; a pravilno ·pismo ga OIZI1aCili po>- i<>ta stvar; oni time kao dla menjaju znacenje reCi,
m()cu delova Vergilijevih dela, odn~no, p r a'V:il <lI1 a ipak ne bih hteo da ih osumnjicim dato cine,
odgovor bi bio da se ti; stihovi n~aze .otprilife, u pooto BU i sami mk:o ostm 08udili filozbfiju dru-
sred5.1lJi devew knjige nJegorv:e E1le:Jtqe, I <1a su, 8t- gih zato sto se suvise oslanjala na neodredeno zna-
kad je' Vergilije stampan, .~vek. bili na. to~ iStoI? cenje ili lazljivu mraenost sumnjivih iIi besmis;Le~
mestu - J~r tq je taellO, lak? Je. sama ~Jl%a. ¥- :nih izraza. Ako ont, dJakle, pojmovima "iJelo"· i
Ijad'li puta menjala mesto; bellO J,e zata stol ]e ide-
169
168
"prostiranje" oznaeavaju ism stoi ostali $V¢;, tj. rna keg drugog na koji se nastavlja. Stvarno de-
pojmom "telOi" nesm sto je Cvrsto i prostorn6 i Ijenje i o<ivajanje vrsi se, ja millslim, tako sto se
Ciji se delovi mogu odvojiti i pok:r>etati na razne delovi odImicu j€'dan odJ drrugog i na taj naCin stva-
DaGne, a pojmom "pI'1ostiranje" samo pr&tor koji raju rlV<e povrsine tamo gde je ranij.e bio kontmJJ.-
leZi unutar grarliica tih evrstih koherentnih delova itet; a deljenje u duhu znaCi dau :m.islima stva-
i koji oni zauzimaju ~ ondJa oni brkaju dYe. wlo ramo dV'e povrsme tamo gde j,e ranije bio konti-
razliCite ideje. Jer ja pozivam svakog neka mi na nuitet, i zamisljamo ih kao razdvojene. To se pak
QSl1"OVU svojih :misli kaze,nije Ii ideja prootoira ism !noze Ciniti samo sa onim stvarima koje duh sma,..
tako razlicita 'od ideje cvnsto6e, kao sm je ova ra~ tra spowibnw dJa budu razdvojene i da razdva~
zliCita cd ideje skerletne boje?Doduse, illi Cvrstoca janjem dobiju nove zasebne povrSine, kakve drotle
ni skerletna boda ne mogu postojati hez prosti- nisu imale,ali ih mogu stecr; no nijedian od tih
ranja, ali bez OIbzira nato to. SU. razlieite ideje. na,Cina razelrvajanja, bilo stvarndh ill mislenih, ne
Mnoge ideje ne mogu .ni nastati nipostojati bez moze se po mom .miSljenju primenit[ na Cisti
nekihdrugih ideja, alisu Ipak potpuno razliCite prostor. .
od tih dru.gih. Kretanje ne mooe postojati, .nitise Covek doduse mozeuzeti U obzir sarno Qno..
.zamisliti, bez prostora; a ipa'k kretan.je nirte pro-- liki deo tog prostora kol~o mu odgovara, ilike~
stor,a PI,'ustOil:' nije kretanje __ pirostor mo'z,e post~ liko maze izmeriti stopom, negledajllClos.ta1o;
jatibez kI'1etanja, i to su, pl'ema tome, dIVe potpu- to je svaka!k:o delimieno posmatranj,e, .alinije n.i
no tazliCite ideje; a po mom miSljenju iscto su tako delje<nje ni ra21dvajanje, cak niu !I1:islima;jet co-
med)J.s,obno razliCite iidejeprostora, i evrstoOe. vek ne moze deliti u mislima ,ako ne posmatra dve
IdejaCvrstooe j,e tako neodvojiva ad tela, dirt ona r:0rvrSine kao odvojeM jednu od <iruge, niti de~
nslo;vlj,ava njegovoispunjavMje prostora, njegov liti stvarnO' ako ne izvrsi razdJvajanje tih dveju
kontakt So drugim telima,' impuls na njih i preno- pOvrSina; a delin'rLeno posmatranje nijeodlVi:tJ,a.-
senje kretanja putem impulsa. Pa. alw ima razloga nje. Covek rnoz€' ,posmatrati svetlost sunc;a bez
za tvrdnju da je duh razlieit od tela,zatosto mi- njegove to(plote, ili polU'etl.iivost tela bez njegov€'
sljenje ne ukljuCuje u sebi idejuprostiranja, onda prostornos,ti, a da i ne. pO'misljao odvajanju tih
ja mislim da je na osn,dvu istog razloga dJokazano idej,a,Jedno je Slml0 delimicnOpos:rnatranje, za".
cia prostor.nijete~o, ·zato. sW.,onne ukljucuje ide- vrseitlo sarno u sebi; drug,o je posmatr.a:nje dveju
ju evrsto6e; jer prostor i tvrst6ca su isto takora- si"Vari kao zasebUoC> postojeqih.
zliCi.teideje kao i misljenje i prostiranje, i istose 14. Trece: Delovi Cistog prostota Sell nepOlkret>-
tako mogu jasno r.azluCiti uduhu.Prema tome, 'O,ei- ni,sto, sledi iz njihove neodvojivosti; jerkretanje
gledno je da su relo iprO-$tiranje dye zasebne idle- m:jeni:ijta drngo vec. menJ;ap.je udaljenooti izmedu
j,e. Jer ..... dlV'eju stvari, a toga ne moze biti medu dclovin1.a
12. I'rvo: prostiranjene ukljueuje ni evrsto- koji su neodvojivi;prema tome, oni moraju veeno
eu n.i otpor kretanju tela, dok ih telo ukljueuje; mirovati medu sohom.
13. Drugo:delovieistogprostoira neodvoji'Vi Pl'1ema tome, odredbe ideje prootog p1'OIStora
su jedan oddrugog, i .zato sek,ontinuitet nerno~ dlov,oljno i: jasno raz.likuju tu ideju pd id~etela,;
razdvajati, nistvarno ni uduhu. Izaziva:m sva- jer dielo:vi tog prostora su neodvojivi, n"epokretni
'kog da ma i u misli odvoji rna koji nj,egw de.ood! i ne pruzaju otpar kretanju tela.
170 171
15. Definicija prostiranja nije objaSnjenje. - u~i.mamo . reCi urmesto swart. Nase neznanje neee
Ako .me neko zapita sta je taj prestOI' 0 kome bItl manJe ako &e budemo pretyaraIida znamo
govo'l'im, odgovorieu mu kad mi on odgovori na O'11JO sto ne znamo, ako budemo dizali buku zvuko-
pitanje sta je prootiranje. Jer a!k:o kazemo, kao.sto virna bez jasnog i odredenog macenja. Proizvol;no
ohicno kaZu, cia je prootiranje 0110 kad postoje naCinjena imena ne menjaju prirodu stvart, ip01-
partes extra partes," onda srno, time sarno rekli da mafu nam cia ih shvatimo samo ukoliko su njihovi
je prostiranje prostiranje; jer da. lii sam doznao zua1mvi, ulooJiko zamenjuju odredene ideje. Ze-
ista viSe 0 PTirodJi poostiranja kad mi je receno dJa leo bih cia om kJoji toliko naglas.avaju ta ceti-
prostiranj,e maCipostojanje delova koji se pro- ri sIoga, "sup-s1<an~ci-ja", raZmisle 0 tOlIT1€' da
stiru van deIovakoji soe prostiru, tj. da se prosti- Ii oni, kad upotrebljavaju tu rei: i za beslro-
ranje sastoji od dlelova koji ,seprostir1.!? To .ie isto nacupg, neshvatIjivog boga, i za konacni duh,
ikao kadJ bi me neko pitao, sta je vlakno,a ja m;u i za telo, Cine to svaki put u istom smisJu? Da
odgovorio dJa je to swar koja se sastoji od vise Ii ta ree oznabva uvek istu ideju, kad &S s,ve
vlakana; da Ii bi fiU to pomogl0 da boIje shvati te tri tako razIiCite stv:ari nazivaju supstanci-
sta j.e vlakno? Zar ne bi on pomisIio da jahoeu jarna? Kad b:i bHo tako, ZaT ne bi otudJasJediilo
cia s,e salim s naima, a ;p.e da ga ozbiljno poucavam? da se bog, duhQlvi, i telo, PoSto su 8vi isre' pri-
16. Podela bica na tela i duhove nedokazuje ro:~~,. to jest. ~s~~cije, razlikuju. samopo r a-
da su prostor i telo isto. - Onikoji dokazuju da zlicltim modiflka,clJama te supstancije; kao i da
ISU prosibor i reIo jednbi ism, iznose ovu dilemu: se drvo i sljunaik., posto su u istom s:rnislu tela i
taj prooto!r iIi je nesto, iIi nije nista; ~o i~u i~~,:- istu telesnu prirociu, razIilqJju samopo ra-
dva rela nema ni,sta"oiDJda se ona nuzn,o mOTaJU z!i{;ltim modlifikacijama te iste mate.rije? To bi
doticati· a ako dtopustimo da to jestene!lto,ondia
om piU:ju da Ii je to telQ ili duh. Nai to j~ odgo- bila zaista v€oma kruta doktrina. Aleo O<Ili rek:nu
vara.m drughn pitanjem:a lIDO 1m je relmo da po>- cia
• upoirebIjavaju
_, .. " tu
'. r;ec za boO'a,
_. o. konaene
... _.... ' __ 'duhove
.
1 materiju u tri I'lazliCita macenja, i c'la ona ozna,..
stoje, iIi da mogu postojati, 15=0 Cvrsta hiea koja
ne misle, i misleca bi,ca koja sene pros,tiru? JeT cava jednu idJeju ikad se za boga kaze da je on
to je sve st6 oni podrazumevajupod pojfi0vima supstancija, dtrugu kad se' supstancijmn nazove
"telo" i "duh". dusa, a trecu kad se tak«)nazove telo: paste) naziv
17. Supstancija, 7wju ne pOznajemo, nije do- "supstancija" po to!l1l.e OZ1:iacava tri p<>oobne ira-
kaz protiv odvajanja prostora ?d tela. - Akoneko zliCite ideje, dobro bi bilo cia oniodrede re PO"-
zapita (kao sto obicno pitaju) da: Ii. jetaj PT'Ostor sebne ideje, iIi da 1m barem dJadu tri razna inie-
bez tela supstancija. iIi akcidens, ja eu .mu bez na,da bi tako spreCiIi zbrke i zabune u tako va-
oklevanj:a odlgovoriti da ne Zlla1n; i Jl€CU se stidJeti znoj stv8ri, koje bi prirodno proizaSle iz mesovite
svog neznanja, sem ako mionikoji pitaju ne p?; upotrebe tako nejasnog termina - te.n:nin.i koji
kazu jas11JO odredenu idl€ju 8upstancije. .. u svakidailrrjoj upotrebi ne sarno da n.ema tri po-
seb~ jasno odir'edena znacenja, vee ne
18. Ja nastojim kloliko goclmo€i1l da~begnem
one zablude u koje sma sklOIli da upadnemo ak() jedmo. A ako om mogu tako da naprave odJ sup-
ma ni jedno
S etio reIC1 n sun~tancija", ne bi se morao k"mUCIti tada mogao ispruziti ruku van Sy;og tela?Ako bi
~- .
da izmisli slona koji poddava zemlju, ,., i ' ornJa- mogao, ondia bi stavio ruku tamo gdeje pre, toga
Cu koja podLrZava slona; rec nsupstancija"efika- bio' prostor hez tela; a kad bi,i'os rasirio prs~1
811;0 bi izvrsila sve to. OIillj ko bi tElspitivao 0 tome, andia bi i izmedu njih bio prostor bez, tela. Ak:0
mOP'ao bi se zadovoljiti od!gIOvorom nekog indlij- pak The hi moga? dIa ispruzi ruku, to bimwalo
sloog filw:od'a: dIa supstancija, iaiko ni ~ n«: zna biti zbog n.€ke spaljailnje smetn:je (pretpostavlja,..
stEI je, podrZava zemlju - bas ka'~ sto 1 = P:r:uru:- mo, nairne, da je on ziv ida pOOeduje llobicajecr:-u
mo kao odcrovor onu diobru dQktrinu evro-ps:kiih
"ta fI-
. moe kretanja delova' svog tela; a to. nije sa;r:rro< po
Iozofa: da supstancija, iako ni Sarna ne zna s, Je·,
b "
sebinerrJ.oguee, akobog tako hoce,iJi b<l.r.We
pod'rZava akciden.se. I'reIDa tQill1e, mi 1.lQ1:lste ne- nemo'gu6e da ga bog tailro postavi);a.zatimjaPd-::
mamoideje 0 tmne ilta jesupstancija, vee sarno tam: dIa Ii je to' stosprecava' njegpV'li.iyk)l. dase
neku zb,kJanu i nejIasnu:Ldeju 0 tome ka'ko sup- ispruzi :,rupstancija iIi akcid~,hesto iliirti,sta?
stancija deluje. " ,
20. Neka ueeni Ijudn misleot.oimIe kalro hore,
' . Kad n:d om 1iQ rese, onda,ce bit:i ~adrida. o;gja~:q.e
sami sebi ilta je to !ltD se nalazi, :ili mozedase
ali neki in,teligentan Amerikanac,koji. bi PTOU- a
nalazi, izmedu dva udaljena ti=la, nije teloi l1I€Dla
cavao prlrodu stvari i 2leleo da upozna naSu arhi-
evrs·toee. A dlort;Ie e=Q smatrati lmosasyi do-
teikturu, iJeSko da bi No zadovoljan kad hismo mu
bro dlokazano, dta tamogde nemanikakve, zaPreke
IIl
rekli dla je stub nclto sto podirZava podhoZje, a
podQ1.ollje nesto ilto podriava stub. Ne bi Ii on, kad (na primer, VaJ'! krajnjih granica svih tela),.' te10
bi dobio takvo objaiinjenje, pre, pomislio da rou se ko1e je pokrehuto 1l'l.02:e da sekreCedalje;k3()i tq
rugamo, nego da g1auCimo? A nekoko ne PO~rLaj~ da tElmo gde nemanioega i=edu dva, tela, ona se
knjige dobio bi zaistEI vrio stedrupouku 0 p=dl nufuo dIodiruju,; je!t" kad, b~ izmedu njihbio'icisti
knjigai onaga stoOIIlesadrZe kad bi mu se reklo promor; to hi bilo doevoljrio, da sIJT~ei cl~dil,,;3J:i
da se sve ueene knjige sastoje cd hartije i slova, sam p:rostor nije dO'VoJjan d,s, spreci~tarlje.,U
ida stl s[ova stvan koje stoje ns. hartiji,a hartija stvari, ti Ijudi ilirnolraju pri;mati da, smatraju t!'llo,
stvar koja drZi swva: ZClista izv,'l.nredan naCin za beskrajnir.n - r.na(~a, to nerado tYI'£lJe, -, iii. I:ll0raju
stticanj e jasnih pojmova 0 slovims. i hartiji! Ali potvrdtiti da prostor nije telo. ItadobihVide<1toga
kad ,hismo latiIlske reo inhal,!rentia :i substantia misaono,g ,~veka koji I:>i mogao,U svojimmisU-
prevell jasnim, oIC1Jgovarajucim engleskim reCima, rna postaviti rna kakve granic:e bila prQstortt,bilo
kao "prijanjanje zaneilto" i "podupiranje Odi00doo", trajaJ'!ju, iIi koji bi VerOV<lIO da ,moze puternmi.,.
onda bi nam sebo1je otkrilo kolilko je jasnoCe u illjenja doCi do kraja jednog iIi dmgog; pr€'rI1a
doktr1.ni 0 supstanCiji i akcide'llSima, i videIi bi- tome, ako je njegova tideja V8C11IoSti beskonaena,
174 175
ond.a j;e ~akvainjegova i,?eja AeizmernO\Sti..,..O'Pe ako ani govQre (I vakuumu, to mOIra biti besmi-
su ili konacne jJi b€&konacne. slen govor, jer nemoguee je d.aprostiranje budie
22. ,Moe'. unistavanja dokazuje vakuum. - bez prostiranja. Naime, vakuum bilo da priznaje--
Zat:im, ani !kJoji tvTd;e da pmstor ne l11.Qze P'O\Stoja:tt mo iii porlceti1o njegovo postojanje,znaCi svakako
bei'matertje PI3silj,enisu Ilie sarno cia smat~FJU prostor bez tela; a postojanje ovoga ne moze 'po-
teLa beskoMCmm, vee i d.ta poreknu bogu moe da rem niko.ako nece oa materiju u(;'ini beslronac-
uniSti bilokoji dJeo materije. A pretP'OlStavljam d<L Ulom i da odtizm€ bogu moe da· uniiSti bilo koji
niko n~e poricati cia bog m02eukinuti syakokre-,; njen £leo. .
ta'uje, u ma,teriji, zaustaviti svemirska .,tela taka 23. Kretanje dokaz za val~uum . 'TMooutim,
da bU<l!u u potpunom mirovanju, i drla:!J.i. ih, taka ne moramo iei taka daleko da bismo pI'OIlJasli va..,.
dokle gO<:l mlJ s,e, svidJi. Svako ko na osnoyu tag:," kUum; ne moramo prelaziti krajnjegranice tela
priz;naje cia, bog maze, za vrem.e takvog opsteg =::- .' u svemiru, nivrsitipriziv na bozju svemoc; 6ni
roVanja, "Lmistiti ovu knjigu iIi tela, onaga ~oii je mi se da postojanje vaknuma jasnQ dokazuje. i kre-
6ta '.' Illioia .nmno pI'iznati i lIlogucnost ,. vakuuma; tanje tela, koja su nam na vidikn i u neJ?'()8redno:j
jei ~C!igledil'o Je cia 6e P:('oostO'r koji je bio ~spunjen blizini. Jel', niko ne Inoze J.)Cl'dieliti TlJeko cvrsto telo,
delo;yIrq,a unistenog tela ostall tdalje,.lto lqi? rna kakvih d'imenzija, tako dare njegovidlelovi
proistocr t);ez~ela. J er oko1oo te~, 9~duc~ U • pa!1Ju"J. m9gu sloooOOo kretati na s,ve strane unutar njega::-
n0Irlritiry, yredstavljaju PI'a"ylqiJamaIltni Zld,l vepovrSine, ak,o u tom tell.! ne lmde oLS,tayljenneki
apcro11.ltnoonemoguc.avaju. .ma lwjem dr'-ugom wI)..! prazan prostm, iste v,eliCine kao i najmanji deo nf,l
d1adospeutaj pros1Ji:;r. A' shvatanjedla se iect.ain koji je taj neko pode1io pomen"llito cvrs1;o telo. Ako
delicmaterije nilz.no beee na mesto Sll kogaje je, oakle, najmanji deopodeljenog tela velik kao
uklonjen neki dirugi delie - to shvatanje je sarno gorl.liS1i.\no Zl'l1JO, za slo<bodno 'kretan.je dleIova tog
konsekvenca pretpostavke o· ispunjenooti prosto- tela unutar njegffi.'e povrsine biee potrebaJrl prauln
I'a;.a dia je to tako, patre-ban j~ neki .bolji ~?k;az' pI'ostor veli6ne g<Jll"Usirnqg zrna; ista tako, ako su
negosto je golopretpostavljanJ.e d~ Jeta· =Je; deliCi matedje sto miliona puta manji od goru-
nica;.jeT .,ta 6njeniGa se nem,;,z'e nJikad dok~za:l sienog =, mora pootoja'ti. prostar bez CvrSte ma-
eklJp~entorn, anasejaSnel r~~ov:etne IdeJe t-erije velik kaostomilioniti deo gorusiOnog =11;\;
oogltJooonain dokaz;ujl1 dal).eposiJoJl .rrikakva nu~ jer ako j,e to taiSnJo u jednom pdmiexu' m?'l'a
ina. vezicl izmedu' })rqstora icyrstoee,post0ln9ze-- biti i u drugom, i in infinitum. Ma koJiko
mo zm-nisliti j~C\n\.> bezqr..rg,oga,. gni p~ k:0ji zl'l- taj pi-ami prostor bio malen, on ipak rusi hi-
=i,majl.], staY za iIi p:rotiv Yakuu.ma, s<UJ:ll.Ilf hIll. pn- potezu 0 ispunjenosti. Jer ak", maZe postojati pro~
ZJooju ¥suza njih pac1fu1/7. i pLrTty.m'zas""bne ide::- star bez tela, jednak najmanjern pasebnom p.elieu
je', tj. da 0nS. imaju idJeju () prostIri3.p.ju ?ez)~Yr)lto... materjje 1m-ji danas postoji u prirodn, to je ipa1~
ee mada poti,~unjen(}Po.stoj.anje;.jex- maCe .In se prostor bez tela; razlika izmeduprootl)ra i tela
pr~pira1Lnioko eega. Jer oni iwdi toliko Ill~
ak(} koja joe tiIrle stvorena utije niSta manjenego katl
njaj'u. znaeenje reei '~18 prostiranje nazivajl.l "te-- hi se radilo 0 l>syaxut'/icr, jed!rloj od najveCih ucla..
lom':,i];:ll'elIla tool€'
smatraju da je 6tava &uStil).8 ljenosM u prirodi. StoJga, eak i kad bismo prr-et-
teJa samd· u Cisromproisti):'anju bez cvrstote, - pasrta.'Vili da praz:nd pr,6stor noopho<dian za lITe-
1,:.PrazJl,o'._.) ,- P~1L().: ~- -Pre~. tanje nije jedll1ak na:jmanjem dielieu Podeljene
182 183
ju 0 trajanj 11, on mooe primen~ti.taj poJan: 1 ~ novu idleju, on opuZa kretanje. Ali ako se corv'ek
stvarikoje postoje dok on ne mlsh; kao st() 1 anaJ nade na ne:kom mestu gde sve stvari okonj,ega
koji je stekao ideju pro.;;tira:~j~ tel~ 'o/"eko svog miruju, gde on ne zapaza nikakvo kJcetanje. ako
vida iIi -pipanja, moze pnmemti tu1dieJu na ~d~
v
on u tom milrnom easu razmislja, opazice kalro se
ljenosti na kojima se nikakva tela ne roogu.nl Vl- u toku tog milsljenja u njegovom diuhu pojavljuju
deti 11i opipati. Stoga, mada covek nema nik;akq.v jedna za drugom r&Zl1.e ideje; na lJiSnovu toga on
pojam 0 dUZini trajanja ko~:, ,je pro!llo,.dok Je ~n ce videti i pronaci sled, iako ne posmatra nikaik.vo
spavao Hi bio u stanju nenuslJenJa" on 1)?~ mozr, kretanje. .
posto je Posrnatrao menjanje diana 1 noCi 1 utvrdi~ 7. U tome j.e, po mom misljenju, razlog zasto
da jeduZinanjihovog trajanja posvemu sudect mi nezapaiamolrretanj(lkoja su, l1ladasitalna, ve-
ravnomema i stalna pretpostaviti da je t() sme- oma spora; to je zatosto je njih6vo menjarije uoo-
njivanje za vreme nj'egovog spav:s.nja. ill nenlls!j&: Ij€nOOti na putuod jednogCulnog objektaka dru'"
nja teklo na isti· naCin kao i ranlJe, 1 prema tome gom, toliko sporn da pmizvodi u nama nove ideje
zamisliti i izracunati trajanje svog spavanja. .Ali tek u velildm razmacima;. pooto and, dakle, ·ne
da su Adam i Eva (dbk su bili s<illli na svetli), mQz:e da p1'O:izv;ede stalan toknovihkliejakojebi
urnesto svog uobieajenog sua cd jednenoci pr?v~l~ neposredno sledile jedina drugu u .naseniduhu, mi
u neprekidnom spavanju eitava dva<Jeset 1. cetir1 nemamo oPaZaj .lm-etanja; jer. taj se opazajsasiloji
sata, trajanje tadivadeset ieetiri saUl; b~o bi ~. u staInom sledu, a mi taj sled ne mozemo opaziti
njih nepovratllo izgubljeno i zauxek lZhr'lSano 1Z bez stalnog Ill2anja raznih idejakoje proistifu iz
njihovog r:ClCUnanja VTeme:na.. ... .... . ' ... '.' . njega.
6. IdeJa sreda.. ne dolaz~ o~kre:anJa. -. N~ n;.J 8. S dJruge strane, stvari IWjesekrecu tako
Mein, razmisljajuCi ()I pojav~jlvanJu rSfnlh .::deJa brzo da naSa oola ne stiz:u da jasno uhvatepro...
jedne za dJrugom unas.em razl;=u, =.
st?-S€mO
ide'ju sieda' a .ako neko mm da Je u stvan stl,cffin0
mene udaljenosti u toku njihovog k:retainja.. ,ne
p'OOizVode zbog toga nika:kav tok icj.eja., u quhu, i
p=atranj~m kr'etanja putem culCl~ oIl' .ce rnoz~ zato mi ni tu neopaZ:amola:ftanje. A!kore.siIno,
prihvatiti mQije mi'sljenje ako se setl da lkreta~Je neka sWar opisuje krug u kracem ~enu n.ego
proizvodiideju sleda u nasem diuhu.san.m :m-
0liko sto na.se ideje .obieno slede jedna drt.lgu,on,da mi
pl'oizvodi neprekinut niz razgovetmh IdeJa. .T~iI"' ne apaz:amo da Be. ta styar kI"ece, vee I1a+nqna iz-
kad oovek posma:tfanek{)i telo koje Sie stvanl0 kre-- gleda kao po1;pun, savrilen. kru,g tematerije iIi
61':, on ipak ne zaJpaZa nikalryo k:retanIj~ aJ:o .w. boje, a :ne kao dleo kruga u pokretu.
kretanje ne prodzvod!:i s.talan mz uzastopm~ l?,,:Ja, 9. Tok ideja. ima. odreden stepen b'l'zine.-
na. prlm€T, Covek namirnon:. moru, V~I ,,?dik:ll Stoga ostavljam drugima da prosud~ nije 1:f ve!['O~
kopna, na lepom dianu, moz€l eltav ~t gledati sun-. vatno dla nase ideje, dJok smo bUdni, slede j,edna
ee, ili mote, iIi brod' Clda nezavaz1 nikakv~ kre- drugu u odredenim razInacima, doota slienc> oninl
tanje 11i u jedn:1<J1nl od tih pred:n).eta, ma?a. s~ ];Jar slikama. III fenjeru lrojise vrti zbog topline s\TMe.
dva od njih, arnooda i svatri, presla za to\,peme Tonjihovopojavljivanje u sledlll moz:e dodusebiti
i te kail~() velikput; ali I:'im on primeticla jeije- ikatkad brZe a katkad S1porije. ali ja ne bihreka<:i
danod njih izmenio udaIjenoot od nekog drugog dia ta brzina mnogo varira kod budnog cc>",eik:a.
tela, cim to krretanje proizvede U njemu Ina kakvu Izgleda da pestoj,e izvesne grariice brzine .1 spoiJ:'Oo-'
184 185
f>t:i uzastoPn:og pojavljiyanja tih. ideja 11. nasem ljen-olsti dia su se ta tela pokrenula, ali sarno kre...
dWm, graniee preko kodih ono ne moze iei ni brze tanje ne opawmo.
ni sporije. 12. Tok ideja je mera drugih sledova: - :N"a
10.. Tu svoju cudnu pretpostavku zasnivam taj naein, meni se cini da je stalno i p;ravilno
na tome. sto sam opaZio da nil mozemo sarno do nizanje idieja u. bud,nom coveku tako reei mera i
izvesnog st~pena opazati sled utisaka koji dJe1uju kriterij svih drugih siedova; jer ako i jedan 00 tih
na nasa cuIa; ako oni idu prebrzo, mi gubimo ose~ tece brZe nego nase ideje - ria primer kad dva
caj sleda, eak i u slucajevima gde je ocigledno da zvuka ili bola ill sl. slede jedJan drugi u t6ku tra-
postoji stvaransled!. Na primer, ako kroz sobu pr~ janja sarno jedne ideje - Hi opet ako je neko kr~
leti topo:v:sko tane i odnese nekom coveku udo tanje ill sled ta1>!o sporo dia ne ide ukorak sa na-
ill par6e mesa, jasn,o je hezdokazivanja da ono 8im idejama, od[l(Jsno sa brzihom njihovog po-
mOil'audlariti u dva :sobna zida uz.astopce; jasno je javljivanja - na primer kad u razmak izmedu ide-
takode da ono moo:a dodirnuti prvojeclJan deQ< ja koje nas vid stice posma.trajuci promeneu prj,..
Ijudiskog me,s,a, zatim drugi, i tako redom; ja me- metnoj udia.ljenooti n-ekog tela u pokretu, iliiz-
dutim verujem da nikl> odonih kojisu imali pri- medu zvukova iIi mirisa koji "lede' jedan za dru-
Hke diao:sete bol od takvog pogotka, ill da cuju gim, ulaze u nas duh j.edna iIi vise ideja u svom
uzastopni udar u dvazida, nijempgao da prim~ prirodnom sledlu - u obata slucajami nemamO
ti nikakyu postepenO$t bila u bolu. Hi u ·zvuku os,ecaj stalnog, neprebdnogsleda, Qdnosno opaza,-
tako hrzog udarca,. Takav deo j;r-ajanja u kame ne mo sled, aUuz velike intervale mirovanja.
primeeujemo nikakvu postepenQst magli bisnlo 13. Duhse ne maze dugo zadr;1iavati na.lednoj
ni;l,zvati trenutkom; on trajesamo tQliko koliko je nepromen~jivoj ic/.eji.-.4Uw s'" dakle ideje una,..
dlOvoljno da s.e u nasemduhu pojavi same> jedna km duhu, diok god ih imamo, stalno menjaju i kre-
ideja, i zato ne opazamo nikakav sled. eu u neprekidnom Bledu, neko bimog.ao reci da
11. Istotakobiva i ondak~djekTetanj~ tako je onda coveku nemoguce da d1ugo misE omiJ, k~
sporo dia ne f'ruZacullina stalan Xliz svciih ideja, joj pojedinoj stvari. Ako 5e time misli da bi co-
onom hrzinom koj?m j~ duh sposoban dJaih pri- vek mogao dug<> vremeuiJ,imati u duhu samo jednu
ma; PoSto na' taj niJ,Cin' ostaje Vf~lik meau]:)rostor istu pojediLnacnu ideju, bez ika,kve varijacije, ja
mislimdia je to stvarno nembgu6e; ,noposto ne
izme:dll ideja. koje:. to kretanje Pruza, nasim ,cllli- znam kako su ideje naseg duha p..acinjene, od kak~
ma, tajprostorBOPunjavaju druge icl'e:j~nase:g,llJi: vog su materijala, odakIe im svetlost i kakose
sljenja, i t;J.ko gubimo ose6aj~retallja. Iako Be to pojavljuju, ne mogu za to naCi nikakav dokaz osim
te10 stvarno krece, ono ne menja syojuprIIIletnu iskUstva; pustam svakog neka sam pokusa moZe
uda1jenost od llekih drugih predmetiJ,onom brzi,. 11 u toku nekag iole duzeg vremena ddati u svom
n<N11. kojom ide1e na~eg,duha n0I"lP41no sled~, je- duhu jednu jedlinstvenu, nep.!'omenjenuJ.deju, bez
dna,$1irugu, i zato nam izgl",ela dll, i;astvar,<>toji ijedne dJruge. .
naIDes.tu. Tose lTIoze videti naskazaljkama~... 14, ZiJ, taj poJrusaj mozemo ,uzeti na primer
~vn{ka, senkarna.. 5uncanihsa1:()va, ,1 na. cirugim nelm figuru,neki stepen svetlosti Hi beline, ilibiJ.Q<
staJ.rUm ali sporim kretanjima; posle izv~nog sta drugo; veruj€m'da ee svakom kQ,to pokusabiti
vremensk0g razmaka mi opazamopopromenl uda,- veoma tesko da drZi sve osUlie ideje van svog duha,
186 187
· da ce mu ma koliko bio oprezan, s,talno naila- poret1re ra:;mih stvari; bez toga bi ve1ik de611as~
~ti jedna ';a drugom bilo ideje <!ruge. yrste, bilo znanja osta? konfuzan, a velik deo.istocrije sasvini
razUeiti aspelkti one jedne (a svaki od tili aspekata beskoristan. To posmatranje trajanja k,ao' odre<:le,.
je vee nova ideja). . nog izvesnim peri<.Jdima i obeIezenog izv~ini m&-
15. Po mom misljenju, sve.sto covek mote da rama'ili epohama, jeste ono sto po mom miSIjenju
uCini u tom slucaj\,l jeste dIa pazi i posmatra kakve najprikladnije nazivamo "vr·eme",
su to ideje SID se smenjuj~ u njegovom r~u~u: 18. Pobm mera za '/)reme jeona koja4~li cil
ill opet da ih odabira, p~.pnma sa.t?0 O?e .ll:O]~ zeh tavo njegovo trajanje na jednake periode.':'" Pri
da upotrebi; a da Sp!t"eCI stalno ruzanJ e tlicmh, to merenju prooto:ra najneophodlnije je ds. prim~nimo
mislimda De< moze, iako .obicno mote sam odilu- standard ili. meru kojQm se sluzimo na stvarcije
citi koliiko Ce im posvetiti paznje. prostira:nje hoeemo da utvrdimo. Vr€me· se, !?'~-=
16. Ideje, 'ln4 kako da st~ nastale, ne ukIjuc:U;- dutim, ne moze meriti na taj naCin, jer:mi n,e m?"
ju o&ecaj kretanja. -~vde: n~cu dIa. lllazim u p1- zemo uzeti dvarazna deW jednog sleCha pa meriti
tanje da li su te raznolike Ide]€' u l]udsk.-0m duhu jedan drugim; pa kak.0 mera tr'ajanja ll).o0e b~ti
protizvod neltih kretanjaj ja sam.san:l.os1gura;n ,?,a samo trajanje (kao. sto i. mera p:rooti'l'anja mo~. biti
Cline u s'Vojoj pojavi he ~juCu]U ~k.akyu !de;jU sarno p=stil'anje), a h'8.janje se, sastojiod stah'ipg
kretanja, i kad Co'V€kne bi 1mB.? tu IdJ~]U m~ce, od nizanja prolaznosti, mi ne. mozemo irnatinek"u
ndih je uopste ne bi dobio. To Jesve sto ffil ~sad staln-u,· ne1='r'omenIjivu n1€TU tra,janja kao sto .im,a-
treba i to dovoljno pokaz-uje da idleje sleda I tra~ mo za .nek!e duzine prootiranja, .. na .primerince,
janja'dobivamo otuda sto posm.atr:a!lUO idieje u na-
sem duhu kako se pojavlj"uju jedna za 4r'ugom; bez
rn
stope, jarde itd., obeldene trajn:.i dellivima m~
tepje. Prema tome,. PQ.§todna m€'ra zli. vreme !no~e
toga uopSte ne- bism0c1c>Sfl dotih idJeja.Pre~ biti sarno ona .klojaplitem staIn? ponavljanih pe-
tame, idej"\l, trajanja ne dobivam,o od kretan]a, :rWolon deli Citavu njegovtt dumB. na prividtno je-
nego odl stalrtog taka idejau. na~m d~-u,d5lk. smo dnake dlelove.. ani pak delovi vremep.~ko.ii n~l.l.
budni; jer kretan,je.nam ne moze.dratlopazaJ tra~ obelezeni, iii niSIU smatrani ka,o obelcieni i i:zm:e-
janja, sem. ukoliko izaziva U nas.eID;. duhu8~aIa;n reni takvim periodip1a, De maze potpuno upaj.a:J:n
sled ideja, kao sm sam pokaz~o ramJe. Tok IdeJa vreme<na, kao 'sto se na ~l'cimer yj,di 1>0 fraza:rna
kQje uopste' ne sadrZ~· i~eju ¥~nja, uD.'as~ ,;pre svih vremena" i ;,karl vreme piesta:n-e da
duhu, daje PJa.m isOO tak0 Ja\Sne Idle]€' ~ 1. tr",:- pi6'stoji" . .
janja lfao i fuk ideja izazv<:~h ~epreik:i.dD1n1.pn- 19. Sunceva i mesecevet kretanja n;ajpriklad-
metnim promen8rrl a razdalJl~e 1ZLtledu <;Iva tcela~ ni1e. mere za vreme. - Dnevni igoclisnji sUjIlcevi
promenama !lroje potiCu od Ja,etanja.;pr~ma ~ome~ obHasci posto}e od poce1Jka prirode, sitalnisu, pra.-"
mibismo stekli idJejtl trajanja i kadJ.ne bl.'Sffio 1Inall
nikakavoseCaj kretanja. •
vilni i vidljivioeloffi Cove'Canst vu.,a smatra ~eLda
S'U meausobno jednakij zat.o se oni ~dosta ra'zlo~
17. Vreme je trajanje odreaeno meram('t: . ga upotre!bljavaju kaomera trajanja. Ali ka.k:.oT
lol";
Poste. je tako doibiO ideju trajanja, duh pqsIet;,bga" zlikovanj,e .danai godJi za.v1si ad kreta:nj~sunC<J.',.
prirodno nastojida. odredi !leklJ. meTIl to,g. o!psteg IJa
iz toga je nastalo pogresnos,llvatan;je da su armta-
trajanja, pemoeu koje 6e ll).o6idJa 0ceni nje~~:,u njei trajanje jednodlrug?me meTa.. Nai;m~, Ij'll..Qi.
r
du:Zinu u raZI;llm sl'Ucajevima i da upozna azh9 te su se mereei vreme navikIina ideje minutil,' ea-.
188
soya dana m€SeCi gooona itd., tako cia: su uyek
m.:em~ma nekog slepca, kojl bi razlikovao godine
kad 'bi se spomenul0 vreme mis~i .samo n~to (a blio po letnjoj vrucmi iIi zimskoj hladnoCi, bilQ
svi su ti delovi vremena u.stvan l~erern san::~ :po ~risu nekog PTaIecnjeg cveta i1i c;kusu nekog
pomoCu kr<!tanja: tih neb~sJcih te~a), .l.zato su bl!i Jes,enJeg ploda, bolja od one koju su iman Rimlja..
skloni dg brkaju vreme 1 kretanJe, III bgr daml~ ni pre no sto im je Julije Cezar refonnisao ka~
sle da je to dvoje: nuzno me?usobnp pov:::zan~; a;:- lendlQ.r, iIi od mera mnogih drugih narada Cije Stl
stvari svako stGi.lno periodlcno pOJavlJlvan]e lli godine vr10 nepravilne, mada ani tvrde da ih mere
smenjivarije ideja u na iz~l€d jedinal?m.. raz.r:-a~, kretanjem sunca? Hronologiji stvara nemalu te-
cima trajanja, akoje stGi.lno 1 sV~k:o'rn. Vldl]lVO, l~tc! skoCu i to sto jetesko utvriliti ta6nu cliuZinu go>-
bitakodobro obeleZilo intervale vremena kao 1 dina kOjima IOU se sluZili razni narodi, jer se nji..
ono Ikoje j~ sadia u upotrebi.. Kad bi se 1')a prirrzer hove godine jako razlikuju jedna od dlrUge, a sye
Bunce (koje su lleki smatrali vatJ.-om), un::,:sto ~t~ Se opet - mislim i1a mogu to tvriliti - razli'kuju
svakog dana dolazi u neko doba na o~rllike lsti 0<1, stvarnug kret,anja sunca. A ako se sunce ka,Q
meridijan, u to doba palilo, a dvan~::st. casov:a :po- v . . ',.', . ' ... ' .... ': . :.
sto pretpostavlja jedJan skorasnji domisljatipb
"" .. ' . ,'. . ".. ...... .... '.... ..
sle toga gasilo, i kad bi umesto, g?'t1!snJeg ob?l~ka sac" u peJiodu od stvarallia sveta 0.10 P'O,topa kr-."""
l.Lisrom vremenuprvo vidlnu POJa:cav~lo aza~ur~ tal~ sarno po ekvatoru, be,. onih godi~Bjih potni-
opet smanjivalo svoju svetlost i top!inu, 3:e:, bl ~l canJa ka obratnicima, i tak? 1?odjeillla,ko siyllo
takve ravnomerne pojaye, bez kre:tan]a sluzlle. ~m.- svoju sv€tlost i toplinu na sve nastGi.njene, d",love
mak,oji ill opazajuza me-renje razrpaka tr~]~Ja zemlje (cliak. IOU dani bili svi jednake dc;Zine),onclia
isto tako dobro kao t pojave kretanJa?K<ld bl.te mi se Cini maJo verovatno <:Ia bUjui!i prepotopnog
pojtwe, bile stalne, .syakornvidljive, i u~~a¥.m sveta (baz obzira na kretanje g,unea) mogli od PQ-:
razmacima, one bi i bez ikakwJ<g kretanJa sil=le cetka raeunati pomocu godina, odnosno meriti vr e..
covecanst vu kal) TIler~, vremena.
20. Ne.svqjim kretanjem,. vee Pl!rjodi~nhn
me pedo,dima. koji se nisu ocllikovalinikakvirn pc....
sebno ocigledl!l.im culnim Qznakama.
pojavljivanjem. ~ lJ. stvari, zamrZllvanjevodeili 21. Mi n", mozemo pouzdano. znati cla. su ma
cvetanje biljaka, k~d bi se ponavljaio u jeilnai<.im lWja dva dela trajanja meausob1llO jednaka. - Ali
razmacirru:t u svim delovhna zein1je, sluZil() bi Iju- mazda ce neko I'eCi: "Kako bismo bez suncevog iii
dima za racunanje' goddna f,sto tak0 dobWkaooi nekog drugog pravi1n{)g kroetanja mo,gli uopJlte zna-
kretanje sunea; i zaista, vidimokako je nekil"ja,: ~ dl,:- BU ti perioili jednaki?" Ja. na ,to odgovaram:
r9W u A..'!leric:i racc;nao godin,e prema reoovnom IJu?1l mo,gu 'spoznati jednakost bilokakvih pojava
<lolazenju i odJawnju. izvesnih ptica,.Jer i napaq. ka'Je se ponavJjajuisto onaka kao sto su spoznali
gro(Znice, osecajgladi iIi zedl, neki miris. iIi u~u.s, iii pretendovali da ffil spoznali, jedna~OISt dana: tj:
iii ma kakvadruga id~.ia kq,ja se ..,talno p9nav1la prosto sudeci 0 njima premasledu idteja koji je u
u, jeilnakill1 ra:;:Ingchna ikoju.?fzapazalisyi Ij}l'cli meduvremenu prosao kraz Ijudsk~ dtUhove. Na
- sve,bi totakoue ll1'0gI0 s1tlZltl za mer{')l1Jesloo§l.< osnovu tog niza Ijudi su otkrili nejednak:o,'>tiu pri-
i za '!,azlikov~nje vr~menskib.razmiJ.ka.Tfl:kopa rodnim danhna, ali ne i 11 vestackim.; tonagada-
primer ..,lepo 1'Ouenl Ijudi sasvill1 dQbro bro'je.yr~ nje ~a SU "vestacki i1ani", iii VUXY~P.E('Cf. jednaki
megoilinama, iako ne,mogud~ prat:'o go.o.lsnJfl bllo 1m je i1o,voljno d1a ih uzmu kao meru. Iako. joe1
kretanja, jer ih ne vidJe.Zatojapltgm:mJe). IIlera ---
" Dr Thomas Burnet: TheoTY Of the Earth.
190
191
taenije istrazivanje kasnije o1ikrilo nejedna~"t!- u
sukcesiV1la deia trajanja, nell:l.OZ~{)nikadsigur~
suncevom dinevhom obilasku (ne. znam v~ l:t 1 ?
m
no sacznati d1a Ii su oni jednaki. Svesto ooelI1l()
godisnjem), ti dani ipak, zbog svoJe to:boznJ~ 1 prl-
vidne jedJnalwsti,i dalje sluze za r:acunanJe vreo- uciniti za merenje vremena jest<': dakle dauzme-
mena (mada ne i za taeno merenJe delov~ tra- mo za meru ono 8to, se neprekidno i s'Ukcesiyno
janja), bas kao da jetacno dokazan;> da su J~n~ pojavljUJje u prividno jedrnakim razmacima' a tu
kL Zato morarno brizljivo razlikovah s,:mo traJan~: prividnu jednakost mozen1Q meriti samoon:lm' sto
od mera kOJe' upotrebljavamo qa b~ ocenili nam tok ideja ostavlja u parn.genju, uz JOB nelt~
njegorvu duzinu. Trajanje sarno po. seb~ mora~o verovatne razloge koji nas ubed1iju 11 njihovu jed,...
nakost. ' ,
posmatrati kao' nesto .sto teee stalr.;=, Jed;:;aE;im,
jedinODbraznim tokom. Ali tt? ne mozem;o reCl X;l '~ 22. Vreme nije mera kretanja.- Izgleda.mi
jednu od mera trajanja <ko]e upoti;ebIJ~varno .. ":u. i:oudJna jedna stvar: dok svi Ijudi oCito mere vre-
ne mozemo biti sigurni da su oclJre0eIll .del?Vl III me pomoCu kretanja ve1ikill. i vidijivih svetskih
periodi tih mera jedryaki jedJan dru,gorp., J'er ~ <Woe tela, dotle se vreme ipak definiSe kao mera kre-
s'UkcesiV'l).e dume trajooja, rna kako ih, nJ;~rill, m- tanja; medutim, s.vakmne ko i lnaJ,o. 'razrnisli<>
kadne mo,z€'Ir!0 oogledno dokazati ?a .su Jednail>;e. tome biee jasno da je za merenje kretanja, potr€,-
Kao sto sarm reka<:>, utvrdilo se dll. Jel.sam0k;e.- bno uz,eti u obzir prostor kaoi\l'reme; a oni koji
hoce da joo :malo dublje zagledajuustvar, vid?Ce
tan~e, sunca., koje s'U Ijudi taki~ dJM? 1 sa, ~l~Q
pover€nja upotrebljavali 'k.ao -t:aC11U mem t:aJanJ<,t, da je Za praviino ocenjivanje iIi merenje krej;artja
uneh--im. svojim del0virr1a ne)edhlllro; pa l~W ,s~ neophoooo l1zeti 1.1 obzir i zaprern,inu stvarikoja
Ijudi uposledirlje vreme ,po~ uPotre?IJayati ~e k.t'eee. U stva::i, kretanje doprim.)si ,1neren,iu tra~
klatno 'k.ao sta1nije, i .' ravn()me'r!llJ~ k1'e1JanJ.~ n~go Jar,'Ja samoukollko prouz~uje p<)nayljanje izve-
sto je sunC€YQ, odnQSho (dia gov<:mmo tacnlJe) z§~ smh cu!nih ideja u prividno jed:nakim razm<t~hlia,
riiljino, ipak, kad bismo zaPi4ili nt!koga .lkako '?;n Jer kad hi kl'eta.nje sunca bilo tako nejednako kat>
moze pouzdJano znati da 'su dvas~c€S1vna nJl- Sto je kretanje brodakoga gone nestalni vetr0vi
haj~ klatna jedl:laka,njemu .bi'bi~o vrio ~SJ;:o~a - katkad vrJo sporo, a katkad opet v1'lo brzO,bez
taeno dokazeda je to tak0;Jer n:u ne}1'lozenwsa- ikakvog pravila - ill kadJ bi bilo stalM1ste brzi-
gumo zIiati da Ii ce naJna l'l~poznat! UZl'Oik. tog ne, ali' ne bi bilokruzno, i tako ne hi .pr0iz"\'odilo
kretanja uvek jednakodelQyati, d0k: s dirug~ str:,,:~ 1ste pojave;ono nam tada ne bi uopste bilo od k~
ne ZiI1amo'da sredina u ikOjoj • 5e klat no krece nlJe risti 'kao mera Vr€mena, kao pi prividn,o nejecllna-
uvek ista; neka promen.a jem:,?g if. d1rygog (U::!rQI- lro kretanje neike komere. " " .•
ika ili sredin~) ID:oi€ prouzrok,ovatl neJecllnakost u 23. Minttti, sati,. dani i godi'ne nisu nuzn()
kretanju klatna, i time uni~tititacn,ost ip~uzda,. mere trajanja. - Minuti, sati, dam i godine nisu
nost merenj;J. pom06l.l njega .,.....a to !l~ mozed?", pr-ema t<>me .potrebni V.l'e.t!lenu ill trajan.iu niSta
goditi .i sa dNgim periqd!icn.Im. kreUl.:r:jl~, kakvlh vise nego sto su inCl, swpe, jar<ll i milje, obele-
drLlgih pojava.Pojam 0 traJa,nJu ?SftaJelpak }lv~k zeni ma U kakVlOj materiji, Pqtr6bni pro,stiranju.
jaSan, lako se nl. za jednu 0El nas:h m:ra ti;aJanJa Jer, iako smo mi u ovom deJJl svemirasta.!n0nl
1.1potrebom tih mer-a --,. kao peri sun~
ne mo~ oCigledno dokazati <lia Je, tacna. p;ema
tQme, pooto ne moz,emo sta,viti jedan uz dTUgl dva ceyim kretanjem, iIi kao P<)Znatih oda Qdredenih
delova tih. J?e'7
rioda - utvrdili- U svom .duhu id€lj.e 0 itakvim'
192 13 D;'!on Lok
193
duZinama trajanja, tak() dJa ih prilnenjujemo na sta ~dJeju stop: iIi jarda, dobivenuoo. tela' kojaPQ.
sve delo"e vremena ciju duzinu hoeemo dOl. uty- Z?aJen:o, mozem~ u mislima primeniti na.JIda::
dd:mD; ipak mogu postojati drugi. delo~ syemlra lJ€nostr van gramca sveta, gde i nema n:ikakvih
gde se te naSe mere 'Uopste ne upotreblJavaJu, kao tela.
soo se ni u Japanu neupotrebljavaju nasi inm, 26. Poata pretpootavljamo daizmedu naseg
stope Hi milje; a ipak. i tamo mara cIa posOOjine- vremena i poCetkasastojanja rna kakvih tela, od-
SOO analogno njima, Jer kad ne bi bilo nekih r&- nosn.o s~orenja sveta, iroa 5639 g(}dina, pretpo--
vnomernih perioddcrdh ponavljanja pa makar stavlmo 1 to. da.OO ovog m~sta do najudaljenijeg
svet bit> pun kretanja kao sto j~ i sada" samo. kad t7'la u sve.J?1~.= 5639 mllja, iIi mili9na milja
nijedno (lid tih kretanja ne bi bllo.praVlII:o r&;po- (Jer su to emJemce, i zato udialjenost m;ora biti 00-
redeno u prividno jednaka obrtaJ~lJa - ,rnl tam:. ne red,en,:); mi mozemo u misl:ima meriti. godlnom
bismo uOpSte bili kadi:i. dia sa=:r;nenmq., d~~e traJanJa pre stvorenja sveta, ili ono koj~ Cc= biti
Pr"ajanja iJi da ih ozn.acavamo dl'Jlglma, All crnJ~ posJe nestanka svih stvari i kretanja, i~to, kao sio
nica cIa se za racunanje vremena mogu Upotrebltl ~e~? meriti miljom prostor koji s,e pntza van
1'azlJ:i:'ite mere nimalo ne mellia poj;,u:n 0 stvari naJ~ta!-Jlh ~I,,:. Isto tako, mooemo pI'V'Om· merom
imju treba meriti ~o trajanju, isto kao 800 ni 1'8_ merIt! traJanJe u kome nerna nikakvog kretanja
zUCiti standia1'di swpe i ari8na ne menjaju poja:r;n a drugom zamisIjeni prostor u kame ne.ma nikik~
p1'ostiranja kod! onih koji upotrebljavaju 'be Tazli'" vih tela.
Cite mere. . 27. Ako tni neko ovde· stavi prigowr dOl. sam
25. Nase merevremena primenljive i nil. tra- u ovom objaSnjavanju vremena pretpostavio ne.sto
janje pre vre?nenu.. ~ Posto je duh dobiQ. takvu 8m nije whalo prf'tpostavIjati, tj, cIa svet nije ni
~leru vremena ka() rrt:o je gOdiSnji obila:z$: SUllen, v€ean ni beskrajan, odgovoricu dOl. za mojusada-
qn je. moze primenitii na tra.janje ukometaroera snju svrhu nijezasad potvebno da upotreibljavam
joa nije pastojaIa, i s>a kp.jim ona u stv~ ne~a argumente kojima bih dokazao dOl. je svet konaean
niilta zaJ~Cko, A.ko naPrimer neko kaze da Je i u trajanju i u prostiranju; no poSt<> je bar ist<>
Avram roden 2717-te gOOine po julijanskom r8eu- tako lakopretpostaviti to kao isupmtno odi toga
nanju vremena, to je isto tako razumljivokao i ja svakako imam prayo da pretpostavim:to, 1;:ao sfu
raeunanjeod stvaranja sveta, mll.cIa 11 tako dale- svako ctn:gi ima pravo da pretpostavi suprotnQ OC]
koj proill()Sti nije p110 ni suncevog Ili bilo ~og toga; a Slguran sam da ce svako ko se tc~a. pri/'"
drugog kretanja. JeT i pod pretJ2ostavko~da Je. ~u hV8;ti moB lako, dJa z;,u:nisli pOCetak kretanja (mada
lijanski period! zaP?Ceo ne1ro~o. sto,tif;lag~:ru:~ ne 1 poeetak svalrog trajanja), i time diOci do kraja,
pre nego 8to su stvarno postaJah dam, DOC! III do non ultra u posmat1'an,ju ikretanja. Isto t.<lkooIl
godine obelezeni kretanje~ sunea, mi ~?zElm?;r~ moOO u mi&lima postaviti granice telu i pir9stlra'-
eunati isto tako ta;Cno, Odnosno menti traJanJoe nju tog tela, ali nei prostoruu komese telo n h
isto tako dobro, ka.0 ida je u to vre'l11:e postojalo lazi; ie:r lIli~ao. ne moZ; dose:ci ~ajnjegran~cepro l1
~lUnee i kreta10 se na.· isti nacin kao. i sadia.. Ideju s:tora 1 traJanJa, kao sto nI naJobuhvatIIijeshya,.
trajanja jedhakQg jednom godi8njem obilaskusun.... tan.je pe moZ~ doseei krajnje grarncebro:1a. asv€!
ell. m&emo u. mislim.a pri.me:r)iti na trajanjeukome to IZ J€dmog Is-tOg razloga, ikao sto cemo videti na
nije bilo ni sunca nikretanja ist<> tak0 lako ka0 drugom mestu. . ..
13'
194 195
28. Vecnost. - Prema tome, na ist:i naCin i .lz 29. PoSto su pojmovisata, dana ili godine
iBtog izvo!l:a lz .ko?,a Siffi;> <:lobi!i ideju vr:men~: do- sarno moje ideje 0 dUZihi izvesnih periodiCinih ra\1'-
bivamo i onu 1deJu kOJu naz1vamo "vecnost , na- nomernih k:re'tanja (a ta kretanja nika.d nepostoje
ime pooto smo dOibili ideje sled/a i trajanja, po- ~va. uj'edanput u stvarnosti, nego samo kao
mofu ra=i.sljanja 0 toku sopstvenih ideja, iza- ldeJe u mom pamcenju, izvedene iz rrJOjih
zvanih u nama bilo stalnim priroonim iskrsava- Culnih opazaja ili refleksija), ja ihmogu. isto
njem tih ideja u toku bu~no~lnisljenja, bilo sul;?- taiko lako i lz istog razl<:>ga primeniti u lUislima na
C€'sivnim dJelovanjem spolpsnJih predmeta na nasa ~ajanje lroje je' prethodilo svakC'ffi kretanju, kao
Ma, i PoSto sm9 iz suncevih obilazaikll. izveli idJeje ~ Il<l svaku ,sprar koja postoji bar jedan minut :ili
o izvesnim duzinama trajanjit, mi mo,Zemo u mi- Je'cilan dan mnije cd stadija kretanja u kame 5e
slima dodavati te duZine trajanja je1dinu <1rugoj ko- sunce naIaei (JIVog trenutka. Sve proSle so/an. na-
liko god puta zeumo, i ~o uvecan,;, p~enjivati laze se jednako u savrsenom mirovanju'p{)Sma-
ih i na proSle i na buduCe odseke traJan]a.; 1 to 1no- trajuci ih na tatkav naGi'n, sasvim je svejedrio da
zemo Ciniti sve dalje, bez gralllica i meda, in irv- li sy one postojale pre stvorenja sveta ill tek juce
finitu'ln, primenjujuei takoduZinu godJisnjeg kre~ - JeT' merenje bilo kakvogtrajanja poIDocu. nee.
tanja sun:ca na period trajanja u kome po pretpo- kog [cretanja uop8te ne zavisi oclJ stv=og koe01-
:stavci nije bilo ni sUhcevog ni maikakvog drugog zistiranja tog trajalllja sa tim ill bilo ko1imslic~ ,
kretanja; i to je isto t~o laJro i prisUupaeno shva- kre'tanjem, vee je za to dovoljno dill. ja imam. u
dlUh jasnu ideju 0 duZini nelrog pOZitlatog pe.ri{j;oo
tanju bo i karl pri.menimo svoj pojam 0 dana- ll
dicnog kretanja, Hi kakvih drugih intervala tra'"
snjem kretanju senke na st.tnCll.llOln ca.smmiku u
toku jednog satana nek<;> trajanje utoku proSle janja., i da to primenim na trajanje stva....-.i koju
noeI, nll. primer gocr:-enj,e sveCe (rnada je to gorenje hocuda izmerim.
sada apsolutno odivojeno od! 5VakOg stvarn.og kr~ 30. Tako napri.lTI€il' v.kI1m9 .da neld ljudi za-
tanja, i macia je nemogu6e da to jedJnocasoVl1o tra- misljaj'U da trajanje sveta od njegoVQg postanka
janje planwru:t pros!e :noei koegzistira sa rna ka- do ove s,adaSinje 1689. godline iznosi 56.39 godina,
kvim ktmanjern koje je Iliada u toku ilikoje ce odinosno dia je jednako 5639 godiSnjih obilazaka
ikad biti, ikao 11to je i za ma kloji deoh'ajanja pre Bun.ca, dok. dirugi sm.atraju da je totrajanjeltlllO-
stvorenja. sV'eta nernog:uce da koegzistira sa. s8.da.. go duZe; kao na primer stari Egipeani,ko1isu'U
AleksandrOV'o vr:eme raeunitli da od postankasun'-
snjim kret8.njem sUTIca). Bez obziranEl.te smetnje,
.aJko ja imam ideju a dlliiini kretanj~ senke na ~ ca ima 23.000 godina, ill danasnji Kinezi,koji 1'a'"
sovniku izmedu dva satna znak<l' la lllQigu: U rm- cunaju da je svet star· 3,269.000 godina,ili vise.
slima potpuno jasno iz,tne~:iti trajanje g>oJ1enja (me Makar ja i ne. verovao u to njihovo racunanje
sve6e proS1e noCl, bC) i trajanje b~(). rega 8to po-- i to dlUze trajanje sV'eta,. ja ipak mogu da gazan1:i-
stDji sada; u stvari js. time sarno llllslim da b1~~ slim ffitJO talw dobro kao i oni, i dia taCna shv8.'-"
ka na ca.sov;ndiku da je SUiUce t!ldaosV'etltiavalo tim da je jeOOo dJu.ze odJ drugoga, bas !k;ao sto shv.a.-
brojCiln;illt i k;r-eWo se istom t)l~om kao i sada' tam d!a je Metuzalem Ziveo duze nego Enoh. Ako
presle. prostor od! jedne do dJruge s:atne ozn~k~ za je dille uobieajeno racunanj~ od 5639 godfua
ism vremekoliko je sveci trebalQ da dogan. tacno (ao!Ilo mooo cia bude taCl1OI, kao isvakodrU;;':
196 197
go koje se navodi), meni to ipak ne smeta .da shva.- druikCiji mega sto je pojam koji imamo obesko,..
tim sta. misle drugi kad kafu dia je svet 1000 go- naanosti broja, tj. dJa IDoZemo dodavati brojeve
dina stariji, jer svako maze isto lakO zamisliti (ne jedan drugome u beskraj.
kazem poverovati) da je svet star 50.000 goddna,
kao. ida je star 5639, i isto tako dobro shvatiti . 32. Pr~ tom~ mislim da je jasno da ideje
1 mefe tt:aJanJa doblvamo iz Ona dva izvora sveg
trajanje 50.000 kao i 5639. Iz toga proizlazi da za
merenje trajanja bilo koje stvari vremenom nije znanJa (tJ. oseta i refle,ksije). .
potrebno cia ta stvar koegzistira sa kretanjem po-. Jer, prvo, posrnatrajuci sta s€ diesava u na-
motu kojeg je merimo, ni sa rna k<llkvim· dJrugim . sem duhu, kako se tanto idleje u stainom toku.jedna
periodiOnim kretanjem; vee je za tu svrhu do.- :m drug<Jffi pojavljuju pa iscezavaju, mi dobivamQ
ideju sleda.
voljno. da mi imamo ideju 0 duZini. bUo b.kvih
pravilnih periodicnih pojava; tu ideju. mozemo Dtugo, posmatrajuCi razrnake izmedu delova
ondau mislima primenitii na trajanje sa ~(}jim tog sleda, mi dc>bivamo ideju trajanja.
ta pojava ili tokretanje nisu nikad lroegz.istirali. . Tre6~, pos:natrajuci putem ellia izvesne 'PO'"
3LUzirnajuCi z<lprimer Mojsijevu i8tc)rijll Jave n~ lzvesffim.. pravilnim i prividino jednakim
stvaranja sveta, ja mogu zamislitida je svetl<JSt I'azmaCl~ mi dO'bivamo ideje .() izvesnim duzi-
pootala tri dana pre postanka sunea, prosto tak0 nan;a ill ~erama trajanja, kao sto su mimiH, sati,
sto 6u zamisliti da je duzina. trajanja svetlosti pre dam, godine itd.
suncevryg postanka bila ravna tri ma dnevninl, obi.. ~etvrto; p0i3to smokadn-i da 'll svom dJuhu po-
lascima isunca (da se ono tadi:;tkretalo kao sto. ~e nav~Jamo te mere vremena, adnosno ideje 0 utv1:"-
!kreCe sada); isto ialro mogu da s1;vorim idej:u, i 0 demm duZinama trajanja, kollko god puta hoee-
torne da je haq;.postojclO, iii da suarieteli stvo- mo, mi moZemo· dazamislimo i trajanje u kome u
!'eni, jedan minut, jeclaIl sat, Jeciandan, godin'll, stvari nista ne traje o&osno ne postoji' na taj
ili. hiljadu gpdii.na pre nego sto je postala svetlost nacin zamisljamo sutrasnji dan, slede6u gcilinu, ili
iIi rna. kaikvostal'lli) hetanje.Jer aka sarno mogu sedam godJina unapred,
cia zamislim. :trajanje
.... ,_ -
jednako
'" ,:'_._" _.:
jedJnom
. -0.- :: .',
minuw
: ,
U. :pe~: p~to smo kadri da 'U mislima ponavlja-c
vreTl}en:u, kad nije postojaIo niti se kretal0 nije<ino mo".k:>liko godputa. ho6emo svaku takvu ideju 0
telry, ond~ mogu tomminutu. dodlavati drug-e, dok dUZIUl vremena.(rmnut, godJinu, vek) i da ihu
ne. dodEOffi.de> Sezdeset; .i dodaju6i tako jedne dru- b€lskraj dadajemo jedlnu drugoj kaosto dod1ajemo ;
gima minute, sate iIi godJine (tj. rame del()ve i bmjeve, mi time stieemo ideju 0 vecnosti . na-
suncevog obil8.ska, ili bilD .kog clrul5'0g perioida 0 primer 0 veCnom buducem trajanju nasih dust'!
kame imam ideju), mogu ta~o nastavlj;lti ininfi- :t i 0 V€Cnosti Onog beskonapnog Bi6a koje jEl' nu~
nitU1n, i +a-J;Itisliti trajanje koje pl'evazilazi SVe p~ zno moralo oduvek postojati.
ri<Jde koje mo~ izracunati, mt>kaJ;' dodav ao n.e Sesto: 'P<O<'?matrajuCi bilo ko1i deo beskonac,..
znam koliko. Eto t9. je;po mommiSljenj:u" Iedirii. neg trajanjakao ogranicen periodJicnim merama .
pojamo vecnooti koji mozen:\>o oobi clJa st\l'<>rimo; mi stiiJemo ideju 0 onome sto nazivam.o vreme';
jer nas pojam () njenojbeslkon~Cnostl nEl' :IIlDZelbiti uops-te. . »
198 199 .
G!ava XV
t<;kvom progreslijom, a uzim~juCi za polazlm tacku
o 'rRAJANJV I PROSTIRANJV POSMA'rRANIM bil~ mes~na ko~e se nalazi ill malroje drug9, dUl:\
Z....JEDNO moze preel, granJ1ce svih tih ciUZina, i njegovo> na'::
predovanje ne roWe nistazaustav;i,ti bilo dJa se
1. Oboje mogu do. bttdtt veei f rnarlJji. - Tako krece unutar granica tela iIi van njih.'Mi 1l1oiZemo
smo s,e U prethodnim glavama diosta dugo zadirzali vrlo.lako u mislima <loci do kraja evrste prosto!r~
naposmatranju prostora itI-ajanja, ipak, po,sto su nos:t1, do, krajnjih granica svih tela; no i kad se
to ideje odorpSteg macaja, koje uz to imajuu :md)~:no tu, nasem ~uhu niSta ne smeta cia pode
svojoj prirodi nesto vrlo nejasno i ooobeno, mo-- I dalJe u to beskonacno prostiranje !rome ne IIloze
zda Ce biti korisno da ih radi holjeg objasnjenja III naCi ni zamisliti kraj. Neka niko ne tvrd.i cia
uporeddI:9'o jedno ,So dr4gim; posmatr'ajuei ih za- v:u: ~ranica materije nema nicega; jeT timE! 6e s.ta.-
jedno, mo-ida cerno steei 0, njima jliSn,ije i razgo-- Vl.tl 1 ~oga 1.: granice materije. Solomon, <:iji je ra-
vetnije pojmove. Da izbegnem zabuIlu, nazivaeu zum blO velik i pur; znanja, nije tako mislio karl joe
prosti ap$fraktni pojam l,ldalj~nosti iliprostora rekao: "NI nebo, m nebesa nadl nebesWlanisu do..
"prostiranjem", da bih ga ,tako ra:z;~ikO'vaoodpro voljni ~ te prime". Cini mi se cia onaj koji hoC€
starno~ti, lroju neki primenjujusa;no naudalje- da .uven s,:?e da maze svojim mislima dopreti
nostiu evrstirn delovimamaterije, i. Iroja prema d~lJ~ od bozJeg postojanja, odnQsno da mozeza,,-
tome ukljl,lcuj,e ill bar nagovestava ideju tela;' d Cllk ' nus~t!- neko prostiranje gde boga nema., j<Jkopre-
ideja cistogprostora to uOpSte ,ne uldjucuje. Is.to cenJuJe sposobIlJosti svog razuma.
tako, radije upotrebljavam izraz "prostiranje" nego 3. A ni trajanje nije- ogranicerwkretanjem. _
"pros:tor", zato s.to se ]?od prostoromeestopodra- !st~ .je s~ar i sa trajanjem.Pcilto je duh stekao .
zumeva udaljeQ10st izmedu sukcesivnili 'oolova ,u ldeJu 0 bllo kojoj duzini trajanja, on je .Iheze udvo-
kretanju, koji nikadJ ne postoje zajedno, kao ,:j. i:;:., strncavati, umnogostrucavati i uveeavati ne sarno
me<lu onih koji sU'pQstojanLDuh nalazi i ujooipQ'.ITt pr'e%o g;:anica svog vlastitog postojanja, vee i Pl"e-
i u drogoan (tj. u prootiranju kao i utrajanju) z~ ko gramca.postojanja svih telesonih bica 1.. svih mera
vremena, naCirijenih na osnovu .kretanja velikih
jedniLCku ideju 0 Imntinuiranoj duzini, .1I:0ja J:n&e
biti kvalitativno ¥e~ ill maIlja; covek, naime~jnla s,v~mirskih tela. A opet IjUdi lakoprih.Jataju iVT~
°
isto t<lko jasnu ~deju, ,azlicj., u ,duZin1.. izme<lu
dnJu .00 trajanje maze do,diusebiti bezgJ;antcno
(lrno sto svakako i jeste), ali da se ellO nernoze
salj;a i dana, kao 1.. 0 razlici iz:tnedu, ineai sto<pe.
2. Prostiranje nije' ograniceno 1/U1.tery,jom. ,--: pruzati prekogJ;anica BVai!rog bica. Svako CEl se
Posto je duh stekaoIdeju 0 duzini =t k()jeg dela medutim, lako sioziti s tim dia bog ilspunjava vee";
prootiranja - neka to< bud-E>. pedalj ill korak, ilista. nost; ne vid~m za;stob! ~da iko JnOII'ao sl,ll11!ljati
god hocete - on Jnooe,kao st<> je vee receIlO,p?- u to ~ on. ~punJava 1 nelZIDernost. Njeg<)VO' b~
navljati. tu idejui taIro,· d>odiajum jednU'dirugoj ~lwnaCIlo blee svak$ko je jednako bezgranteno .1..u . . .
uvecat.i s'VOiju ideju dl1'1iine na dva.pedlja iIi dva Jed,;nom i udrugom .vid1u; i Bni mi se daonikoji
kaz~: "Gde n~ n1ikakvog tela, nema ni ga" -"
1=aka, pa onda dodajump6VQlji daljedoCi, do
&U'Vlse precenJuju materiju. .
6e
.... •
meduoobne udaljenosti rna. koj9 dya d>fl1a ~lje,
1.. do udtaljenosti sunca iIi najdalje zvezdJe. IduCi . . 4. ZaSto ljudi wIese pri:ZniLjube.sko.fi.a.(;7UJtfa~
JanJe nego beslwnaeno prostiranje, _. Mislirrida.· . .
200
201'
nam ovo IDOze objasniti zasto svii familijaTno i bez je. cia ee ",vako ko se upusti u razmiSlja:rrje'&ti.Ci
i najmanjeg oklevanj.a govore 0 V1eenosti i pretpo- katkad u mislima prek{).· granica teIesn0.[l"u b~
stavljaju njeno postojanje, za.sto Ole niko ne usteze skraj p:rostora ili prostiranja; idlejl.l o tom JH·a;t<>ru
da pripiile trajanju b€skonacnost, dok mnogi PO- razlicita je i odvojena od ideje tela' i svih. dI'ligih
kazuju sumnje i rezerve kad treba priznati ili stvan, i to mooe postati predmet daljeg r3Znrlslja--
pretpostaviti beskonacnost prostora. Mislim diFl je nja za one Imji to zele.
razlog za to ovaj: posto mi. upotrebljavarno traja- 5. Vreme Be odnoBi pre7na trajanju k~o rn-est 0
njei prostirarije kao nazive osobina koje pripa- prema :prostiranjtL. - Gledajuci uopste, vre:D.eje u
daju dJrugim bieima, lako nam je ~ i Calc neizb:e- odn6stl rna trajanje isto soo i mes.to u odriosu na
zno - da zamislimo da pogposedJuje besikonacno prostiranje. Oni predstavljaju Qnolike delove. i;ili
trajanje; ali kako prostiranje ne pripisujemo nje- bezgranifuih okeana veenooti i neizrnern,?sti,.· kq-
mu, vee samo materiji, .koja je konacna, s:kIoniji liki su obelezehi i izdvojeni odostalog pomocu he-
SInO da sumnjamo u postojanje prostiranjab€z kih da takb kaZemQ, kam.enova mechlEa: 'Kao takvi
materije; jer obi.cno pretpostavljarno da je ono je- o:r:\i' se upotrebljavaju cia oznaiSe medusobniodn.ioo
dine njen atribut. Zatosu Ijudi, kad razmisljaju konacnih realnih biea injihov polozaj.u tim jedin·
o prostoru, skIoni dJa se zaustave kod granica ma- stvenimJ.:l'f;lskyajnim okeanima tJ:"ajanja i PJ:"osto-
terije, k~o da tu preflt.!l.ie i pr'ostor:A akQ', razmi- ra. Ako ili pravilnoposmatra.mo, "}'eme. i mesto
slivSi 0 tome bolje, podu dalle, onda opet nazivaju nisuniSta rlrugQ vee ideje oodredenim u<;laljepo-
ano sto je van graniea svemira "imaginarnim stima od izvesnih poznatih ta:Caka, fiksiJ:"anih u
prostorom", kao da t.!l.j prostor nije' nista,pOSto poj~<liinacno (l'pazljivim. C411!irnpre<irn~til):la ipo
u njemu ne postoje l'likakva tela. MeClutim, (lni pretpostavci uvek jedna'kornee:t.usol:mo. ud.aljenih .
nikad ne nazivaju"imaginarnirn" ono. trajanje :Na,.~e racunanje polazi od takyil1 fiksiranihta~
lroje je pqstojalo pre svih tela ipx:e kretanja ko- u c,.11l1.im predlJ:l1etima, pomoeunjih merimo naIIla
jima ga merimo:; jEr' uvek se pretpostavIja da j.e pristupacne delove onih beskrajpihkolicina; i.to
u njemu bilo nekaITtvog d'rugog SltVaTnog pootoja._ su u tom srnisIu, stvari koje n~zivan1O "vreTIle"
nja. Ali .ako nazivi stvari uopste' mpgudia 'Up'Ute i ,'mesto". Rako su, naime, trajanje i prost6r ~a:rni
nase. misli ka izvorima Ijudsl¢h idJeja (a. ja svaka.- p~ sebi jednoobrazni i bezgranicni~ ka,d· he bihilo
ko mislim. da mogu),naziv. "trajanje" (4ut:ati0J,1) takvih poznatih utvrdenih tacaka,stvari uhjinla
mogao bi nas uputitidas.ene~d moralosmatrati ne Pi imale nikakvog reda ni poJ.ozaja;svebistvari
da postoji neka analogija.iZmeiiu kontinuiranosti lezaJ.e nagomilane 'U nera=rsivom ner;edu.
pm;tojanja, zajedno sa nekom vrst<tm otpo~apre 6. Vremenom i mestom smatra.moo'n(JUkotih
mao svakoj unistavalaCkoj sUi, i ..~ontin)liJ:an05ti kolicina TwIiko jeobeleiEeno postojanjern-i kreta-
Cvrstoce Ckoja. 00 radio bl'ka sa tvrdocorn , i ako JXl'"' njem tela. - Vreme i mef;to, shv«eeni tako.kao
gledamo siellsne anatomske delice.materije, ~nije bdredeni, pojedinaeno opazljivi delovi beskJ;f-jIlih
bas mnQ.go :z,azlicita od nje), i dJii"llutak,o n<li§'tale ambisa prostc.ra i trajanja, obelE!.zeni iIi sroatrapi
vr10 smdine reCi durar" idurumesse.. A dia durare kao obe1eZl:lni i odvojeni od ostalog pom<teupiO~a
oznaeava i ideju tvrdoee, kao i ideju postojanja, tih oznaka i granica, imaju dvostruksrniSa8' . .'
mOZemo videti u HOi!'acijevoj XVI-toj epodi: Ferro Prvo: Pod vremenom 'UOJ.'ste obicno "e·podira....
duravit seeu.La. All, bil() to .kak0 mu drago, $igurno =neva oO:lIOli!k.i deo beskanacnog trajanjf-koliki
202 >203
Je.izmereo.'l pomofu postoja1'lja i kretanja velik:ih
sy€IDirskiJ:l tela (ukoliko ihpoznajemo).i ujedno ceo Sl.i.~o. ~ame! mi katkad govorim.o 0 m-estu,
koegzistentan. sa tim telima; u tom smisIU,V1"eIl1,€ Tazd~IJlm, lliob?ffiU. u. onoj ve1ik~ pr.aznini van
paCinje izavrSava zajedn:o sa 9kviromovog culnog gI'Bmoo BVeta, mis,l'eCl time na onoliki deo tog. pro;-
sveta,k.1tQ u rll.nije porneTIutimizr<;iziml:< "pre svih BtoTa. ~oliki je. jed!nak: nekom. telu odredenih di-
vremena", ili "kad vreme vise ne bude PO&tojalo". m~nZ1Ja, nll. ~ 'lrnbnoj stopi, iIi kadaJ:' cia wi-
M~sto se takode p<Jnekl:<d shvata ka.o onaj dieo be-
1m takvo telo; ili, opet pretpostavljamo u'€kutac-
kL~ ~ tom 'proo~rukio1a stoji na ne!}wj odJredeI1oj
SlaJna¢nog: j;n~tora koji je obuhvaeen i uklju{\en ua,alJenostl od hila kOJeg dela svemirB.
11mateTijalnl svet, i po toIne se onorazlikt{je cd
~. Vreme i mesto pripadaju .mim bitimq.. -
ostalog prostiranja; mada hi zato,UInes:t()naziva
"mestp" bo~je oqgov<U'Jionaziy "pros);ornqs.t".lInu;- G;de 1 k~da s~ pitanjll. lroja priparlaju svim konac~
mm egz;JstenCljll.ma, i ke>ja mi uvek izra¢unavamo
tar te dYe kategoTije nalazese pojedinaeno weme na oS,!roVU nekih poznatih delo'Va ovog culnogsve.,.
iIi trajanje, kao i pojedinaena. pr9stOnlqs.t i mesto ta, i nekih odI'edenih epoha, obelezenih za n<l.'S
svih.telesnih'biea, koje meri:qJ.o i odred)jjemo po- k'::etanjima 'koja opaZamo u tom Bvetu. K8d ne bi
moCu njihovih op~ljivih delova. bl~O ta.kvih, utvrdenih delovll. odnosno p€r1oda
7. Katkad podvre'menom i. mestom podr~u. nas kOllla¢ni razum ne bi mogao da u&poi$tavi m~
rrl..evamo CYnoliko togakoliko oznaCimo mer~1TUt, na- kakav red medu stvarima u tim bezgranicnim, ne:--
cinjenirn na o~novu. obima iIi kretanja raznih t~la.. prom~nljivim okeanima trajanja i prootiranjl:<, koji
- Drttlg(l' K:l.l,t'k1J.d se reC "vreme" upotreiblj<;iya U 1.1 seibl obuhvataju sva konacna biea i 'moii BU 'U
sit"eJtl.srn±s.lll~ i.~njuje na one delove b€'sko- svom punom rasponu pris-tupafuri sarno boZ8mStvu,.
n2lJCnog trl.l,j<m.ja.k<)ji. nisu stvarno odrect<~ni i izme- zato ne trebll. da se cuddmosto ih ne shvatam.o
reni. stvarnim .·pos);6Janjem iperi<>diC:!lim kt'eta>- i sto naID se misli tako Cesto zbune kad hccemo
njem t~la le0ja I>U 0dJ pOCetk;a odreCtena .00.. budlU ,C!Lq ih POiSJUBtran:1O apstraktno, same po seibi,ili kao
zna{:]. i da ()lbeleZ;avaju go¥snja doba, d~e i go<- lllJeke vrste atribute neslwll.tljivog prvog bi6a. All
gine, i lroja .t;laID pre,ma.rom€sluze kao m~re vre- kadJ ih primenjujemo n~ pojedinC1!cna konafua bica.
men.a,; da!q.e.(OO ta1l:ye delove jedn()l(}braznog bE>- ondla prostamost nekog tela znaCi OTI<oli'ki dec be- '
lSikonaenog prostorll.' kolild zauzima obim' tog tela.
s~onll.Cnq.g trajanjaza :kgj,e mi u bilo 1ra.kvoj pri-
A mesto je poloZaj nekqg tela u odnO\Su na nje-
lici PTetpos.tavimo da su jednaki izvesnilnduZi-
nama izmerenog v:remena, i zato 'ih s;rnatr8.1OO govu udaljenost od nekog drugog tela. Ideja 0 P<>-
ogranic@ima 1. o<1J;edepilna. Na primer, kad bi- jedinacTI<om trajanju neke stvari jeste ideja 0 OIllom
dell! bes,konaenog trll.janja koji je protekao u toku
smo pretpostavUi da s:u se stvaranje ilipad an- postojanjll. te stvari; pre:ma tmne, vreIne karl je
dela desili na POOetku julijanske ere, bila bi sasvim ta· stvar postojala znaci ideju 0 onom intervalu
isprav!ro rsv~{omshvatljivokadi bis<rno<,r,elkli: trajll.nja koji je PTotekao izmedu nelwg poznatog,
"Vr",me odt stvaranjll. andeia duxe je negooQipo- utvrdenog perioda trajanjll.' i postojanjll. te stvari.
stankasvetaza 764 g)odine"; timebismoobele:aIi' Jedno pokiaZuje UIIlutresnju razdaljinu izmeciu gra~
tolikL deo toganeodrede<l1i()g trajanja koliki sma- niea ob~ iIi postojanja' jedne iste stvari, na pri,-
B'anJ{). jedna!k::i:m sa 764 godi$nijll. obilaskasu;nca, ma: da Je to cetvOiltl1Ja stopa, ili dia je trajala elve
'\{ad .b:L s~ §u.n,oe tada krej;alo kao sto S€d,anas .kPe<- goddne; drugo pokazuje udlaljenost tog tela, po
204 205
mestu iIi po poorojanju, od drugih urtvrdenih ta- njena tacna ven~ina postaje vrlo mutna i nejasDa;
Caka prostora ili trajalIlja, na primer da je to tHo jasan ostaje sarno broj njenih ponovljenih sabira.-
us.red Linkolnz-In-Fildza, ili u. sredini Prvog pe- nja ili deljenja, kao sto ce se lako uV<:riti. sVa&:9
riodaB:Ek.a, i to leta goopodnjeg1671, ili 1000-te ko pusti svoje misli da .lutaju po golemoj raStre...
godine julijanske ere; a &ve terazdaljine mi me'- nosti prostora, iIi deljivosti materije. Svaki dJeQ
rimo prethodno stvor~nim idejama 0 odiredenim trajanja jeste i sam trajanje; a svaki deo prost0J:"-
duZinama. prostOTa i trajanja, Jato 8to,SU 11. jednom nosti i sam je prastornost; jedno i drugo se maZe
slueaju inci, stope, 'lnilje i stepem, a U dlt1.~gonl mi- slaoirati i cleliti in infinitum. Ipak, rnoZda bi za
nuti, dllli1i, godline itd. ' nHiSl bilo najprikladnije da smatramo oo.e najsitn.ije
9. Svi delovi prostornosti jesu. ptostOTnost; a dielove prostora i trajanja ,0 kojirna imamo jasne
svi delovi trajanjajesu trajanje. - Pr<:A'Stor i tra... i odJredene ideje prostim idejama jednog i dru-
janje se v ~ podudaraju u j~s jednoj stvari; §Og, ad kojih 8U sastavljeni nasi kompleksni rno'-
nairne, iako ie oboje s pravolll ubrajaju medu oosi prostora, prosto:mosti i traJanja,' i U koje se
proste ideje, ipak mjedrta' naSa pos.ehna idej;J. om opet mogu na jasan naCdnraZJ:esiti. Takav 8i-
o njima mje liSena izvesne sloZellosti; jer po sa-. cusni deo trajanja mogao bise nazvati "trenutak";
moj svoj9j prirodii jedno i drugo se s.a.stoj~oo (.m predStavIja vreme u kojem kroz naS .<Iuh prQde
del(wa - alikalm su lljihovi delovi svi i~te vrste, jedtOO ideja iz onog stalu()g niza koji njimepro-
~. prime~ maka.kve druge ideje, oni, s.e ipak lazi. Analogan delie prostora. n€ma odreafflo ime;
mogu uvrstiti rnedu PJ:oste idJeje. Kad pi dJuh 1110- ne znam da Ii bih SIlIlea da ga nazoveIIl "Culnom
gao, 'kao u sluCaju ht'oj.£i,dopreti dJo ne~og deliea ta~kom", misleci time' na najmanji deli~. prostOra'
prc:>tocuosti ili trajanja 'tak0 sitnog da se ne hi ill materije J.ooji moZemo da zapazimo, i koji o~iCno
mogao dalje deliti, to hi <mda bila, da tako kaZe- .iznosi jed/an 11.l:Cni minut - a i zanajoiS.trije diko
rna, nooeljiva jedlinica' ili ideja; njenimponavlja- najmanje trkIJeset luenih sekundi - onog 'kruga 1.1
njem duh bi Stvarao !leobi uveeane ideje prostorno-- Cijem je sredistu nase aka.
s:ti i trajanja. Ali lrnkoduh nijekadar da stvOri 10. Njihovi delovisu neodvojivi. __ Prostlfa'"
neku ideju 0 prostoru bezdJelova, on umesto toga nju i trajanju zajed!niCko je jos i t() sto zaoboje
upottebljavauobii'ajenemerek,()je su se ~vlliti dod~_lse smatramo da irnaju.del()ve, ali se ti nji-
dasnjom upotrebom u svim zern:1jama urezaIe'. u hovi delovi ne mogu Cak ni 11.· mislima odvojiti
Ijudts:ko Pamcenj~ (~() sto su inHi stope,ili aT_ jedan ad dJrugrog; dodus€, dJelovi matmjalnih teila
§ini i pa:rasange, a za trajanje sekundi,minutf, koje uzimarno kao meru prostiranja, i delovi kre'-
sati, dam i godine); takve ideje, kazell:).~ dUh 11.P<:l'- tanja -- u stvari, delovi sleda ideja u :naSemduhu
trebljava kao proste,i one posi;aju sastavni', de- - koje uzimamo kao meru trajaIlja, moguijedhi
lovi veC:ih ideja koje on po potrebi pravi sahhuCi i drugi biti pl'ekinuti i odV'ojeni; na primer, prve
te diuZine koje pozn~j,e. S qruge stran€', ka4, d\lb prekida pocinak, a drug'e san, lrojitakode naziva'"
hoee da ih deljenjerrtsvede na manjeceline, 0Il<:lla roo poCinkom.
Se luIo jedinica brojanja uzi.rnanajll:).Hllja uobiCaT 11. Trajanje lici na linijt~, prostiranjena .cvr~
jena meTa kojl.1 imamo. Medutirn i pri, sabirlltlju
j. pirl deljenju prostol'a ilitrajanja, JatdJ ideja .1\:oj11.
sto ielo. - Medtxtim, mectu nji rna ta
postoji t~ oei
:razlika 8to ideje 0 P['OstoTn:oj diUZini, mooemo okry>-
razinatramo post!lJUe wlo velika iIi. wlo .mal€Xla, nuti na n€ikoli'ko strana, i tako dopiti obim, Sirillu
206 207'
i debljinu; diok je trajanje fieSto k!).Q duZina jedne dJrugog konafuog biea.; jer covek !lema znanja rti
j.edine praye linije pruiene in infinitwm, koja ne moCi da obuhvati sve proSle ili buduee stvari; nje-
moze da se -umIlioZava, da varka i da pravi likO'Ve, gove misli znaju sarno sa juC€<, on neZlla sto ce do-
vee je jedna opsta m€'ra sv~og pos.tojanja, ).l k?,"" neti sutra. On ne moie dozvati natrag<ma sto je
jojsve stvari, dok go~ l?~Q&toJe, podlJedJ?-ako: l~a].u proslo, nit! staviu u sadasnjost<mo sto tek treba da
udela. Jer ovaj saclJa,snJl. trenutak zaJec1nicln Je dode. Tosto k.arem za eoveka vaZi i :z.a sva konacna
svim stvarima koje sada postaje; onpodjednako bica; neka odi njih mozda jako naddlazecoveka u
obuhyata taj 'deo njihoye egzist€ID.cije, baS kao da znanju i moo, ali su i ona u uporedenju s bogom
s1.1 one jedJno. jed:ino hiee; mozema opraydano reti saroD' situa stvorenja. Konacna stvar, ma kolike
da sve postoje -uistom trenutku vremena. Da li velieine bila, ne mooe se uparedivati sa. beskonac-
and~Ji i duhovi imaju nesto analogn,o tome 1.1 po- nom. Posto je u bogu beskonaeno trajanje udru-
glWu pTIOstiranja, tomaj razum ne maze dia do- zeno sa beskrajnim znanj,em i beskrajnom moei,
kuCi; i poSta s-u. nas razum i shvatarlje podeseni on vidi sve proS1e i budu6e stvari,onesu njego-
sarno za nase ocuyanje i ciljeye nasllg biea., a ne YOm znanju i pogledu isto tako bliske kao i. sa-
za realnost i dimenzije rna kakvih drtigih biea, dlasnjost; sve suone za njega u istom vidokrugu;
nama je verwatno jediJ).ako teS:k!o za~liti nek~ i ll1ema stvari koju on ne bi mogoo da stvori onog
stvarno posta,janje Hi biee koje ne b1 Imalo. bas momenta kad mu se to svidi. .J.er po.stojanjesvih
nikakvog. prosuranja, kao i stvoriti ideju 0 neko.j stvari zavisi odnjegove dobre volje, i za:tc> sve
stvarnoj egzistenciji koja. nebiimala bas nika: stvari poeinju da postoje onog momenta kadJ .on
kvcog i;rajanja; zat(f uri ne znaID!O kako 51e ?U.hoVi pomisli da. je to pootrebno. Da zakljuCim: prostira-
oon-ose p!'ema pl'f'stQT1.l, ni lffiko saobraca]u .u nje i trajanjeuzajamno obuhvataju i ukljueuju
njew.u. :;i:namo samoto da svaiIDotelo poseduJe jedno drugo; svaki rlL"O prostora nalazi se u sva-
svoj odredeni de<> prostpra, u skladu,s.a pT()Stira.,. kom delu trajanja, a svaki dieo trajanj.a u sva'kQI1}
njem svojih cvrstih dielova, i da OiniO tin"e, dlak goP. delu prostiranja. Cini mi se da se takva kombina-
ostaj'€, .!n,a tom mestu, sprecava SV!lkom. dTugom dja dveju zas,ebnih ideja l'etkO mozenaCi u sve=
telu rna kalkav udeo 1.1tomdeluprosto!r'a. Qnom velikom mnostvu koje zamisljamo ill .mo--
12. Delovi trajanjaniklld nisu'nipo dvq ttl.· remo da zamiJglimo; to. bi moglo dati .po,vooa za
.ieclno, qeiovi prostiranjaspi uvek.zajedno• ...,. .Tr~.,. dalje razrnis1janje.
janje, k ao i .vreme, ~oje je nj",gov d~, jeste ldeJA
o razelaljini koja se unistava,Cijideloyi nikad .nisu
nipo dva zajedn0' we sl",dte jet;W1.<:lrugog.u nizu; Olava XVI
a pl'OStiranje je idJeja 0 razdaljinikoja traje,eiji o BROJU
delqvi pOistoje svi zajedrno i ne mogu stvarau sled.
Stoga, iako ne~emo zarn:i:sliti nikakvo. trajamje. 1. Broj jenajprostija i najuniverzahvija ideja.
bez sleda iako 11e ffiW.emo zarnisliti da ne1."o biee Medu svim nasim idejan'la nema nijednekoja
sada. postaji suiJra, ill uopste posedJuje ujWanput bi se dJuhu nametala ua toliko nacina, nijedne tako
nestoviseod sadailnjeg trenutkatrajanja; mi ipall; proste, kao sto je ideja jediinstvehooti iIi jednog.
mpZ~ffiO zamisliti da je veeno trajanje SyoeInqgq.. U njoj nema ni traga raznolikosti ·iIi··sl&enooti;
e\"g vrlo razili~ito ¢ trajanjaCoveka, ill. rna iloojeg ttl ideju nosis-a sobom &vaki. predmet kojim.se
208 h' D~()n !..ok 209
bave nasa eula, 8valka ideja u n~em razumu, sva~ pr08tiranja, gq,e nije tako lak;o opaziti i izmeriti
~ mis~o .na~~g duha; za1;o je onanasem mislje-
IIi jednakost. ni sitne razlike; nairne, nase misli
nJu naJpnsruJa, a po svom slaganju sa svim dru- o pr08toru ne mogudoci de:> neke njegorve llajmaIlje
(pm stvarima o,":a je n~juni~erzalnija ideja koju jediniee, odJ koje ne bi mogle i61 da1je; stoga n:ci
nnamo. Jer broJ se moze prnneniti na Ijude, n~ ne ll19zerno otkriti ve1.icinu ili proporrciju svakog i
andel~, ?f ak;cije, na ~ - na svaku stvar koja najmanjeg. nje'govog stepena. U brojevima je na
postOJl ill kOJa se moze zamLoliti. primer jasno daje 91, bosto smo rekli, isto to"'
2. Njegovi modusi dobiveni sabiranjem. - lik() razlic~to od 90 kao i od 9000, i,ako je 91 sle--
PonavljajuCi. tu ideju u nasem duhu i sabiruCi ta deCi stepen u odnosu. na 90. U pr'OlStiranju nije
p?n8vIjanj~, dolazimo dio konlplek:snih ideja 0 nje- tako, jeT 131;0 goc:lJ je i;ek malo veee od jedne "",tope
mm. modJuSlma. Naprimer, sabiruci jedan i jedran ilijۤnog, inca OClie TI)lOze se razlikovati od stope ili
?oblvamo komplefumu ideju "par"; sabiruci za- inea; a od dve linij e koje izgledJaju jednake po du...
~ed~o dvanaes,t jediniea, dobivamo lrompleksnu Zirli, jedna ~e biti dUZaod diruge za neb ne-
IdeJu "tuee"; tako isto dJvadesetinu milion ilibilo izbrojiyq~p; i niko noe maze oldJrediti trougao koji
lroji drugi broj. " ce biti, taeno j edanstepen veCi ad pravog ugla..
3. Svaki modus je zaseban. - Prmti modusi 5. Brojevimasu pdtrebna imena. - Kao sto
broja ja~ su izdvojeniodsvih ostalih;i najma:n.ja snio rek1i,ponavljajuCi ideju jedinice i ISpajajuCi
posebn'OOt Cini. zasebnu jedinicu, i svaka . takva je sa tom cirugomjedJinicom, pravimo od njih
kio':IlJb~c:ija r~~je se. isto tako jasno odJ one
jednu ko1ektivnu ideju, mnaeenu imenom "dva",
~vako ko talco uCini i nastavi stalno dia dodaje po.
kOJf JOJ Je naJbliza, kao I od one kojajoj je naj-
dalJa; dv:a· je ~st~ tako razltCito 0& jednogkao iOO Je<:!JrlU jedinicusvakoj novoj kolektivnoj ideji broja
dye. stotine;id€Ja broja dva razlicita je od ideje koju je dobi<>, dajuCi syakoj ime, !nJOZe tako bro-
broJa tri kao sto je veliCina Citav€ zemlj€ razli~ jiti, odinosoostvarati ideje mnogih novih medn..
eita odJ velicille j~dnog novei6a. Sadrugim'prootllrt sobno razliCitih ~birova jedinica, sve dotle dok imfl
:x:o~usll'D:~ to. nIJe tako;k;od njih e€SID nije lako, imena za brojeve i dokmoze da zadJrZi u pam6e-
ib Cak nIJ€nl moguee, razlikovati dye bliske ide- nju sva i.m.ena u tom nizu; jer svako brojenje
je, kojesu u sustiJrn ipaikrazliCite. Ko 6e se na predistav1ja samo staJno dJodavanje po jedne jedi-
primer prihvatiti da nade razl:iku izmedu beline nice vise, idavanje novog, posebnog imenaili
ove h~rlije i step€na beline najbliZeg tome? ill znaka novoj celinikoja Cirri jednu ideju, da bismo
ko moze dia stvori posebne ideje 0 svakom i naj- jetaw raspozna'V'ali .00 onih pre nje i pasle Ilje,
manjem stepenu prostiranja? i razlikovali od svake veee ili manje koliCiue' je-
4. Stoga je demonstriranje pomocu brojeva dJillica.Fre:ma tome, onaj koji Urtle da sabere je-'
,,:ajpre.e~znije: - Poste:> je svaiki modus broja tako dan i jedan, pa ondia dva i jedan, i data1ro ide
J~an 1 IZdJvOJen od svih drugih, <'ak i onih najbli.- daIje, imajuCi uvek pri roci i.me za svakunoyU
zlh, ja sam skion miSJjenju da je demonstriranje eelinu, i dia ist<> tako eini U obmurom pTavcu, Od'U-
pomocu brojev~, iako nije peiglednije j • taenije zimajuCi po jednu jedinicu oct svalrog zbira; tac,i
r-~?O 01;).0 pornotu pr08tornih, kategorija, ipah: O'P- zna sve idejebrojeva u granicama svog' jezika,
13tiJ7 poupotrebi i OCiredenijepo primeni. Jet'ideje ocirlOSIlJO sve i4eje za koje froa imena, ialro moZoo
brpJeva su preciznije ijasnije odiredene nego ideje- nista vise oct toga. Nairne, posro su svi prosti Il1o~
210 211
dusi broje'la u n~sem duhu samo lrombin~cije je- zemo kako nam posebna imena poma~ <ill; d~bl'o
dinica bez ikakve raznovrsnosti,bez rna kakv& racunamo, aMasno da s,teknemo kOTIsne y:lreJe 0
diruge medusobne razlike osim: sto je jednoviSea brojoev:ima, stavicemo s1edeee ciire kao nazIve bro--
drugo manje, izgleda n am
da su imena ill oznake
za svaku poseb<nu l{jombinaciju potrebniji negoza
jeva :
234 235
sljenje. U misljenju dlUh posmatra velika mnostvo mislim da ih sve nabrajam niti dJa ""'~~rn··1'··. "-
it • 'd' k ' .• ' . - ...~ Je Oura-
raznih roodifj;kacija i otuoo dobiva odredene ideje. uu]em one 1 eJe 0Je sticemo refle!ksijorn jer b'
Na p't'im.er, svak'.o delo;vanje nekog spoljasnjeg se ~amo ~ !oga mogla naCiniti citava knjiga. ~
predmeta na telo praceno je aktuelnim opaza.. m<;i u ~snJU svrhu dovoljno je SID sam na ne-
njem; PoSto je ono razliCito ad syih drugih modi.. ~m.tiko pnmera pokazao kakve su vrste te .id .
I k 1. "h d ~.
h .S ti{lei to J€ ,ruDY-oljno i zato sto·eJe
chI
v • .
filkacija misljenja, duh Od njega. dIobiva posebnu . .,a:,-o 1.
ideju koju nazivamo "oset",.ato je, da taka ka- ]O~ ::rrati. prilik~ <:la opsirnije raspravljam 0 Za..
zeroo, stvarnoulaZe!J.je. bilo koje idJeje u razucrn kl]uervan,lu, .s~?enju, I;tenju i zr.anju, koji spadaju
preko Cula. Kadise ista ideja opet pojavi, pez de- medu naJvazmJe radn]e duha i modlUse mi$1j.enja.
lovanja neikog slienog pre,diroeta na SoPOljasnja Cula, . 3. Pro;nen.ljivost :paz~.j~ duha u torcu mislje-
onda je to "sec.anje"; akp jeduh trazi, pa s mukom ?:?a. - M?zda Ipak nece bl!i neo!pr:?Btiva digresija,
i napocrom nade i panovo iznese navidlik, onda je III stvar lr:elevantna za nasu sadasnju svrhu aka
to "p't'i&eeanje"; aka joe on dugo zadrziu. pazljivom 0v:~e: ra:m=limo ? razliCimm stanjima duha u'toku
razmaitrmlju, Oilld~ jetq "pos:ma1;ral1(ie"; Imdl ideje mlS'~Jen!a, n.a k?J~ diOSta prirodno ukazuju nave~
pTeilecu naSim duhom a da razUIIl ne razmislja () dem I;:r:unen p~n]e, s,anjarenja i snivanja. Svalii:O
njima i ne obraea.. Un :paZilju, to je ono stO> Francuzi se maze na vlastrtom Lo.kusWu uver.iti da BU U duhu
nazivaju "reverie"!, dok.nas j~ikgot()vo i nema buooog ~ov~~a uvek pri,sutne neke ideje; samo se
naziva za to; kad za:pazrono ideje koje nailaze (jer duh bavr nJlma sa razliCitim stepellllma paznje.
POmen.l1Jo sam vee da se u naSero ,dJuhu, dok g.qd smo Katlred se duh usreds:redi na poomatranje neldh
budni, idleje stalno nizu jedna za drugom) i kad ih predtmeta sa toliko revnooti da ok:t'eee ideje () njima
tako reCi ,beleZiIDO u pamcenju, to' je ,,:paznja"; kad na Bve strane, primecuj,e njihove odnooe i 'Uslove
se duh naroerno i sa vel:i.k:irn. udubljivanjem .za1i- gleda svaki njihov deo ta:ffio podrobnQ 1 sa tak:vi~
stavi na jedn,qj ideji,!posmatra je sa svih strana, udubljivanjem da odbacuie SV'e oir'U"'e misE i ne
i n.eDe dia se oda2lOve uobicajenompozivanju dtru-
gih ideja, to je ono sto nazivarri0 "udubljivanj€,"
zapaia ~ r:a. ~~ dbicna delovaJnj.a ~ cula :ffioja bi
u drugoJ :pnliCJ. lzazv.ala vrlo osetne opa:Zaje; kat-
iIi "stuiliran,je"; ,,~pavi:mje" bez snova jes:te odrn0r kad opet Jedva zapaza niz kleja kOJe se smenjuju
od svega to'ga; a "sanjanje" je onokadl nas duh u :razumu, ne 'llSmerava i ne sledJi nijednu od njih'
(rok spoljasnja Cula prekirm· md, i zato nepri- ~ ~ekad ih pusta da prolaze gotovo bez ikakve pa-:
maju utiske spoljaSnjih predmeta sa uobicajenom znJe, kao slabe s€!l1lke koje ne ostavl.iaju traga.
b:tzin<JilIl) dobiva ideje koje ne potieu oct, s!poljaSn6ih 4. Zato je misljenje verovatno radnja duiie
predroeta iIi poon,atih uslova, n.iti ih razum slo- a ne njen.a suiitina. - Misli:m dJa j,e svako i saroru;;
wdno odabirai]i k<m:-tPol:iS.e; aqstavijam s:vima da sebi iskusio tu :razliku izmedu napetosti i opus;tec.
saIni prosude dJa Ii je ono SID nazivllffiO "ekstaza" no,Bti duha u toku miiiljen,ja, i sve anlO mnootvo
lata drugo os1m snivanje otvO'1'€il1ih oCiju. :-azliCi:m st~~na ~medu udubljenog razmisljanja
2. To je samo nekoliko prime!r'ara:znihmodu- 1 stanJa i!wje Je blisko neopazanju nieega. A aIc
sa mi.sljenja koje duh moze primetiti u sebi, i 0 o
podem<? joB malo da1je, nalazimo duh ustanju
irojim<l zato moze steei isto tako jasne ideje kao sp~vanJ.a, fu!ro rea odlvojen od euJa, van dJO'l1).as aja
i 0' Pelom i crvenmn, kvadratu iIi krug;u. Ja .ne o~l>\h k!retan~a k<;j;a. delu~u na Cultle O'l]gan€ i koja
bI u dr1.1goJ priller prOlzvela vr10 five i oscine
1 _ san;arenje. _ Prevo
236 237
ideje. Nije ni portrebno da navo<:lim. !k:ao primer Oille
koji prespavaju Citavu burnu noe ne cujuei gro- iskustv~, kao i proste ideje meta. Jer definisati. ih
move, ne videCi munj~, ne oseeajuei kako se kuca I{ao prJ;Sus,tvo dobra Hi zIa znaci samo objasnja-
trese, dlok oni koji su budni sve to i te kako ose- vati ihput€lTI. razroisljanja 0 .onome SID mi salm
eaju. Medutim i kad se dlUh tako odvoji od cula, oseeamo, 0 onim l'aIZ11im i razlicitim delovaniima
OIl cesto jos zadrli neki jako nepovezan i neskla.- dobra i zla na. nase <;liUhove tk,oja mi razlicito silva-
dan naCin misljenja, koji nazivamo "snivanje", dok tamo i primenjujemo.
cvrsti san ne zatvori potpuno pozornicu i ne do~ 2. Sta je dobro i zlo. ~ Stvari s.u,nmme do-
krajci Bve privide. Mislim da je goto'Vo svako i sarn bm iii zle sarno U odinosu na z.adJovoljstvo· ili boa.
iskusio sve to, i dta svako mme bez ~skoCa doei Mi nazi'lamo "dobrim" onosto mozeu nama pro--
do toga vlastitimposmatranjem. Ja bih iz toga ze- izve~t~ iii povecati zado'1oljstvo, oonosno umanjiti
leo da izvedem i o'1aj dalji zaklj1.lCak; PoSto vi- bol, ill opet 0'l'l0 sto nam pribavlja iii oCuvava neke
dimo' da duh moze u raznim prilikama usvojiti drugo dobro, adnosno ahezbedllje OelsustVOI nekog
razne stepene misljenja, i biti ponekadi Calc i u zla. I obratno, nazivamo "zlom" ono sto moze u
budnog coveka tako Qpusten da su mu misIi tamne nama ..:r
prodzvesti . ill povecati
,. ' ..
bolo odnosno unian]·it.i .•
i nejasne goto'Vo kao i dla ih nema, ida on na kpn- Z,lJ<....o voljstvo, ill o;pet Ono sID nam donosi neko zlo
eu, u tamnom sklonistu dubokog sna, po1punq Hi nas lisava nekiog dobra. Pod. "zado'V'oljstvotn"
gubi iz vida sve svoje ideje; posto nam stalno i "bolo.m" mislim i....na" t.elesno. ina duh.arm .. 0 , kako..
iskustvo i stvarnost oCigledno dokazuju da je to . .... .. ' "':" .<','
se to obicno mzlikuje; iako su 1Jo u stvari sarno dva
',': . ,'::.. .." ::. :',.' . "
tako, ja pitam; zar nije verovatno da je miiJljenje razliCita raspolozenja. duha, uzrokovana, pilo te-
radlD.ja duse, a l1e njena sustina? Jer napetost i le=rn. bolesCu, bilo nekim mislima u guhu.
opustanje se lako objasnjavaju dJelmTanjem cini-
le-ca, ali se ne smatra da se i sustine stvan mogll ~. Dobro i zlo su pokret(Lc.i MSih stram. ~ Za-
tako menjati. Ali 0 tome kasnije. doV'oljstvo i bol, .od1l1osno njihovi u:zt'ocnici dobro
i zlo - to su ilarke oko kojih se obreu ua.se strasti;
aka razmislimo a sebi i razmotrlmo kako oltli u ra"
Glava XX zliCitim uslovima deluju uuama- kakve modi-
fikadje iliraspoloi:enja duha'kak:veunutrasnje
o MODUSIMA ZADOVOLJSTVA I BOLA OlSete (akosmem tako da ih<nazovem) oniprod-
1. Zadovoljstvo i bol su proste ideje. - Medu zvodJe u na~ - mozemo 12 toga izvesti ideje Q n~
prostim idejama koje dobi'lamo i iz oseta i 1Z re- sim strastima. . .
fleksije'leoma su znaeajIle dive; bol i zadovoljstvo. . 4. Ljubav. - Tako, ako neko posmatra svoju
JeT kao sto telo lilJoze imati cist oset, ili oset pra- IDlsao u liZivarnju koje mu cesto pl"iICinjava. prilSollt~
cen b9lom ill zadovoljstvom, talco i m.isao iIi opa- nost iii odsutnost neke stvari, on stice idejukoju
zaj duha moze bitiCis.t iIi pracen zaalOvo,ljstvqm naziyamo "ljubav". Jet· ak9 oov€k izjavida yoU
iii bolom, uzivanjem iii mukom, nazovite to kako groZde, bilo u jesenlkad ga jede, iii u proleee ka.a.
hoeete, ,Kao i ostale proste ideje, tako ni, W d:ve ga nema, to =aCi samo cia mn ukusgroi,1;dapruza
ne mogu biti opisane, niti senjihova imena mogu uZivarrje; a .cim mu neka .promena zclravUaili 'te~
definisati; mi ill mozemo upO'zuati sarno putem le~nog sastava unisti uzirvanje u ukusu grol.zda, z:a
nJ€'ga se, odmah moze l'e.cI <:La ne voli grotl':de.
238
239
5. Mnnja. - I obratno: ::rusao 0 bolu koji ~am smatra da je dobro koje zeli noooLStizno iIi nerno-
piriC:injava neka pris\.rt:;la. iIi" oasutna. stva: ]este. gueno - ukolilko rou takvo ln1sljenj·e uklanja '. iJi
Qno SID nazivamo "mrznJOrtl . Kad bl mo~ posao urblaZaYa nelagodnost. To bi nllS rnoglo navesti n'a
OV'dJe bio, da u isttanvanju nasL'J. ,'Stif.'asti idem d1alja ra=isljanja, karl bi tome ovde bilo mesto.
dalje cd sa:mi.h w,eja 0 ujima, ukaliko za'vise cd 7. Radost. ..,... B.adost je uzivallje koje duh ose'-
raznih modlifikacijazadovoljstva i bola, ja bih pri- Ca kad misli na ne-lco dobro koje vee poseduje iIi
meiio dla se naSa ljubav i u1l"Znja pr-ema neZivim, koje ce uslmro sigurno posedovati; a posedtijemo
neosetljivim biCima obicnozasniva na onom zado>- neko doibro onda kad ga taka finama u svojoj vla-
V101jstvu i bohl kede os€eamo kad ih'rna na koji sti da ga mozemo uZivati kad hocemo. Na primer,
naGin primenjujerno na nasacula, maJkar i uz nji- covek koji je bHzu smrti ad giadi oseea radost ;;:bog
novo unistenje; dok je mrznjaiIi Ijubav prema dolaska pomoci pre no sto :more cia uziva u njoj;
bi6i.ma ITwja, suspo,s,oibna za sreeu' ilinesreeu reSID a otac, karne i sarno dobm stanje njegove dece
u stvali nelagod!nost ili zadovoljstv·o koje n.alazimo prouzrokuje radost, posed;uje to 9.6bro, stalno sve
u se'bi i koj·e nastaj,e vee iz SanlOJg,poomatranja diGk su deca u takVOID stanju; jer Giro. sarno p!OlIni,.
njihotVog postojanja ili njihQve srece. Tako, ako sli na to on oseCazadJovoljstvo.
postojanje i sreea vlastite deC€' iIi ,prijatelja pri.... 8. ZaZost.- Zaloot jeneprijatnost kodu duh
Cinja'va nekoroe st~nozad!ovoljstvo, kaze se da ih oseca kiad misJi 0 nekom dobm koje je izgubio, a
on staInOt yoH. Ovde je roedutim dovuljno lia,Pri- 'koje bi mogao i sada uzivam; ili je to oS,eC:anje
metimo same to da su nas,e :idleje Ijubavi imrirtje nekog sadasnjeg zla.
u stv.'lri, sarno dispozicije dUh'} u~u .pa za.- 9. Nada.. - Tirada je- ono zadtotVoljstV1o, duha
dovoljstvo i boluopste;, 'bez obz.jrana to SID ih je knje svfl'11:0 nalazi sam u sebi kad misli 0 buducoj
prou;;:roJeovalo u, n a m a . ' . koristi i uzivanju u nekoj stvari lmja. ID()Ze da =u
'6. Zelja. - Nelagodnostlroj1.f, cqrvek, ,oseea priCini z8!~o'Voljstvo.
zbog odlsutnosti neke stvari, cije rou liZivanje dio- 10. Strah.- Strah je nelaIgodnost dtuha zbog
nosi ideju z3JdovOiljstva jeste ono .St1;o. nazivarno mislio buducem zlu koje oe nas verovatno
"zeljom"; zelja je ve<Sa ili manj.a ukoliko ~i'e tane-:- zadeslti.
lagodnost jag.a iIi. slabija. MoMa bi ovde. u;;:gred 11. Qcq.janje. - Ocajanje je misao .0 nedosti~
vredelo prime#ti dia jeneJagodn·os.t najjaci, ,ake> ne- zivosti nelwg dobra. Ono ra;;:licito dieluje 11.a ljud'-
i jedini pocL<;trekac IjUldl'lke radin~ti.1. delovanja; ske duhove: ponekad izaziva neprijatnost iIi bol,
jetr In:a kak,vo dobro dazarnisJirno, ako ods,utnO\St . a ponekad mi.r i bezbrigu.
tog dobra ne donosi ni'ka!kvu neprijatnostiliboJ, 12. SrdZbq,. - SrdZba je llelagoOinolSl1; iIi nesre-.
aIko je coveku i bez njeg~ dobr!) i prijatno, on ga d,most duha;;:bogneke uvrede, liZ teZniu ':<:a
n€>ce :releti l.1iti teziti za njim; (I)].e,eqseca:l;i sarno osvetom.
mali prohtev - a to j€>i~a,z,ko~imo~aCaYarno 13. Zavist - Zavist je nelagodnqst dulla iza-
najnizi stepffil Zelje, kad<:>cisustvo nekestvaxipro>- llVaIl1ia posmatranjem ne1wg dobra ;j;)oje mi,zeJ:t-
uzroku;ie tako malu neJagodllostl:18, c()vekdobiva mo" a lkJoje i·e postigao neikoza koga II)islillloqil
teik:neku slabu !z,eJju za njom, ineupotreblja'W7' ne bi trebalo cia ga ima pre nas.
nilrnkya ja<'a ili clikasnija snodstva daj?i jepooti- 14. Kale strasti imaju svi ljudi. ..,. Ove 9.ye
gao. Zeljase takode gasiili uananjuje aiko, OOV<'!k posloonje strasti, : "lla·vist" i "srdZba" nisu iz=va'"
240 16 D~on Lok 241
ne sarno bolom i zadovolj.stV'Om samima, po sebi, ucinili nesta nepristojno ili ne~to sip ce,uma,nji:ti
vee sadJrze uz to i neka razmiSljanja 0 nama i dJru- poiltovanje 'lroje nam drugi uikazuju,ndje U"Te!k pTa,...
gima; zato se <J!!1e n~ nal~e k;0d svih. Ijudi, i'r;r ne; Cen crvenilOllIl. ' ,
!kima nedostaJU ti nJlhoV'l 'dJrugJ. dleIOVl, tJ. 18. Ti prrimeri poka:zuju da naile ideje 0 8tra-
ocenjivanje zasluga drugih ill namera za osv€<- stirna dolaze od oseta i refleksije. Biro pi pogre..
tom, ali Bve ostaLe strastl poseduju ,POnrom suo smatrati M s<W ja ()vde mislio dao1;Jradim
rmsIjenju svi Ijudi, jer se sYe one sv:ode sarno sve ~'trasti; njih ima rrmogo vise nego sto S<llIl oVcli"
na bol i 'zadovoljstvo. Mi u kr'ajXl(joj lfuniji pomenUio, <l i s'va!kaod onih koje sam naveo za...
vo!imo, zelimo,radujem.o 5e i nadamo sarno u '00- htevala bi mnogo opi'iirniju i precizniju obradu. I
noslina zadoV'oljstvo; a mrzllno, strahujemo i za- te kode sam pomel1uo nay€O sam kao primere
lostimo Be' sarno u odnosu nabol; konamo, Bve te modusa zadiOf\Toljstva i ,bola koje u nasern duhu
strasti bivaju izazvanestvarima 's.axn0, uko]j~o 1Je poouzt"okuju yazni naCini posmatrapja diobra i zla.
stvam izglediajukao uzroci zad<:Noljstva ihola, ili MaZda sairn mogao rnJavesti n~ke (lru,ge rnociJuse z~
su na nekri. nacin pra.cenebolom izadovd~jstvOllIl. dovoljstva 1 baJa, jednQStavnije od oWl,n<t pn-
Na primer mi upravljamo s'Voju mrznju oibieno mer hoI kiodi izazivajuglad i zed, i zadovoljstvo od
(bar ukoiliko se radio culnom ill voljxH)ffi ,crnl:'"
jela i piCa: lwjimih uklanjamo; bol zb9'!~ osei;Ijivih
ocu) 'Pit'ema subjektUkoji jeu nama pit'~okovao
bol, jer stit'ahkoji nam on zadaje predstavlja sta- ociju, i za<1{)IVoljstvo koje dolazi.Cd J?:l.uz;ike; boJ. o:d
Ian boil.; ali mi nismQw!ko sta1niu Ijuibavi prema pretencio;';)Wg,llekoit'isnog preplranJa,.. 1 za:dlovO~J:
Q!1Ome sto nam. je uCinilo dobra, jer zadlolvoitjstvo stvo zbog razumnog razgovora sa pnJat;'!lJem, 111
ne dlelujena,:rias tako ja'ko 'kao bol i jer obionq -dobro upravljenog studiranja kojim istraZtijemo i
nismo tako sigurrui da ~nam ono i dalje ciniti ot'krh>;anIO istinu. Ali pooto su swasti za nas :rnno--
doibro. Ali o tome 'kasnije. go vafullje,ja sam. radije izabrao njih !!roo primer,
dla JlOlrnZem kako S'U ideje koje imamo 0 nji:rna na-
15. Sta 81k zadovoljstvo i ,bot ~PodJizrazima stale ocli oseta i refleksije.
zadovoljstvo" i "boI'" odnoiShb "llZivanje" i"ne-
j;njatnost" ja stainoppdrazurnevain(kao s.to sam
i ramje napomenuo) ne sarno tele;ml boll, zado- Glava XXI
voljstvo\ vee svako uZiV'anje Hi n:prija~ryost.ko~u.
oseeamo, prouzrolrovane bilo kakvim pnJa~1lm Jli o MOCI
neprija1:rlim ose1Jcml. ili refle.k&jom..
16. U vezi Sa strastima treba nap<:J!tIl.~nuti i to 1. Kako sticemo tu ideju. ~ Posta ~ svako--
da se umanjivanje oola smatrai deluje lulO zado- dn,evno obavestavaju duh 0 promenama oojh prO'-
'VoIjs,tvo, dink se gt<bitak iIi umanjivanje zado~ stih ideja koje on opaZa u spoIjasnjim pr<ii!meti-
voljstva smat:re. i deIuje kao bolo rna i pOis:to (J!ll tako' zapalta 'kako jedna stvar,pre-
17. Stia. :""" Zatim., vecma strastid~luje u ve,- stale da pos1Joji, adruga, koje ranije nij~v~ili.>, 'R'o---
cfue Iju<ii i na tel0 izaziyajuCi na:n:jemu raznepro- Cinje da postoji; posto on takocte, razrn1S}Jl.'JUCl(j
mene; 'pOOto te' p~enenisu .uvek vi?ljirve, 0n,e On{)ffie silo se desava 'U njemu ~amom, (Jpa,za stalnu ,
tie ulaze Thufuo u idl8j11 syakete strasti. Jer reCl1~ pI'CJtinenu svodih id<lja, katka4 lzazvanu" del0v.a-
:roo s.tid, tj. neIagv:>d:riast druhllzbog lnisli d,*s~ njem spoljasnjih p1redmeta na. cuI,;, a .ka'tlqld. nJeo,.
govom sopstvenom ooLukOllIl; 1 posto Je orpazJO da
242 lB' 243
se neke stvari staJ.n,odesa;vaj~j ~. o~u~a ;z:aI.clju?
Cuje dia cO' i u bUdu6n'OS,~lv Shanl ,C'lnIOCl p;n)l~o
3. Mac ukljucuje odnos, - Priz:na.jem damo.6
ukljueuje u sebi llekuvrstu odnosa. - cOnosa
dliti .rna istlln stvarima sliC'.l1e prome;ne: ru:- B;lican a'kcije ipro!tnJene; mwe sesamo pitati koj~odJ rna...
nacin' i tako vidi da se n $ od pJ:1()stihldeJa Jectr::e 8ih ideja bilo koje vrste, kM s€'. pazljivopaslYl;O;-
stvarl mooe izmeniti, i da neka druJga ,swar maze tri, ne ukljucuje to :ipto? Zarna~eideje pr~ti'ra,
izazvati tu izmenu; i tako stv~a ideJu 0 onome nja,. trajanja i broja ne uikljucuju takodeneki
sm nazivamo< "moc". Tsiko n,a primer kaZe:tpo da skriveniodnes delova? Oblik i kretanje s,adrZe jcs
vatra ima moeda istopi zlato" tj: da urristi kohe- rr-.rIogov:idnij'e nestO< relativno u rebi. A 8to &u
ziju njegovih neviclJ.jiyih dielora , atiIne i r:de- dl'Ug'oculni kvaliteti kao boje, mirisi, itd., vee
govu tvrdoCu, :i pretvoI'l ga u ie-enos:; a,a ,l!Jlatq ~a mom'raznih tela u odnosu na na:iie oPaZM.ie?I
moe ilia se stopi; da sune€' ima moe da1ZbeIi V'O-
sillk a voSJ:l'k moc dJa se abell, Cime; ee .unistava
takJo dmje. A. a!kio se ti kvaliteti P9smatraju' u .sa-
mim stvarima, zar oni nezavise od mooe, oblika,
Zuti~ i rtlia njeno mesta dJalazi belina~ U tlJ:'ll. i sli'e- sastava i kretanja delova? A sve ilo ukljucuje neku
n:im sIuCaJ'evima
. .
mio.ovOiI'imo 0 mqei u ednoi&u na
, . Q..... ".-:, "',, .• , , .-'
·v· ' •. '" -', , vrstu edinosa. Stoga nrls.lim da 5e n,a,Saidleja moei
opaZljive ide}e; je:r mi moZe:rn;o 8paz'11m pl'OImene , m{jze sasvin1. dob11O uvrstitimedu prcste idejei
na bilo 1wjojstVari, il:i delova:1Ja pa r;Ju, ~nJ;0p.u... smatrati kao jedna odJ onih koje CiIleglaVlli sa,..
te=pI"imetnih p:rocrn"ma u rnJ~ CIlinlp:1 lde~a: stavni'deo' nasih komple!ksnihidej~ 01 sUPstal:l.dji,
ma' i lIe mo~eITho ni zamisli1)i p'romene u nJoJ lkao 8to eem.oimati pri1:i'ke da vidJimo ikasnije.
arukCije vee ;kao :Pl'om",,~ 1.1,.njen)midejam~. . 4. Duh namprUzanajjasniju ideju ° aktivnoj
2. Aktivna i1J(I8ivna. 'moe. __ Mocu tom. s:tl:p.,. mati. ~ldeju 0 Fivnoj lUOCi pr11Z;J.j l.l narn 1.1 izo.-
sIu jeste dvovrsna, tj, iIi je kam:~ 4a vrili }?rom,:", bilju gotovo sve culTI-e stvari.• Mi .n~ J:'ll.ooe da
ne, ili ~a ih padnooi: p;rva Se moze oo:zvatl ,,~ti: ne primetimo kako se ne sarno SU1ni kvaliteti, yee
ITlO
vnom",diruga "paisiVI;l.om" moSi. Vr'edelo hi. 1"a., i same $ups,taneije veeip.", njih nalaze u stal.Qom
zmotrIti da Ii je materr'ija sasvim lisena.aik.tlvne In~n,janju; zam s razlo&?m sIna.tl'aql~ da l;u()Ile
moCi kJao stn je njen stvaralae, bog, stvamo lZllad uvek podloZIle promen:i. lstO< tako,one naxp, pru...
svak~ pasivne moB, ida Ii 5'll s~ednji. stvooem. diU- zajl1 mnostyo, primera aktivne meei ~ojlol. i bolje
hovi jedlini spos<:>bni i :za a'khvnu 1 za pasJ.WJ:U oo@wara Zlla(-enju reei "moe"); je~ka4 ~9<l~H?
moe, Ja zasadi lle6u cia ulazim u to pi'ta>nje, jer ;primeti neku promenu, <;lip. mOol'a negdie Ila8,rn9C
moja sadasnja svrha' ~leda is~it~j'em. r.:0ret:lo kadru dJa izvrSi tu promenu, i. spo$obnost . same
moCi vec !ka'k.o mi stioemo til IdeJU." All ikako stvari da je poCln€s<e. Pa ipa:k:' ako bolje pOgledJa...
akti~e moei Cine tako velik deo nasih komplek- roo ",tvar, tela koja deluju putem nasiho':!.la l:l.€
snill1 ideja <0 prir04nim supstancijama (kao sfu pru:2aju nam tak.o jasnu i odr<ed:enu. ~dejl1 (JIalj:ti~,:,
.remo joS Videti), i pooto ih ja Q2:naeavmn kao tar- nolj n'1JO<Gi 'ikaQ silo' nam. pr'LJ2:a reflekslJa 0 'l'<l~nJaIllll
kve slede6 uobicajena shvatanja, mad-a one. ~ na.<jeg duha. Naime, pOsto se svaka moe c<:in0sina
zda' nisu tako aktivne kaiko ih rado z:amislj,a naSa akciju, a nri . mozemo zamisliti sa.m0dve~t~
prena.gla misao, !lli:slim 0Ja nij€, z~eg ~to< ~. akcije, tj.:miSljenje. i kretanje, davidiln0m~
malopr~asnjim nagovestajeTrl ~putio,;nase, mis1i nain dola:ze najjasnije idejeomoCFii.k:oj.epr{)'"'
ka pOi.'litnatranju boga i dUhova, u kOJilitna Je a!kr- izvqde te' akcije. (1): 0 miSljoo.j'Llnam)iel()n<e~
tivna moe najjas:nJi.ja. Za baS niikaikvl.1 ideJju; tu idieju sticemo saIJJJi:)pl.!>"
244 245
~'em red'leksije. (2): telQ nam tamde' ne prllZa ni- •. 5. Valja i razum jesu moei. - J\1islim da joe
lrokyu1dJej1,l 0 poi':etku kre'tanja. TeLo UJ, mirova- OClg1edno bar to da 11. nama POSwJ~ mOe da z.a,..
p.ju ne pruZa nam nik~vu ideju. 0, nekoj rx;tC'¢i p0Cn€'ffiO iIi 'prekinemo, pl'(JiciIu~o iii .' zavrsimo
kretanja;, a kadJ se staVl ukretaiIlae, 1,1 t~e una razne duhovne i telesne a'kcije i kretanja, vee sal
"l/i:se pasiVIlJal"lti, nego <JJkcij'e, Jer :k,ad se 'bilij~:k,a mim tim sto pomi:slimo, odnosllO odlukom u n:ti~
lapta pokrene o<j. 1.)idara stilJpa, to, nije njena ak{lj.- slima odiredIimo, Hi tako reei zapovedJmaI da se ta
ja vee Samo trpljen}e akdje;, a ~dI ona, s;vodin:l i ta pojedrina:Cria akeija: lzvrsi iIi ne izvrSi. Ta moe
im: p 'll!l>IO'!n pokrene d:rugu loptu koja joj IeZi na duha da ta'k1o naredi da 5e rieka ideja =me ili ne
pv.i.u,ona time Sa:p;lO prenosi kretanje ~oje j,e go- uzme 1,1 razmatranje, odnosno da s'e oci1uei da .' pOl-
hila ad dTugog" i gubi n.a ,n:jemu OtJ1oliklQ klQl~ knene jedan deo< tala a ne dlruge, ili oibratn,o, - ta
j~ druiga lopta dobiIa; a to, namc1aje~o
nej<l$nuideju 0 aktivnoj moe! 'kretanja u tel'll,J€'!'
v::
lo moe je oho sto nazivamo "voljom". PraktiCIlJO vr-
senj,e te moei, tj. naredivanje poiSetka iIi pres.tan'ka
vidimo ,da ono neprO!izvodi kretaIlje, ;vee, ga Sam,0 neke akcije, nazivamo "htenljem". Za prestaj:mj-e
prenosi. SVaka!k0 je vr10 nejasna idleja (; maci<:m<l akdje koje sledi pas1e Ulkvog naredenja iIi zapo-
kajaohuh;va,ta ~oprod~vanjepa~ivll;ost~ ~,ne vesti dulla kazemo cia. je "vo1jno"; a za sva'ku. ak-
i prolizvQdenj,e akcij,e. Kretanje te1akoJe J€' 'F'?"" eiju illoja se vrsi bez ta:kve misJ.i 11. duh11. kaz,emo
gurnrut0dirugim tE:'l.0l1l i nije niSta~ug?: T;ajam€ cia je "neV'oljna". Moe opazanja jeste ono stona-
prlOm,ene ,aod! mirov~ja ,kretanJe,lZVT.sene 11
U
ziv<Jmo "r=un".Postoj.e tri vrste tog opazanja
njernu, teska, se n:t9zenfaVati akcijom, kao sto se ikoje shvat.amo lrno akt razuma: (1) Opazanje idleja
p.e m,otZ,e nazvati i.\kcijom n~ tra:janje ,p:romene u nasem d!uhtu; (2) opazanje znacenja Zna>KOiVa; (3)
njeg;QIV'Og' ',obldika, lz<J!Zvan;. istim ud,ar.t:'O'ffi'. I~ejU OIPazanje veze ill. odbij<mja, slaganja ill nes1aga-
o P?cej;ku krei.aJnja mi 8tieemp Ilamo refleKlllJOrn nja medu nasim idejama. Sve se to pripis'llje ra,..
O'OJ:lo:rrieSito sed!esava u,nama, jer is:k:ui!J,tvo n am zumu i1i moCi opaZanja, iaroo bimno po prafu;i mo-
P9kaz'llje dJa m~~rno P()lk:re-n-uti ?e1ov~ n~r.;I5tr.;l~ gIi re6i da raz.umemo s.amo dye poslednj,e stvarL
i(b,ji 811 dotle mirovalialmn~ se , s,~o , prOllye, 6. Duhovne sposobnosti. ~ Te moo duha, tj.
~() Sarno zalnislimo taik.vu ,ak.ClJU. Mel1l stogalZ- moc IOpazanja i moe odaibiranja, obi,cIlJO< se nazi-
rgl~a da ,\Q# posInailranjem delova:njat~la na: ,ri~ vaju jednim drugim imenom: nairne, obiCnlm na.~
C'LlJ.1Ol, stice:tl1!()1 sam(j vrlO);i;sayrsel1lU i I1le:Jasnu lJdeJu ciilJom :gi>;vOTa;, k,aze se cia S'U raz11.m i vollja dn.l-
o a~tiVI1iOj :tl1!oCi, jer nam.ona (tela) s~a po< sebi hovne spos<:!bnosti. To je dosta prikladan naziv,
!lepruzaju n:tkakVU i~ej'll q illl.OCi zapoCinj~ja ako se UipOtreblj.ava - kao soo i treba upotreb1j;a-
neke .a!keije, bill) aikqje. kret8Jnja iIi mis1jenja. ,Ali vati Bve reel - takO'da ne izaziva nikaikvu zbrku
"ak,0 neko mdsH' da mu onaj impuls k,o,ji tela~ kao III ljudskim misIima; a!ko se na primer ne misli
st~. opa.2atmO, vrile.jednQ na drugp, <lajejas:nu idle-: (a bojim se cia sll' tako misIilo) da taj nazi" ozna.-
j11.o Il1oei, to, talrode slu~ lpojpj svrsi, .i€'!', j~ ~t cava neka stvarna biea u duSi, koj.a vrse 1Je. akcij~
jed-an (lid, na{1n,a kojF-adiuhst]pe idle~e; jas':m. shyatanja i htenja. Je[' akJo na primer kaMtno. dra
salpo Sll1atral() '. dJa Ovd.e .uzgred ,~l ,po~ta.VJ,ti j e vo~ja visa i naredlbodavna s!posobnost dtise, da
pdt<'rtje da Ii <1'\1h ne sti.ce jasnijU ide'jU O.~V1loj je ona slobodna iIi nesloiboodna, da ona odredUije
ID()Ci pUtelrrl re:fIek:sije, 0 svojill). sO'P¢1tvenlm rad- niZe sposobnJ<'JISti, da se poikorava zapoVTeStirrna l'fl-
nja
ma, nr.;go SID je stice putem., m{t [kakvog spo-
Ijasnjeg ooeta.
zuma itd. - ondJa, madia ti· i slicni izrazi mogu
246 247
biti sasvim jasno i odredeno shvaeeni od oillh koji 9. Sloboda pretpostavlja razum i volju. - Niko
brizlji.Vo pa::e nil sv<:je irleje i koji .se u misljenju neee strtatrati s,lobodnim Ciniocem tenislm. lopt'll,
rulrovode vls,e svedocan:stv(~m stvar'l nego zvukom bila dia se an,t pod udarrom I"€'k,eta neee, ill da
reti, ipak se, kalm rekoh, bojim. dil je tilkilV nai;in mirno poclva. Ako s€ zapitamo za.sto je to taka,
g,ovOira 0 duho'V'nim SPO;SObnOlStlIl~a naveo; ~?g: vide<5emo da je razIag to sto mi smatramo da te~
na zbunjenu i.dleju dasu to nekiposebm ClmOCI niska lopta ne misli, i pr€TIla tome nema volje i ne
u nama koji imaju svald svoju posebnu vlast i moze pretpostavljati kretanje mirovanju iIi oibra--
oblast i koji nareduju, slus.aju i vrs,e rame akcije, tno;ona'dakle 'nelma slobode, nije slooodan. Cini-
kao neka posebna biea; a takvo. misljenje davalo lac, vee njeno kretanje kao i mi110vanje spadaju
je dQsta PQvodla za PtrepirkJe, nejasnoCe i nesigur- pod nail'll ideju nuznog i na:zivaju is·e tako. Isto
nosti u pitanjima. koja $e nil to odnose. . tako, abo covek padne u vodu (zato sto se most
7.0dalc!e ideje a slobodi i~uznosti. ~ Mislim slomio pod njim), on u tome 11€ma sloboq'e, nije
cia svaJ.~o sam vidi. dia ima 'U sebi mQe da zapocne slobodan. cinilac. Jer marla on ima volju, i ma.da
ill preltine, produzi ill zavrsi, ra~ne svoje ~cije. bi vise vole() da ne padne nego dJa pa,difie, zau-
Iz razmislja:nja 0 tOffiB'dOlkle doprre ta mocduha stavljanje ill prekidanje tog kretanja nije u nje-
nad ,covekovim akcijama (kJoju svako nalazi 'U govoj mo.c:i, ne sledi njegovu volju, i zato (J!!1 u
seibi) pmistiCu ideje 0 slobodi i nuznosti. tome nije slobodan. Isto taka, akQ covek udari
8. Sta j", sloboda. -Poil1;o se sve akcije 0 ko- sehe ill svog prijatelja, nekim i1reevi1;im polj:]:"e>-
jima imamoneku idejv svode! kao Sio je re6eno, tom ruike koji on ne maze zaustaviti, voljom ill
na dIVe, tj. misljenje i kretanJ~, ~. dalJ4ego~ C?,: naredbom duha, sVako tada sman-a da on, U tOJ:1,1!e
vek ima moe. da misli i1i ne m1i,h, cia sekrece·jlI nije sJobodan i sVako ga zali za1;o s1;o j·e delovao
ne kreee, pT'€roa prohtevu iIi zapQvesti .so<pstvenQg numo i pod prinudlQl11.
duha, dot1e je on slobodJail).· KacJ: pakvrsen~e.:Qi 10. Sloboda ne pripada volji. - 'IJi, recime>dJa
prekidanje neke akci.j.e nije pooJednako u cove-- Covek dok MSto spava bUde odinesen u neku, sobJ,1
kavoj moei, kad odluka njegovo:,gduha.koJ?-,? na" gde se nalazi osaba koan bi on rado video isa},{.o...
:reduje Cinjenje iIi neCi.njenje necega nece bItipOd- jom bi zeleoda r<U:govara, i da u t'U sobu bu<Je
jednako izvrsena, ondaon nije sl()b~i~ je cvrsto zakljuCan, take> da ne moze izaei; kads,e
akcija !noZdJa voljna. Prema .tome, 1?€Ja sl,?,boo.: probudi, biee veseo 81;0 se nalazi, u tilko pazeljn9m
jeste idJeja 0 moei nekog aktivnog blea-. ~.I~I drustvu i rado ee tu ostati, tj. voljne> 6e izablrati
iIi ne izvrsi ma koju akciju, prema OdlUCl ill zaID1~ cia ostane a ne dIa ode. PHaro, z.ar nije to ostajanj.e
sli svog <:liuha, koji se timeodiluCuj€! b.as za.~ dJobrovoljno? Mislfun da !!riko ne6e posiUmnjati ll
akciju a ne neku drugu; a kad toaktivno bIce
rtetrta~oei da bira. kodu ee akciju izvrsiti prema
to; a ipak, posto j'e evrsto zaklju;6an,oCigled no je
diE\. Olll nema slo<bodJe da ne ()stane, da od.e. pre!U<1.
svorn htenju, O!nda 0'1'10 nije slohodn8' vec,Je V~ tome, sloboda je ideja koja :ne Bripada htenju. ili
zano n'liZllOseu. Sl,pboda d,akle ne moZ<;'>dapostoJI pretpostavljanju, vee osobi koja ima moc!ia nestio
tamo.gde nema ni miBJi, ni htenja, n1 volje;ali ucini ill ne U'Cini, pI"ema tome ,kako Ilj €'l1<lub. iza,..
misaQ' valja i htenjern'Ogu postajati i pnde g<i€
nema's1pbode. M:00da cestva,r po€tati jasnija ako
°
bere iIi naredL Nasa idejfl slopO'd:t <Josi.ze s;mro.dp.
te moCi, i nista dclje. Jer Cim ta.1OOc bude neCilp
p<>gledaxno jedlall. oCigledan primeI'" zaoba slueaja:. ogranicena, odnosno cim neka pri:nudiaoduzme cO""
248 249
veku tu sposobnost. ravnopravnog izbora izmedu
cinjenja i necinjenja n;eke stvari, sloboda i:I1as po- ontt ideju; tada je on u ocllnoou na ideje slobod.an,
jam ° njoj time admah prestaju. . i to isto onoliko koli!k:o je slobodan U odnosu na
preclmetena arojiJ;na poCiva; jer on se ll1oZ€'slo-
11. VoLino je protivno nevoLjnom, a ne nu2-
nom. - za ro ffi00emo naCi diovoljno cesto i vLse bordillo pomaiknuti sa jedno;g predmeta na drttgi.
n7go d<JIV,oljJJ1o primera u' nasem 50pstvenom te- Medutim, ima nekih ideja u duhu, baS !kao i nekih
te1esnih kretanja, koje on u izves.nim' ttsloyima
Iu. Co-V'ek0"Y0. srce udrara, njegova krv cir<kulise, i
',;'Il; n~r::m n~e moo da to zaustavi sv.ojmn mi- ne moZe izbeCi .ni oda.gnati, rna koltkose napre-
~~~u ill htenJ.enli sltoga u odnosu na ta kTe1Janja,
zao. Co<vek koji se rnalazi na spraVi za mucenje
ClJe .zaust:'vlJanJe ne zavisi cd! njegoV1og i'thara i nema sloborde da oteTa idejtt bola i dla p!rede na
ne b::..sledilo ~t;liuku njegovog duha bd! bi on tako' posmatranje ne5eg drugog; a katltad opet neka po-
Oi:lluClO, on TIl)e slabooan Cinilac. Kod one. Clidne mamna strast patera nase :misli, kao oluja nasa
bolesii, !J0ju ZO'VU "pl<;ssv. Vita", grCev:iti pakreti tela, i ne ostavi nam slobodu dia mislimo 0 drughll
uhvate ooveku noge, lon, hteo De hteo, nema u stvarima koje bismo vise voleli. Ali cim duh opet
s:<rom du:hu ~oci dia .zaustavi .ro kretanje,i mora. stekne moe da nastaVi iIi pre!k:ine, zapocne ili zau,-:
sta:no .~a I:le~e; on u tom delo-vanju nije slobochm, stavi rna koje kretanje tela spolja, odnos.noma koju
:'~·c se. kr'eCe lsill) ta'ko, nuZno kao kamen :kad PadJa., . . -iznutra, pl'ema tome koje cd njih viSe voii,
misao
III telllS~ lO'Pta udiO.:re,na re'kerom. S druge stran,e, = : : ' .-. : ......
uzetost ili kvrge ne dozvo1javaju oovekovim no,- 13. Sta je n'Uznost. - Gde goo postaji portpuno
gama da s.e: pokore odluciduha,. amo bi ovaj hieo odsustvu mis1i, ili moCi da ",e nesto &i ill neCini
~a. p~esii tela na drugo mesto. U svim. tim slu-
prerna naredenju mis1i, tu postaji inuZnost. Ona
caJ:;'V1ma;:>ema ~lobode, !Dada i neko'ko. je uzet se naziva "prin'Uda.", ako je poCinjanje ili nastav"
m;>ze sas.Vlffi volJno seclJeti, ako pr.etpostavlja svoje Ijanj.e neke akcije protivno volji biea sposobnogza
hternje; ako je paik proldclianje iii zaustavIjanje neke
~rovan~ekre~ju. Voljnost ,prema tome nij.€' pro-:
tivna nliZnostl, nego nevo1jnosti. J r Covek moze aikcid·e protivno tod volji, onda s.e to ioV!€', "ograni.-
pre1.ipootaviti ono sto moze uciniti'pnome 7 sto ne cavanje". Bica koja nemaju ni misli ni volj€"Pod-
moZEf, tj.mo.ze vise vo1eti stanje u k Oll11e ,se l1:a1azi lo~n:a sru nUZnosti u svemu.
14. Sloboda ne pripada volji. - A!k:o j~ to tako
nego odsutnost ili izmenu tog ",:tanja, i~oj je ono
:z:sog
IJIVO.
nuZnosti postalo samo po seibi neprom€ln-
.
(a ja mislim da jeste) onda ostavljamsva.l«:mn dJa.
razmisIi m:!' hi li billa koris.no da jedanput p1'eki-
nemo sa onim toliko pttta pokretanim ipo mtJII1l.
c 12. Sta je sloboda. - Ka<~o je sa kretanjtlffi miSljenju nerazumnim (zato sw j.e nera2lU:rt:lljivo)
te.~a, tako j.e i sa. naSim mislirria: a:k:.o je n~aOO pitanjem: da 1i je cove!k:ova volja slOibodn.a ili nij.e?
:;"Ji!h taikv~ cia jemoremo uzeti iIi ostaviti, Pl'E'rna Jer ako se' ne varam, iz onoga sto sam rekao sledi
~b~ ruJ:Seg dura,. onda. sma 11 tome sl0ibOOni. Dak diO. to pitanje UiOlpste nije na mestli; nai:l.t1e, isto je
~e eov€!k .l.mtdJan on noon:o ima stalncO' u duhu nelke tako bes.misleno pitati da li je covekova volja slo-
Ideje, i zato :nije fi<).obodJan.pa.misli ili nemis1i botdll1a, ~ i pitati dali je njegov san. brz,iliri.j:e-
isto kap s;(;o ~je sl?boda~ da odluci da 1i Ceo njeg9~ gova vrlina c€'tvorougla ~ jer sloboda. se isw ta1roo
vo~elo dOJ:a'Cl nekp drugo i.li ruec",; alion naj casee malo IIl.OZe primeniti na volju kOO j hrziniaok:reta-
maze da bll'a .;lJa' Ii Ce U!Ze'ti.'U posmatranje,oV'U ill nja na spavanje, ilioetvOl'lQClJ;glost na vr1inu.. SVakl')'
250
hi se nasmejao besmislenosti takvih pitanja, jer
251
j€ oCigledno da modd:f:ikacije kretanja nemaju veze sliea da se 0 njemu ne mwe dtis'kutoV'ati, niti, na.
sa spmranjerrt,ni razlike oblika sa vr1inom; a mi- njega odgovarati. Jer gde je taj kame nije jasnoda
slim da ce s-vaJm, aka dobro razmisli, isto tako ja.. moei pripa;daju sarno ciniocima, cia su one sarno
sno uvideti da sloboda, koja je sarno moe, pripada atributi 5upstancija a ne i atributi samih nloCi?
sarno Ciniodma i ne moze biti atribut ili modifi- Stoga, postavljati pitanje na takav naCin - "cia Ii.
kacija volje, jer je i ova samo moe. je vO'lja sloboda?" -znaCi u stvan pitati da Ii je
15. Htenje. - 'rolilm je tesko putem zvuik0va v'Olja supstancija, Cinilac, iIi bar pretpostav1j.atl da
ras,tumaCiti i objasniti unutrasnje radnje, cia ja je Dna to, jer sloboda s.e ne moze pripisati niiJemu
ovde moram opomenuti eitaoca da mu izrazi "na- drugom.. Ako uopste ima jeztckog smisla cia 00
redivanje", "zapo,!,edanje",,,izabiral).je", "pretpo- slobDda pripisuje nekoj moCi,onda se olna rrtoz,e
stavljanje"itdJ.,koje sam upotrebljavao, nece do- pripis,ati samocovekovoj moei da putem izboTa
voljno jasno izra,ziti htenje,ako on u~to i sam 11,e zap()cn~ ill prekine neko lwetanjeu delovima svog
razmisli. 0 tome 3ta cinl kad nesta hoee.Na primer, tela; to jeono pocemu se onnaziva siobodlllittl, i
izr",z "pretpostavljanje", koji na .izgledJ naJbol.ie to je sarna slobodJa.. A a1ro neko zapita dia Ii ie
izraZava akt htenja, ne izrazava,. ga precizno. Jer sloboda slobOdna, mi eemO pooumnjati cia on 11
ialkobi covek pre1Jpostavi'O letenje hodanju, pita,. stvari ne zna sto govori; a Ilko neko, znaj'uei da
nje je da li on 1Jc> ikada uspte? Jasno je da j.e hte-- ree "bogat" omaCsva pos,edovanje bogatstva, za-
nje Ilkt duha ikojimon svesno vrsi onu vlast koju pita da Ii je sarno bogatstvo bogato, smatracemo
smatra da ima.nad bHo kojim die1Qffi cov.eka, uPo>- da taj zaslu.Zuje "Usi kralja Mide.
treh1javajuei te'1j deo za neku ra,clnju i1i zadrzava- 17. Iako .naziv "sposobl1JOst" k'oji su 1judi dali
juei ga?d radnje. A sta jedrugov?lja, nego spa- toj moei zvanoj "volja" - i koji ih je naveo da po-
sobnol~tda se to Clni? A da Ii jeta spooolmOiSit gresno, govore. 0 V'Olji kao 0 nekom delujucem bieu
stvarno, istaviSe nego moe ..,- moe dUM. dta.us.rner:lJ. - maze, uzirrtajuCi znacenje k,oje skriva njegov
svol].! misa,9 ka zavoCinjanju, nastavljanju, i1i pre-- pravi srrtisaQ, cionekle ispraviti b~smislicu - ipak;
kidanjubllo kakv€ rad!nje, ukolikQ to od nas Za- vo1jel u.stvari zpaCi sarno sposobnost biranja, 00-
vlsi? I moie Ii se po.-eei da. svakiClnilac ko.ji :i:rna, nosno pretpostllovljanja nec.eg neiJ€m drugom; ako
~oe da misIi 0 svojim rad.1njarru:ti cia bir... hoce 1i dakle vidi;mo volju, pOd imenom "sposobnosti",
ih izvrsiti :iIi n€Ce, ima tu ~posobnos,t ki()~u nazi- ikao ono sM stvarno jaM, tj. prosM kao sposobnogt
vamo "voljdrn"? Volja .je, d!ak1e, prosto ta.kVa sPo>-·. da se nestoucini, .brzo ee nam postati jasno cia je
sobnOi~t. Sloboda je pak eovekova moe da uCini iIi oosmisleno govoriti cia je ona sJo<bodna ill n~slo;
n-e uCini bilo kakvu aikciju, prema tome da hi je, bodna. Jer ako je razum,no misliti i go'Vociti 0SIID-
duh vee iZ{lbrao da je uCiniili The UClni, <)dlnosrr)lO, sobnos.tima'lrno 0' posebnim. bieima. koj a mogu da
dJruIk:cijere~no, prerna tome cia It on sam to ho,ee. deluju (8. to u stvari einimo kad kaitemo "Volja
16. MQci pripadaju. ciniocima.-S I>rerrta t0ltle, zapov$" iii "Volja je slobodna"), onda, bi.smo.
jasno je da Je vo1ja samo jedna moe iii. sposgbnost, tako mogli napravitii :,;posobnost govora, i sIJ'o-
a slobo~ drug... nwC ili~posobnost; ako, <JakIe, sobnost hodanja, i srposobpos:t p1esanja, koje pro-
pitamo iJI1,a Ii volja siobodu, :to znaei cia pita.moima izvode te radnje, iako su to u stvari sarno modLts.i
Ii jedlna moe drugu, iii .jednasppsobnost drugu:. ~o kretanja, isto ~ao sto bismo rnogIi· reCi .cia SJU voIla.
t>!tanje
. -". je
- . .veC
. . na prvi pogledJtako
' . ' . -. .-
.. ..grubs bes:rn;i.,-
. - i razum sposobnosti za vrsenje rad!nji biranja 1
252 253
opazanja, dok BU to ~?'IU9 modusi misljenj~; a ism o njihovom deIovanju, to je isto 1:ali:.o' malo una-
je toliikopravilno IVeC:1 da ~sob=s:t!pey'anJapev~, pl'edilo na.se znanje () w:m llas.em.delu.,kao sto
i sposobn(J6t ples~Ja plese, kao 1 reCl.Ja vO~Ja nam je i velika upotreJba slifuog p,ronalaska, "spo,-
bira iIi :rawm. opaza, odinosno kako 00 d1ncno kaze, sobnosti" 'U: teil.esnirn radnjama, malo unapre<!ilo
cia v{)'lja upravlja razumo:.z.n,}li d~SIe raZUIn ~k<h medicinsku nauku. Ja, naravno, ne porieern da po-
rava ili ne pokorava WIJl; l~to Je toliiko praVlIJ:"lo stade i duhovne i teleisne sposobnosti; i reIo idJuh
i raz;um1jivo re<;i cIa moe. govora za,poY'ecIa moci ima.jurazne sposobnosti delovanja, jer maCe ni
pevanja, ili da s,;, moe! pevanja p0il;:0mva iIi ne pq-, jedno ni dJrugone bi mogli da de1uju. ~er nista
korava mo<;i goV'ora. ne maZe delovati ako nije kadro dJa deh.}e; a. ono
18.. T<Ikav nacm goy-ora ipak }e Prevladao i stonema moe de1o;vanda nije kadro da deIuj,e. Ne
kako l11i izgleda n8lpravio veliku zbrku.. JeT, posto porieem ni to da. takve i sliene reei imaju svoje
BU to SYe mo<;i duhailii'Jr?V'eka da, vrSi ra,=e raJC1,- mesto u svaikidaSnjoj upotreibi jezika koji· $U ih
nje, on ih vrsi kako nadeza shodno; ali:mocvrse>- uven. A/1m bismo ill sasvim riapustili, to bisuvise
nja jedne F«dnde nije zavisrlaod mo<;ivrsenj.ll.d!ru~ Heilo na afektaclju; iakofiIozo:fija ne vo/Ii msko~
ge radnj€'. Moe ~ljenja ne dieluje na;ro:oc biTapj<l, snu odeeu, ipakse i ona,kad s.e pojavi 'U javnosti,
ni moe biranja l1Ja moc :rniSljenja; niti moe plesa? mo!t"a udostojiti dta obu:ce uobicajenu odeeu i iezik
nja 9a moe pevanja, iIi mo4. pevanja na :mq ¢ ple- . svoje Z€mlje, ukolHw se to .mo2le usklacliti sa isti-
sanja, sm ee syako laiko opaziti, ako samo.razmisli nitoseu i jasno6om. GreSka· je, medUtin).,bi!a 'll
o tome; a ipak l11i ikazujemo baS to !kad gqy(jrlm0 tome SID EU sp<Jsobnosti opisivane i pred&tavljane
cia V'Olja deluje na razum ilir8!zum n,a vol.i'U; kao posebni einioci. J er kad se na primer pita10
19. DO'PUe,tam da. oV<l; . iJ.i ona misao :more sm vari hranu u nasem starnaku, dlobivao se brz
stvarno biti POiVod hjen,ja, od.no$rB vrsenjasov€- . i vrlo zad();voljavajuCi Odg6vbir da s:posobnost va-'-
kove moCi iZbma, ili da nekiizbor ~oji duh .v£ini renja vrAi taj pos.ao. "A 8m Cini cia stvariizlaze·, iz
maze biti UZlXJik miSljen;ja 0 ovoj Ui<mC?j<itvari; tela?" - "Spooobnost isterivanja." - "Sta pok.re-
kao i da pevanje neike melodije l11.Qize biti j)Ov?4 ee telo?" - "SpOBobno\St Im-etanja"; tako 1sto l~dl
dase zaigra oc1reu{O'l1. pIes, i igranje tog plesa.PO'- se govo:ri 0 duhu, kHZe se da intelektualna sposob-
vorl zapevanje te melod~je. Ali u Sf\Iirn tim sluea- nost, iIi razum, razumeva, a sposow"oot biranda,
j.evima neradi se 0 tome cia jedna :moe deLuje ili volja, noce ilizapoveda; a to uikratko znaei da
na cirutgu, vee ttl duh deluje i vrsirexnoci; eovek sposobnost varenja vari, ·spooo)mO'st kret,anja se
je taj kojivrSi radnj':l', OIl je Ci:rlila~.~ojt i~ITIo~, kreee, a sporobnost shvatanja shvata. "Sposob-
koji je sp~oban cia deluj.e. Jer nll)<Cl !llSu ClnlOCl-, nost", "mQiguenost" i "ll'l."OC" je&u, po mont nll'slj~
n€g(> od1losi: samo onosto i:ma iii nema moe .da nju samo ra:zna imenaza1stu stvar; i, karl hi se
deluje mo~e biti. slobbdnoHi ne&1obbdno,a ne taj ~acin. govora preveo u razumljivije reei,. stvaT
sarna moe; jer slOboda iIi neslobpd,a m02€ 'Pripa.- bi se, ja nrlsJim, sovela na ovo:da v:arenjevrsi ;n,e~
dati saInt0 OOO!me 8M ima ill. n¢ma moe dJadeluje. ~to 8to je sposobno d~vari, kretanje nestostDo je
20. Slobo4a 1J.epripa.czaVql:ti;.. .,...Taj n.aeingq- sposobno da se krece,a shvatanje nestosto je spe>-
VOI'a.llilStao je 0tLtda sM je f3J>qSC)bnOs~~ :p.cipi- sobno da shvata. Ako bi bilo dJrt:tk:Cije, 1Jobi zaista
sivaIl0 ono sto TIn ne pripada; ali. \k:00i je' uz· l:l,azf" biJ,o vr10 cudno!, kao sto bi bilo eudno ik,adbieo--
"sp0So()b=sti" 'llveden u razgovore·() d~u i. p6jaJ:11 veik: bio slobodan a ne bi bi<> sposoba;n; diEt· hUJdJe ..
slobodan.
254 255
21. V"eC ona p'ljpada ciniocu, o4nosno coveku.
- VratajuCi se pitanju 0 slohodJi, rnislim da je ne- isto ()IIloli'ko koliko i'll svom delovanju. Tak9'. ~e
prlj-vilno pit21ti da Ii je v;alja s1obodna, vet treba ?n<;ta u yeti :'". eovekovom slobodom postavlja jos.
pitatida lije eovek slohodan. Stoga sma,tram da: 1 pltanJ€ da li Je on slobodan da ho6e; smatram cia
260 261
Covek. kame j'e od z€stokog n.a;pan:lJa kostobolj,: u zeIj'Ujedn~ sebi; jer ?dlsutnostdobranijeuV"~
lJd.ovi:rna. PTosla glavobolja ili uedostatak apetlta, bol, d<JJk pri81.rtnost oola jeste. Stoga mi xnQZemo
zeli cia rou prode i taj bol u rukama ili nogama ra=atrati odsutno. do<bro i mislitio njexnui bez
(jer gde god rpootod.i bol, pos~ji i,zelja da ga se zelje. Ali u.kOliko uopSte ima zelje, utolikQ ima i
oslo<bodiroo), iako nJegova volJa neee. :Ia ~red'UZl?e neplijamosti.
nikakvu akciju koja bi mog.la ~l?mti tat bol'J er .3~.f<elja je neprijatnost. - Svakok() .raz:misli
onzna da hi u slueaju odJStrailJenJa poia skodlJlva o sebi brzo C€' uvidJeti cia jezelja neklo stanje ne--
isparenja mog]a preCi u ~ero.- v:azr:W Ci~o. tela. J~ prijatnostL Ko jos nije =etio u zeIji OIt'lO isto !lto
toga ocito Ilroizlati da su zelJenJe ~ ~tenJe dva rar; je mudrae reka9' 0 );ladJi, (a orva se ne raz~lj,e
z]icita a'kta dUha" i da je vplja, kOJa Je presto moe mnogo. ad nje): da oglaganje njenog ispunjenja
htenja, U jos vis€ID, stepenu razJiCi~ od zelje. . nanosi bol;JiaseITl srcu. .i to u srazmexi sa veliCi-
31. Neprijatnost odreauje volJu. - D~ s,e vr<b- nom zelje, takodi3 neprij1l.tnost]{,a1Jkad tOlik()Uoa-
timo pitanju:"Sta jet,o stoodreduje.y?lJ-u. u po>- ras.tedJa cov~ vice: "pajte.UJi decU"~ dajtemi
gledu nasih radnji?". ~{j'sto s~m ra=';'l~lo 0< toroe, Ono sro zeitrn "iJli ¢uu:rnr~i!" :podpritiJsik,:om
ja nih re;'kao da t0ID.Je, .kao st? se ob~cno sroatra.; takive trajnl€, i neUJbIa.zeill€'Deprijatn0sti i. sam~i
neko veee dobro ~oJe covek unau lZgledJu, vee vot sa .svim ~vojim uzivanjixna moz.e.postati ne-
neka (i to veCinom najmuCnija) nep;rijartmoot u ko- Sillosljirv teret. . . '.. '. . ..
joj se oovek nalazi. Neptijatnost de O!IlO,~to st.~o .33. lifeprijatnost zelje odreauje voU1L Tacno
odreduje volju i gttra nas na radinjeko'Je vrslroo .le'da na diuh deluje i ~oibro i zlo,bilo prisutn() pilo
jednu za drugam. Mi tu neprijatnost,~vu'kaIn:a oods-utno; ali OItlO 8to nep()sredno <Jdreauje. Y91,jUU
je, mozerno zvati i "zeIjoro"; jerzelja je nepn- svakoj Iljen<Jj povremenoj voljnoj Taocltnji, jeste ne-
jatnost ilwju /;lull. oseCa z~g ned~tatka nek~ prijatnost Zelje, upeTene ka nek<mJ. odisutnom do-
diobra. ]\'leprijatnoot je svaki t,elesm ~ol, .roakoJe bi-u, bi10 ne-gativnom (kao' sto je neuti-alIlo stanje
vrste i svaki dJuSevni nenrir; a sa tiro ]e uvek za O'11Og ~ trpi bol), bilo pozitivn0m, kao,sto' je
ucJ.ruiena i Zelja, jedJnaiw jaka kao i bol if nepri- uZivanje neke prijatn9sti. Daje up't'avo n:eprijat-
jatnoot 1~oje' oseeamo, iaJ'o ~. ~e .got{)lVOl ne r~ nost to sto odreduje uza.g.topne voljne a,k.dje od
zlikuje ad njih. Je1', postiO .Je zelJa. presto: n€IJTI:- rkojih se sastOji. najvec{ deo nailih ZivO'ta,' i •ikojE!
jatnost zbog nedostatka nekog dJohra,u VeZl ~.~ ne- nas vode razlicit:i:nl' puteviroa do razliCiJih iZElvrSe-
k,iIxl boloro kOdi.ooecamo, to 0as.'t1tfu.0 dohro J.esrte taka, tOI 61.l. sad na;s'tojati dadJc>ka.;lem,na.osThOvu
olakSanje bola; idqk se to o1aksanJe ne postigne iskustva kao i na~snmi'U :J<)!Pke same styari.
dOtle mozerno bql pazivati. zelj\>:rp; je; SY~~I:0 34. Dna. je izazivac akpije. __ Kadje Covek
oseca. bol zell da rou <Yrl- buille olaki§an' Ita zelJa]e savrseno za,dovo~j!llIl 'l,a "tanjern u komese nalazi,
jedinaka samom bolu i neodvQjiv:,:-?~n.jeg<t. Osim to jest kad ne ()8€ca nl Daj~nj'U nt'!prija.tnost, da
teze1jeza ol;lksanjemboia pOStoJll zelJa zl;'0?SU,t- Ii 0!Il tada usmerava svoju radinost, sVlOje?elo",.a_
niJ:n .pozitivniro dobrOffi, .koja je talroae .J~d:na'ka nj e, svoju wolju na ista drugo sero na to da ostan~
neprij",tnooti. Kol:iko z~l1~o nek? ?,~surt:n9' dob['o, u tom stanju? SvaJk:o ce se iz vlastito~ pos:tnatrar
toilko tI"pimo i bolz:pog .nJ~ga. Ali n}J~n;oodsutn~ nja uveriti d,a je tako. Zato je, kao sto, vidimo, nas
dOpro .ne prouzro'kuje 001 jeclnllif sYoJoJ f?tyarn<?] prernudri stvoritelj, znajuci sta odl'edujeyoIj'U i
iliz.anusljenoj ve1iCimi, dok svaki .b91 !?rOlUZl,'.qJ;:,uJe sta je IJ['ikladno n<aBem obIiku i sastavu, stavio u
262 263
coveka n~prijatnost gladi,zedi .i ~g:ih priJxJdni.h drugi kao sto je hrana ne<JlPhodna sYemu zivom
zelja koje se .redJovn<: poj~vIJ.uJusv~a.u. svo~e ipak, sve dok on ne oseti "glad i zed za pravdom'"
weme radi naSeg ocuvanJa lprodBzenja nase dok:· ne oseti neprijatnost zbog nedostatlka .irrlir1le:
VI"ste. 'Misliin da iz toga m.<l'zemo zakljuciti ovo: njegova volja se neee odlu6ti ni nak.akvu akciju
kad bi vec sarno posmatninje tih dobrih ciljeva za sticanje tog priznatog veceg dobra, nego ce
ka kojima nas guraju te neprijaimosti bilodO'- umesto toga ncke druge neprijatnosti koje on os€-
voljno da odredJi. volju i cia nas navede n~delO' Ca nav~stinjegovu volju na neke dlI"Uge akcije. ru
vanje, nti ne biSmo trehali te priJrodne: bolOlV€', a opet, IDOze neka pijanica videti kako mu zbog nje-
mazda i nikakve boloveuop~te u ovom svetu. gova nacina Zivota zdravlje pmpadJa, imanje se ra-
a
Bolje jedJa se. oovek ozeni nego d 1,zgara", kaze sipa1 prati ga prezrenje,napadaju boloesti i nesta-
~v. pavle; iz toga mozemo videti sttl je ~o stonaj.. sica svega, pa cak i njegovog voljenog pica ......
vise navodi Ijllde ra uzivanja, bra:c~o~ zivot~.Malo ipak, kadJ on u uQhieajeno vreme pOOne oseeati
izgaranje ko,je trpi.m~ terlJ.. ras Jace n:,go J.to n.a". neprijatnost zbog nedosttltka svog d!rustva, i uk,~
privlaci iliprimamljl.ljeizgledJ .na veea UZlVan]a. renjl'mu zed za casoIn, to ce ga povuei u krcmu,
35. Volju neodr~auje vece pozi.tivn?dobro, marla mu stoji pred oeima gubitak zdravlja i bq-
negb neprijatnost. - Nacelo <1a dobI'>(}, v~e d.ohm, gats,tva, a maZda i srece u drugom svetu; a i naj-
ocltMuje volju, izgleda toliko umnen,,]. pphya.. manje od tih dobara nije beznaeajno, vec po nie-
cem opstom saglasIloseu. celogco'Veeanstva" da se· govorn vlastitom priznanju daleko, veee od skri.-
nimaloillEl cudhn. sm sa:n:l.. i ja, kool sam Prvt put !kljanja nepca casom vina, ill od dokonog easkanja
°
oibiavio •svoje misli. tom grcedmetu, =eo tC( •. Za, vinskog drustva. To se ne dJeilava zato sta Qn ne bi
gOtovo; zamislja:trl cia. centi IIlnOgiradJije ~prostiti video ve,ee dobt(); on ga vidi i priznaje, i 1.1 onim
sto sam .tada taiko uC:'i.nio, negoSto .se sada 1¥lu 4u - inteJ:"Valima kad he pije stvara odlluke dia ce teZ:iJti
jemQia se supJ:"otstavim tal<Q.Opste prinflj~nPI1l m~.., za tim veCim dobrom; ali kad ga opet napadne ne-
sIjenju. IPllk, po.sto saIn stvar dQbrp lSipltao, pn- prijatnost zbog nedostatka uobicajenog uzivanja,
nuden sam qa zakljuCim da d'O'1;>J:()" vece Mbro, teznja za pri?mato veCim do,bJ:"om popusti, i pri-
iako ga shvatamo i priznajemo kao. takv0, tie od- lSutna neprijatnost skrene volju ka uobicajenp'j
rMuje volju sve dok ·U?1ia zeJja..ne :ppJ:"a~~ sra-: radnji; time se navika jaca, tako da ce sled,eceg
zmernQ nje'l!1U i .ne pr0UZJ:"okllJe nam n~PTIJatl1ost puta jos sigurnije prevIadati, mada on potajna
zbog Iled9sttlt1l:a tog dobra.MlJ.z~te ne .znarn koli- oheCava sebi dato viSe neee Ciniti, da je to pq-
k? uverayatiooveka .<ia je obilj¢. b'Q'ljeo.q ~irom:: sIednji put soo ce raditi pro-tiv postizanja onih ve-
'stV'a m.0zete xnu to i:p~a.zati i na,terati .!$a dapn- Cih dphara. Tako se 0lIl s vremena na vremeI;la.,
zna'dia su lepe zivotp€ll,clobMsti bolje od J:llzne lazi u stanjl,l onog nesreenika koji se zalio: Vicleo
oskudJice, ali dok je 0Ilzadoyo~~an sa(Js~udioc:'lIli meliora proboque. deteriora sequor1 ; ~ izr~ka, Zft
Ine oseCa u njoj !l1ikakvunepnj~tnos~, ()!l1 s~; l)?aJF kojtl se prizrnaje rlla je istinita i potvrnena stalnim
neee poikrenuti, nj,egova volja se p.ec,,: ?dilu:~tlYl il'l:k:ustvom, mo,ze na taj nacm (i mQZdJa!1.i na ka"'
na kakvu akciju koja bi ga izVelalz nJ~.lYI:oze.(}<>- . kay dirugi) posttlti Iako razumljiva.
vek biti ne znarn kako 1.1veren u prednosti VI"line,
u t~da je ona n~<)phodJna svako~~.k:0 imaJ;l1~ " Vi4im i o4obravam ono sto je boljo, a .•Iedim .('no
kalcve velike cHjeve u ovorn svetll ill na.qe u,o,naJ lito je gore, - Prev.
264 265
36. Jer je odstranjenje neprijatnosti prvi ko~
rak"ka sreCi. - Ak9 se zapitamo za razlog teq,- prikazane neizrecive radootineba, ilroji Ptiznaju
njenice loodu .iskustvo tako jasno pokaz;uje, i sta- cIa su one i mogu6ne i v·erovatne, a iiPak sera-elije
nemo zapitkivati za8m sarno neprijatnoot deluje na zaciovoljavaju ovorzemaljskom. Sre601'll! Na taj rta -
volju ~ odre~uje njen izboT, videcemo da, poilto em, njihovu volju odreouje premoen8. neprijatnost
smoml kaml <:la, donesema Usjedanput sarno jecinu sad o,,"e Sadl one zelje, koje su sve ,!?uStene u trIm
odluku valje za jednu aikciju, ne<prijatnost koju za uzivanjima ovog zivota, i za sV'e to vrerp.e oni
sada trpi:mo priTocmo usm,erava voljuka, onoj ne cine nijeda'l'l koral<, ne krecu se ni za pedalj ka.
sreei . za kojQ!tl1.:,vi teZifno u svim svojim a:il:cija,... dobrim, stvarima' d..T").l.gog zivota, madS. ill smatraju
ma; Je:;: doik trpl1l).O ma kalwu neprijatnosrt mise i 'De ikakC}i velikima. '
Ille mo:;:emo smatrati sreenima" a ni smatrati da 38. Jer za nebeskim raClostima ne teie svi ani
:=0 bar na }Yutu ka sreei; jer svako zakljueuje
1 smatra doa su bol i neprijatnoot nespojivisa 8re-
7~oji ih smatraju magucnim. - Karl' bi volja bila
odreaivana sagledanjem dobra., prema t()ll)e ka'ko
CO\lll, da (m~ eak 'hare 'U~ivanje onih doibrih stv;ni ono izgledia razu!!'Iu manje iii veee, - a 'll. tql{'iom
looje pose<Uuj:emO\ jer i !!'IaIi bQI rell1et:i svalfuoza,.- su stanju sva odsutna dobra., i sva ana za. lrojas,e
dOiVoljstvo u kome 11Zivamo. Stoga ce, izbpr sle~ po ,obienmn miilljenju pretpostavlja cia pol¢eCl1
alece akc.ije na kojuces~ od~uciti nasa volj.a, 1:>iti volju i da se VIOlja kre&>:,ka ItljIma - ne znarn..kako
pprodn~uv~k odrr-eden teznjoom za odstranjep,jem. hi ond,a valja uopste mogUl. nelk.ud skrenut:iod b{?-
svaJ.cog : ~a]1::na'!ljeg bol51 koji oseeamo,jerto je skrajnih, vecnih • nebeskih radiosti, kad" su :joj ove
pTVl nuZIll k=ak 1fu sr-eci. jednom predstavljene i kad ih smatrakao mq;-
37. J er je samo-n-eprijatnost priS1J.tna. - Joil- gucne. Jer svaocisutna dobra - za, kqjase rrrisJ.~
je4an razlog zasto sarno nepri~atnostodr€auje da 0c1Inah, Cim, bl1du Ipredstavljena j sagl~d<lilla,
volju mogao bi biti ovaj; zato ilta je sarno nepri-: odired!uju nasu' valj'll ,i naViOdie nas naalke,iju'-,
jatnost prisUitna, ,a bHo bi protivno prirodi stvari sva S'U ta dobra sarno mogu6na ,a ne,1:l,epog:resivo
da nesto SID je ad.sumo deluje ovde gde ga ne:m.;i. sigurna; z8oto ce dabro kqje je beskrajIliOI veee od
Na to se mooe !peoi da i odsutno dobro J:ni02\e pu-:- svihclrugih neizbezno redqvno i stalno nll.vO'Pdti
'tern posrn,atranjabiti predistavljeno duhu i taK? voljn ·na sve one aikcije koje Onozahteva; utom.
uCinjeno prisutnim. ldeja 0 njemu moZe zaista biti slucajulni bismo se stalno i postojanodrzalisvog,
'll. dlllhu, i on je mo2\e ,gledati kaoprisutnu;ali 1)i- putii prem.a nebtt, nilkad ne zwta;j'Uci i¢kad r;te '
kakvo prisutno dJob:ro u duhu ,nete maCi da pre- 1.1pU'cujuill svotl~ akcij'e nikak.yirn drugim prayce<rrJ;;
;rlada r:ad ~eZnjo:n za odstranjenjem ne!k:enep~ jeT veCinoo,t 1Jog huduceg stanja bila bi ncizmernq
J<J,tnostI k()Ju trplffiQ, sve dok i onO' ne izazove;u jaca,ad svih zelja za. bogatstvOiffi ili cas6u,ilima-
~a 2ielju, i ddk. neprijatnost od te zelje ne dIO- kakvim d"ugim sver1Jskim uzivanjem koje bismo
blJe prevailU U odredivanju naSevolje. Ukolikc> mogli pooeleti, - 1'llaqa bismo dopustali d;is¥,do
tOiga nema, , 1deja 0 rna kakvom dobru ostaje u ovih drugih lakse 'C!Ialazi, jer nijedina bUdu~ styar,.
dU1}u kao i sve <huge ideje, tj. kao predmet ne- nije jos u rukama, pa1:>inas taka i tQQloe~Y'anje .
aktivne spekulacije, ne delujuCi na V'olju i 1'1e na,.- moglo prevariti. E:ad bidakle bilo tako" kadJ/pi
vO?JeCi n~. ni na kabu akciju; razlog zato pok;a,- volju odreetivalo, vece dOibrO koje Imamo lli)Zgle-:-
zaeu katSUllJe. Kolik,o ima ljud!i Cijern suduhu ZlVO du, onda bi tlO velikoldiobro, beskrf-jnoi veceq4.
svih, cim bismo ga sagl€dali, odrnah obuzelo nasu
266
267
,,?lju, i.~. 'bi ga .cVT"to sle~ula, ne ispustajuti ga tako, eesto brk;aju medusobno. Ipak, The treba da
nikad VIse; JeT volJa lma moe da upravlja mislima iskljueima kao faktor ni' onunerprijatnostkoja'
kao i svim drugim delovanjima, iona bi, kad bi stvara, iIi bar prati, veeinu dTIlgihstrasti.,· Od~
'bilo • tako, ucvrstHa diuh u teZnji za samo tim vratnost, strah, gnjev, zavist, stid; itd.,takode iza-
diobrom. zivaju neprijatno.st i tiIlle utieu na volju.Testra..,
Ali nijedna velika neprijatnost ne Qiva nikad sti :retkO kad u Zivotnoj praksi nailaze same iproOi:-
zanemar,:na. - Takvo bi biIo stanje duha i re- ete, nepomesane s ,ck-ugima; ali u QOlCn,om razgo-
dovn3: teznja volje u svim njenim odlukama kad VOrl.! one, nose ime pr€:tna ono,me sto u, njima
hi ona bila odredena onim 8m se posmatra 'i sa- najjaee dieluje i st;> se u trenutacnmn stanju duha
gledla kao yece dobro; ali :iz iskustva vidlmo da najyise istiee. Meni se cak eini da nema g(>tovo
r:
to ije talm, jeT se ono po ~!WSem priznanj1.l hes.., nijedne strasti, koj3:. ne bi bila, pra6enaz.elj,om.
Ja:aJl1o ve~e dobro cesto napusta da hi se odstra- Gde god! postoji neprijatnost,po~tojii zelja, u to
'1ll1e ~topn:= neprijam,osti ~oje nas4ju odzelje sam siguran; jer miuvek zelimo SI'eeu, i koHko
za .ne¥m: Sltnicama. A dokto po nailem priZna11jU neprijatnostiQ<S€'eamo, toliko sreee relimQ; a i ;%l.nll
naJvece, 1 cak veCnoi neizrecivo dobro, mada kfit- tako,mislimo, ;rna kakvo da je ina,ee nase .sta.nje.
bell pokrene i gane dluh,ne Inme dJa cvrsto drzj, Semto.ga, sadaSnji treriutak nije za nas veenoot,
Y-0lju, d<.t,t!e v;idimoda svaka veea i j~ca n€IJTi':" i zato mi, ma: koliko da sada uziv=, Livek gle-
J~~os.t, elm Jednmnzahvati yolju, ne pusta je darno dalje odJ, sadasnjice, a Uoporeda s tim gleda-
VIS~; 1 to nrop. vee pQkazuje 8m 1.l swan odrea:uje njem unapreq ide izelja, koja ?pet povlaej. za
V.o1JU. Nll.pnmer, svaki j~ teles;ni hoI, neukro... sohom volju. 'I'ako, cak i kad se· necem radtUjelTIo,
tIva: st:~st.0,;eka 'looji jezestoko, zalju'bljen" Hi OTIO sto podrzava 1'aq,nju od koje, zavisi ta Tadost
nestrplJ1ya zelJa za a5vemm, s-v.e, te stras.ti odrza- jeste zelja za njenim nasta.vljaniem,i strahdiabi-
vaju.volju. U pO<J,tojanoqn i uaJpregnl,lt0nJ. s.tanju; sma je mogli izgubiti; i karl god ~ u duhu pojavi
~ad Je YQIja ta}{o ,usmereI1a, ,ona uOipste ne dopu- neka. nElprij~tnost veea od te, voljrce time biti
sta ravJ.mp ',00 napusti taj ]Jre<.b:net, vee pepresta.- 'USTIlerena na ne'ku noyu akciju, i zanemariee sa-
n.o.za:po,illjava Sve ,misli duha lIn0ei teJau tOlffi dasnje zadovol.jstvo.
cilJU,. .IeI'. Je .odluk:a yolje pod uticajem tevrhoyne 40. Volju prirodno odreauje najjaca neP'T'ijat-
~~pTIratn,?str~k ~od 0v:a traje. Misli~da iz ~oga nast. - Ali kako smo mi u OVOID Bvetil opsedrnuti
J';SnO'p~~zlazi daJevolJa, odlr}osno nasa moe odia- svakojakim, neprijatnostima, zbunjiva.ni razli·Citim
'blrar;~a Je~ r;id.?"je iZTeau, ~vih drugih, odredena. zeljama, sad sepr1rodno treba zapitati koja, od
!IleprlJatnoscu kCJu trPlffiO; zeleo pih dasvako i njih ima prednost, u usmeravanju volje na slooieCu
=samoposmatranjempro-veri cia Ii je to tako. akciju. Odigovor !Ila to jeste .cia je to obiC~o najjaea
39. Svaku nepTijatno~t pretti zeljet; - Dosad neprijatno.s.t od onih za J.fuje smatram? ?a m(»gu
sam }:l<ijv.i)?€, navodio kao priill€Tfaik,to,ra koji od':' biti odstranjepe. Nairne, posto je yolja m¥ USme- ,.
~edl.;\Je volJuo.nu .n,:pmatn9"'tk()~~nastajepdzelje, ravanja nasih radtnili sp08obnosti ka nekoj a!kciji
Jer Jeon::.naJvazulJll.; 1.?aJofletmJa, i jervoJja ni- za postizanje nekog cilja.,' Oria' nikadne~e biti
kadi.r;~ yrs~.neku volJDu akciju,i retko UQpste- haM okrenuta. ka neeem sto se u tom trenutkusmatra
re~~lJe akCIJU, a~)epri tOIll ne prati i neka zeUa; nepootiznim; jer ne rn.oZe se pretpostaviti dabi;-a.-
to ~e po mom IIl1sIJ~IlJu razlog zasto se volja i zelja zumn.o hice moglo ra:diti sarno sa cilj€II1 daI'as1J;>a
268 269
svoj.trud, a .to hi bioslU'caj. kad hi onodelpvalo
za postizanje .neceg sto smatra nepostiznim: sta- voljstvo i bol nastaju delovarrjem izvesniliip["ed~
ga ni. vrlo; yel:ike l1€'P;rijatnosti ne pokrE!¢u volju, meta [l~ na~ duh ili t~lo, uvraznimstepeIlima,
akose sroah-a da s¥ ,neukl<mjive; one nas tadJa ne sto~a rru nazmUIlJO ono ste> ~oze da. nam pr0'UZI':Ot-
podsi:icu na napOil7€,. Ali' ostavlJajuci takve 611.1ca- kuJe za<lovoljstvo "dobrqm", a ono SID maze dia
jeve po strani, uzi;1Stopne' akcije nase volje ¥ onom nam prouzrO<kuje 001, "zlom",niizk.aikyog dru,..
nizU voljrrih radnji cd kpjili se"astoji nas. zivot gog razloga vee zato sto mugu danaon;l nan..esll za-
obicno.odil7eduje n,ajvaznija i najj~nepr1jatb.0st doV'oljstvo i bol, a u i;ome s€ sastoj! nasa s,reca
koju U odreden'om tr.=nntku OS;eCaIDO. Podstrek na i nesreea. Dalj":,, iaiko je onp sto Jiroizvodi ,ina koji
akciju 'ko.ji stalno osee,amo jestenajveca sadasnja stepen zado;volJstva samo 00 sebi' d'Obrq a on<:> Sto
neprijatnost; on" v·eeinmn odJre(iuje izborslede6e proizvod!i. ina kojistepen 'bolazlo, ipa'k se Cesto
radnje za kojuce sec YGlja<9diluCiti. MO'("arno ; ~ai dogada da ih mi ine' nazivamo tako, jer diolaze upo-
me, stalno iJ:lfat,i n.a 'U~u d;f, je pravi ijedini pred';" redo sa vecim stepenirna. mte vrste; a kad tako
met volje neka nasa radnja,. iIlista. ,drttg?; jerna- nastane medu njima upore(ti,vanje,mi onda s pra-
yom vrS:llno izbo;:" izmedu· raznih ste'pena bO'la i
Sim' htenjem ;mi pmizvodliIn0 "'arno IlJekU. radnjl.l
koja je u ;nasoj moB, c 1;u vo~ja per:estaje ine dJo- zadoiVoljstva. Prerna. tome, ako prav:ili'J,o ocenimo
sire dalje. . . ' " ... . .... . sta nazivamo "dobI'om" i ".z1om", yi<dJ"eemo cia to
41. Svi, ~ele srecu. - Alr,o sesada;zapita sta, dobnm delom zavisi .od up0re(ienja; jer dobro ie
pokrece zelju, odgc>va.ram da ie to are,ea, i niSta· sve SID prlJ'izyodi manji fitepen bola ill veei stepen
zadiovoljstva, i obratno. .
dir1..lgo. "Sreea" i "nesreell" sunazivi zadvaek-
strema, Cij", ikrajn1e ,gI'ani~ nep~ajemo, jer t{) 43. Koje doorozelimo, akoje ne. ~ MadJa su
j·e pno sto "okonije viclje1o, uho,IJij~ Cul?,niti Sit'ce "zlo" i "dQlbr{)" uprayq takvi, i madasu, sva dobra,
ljucisko mozfol. 'zarrni.sJiti". ..'\11 mi. ip,* imam? vr10 uopSt", gledajuCi, pravi predmet zelje, ipi:1iknisru
five utiske 0' pekiln stepenima. Qba.ta 'f)Oj1nl.l, uti'- 8Va takva da bi nuZno pOikrenula zelju svakog'f)O~
sll;:e koje sma dobili razn:iln pri~erim;a ra!illstli jedino,g Co-veka (mada on uvida i priznaje cIa su
uzivanjana jedlnoj strani, izalosti i patrij~na dm... to dobra); zelju pQikrecu sarno onadJobra, odnosno
goj; ja Cu sve te si:€pe:ne ra<:ii:k:r;atk.ot~uik:ljuciti Qnoli.ko dobra, koliko se smatra neophodnim .za
pod nazive "zadOlVQljstvo"i"bol"; a pootoji bol i CovekOiVU sil-e6u. Nijeclno drugo dobm,ma koliko
zadov(>ljstvo diuha kao i tela: • "On..itp.a pu!lu sf~cu dia je veliko (stva:r:no ill prividlno)nepodstice06-
i zadoyoljstvo ye:Blovito". N08.k.o eemo ta,cnije, svi vekovezelje, ako ne cint sastavnidteo <ine sreee
bol<:lYi j zadovoljf'tva su dJuhovni, iak.o< peki na- kOj?m se on po ISvom sadailnjem ~ljenju zado..-
sta<jp.. 'U duhu. kao posleqica misli, a nep U teln volJava. Prema tomgledistu, svako stalno traZi
ikao,IJQ!;I"dica a.wkih mo~if:iJkacija. }{retanja. SlreCU .i~eli sve ono .sm je. sacinjava; is Bve druge
42. Sta je srf!-ca, c Sreea, usvompunq=6bi- stvari za ikloje prizn:aje cia su dolJre on. gleda bez
:rn'll, jestenajYece zooovoljstvozaifuoi.e sm{) spa- zelje, ostavlja ih po strani i zadovoljan ie bez njih,
sobni, a nes,reea. najyeCi boI; a najrrizi stepen.qnog MiSilim cIa nilko nije tako nerazum,an dia hi pqrieao.
smse. na:qYa sr~Co:m jest€' onolik:o slobodie()ld lJ<>- cia znanje donosi zadovoljstvo; a vee sm. seft!';e
10;va.i onolfl<:o stva;rnO'g uZlvaIlija lwHko joe, n:eop- eulnih zaqovoljstaya, Dna imaju i suviSe sledbe'-
bOOno dia 6<m.nek bude zadovoljan. A poSto zadio- nika a cia bi tr<eibalo p~tatida 11 Ijudiitezezanjima
iIi ne. Recimo sadia dia jedan Oovek nalazi ;?;OOo-
270
271
voljstvo 'llculnim uZivanjima, drugi,'U uzivanjll sutnost pojaeava nasu nesrecu; kadbibilo tak<>in:i
koje pruza znanje; iakosvaki cd njih mpra prir- bism? uvek bili beskrajno nesreeni, jeri.rna'lJe..,.
znati &O'no za Bm tezi drugi pruzaveliko Za- skraJno mnogo stepena sreee 'koji nil>uu na~em
dovoljstvo, ipak, posta nijedan neSInatra 'llZivanje posedu. Stoga, Cim covek odstrani sve nePrija,tnt>'-
ono,g dlI"Ugog kao deo, svoje sreee, njihove zelie sti, 00 se zadovoljava um~renomkolieinomdobra - •
neee time biti podstaknute, vee. 6e syaki biti zado- tek nekoliko stepena 'zad!ovoljstva, ,koje uzastop'n~
voljanbez .onog ,sto uziva dtUJgi, jer se njihova pruZaju Tol0bicajena uZivanja, dovoljnoje za sreC'U<
v:o"ja nije odlueHa da' to trazi. Ali Bm onaj sm Kadto tie bi bHo tako, onda ne bi bilo mes~ za
voli nauku oseti neprijatnost zbog gladJi izedi, on one nevazne i na izgleci beznacajne TfldlJje na, koje
6e se, ialw, mu volja nikad nije, bila podstaknuta se tako 6esto odlu':'Uje naSa volja i nakqje mi volj ·
prijatnirn ukusom hrane datrazi dobru trpezu, ,pi~ no rasiparno toHki cleo svog Zivota; tanasa ne'!t.lar...
kantne sosove, fina vina, ipak zbog te neprijatil1Ci- nast ne bi Be nikako slagala sa staInom 'l1smereno.
sti oodilueiti da jede i pije, rnada verovatno sa ve- Be'll volje iJj zelje ka najvecem vidljivOll'li dobru.
likom ravnodusnoseu, sva!k'll dpbruhranu koju ,na- Mislim da. nemora:rn.o iCidJaleko da bismo se uve..
de. Tako 6e i na drugoj sp:-ani onaj ePikurejac ~€ISti rili dia je totq;ko. Zaista, u ovop zivatu i.tn<lpalo
2-9. krijigu ei
m ga uhvatineprijat.nostzbogl,1~o- ljudi Cija jesTeea .tolika dai:rnstalno pruZa lJiz
statka nek,og znanja, bHo sto se stidJi ,toga iIi stc> umerenih, pros¥hih zadovoljstava, bez iItakvepri-
zeli da se time preporu<':i ,,>voj9jqragoj. Dalde, ~ mese neprijatn9iSti;a ipak bisel ani, za:dov<;>ljili
!koliko ljudi ozbiljnoi postojal}o trazilisrecu,pni tipe dla ostan'll ovae zauyek:, iako noe n",l~ ixn."eci
ipak mogu da sasvim jaS!l'O sagledaju neko v~liko cia: poole ovog zivota V€lrovatIio postoji stanjev€<':':'
i priznato dtobroa <la se za njega ne zainteresuju ne, trajne rad9'Sti, koje daleko nadimasc\je svak6
i ne bud'll podsmkn!lLti njime, ukoliko smatraj'll & ovdasnje dobro.StaVise, ooi sigurnovide da jt! t.a.
mogu ostvariti svoju sreeu i, bez njega.Ali kad rados.t mogtlcnija riego piOStizarije i pT6d~avanje
5e raqi 0 bol'll, za to seO'lii 'llvekzainteres'llju; sva- (Jinogobro1ka CaSti, bogatstva ili uzivanja kojitra-
ka neprijatnost koju' osete deluje na njih. Sto:ga, Ze izb6g kogazanemaTUjti to yecnostanje; p.a.
!tad im je noeprijatno zbog nedostatka bilo eegasto ipak, iako potpul1!oVide razliku, iakO'~'llsigurni ~
smatraju poWebnim za svoj'llsrec'll, elm im serti,ei- mogucnost savrsene, sigurne i trajnes-rece u' bu..,
nidia hi ,ne-ko dobro<rn.oglo doprineti toj sreG, oni d'll6em stanju, i sas-vim trbed~ni da je nemogu
pacinju & gazele. postici ovde, dok ogranieavaj'll svoju sreCuna' sii;,:j
44. Zasto ne zelirno '1.weknajvece dobra. - Mi- na uzivanja. .·,iIi ciljeve ovog zivota i ne-uzi:fu::iju
slim dia svako moze i sam videti nssiOibi i drtigiIna nebesku rad<oot kaonjen l1'oophodni deo; - ipak
cia vidljivo ve(-e dobro ne podsticeuvek IjUidske to vecevidtljivo dabTO ne podstieenjihove zelje,i
ne usmerava njih0vu volj'll ni na kak:vlkradnju ili
zelje 'll srazmeri sa svojom vidljivom iprizM
tom
veliCin0ITl.' dok nas svaka i najmanja ne'V{)lja p-tx'h
napOT za njegovo postizanje. ,.
stiee na rad da jese oslobodi:rn.o; razlog Za to ja...
45. Zasto ono, posto nije zeljeno, nepokreC~ "
I>no proizlazi izsame prifude nase sreee i .TheS~Ce;
volju. - Obifue potrebe naSeg zivqta ispUi!1jav.aju
velik deo njega neprij.atTIqstima od gladi, ~edi;VT'l1.o-'
Svllikiprisu1mi bw, ma ,Mkve,vrste, doprinosi n?-- Cine, hladtnoee, urnora od rada i poopan'QStUt4.~
ooj ~adiasnjoj nesreei; dok.oclsutna dobra 'llopste sve se to 11 stalnim razmacimaponavljl;l;ako top~
nis'll potrebna mawj stvarI1()jsreCi, mti njihova 00- joo dodmni:> nesrecne sJ.ucajeve i fantasticne ne.o -
272 18 !>.zon Lok 273
prijatnosti(kaopohlepa za CasCu, vlaScu, bogat- rei nismou sferi njegov<>g delovanja, jex- ·nasu
sworn itd.),.~oje su se putem mod1e, prinl,era i va:- volju odreduju sarno one 'lleprijatnosti kojesuJ?ri~
spitanja uikorenile 'U nama kao steeene navike,. i sutne: dok god ih ima, one stalno zaokupljajU nasu
hiljadu drugih neuredJnih zelja 'koje Smo prihvatili ')?afuju i uv€ik su gotove ella dll1du. volji pivi sled.eCi
puteIn. obii;a.ja, yideCemo da smo malo kad u svom podsticaj; a u;kjoliko duh vrsi neko Odme1'avanje
Zivotu t,ako sJ0b<:>dni 00 tih neprijatnosti d1abinas medu njima, on cdlucuje sarno koju.ce relju prvu
mogla privuCi. ud$J.jenija 0dsutna diObra. N<lSe pri,.. zadovoljiti, koju neprijatnost prvu ukloniti.· Stoga,
1'OOne iIi :>tecenezelje retko nasostavljaju clonekle dok god u'llasem. d1Llhu pos.toji ijedna zelja, ijedna
slobodne i u miru, v~. nasu volju staln() hvataju,. neprijatnoot, dl()b1'o s<amo posebi uopilte ne· :J:nOze
jedmi za dr:'l.t~om,nepJ."ijatposti koje su. se nag()~ dop:reti do volje niti je usmeriti. Posto je prvi ko-
milale ka() posledicatih prirodlIrih potrebailLste- rak 1.t nasim naporima za postizanje sre6e, kao sto
cenih navika; i ta.ko, om smo. zavrSili jeclnu 1'ad~ smo rekli, <lslobadanje 00 nesre6e tako da je vise
nju izazvanll ta¥:vom odlukomvolje,vec naS neka nimalo ne oseCamo, voljane moZe imati vre=en.a
d1'uga neprijatnost ()petgm:a .p.aposao, Jer:.uk,la.. ni zastadrugo dok potpuno ne ukloni svaku ne-
njanje bolova elji pritisak nepoort.ldno oSeCamo prijatnost koju oseeamo; a posto sIDe> u OVOilll ne-
predstavlja osl()l;>adanje .odnesreC~iprema tonw savrsenom stanju opsedJnuti toliikimmnootvorn. Ze-
Prvu stvar~ojll tTeqa lleiniti zaPQStizaIlje srece; lja i po1Jreba, teslro da ih se uO'V'Om svettl !kad
mozemo osloboditi.
a POSto <Jd§utno dobro - DMl<lJa mimi,:;;J.imo"priZIlgt-
j€'J.lX>ivi#~ dajeOl).o doq1'() - nedop:r.inosisv~ 47. Moe da odlozimo postizanje rna koje zelje
jo:m. ods1..ltngsCu tot nesrl:'ci, •()no biva istisnutodll. krci put posmatranju. - Posto nas stalno· zaooku-
bi .'!la njegovo. mesto..d08lo utlanjapj:eQnil\nepri- pljaju premnoge neprijatn<;sti koje au uvek gotoV€
jatnosti kojeosElCamo; te~kacl dg)i'Oljn~ i pcmay- da usmeTe vo,lju, prirodno. je, kao sto sam vec re-
ljaniIn po~atranj~m. pr:i;blizimo. to ..dJobr(} 4uhu kao, da najja,Ca i najhitnija medu njima odireduje
tako da 0l1. q{)ibije neki pojam () njemu, time. nastaje. slede<:'U odluku volje; ta'ko se i desava u veCini
u nama izyesngt zeljai ()11.O paCiIlje daueestvuje u slu6>jeva, ali ne'livek. Jer kako pokazuje iskustvo',
nasojnep1'ijatn:OiSrti; tektadJa (J'll0 dolazi. 1.1 je<lnal;:e diuh u veCini slucajeva ima moe da odloZi. ispu-
uslove zad()voljavanja kao i ostaleihelje, i. pre:rna nje'llje izadovoljenje bilo koje svoje ~lje, P'I'erna
SYojoj velicinit prltisku dolazi na1'ed da i ono tome svih zelja jedne za drugom; zato je on s1o:po-
'USl:l1eri volju. dan ala posmatra njihove p~'edmete, dJa ~h ISlVestra..
46. Odgovarajuce posmatra7l.je podsticezeliu, no Ispituje i upOireduje jedne IS a~. Utom€!
- Tek t;ako, posle od,gova1'.ajueeg posmatranja i ae sastoji eorvekova sloboda; a cd njene nepraviln.~
ispitivanjanek<lg dobra koje namje pr<:idstavljeno , upotrebe dolaze sveone greske, propusti i zabludJE:!
mozese nasa zelja uzdicidlO stepe11akoji <ldgova~'a u koje upaJdamo u toiku naseg zivota, tezEltLza sr,e,.
vredtnosti tog dobra, tak10 da i ono dade jecin0m. na, com pa stvarajuci prenagle voljneodlukelpnb.va.-
redda deluje n:aVolju.'i ella ga mip~emotra tajucl se stvari pre no s1;(} je dovoljno ispitro:n?Da
ziti.'JeIi dobro za koje vidini0 i p$riaje'ffiO cia bismo to spre6li, mi imamo mQcda· odloZimo .za,-
jene .z:nam kakovelik() ne dopire do nase volje dovoljavanje ove ili onezelje, sto svak<J<rn&esva--
sve dok lIte prOlizvooe· ~je u nasejlll duhu i tiJko kodU1evno videti na srvOffi iskustvu.U tome je, kak()
mun uCinJi neprij<l.tnim svoje odsustvo; Bve drotl~ meni i~gleda, WO'!." svake slobode; u tome se; Cim
mja, utoliko joe savrsenstyo. vete. StaviSe:kad hi" sluzuJe h da se nf\Zove slobodom tos1o je covel<:
SmO se, upravljali Prema bila Cemu drugOIT).. ane slobodian da pravi od Siebe buda,lu da,tov,ari ',n,a
'L._' "
prema 'konaenom rezllitatu ocenjivanja d~bra ill seve.' sr~m I nevolju? Ako bi sloboda, prayaslo--
0000, bIla u tome sto bismo se istrgli ispodNJasti
276
277
koja je naSe najveCe dobro i za kojomkao·". .,'.
uma lislli ogranieenja ispitiv<3Jl1Jja i sudenja lroja uvek ~e :r;aSe zelje, utoliko eemobiti sl~()Z::~
nas ~preCavaju da ne izabiramO i ne Cinimo najgote od nuznosti dia se po.vinujeroo naSo; 'zeVl" 'k" .mJ~
stvari, onda bi ludaci i budJale bili jedini slobodni se, u praviI'a prema nekom po.J'ooinaenom " ' Jl oJa bl
' "-
V • led v. ' 1 .L·e!lU-
Ijudi' no nadam se da se niko nece OOluCiti da za tacn
. 0 na !zg pozelJnom dobru, i dJa onda.usme-
voJ.j,l takve s·lobode postane ludak, rem onih koji l7'roo volJu na neku pojedlinacnu radnju, pre. n
su vee ludi. Misliro da niko ne smatra, onu stalnu ~to s~ dobro ispitali <;la li onanijeu~eslda.d~
zelju za sreCom koja naspriBiljava da dielujemQ sa ~asom stv~om srecom; ,i sve dok tim ispiti-
za njeno postizanje, nekim suzavanjem slobode, lli vanJem ne doblJ enl() onoliko oba.vestenja koliko
je barem ne smatra suza.vanjem zbog kojeg I;)i se v
zahteva vaznost predmeta i priroda sluCaja mi m
trebalo Zaliti. I sam svemoguei bog mora nuzno ~an:o ~ ~}mo zadovoljavanje te pOj~nacri;
cia budie sreean; i ukoliko je neko razurnno biee zelJe, Jeo: J€ l1;uzr:o dia biramo i traziroo pravu srecu
razumnije, utoliko je ono bliZe beskrajnom savr- kao svoJe naJvece dobro.
senstvu i sreci. Da mi, kratkovida stvorenja, ne 52. Razlog za to. - Osovina oko koje se okreee
bismo u svom neznanju pogresno ocenili sta i e pra- s~oboda razumndh bica u njihoviro sta.lniro na.po-,
va STeea, data nam je moe ds. odtlozimo ispunjava- nma
• za
. postl'zanJ'e
' . Jeste
prave srece . dakle u tome
nje biro koje pojedinaene zelje, ds. joj ne dOlpu- sto .om ~ogu dia upojedinim slueaje'Vima prekinu
sUmo dJa usmerinasu voljui navede nasna del~ ~voJe trazenje dak ne razglooaju stoje pred niima
vanje. To znaCi staja'll.je u mestu, zato stq. nismo 1 ne Qoo.vest.e se da Ii pojedina stvar koja. .e 'tad
dovoljno sigurni lrojim putem da krenemo; ispi- predlozena IIi poZeljena leZi u pravcu n~ihovo~
tivanje znaci savetoVCl'll.je sa vodicern. Odluka volje gl~vn<;g cilja i Ci;nd stvarni deo onoga sto je njihova
pnsle ispitivanja znaCi da sledimo uputstVCl tog naJvece do~:o; Jer sk~or:os~i i teznja njihov"epri.-
vodica: slobodan cini1ac je onaj ko ima moe <1Ja :roe k.:: sr€Cl obav·ezuJe Ih 1 n8.vodi·da se brinu&.
deluje iIi ne Mluje lUlko ga upucuje Uikva,odiluka; Je :re bl promasili ill pogresno shvatili; time im se
takVo odluCivanjene u:rn.anjujeonu moe odkoje nuzno na1?e~e.oprezn?St, cuvanje, i razmisljahje a
se sastoji sloboda. Qnaj komeSU lanci skinuti i tam- sm:ru pOJedi~lh radn.l1 koje im sluze za pO$tizanje
nicka vrata. otvwen.a potpuno jeslobodan, jw sreoe, Is,!a nuznost koja usmerava ka trazeni1.l pra-
mooe cia ode iIi ostane, kako mU Be svidi; sloboc1an vog, b]a~enstva nareduje sa isto tolik6sIlliige za-
j€ i ouda. ako s'€ zbog' mraene noCi, iIi looog vre- drzavar7.Je,. ispitiv~nje i 'pc>smatranje svake·· UZa-
m€'na,ili nedostatka Orugog stana, odIuM dia osta- stop~e zelJe, ~a nJ~o zadOV'oljenje nebi na.skodila
ne. Mada te zelje za neiltim uclJbobnostima potpuna nasoJ st:':.a.:n0~ sreci i odivelo nas odi nje. To. je po
.odredtij1.l njegov izbor i navode ga dJa ostane u m.om. .rms~J~nJ~ ve1ilm preiroucstvo konacnih ra-
taronici, on time ipak ne prestaj e da bude slobodan. =~n~h 1;)1ca; zel~ hili da se dobrooceni nije Ii
51. Nuznost traze'll.ja pave sreGe temelj sVClke .naFe~e spr~vodenJei vrsenje sve one slobode
sIobode. -Prema tome, pastose najveGe sayrlen- ~nJu c~)Vek 1=:,
za koJu je sposoban, iIi .lwja. rn"!l
stvo razurnne l'rirode sastoji u marljivorrt i sWJ,- J': ko~a, bas utome, i ne zavisi Ii smer svih
nom. trazenju prave i stvarn,€ srece,brigaaa ne nJe~ov;h .radnji ~as ad ,toga sto on maZe zaustaviti
bismopp.greSHipa umesto J?rave s:rece uzeli pri- svoJ~ zelJe, spreciti da. O'llie usmerenjegovu"olju
vidlnu Cin1 nuzni temelj naSe slobodJe. Ukoliko sma na bilo kakvu akciju sve dok on pDtPunO itaCIio,
CvrsCe vezanl za. po-stojano trazenje scr;eee uOIpste,
279
278
prema vamosti stvari .0 koJoj .seradi, n~ (Jcenli. n~protiy, treba da ga pos1Ilatr'amo svedlOk uellvi-
sta je u njiroa dobr<) : zlo.. Ml_.S~O ,kadn . cia to d=o rnJego'VU pravu vrednost,pa tiIne izazQvem.()
u(J!adimo; a karl to llra~o, ~Sl~l&!Ilf.?'.SVOJu du-.- u svom dUh::, Qdgovarajucu zelju ineprijatl'lo~t
znost iuCinili sve sto ~e u naso] .1nOCl, u stv~1. ~bo;g ne~Ja tog dobra, iIi zbog str'aha da' e€'Ill.o
svestoje potrebno, Jer, posto vol]a p;etpos~vIJa ga lZgublti. A cia svako mozeto postiei, ako sa!tiQ
znanje koj.e ee voditi njen izpar, sve st<:> mo;remo stvam ddlu:ke kO'je je kadar da. 1zvrSi toee-, ~vako
da uradimo jeste dl<> zadIrzim? odluku volJe sye d.?~ i sam utvrditi vlastitim, iskustvom. I riekanilm I1e
ne ispitamo sta je dobro>a .sta zJ? u svakOJ ;~asoJ tvrdi da nije kadarcba upravlja ;svojim strastima
2ielji. Ona sto za tim sle<h, sledi .u posledicnom ~a ih sp~eci cia ne izbijl.l i ne naved1,l ga I1a akCijll;
!aneu u kotne su Bve karike v~zane Jedna za drugu, JeI' kadi Je kadar da to Cini. pred vladar€'U1 ill.ne--
a sve zavise od konacne odluke rasudivanja; a 00 t:im velikim Covekom, kadar je i kad je sam, od-
nas zavisi da II ee ta ooluk,a biti, dlO'nesena na osno- nO&1O u prisustvu boga.
vu uzurbanog i povrilnogpogleda, iIi Ila osnovu 54. Kakoto da ljudi idtt.razlii'itim. P1ttE;1i ima.
clobrog i zreJog iSpitivanja. Iskustvo ;nam pak.PQ- - Na osnovu Teeenog Iakoje dati razI90'zaiitoSI;)
kazuje da sm.o u veeini slucajevakadrl dIa zadirlhmo desa,ya ,<)11< .se. Ijl.ldi .voljl'l()kreclltako, ';a.zliGitim
ispunjavanjepilo koje zelje. praycima, pa neld i PUWtn z!a, i~osvi zele .sreell.
53. Vlast nad nusim strastima jeste prapo una- N.'a ~o mogu re6i da r~liCiti i supr0trl.i izpprikoje;
prec'livanje slob ode. -Ali ako nam. (kao fJ? se,kat- IJudl u svetu VTrene dokazuju .-da (}nine'ti'ate svi
kad clesaya) Citav duh obuzme neka kraJnJa muka, d\Jbl'()' nego dajedinaista stvar pije pocijedrtako do-
na primer kad nas savlada bolod.m~cenja,i~ neka br,:. svaJco.m,.,Covek;u. R~n()lifost, nastojallja poka-
siloyita neprijatnost, kao ona.kO]U l zaZlva IJl.lbav, zuJe da ne nalaze svi steeu llistoj stvarii ne kiu
&<:!iZba" ill druga neka zestoka stra:'t, talm dan:: ka I1joj istiIIl putem. Kad bi l>€.sVe Ijud.s'ke teZnje
gosppclarimo 1ovoljno s~b?1?- ,da .b~-:m0 je Il10gli ogranieavale. pa ovaj Zivot, onciabi ra"logzasto
dobro Lkoremto rapnotriti 1 oceruti. tada eepog~ se nekobaYI naukqm iznanjem., a drugilovom j
koji zna nasu slabost i sazaljeva nas ~b<:>g n]e, 1 SokQlarstvom, zastp je nek? :[zabrao raslt?s iraz~
koji vidi sta je u.na~aj moei,a s:-a r:ijf' suditi vi'at, a drugi trezvenost i bogatstyo, bione,u tome
kao Ijubazan imllostiv <ztac. No 1 :m, ~eba da sto:>vi oni ne ~eze za sre¢om, vee l,.l tome stp svako
posvetimo najv~ brigu 1 trud postizat).Ju ~zdr od Iijih ~alazisr!"eu ~ .neCem drugom. Zato j¢ on;3.]
zavanja odprebrwg popustimja vIastitinl.' ~el].a.rn.a~ le1.'ar do~ro odgoV?ri() SV9ID pacijenpxkoR<l,SU
UIl'leravanju i ogranicavanju. na~ih. stra:>tl,dab1 bOlele ,. o.':h: "Aka nalaziteveee 'zadov21jstvo . u
talmnas razum mogao slobodnqispitiyati,a urn ~usu Vlna neg<:) ~ tipotrel:>i o~nog vida, onoa je
objektivnQdavati svoj sud, j~ od. toga za,vis.i pr~ Vlno drob!'>o za vas; ali akl.> yam vid pruZa veee uZi-
Vilna usrneravanje naSeg deIovRnJa ka postlzanJu vanje Ilego piCe, ondavin<'!nije nis1;&". " .
prave si:e<\.e. Pri tome mor~ nastojatida.s!edimo 55. Duh0vni ,'Ukusi su istotakoruzliCiti 'k<loj
~nje naseg druha za Bustll;S.ko d01Jrolll~I?,,: nep~l:U~i;bezuspeso:io eete. pokuSavati dra zadovolj1W
stvaliina, i nesmemo dopustiti daneko vehkO' 1 BVe; IjudJe. PTUZajuel in;. l:>og~tstvo ilislavl.l· (ia,ko
V<lznodobro, priznato iIi pre~stavljeno~a?!flo- neki nalaze; u tOl11e sreeu), ll::!l()o stq'eete bez;uspesi!'1O
gu6no, iskllzne iz nasih ~l 11~ 9:StaylJaJucl ~ hteti da, utazite "~,\,<iCijl,l, gladpru7.ajuCi svima ,8il'
njima nikakav prohtey', .nilia1l:yu zelJu~asobom, ili iakove; jer iako je to za neke irrlo prijatna i
280: 281
fina hrana, zadruge je 'bljutava i odvratna; nmogi
Ijudi 6es razlogom 1'adije trpeti grcenje praznog na~zgled obuhyatasam?one eovekove radnje koje:
5tom,ak,a nego priroiti branu mja je za druge prava prOlzlaze iz htenja, pita se dalje <Ill. lije OOvek sIp,-
gmba. zato su, Cini mj se, 5tari filooafi. u~u<i bodan u BV9m.htenju?Na toje vee odgovrn"eno da.
istrazivali CIa li se summt(,m bcmum nalazl ubQo- n veCini sJueajeva.· Coveknije sloboda'll da .uz- se
gatstV\.l., ili u te1esnim uZivanjima, ill u vrlini, ill dr~~ od ak :htenja, da on !Ilora izvrSitiaktv~lje:
ta
u kont€IIlplaciji. Sa isto toliko razloga mogli su kOJ= se predil(Y.Zena radnja izvrsava ill ne iZVTSava.
ispitivati OR Ii je najbolji ukuS jabuka, sljiva, ill Postoji ipakjedf;Jll $lueaj ka<1 je .covek slopodanB
oraha, i podeliti Be u sekte zbog toga. Je1' prijatan pogledu htenja, a to je kadronizab6["eneko. Uda-
ukus ne za:visiod same stvari, vee od toga da Ii Jjeno <i0bro. zacilj svojih napOlra. Tu covek.!IlOZe
je an.a prijat~ ov?m ili onom pojedinacnom nepc~, ~~dr-.lat!- akt izbora, uzdrZati Be oil.odlueivania.z~
a u tome postoji najveCa. raznolik.o,st; isto taka, Dal, III prO'tlv predlozene so/ari, di[)k.ne iSpita da Ii ona
veea sreea se sastoji u posed!ovanju onih stVarJ zaista po svojoj prirodi i posledican"ladoptiri0si
koje donose najveeeUZivaJ:l.je iCije odsustvo pro- njegovoj sl'es iIi ne. Jerkad je je.qm.om. :i.zabrao to
uzrokuje neki poremeeaj, :n~ki bol. A te stvari S11
razlicite ~ 1'azne IjudJe. Stog?-, llko IjU!cld mogud;J.
d1obro, i onp time postalo d eo
njegove sreee,OlJ.p
onda podstice zelju i izaziva· neprijatno,st Srazmet"-
se nadaj11.ida·u~ivajUsamo u ovom ziyot\I. onda ITll s njam, kojaodtt"eduje njegov:u. volju i navodri
nije nl .cudno n1. neraZUllIDOStA> oni· 1;taze .S.1'eeu f>~ 111;1 delov.anje za postizanje stvari kojujeiza--
izbegavajueisv~. stvari koje iIn ovde s~pde, a tra- mao, kad god se za to pruZi. prilika. Iz toga mQ-
zeCi one koje iInPruZaju zadJovoljstvo; inije Cl,l<1no ze"ill0 videti·. ~sto sedesa,va daeovekopravdano
!!ito u tome .ima t(}liko 1'aznovrsnooti..J€Tako nema
nikakvih prekogrobnih nada, 9nda je svabko pra-
zas];:Zi kaznu, iako sigurno znatp.o dJa je u svim on.
svoJlm. voljnim radnj.ama..-"hteo, i to
" ..
nuzno hteo ...... "
vilan ~kljueak: "J.:dimo i pijrno" - uzhrajtp.o u .. " .... .......... ..
onome st6 D!lS veseli - "jer sutra eerno Uffirt.:lp". gova V'olja bila uvekodredenEl onim sW je njego,,; .
Mislim da nam to pokazuje razlog zastozelje svih razum .- . s matrao dobrim, to. gil. ipak ne. izvlnjava'
ljudi.!lie p0l.ci'eeu isti p1'eclmeti, iako svi teZe za ~ .... - .... -..- .' '....
Jer on je p1'enag1im sO'pstye:nimizborom naturio
. '. .' . .'. ' . .:-','.,' .' . ' .... >
sreCom. LjUdJi mogu izab1'a,ti .r;azliCite si:vari a d ll srebi pOgT'*ine ikriterije dobra iz1a, taiko dia $U ovi,
ipak. svi izabew pra,vilno, a,k.osamo pretpostavimo madlIJ.lazni i P9~ni;jstoto1iko uticalina njego-
da &11 oni bo gOOlilli bednih insekata, ocH~jL'l su vo pon<l.sanj,ekaocla sllbili pravi iistiniti. On je
neki peele, t~ zato u~vaj11 u cve6u i nje,govoj sla- iskvar:io svoi ukus, izato je ;saroo ~arosebi adg,~
sti, diok su drugi 1'az11e bube, te uZivaju u cirug1J;!1 "CJlI"an za botlest i smrt koj e su proizaiUe iz toga.
vrstama jela; i paSto. su u "j;()me uziva,li jedJ:lQvre~ Vee'TIt zakon ipr;kodia stvari ne mogubiti izme-
me prestaju da po@toje i .nestaju. za.uvek. . njeni 9ia bise uskladili sanjegovim losim h,bo-
, S6. ZaSto ~j1~di izabir/1,juzlo. - Ako dobro.raz- rom. Ako on zanemariilizloupotrebi sloboduispi'-
motrimo te stvari, dJobiee!!Il0' .f"O mO>lTI ).):lisljeJ1;ju, tivanja onoga sto stvarno iistinski eini lljegO\Tu
jasan :p.ojam 0 stanju Ijudsk,~ slobodJe. .Jasno jeoo sreeu, itimeobude zaveden na krivi put; za nesre¢e:
se sloboda sastoji u tome sto imam<> moe da neSto koje sIed'6 kriv je njeg(}v sopstveniiZlOO1'. On je
ciniII)D ili neeinilTIo, dadelujemo ilise uzdrzi:m<> irrv..lO moe cia zaddi svoju od!luku; ta mQemu je·
od deloyanja. To.isene rno~e pore('i.. Ali Itaim W data da bi brizljivo ispitao u eemu je njegova eea .sr
i da bi se tako saeuvao da De bude prevaren. A
282
283
poSto re radi 0 stvari od tako v~li~g i n~I?OSrecl.n~ (2) Od pogresnih zelja. kOje aOlaz<1 od'pogre-
zllaeaja, on niJe mogao smatrati da Je za nJega bolJe sn~f! sy-(J?nja. - Os~Ie nePrijatnosti nastaj'll~9og'
.cia bude prevarEm. naslli zelJazaodsutn.np. ?Qbrom; a te z~lje S'll uvek
To sto je receno mooe namtak<:>de otkrlti za- s!'aZrnerne i zavisn,e od nase zan:tisli () tom pdsut-
sto Ijudi na ovom svetu odJabiraju razliCite stvari nor:'- dobru i naSeg suda 0 njemu;ai jedrioidiru.go
i traze sreeu u suprotnim pravcima. No ipak, posto mo~e dia bude pogre5no, i to nasom.krivnjom.
su Ijudi J.+vek postojani i ozbiljni k~d se radi 0 58; Nas sud 0 prisutnomd?brtt m zlu uvek
sreCi i nesreci, postavlja sepitanje zast() ani cesto tacan.- Prvo 1u razm0triti pdg;restW Ijudske su-
pretpoot,avljaju gore boljem, zasoo. oda.~iraj"ll. ono uOiVe 0 buducem dobru i zlu, ~oji zavode.njihove
soo ih IX> njihoiVom sOp;>tvenom pnznaJlJu unesre- zeI.iekrivim pravceIll.Jer kad s~ radi 0 prisutnoj
cuje? . °
s!'€Ci i nesr,;ci, kad se sudli. saroo njima. dok g:u
57. Da bismo saznali razlog :1:asto Ijud:i polaze njiliove posl'edice j(J-.§ d~eko; on-ella coVek r.ikadne
razliCitim '. i suprotnim .putevirna, iako. svi traze gresi u iZboru; leI' 011 najbolje .Zllasta:mu ~. ~i;iaa,
srecu, moramo pogledati otkud nastaju r~e ne- pa UJ, i (Jdabira. Stvari koj-e neposl"-edno sadal,Jzi-
prijatnosti koje l.l:Smeravaju odluku volje u sviln va:rno jesu <mo sta izgledaju;.priYfd.i stvarn(JStsu
voljnim radnjama. u tom slucajl.l. uvek jedno isto..JeT hoI iIi ZllClovolj-
(1) Od ,telesnag bola. - Neke 00.. njih nastajU sty() S'U tadaupravotolikikolikoih osecRlno., i zato
iz uz;rokakoji nisu u nasoj moci; takvl su .C:esto je prisutno dobro iJ~ zlo 0roliko koliko n~m izgled.a..
telesrti bOlovi od osklJdJice, bolesti, ili. sIJ,11jasn jib Stoga'ka<:lbisvaka rasa radnja l:illa~a..vriiena gllr.o,a
povreda, na primer. mucenja itd.; ka~ $1,1. takyi u sebi ill~ bipovlaiqIa nikakve pcsIeddce'lTIi 1:J€'z
bolovi prisutni i zastoki, oni vecinom Jako dcluJll sumnje nikad ne bismo gresili u izboru dIObra'uvek
na voljui skreeu tok Ijuds.kog Zivota ustram.f <xi bismo nepogresno iZ£tbrali najbolje. Kfj!"l binz,un
vrIine, poboonosti i Yer~, 00. svega onog stopo 1.1jedanPllt bile IJredstayljene nlUke poStehO'tTrada
njihovom misljenju vodi ka sreci; jer netrUdi se i mru'ke ul11iranja odgladli zime, niko ne bi ~ogo
svako qd· njih (ill nije kadar, jer se odlVikao od razmisljaosta¢e cdto~a izabrati; ka.dlPi Gulna
toga) cia putemposIhatranja udaljenog, buduceg. zadovoIj~tvai n-ebesk"; rad9Sti bile ujedanput 11e-:
dobra probuui u sebi zelju za nJim, koja hi hila posrednoponudene ll}ll!iome, onse ne bikolebao
dovoljno jaka da budeprot1iteza neprijatnostikoju niti bi doneo pogresnu cdl1l1ru. . .' •.. .
oseta zbog tihtelesnih muka, idaodrZi postoja-: 59. Ali PoSt() pi'!se voljne rfdnj€, ne nose sa
nost njegove velje u izboru. onih ak~ija koje· v~e sobom u SY01p neposredtnomdelovanju $VU $recu
budrucoj srect Jedna susedna zemlJa predstavlJa i n~sre6u koje od njih :za"llise, V'E'C susa!:U0 pret-
odnedavna po2ornicu tragicnih dogadaja, iz kojih hodni'llZI'0ci dobra iz1£t,. povlac~ za Bobam i do-
bismo mogli izvuCi. primere- kad bi.to hilo po- nose natu itt <mda kaq. su one same vee pr.oSl~\ kad
tr"elmo, kadne bi Bve :wmlje i .epohe sveW p~le vis€,' n!'l' p?,:,~j)je;:Zlltol"lase zeljes!Iler£tju<1.alje ad
dJoyoljno prinlera :1:aJo -. za potv,rdu one op?te sadaspjih v'zivarja.i yOt;ie?uh ka. Qdsutn~mi dabI'll,
pz:imljene i~ke: Necess.ztas c(Jgzt ad "turpla~. prernCi tOlT}e k(}liko srnatramo da. je onoD<eoplfodno
Zato i:rru;anodosta razloga dia molimo: "Nen,aye;:li. za PPStojfhje iIi .uvecanje ,nas€, sre6~. Odl?utno
n.:;JiS na:iSklJsenje". diObm '!las i privlacisa.mo :;?:b()g tOg llakleg uyerenja
cia je ono neoPJiodll1();akotoga nema, onone deluje
,'iv;4zda nateruje na TUiine stvari. --:.P1'e1).
285
284
na nas~ Jet" Ova nasa uska sposopnost na koju smo
navikli i koju ovdle. jedine> poznajemo, .cini<ia mi rediti .sa onmn be,~krajnom sre6om. iIi IlajdlJ,bljonl
moretno uZivati. sarno jedno zadov()ljstvo odjed- n~srerom ?es~e d}l8ena onome, Ijudicetada
notn; i :kad smo liSepisvake neprijatnQSti, to .mun.· USIDE'ravati radIlJe kOJe mogu da izvrse Ille prciha
p!rol,:zn,?~. 1:>ol:u Hi :z:''Clovoljstvu k{)ij-e praij te
je, dok traje;, dovoljriQ da smatraIIl0 sepesreCnima;
tadana nas.ne OJe;luju odsutna doPra, makar pila i radnJe llih .1Z nJlhsledll. U QVom :tivmu, vee PI'~ma
vidljiva. Posto namje, naim€>, umvanje i zadovqlj- rome da 11 obezbedujili tu savroonu i trajn.ll .Slrecu
stvo koje vee lm<\.jnl) dovoljJ:lo za sadiasnju sreeu, na Qillorn svetu.
mi ne ~e1WJ,q da se upu.stamo.u neke .p!l"Q'mene; 61 ... Konkretnije pbjaSnjenjepQgresnih sucZo'lJa:
jea:'" smatral1lO dJa; nam je <iov()ljno stoSllllO sada - No da biSmo Mnkretnije objasnilikako Ijudi(;e-.
zadovoljni i vee po t?me sreqv. Jer k:0jezad()~ sto pavlacenll. se'b.e n~J:"eC11,iak{) svi ozbiljill:J.trii~e
voljan taj je .sreean. Ali cimsepojavineka nova srecu, moramo vIdeti kako to cia oni danose PO'-
neprijatn()st, til. sreca je poremecena i. l.ni se P()'"" /5.re.sne :,:udo:re 0. st:rarima, pa :>e (}Ye onda predstav-
novo dajemo na posao da PisropnasliJ¥I:eCu. ... IJaJu. nJlhovnn zelJ~a u laZn9In ()bliku. pa. bismo
60. Od :pogresnog sudCL 0 tome sto je neophod" dakIe yidel~ kalk:Vi su uzrocipogresnog suda i do-.
no za srecu. - Pfema t()me, j.edan 0<;1 glavnihuzc:- kle.ool. dop:ru, m~!l'amo .se podsetiti da Ijilidi Bma-
rOka zPog 'twjih Ijudi nisu podstakrluti da .rele traJu stvan dobr1IIla iIi rdavima 11 dVoslttuJl:om
smislu. .. . , ..
najy~e odsutno dobro j~tenjip,ova s~on()lltk:a
zakljucku &a mogu biti srecniipeznjega. J"er d(»k Prv9, stvarn9 sudohri ilizli samQzadovolj-
stvo iIi bal.'· .. ••.
oni takozaklju~uj1.!, lla njih ne <l~luju radlOStibti-
duceg stanja; oni osecaju mall:) brige in~):'ijatn<)oo PI1lgo: Fosto Stl stvarni .predmeii naSihzelja..
sti zbog njih, i p(»sto im je.yolja slobodI;Lll, 00 ta,k- k~fui da pokreRU stvorenjekoje je Imclr0<ta pred-
vih :telj~, 0irla se bavi zadovoljavll.njemonihbli:til), vIda,. ne. samo sada~?ji pol i zado"V'P:ljstvo~ ~eg9 i
i odstr&njivanjem neprijatnostikojenasUij11, zlJog ono. sto ce nam svoJlm deloyanjem,ili~V?ji:rD..po,
nedostatk~ tih bli:tih stvari izpog ceZnjezanjima.
Ali neka covek izmenisv{)ijpogl€'\i nates,tvari,
¥:=<'hcama t ek jedtnOln kiJ,snije. lionetiZJidovoljstvo
ill bol, stoga snJa.1ll"amo dQlJ:>rima ilizlim,a i sty~ri
neka on vidi <ias,umu vrlina. i religija po~bne lroje wvlaCe ziJ,sobcm zad,ovoljISt"'i"Q} bQ~.· •...••• "
za sreeu, neka zagleda.u puduce stanje pla.:tenstva .. 62. :J='0gl'esni Bud; koji cestq zavodJi na,gu yoljn
ili nesrece, i viill dJa. je bog prll.vednisudija, "sJ.J're- .. u
~jgo:w prll.Y~.sastoj~ se. pogresnO>Iti Wore--
man cira daje svalmmcovekiu prewa njegovim.~ dIV90DJU pOlllenutih stvarl. Tu ne Inislim nra ouaj
lima; onima koji, strpljivo i uPatn.{) cin~ci dlObro:, po~~'sans,Md koji.~vako mo:te stvoritio odluci
traze sJ.avu, cast i besm.rtnost, ve~J:liZivoV .~ . s\"a- nekog drugog,vecIla ()nak;7eslldove zak:oje sVak;o
kom ko Cini z10, gnjev i srdzpu. patnj~. i1"\evolj11"; mora priznati. dasu pogresni.· Ja na.imeuZiInaIi'
za one koji uvide da stanje'savrslme ~l":peH~he... koosigurno da sv~o razumnobice~illi;ta.tra~
sreee, koje oookuje sve ljU?E':p()sle(),vQg ,~iV9t{1, sre61l,. kojase sastojiu. uzivanj\.t zad0'f0ljs-tYa, n~
zavisiod njihoN'og vladffiljl'l na~ji, lJ:l~ .d~1:JTa p()m~cenog rna .kakv()ol~ znat~j<>.tn .neprijatnQB~I1;
zato Je nemqgulce da bl. neko dragovoljnostayljao
i zla kojima s~ tukovode pri S"l(()lJ:l odaQinmiupice
sUno izJ:nenjene. BoouCi ..da W nikalpiy bol i pi- nesto gorko u svoje vlastito pice., iIi seodriClloJp.a-
kakvo Zaliovoljstvo na ovom. syetun~ m00~ upp'- ~je stvarikqju mp:te pQStiCi a k9ja bi doprin¢la -
nJegovom zadovoljstvu i p<Ne6alatnu sVeCli, izuze'V
286
287
kadri.m za najmanji stepen &rete, - Ocigl~ alaCe njil:lova uarosi
bitt i tamo ~ razld.clti kao
sto su oVidle, ~pak te nebeska :mana. zadovoi!j~ti
dokaz za to pruZaju,:>vakidasnje IjudskeZalbe: syi..
kOme je (ll!laj bol koji .mOffie'ntano Os~najg<ni svacije nepoe. Toliko on<l.Se111IJOgJ.,eSnQffi s'l.ldeil1Ju
()(! svih, i svi uzbudeno vi eu : "Sve pre neg0to! •.
Nista nije talro ne.tJ<ldnoSljivo kao to stosadl :tr- .
o sadasnjemi bUduCemf:8dQiVoljstvu i bQNkad
ih uporedujemo II1edusobno, smatrajuCi Q~utno
pini!" Stoga BU svi nasinl\Porl i misli U;S:rh¢reni £:ao buduce. ' . . .
na to da s~ resimo sadasnjeg zla, jer to nim,je 66. U posmatrq.nju posledicCl. radnji.- II. ::ito
prvi neophodni usJ,ov srece, pa Illa sta doSlo :pqsle se tiee stVarl koje su dobre Hi zle. po syojim po.-
toga. U svom afektu mi misli mo dlB. nista ne m&e
biti veCe od nepJ;1jatnosti k()jutilko.teSko OO€CaIno
sled!iClml<l' PO tome !ito su k,adre da.nam u budup.
nos~ dJomeslt zlpili d~bl'0' mozemogresiti u fll.l~
pa ca£: l1i jedt1all:o njoj. A' PoSto odricgnje ()(!'<;.<l~' denJu na nekoUk() nacina.
dJovoljstva koje na1Us~ Sfda nepOISredno pplZa (I) !{ad .smatramo da iz njih n€ce. pmizi¢i to--
predstavlja bol, Cesto i vrlo velik· bol, i poStomim liko zIa koliko stvarno. proizlazi. • .
zelj,a v8trenO tezi blislwm i priv18CnQmcilN, nije (2) Kad smai;tamo da pcsl",dica, mada znaeraj-
eudo sto ta situacija delu,je na isti n,aCin kao i ~l, na., ipak nije sigurna, tj.da iStvarmoZe ispastii
i umanjuje u nooam miS!ima sve buoooe stya¢; drukCije ili da. je mo.zeIDO na nekinacm izbeci,
terajuti ;p,as tako retL slep? u svoj <;.<lgrljaj . n'f primer raddnoocu, vestinom, promenOlIn, kaja-
65. Dodajmo joS da jE)od\Sutno dobra <ir1.1- njem itd. Lako oi se IThOlgio detaljno dokazati da su
gim reCin).a, bu.diuce tlZivanje...,.. nar08to.akoJe topogresni nacini sudenj,a, kadbih sam<> hteo da
tako <1a ga nll slabo. poznajem(), retE.:o l>adkadto ih pojedJina:Ono opsirno ispitujem; rio jacustavij;i
da se suprotstavi makakvoj pristltnoj neprijatnOi- :>amo opstu primedibu da POIStUpamo veomapogre-
8ti, bila da ova proizlazi odbQla iIi od zelje.· Jer sno i ner~o, ako odibacujemo v~edQm6za
veliCin<i tog dG~l"a nije niSta vce6a, oC!lonogSto cE;l11o v9Ij1;lmat1jeg; i to na osnovu .nesigurn(lgnagada'-
stvarno okusiti. kad gabl1cl!eInOuZivali;. Zi;ltoga
en()
nJa Ibez dovoljno ispitivanja, ne uzimajuCi uob-
IjudQ clbi ja1ro . po~juj:u i na .njegovomesto zir vamost predmeta i potrebu potpuno tacnog
stavljajll 111a koju prisutn'uzelju, mis1~itl sebi , -.'"",,;,
:' ' ';' suda. Mislilnda .to svakomora priznati, naro6to
daQ[lo kad pOstan,e :praksamozda nece odg'9ya- ak?POgledaiWi'cesCe uzroketakvog pogreSl1og $.U~
rati opste plIimljen om su'!.lJl.l ilimiSUenju, jersu
eesID videli da.neSfmo 000, s~s'l.l<:1n:'ugi uVceliea-
denja,. od ikojih 6u sadneke navesti.
" 67.. Jjzrocitoga: . I - .neznanje._Ako nelm
vall, vec i 0iLl0 U iSemu sunekovreme i sroni tlZi- sudi a dia nije pcibavio sva obavestenja kojamoze
yall sa velikim zadovoljstvom i rado$Cu, p(liStaje
kasni!e hljutavo iii odvratno; zato ne IlaJaze ~nje. da pribavi, (In ne mozeizb€ci pogre.sn9 sudenje.
mu msta zbog cega hi treba10 d,a napuste sadasrije U:Nesmotrerwst, - Kad Covekprevidi iQil10
uztvanje. No oni.i})8kmoraju priznati dajefu 8to :ina.'J.'o je neko~fektivn<.) itrenutaCn6 n€fZ!1Jlil>-
pogreSllin naCinsudenja' u odnesu nasreCu tl bu- nje,ikoje zavodi naS SlUdisto 'Irao i emo prv(). Jet'
clJucern zivotu, senJ,ako h06eda k;aZuda bognjje Bu/ienjElje tako r~i uravIl0teZavanje ra.e-una, odre-
:itad<iT aa usreti one kojimaje to namemo. JelT .po- divanje na kojoj str'ani se nalazi •debalans.. Zll.to,
sto 't9 si;anje treha pO!l1jegovoj n.amer:ida b'\lde ako se jed!l1a iIi dlruga strana racuna pp'Vl"SIlO zbrza,
sre6nO,onosrvakako mQll'a da Ibude takvoda zado- tako dacoye~previdlii izostavi nek:e Spme, k01e bi
VoJ;ji svaCiju ·z€!lju i pr6htev-; makarpre~tavili JllJOlt'ale uci u zbir, sud kioji iz toga proizide bic.e
290 19"
291
isto tako povrSan kao -cia je. dones.e;n 1.1 potpunom
neznanju. NajcesCi uZl'Ok fukve povrOOQI'lti jesre i ~ri~aib:xost koju. ana. ,izaziva (pokazujuci imda
prerezan utica} n¢kQg momentanog zadovaljstva ill u stVa:r'l :r:~u sl'€C1ll), oni ne gledaju riis1",<ldalj.eOd
bola, pojaean Zlbog nase slabe, .stral3timapodloZne tog~! 1 njIhova volja se ne OOluCuje ni na kakV'u
prirode na koju najjace <J:eluje 011o, sto je upravo akCIJU koj= bi tr8!Z:ili neko dTugo poznato ill sa":
prisumo. Da bismoizbegli takvu p0vr-snost, diati g~t;dar:o dobra. Mi Mime Vidlmo dia ne moZemo
su na.rrJ, razum i moe shvatanja; treba sarno 4a ih :-U:1vatL mnoga dobra, vee jedno iSkljueuje drugo;
pravill10 upoj;rebimo, 4a istrazimo i viditnostvar, 1.•zato ~:neravamo naSe zelje sarno ka 9 nim Vid-
pa tek onda 0 njoj sudimo. No shyatanje bez 1310- IJlvo ;reClnl dobrima koja smatramo neophodnim
bode ne bi slu~lo ni.cemu; a i &1ob~a bez shva- z~. srecu; a ako mislimo da mozemo biti sreCnij bez
tarija (kad bi to megIv hiji) ue biznacila nista. PJlh,.o?a. na. nas ne deluju. To je jos jednaprilika
Ako covek vi!dusta ce rou· <lloneti korist iF stetu. u kOJoJ IJudii InDgu donetipogreSan sudako ooen e
sta ce ga usreCiti ili unesreCiti, a nije kadiar da ~a za njihovu srec-u nije potrebno nesto ~to stvarno
uCini je4an korak u pravcu toga· iIi daijeod toga, ~este potreb:r;o. Ta pogreskanas vodinakriviput
fita mu ()Q1davredi sto to vidi? A aka je nekom ~ u poglediu l2Joora dobra kakorne teZimo, a cesto
slobodno dl!l. 1uta po potpunoj pomri.'ini, je Ii ta 1 u po%lediu sr.edstava za njegovo postiianje. ako
njegova &1oboda i8ta holja nego da bude uooen taInD se :adio ud~Jen?,m dobru, Ali mana'koji.'naiSin
amo kao mehuric na vetru? Aka coveka pokrece da cDvek gresl, bilo time sto vidi dobrota:mogde
samo neki :>lepi impu1s, spoljaSnji ill unutrasnji, ga stvarno nema, ili tim~ sto zanemaruie Mka
to malo menia stvari.. Pre:rnatome, prva i najveea sredstva za njegOVQ postiZlinje misle{i .da. ~i\SJ.tp6
u'potr(Olba slobode jeste u· tomeda spreiSimo· slej:l'll trebna, on ce pri~ati da je pogre,sno sll cUo onda
p!"enagljenost; slobodu mot'amD naprvom m~tu kad, pr?JTIasi ~voj veIiki cHj - sreeu. Njegovc>j po-
!kQ!!'istiti za toda stanemo, otvorumooiSi, pogle- gre:snoJ od[U~I doprinosi i s.tvarna iIi tobaznjane-
dam.o oko sebe i sagledamo po",lediIce onoga 8to se ~god~os~ 01ll~ J:"?dnji koje Btl sredistvo za tajcilj;
spremamo da uCinimo, onoliko· koliko· to zahteva· J€T IJu~ma;l,Zg!edJa besmis1eno da U11,esreSavaju
ZQ<tcaj p'l'e'dmeia. Ovcle hetu dalje ispitivatikoliiko sePe ra,di s['eCe, 1 zato se nerado odlucujuna. takva
ponekad dioprilnose pogreilnom sudenju lenost i ne- s.redstva.
mar,strast izestina, uticaj mode iIi· stecetiih lo..~ih 69. Mimo&emo da izmenimpugodnost Hi n~
navika. PomenuCu samo joo jednu· wstu krivog ,!~odnost stvan. - Zato U veti 13 t<Jm stvari treba
SU<l1a koju je, mislim, potrebno pomenuti, zato 8to ~os kao posJednjeposi;avitipitanje: InDze lieovek
j,e moibda nedovoljno zapaZena, iako je vr1Q< uti- lZme!'liti ugodn<Jst iIi neugodnost kojaprati neku
cajna. rad~JU? ~as~o je da u .mnogim slueaje1rim8. on to
68.Pogresan sud a tome .sta nam je potrebno moze. LJUdi ll1Ogu. ~ 1 treba ..,-- dla pqpraye. svoj
za srecu. - Nema nikakve sumnje a toone 4a. svi llilrus, dia dadul.1.k:usnost OOorne sto je U iStvari iIi
Ijudi zelesreeu; ali, kao 8tl) smo vee primetiJi, .ka<:l. ?O njihovom misljenju nema. Duhovni ukusi
se -rese bola oni su obicnospremni da re Z1idoVQ<lje lSo't<? ~u tab? r~liciti ikao i tele&ni, i isto tako mogu
bilokll.kvim zacJicwoljstv?m lroje inl.
je pri ruci. ill hl.!ti l=enJen:-; pogreSno je misljenjeda IjUdii. ne
koje im je mvvik.om omile1o;. i. pooto 8U 13 tinl s;reCni, mogu pretvonti nelag<Jdnost ili r'avnodusnost 'Q po-
8ve .<lJokiintu srecu ne pore.metj nejta. nova ze:tja gleclu neldh radnji. u zadovoljstvo i ze1ju.: onito
mogu, aka sarno hoee da uCine sve sm je 'Q njiho-
292
293
voj moo. Katkad je za to potrebno sarno dobro
razmislitio stvari..; a u veCini slueajeva to seInoZe
POsto su moct:a i opste rniSljenje u¥eli kr,ive poj_
mov~, a V81>Pltar;je· i. na;rika rdave obieaje, vr'ed-
pootiCi rad01ll, rnarljivoSCu i navik01ll. Covek :moze nooti stvan su tIme lskrivljene i Ijooski ukusi. is-
zanemariti hleb iIi duvan zato sto su mu raVlli)- kv~rem. Treba sepotruditida se oni poP-rave' a
dJullni iIi neukusni, rnada mu se kaze da sou kori..sni ~ l~e::om naviika menjaju se i na.sazadovoljsttra,
za zdravlje; ali ako mu ih um i razmisljanje pre- n:
1 1 S?~,:mo uikus za ono sta nam je potreboo za
poruce, onCe poo:ti da ih ~1;L.sa p;;; 6e naei ?a s.u erecu iJi sto ~. ~odd. k n.j.oj. Svako mora pciznati
ukusni, ili ce navikom poStlCl to lSto. SasVlm J~ .00 mOlZe to ~=tl; ?' kac! lZgubisreeu i kad ga sa-
>
296 297
je tffiko tvroiti da je ona izmedu te dive styari,
tj. neposredno posle suda razufuaa pre odJl:I1:ke nom stariju. TIt cpet, ako moju ruku zahvati neko
volje; jer odluka volje neposrednosledj sud ra- konvtiIzivno kretanje, i to kretanje ukida ravno-
zuma, i zato stavIjati slobodu u neku ravnodustiOst duS!l!OSt' delatne sposobnosti, i ujedno moju sl()-
pre rnisljenja i sUdenja razuma ZIiaCi po IIlQm mi- bodu; jer ja tadJa nuino moram kretati ruku. 1J()-
sljenju stavljati je u stanje mraka, u kOmeje ne dao sam sve ova santo zata da po~ dJa se slo-
mozemo ni videti ni neSt<> 0 njoj reei; ili bar stav- . bOda po mom misIjemju sastoji u ravoddusnosti
Ijati je u subjekt koji jenesposoban za nju, jer sarno u tom smislu. i hi u kakvom drugom, stv·ar-
biee moZe posedovati .sLobodu sarno kao,posI.edi(:li nom ili izIrl1S1jeh()lm.
miSljenja i sudenja.Ja nisarn naroCito suptilan u 72. Istiniti pojmovi 0 prirodi i ops'e'gu slobodle
izrazavanju, i zato pristajem da kazem, zaj~dno sa od roIikog su znaeaja da senadJamdace mi se
anima koji vole da kaZutako, da se slobodiasastoji oprostiti ova,digresija, ukoju sam se upustio sarnO
u ravnodusnosti; ali tonij~ ravnodusnost, kojapi zato da bili bQ<lje objasnto te pojmO"lre. Po ovo=
os.tajala pasle suda r azuma, iIi posle odhikevolje,
i to .nij:~vekova ra'vntodusnost (jer Cim je on
mom naCinu. izlagahja bilo je pril'lodno daideje
volje, hteP.ja, slobode i nuznosti udu u avo poglav-
,oceru.o sta, Je za njeganajbolje - da,cini ili ne Ijea moei. U ranijem iz,dianju ove raspraveizneo
cini nes!<> - an vise nije ravnmiuSan);vec je to S'am svojeJ:nisli 0 tim stvarima prerna svom tar-
ravnodusnost covekovili delatnili spDSobnCJSti, lmje dasnjemznanju iumenju; a post<> viSevolim isti-
i pre i poole odlu~e volje ostaju • spooobne ,dade- nu nego SW< obozavarn avoj", vlaStite teori
je, PI".i-
znajem dla sam:, sadau pone izmemo misljenje,'
luju ilida se uzdrze od delovanja, tj.ust,anju :Kloje
nek<>, ako rou se taka svida, roozen.azv.ati"ravoo-
Oem
jer sam., bko mi seCini, otkrio neke razloge zbog
dusnost"; i coV'ek je slobodian do one moce do ,ko]e kojili sam to rnO['ao uciniti.U tomS:vmnprvo=
dopire ta ravnoo!US!l!ost, i nlsta vise,. Naprimer, jll, pisanju ja sam objektiVno i bez pred't'asudasledio
sam kadar da poilrrenemsvoju ruku" iIi da. je os,~ istinu, pama kuda m:eonaoovela. Ali pa.Sto rtisa:rn
:vim u mhou; ta delama moc je r<lvn{)dusna l.i po- tako ,taSt d8. bili smatrao sebe nepogTeSivim, hi
gl~u kretanja iIi nekrretanja ruke;ja sam dakle tako neaskren da bili skrivao, svoje gresb~ od swa-
u tome potpuno slobodan. l\IIoja volja nareduje toj ha dane pokvarim, sebi reputaciju, nisam se sti-
delatnoj sposobnostirla miruje;jasamipaik slobo- deo cia objavixn sada ove stvari, do kojihsamdo-
dan, jer ravnodusnost te moje deIatrte sposobnosti 840 strogim,preispitivanjem prvog teksta,' Nije ne-
prerna delovanju iIi nedielovanju ostajei dalje-; mogueeda ee neki smatrati ispravnim one moje
moja moc pokretanja, ruk", nije ni:malo oslarpljena prr,-ve pojmove, neki (k~o sto se vee dJesli.lo) ove sa-
odlukom volje koja zasad nareduje mirova.nje; ra- daSnje; a neki ,ni jedne ni, druge. Necu se nirnalo
vnodusnostte moei pre:rn.a delovanjuili nedelova- euditi takvim razlikama u miiiljenju ljudi; jer je
nju ,ostaje, ista kao i pr""stoCe se lako, pok~:zati nepristrasrto izlaganje razloga uspOTllim pitanji-
ako joj volja, probe radd, naredi suprotno. Ali aka rna zaista vearna retko, a precizno izlaganjeap-
mOju r,ukU zavrem", rnir0val1.jaiznenadauhvati straktnilipojmova veama tesk:,o" narocito ako" je
n.
gT.c, e ma .vise ni ravnoduSnosti lielame spos<:>!?no;. iJ.~ta duze. Stoga bili ja bto i te kaika zalivalan. sva-
kJome ko' bi~na ovim ili nekiln dlrUgim osniOvama,
sti, m m<:>J", sl(l>1:>0de; ja l..l tom pogledu yise nisaI:\l
slobodan, n€®o JIUZno moX'arm. ostaviti ).'1,lku,'Ll !nix- resiopreostale teSkoce - ukolilro ih joS iima - oko
pitanjaslobode. ' ,
298
299
Mor:tdaneee. biti na odmet i mozda ce nam dUsobno koje poeemo. OVie napomene :rnogtln<UI:1
omoguciti da steknemo jasnije pojmove ° moCi pomoei dJaneupadJnemo u greSkle u vezi...S1l moCiIIla
ako pre no sto< zavrsUn QV)..l glaV)..l razmisIimoInal~ i delovanjima, u koje nBS .lako m~e zavestigra-
pa-eciznije 0 tome ilta je to delovanje (akcij~}.Re~ matik~ j. svakidasnji naCin govora;jer' glagoli k?je
kao sani ranije da u nailim idejamapostoje sa:mo gramatieari nazivaju "aktivnim"he oznaeayajtt
dve ~s~delov~ja,tj. kretanje i misljenje. 'U uvekaikciju; na primer, tvrdnje "Vidim:t1'1'€Sec ill
stvar'l, l&..~o. se 1 jedno i drugo naziva dJelova- zvezdu", ili "OseCam toplinus:un<:a", i~ suiz,-
njem", aloo pOlbliZe pogledmn.{). videeemo" da oni raz€nee aktivnini glagol.ill1a, 'Uopste ne <j'Z.na.c-aVl;tju
nis'll uvek pas to. Jera'ko se ne varam,ima.slu- neku moju akciju.1r.ajOffi bih ja.<le-IoyaQ OOi(eSUiP-
eajeya obe vrste kQji ce .$1e, ako ih dQJbro. razmo-- stancije, vee sarno mojeprima.nje idJejasy€>tlosti,
tr'imo, poik;azati kaos1;r-asti a ne delovanja, ipre- dkrugiine i top1ate, u. kome j:ani~m dielatan, vee
ma T.orne prosto kao ucinci P<J.sivnihmo¢i u. sub:- prosto pasivan, i kojeCak, Ukoliko sUrrrl0ci iIi
je.~~fm:a k?ii ,se ?as na o~nOlVUnjihtobozesmatraj~ telou odredenom polozaju, .ne ]'llogu izh¥i.. Al~
ak~vmm CllUOClma. U tim slueajevima supstan9Ua aka oikre!lem oCi. na drugJlstranu,iIi ~~neIIl
k03a se krece iii misli dobiya P9dlsticaj za to svoje telo i:z domasaja BunCanih zraka, ta<W. sailTl styaljl.lo
delovanje i;kIjui:ivo spolja, i tako deluje samO na aktivan~ jel' taala stavljam. sebe u ktetanje IX> soP- .
0S!"10VU svo3e. sp0801bnosti .da primatakyePDdsti- stven()!U izh()lI'11i pomoCu]'ll{)eL koja S€' .narazitt
eaje od SF?ljaSnjillaktivnih Cini]aca; a to nijeu meni. Talkv? deloeval'lj'e .jePro.i:zv0daktivlle ~.
p:avoffi sm~lu a!k;tivna moe tgg subjekta, vee. sa.t1:1JO 7~. Tako sam etoukratko opisao t;la.seorigi-
n1~~a _J?R~lv:qa .sposobl'lost.• Katkacl..opet SUP6tan- nalneideje iz lrojih izvodimo. Bye-ostale, od 5,ojip.
ClJa ill Clmlacpokrete.sebe. l'la. delovanjesvoj{)m 81.1 sYe pStale sastavIje.ne. Ak91?ihpqsi!Uatpaop:ve.
s~tvenom snagom;to je aktivna moe u· pra,vom druge k~o filozof, ak:? bip • ispitiv;;lIOodJ k~h.
smislu. ~vak~ modifikacijavpe1r.e Supstal'lcije k<>j<ldn UZl·Oc~a zavise i od eega s,u naC:injene, verujem da
0I,ill P,;:X>lZVodi. rna kakav ucrnaknaziva Be ,,4elov8,:- hi se sve mogle Bvesti. na vr10 !nali broj prirnaJrnih
nJ€'Il'l ;. na prlnl;er, ne~ Cyrsta.supstancijasyojim i prvobitnih ideja, tj .. Il<iprostiWl'lje, evrstoCu, po--
kreta:::N:n: dJeluJe pa.culne iqeje neke drtlge .BUp.. k.retnost odnosno' sposobnast •da budu poktenute
sta~crJe l~l ill menJa,. 1 zato ml tU.]'lloc!ifikaciju .kre- (idej,e kqje primamoCu1imaod tela),! pe:rceptiy.,.
tan~a naZlvamo ,,<1~IO\;anjel'Il"'A1iak:o je kJ;etanj~ nost, odnosno moe opazanja iIi misljenja, i p0k!'e't-
tecvrste .supstanCl]€ lzazyaonekispoUa!lnji eim,- IjivD6t, odnosno moe kretanja (koje.dobivamo r~
lac, ()(ll.da leta u stvari BamO tfpljenje.• ~toIne f1sksijorniz S"l;'og dub-a): .Mol.ir.n dia Im .•Il!e dioPusti
ne1TIaju a!k;tivnu. moe k;retanja one sUp-stancije kogJ da uP9treblja,yall1.te clivenoye ~ci, .4a.1lJ€ bih.uP9:-
ne mo'gu same lzazvatl kre~!l.,nje u sebi iIi u ne~oj treblja,vaoone koje su dvosmis1ene"te da takoiz.,.
begne]'ll opaSlnost odgreSaka.:Ak;onab:rojenim ide.,. ..
~r:ug~j sUPStanciji k{)ja mkuje.. pliC110 j~ i. Sl;tlni':
jama dodamo j~ pos;tojanje, trajanjei~oj(kQji
slJenJ,::=,:sposobuost primanja icl~jaili lITfsli pu- pripadaju ijednimai .dT'ugima), gobili srn.oVe:ro-
tem ·drelovanja n~ spoljl;tsnje supsi:a.Ilcije. .nl;tziya vatnosve originalne i<ieje od kojih zaviseos<tale. J.
Be ,:~~misljenja", a Ustvari jetosamopasivn.a Smatram, n~,da pomo6l. njih lThOZemoobja"
II).OC 111 SPOSOibnost. .AJctivna moe jeak? srno kadri sniti prirodu bpja,~ova,u1t:u$a, mirts~isvih
~ pO sopstvenom izbO!!'u iznesemo na sv:etlosiide- drugih nai'iih id~ja, kadpismo. samo1JU.a1i ci?voJji!').o
Je koje niSU bile na vidiku, i da 'Uporrollj~ome- iZaStrene spooobnosti cia zapazimo razliCita modi-
300 301
fikovaiOOprostir<illlja. i kretanja. onih siCuSnih tela
irojap!'Qjzvodie u nama te ose!Je. Ali pOOto je moja ~ cd p!t'OS.tih }d.eja iste ~te. PQsiJo su ti me-
.nameia da iSlpitujem samo (JJlO znanje o. stvarima so~ti. modJusl uJednO kombmacije taJk.v.ih ideja
Ikoje duh stiCe pomoeu onih ideja i po-java kiojeje !roJe ne smatri.\IDO za karakteristiOne ooznake rna
od boga os:posobljen da prima, i aa istrazim kaJkO kakvih ~ivih .biea sa konkretnim po.stojllinjerrn, vec
O!l1stieeto znanje, a ne uzroke ili naC1n n:astanka ~ odvoJene 1 sanlOSta1he i4eje k,oje dUh $astav1ja
tih pQjava, Ja owe· neeu filozo:fs[ci isilr'azivati·po- uJedl1Jo, o!lli se pQ~(l1ll1ie razlikujui od lrorp.pleksn:lh
jedfnaCni. s~tav svaikog tela i poredalk njegovih ideja supstancija,.
delJo.va, pglllDCu kojeg ono.D.1JOZe· da izazove 1.1 lla- . 2. Proizvodi ih aUh. - Iskustvo nam pokazti.Je
ma idejeo svojim CliJ;nimkvalitetim:a - jer to: bi da ~e dJuh u OOnOiSill na svoje prostE.';Jdejepotpu1'1O
bilo iluprotno cilj1.1 (JIVog <lgleda. Uto .ne6u dalje p~van, ?a' sve one dolaze iz postojanja i d.eloviJ,-
1.1laziti, jer je iO!i moju svrhu dlQlvoljno .dJaprim.e- nJ8, sf:vaa;t, onak:v'e.fmkve mu ih pruzajll. oeet i r€,-
tim da zlato ili s{11ran izazivilJu u n aIIla ideju fu- fleks~J.a, I d~ on mJe. k;~ar da sam, Stvoori,nijednu
t{)g, a sn€'g dli n;l1eko ideju belog, i dla to Pqllti~.e .orl nJlh. All ako pazlJIYO posmotrhnOI idejekQje
mo. 'P'!'{)sto··Cul=. Vida,. bez. ikaJkvog ispirtivanja sam. na:;w.a;o "m<;'Soyitim modusima",. i .0 kojilna
pm'etka delova tih tela, ili dblika i kretanja de- sa~a govo~o,Vl<iecemodajenjihovopQiVeJklo 8,a-
11ta koji iskafu iznj:ib.dJa 1Ji u nama iza.zvali te ~Vlm. d~ClJe. Uprav1j'eIljutih lrornbinacijaduh
osete; nokad bismo i po~li dalje od $amili, ideja oesto •~:-,jeaktivllU moe; jer pOiSto Se s;n,abdJeo
naseg dUha, ihteli da ispitamonjihoveuzroke, lIli p.rootlm.r.deJ.a;ma,O'Il moze da ih sastavlja na raz~i..
ne bismo mogli zarmsliti da. cuJni predme~i iza- cIte nas:me 1 ~o stva,:-a mnostvo, komp1eiksruih
zivajuifieje u nama}l0tm0Cu rna cega drugog,S'e:rn ~dleja,. ne.lstrah~juCi da Ii oJJ.: Inogubiti tako SPO:"".
pO:rnoeurilZliCitogqbima, obli!ka, broja, sas.tava i Jen~ ),U. przroiC.li. Zato l'le, IDlSlim, teildejeizovu
kretanja svojih n~limetJnih oolica. :,pO:Jmoy:~ .~ qa fm je. P?J'eklo i stalno posto-
JanJe. V!lSe 1.1 IJudskUrnIDlshma,nego u r~alnosti
stv~; i kilo da, je zll.stvaranje takvih id1eja do'"o
G la 'l) a XXII vo1Juo da ~. sastavi njihove delove tako da oni
o MESOVITIM MODUSIMA :t:md:-, dosledne oeliJ;le. uraZl.!'nlu, ,1?ez obzira.da Ii
lrnaJU ne:k;o stvar:nopostojanje; iako ja: ne poriiSettn
1. Sta StL .mesq'l)#imodusi. - POiSto saniu·· dla n:e,ke ~d njih. m0g'll d'9Iazitiiz~matranja i od
preth{)dnim glavama raz:matrl.\o proste ·modl:iSei postoJ8n.Ja , azni!1 prostlih klJeja .isto ouako~ombi
dJao neokoJi:ko prlmera za nake najvaznijemeUu novanih ,!kako ih je spojio razum. NapWim-er cO'"o
njima,da bih pokazao sta BU 6ni i Ikakoih dobi"" yek k9.ji j e ~:vi stvOOo ideju 0 hiJpolJrriziji, ~gao
vam6 - sad treba' darazmoiJrimo ortostonazivllfuo J~ da Je doblJe p';osmatranjemneokogako- je poka-
"meOO\r1timrnodusima": a tosu ()l1e'kompleksn~ ZJ.vao dob,e oSOlbme kojestvarno nije irnao;1.\ m o...
ideje koje02naCavamo.imeni~"obaveza"~"pij<l~ gao je ~tyoriti tu ideju i. u svom dtuhu, bez; ikllkvO~
stvo", ,,1a.z" ~td., i k.<>je sam nazvao "me's.oviti :rnQ" ~<:ra. ~er.oCi~l€dno Je da Ilu U poCetku po.o;:.toj8nj~
dJusi"zatiO . 8to se sastojeodkombinacij{i PrOiStih J€Z~a 1 1J<Udsk;ili <:h-ustava lTIlloge Od. jjh i<iej,a,koje
ideja razliCitih v:rsta,da bisrn0 ih tako r~lilr.?v<J1i su jJile posJedice pa;eda:k:a, stvo/eIDh mequ njirna ,
od onih j·ednootaVnijih m0diusa kojj. se sastoje IliUZ;l1iO m~:ale. pooto]ati u duhovima pre nego. ,810
SiU postoJale 19de 'dJmgde; i da su :mI1t)ga. :iJmena
302
303
koja oz,n,aCavaju te Ikompleksne id;eje hila u u;po- CavaJo on'll prvustvar, dok Se dJruga oznaCav~
trebi- aprema tome SiU i te idejebile stvorene wenom "oceubistvo", ona prvase ne smatra pel-'
- PTe no !ito 8U iJrombinacije koje one =naeavaju jedinai:nom kompleiksnom idejom ni drukCijom
uop!ite pootale. vrstorrn deLa nego ~to je ubistvo n€!kog rnladiog lli
3. Kat7~ad ih mo~emo dobiti objasnjenjem nji- ma kakvog dirugog coveka.
hovih imena. - Zaista, sad kad su se jezici tazvili 5. UzroksttJaranja mesotJitih 'modusa. - :Kad
i kadoni obiluju reCima koje oznaeavaju te kom:bi- bismo istrazivali malo dalje i pogled;alista je uzrok
nacije, mi mozemo dobiti te lrompleksne id-eje prO"- da ljucii prave odinekih kamhillacija prostih ideja
sto putem objasnjenja izraza ikJoji ih zamenjuju. posebne i takoreei utvrdene modluse, a zan,eIJ:JarU- I
PoSto se one naime sastoje od: kombinm'anoR Siku... ju dirug,e, koji bi PO prirodi stvari mogli isto tako
pa prostih ideja, mi moiemo, upotrebljavajuci re;i bin koIJ3:binovani u posepne ideje,vide¢ea;no. ,dct I
I'
koje zamenjuju te proste ideje, pret:st~viti te k0rn.- uzrokprodzlazi iz syrhe saroog jezika; jeT sV'r"ha "
pleksne Ikombin!icije duhu nekog. ko r~ume te je jeziika .da oznacaya ljudske misli i prenosi ih
reCi, mada njegov duili nikadnij'e nasao. te ideje sto btie od. jedinog coveka. drugom, i •. zatq l.i'LUdi I
u realnom postojanju stvari. Na primer, cov~ mo... obic!lo pr.'lye kOrrnpleksne m 1lSof!. sa .,.' posebni In
od
ze steci ideju () obesvecenju iii ubistvU pr6sto ti- imenima 00 takvih .~birovaideja ka..ll:Y7p.a.ic~<i~
me sto cemo rou nabrojiti prI'ost€, ideje koje ozna- upotrebljavaju USYonl. nacim.:c ziv()ta<isaobr.a.c~""
cavaju te I'm,a da on ni:kad ne vidi 11i jedno· ni nja,dok 0l1e koje re1;ko kad imajupriliku ciaupo-
dJrugo. trebe ostavljaju nevezane, bezi.rnemi koje bi ih
4. 1me povezuje de/ove mesovitih 1nQdusa 'If, ujedinilo; umesto toga oni;kad je potrebno'.i·pl'Q-
jednu ideju. ~ Posto se sva1k:i mesoviti. mOdus s~ sto nabroje imenakoja oznacavaju te ·1dJeje, radije
stoji odl nmogih zassbnih prostiliideja, jzgleda dia nego dta opterecuju svoje pamcenje imenirnakon1ro'
se mooe s pravom pita.ti otkit~dondanjemu jediJn-- pleksnihideja. koje ce retko .ili nil!.adimati. priliku
stvo, i kaJlro takvo mnootvomoze da st~i::'inj.a.va s3.l.'Il0 da upotrebe.
JOOnu ideju, kad ta kombinacija. ne p~toji uv€ik: 6. ZaStareci jednog je:zikq, ne=ju oagavara-
Iffi'o taJeva uprirodii.? Na to ja odgovaram: Jasno je jucih u drugom. ~. To nam pakazuje zaSro sed,o-
cia on diobiva to jediinstvo mom duha kojim duh gada d a u syak<.:ltI),jezilq.l. posj;o.jemnpge poiedi-
spaj.a te ralZ1:iCi<te ~e idejeu jedno i pQll:i11je <lia 1l14cne reCi kojese ne . In0gu pr~yesti nijedJn~.
ih smatraza jedny korp,pleksnu ideju, saCinj~nu rec;u nekog 9-rngog jezika. Nadme:,zbo,g raznih
00 tihde1ova; a oznaka tag jedimstva, odnosnoono. obicaja, cudi j moda jednog narc.x'!a, n,jemu postaju
sto ga po opS~em miSljenju stvara, jeste ime koje pOitrebne i bliske n.eke kombinacijeidej~k?je neki
s€' daje toj kombinaciji.Jer Ijum oIbiCino sreduju olrUgi narodi nije nikad .imao priliJIse da styori,l'rl()-.
svoj zbk raznihvrsta m Ts6"\7itih. modlls/t . pomoeu zda c?!k ni da zaJpa2Ji; njirrl,a.· 00, nan:avn(), dai't i
imena koja im daju, i iZiUZev retlkihslu.eaj~va pr1- imena, da. bi se jzbegladug~ Qpislv.anjasyil.-
-zl1iaju kao komplelmne ideje sarno one·zw()ye pI"()-' Ikidasnjih stYarl' i tako (me P'OStaju · kom.P1ek'$ile'
stili ideja za lWjepOSboje ime-n!i' Talko, urbijanj€, idleje u duho'lirna tog )J.m'0da. N4 prim~,zagrcku
iIl'ekogstocca maglo hipoprirodi sacinjavati jednu rec <',d: Po;KlOP.6~ i rirnskll proscriptio u<1lrq£l1;r;n
lkomp1elmnuidJeju iato ka,o i ubijanje n~ij€goca; jezicima.nema. imen;akoje bi Un tacno(ldgo-.-
aJi POSt<> nema riikaJkv;ogimena koje bi tacno 0iZlW.- vairalo, jer su one OZIrlaeavale ikompleksne ideje
304 20 P!on Lok 305··
kdje-ne postoje u duhovhna Ij'lldi drugihna~da, s~jati s".: zaje~o; a ako.se ~tpostavidasu id~je
Tamo gde nije postojao ta;kav oibicaj, rije .~QS~j~O' tih ra>?II1JI. smestene. u lJudsiknn duhovima, 0Ile i
ill pojam 0 takvhn radnJarna; ~ombmaClJe ,1dJeJa tamo ;maJ~ u stvan yrlo !l€odJredeno posrojanje;
kojestt bile ujepnJene itakl:? reel
SYezatn€ .zaJedn°' SItoga lh = rado vezllJ€mo za ona imena koja ih u
tim izrazima, nISU drugde bIle potrebIle, 1 .:zato u = izazivaju. .
drugim zemlj.ama nisu stVorf!.na ni imenra za njih. 9. Kak6 dobivamo ideje mesovitihmodusa. -
7. I je;;;ici Se menjaju. - To nam pok~je i ~~ tome, mi dJobivamo kompleks-ne ideje me-
razlog zasto se j€'Zici srtaLno me'll.jaju,zasto stalno soVltlh modusa 'na tri naCina: (1) iSImstvom i po-
smatranjem samih stvari; na primer, gledajuCi
stvaraju nove izraze a odbacuju stare.. Postopro- kako Be dva ooveika ryuili macuju, dobivamo ideju
mene obicajai miSljenja donoa€ sa sobom nove
rvanja iIi macevanja; (2) .izmisljanj€m, odnosno
kombinacijeideja, 0 kojima se nUZnoceBto misli voljnim povezivanjem vise prostih ideja u n aSetm
i razgovara, Ijudi'im, dla' bi izbegli dJuga <:Pisiva- duhu; na primer, onaj lro je izmislio stampu iIi
mja pridaju nova imena, i t!l!ko one postaJ1Jnov~ bak:ro['ez, mmaoje in1:!lti u svollI dub'll idieju 0 tiIn
vrste }{ompleiksnJih mqdusa .. Koliki br'0j, ra;zIigtib, sJ;~:ou-.ima~~e no' sto su Me postojale. (3):, Najobic-
ideja biya r;.a taj nacin ()Ibuhva6en jedr;im je<'fu.1.jm nlJI Je naC1l1 kad nam se objasne imena radnji ili
kratkim zvulwm, ikolikp se VI'~mena 1 (iaha ti e rn pojmova koje nH~a,dJ niS!IIIO videliHi IIe mozemo vi":'
usteduje, tp m02le lako videti syako,~o lje na Pt}- ?e!i, i kad nam se ideje koje ih sacinjavaju nabroje
mer potrudli danaibroji sve ~deje kOJe-,obllhya~aJu :: t1me tako reei predl3<tave nasoj masti. Nairne, po-
reei "pomilovanje" iJj "priziv", i po~a <:lJaop~no sto smo putem os,eta i refleksije stvo.riliu duhu
predstavinekome :,?:nacep.je. jednogili drligog od ta ~alij1U prostih id1eja i navikom naucili imena koja
dva imena. Ih ~~enjuju, mi mozemo pomoeu tih imena pI'ed-
8. Gae postoje mesoviti modusi.• ~ I Ctt a1ro staVlti nekom drugom svaku kompleksnu ideju
°
imati prilike dJa govorim tome opsirnije kadbu- koju zelimo dla zamisli, i to tako da onasadrZi sarno
one pI'oste ideje koje sunjemu poznate i. kojima
dem raspravljao 0 re(,limai njihoVoj~potrebi, ipak
ni ovde ne mo!!Uizbeei da povodomimena meso- on daje ista imena kao i mi. Jer Bve. ~oll).pleks.ne
vitih modusa·.kazem ovoliko; posto S11. ti modusi ideje Iriogu se u krajnjoj liniji razJ:'eSiti u proste,
trenutne i prolazne kombinacijeprostih ideja k{)j~ odt kojih soU sastavljene i iz kojih pxvobitno poticu,
mada su njihovi nefposredni sastojci, ako mogu talro
sarno u IjUdskim duhovi
ma
imaju neko dlUze po-
stojanje, a i ttl postoje wk onQlik« koliko IjudJi da ih nazovem, mozda taikode kompleksneklJeje.
misl." Na primer, mesoviti modus koji se oena~varecju
",..... 0 !llJ'ima
.." iz.g'Iedad.a. su.s.amo nj.ihov.a·imena..
. . '. . '. . . .',... '.
••• 307
to s110 sam rekao vee d0Voljno pokazuje da je on.a
sastavljena ad! prostih ideja, i bio bih ~vredlj~yo pravili zakoni i iSJabo.s;u~bija}iporoci i nered. Bez
dosadJan svom citaocu kad bib ga !Uu~o.dalJ~ takvih kmnpl€Iksnih ideja. sa imenima Ijudllhe bi
podirobni m nabrajanjem svih prostlh IdeJa kOJe mogli ni dlDlbro sll.9bracati menu :>ohom; izato su
saCinjavaju tu kompleksnu; jer ~ on.sv~o!?o~ jjudi utyrdiIi imena i pretpoostaYili u svom d'uhu
i sam uraditi, na oroovu .onog st? Je vec rec€I)-0' utvrdene iq,eje 0 modusimaradnji 1<oji se razlikujti
lsto se moze uciniti i sa SVlm druglm kompleksnlffi po $vojin1 llZiroc.i!l}a,Sir€datvima, ciljevim.<l' sVl.'ha-
idejarna jer rna kako da ib sastavljamo i rastav- rna, ~errlU, n'lestu i. drugim uslovima,.kao i.9
Ijamo ;ne se uvek na kraju raz;reSavaju u prost~ svojim modma koje supo·trebne za teradn.ie; '.l1A
ideje,' jer su te Ideje jedini IJOstojeCi i mogucrn pr:tn.J,eT, smelOGt je moe. dapre .da:ugih .govorimo
Inaterijal naseg manja i mislj~ia. I ne t:.eba
d~ i cinimo onosto nam"Tavamo, ••~2: atraha ilizb tl":
njenooti; a (}rd naziyaju sJ.gur-n0st ugovc.TU . po":
se bojimo dia je duh zato ogranlcen !1a SUVlse mall
broj ideja; treba. da se setimo kak vu
neis:=rpnu ~a
lihu prostih modusa pruzaju sam? brol 1 .obl~:
sehnim imenem, :ITccppuaia:, dqk. ml·. opet .. na"
zivamo "navikom" moe iii spospbne'st cinjeuja
Lako je ondla zamisliti da. su !¥eSoVlti. }P?dllSl , k<:Jl bilo cega, .ako je stece'l1 <:l. ,.cestJm vrsenjem. iste
dlQpustaju mnoge kombmaclle razlICltlh pros.tih stvan;a ako j!') ta 11l\J'C brza i sPl'€It1lilW 4a sv<:ik:01n
ideja i njih0vili bezbr()jnih mQ<l:iusa, dlaleko od to&:a priJik{)m . prede u dlelovanj€,,' onda je nazivanlO
cia budu malobrojni i retki. Stoga cemo brzo u~ "sklctllost". :Na prirn.eT, m.r2:0:vo1jnost je siklonostill
deti da nike> ne treba da &e p(}ji da ct= mu mlSli dispozicija za Ijutnju.. . . .
imati premalen prostor i razmah iak? s~ one, .kao Da zakljucimo: akoispit<+rn.JO bilo kakve. rno.'
sto ja tv:rdim. sv9de sarno na proste l?!eJe, stec!')n e dUs€, al;:cije - nil prirn.€'T, raz!l}atranjeipristanak.
iputem ~ta i refleksije, i rame nJlhoye kom.- (akcije duha); iii trcanje igovp'r (a};:cij€, tela);.iJi
ibinacije. .•. ..., osvetu iubistvo (a:kcijg Jednog i dlrug,6,g):-vid!2,j
10. Na1viile se modijikuju kretanJe, m~slJenJe Cerno ~a su to samo . zbiro;vl .prostih .idgja,· cijiJ:I1.
i moe. - Vredno je pogledati koje se naSe pros~e au povezivanjem stvoren0 .one komple~ne Jdeie
ideje najvlse modifikuju,odl koii.h &~ pr~Vl naJ- kojeoznaca~amotim imenima. ......• .•. .•.. . , ' : ,
vise mesovitih mod'tlsa sa PQSebnlJ:111me~Im~. '1'0 11. Nekerecikoje 11,ai~gled o~nacavgju rad':
S!Uo.ve trl: kretanje i misljenje (a te ~ve IdleJe .~ nju, oznacavajusqmqnjen ~iCinak."Tl:>O!stojeIIYjc,
<lrZe u s.ebi sve akcije) i !l}oc, iz.koJe t,,: aJkClje, izv<Jlr svih radnji,siU1JS>tancijell kojima .f>.e nal=Ei
ikako se Jnisli, poticu. I{a;ko kazem, .te tp p~o:cte te~oCi kad ~la:ze u r~dhJl.I nazivaju se "uzl.'9'"
icleje -:- kretanje, mi,sljenj~.i moe ,-: 1)11~ su Il~.Jv,r.se cima"; a sup~tIlJ1cijE: .koje .se tirneproi?yO<ie, ()d~
lll()difikovane, i. od njihovIh mOdlfikaClJa nacmwn no~po prost? iclejek()J~ au vri3ernjem ·ID¥~.·u\,edehe
jeuajyeCi. bl;ojko ffiipleksnih11"!-0du ~ ~ebnJm
sa u n,eki PTectmgt,nazivaju ~ "IJOsle'~h~ama'~. Delo-!
itneniIn a . K~ko je, llalme, aktivnost glavpl p.Q.'3a~ tvornost kojpi;n. se piroizvO<ii n()V<'l supslancija iJi
~ov€,Canstva i materij~ koj(>ffi&e b;ave BVI zak~' ideja .naziva s? u, subje~t~ koJije v:r.si' d'adpja";
nije eudo'sto su razni m9duairnisljenj~ i. kretanJa a u :;\ubjektu . ~. kom~ s,e n€,~~.p;os,~ i~ja pioizvodJI
z:ipazeIrl,sto se irl'eje onjbIJ,a T~traJu, par,nte ilfmenja, ,;tl'pljepje"; i mada je ta del{)if;vori1.OiS~
iqobiyajuimena;kaq :tog~ ne blbilo, &tabobl se V€Oma raZnovrs,na, a njeni u{inci gotovo bezb'l'Ojnij
misJim da je ipak, kad se Tadi 0 ra0Umnin:f ,biOima;
.308
G I a 'It a XXIII
mozarp(:) shvatiti pr~to kao moduse miS1jeniEli
htenja'a u m;1terijalniln biCima, ka? modifikacije o NASIlVl KOMPLEK,S~!M IDEJAMA StJ1:'STANCIJA
kretanja. Kako kaZem, mozemoje. Z!;lmisli:ti s':~o
ikao jednu ili drugu od te dye styl\,1'l; Jer pnznaJem • 1. Kako se praveidejeo supstancijama.-P~
da ne mogu stvoritinikaltav pojam ili ideju 0 bil(l
kak'l0j dJrukcijoj akciji Jroja bi pr'Qizv?4i1<l, neike
st? d;ili,.kako sam vecizjavio, sticevelik broj prO-
sti~.1deJa <> spo~jasnjim stvarirrtaprek9cula; 10
ucir1ke; to je tako dalek,o od meg miiHjenja, shva--; s':"0Jlm sopst.;-'el1IDl radnjam~ preko refleKsije,·on
tanja i znanja i tako.nejas~o kao onih drugih pet :-"ledrn~ zapaza .~a neke· od .tIn pTOstih Ide.ill. 1.1veIt:
cuJa. iIi kao 8to su sli~.pcu idleje boja; sroga rn.noge ld';l Zllle,dn<>; posto se po tom pretpostavljada one
recl koje naizglecil izrazavaju deloyanje, u styari pnp.~d~Ju.Istojstvari, I pooto s,e reel Prilagodav'aju
'Uopste ne oznaeavaju to, ni biJo kakav modus o:p~ u:oblcaJe!Un; shvatanJin:a i prakticnoj· potrebi br.,.
randi, vee prosto njegov ueln*, za}edno sa neki:rp. :ZL.'1,~, t~ IdeJe; taik.ou~€dQnjene.1.1· jednompre<linetu,
oznakama sUbj~k1;<l. na kome ::;e vrsi, iIi uzroika koji nazIvaJu 5e J.edl!l1muuenom;inti. smOQhda ne-o-
deluje; na primer,. "stvaranje" i "uni8tavanje" n~ prezno sklom cia .:-,sv0.rn govoru i misljenju pO-
slldrze nikakvu icieju delovanja iJ.i nacrna na kOjl sma~amo to. kaoJednuc prostuideju, dokje tou
s.e ono vrsi, vee sarnO id~j~ uZl'"Oka i ~tvari koja je ~tvan. ~o:nb~nacija.od vise ideja sastavljenihu
UCinjen.a. Isto tak0' kad selj¥ kaze. cia hli3: dno ea
na i:z.-
Je?IIl?: Jerrm: kao sto sam rekao,ne nr,oZ€.Inoza.,.
zamrzava vodu,· onda rec "zamrzava"samo nuslitl k~ko bl te pros~~ ideje mogle I>!YSt.Cljati.same
gled! ozni3:eava nek? delovarje, a u.stvari teknje-- za sebe,.l zato po navlel pretp!lStavljamoneikisub-
gOY uCin¥, tj..oznacaya da je"oda, koja j~diotle stra.tum u komeone postoje i iz kojeg proizlazei
bila tecna, postala tvrda i. ~vrsta,a ne ukljui':u,jE! nazmrmo to "supstandja'" . •.. ,
nikak:vu ideju 0 deJovanju kojim je toizvrseno. 2. N,asaideja. 0 supstancijiu.opste. .- Ta.ko,
12. Mesoviti modusi prave sei od dr,.tgi"/l. ako: se bllo k<:.~aplta.kakay i:.njegov p()jam<>.Ci.-
ideja. - I.V[islim da nije potrebno Dida pominjern. S\~oJ su.pstanCIJl uops.te, yr.drece cia 0 tome nelIla
daialro moe i delovanjecine najveei deo prostih ::l!kakve <l.r:'ug"eideje osirn pretpostavke 0 IlJeCemll
modusa o~nacenihlrneri.imaf pi1'isn,() P?~natih Ijud- st~ predstavljapodJiogu. onih kvaliteta k{)jisu ka':'
skim d~hovJma i u~tima, ipak nl drugel?IPSt~idiej~ orr:. da 1.1 ~an:a proi~edu. proste ideje,·i· koji se
()bl~nO nazlvaJu ,,~.JICldJer1C1jama" (uzgrednim BVOj": .
i njihove k,().mbinacije r;tsu iskljuceIl~' Josrna.nje
ce, ItrisJim, biti potrebU'o dIS. nabrajam sve~~VI"-' stvima)..Ako zap:ttamo nekoga: "Staje predmet
dene me~Qvitemodl.lsei njihov~ imeIla. To bi znr u kome Je sadciana bcija iIi tezina?" ...... on ce moei
010 prayiti .recJ1ik od najv~eg <1e~~ reCi kojEi se .~ ~,dg;v: sa~o da ",11 to ;,cvrsti rasprootrti die-
. ' 0 bIS.rn0 ga zapitali: Staje.0' .stosa-
uPQtrebljavaju u toologiji, ~tici,. P!?G\yu,poijtici I OVI.
jos ne-kim n.aulmffia. 2,:arnoj\tSll.:4aSl1jU l';vrhu .po,- ~'Zi WJ:stoeu iPDootO[i1ost?",nj~tlnebibilo Iii-
trebno je saJll0 dia .pokazemkakve S1.\ k> i~eje f oje sU:.l~k&e negoonom ranije mmellUto rn
1roJl Je r~a~ da svet leZi na velikomslonu,p,akad
Indijeu'
naziv~mo "mesqvitiInm()diusi~a.",J.dl;k0 ihduh d9;. I>U ga upltah na OOmu ~toji slOinon "je odg'ovOrio'
piva, i-dGl S11 OItlesa&ta"ljerH~od I.lrC>Btih ideja'l';te-
cenih.putem qseta irefleiksije; a to.sam:,:r;~ka().J'lih, ,,~a j~~oj ve~oj. k.ornj",C'i";. ~ kad' Sluga dalj~
v(4 izvrsio. ... pntesnili da ObJasnl sta p(:)drlava tU pleeatUkor-
311
310
naw komplek:s:ne idieje 0 supstan~ija,ma" . :pored
onih p.t'ostih ideja odkojihsu sas-u.yljene, uvek
sad!ri.e i. netasnu ideju opecem eemu te i(jeje pri-
padta]u 1 u oemu susad~ne: stoga,kad govorimo
o. bilo kakvojvrsti.supstancije,. rnikazemo dia je
t<.).stvar k~jaima ~e i takve kvalitEte:- na Pti~
mer, <'!aje tela stvar kaja jeprostorna, koja lina
obhk lsposobna je za.\>retaJ1?je; cia je duhstvar
sposobna da misli; i da s.utvrdoCa"drobljivQS>ti
moe. privlacenjlliteleza kvaliteti. ka'51 5e nalazeu
magnetu. T~kvi ~. sUcni .'. govotni . izrazi p()ikazuju
?-:o- se sup..~ta?cijauvek zanllsljakao nest() 1'azli,.
CIto oct prostir;;tnja,()blika, cvnstoge" kretanja, mi-
sljenja i drugih opa.zljivih kbeja,mac;la ne ~amo
sta je to. .' '.,.. . ,...•
4. Nem.aj=ne, idejeo .. s1.i-pstancijiuopM:e. ,.-'-
stoga,. kid. govorimoma() 1~Q.jo1pojedin.aCn{)j te-
lesn()j supstanciji. kao 0 kanjI:!' kalTI€nu, itd., i<Ieia
ikoj1.1 i:rnamo 0 njima jes.te doql1JSe kombin.a~ija m
spoj onihprostih idleja 0 culnim kvalitetim.a' kroi,e
sl'n0 obieno nCl!,azili ujedinjene u Stv,ari k()ju ZC>-'
vemo"koltlj" ili "kamen"; ali kakomi ne moitemo
zarnisliti kako bi oJ?ep()Stojalesame a da ne budU'
jedna 1.1 drugoj,mip~tpos-u.yljamoda qnep.0lS,toje
1.1 nekom zaje<lndCkom subj ektl.l koji ih.podJ:'itava;
i· t1.1 podrS:k:u oznClcavamoilTIen9'm. "supstancija"
mada j~ sigurnoc.a Il€m~o n1kakv'e' jasne .ni od~
redene ideje 0 toj stvati koju zanrlSljamb kao
pod.1'$klJ.. . ' . . .
!;L Ide.1e 0 duhu. i ielu jedna7w jqsne, ~ Istq
je tako i sa radirijama duhe" tj. misljenjem,zak1j*
Civanjem,stI-ahovanjem iick:. PoS~o:rni Zl3.ldjueuje-
mo d'll plneTI.e'mogu postojatisame, a noe. ShVa-u.+f"lO
kako mogu pripadati telu,odnq.sno kaiko ih tela
prorizypdi, skloni smo lTI1sljenjuda ~u onedel00-"
vanja ..n€ik~ drugesupstaj;J.cije koju.na:;dvanIO
"dj.lh.".. PremJ:l to:me,kako nll 0 mate¢jinel'I1<lffiO
nikakve ~t?ie ilj,ej,e ilipqjma veC .,qta je to nesto
u Cernu posteje oni ;mn;ogi ctilni kvalitetiikoji de"
lUju na naSa eula, i poS~. sada ~od~.'1?T~tav
ljamo supstanciju u kOJoJ pD.stoJe rn:.sIJ€t;Je, .zna- &e nalaze, a koji se sam ne .naIazi ni 'll cern'll dru-
nje, g,umnjanje, moe .kreta:nJ~ ltd. - OCl!5leclinJO J'~ da gom - iako je istovremeno jasno, kao sto ee svako
osupstanciji duha lmamo ISto tako Jasan. POJ.~ i sam videti aIw ispita svoje misli, dJa on 0 bilo
bo i () supstanciji tela; jer za. jedno (ne zna.Jucl kojoj ·od tih supstancija, na pnmer 0 zlatu, konju,
ustvari sta je) pretpo~tavljamo dia joe SUbstl·a.tUn;, gvozdu, ooveku, vitriolu, hlebu; irrui tek toliko
onih prostih idieja koje dobivamo izvana, a za~ pojma koliko ima 0 onim cuinim kvalitetima (ill
go (ne znajuei talwde sta jel daje suqs~Ta'tum on!h prostim idejarna) lroje se po pretpostavci nalaze
radnji koje iskustvom opazamo u :,.eb:... J,asno ~~, u njima, uz pretpostavijeni substratum koji tako
dakle, cia je ideja telesne supstanClJ~ ll~. matenJe reei daje podr~ku tim kvaIitetima, ili prostim ide-
isto tako udaljena oclJ naseg $hvatanJa 1 razum(l- jarna, koje je video kako postoje zaledino;' Na pri-
uha;
vanja' kao i j,de;a duhovIle supstarlcije, ili.d mer, sta je drugo ideja 0 suneu nego spoj slededh
stoga mi ne mo~o, samo na osn?vu toga ~1?' ne-. p!\ostih kleja: sv.etlo,· toplo, okruglasto; 'll staIn:om
mamo nikakvog pojm!" 0 duhovnoJ supstanCl]l,Za- redovnomkretanju na izvesnoj razdaIjini od nas
kljuciti da Qna ne postoji, kao sto, iz isto;g razlo~l!J; - i mood!a joil nekih, zavisno odJ toga da li taj. koji
ne moeemo poriCf\ti ni postojanje t~1a;]er t~tl govori .0 suncu tacnije ili man}e taeno opaza te
da telo ne. postoji, sarno .zato sto nernaffi0 Ja~nu Culne kvaIitete, ideje, iIi svojstva K<Q,ja se nalaze
i odredenu ideju 0 supstanciji materije:. bilo bi ism. u stvari koju on naziva ;;sunee". ' . '. "
tako razumno bot tvrdliti da ne posto]l duh, sarno 7. Moe je znatan sastavni deo nasih komplek-
zato sto· nemamo jasnu i odIredenu ideju 0 sUll- snih ideja 0 supstancijizma. - Najsavrseniju ideju
stanciji duha. '. . ." ........, • o bilo k6joj pojedinaenoj vrsti supstancije stvori6e
6. 0 vrstama·supstancija. - Stoga,.ma kohko onaj k.o skupi i spoji najveCi broj onih prostih ideja
cia je tajat>.iStvoena.1 apstraktn.a "l?rir.?'~asupptan(:~je lkoje u njoj postoje; a rnedu te troba racunati i
uopste, sve nase' ideje () 'poJe<dll.U:,-emm,J?OSeb?~Jn njene aktivne moei i pasivrie sposobnosti (jer.:mada
vrstama supstancija jesu. u stval'lSamo k?rnb1na- ove nisu proste ideje, u ovom .s.1uCaju se mog'll,
dje . prostih ideja. koj e zajedno post?ie. u .• 0no.m radii kratkoee, sasvim prikladno smatrati takvima).
nama nepoznatomuzroku njihovog pov€ZlvarlJa, Taka, moe privlaeenja zeljeza jes,te j.edna od ideja
koje ulaze u kompleksnu ideju sup~tanciie koju
zbog koga ta celina.1 pos'f;ryji.za sebe. Mi.;n<>.Zemp nazivamo "magnet", a sposobnost cia bude tako
predstavitisebi •.. pojedinevrste supstanClJa s'1mo
privuc€no jeste deo kornplekSne ,ideje surpstancije
pomocu takvih kombinaeija prostih kleja, i nikako
koju nazivamo· "ZeIjezo". Te moei se srmitraju kva-
druk'C:-ije; takve Stl icl!~ieo raznim njihovimyrsj;a..
litetima lmji su svojstveni' tim'predJnietirn£,; jer
rna kaikve.imamo pduhu i kakve 0Zt'lacavaJno dtu-
svaki je prednnet isto tako kadar da pom9ili! tih
gitna pamoCu .PDSebnih htlena, naPrimer .eov:~
konj, sunpe" voda, gyoMe; i svakoko razt1JneJ~ moGi koje u njemu opazamo iimeiti neke .culne
zik; Cimeuje te reei stvara u ~von: .dphu k.?'rn~r: l.'Valitete drugih predmeta,kao"i da pr~izvede u
naciju onih pll'Osti,h ideja koj,e Je Obl~ (J<~{) IIi n.ama one proste ideje koje d.obivamo nepoored.no
zamiSljao }{aQ postoje6e z<l;j'edJno pod' tim nttPv~Ill, odl njega; i zato nam. on, uvodeCi te nove eulne
i zakoje pretpostavlja . dias1,l .Bve tako reel. PrIG- kvaIitete 'li druge' pr'edmete, ujedno otkriva one
nule za· onaj nepozn<J:t! zajedn,i,Gki, sUipjeJ;:tu k~e mdei koje time posredno deluju na naSa cula sa
istom pravilnoM:u sa ikojom njeglOvi CUlni kvali-
314
315
i ukus opijuma, kao i njegova uspavljiva ill unIi-
teti deluju neposr€<Ir:0 ' ~a P:imer, .:mi neposredJno tujuG<\ svojstva, u stvan su sarno moCikoje zayise
cpazamo cuHma terplmu 1 bo~u vatre,. mada. sp. to, oct njeg,ovih primarnih kvaliteta i po kojima je on
karl setacno pogledJa, samonjene, n;0'7 da pro:zve- Kadar cia izvrSi razna delovanja. na raz.ne dJelove
de. te ideje 1.1 nama; ~to ~o, .ro1 ¥1~ op,:~mo na&eg tela.
boju i lomljivost drvenog uglJ€I]-a, 1 t:~e S!lcem~ • 9. tJMse komple/;,sne ideje 0 supsta.ncijama
Znanje 0 j05' j£<in0j moei vatre - mOC1 da l~eTIl ulaze tri .vrste ideja. - IT na~ 'kompleksne ideje
bO'ju i sastav drvetll:. V l3.tr';1 nam u p1.'V~m prlXller::-' o sllpStancijama uIaze. ove tn vrste ideja: IJrvo.
riepO<';lredlno, .;l u <irugom posredn?, otknva ~ ~O~l, ideje primarnih kvaliteta stvan, k()ie otkrivam<:>
kojel(otom sa:natraJ11o sastavl1lm deloI? ~J,emh culima, i koje sa u tim stvarhna nalaze i onda kad
svojstava, i zato unosim<) u kQmPleksn1) 1deju ya- ih mi ne opaza1lJ.(); na primer roasa, oblik, brej, po-
ti'e. 'P(}5j;qse sve te moei koje uJ[?pz~ai'eI?0 kon~cno loZaj i kretanje onih .delova tela koji, se unjim,a
pCitujusamo. upromenama nelah culnih kyalit eta styarno nalflze, bilo da ib mi zapaZaIl19' ili.ne.
Imdmeta na.lmje <.l~uju, takp,<.la na~oV1 ~ka Drugo: selrundarniculni kvaliteti,k()jizaviseod
zuju nove CLtln.e ide;je, ja, sam zatp. 1 ubroj10 te onih prvih i koji's;U ustyari samo sPQsobnosti ·ti.h
mod .,medu p'tcsteiflJeje, sasta~e. de1o.-:re k.(J~plek llu Pfltancija d~proiZvode tl nama.,Prek0 J.1asih Cil1a,
.sn.ih idleja oraZIlir,n .V,r'stamasupstanC1ja - 1.*0' su razne ideje; a te idiejese nalazeutimstvarima
z.a
te moei, posmatraJlesaJ11~ sebe, u ~::;tvarl kOJ?- samo utoliko ukoliklo sebilo koja stv~ nalazi
u svom uzrol.-u. Tre6e: sposobnost nekesupstand~
pJ.-el'::>ne ideje. Molirnd.akle: dase; shvatlda govonm
u .tomp1'osirenom 1>mish;lalwflpome;nen: nek,,;od je dami na drugima ill trpi!Ia sebi prr.'Ome:he
tih moeir,nedu onim prrosti.m i<iejaJ:na kOledop~'lfa prima,r,nihkValiteta, koje su tabe da .zbQg njih
!pO uduhka,d mislimoO' poie;ciinim SupS,tanClja- ~zm.e:hjenasups.tancija izaziva u nama. d:rultCije
m';1.Jer ~IT,o' h(.lo~ <ll\l stvqrim<> is,tinite i ja,sll1': ldeJe nego pre; te spos,obnosti zovus~ "aktivne i
i<.leje .0 lfaZIlim VTst~a,supstancija,mo!l'amO u~ti Ipasivne moCi",i sve seone~ ukoli'lro IllOzemQOla
U obzjr i. sye mOGik::0j.e se llnji.rl:tanalaze, ill ~paziriJ.o i st"Vorimo 0 njitnfl. nt'Jkj pojam;oCi-
..... 8. Za~to je ta/;,o.- Za-rone t reba cia secudimo ttlju sarno u prostimculn:L,'l1idejama. .Terma ko-
sto moCiCiJ:te. znati:lJ1 sastavni dl~o nasihk::qTIll?lek: likomagnet bio sposobanda menja sitne deli6e
s:nihideja;OsuPSta:hGiiamu;jerupravoseikundarm ~oZda,mi TIe bisffio. imali poima o1;oj njegovoj
kvaliteti veCine njihsJ"llze kao glavn~o' t>r;.dst"lf0 r:;<-: mo¢i delovania kadseonane bi.(~citovalauCu:Jno
Qpazljivom kretanju; i jane sumnjam. oil ,'. tela
zli'kovanja sy!:>:stMcija. medu g()bo~! ~:ob1Cno. J.maJu
kruPa l1 udeoll. kompleksnimi?,elama~Of9h.od sa kojima svakodnevno imamo posladeluju iedno
ria drugo vrs,e6i hiljade promena. olwjitna mi ne-
Il1jih~N"aime,'l.<:ako niflmokadn. da :"VOjllll cgllma
otk::t~je;rn() masll, sastav ~ obli~.si6~nihdelov~ .te- m.a.mo ni pojma, jer Se one ne pokazuju ni u ka.-
lesnih,. pre'c1m€ta .od,kojih zayIS1nJ1hov. st;Y:ll,nl1 s~ kvim Culno opMljiViIl1 uCihCima.
StaV i.:med'uso0h.e l'azl~k::e, ..,11;li se rfl4oshlP?:9' ?]1- ~o. Moci cine znatan deo nasih kom.p!eksnih
ll0y.irn $eku~iCl~!p syojst0111a k a? karakte:ni'l'Pka- ideja 0 supstancijanut. - Stoga :moCi. spravom.cirie
.'.hul: lozJ:t';1k.am.a p'Om()cuk()jih.~tYaramo.ll svqm!ilu- veUk deo naSih kompl€1ksnih idleja 0 supstancija-
mao Alw neko ispita sVojukompl~ksnu ideju.o
!iuidlej:g() njirna i ra,dikllje'lTI0 ih) ~(l<i<1r.Ugog.
A,,~ya .ta seltundarna svojstva. msp;ka?~t9,~n:o Zlattl, Vide6idasll mnoge ideje koje jesa&ja"
:Wk::azaJ.i, ni~ta,dJr'ug() nt/go mooi, .Napl".lmel',bg.,a 317
.316
CS'_". '_'
". 'mer maC. cia bude sto-: i dituga prozirna te~a. Krv jzg~edla prostom oku sa-
vaju u st\1'a1:1 ~oc~~ ten naop~ vatri, moe.da seot.oPl sviJ:n crvena; ali. pod dohrim mikroslWpi)m, pod
';a to 5U ideJ'e. koje lSto k<Jjim. se vide njeni sjtniji <1elo~vi,· poj.avljUje se
P IJ'eno, ali ne 1 urus aqua. reg. , . . 'd ' samo mali broj crvenihlopticakoje plivajuu pr6-
11 rliStv9'!" zvan y" • nasu kompleksnu 1 eJll
takouumo sa=JavaJ~ 'tciina' a i ta dva po-: zirnoj tec,uostl; a ko zna,kakobi izgledale tecrv€'-
zlata kao i, njeg~va bO~:dlse bolj~ razrnotre, o~t one loptice kad .bis~ prona,sIo staklo kode biih
slednja s':?Jstva ;e:~~ Jer ako cemoprayo, zu: uveli~aIo jail hiljaciu ill deeet hiljada puta.
sarno mocr dru~ ... a~ u zlatu, ve.c. je. w.~oc 1.2, Nase spoSobnosti otkrivanja odgovaraju
tina se u rotvan :,t'h
n", 'u izawve u nama tu ldieJu, nasoj prirodi. ~Beslrrajn() nmdri &tvaralacnas i
zlata da pre~ naSI OCl) lovarajUCU syetlost; atp-- ::;vih :;>tvari oko nas poclesio je nasa cula, sposobno-
ako je st~vIJ:en0 pod (JdgdlVojivaOd! iiieje ~unc;l>, sti i Oirganeza uslove ovog Zivota i posloVE! koje
plina, ko.JaJe z.ana~ ne::mcu,k:ao srose TIl b~~la treba da vrsirno, Mi smo kadri dlfl svojim Cuiiina. .
lle nalazl seu 5tV~ u. ak u stvari .ne nalaZl 11 spoznamQ, '. razJi'kuj-emo i ispitamo stvari utoliko
boja kojU 000 unoS1 u ;:osunca· ·proistekle iz ~re- 1Jilroliko iz mozem.o iskmistiti za sebe i na razne
o .... ~ mOCl s , •... k"
vosku. T 0 5U ·S.. .u~, .. zrivihdelica,·· Ole naCinezaqov01jiti svoje Zivotne potrebe.Mi irtlaIrl0
tanja i .oblika nj~goVJhd neopatiJe ideju.?topHni, uviodla llnjihov zaddvljujuci sastav i GUdesnellcin~
deluju na Coveka tako a
a na vosak tako da <:n pos Je .
fur: ssu(}SOiban cia izazQi\7e
.....•. •..•..•••
:k;e tolilw kolikoje do-vo-ljno da bismo seffio.gli dJi...
viti mUdr0sti, moei idohroti njihovo.gtvoit'caive-
. , - , 'deJ'u b e l l n e , . •...•... ,. Heati ga, Takvo ;znanje odgovara nasimsadasnjim
u .Co"'e....... 1 '. .• .. •. k aliteti tela 1!esj;a,t
11. sadasnji. seku:n~a?'1!~~e kvalij;ete njiho- uslQyima, i rp.i imam" sposobnosti'da ga postign-e-
hi kad bismo 1m. otknh Td b·s.rn0 imali ~()izo~
vih si&r.!snih delt9(1., - K:s, r . IpaZati naj!3itnije de-
mo.,Ali iz.gledada bog nije .odrecliodarni inia·lIlo
s.avrsenO, ja,STlo i potpu.no znanje Q s,tvarima, jer
strena GuJa cla bl~mO~Ogl tko<faZlivise njih.ovi to. verov.a~no nije 1.1 1TI.oCi nijednog konacn{)o?bica.
lic.e tela i stVarlll I>as aVo' 0 ·~Ia 'bionatada. prq"" Mi smo snabdieveni spO€<obnostima kojesu(makb,,:-
al 't ti'na sumnwm u ..• .., ·b· 1ik(j mpeislabe) dovoljnedapomocu njihdolZn",-
culni 101 1 e , ; dn:ukci;eideiei <ia 10:1"10
iZVo<iila unz:ma sas:~T~~lata tada is.cezlo, aum~to rp.o <J styarima to1iko dill mozemo spozn,?U svog
XtoJ'e
~..
sada zut. a bOla ' . ~·vl. J'uJ'uCi.,..
'.J l' nekl zauJl,·
splet. .. delova
,..;,' _ tvorca i:;;voj'e .(1l\lznooti;aimamoi <lo'Voljno Spo-
to"a blsm. o Vltie 1 :. . T' am Jasno ot"" IV?' sobnosti. da. pribavimo sebi·. Bve zivotne p<ltrebe,i
F> b1'k' vel1cme, 0 n .,...., ........lrri.
~zvesnog 0 l .•a ~ C'1l{). sto.s~ golom OK:u. \>''7'''; to j" nail pQilao U Q,vom svetu. AU kad bise naSa
ju mikroskOII1: J€'t'. . k.azu'e se tada, p()st<> ~e CUla •.izmenila, postala ailtrija i iZhtlja,sPQlj~snji
zuje kao izvesna bOJ8;' .yo .k:J neSto sasyim ra:- izgled i Paredak stvari dobili bi za nas sasvim'dru";
ootrina nasih eula l?oJacana':;o'rcija mase sitn5,h go lice; i ja v€'tujem cia hi stvari tada bileu ne-
ztiCito ad toga; ta~zI?e~az~naSeg~~o oko oboj~ skJadu sa nasim p{jstojanjern' .iIi bar sa naS:imbla-
delica u predmet~k~ijt: ideje nego pre, Nil pn- gosta,njem, U oV0).11qelusvemira U komezivimo.
izaziva u nama· '. takl koji 511z~g()1o oko Ak:<l pornisli);p,o :k;ako na.'isa:>tav tesko pocIuosLpre-,-,
rrt.~r, pes,ak ~ ~cano Sou ~d milrroskoPOn1 pt,?", laz u. ollIe. clelove. vazduhakoji. su. nasamOlIlalo
belii neprozll'IU, . ~sk;&ponr gubi svoju ranlJU ve60jVcisdni !1€gool')i stj) ll.OPieno udlis.emo,slo-·
.n~ni' -1·om• row'.'" .'~'" . uz n~ke Zi~pse sa ?ll1cijuCkom da jepremudriGraditelj
~...,. , adlaka
,. . . pod. d •bnm ' . 0;"" "'" VLo~''''''' . n'
uskui.dti,o na'Se oirgane i tela koja na njih dJeluju
poju i pre~J,e, bO . . kakve ):"€'flekt1.tj>u 4ija!l1/lIJ.
sjajne iskncave oJe
319
318
jedine sadrugima, na OVQj zemaljskoj lopti koj&
nam. je.odred'ena zastanovanje. Kadbi nase culo vidi kazaljku i brojke na easovni'kUj i da tako.sa
sluhabilo hiljadu puta osetijivije nego 81;0 je, kak0 izves<neudaljenosti vidi koliko jesati, <mda mu Bve
'hi nam tada smetala stalna buka! TadJa bi§m.oi U to ne bi mn.0go koristilo - jer bidJodJuseotkrio
nekom mirnom kutu isto tako slabo mogIi spavati tajnu sastava delova mMine, ali ne bi mogao dase
ill razmisljati koo i usred pomorske bitke. C!ik:i njome sluZi.
kad bi cwo kojim najvise saznajemo, vid,bi1<;u 13. Nagadanje () duhovimu.. - Neb mi ovde
n<e'lwg Coveka r.iljadu ill sto hiljada puta jace nego budie dopusteno cia izloZim jednu Syoju malo CUdnu
sio je sada sa najjaCim mikroskopom, tadabi on pretpastavku: nairne, pooto imamo razloga da sma-
mogao golim okom dia vidi stvari nekoHko miHo-na tramo (!ik:o se moze pokkmiti ikakyo poverenje
J?uta manje od najmanjih stvan koje ffioZe da izveStajima <0 stvarima koje ,filooofija nemoZe
vi<lri sa,dia, i tako bi pnsao bHze 0tkriGusastava opjasniti) da duhovi mogu uzeti na sebe tela raz,ne
i kretanja najsitnijih dellea telesnih' stvari, imo- veliCine, obli1ffi i sastava, ne bi Ii moglo biti da
rora stekao ideje ounutrasnjem poretkunekiho:d velika prednoot koju ncki ad njili imaju nad nama
njih; ali bi on zatoziveo usa,svim dJru!k:i:ijem leZi. u. tome sto oni mogu sebi f;tvoriti i podesiti
svetu nego drugi ljudi, ne bi nista vid€.O kao 'oni, organe os,eta ili opazaja,onako kakO im je potrebno·
vidljiveideje svih stvarLbile bi za njega razlicrt~. za momentan'U svrhu, 1.1 skladu sa pred1metomkoji
.I poSto bi stvari izgledale takorazlicito ,njemu i zele dia posmatraju? Jer koliko Pi. nac1visiO' =--
ostalim ljudima, sumniam dabi oIl pi,ogao razgo-- njem sve druge onaj cc,.vek koji bi mog.ao dia menja
varati sa njima 0 predmetima vida, ill im masta. strukturu, sam,o jednog. svog eula -ociju - ta:..~o
saopStavati .0 bojama. A rnmdia tako ostar i osetljiv da ih osposobi za SY£' one stepeo'C videnja koje
vidne bi uqpste mogao da podll1 ese jalct.t svetlost
sunca,pa ni dtneynusvetlost uOpSte;:njtidasa-
mm€lllo cIa zamisliilno otkad se sl1.lzimo poveeaJom
(otkriee koje je 1,1 pm mah hilo slueajno). K,akva
gIeda jjedan predlInet' ucelini, vee sarno sasvim. bi cudJesa otkrio onaj ko bita'ko podesi,o. svoje
male delove, i to tek: 1z najveee blizine.Imada bi oei za sve vrste predrneta da bi mogao po volji
pomo¢u~i.h mikroskopskihoeiju(ako mo((U videti obHk i kretan}e najsitnljih delovakrvi i
takod~ ih nazovem)covek mogao prodreti dublje drugih sokova u Zivatinjama isto onaka jasno koo
nego ()bioI1J() u tajni, i., sU'stinskL sastaystVari, 't() sto inace vidi oblik i kl'etanjesamih tih zivotinja!
Ipou ipak .ne hi narocito koristiloa:k:omuta..f<li;trl. Ali kad bismo 1.1 svom sadrasnjemstanju stekli ne-
vid .ne bi n1stadonosiona tdistui ur./lZIneJ:l.i,ako promenljive organe koji.ma bi.smo mogli '. otkriti
.njime ne bi D;logao sa dovoljne udalj€'D.ostiV:icI~ti najsitnije delove tela - 0(1 kojih zavise oniCulni
;>tvar;i koje ireba da izbegne, ni, odlteddti stvari 'kvaliteti koje zapazamo u njima - to tlam v~o'
Ikoje trepa/ cia uradi premaonim cu.lnim svojl>'lvi.- vatno ne bi niSta koristilo. Bog je nesumnjivQ po-
ma pr~ kojimadrugito{)dite~uju.KaidJ, b i (}n dJesio naSa Ma onako kako je za nas. unaSemsa-
tim' oStrimvid0ll:l0tkrio'sasta11. sitnih '·.qeli
oprugena satu ilrazabraOod kaInre narocrtestruk.. ,.
ca dtasnjem stanju najbolje. On nas j;" ~esio za. do-
dir sa onim telima lroja nas okruzuJU 1 sa kOJima
iure" i impulsa zavisinjeno elasticno. kr~,~nj'e, l;Q' imamo posla; pa ialro nam sI>O$0bnosti koje ima-
bisvakako bUo otkfic,e dostojn()c!iylje'D.ja.Ali<Jk0 roo ne omogtUeavaju. savrseno znanje 0 stv&iIIlo!l'
ml. tim svojimoci.rna!nebFmogao da !LEl~ one nam ipak sasvim dobl'O sluZe za ranije paIne-
nut€' ciljeve, koji nas se najviSe ti~u. Molim. cita.;
320
21 D~on Lok .321
oca za oprostenje 'sto sam. mu izneo taka nasitranu. pleksnu ideju 0 ne.kom ne~terijalJl?ITIduhu, i~o
fantaziju 0' nacinima opaZanja biea koja su iznad pomoCu prostih ideja 0 radn.J~ ~eg du;I:~ ko.J€
nas; no rna koliko bila nastrana, surnnjam da mi svakodnevno opaZam() u. sebl, kao sta.surruslJ€nJe,
moz8mozamisliti. ~nanjeande1a ilkako d!I'ukCije l'azum hten.je znanje moekretanja itdl.,a'ko zami-
nego .takoriekako, proporciooalno sa oniiIn sro vi- slimo dlaone 'postaje 'zajedriou ne.koj . supstaIlciji.
diimo i opaZamo na seibi. Fa iako moramo dOPUistiti Na taj naCin, spajaju.ci ujedrio idejemisljenja,
cia bemajna mudll'ost i moe bozja mogu =ciniti opazimja, slo>bode i moei pokretanja sebe i dru.gih
stvorenjasa hiljadu sposobnosti i naCima GpaZa,- stvari, sticemo isto tako jasan opaZaj i pojam' 0
njaSlpoljaSnjih stvari dJrukcijih negostb BU riaSe, nematerijalnim &upstancijama kao i 0 materijal-
mi u svom mislj'en:ju ne mozemo ipalk otiCi dalje nim. Jer ako spojimo ideje miSlj-e!l'lja i htenja, iJ-i
od svojih sopstvenih: toliko nam je nelIDOguee da moCizapOIC'injanja iIi pre\kidanja konk!retnog~_
se rna i U svojim ruagadanjirna udaljimo o,d idej.a tanja, i v€ZeIIlO fuza supstanciju okojoj ~ ~
steCenih sorpstvleU1im. osetom i re:fleks.ijorn.S~ jasnu i<lieju, dobivamoideju () nematenJ~om
pretpos:tavk;l.cia andeli katkadJa uzintaju na' eebe duhu;a povezujuei idejeo koherentnimcVTstim
telo n.e treba da naszllJeudi, Je.r
su u to, lffiikJ? iz.. delo'Vima i 0 pasivnoj. spoooobnasti kretanja, i ve-
gleda, verQiVali i neki. od najstarijih i naju6enijih zujuciJih za supstancij1.1 0 koj05 takode l)€m~O
crl'avenih O'taCa;a sigurno je sarno to da su nam odI'eaenu ideju, dIobivamo ideju" materije. :prva. od
stanje i naCin postojooja andeLanepoznati. ovih idreja istQ j:e tako. jasna i odredena ka.o i dJrU-
14. Kompleksne ideje supfltancija. -Ali da s<;: ga jer su idej~ 0 miSljenju i pokretanju tela isto
vr.atimo n.B;ilem predmetu, naSim idejama o sup-
s,tancijama i nacinima kako ih sticemo. Da1k1e, nase
taka .jasnekao i ideje 0 prostorno!>ti,cvrstoCi i
pasivnoj. pokretljfvootL Au' oba iShtcaja nasa. ideja
posebne ideje 0 suopstancijamarrisu rriMadru(g'O o slupstanciji je pQ;djednakomutna, iIi nikaikva:to
vec zbir izv€&nog ib1'Oja prostih ideja za J!;oje sma- j,e sarno onopretJpostavljenoneznalXl. ni sam ilta
tramo da BU uj,edllnjene u jecinoj stva.r:i.Teideje sto p,Qdrzava ideje koje nazivaIIlo "akcidencija-
0' supstancijama n~vajuse abieno "prostimop.a- ma";Samozato st0'n€'diOvoljno rMmiSljamo skloni
zajima", a njihova imena "prostim terminima", smomiSJj,enju dJa'J1~m naSa. eula po,kazuju isik1ju~
ali su ,Qil1Je u stvari slozene i komplekistle. Na pri- Civo ffia,terijalnestvari.< Svaki aikt oseta, .alro ga
mer, ideja koju Englez OiZl'laeava imenorn"labud;' dobro razmotrimo, daje nam podjednallwuviqlu
uklju:euje: belu 'bQju, d1uga&k vrat, <:rv€nkljun, obad¢la primde,materijalniiclJuhoV'n:i. Je'l' dok
erne noge, cela stopaJa, i sve to od:reCte:ne ve1iCin~ gledlam,slui3am, i s1., ja znamda van m~Jne POe-
- a uz to jo.,~ s.posobnos,t za pUvanje po vodi im stoji nek,o materijalno biee, pred:met tog os.eta; ali
proizvodenje neke vrs.te sumava; ~ zaeovelka. koji ujedno jos sigurnije znan:t da unutarlllen~postoji
je dugoposmatrao tu vrstu ptica m0dJa jos neka
s'Vojstva, sva izrazen.a "'+ prostim Culnim idejama, duhovnoo lbi6e koje gleda i slusa. Ai:<JJ - siguran
koje BU .O>pet sve ujedin;ieir1e u za:jedni~orn sam .,,-- n.e maze bitt deloYanje pro",te neosetljive
predlIl1ietu.. .. rnate~ije; to IJe cakn8 moo€' desavati beinelrog
15.. Ide;je 0 duhovnim 8t£pstanci,jama jame lw- ne:rnaterijalnog misleoeg biea.
liko i one 0 teleBnim.. ..,. ()sim 'kompleksnih ide1a 16.Nema ideje oap8tralctnoj flupstandji.
o materijaJnim Cllinim s'\1~tancijamaokojima sam Kompleksna ideja 0 necem sto je rasprostrto, abo-
l:!'pravo g?yorio,mi moien1o dastvorimo i k01'l'l- .jeno, ima (Jblik i sve dlTl:lige cuJrie kValitete- kojisu
322 323
sve sto 9' njemu zuamo - svep= to tako.mal0 da menja swju udaljenoof; ad bilo kojegcirugog
J>Ornaie da st&nemo ideju 0 supstanCiji tela kao tela ill biea bas kao i telo; prema. tome, ona je
i da 9' njoj. ne zna:moniSta; i rna koliko mizar- sposobna za kretanje. Ako ll'latematiear im~e d~
misljali qa SIDO upoznati i prisni sa materijol'n i sa ocenj)ljeudIaIj~ost i11 promenu udaljenosti izme-
onimmnogim sV'ojstvima za koja su lj)l-di sigurni au dye taCke, QIIlda Syakako i mi rnoZemo za.rni-
da ih opaZaju i po=aJ1.1: '1.l teJima, ipakcere nll sliti udtaljcenost iIi prQmenuudaljen·Qsti izrned\.ldya
osnovu ispii;ivanja verovatllo ut-vrditi da nemamo duha, a time i njihovo kretanje, njihovo med)l-
ni mnogobl'ojnije ni jasnij~ primarne i-deje u yezi sobno priblizayanje ill .udaljavanje-.
sa relorn nego sto imamo u v'ezi sa diuhom. 20. Svako vidisam na scebi de, d1.1Sil m~e
17. Kohazija cVTstih delova i impuls - pri- misliti,hteti i de-lovati na Jelo namestugde se 0'10·
marne ideje a telu. - Nase primarnse ideje oon<Jt- nllla;d,. ali da TIe moZe delovati na teIo ilimesto
me sto je sYojstveno telu za razlikl:l ad duha j~su: koje je od nje l.l<:iaIjeno stotinu milja. Niko.n:e
ikohezija t'Yrs.tih i prema tome odvojiVih·· dclova, mozt! zamisliti danjegci;va dusa maze misliti iIi
i sposobnost prenosenja :kretanj.a putem impulsa. pokrenutineko telou Qksford)l <i101k $e onnalazi
To 8U po mO'm mJ,sljenjuprvobitne idJeje SYojstve- )l LPndonu; II j"snp mu je taJwaeqa .II),1.1 je qusa
ne iskljucivo te1u; jer ob11ik .ie .sarno posledica kO'- ujedin.jena sa relOIn i dazatoj'~oonputuje ~
nacne prostornosti. meau Qksforda iLc.mdona, Qua utp!kp.ceIog tog
18. Misljenje i pokretljivost ~primarne ideje puta stalno rnenja mesto, z<ljednq sak()nj~ iIi
{) duhu. .~ NaSa ideje 0 onome. ilto je isklj1.1Civo kpCijomkoji.ga n~. Mislim dJa se ona tadaza-
svojstyeno duhu jesu: misljenje i vo1ja, O\fuoSno ista nalazi u pokretu; a ako neIro tvrdi da to nije •
:mqc pokretanjatela pomocu mi$li,i sloboda kao dovo,ljno j\lSniil· ideja 0 Ilj€il1OW:Ia-etaP.jll, dozvgll6e
posledica toga. Naime,dok telo l)t'!'moZ.e dane 00 se ona krece ):JiJ'I" (llIlgakad se pqslesrnrti 9dva ja
prenese SYoje lq.-e1;anje, putemimpulJ;;a, na drugo od tela; jer izgle¢a l1li,pewpgu6eSInflvati da ona
telo sa kojimse$1,1Srece ako]eje u mirovanj)l, oclIazi jz tela, jll.<fu ganapusta, a da ipak:tl~IIl.alTIO
dl(}tle duh maze PQ yoljistavljati tela upOikret ideje Q njeWJilll.~tanjl.l' . ••. .
ill SEl wcb:-iavati od toga. Ideje .postojanja, tra- 21. Alw nekokazeda dull/). .ne mtY,i;e menjat'i
ja.nja i pokretIjivostizajednick:e s1.l. jednom :i mesto jer ona, i nema.w~tI,t, jer duhovi nisil.. in
d'!"Ugom. loco, vec ubi,. misli.'tp dll.. ceInaloko<;e!'liti ta:kyq
19. Duhovi St! sposobni za kre.tanje. -Netre- prieanje, jer ovo dQba nije.. J;jgs rasp?l~e1l0 qa.l';<e
ba seeudJitisto jasmatramda pokretljivost pri- divi. takyim n€TaztP11ljiVim namnwa go.yor~, ni da
padia duhu; jer, }?ostq nasa ideja.() kretanju uk!ju- dgpusti o(!ia ga tim,e o~ll'lan~uJu. l1i ak 0 .neiko srn.a"7
euje samo promen,'u udaljenosti odcli'tIgih bi6a,za tra da ta <:listinkcija, irnfi.. J:l~k()g s.mis:Ia, i .da Se
koja se smatra 00; miruju,l PoSto zllCl.mo dadIu- moZ7pIimeniti llastYar-0 .:koj()j8'qyorlrno, ht~
hOyi, kao i tela, mogu delovatisamo tamo ga,ese bih d" On topr~yede. na ,;aZ1qUljiYf,e1l'gleski j%ik
!18Jaze, i dia delujU U ra.<lna yremena na. rllJrnim i da ong.a izvu~e Jztoga r~zlog koj:in:l bi. nal'l.11:11o-
rn.estima, ja zato I1liZl1o SIT).!lotr!loffi dasViikog/,tCIrl kazao dan.ematerijalni dUI1,?yipis1.l. $ppB~bni '.Z!f.
duhovirnelljaju mesto;a 0 'lJes~mllllCn9mDuhu kretanje.;Bogu se dodJ1senew~ pr:i~ti1a"eT
ovde. D'e govorim. Jer rnoja duSil je 8tvarn,o.lJt¢e
kao i moj e telo, i zatoje ona .syakako sp<l\>Olln,a
tanje,aline ~to sm je nemaWrijal:;!n, vee zaw
sto je b€JSkona~ quh.
324 325
22.<Uporedenje id:je duiJe i tela: -: Hajde drlati Dft .o>kupu deIQlVe koji .saC1nJavaju svaku.
<rodada UpoTed!imO nasu lmmpleksnuldeJu 0 ne-. i najmanju cesticu te ma.tena subtilis. T tako, rna
rnate'rijalnom duhu sa nasomlmmple!ksnomide- kolilm TIflm V'esto objaSnjayali da·. de:!pve Culip.ih
jom.o telu, i da vidimo da Ii je jedJna nejasnija od tela drzi na okupupritisak· dru;gih, ~poljaSnjih
dTUlge, i koja je manje jasna. Nasa ideja 0 telu neculnih tela, ta hiporteza ipak :ne obuhvatade-
ukljucuje, po mom nillSlj=ju, prostornu Cvrstu lov€, samog etera; i ulwlikJo .s:e. pCigledmije cloilta-
supstan.ciju, sposobn'tt da preIlJosi kretanje pu1Jem zuje da d.e:1ove psta1ih tela drZi na.dkupuspolja.snji
impuJ.sa; a naSa ideja 0 d'UJSikao n-ema"berijalnom pritisaketera i da se ne .mozezamiglitinikakav.
duhu ukljuCuje supstan.ciju koja misli i i.n1a :m oC dirugi u:zrok. njihovog jedinstva i ikohezije,utoliko
daputemhtenja ilimisljoo.ja podstice telona Jo:e... nam postaje manje jasna .kohezijade1pva eestiea
tanje. Tako mi, po mom miSljenju, Tazlikujemo. samog E$&a; jer mi .ga nemozern<:>zamisliti b'ez
ideju diuse oct idieje tela; a sadda ispitamo koja deIQva, paStosu Iljegove cestil;etela,.i prerna0me
je od njih nejasnija i 'teZe. shvatljiva, Zrtam 00...
dUse dJa ljudi Cije BU misli· utonule umateriju i
deljive- a ne mOZema zfl.lni's1+ti ni kako: se Ij.Jihovi
del0:vt. dcie na okupu, kadza njih ll1e :poorojLonaj.
koii sutoHko podvrgli svojduh ¥imada re't:ko uzrok kohezije koji delujeIlasv"ostalatela..
kad·razmisljaju obilo Cernu sto jeimad toga, rado 24.. U sWari se, me<:luthn,nemf4es.hvatiti
kaZu da ne moguzanrisliti mislecuswar, i .• to je 'kako bi witiSaknekogspoljasnjeg fluida, m.a ~o
mooda istina; ali ja tvrdimda 6eoni, ako bolje velik bio, magC\'O biti u=k~ph€2iie Cyrstill. deloya
razmisle, videti d1a necIDogU zatriliiliti .ni pTostornu mateTije. J~ mada. j;akav pritisaKmoze.spr€,citi
stvar. odbijanje drve,iu glatkih poVJiinajgdJn~pdi.drUge,
23. Kohezii~ cvrstihdel~va 'U tell1 isto jetako u liniji koja je ok'O'I11i.ta na njih, kao ueksiperi:men-
tesTw zamisIiti'kaoi'rniiJljen;jeu dUsi. ~ Ako ne1r4> tu s<t <iva' gl"tka .1«>Inada mer:rnera,.on uOpSte I1,e.,
kaze cia 11€ .zna 8ta ole 1;opnjem.us0misli, pocka- mooe spreCiti njihovo odvajanJ~ putemkreJ;l,lnja·
zumevajuCi· time dane znaka.'kvaje s}1pstancija te po linijikoj.a.. jeparalelna .sa fun PovrsiAama.. Wai-
misle6e stvan ja onda ikazem~la(J<nne zna nista ime, postO'spoljasnji fluid.sasvim.s:loibo.aln0zauzi,
boljeni kakv~ je supstapcijate evrste stvari. }\.kG ma sValku taCku PJ.'o>stO'rakiOjaje (JStala p;razna,zbog
on dJalje kaz.e da ne zna l'}f1 moji ~, misli, ja neko~ bOCnog kretap.ja, oIl. se ne ociuP4'e. kreta-
mu ocigov'l,1'am df! ne. 7ma Ttl na kojim'l.cin je pt;Q-. nju boooo SlPoj.en;ih. tela !1ista visenego sm .b:i...se
storari; tj'k:llko:se i>j~injavaqljemCHi kohezii om · odupirao kre:tanjuj~dnogod nji4 ~dbi qnob~lQ
tih cvrstih delovatelastvara:prostiranje. JeTlllad.a. . sa svih stt-ana okJruzeno tim fluidom i ne hi dc>di-
se pritiskomdegca va¥tlba .Il"b0~e .pbj~niti 1l;ohr- rivalo niikakvo drugo tela; pTema tome,ako nena
zija n-e}{il.1 d~1o:yalllaj;erije k?ji su~'I:>ljIQd·de- nik~g,drugog uzr'?ka.l{Oh~je, d~lofVi. svihtela
liCa. yazduha. iilrl,aN rp!anje J?OI'aI:JilO'~ V~dJllS~ mogu ae lako <J<divajati POlTIOCU takvog .bQ(;nQg kli-:
teh,sca, . ipaiktez~ iIi pritisak ~uha. ne m~e zeeeg k:retanja. Akp j,e pritisak eteradlOvoljanuz.-
o]jjllspiti kohezijusarnihdielciea v{j;2ldJul1a , Ilip.)oj ro!k kohezije~ondta .It;()hezije ne moze'biti tamo gde
m0Ze: bltiu;r0ik; .A a.Jfu, rI)i0zda priti:saketera, ill taj uzrok. ne deluje. Akako 01"). (kao sj;osmopQ'-"
ma• ka.kve map~jefinijeo'dyazdiUha,sjedinjuje kaz.a1i) ne moze svoji.n1 delovanje:rnspre.citi< oJ;1o
i drZi na okUpudelov€ v~dusnilii3<;estica'ikaoi bocno odvajanje, ondtani na k{)joj .i:rnagin.arnoJ
dJruga tela, on ipaik ne moze vezati· sam sebe. ni ravni Imja seee hHo koju masu materijene moze
326 327
biti viSe kohez:ije nego sto ima mnedu dve glatke 26. Sitna telasca koja sacinjavaju teCnostkdj:u<
pomine __ aove ce uvek, bez obzira na rna kakav zoveIDO "vedra" toliko 811 malenadJa nisaIneuoda
zamisljenipritisakfluida, bez muke otkliziti jedna je iko, makar i lJomoCu mikroskOpa (a eujem cia
od druge. ~ t~o,ma ko}iko;nam izgle~() <¥.•
~ neki uvelieavaju dJo 10.000 puta, a neki Cakii pre-
mo jasnU IdeJu 0 prostiranJu tela- kOJe IDJe m- ko 100.000 puta) iimd uspeoda sagleda njihoyn
stadrUgo vec kohezija evrstih delova -- ako d()brp. masu,oblik i k:r>etanje. DetiCi vode su,osimtOga,
razmislimo, mozdacemol; diosta razloga za,kJ.juc~ti tako Potpuno0geljeni jed1anod Wugog da ihi
da je coveku iSto tako lakostvoriti jasan pojam najmanja sila vidljivo rastavlja; .a videci ll.jihovoy
{) tome kako dooa misli no i 0 tome kako. se tela stalno kretanje, morali biSmoCa"kustvtditi daoni
prosti!''''. Kakose telo, .nairne, ne prostire. ni d;a1je uopste nemaju kohezije"'" pa ipa.k; nek:a sam() dode
ni drukCije nego sto podrazumeva jedJinstvo iko- jaka hladlnoCa, oni Be sje'CNnjuju,· uevrseuju, maTi
hezija njegovih c',,"rStih delova, mi cemosJa:boshv~.,. atomi se. spajaju tako da ih samoyeIIka sn.aga :IDpiZe
titi .prostit'anje tel~ 8;ko. nE)·. shvatimo u camu se rastaviti. Onaj 1m bi uspeo da otkrlje vez,e lwje
sastoji jedinstvo i kohezija njegovih cvrstih delova; tako Cvrsto ..,pajaju te gomileOdeljenihsitrri,h tela,.
a to mem izgl~ ist<>. toliko neshvatljivo 1«J.liko da otkrije cement koji ih taJko cvrpto vezuje jecllb,<t
i nacin na koji se vrsi misIjenje. . . .. sa drugim,.oiikrio biveliku i. d~ nepozmltu.taj-
25. Dopustain cia ce. s~veCina .lju<li u cudu nu; a ikad bito uCinio, josuvE;k bLbiodaleko
pitati kako to da nek() nalazi teSkoc.e u onome odtoga d:a namucinLshvatljiVimprostiranje.tela
st<> njima izgle~ bo ·syakOdnevna lJojava. "Zllf (a to jeistosto i kohezija njegovih evr-8tih deloVfl),
ne vidimo ~vi" __ pitaee oni odmah __ "da se deloN! svedok nam ne bi pok:azaou cemu seopetsastoji
tela drie cvrsto zajedno? Kako Se onda. moze.u tg jeclin.stv().ili cvrlltina tihveza. iIi •tog cexnetlta, od..:
srumnjati?" I ja mogu reCi. istq takOllyeZi s. mi.,. nosno siTakogi najmanjeg deliCamateTije.pot<):tn.e .
sljenjem i voljnimkretanjem: zar
po; ave svakog trenutka samina sebi?· I
ne opazlL'1J0 t~
moZe Ii~.
sa v:idi da jeto primarno i toboZe oCigledno svoj_·
stvo tela, kad se dlobro ispita, isto tako n€Shvatlji~
ondJa. u to· s1.UtU1jati? PriznajeI\:J. da je slIDla Ci.ll.je- yo. k,aoi bilokoje svojstvo naSegdJuha,ida je
nica jasna; ali kad hoeemo· dfl je pogledamo· po-- . evrsturasprostrtu ma"teriju. isto. talro tciko .zami-
blize i shvatimo kako se oM vrsi, 6ndil narn i . sliti Irao i mislelfu· nematerijalnutva:r, =;I.. k:<)liko
jedno i drugo,Cini nll se,postiljE)nejasnO', i mI. iste- ne'ko pokusavaodacloka:i:eprotivno. .
takosiabo shvatarn0 kako se delovi teladrie .
jedno, ho i k,a!ko se mi sami k:r€'Cem() ili kako
za-. 27· Nairne, a.k0o tOme josma1o r~iSlJm(),
onaj pritisak kO'jim seoqjaStljava kOhezija Pr<.lq..
opaZamo. Voleo bih da mi n.eko·na razumljiv na- metaisto je tako neshvatljiv kao j Saffi-3. kohezija,
Cin objasni kako to da se delovi zlata iIi medii (koji Ako shvatimo materiju!!tao kona~1u -- lito onan~
su malocas, topeCi se,bili isto tak0 ~labo spoje l1i ... sumnjivo ijeste-Qnda nelm svalroJ.<o hooe.·9de
kao stosu deIiCi voChe, iIi peska u peSCan():tn satu). u mislima nakraj svemir.a i v:idi illoZeIisezami'"·
za nekoliko trenutaka tako sjedine i tako cvrsto £iliti d:a. tamo post<>ji neki obruc, nelta veza, koja
prionu jedlan uz drugi <la ih.. ni najveC<l, snaga ·ljud- tako Cvrsto drZi na .okupu masu materije d.aotucla
skih rilku nem(l~e rastaviti; pretpcstavlj<]m qa ra-c celili. dobivasvbjucvl''Stinu,a del<J<vi dijamanta
zumanCov~k ovde neeemoCi da· PruZI ,zadovolja....
vajuci odglovor ni sebi ni drugo:rn. ..
svoju tvrd oeu i nerastopljivost. A'ko je mai;erij<il
lronacna, onamOiI'aimatikrajeve, i tfun.o:mJOira po'-
328 329
stO'j~'tine6tosto je spreeava da s; ne r~pe. A ako kako miJ:'uj'U jednokraj drugog mi neeemo steed
Be neko'da bi izbegao tu teskoeu, baCI ub?Zdan ideju 0 tome cia jedJn.o mo~e da pokrenedxugo, osim
pretpostaV'ke 0 be$.kol1'aenoj materiji,. neka razmi- da se to dogodi pomogu pO';!:8.jmljenogkr:etanja;
s-likolik.p je time ui:jinio jasnijom ~heziju p~df dok namdJuh sVa)l:og dana pruZa idteje QaktiVlloj
meta, Jda Ii jetime sto juje razreno tomnaJne- mod pokretanja tl.'!1a, i;aJ!:o,da bi vredelo da· raz-
razUI!1ljivijom i najapsurdinijom Poret!?ostavkom, mislimo 0 tome nije Ii aktivna :mOe atribut duhova,
prisaoiS.ta bli:1':,e njepO'lU razumevapJu;. 1 tako,a~o a pasiivna moc.atribut mater;ije. Otuda bi se moglo
hoeemo cia istraZ:inloprnodu prostiranJR tela<(koJa nagac1ati dta stvo!!'eniduhovi nisu sasvim odvojeni
je u stvari s~? ko~ezij<l. m<:goyih cvrstih ~eloy~). od mate!!'ije, jer su oni i aktivni i pasivni. Cisti
njegov uzr9k III n~91ll,nasa IdeJao ;~CJ?le pIJelllsta duh, tj. bog, iskljuCivo je aktivan; cis.ta materija
jasnijan:i <Joe4'ect~Ja.pe~O'. qna 0ID1¥Je~Ju. • . . je i.sJdjucivo pasivna; ° biCima koja su i aktivna
28. Prenosenjekretanja pomocu. tmpu.lsa .tit i pasivna moZemo &matrati dia imaju udeJ,a i u
pomocu misli jednako sushvr:tljivi. :- pruga;n~a. jednom i u ciru:gom.. Ali bilo to k,ako mU drago,
idiej.a,o teluj-este njegova moe pren.0lse:tJll. kTetan~a mislim CIa mi imamoisto to1tk:o jasnih wleja oduhu
p1,l"teznimpulsa; a 0 dUJSi, moe .dalzazlvaJu-.etanJ.e koliko i '0 telu, jeT nam je &up§tancija jed!nog j
pomocu<misli.Te ideje 0 1ielurduhu sVakakQstr- drugog jednakbnepoznaia; idejaQmi'sljenju duha
oemo svojim svakidasnjim iskus.ty0rn; ali a~o ho; isto nam j~ toliko jasna koliko i ideja 0 pl.'Ostira,nju
cemo cia istraZimo. kalko se one VTSe,ootaJem.o 1 tela, a prenosenje kretanja putem misli, koje pri-
tu u".Im'aku. Jex ako uzmtmlQ·prenosenje~tanja pisujemo duhu,isto toUk,o ocigledno kolik.<>i p:r-e,-
po;moeu impulsau Jrome)edno talo. gu:bi.tolik() nosenj,e poimoCu impulsa,koje pripisujemotelu.
1acetanjakoli:l!:Qdrugodioblva ..... 13. to Je na]prosti- Isikustvo!lI1 s.talno sazn,ajeJ:na' jednoi dwugo,ali rtaS
ji slucaj ..,...mi to ne m&emozamislitinik<!kO'dJ:'uiv- skuceni ra2<UID ne moze dashv<lti nijedn.o. Jerkad
lSje vec dakretanje pre1ari iz jednog tela u dJrugo; dlUh hoce da pogleda daljeod till prvobitnih idleja
a to je. Cini Inise, isto tako nejasno i neshvatljivo koje sticemo, osetom i. I"e'fleksijom, da prodireu
kao i ...to kako· nas duhpomoCu misli pokre6e1li. njih()v uzrok i naeinnastanka, on kao sto vidimo ,
zaustavlja naSetelo .... madatupojavu oPa.zam0 otikriva samo sO<pS'tvenu kratkovid<JSt.
svakogtrsnutka. Josje tcie zamisliti uba'zanje &:0'- 29. Da ~ljucimo: Oseti nas uverav:aju dapo-
tanja PomoCu impulse., sto takodeponeikadop~a'; stoje evrsta,pI1ocstoma tela; refleks:ija nasuverava
mo, ili mislimo daopaZaIDo. SvaloocineYD:0 ~u~tv'! da postoje lnisleca bica; iskustvo nas :ubeaujoe u
oCigledno nam pokazuje ~. se kretap.Je ~lZv?dl postojanje takvihbiea, i u to da jedno ima· moe
i ilnpuiloom imi~lju; ali nacinka~o se.to vrs; ;teskb da poikreee tela putem impulsa, dirugo da ih po-
m&enloshvatiti ..,...jedn8.ko nam JeneJasno1 Jedno kDeee pomoCu misli; u sve to ne moZemo sumnjati.
idBIgo.Prerna wme, kWro godd.azamil?limo~e,. Iskustvo nam, kako sam rekao, svaikog trenutka
tanje i njegov0PI'enoSenje,odstrane~,:1aka? 1 cd pru:1':a jasne ideje () jednom i drugom.Ali dIalje
strahe duha, ideja ti vezi sa d<uhQm. blCenam bar ad tih ideja, onakvih kak:ve smo' ihddbili 1z tih
toliikojaJ$na bo i onau vezi .•~te:-~. ~. pak Il1jihovih pram izv<;>ra, rtaSesposoQnosti ne dooifu.
razmatra;mQ aktiyTI'U moe'WetanJa, iIi, da Je takiO Alw hocemodJa ('lia:ljoe istraZtijemo'11jihovu prirodu,
nazovem, ,'po'kretljivost", ona.:>e s.v8.kak{) jasnije njioo"V'e uzroke i lIa·Ci,n postanka, mi ne uspevamo
Vi<lIi.ltduhU nego u t€;lv.,jer posma,:tr.a,ju¢i,. qvatela da jasno sagledamo ni prirodu pI' . ~i pI'i-
I:'"..'" ~~,
It::i JH.7J<l.ab ~~331
W 't.: a
,\ ..t'I. _ I
rodu misljenja. Ako hQcemo da ih dalje objasnja- nije lako objasniti, to nije nikako razlog <'bapori..;
va:mo,tona~n.jejedml(kolakouciniti i sa jedinim i Oemo p05tojanje takvih dunova, ilida sumnjamo
sadrugim: nijenam nista teie dJa zam:islimo kako u to; isto tako, ne tt'eoo. sumnjati u postojanje tela,
supstancija koju ne poznajemo pokreee tela po- niti ga porleati, 'samo zato sto pojamtela saudi
mocu misli, ;nego sto je da zamislimo kako sup- neke tes!koce, tako velike, da ih moida nemoZetno
stancija koju ne poznajemo pokrece tela pomoCu objasniti ni shvatiti. Naime, ne z·naan da Ii una-
impulsa.. Na taj nai:in, jednako sn~o kadri da za- ~ern. pojmu 0 guhu,postoji ista komplikovooije ill
mislimo u cemU se sastoje ideje lroje :pripadaju bllie protivreenostinego sto su neke stvati· koje
telu, kao i u 6emu se sastoje one koje pripadaju u'kljuOuje vec sam pojan:J. tela: jer clieljivO'St sva-
duhu. Otudra meni izgledla verovatno cia prosre ide- kog omectenog pro"tiranja ,in infinitu.m povlaci za
je kojesti6emo oo,etom i refleksijom predstavljaju soiborn" ptiZhali mi to ili ne, konsekvenee koje nase
grarnee hasih misli, preko kojih duh,rna· koliko se shvatanje ne rnoze objasniti niullkJaditi, ikonsek.-
naprezao, ne n1cie da napreduje niza pedlalj; a venee ko}e sadrZe viSe teSkoca, viSe prividne.ap-
kad hoc€' da zaviri u prirodu j skrivene uzroke tih surdriostl, negQ iSta ad onog' sto sle<:ii iz naseg poj-
ideja, on ne moze cia otkrije niSta., . rna 0 nernaterij<1lnoj saznaj).lcoj ,supstandji.
30. Up01"edenjeideja tela i duha. ~ Prema 32. Ne zna.mo nistavise od naS.ih prostih ideja.
tome, ukratko, na.saideja 0 duhu, kad je upore- - Tome ne~eba da se cUdimo, j~InHmarno 0
dimo sa idejorn koju imamo () telu, izglc=dJa ovatlm: stvarima tek riekqliko povrsnih ideja,onol:iko ko-
Supstancija diuha nepoonata nam je kao I'sU'PStan- Ji!ko mozemo da ih dobijemo preko C'll1a jz spolja~
cija tela; imamo odredene' i jasne ideje odvama: sj:1jeg sV'eta, iIi prekorefle1csije duha 0 sopstve-
primarnim kvaliteti~a iIi svojstvirna . tela, tj. 0 nom unutraSnjem iskustvu; dalje C>d toga ne zna.,.
evrstimkoherentnimd1elovima. i () impulsu; I.sto mQ nista,a l1<ljmanje 2l!jamQ <.> unutr<1snjem sasta-
tako, imamo j<1srie i odreaene idej.e odvarna, pri- vu i pravoj ptirodi stvari, jer nam nedOSItaju spo-.
rnarnun kvalItetima iIi svojstvima diuha, tj.o mi..; sobnosti kojima bismo to. postiglL Stoga, saznajuCi
sljenju imoCi delovanja,odnosn6rnoCizajJoCi- iskustvoiq]. i (ltkrivajuCi u sebi znanj.e i moc volj~
njanja ,ilizaustavljanja rnisli'ili pokreta: Imamo nog kretanja, istoonako pouzdano k<1o sta sazna-
takode jasne i odredene ideje onekim kvalitetillla jemo i iskustvom otkriv<1mO u stvariwa van sebe
u telima, koji su 'U stvati sarno modifik<1cijeprosti- koheziju i odvajanje Cvrstih deloya, a to je 1sW
ranjai kretanja .lwherentnih cvrstih de-lova. 1ma'- sto i pl'IOstiranje i kr-etanje tela- imarn.o diovoljno
moistoi:a!ll:o ideje (} raznirn naCinima misljenj;'l,
na primer 0 verovanju, sumnjanju,· namer;'lvanju,
razloga da se zadovoljiwo sa pojmom koji smo
steklio nernatel'ijf-lnom duhu kao j Saooim koji
strahQvanju., nadianju; a svesuto u stvarisa1n<.> imamo 0 telu, i cia prizua)nopostojanje jednog kao
modusimisljenja. Imamo i idejeo htenjui 0kre- i d!l'Ugog. Je1", smatrati da misljenjemoZepostojati
tanju tela koje j e posletl!ica tog htenja, i sa kojim odvo:jeno inez<1vis.no 00. cvrs1;oOO njje niSta pro-
se krece i samohtenje; Jer p<ika2;aliiSmoda, je tivrechije nego smatrati <!Ja .cvrstoCa maZe paste>-
duhspasobl:\n zakretahje. jati odvojeno i, nt1~visno C>d misljenja" poSto, su i
31. PojCf7noduhu rie sadrzi vise telfl~oc(t1U3g0. j¥no i drugo proste ~deje, nezavisne jedna'· C>d
,",
oee ema
pojam 0 telu. - Na kraju: <ili:o taj poja.m (, n dr'u.gej a poSto llnam9jecinako jasne idJeje i 0 mi_
terijalnomduhu saddi, rnoZda, neke tesk .k:oje sl;jenju i 0 cvrstoei, ne zuamo 2aSto ne bismo pri-
332 333
znali da pootoji i m:isleea stvar bez evrstoce, tj. znavaJllJju svih njihovih svojstava, mO'6i, uzroka,
nematerijalno, i cvrsta stvar bez misljenja, tj. :rn.q- posledica, oOnasa itd. tako da bude savrseno po-
terija - utolik:o vise sto jepadjoednako teskoza- znato sve sto se nalazi u njim!! ill 8m je 1.1 bilo
misliti kako bi mIsljenje moglo postoja;ti hez ma- kakvoj ve'li So njima; na taj nacin stvaram ideju 0
terije, kao i kalw bi materija mogla mi:sllti. .Jer beslwnaenom ili bezgranicnom znanju. Isto to rho-
kadJ god ho6emo da pod:emo rlalje ad tih pro/>tih zettlo uCiniti i sa idejom moB, sVe dolk ne diodemo
ideja 'lroje smo dJobili osetom i refleksijom, i da do onoga sm naziva=;> "beskrajnim",kaoi satra-
uronimo dublje u prirodu stVari, mlm.ah upadamo janjem poistojanja~ zakoje eemo zamisl!itida ~ma
u mrak i pomrCinu, zbunjenost i telSkoCe, i ne mo- pocetka nikraja; talco Cerno stvoriti ideju () V€IC-
zemo da otkrijemo nista osim sopstv€'l1e slepoce i nom bicu. Posto smo tako pripisali tom VrhoVIlom
neznanda. No bez obzira na to Ikpjajeod te dve bieu ko'je nazivamo ,,'bog" bezgranican i besiktajan
kompleksne ideje jasnija, idejatela ili nemateri- stepen postojanja, moB, znanja i svih dlrUgihsa-
jalnog duba, oCigledtno< je da proote ideje koje ill vrsenstava (!k:o;ja uopste mozemo zamisliti), stvorili
saCinjavaju potieu jediino iz naseg oseta ili I1eflek- smo 0 njemu .najbolju ide-ju koju na.s d mooe
sije; a mlm je isa svim (A';ta.llIn idejarrm s,upsta l1- uh
da stvori; a sv€' je to, kao sto sam reka0' postig-
cije, pa Cak i sa idejom fuga. nuto uveeavaniem onih prostih· ideja koje' smo re~
33. Ideja boga.. - Nairne, akoi~pitamo$"V0,ju .fl.eksijom dooili iz radnji naSeg dJuha, ili osetam iz
ideju 0< neshvatljivom Vrhovnozn·biC1.l, vidie¢'emo spoljasnjih stvari- uv€cavanjem koje ide sve do
da SIDO, i ,do nje do!Jli na isti naCiIl, i da,l>u nase beskraja.
kompleksne ideje 0 bogu i posebnim duhoviman~l 35. Ideja 0 bogu. - Jer upravo besltr'ajnost,
Cinjene od! prostih ideja koje S1tic emo refleksij01'1,'l;
na primeT posto smo svojim unutraSnjim isl1n.l-
pOiVe,,;anasa nasim idejama o. postojanju, moCi,
znanju itd., i Cini onu kompleksnu ideju kojom mti
stvom ste!k1i ide,jeo 'p'ostojanjui trajaJrrju, 0 'zna-.. sebi, koJiko mo.zemo, predl>tavljamo Vrhovno b.i~e.
nju i moB, 0 uZivallJju i sreiB, i 0 drugim kvalite- JeT .lITada je bog po svojoj sustini koi}! mi n.,epo~
tima i macima koje je bo.Ije1lnati ne@ol biti p,ez znajemo (jeT ne poz:najemo ni pravu su~tinu sljun-
nj~h, .ako sad hocen;lJO da st'ltori.md stoPrlkl"'dniju ka, ili Inuve, ili na'seg sopstVenog hiea)p!t"O;st i i)€'-
ideju 0 Vrhovnom bieu, mi uveeamosve te i~eje sastavljen, mi:slim da mi ipak moiZ~m()i ° njernu
pridajuCi im ideju besJronacnosti, i sastaviysi ih stvoriti sarno kompleksnu ideju vecnog i beskr'<tj-
zatim ujoedino, dto:bivamo kompl&snu ideju 0 bogl.l' nag postojanja, znanja, moei,. &I1eCeitd;: a sve su
A vee smo pokazalida duhima moe da uvecal.).ek:~ to posebne ideje, neke od! njih Caki relatiynt)',pre-
od ideja koje je stekao os,et;om i reflelksi.jom.... rna tome sastavljene ad drug:ili - i sve, kao 8150 je
34. Ako vidim da zrram tekn~k?liko stvari~ pokazano, [pllVobil1mo dolaze iz oseta i re:fleksije, pa
i dla nekeod njih ..... ili sv.e ;-- znam,nesavrseno, ja zajedno saCinjavaju hasu i<jleju ill pojazn<.:)bo,gu.
nlJOgu sebistvoriti ideju da znalU,dvaiPut toliko, 36. NaSa kornpleksna ideja 0 dUhOJ)hrtlLsa4rZi
i tu ideju mogu opetudiv6StrUoCi1;itolilJw.pl,lta.l~,... samo ideje stecene ()setom ili refl~~sijom.:.... T!'cba
liko. brojeva mogu da dodam; i tak0 lIlOguuve- joS primetit! cia sve' ideje koje priplsujerno. bogu,
Ca'Vati svoju idJejuo znanju, pJ:".ooirujtJ.Ci j~ tol-J:k.?C{ilc osim ideje beskrajnosti, ulaze i 1.1 naSuikompleksnu
obuhvati, sve postojeee Hi m0fi'U'e~Stvari· 1st<> t:llJogl.l ideju 0 d!r'Ugim duhovima. JeT minismo. kadIi.da
uciniti i sa idJejom <> savrS'enornznanju, tj.o J?d:- pored idieja 0 telioma steknemo i neke drUge proste
334 335
ideje, &em. onih koje sticemo re:flelksijom 0 radnja-
ma naseg dulla, i zato mozemo dil.lhovima pripisati stancija, potieu iskljuCivoiz oseta iIi, I'efle!kJsjje. 'Nil.
Sailllo ona st-o dobivamo otuda;a sva razlika koju taj naCin, Cak i u naSirn najobuhvatnijim zaID1sJ.L-.
mooemo zamisliti i=edu druhova i nas jeste uve- rna, koje nam izgledaju najprisnije p<>znate, mi ne
ee-m stepenu i obuhvatu njihovog znanja, trajanja, mozemo da ooemo dalje ad tih prostih idleia. Cak
moCi, sreee itd. A da se nase ideje 0 duhqvima, kao i u idejama koje izgledaju hajudialjenije ad svih
i 0 drugin:J. stvari1na, ogranicavaju sarno na onQ sto s kojima imamo posla, i koje besk:rajno prevazilaze
dobiv.anlQpreko oseta i refleksije, to je omg1edno sv;e sto mozerno opaziti u sebi ref1eksijo[ll iii otkri...
ortuda sto mi, rna k<mko dJa su naile ideje 0 duho- tiu spoljasnjimstvarima osetam, mi ust'vati do--
virna savrlenije OO! onlh ,0 telima, i malia idu sve s.tiZemosamo one pl'oste ideje koje smo prvobitno
do, beskrajnooti, ipak nemamo nikakve idie,je 0 stekli metom Hi refleksijom; to se oeevidJno pt>ka-
tome kB.ko on! (duhovi) saopStavaju jedah drugom zuje u nasim komp1eksnim idejama ;:; andelima, a
svoje mis1i; mi jedtino nuzno,zak1jucujemo da po>- narocito u ideji (> bogu.
jedinaeni duhovi, kao bics. sa savrsenijim znanjem Treee, da su proste ideje koje saCinjavaju haSe
i veeom &eCom nego mi., moraju.i.mati i savrleniji kompleksne ideje 0 supstaIl.cijama, ako ih bolje
nac!n sa,QlPstavanja misli nego sto je nail (jerrni pog1edamo, veeinom '.' samomoCi, a" ne pozitiyna
sezagovo1javamo upotrebom te1esnih p<>kretai p<>- svojstva (mada ih mi rado smatram01:l:lkvima);
sebnih zvukova, i taj naCin je, u opiltoj upotrebi, na pnmer glavne idejekoje saCinjavajll naSu k(>m-
jer je riajbrZi. i najbolji za looji smosposobni). plebnu ideju ozlatu jesu zutina, velika teZfua' ra-
No 1l;a:({o nemamo nikakvog sopstvenog iskllstva 0 stegljivost, topljivost i rastvorljivost uaqua regia,
nepOOJ:edn(}n:J. saopstavanjl,l, pa Pl'elna tome nema- SVe to ujedinjeno u jedinom nepozmitom sUpstra~
mo 0 tome nikakav pojalIl, mi ne m¢em(} zami- tu; i SVe su te ideje u stvari sarno adnosi prema
:>liti kako duhovi,lwjisene sJtiZereCima(ilLlwji dJrugim supstancijama, one Be he nalaze ulolat).!
caJk n.emaju ,ni tela) mogu brzo ov1adati svojim posmatranom samom za sebe, iako zavis.e od onih
rnislima,~tavati ih ill, sakrirvati po volji- stvarnih, primarnihkvaliteta njegovogunutr13.-
marla nuz,no ,moramo pretpostaviti da oniimaju snjeg sastava pokojima. je one kadro, da razlicito
takvu moe. deluje na diruge supstancije i trpi njihovo de10-
vanje. . . ,
37. Rekapitu1acija. -Tako =0, eto, vidieIi
kakve su nase idejeo supstancijama svih y-rsta, ,(Xl
cega se (:>p.e s~t(}je i ka1l;o i1l. stic~o. Iz toga, po
Gla:va XXIV
mom lIlislj~ju, sasvim oeevidn<> ,prodzlazi !:llec1Je6e:
P1~'P, dJ<i su sve naile ideje 0 raznim vrstanw. o ZBIRNIM IDEJAMA SUPSTANCIJA
supstancija sarno skuPov:iprostih ideja, uz pret-
postav 0 neeemtJ. oemu()ne pripadaju i u cemu 1. Jedna ideja. --'Pored tih komplek:snih idej13.
ku
po1jtoje, mada 0 tom pretpostavljE;nom ne¢emu o raznim pojedinacnim supsfuhc1jan:J.a kaosto SU.
arn
nem <> nikakve jasne ni adredene idJeje..
, Diu,go, cia sve prq,steideje koja tako, sjedi-
Ciovek, konj, zlato, Ijubicica, jabuka itd"duh ,PO-.
znaje takode"kompleksnezbirneideje" ()su1JStan~
l1jene u jednom zajednickom supstratu, saCinja- cijama: ja ihtako nazivam zero sto su te idejElsa-
vaju nase kompleksne ideje p raznim vrstarnasup- stayljene 00 mnogih pojedinachih supstancija koje
poomatrarno zajedno ikao ujedinjene u jednoj ide-
336 22 D20n Lok 337
ji,i tako spojene s=atraIl19 ih je<dnom; na primer "sazveMe", "svemir", sjeqinjene u p()s,ebne.idieje,
ideja 0 onotn skupu Ijudi koji sacinjava jedinu ar- videC€'mo cia su one sarno vestaCki. nacrli <iuha ko-
rtliju sastoji .se doduse oct velikog broja posebnih jimasu stvan, medUiSoibI!lO vr10 u¢lijene i r:ezavi-
supstancija,ali je isto tako jedna ideja kao i ideja sue do"edene u jedna ,vi<:1ino polje, da bii,h dUh
o coveku;· a velika zbirna ideja 0 svim .moguCim tcik~, ujedinjene u jedan pqjam i oznaeene. jednim.
telim~ koj? ~aCa':a.mo. imenom "svet", isto je imenom, mogao la:kse posrnatrati t r~pI"avljati ()
tak~ Jedna I~Ja kao I )deJa 0 makojem najmanjem njirna~ Pomoeu te vestinesastavljaIlJa duh moZe
delI~:; maten;Je.u sVJtu.--,- j€T jedrlnstvo jedne idJeje da spoji u jedIlu ideju i me<iusobno .ngj1fdaljenije
posotizemo vE:'!: tIme sto J€ gledamo kaojednu pred- i najs. UFT.otnije . stvari; to se vid~ n?-. pJ:imeru idejli
. .. .. . . . . . . • i'
stavu iIi .sli)ru, bez obma na to ikoliiko unjojima koju o,z:n,acavamo lmenOm "sve'II'.:tr .~
pojedJinooti.
2. Pravi ih dyh pomocu svoje. rnoci sastavlja-
nja. - Te zbirne idejeo ;SJupstancijama pravi dUh, GtuvaXXV
pomoCu svoje mOCi sastavljanja i ujedinjavanja o ODI'iOSIMA
pojedinih ideja, bil,q pro:stih, 1:?ilo slw.enih isto
o~af0 .k~o s!o od .skupa raznih.prostih ideja;'uje- l.Sta je adn08. - Osimprostihilislme'llih
dmJemh u JednoJ supstanciji, pravi kompleksn.e idieja duha ostva:riima kakve su s.arne po S€Bi, po-
idleje 0 pojedinacnim supstancijarna. Kaosto<1uh; stode i takV€ kojeonstic~upo~divan.jernjedlne
s~sta~ljajuciujedn~ ponovljene idleje jedinice, pra- ideje sa drugom. Kad razumpoo.matra nekustvar,
VI "fbI~ modus,e lli.kornpleksneideje bilokojeg
on se ne ogranieava samo nit taj predimet;QIl ~oze,.
bToJa (tuee, dva~tina), tako isto on sastavljaju'- tako reci, ponetis'laiku. idJeju dalje<;>dnje samf'
ci u~ed?o vise pOjedina.cnihsupstancija, pravi z:bir- ill bar pogledati dalje wnje 'daviqi :kak{jse on.a
ne IdeJe 0 sup~tancijama (ceta, 'l(odska,··mj, grad, s1a~e Sa nekomdrugom. Kadduh dialde pq&l'l1atra
flota); i kao sto. 6e svako videti, on svaki taj skUp .. nekustvar na tajnaCi,iThsto jetak0'f'eciPI"enolSi,
preds,tavlja svom duhu jedp.im pogledom kao jed- postavlja kraj neke druge i on<ia gle:<fu sa§! je-dnu
nu .id1eju. BcJs~o je tako od vis.€! stvari postao jedJan sad drugu, to je onella,kakoi sarna ree ka:i!:e, "od-
pOJam, duh Ih srnatra savrsenom jeddnieom:na nos" i "relaeija~'; a nazdvi koje.daje:n0 pozitivnin;
prim€T, jedan brod, ill jedan atom. Zamisliti jednu stvarima ella oznace taj odnos, 1 kOjl kaoputokazI
~iju od deset hiljada ljudi kao jednu ideju nije vod€' rnisli odsamog imenovanag· predrri€'ta. ka IJ.~
?ls~ ~e nego zamis1iti joednog coveka kao jednu Cemu razliCitom od njega, je;su ono StO I)ll.Zivarlll)
IdeJu; Jer duh).l je isto tako lako da 1,ljedJini veliki "relacij e"; a stvari kojesu tako dc>~edene·u V€,Zll
brej ljudi u j~lnu idleju i d~ ih posrna¢rakao jed", odnO\S~ se" jedna nadrugu. Na pnmer,aiko cllun
no, kao sfo mu je lalro da ujedim sve pooebne ideje ~Osrnatra Gaja kaopOzitl.vno :Pice, on tIkIjueuje
kOj~ slliCinjavaju Coveikfi i d~:ihposmatra kao jedn'o. u· tu ideju Samo ono sto stvarno postoji u Gaju,
3. Spe ve~tacke $tvarije$uzbirne ideje. ~ tj. aka gapolSmatt'arn kaoooveka, imam u svo~
Medu takve zbirnejl:1eje treba ubrojiti veC1nu vee.. °
d1,lhu sa;n;IIO k(}mpl~ks.l1u ideju coveku kao vrsti..
staCk;ih ~tvari, il~ bar one medunjima k<lje su sa- Isto t~ aik.o kazjm1: ,,(}aj je beIi covek",tirne
stavlJeIlf· od l'azmh supsumcija; i wstvati, ako belje imam . .sa~o pojam.o cPveku. kojL P9seduje belu
pogl",damo ",IVe te zbirne icieje, kao stl) su "vojska", beju. Ali akp pr.idiam Gail.! naziv"muZ'.',time po-
338 339
h
Medutlln, SiVa imena, aim su 'I'lesw viSe od prazrli
drazumevam neku dru,gu osobu; a alto mu pridam zv'Ukova, moraju oznaeavati neku ideju lroja se
naziv "beIji" i time""'" nalazi bilo u sarnoj i.,menovanoj stvarl - erwv i tada je
~ ~ba slueaja moja misao
' ' pvurazumevarn '
i
v
. JOs neku stvar: pozitivna, snatra se sjediIljenom sa im an°J:1l
liCIt!> od! Gaja, u moje .e upucen~ na nesto raz- swarl i postojecom u njoj - bilo u odnosU te stva-
dve stvari. A poiito sv~·tranJe uvedene su ri prema '11'<;;cern. drUgom !lto duh ~tra.zajedno
b:I~
~,~Uhc:.pDVOdJ tako~-
kompleksna, mow dati a Ide-Ja, boo pTosta
s njom, i mdla ukljucuje odnos,. .
bJizidJve"tvariidiaih< ... dJa 3. Neidna,izg1ed apsolutntter.mini uktj1.tCuju
ITa'
, ~UCI.' 1'h ipak odvojerilin
v ~ ZUJ eOOD, sma-
- "".Ne> reCl gl-..1-' "'..
od'fWse. _ postoji jos jedna vrSta relativni tel''''-
h
IdeJa moze posluziti k a, to z11'aCl da svaka naSa im
1'l:rl'11'a, kO;ji s.e ne smattaju n1 ocin.0s a,pa .Cak '11'i
u navedenom sluea' ao 06nova odtnosa. Na primer spoljasnjim oznakama; po svom Obliku. i izgledu
"muz" jeste Gajev ~~ p~vod za relaciju nazvantl oni kao da ozna~vaju nestoapsolutno u predm ,
etu
Sf!: Sempronijom; a b~~n~~~ovo~ i obred veneanja a u stvari skrivaju PreCutnu, m,,'11'je opaZlji'VU odl-
n.]ega kaZe da je belji necr 1a daJe povo~ dia se za ~OSno5t, Takv1 su naprimer na izg1ed!'ozitivni
' 2. Odnos' • se t ",0 ramen tesamk
es ~o za
v/ lzr<J2;1 "star", "ve1i.k:", "n~vrSen" itd., 0 kojh:na
~t wnih v'
teT?nina. _ Oan .yaz?;Ju kad nema kOl'e-
•
~Jed ~da,
ocevldni za svak cr' .. e
Z€~a'" prepoznati rvn:F
SVNak? ce u njima Ira
nos. alme ota ' , "'_.- po-
s" r<J2;liCite ideje 0 stvariJ:J:1a kaje se oP\n<Jse iIi 'U}lOI'€..,
duju, mQgu imati iste ideje Qf;a'IIlOJll odnOStl;na
. , I S 'C111 ko~Jati
liv .
" "~ vnl't€!I:'1l1i' "'toJ'c 1 =" ' " muz··1 primer, oni koji imaju sasvi,rt1. razliCite idejeo 00-
'k
PrIsno vezani jedan sa dr ,TIl ?,o su na izgled
om urezali u l'uds ugun, tohko su se 11'avi veku, mogu 1pak imati jecina\k pojaffi 0 o<:tl...,..a udjU
usl~ladeni i odg~ara~o .?amce11'j~ kao meClusob'11'~ "otae " je p<:)jaJllnalrn<l4UO .uved€[). u s;UPSta
(Coveka), i odnosi sesaIIl0 na jedr.tn;lkt. stvari zYaJO;~
vane stvari ka ~~~t~dV?jle , odmah idu' o':tfm:
se rmenuje jed JUCl, da nas,e misli v'
342 343
jE;' osnova odInosa; a to mozemo posti.Ci i aileo nema- kao i osrtale, iskljuCivo ,od! ptostih ideja,i doll Be;
:rno savtienu i jasnu ideju 0 stvari lrojoj sellri-: Bve one, ma koliko izgIedale prefinjene ili udia-
dajetaj· odnos. Na primer, ako·. imam pojam '0 Ij€ne cd. euIa, konaeno svodena prosteil1~je. Po-
stvOirenju koje je izleglo jaje i drugom koje se eefu I> najobllhvat.nijim odnooom, oniln kojise tice
izlegl0 i.z tog jajeta, onda SaIDstekao jasuu ideju svih stvarikoje postoje ili mogu postojati __ odno-
() odnosu kvofre i pileta izmedu dvoje kazuara. u 80m uzroka iposlediee. U ~led~oj glavi pOkazacu
Parku sv. Dzemsa, madao sarninl.tim.· pticarna kako id~ja () tomeproizlazi iz dvaju. izvora sveg
imam verovatno vrlomutnu i. riesavnenu ideju. na.seg znanja - oseta i reflElbi~e.
. 9 . Svi odnosi se wode naproste ideje. - Tre-
c!e:iako postojimnootvo poclloga po kojima se· Stva-
rlmogu uporedivati nledusoJ:>ho, i prema·· tome . Glava XXVI
mnostvo bdnosa, ipak se u svima njima ram 0'
onim prostim idejama iz ooeta iIi refl~ksijekoj<= o UZROKU! POSLEDICI,IDi;l.U.GIMQPNOSIMA
ja smatram jedinim materijal0 $vegnaseg zna...
nja, i svise oni Imnacno svodJenl nl3.njih. Da bih t? 1. Otkuda nam te ideje. .... Posto naSa cula
pokazao uzeCu zaprimer l)<ljvaznije (JdttJ(jse 0 koji-- opazaju stalno menjanje swarl, mi noopJ;~no.?~
IDa.imamo pojam;tada ce postatipotpu,no jasnd ZamQ i to da pojeclinil, kvaJiteti j supstane1}e poCllfJu
da lQni .medu njimakojiizgledajllnajudaljeniji <'ha postoje, ida oni znhvaljujuto svoj,egostojanje
?d. <:~al ref~ek$ije sadrie samoidejekoje potiett odreaenim dielovanjima neko$· diJ:1lgog .bica.. Iz tog
lZ tih lZVOiI'a, i dasu nasi pojmovi 0 njima santo opaZanja postaju nase ideje 0 uz:yku . ~ po~l~dii.<;i.
izve-sue pros1:e ideje, .koje su· PIem.a tOffie-prv.o- Ono sto pr<>izyodi n.eiku. prostu. ill slozenu ..~deJu
bitnoizvedene iz oseta ili refleksije. . .....•.••...... oznaeavamo opstim iIJ:lenom "uzrok",a .000 sto j,,;,
10. Pojmovi koji upucujiL duhna nest? 'Pfn proizvedeno,~eno,yri ,,~led:iea". l'l"a pri.In.er , Vi...
~menovanogpredmeta jesu relativni. pojinOvt.•·- deCi .da supstancija koju. nazivanl0 "vosa.k." postp.je
Cef;vrlo:pa;Stoodinos znaci. uporemvanjEl·· jeline uvent teena - tj. stieejep:rlU pl'0stuidejll koja pre
!3tvari sa drugom koja je van nje, oeevidnb je da toga nijebila unjoj -a.1l:0se n!i njup.ri:rneni izye-
!3U Sye. rem koje uuzn0u.pucujuduhnaneke id1eje stan stepen· tcrplote, n:J.in~vaino prostuidejru to;-
razlieite 00 onih zakoje se smatra.darealn? th-- plote, u <x,1nosu na tei'mostvoska, Iij~'11im uzrokom,.
stpje u . imenovanoj stvari, relativrle rci:i;napri-
>
a S<lmu teen.ost posl€1dicom. Isto t<iko, videCi d:a
mer eovek,ern,veseo, zamisljen~zedan; Ijuj;it; ·ras- supstancija zvanadll'Vo, tj~tak? l1azvani komplelq;;
prostrt --- wkve i wene rem jes.u apsolutne, jer one prostIh idleja, pdmenoIl1.vlltl'e biva preporep.a u
~naCavaju sarno ono sto stvaruo!>OStCiji, lUse drugu supstanciju, zvanu pep~, tj, u dirugi kO!tn.--.
Pretpostavlja dap(j$toji, u Coveku kojijetak0naz- pleksni zbir p1"PlStilJ, ideja,sasyiln razlieit od korrt-; ...
van; doksu otac, brat, kralj, suprug, .emji, veseliji pleksne ide-je drveta, mismatramo vatru, uod;n(li'o
~td.• !:em· 'kojepOJed imenovane. stvarl.< ukljw1uju suna pepe:o,kao UZl.'"iJk, a papeQ kao. p081~eu.
Illest? drtlgo,odvojeno od te stvart ipostojece Prema tome, s:vesto po nasen1 misljenjusyojim
van UJe,. ..•.. .. •.. ddovanjem iIi posredstvOID proizvodi nelkuprostu
. . ,11. Za7<:ljucak.• __ Poote> sam postaviote .pre~ ideju.,zlbir pl:"(}Stih idejll' su~tanciju Hi modus }<;<:>ji
llll~e ()9d¥osu u1)p,Ste, sada Cunaprim~mapoka":' pre toga nisu postojali, nalazi s~ za PaS. duh U 04...
zai!,k<1ik;ol>u Bve. n~ idiej e 0 bdnosim.. naCinjene, nosu.uzroka, i zato to nazivamo uzroik:oro. .
344 345
· 2. Stvaranje!radanje, pravljenje, menjanje. _
v
Post:qsmo taka 1Z onog stosu naSa Cul<i kadira dJa njih. JeT da bismo stekli ideju 0 uzroku i pos1e<;llici,
otkriJu.o :medusobnim diel<wanjim.ateIa izveli poj_ diovoljno je da gleciamo bilo koju prostu idieju iIi
~ve 0 uzroku i posledii¢, tj. dJa je uzrok 0nQ sm supstanciju kao nastalu delovanjem druge, bez ob'-
lZaziva po<:,~ postojanja nekeciruge stvari, bila zira da Ii nam je poznat nacin tog delovanja,
to presta IdeJa, supstapcija iIi modus, ada je.po- 3. Vremenski odnosi. - Vreme i mesto sluze
sJ€di~ .ono ~to ~astaJe delovanjem neke druge takode kao podloga vrIo obuhvatnih o<inosa, ko-
stva;n, .nas (luh ee bez. naraCite teiiIroce m9'6.f da jima su oibuhvacena u najmaIlju ruku SVa konaena
razhkuJe dye vrste postanka stvari: . .... bita. Ali kakq sam vet na drugmn me~tu pokaza<:>
prvo, .~ad je swar potpuno iznova nacinjena kako sticemo te idJeje, ovdece biti dovoljno d.a na__
taJ:::o da 11lJ~ njen deo nije ramje pCl'Stoja,o, ru: pomenem da su imena swari koja. se ticu vremena.
PTI~€[' Imd .~n rerum naturapoeneda postoji.nov veCinom SaroD q-d'OOSi: naprimet", kad nekp lJ:aze
dehe ma~Je koga ranije nijebilo, to llaziv'a!m.o da jekraIjica Elizabeta Zivelli se2ldieset i devet, a
"stvaranJ€l!l"; . . vladala cetrdieset i eetiri godine, te reCisadde
dJ;rt:go; ~di je stva.r. illiCinjenaod deli&. koji samo odnoo tog trajanja Prern;a nekom drugmn i
su SVl ~. ra~lJe postojali,·ali sarna. stvllr,.gledana =ace sarnO w da je trajanje njenog postojanja
kao celIna. tlh 1e1iea iIi j;:birtihp't'os1;ih ideja, Ilije bilo jepnako s€Z(leset. i devet godisnjih .9bilazaka
p~ toga ~~toJala. ~a. primer, ovajc9'vek, (wa sunea, a trajanjenjenog vIadanja jednakoeetrdE'-
ruza, ovo J::~e, oya tresnJa~td.; ka<i se, ci;rlde, ra.di set i cetiri takva obilaska; isti j~slucaj sa svim
0. supstanCIJl ..~oJa je PT?izyed(,lna .obiCpim pri:rod- recima koj~ <ldgovaraju na pitanje ;,k{)likp vreme-
m~. pute~,· Ila 9"'noyunekog1lIlutr~snj!2!gprincipa; na". m recimo:."Viljem Osvajacupao je u En-
~h. Je p'o~I~?~ ;postaje delovanj:EtIJi . n~ogspolja gles.ku okp gocline 1070", znaCi sledJeee: ako uzme-
~?Jeg ClnlOCa }li UZI'Okli, i j)<1S;tajala je (;ialj~ rul na- mo trajanje od .rodenja naSeg Spasij;elja dio danM
em n~osn.:pan . ~lirna i ll€opaZ1jiv,. to .nazivamo kao jedinstveni veliki vremenski period, navedJeni
,,::adapJem .'.~' JJ .pa.k uzr:o~.·spoljaSnji,.a .p.oole-' datum pokazuje koliki je razmak 9d te invazije do
d~ea lz~~~n!l0pazlJlVllll.delJ enjem,:ili SlaStavIja- jed nag idrugog kraja datogperioda. Isti t e slucaj
nJemVldl]lVlh dielova,to Ilazivamo ,pravljenjem'" sa svim vremenskim !l'ecirna koje odgovaraju na
t.: kve su sye ve~tacke stvari. KadJ je p.roizVeden~ pitanje "kad,a";one pokazujusamC!. ucia1jenost
bIll) koja p~tai?eja i«>je ranijenijebilo 1.1 toJ;n neke vrernenske taCke od kf~jeyanek!Qg CL1JZ~g:Pe
predm~tu, to.naZl:~ar:q.o: "pwrnen':>nl.".• Na,pri1'rJ€.±-, rioda trajanja kojim:rni merim0 i sa kojim je ~
~vek .le. roden,sli? Je napr-"fv1Jena, a oboje su taCka, prema nas~m misIjenju,u pdnosll' .
12:D;l~nJe:r:l. akq.'t1 nJlm.a , Il8.St:iln~ neJcinoviC:'Ulni 4. Pored ovih postoje i dJruge yremenske 1".eCi
kV~11tet 111 prosta, i<ieja, :f{oje. ranjJenisu. pose<1o--' za k.ode se obieno mi&lida oznacavajupozitivne
v~. Te !'9vonastales:tvari jeslj.IJ'OSledi~, astvari ideje, alise, kad se bolje rarzmotre, poka.zuju kao
kOJ~ su >JZazyale. njihov postanak1JZl'0>ci. UoVOilll relativne; takve su.na primer reCi "tlllad",i,sta;r"
slu.cajll,.kao i u eyirrl dn:gima, moeemo. videti da .. itd., koje mljucuju i nagovestavaju' odIlos. nekec
po~m.o.Y1uzooP lposled10't! mlsta,juiZ idej<tpri- stvan PTerna izve.snoj d'UZini trajanja, 0 mjoj naS
mlJe~Ih pu~~eta ill refleksije, i. daS€' taj <Jd- duh ima ideju. Ako je, recimo, 'll. naSiim. misJirn,a
nos, rna koliko .1)]0 obuhvatan,uvek s,yocli i;ai:n0 1la utvrdena ideja da CovekOl1 zivptobienQ traie<s€'--
'liarodeset godina, onda. kad lwZen1iO .dia .ie n~(>
M6
347
mlad, nli~dn:-azumevamoda njegove godine pred- velia'li r=nih vrsta stvari, prema oniima ria koje
stavljaju .tek mali dieo onog vek:a koji ljudi obiCno . smo najvise navikli, i ondJa te ideje .upotrebljava-
dosWru- a kad naziVanlo nekog "starim", pocb.-w In{) tako reCi kao meru kojom oznaeavamo veIiCiriu
zumevamoda je njegovo trajanje vec blizu zavr.. drugih stvari. Tako, kad kaZemo "velika jabUka",
iietka O!ll.og perioda koji ljucii obieno ne prelaze. time nlislimo da je ona veta odl obie-nih jabulta te
To je, dalcie, sarno uporedivanje dJObi ili· trajanja vrste 11a koje smo mivikli; a "mali konj" ozn.aeava
ovog ill onogpojedinog Coveka saidejom 0 uobi- konja koji ne dostize meru ideje naseg duha 0
eajenom trajanju te vtste iivih biea, koju irnaIil.0 u obienof veliCini konja. Konj koji je za Velsanina
diuhu; .to Ce nam. postati jasno ako primenimo ta velik biee za Flam<:mca mali, jersu ko~jslte p&-
imena ria druge stvari. N"ime, za coveka kaiemo smine u te dye zemlje razIicite, pa zato njih GVO-
daje "mlad" kad irn,a dvadJeset godL.'1a, a d<l. je jice imaju razlicite ideje sa kojima upo'1'eduju i 1.1
"vr!o mladJ" kad ima sedam godina;alizil kooja odnosu na koje nazivaju tu stvar "velikom" iIi
kaZemo cia je "star" bd ima dvadreset go:dina, a za ..melom".
psa vee cd sedam - jer u svakom Qc:L.tih slucajeva, .. 6. Apsolu.tni izrazi cestooFnacavuju, od1Wse.-
mi uporedujemo dopapojedinca sa.razliCitom id(;'- Isto tako, "slab" i"jak" 1'1..1 relatiyni nazivi u yezi
j.omfJ:"ajanja, posto smo utvrdJili u. svom. dtIhu cia sa moCi, uporedenjasa naSim .• trenutaenim idiejama
prelna prirodnom t.oku stvari SVakQj od tih vrsta
zivih bica pripada cirukciji vak trajarrja. Medutim, o manjoj i!iveCoj snazi. Kad kazemo ;,slab oovek",
mi ne kaZem,o cia eu sunoe i zvez,d,€ rstari", mada time rnislimoda taji'Ovek nerna WIiko snage ill
su oni nadlZiveli mnage Ijudske gener!l<:ij~, jer ne moci koliko obi:eno imaj·tl Ijudi,Q1;inosno koIilro
mamo klrltav je yek trajanja bogoci:reaio toi.vrsti O'bicno imaju ljudi njegovog rasta; to znaci da upo-
biea; jer6direden .rokpripada samo (}DF 1}tyarilIla redujemo njegm7"u snB!gi.L sa naSom idiejom {) obicl1oj
Cije prir9dno proP<ldanjejkraj .u tokti 9dret!enog ljudskoj. snazi, iIi obicnoj snazi ljudi I1jegOvar:;sta.
pe:ri.oda mi moze:mo JlQ\S:rnatrati . pod . IlbTmalnim SJifuo je i kadJ kazemo; "Sve stvor-ene stvarlSU
UISlIovima, i tak6 styariti 11 svom duhunieru sa, Ifo- slalbe"; ovde je "slab" takode relativan izraz, i azna-
jam mm:emo l.lporedivati 1'a=e delove njihovog eaVa nesrazmer izmedu moei bozje i moei njegoVih
trajanja,; i nazivati ih mladim .iHstarim.u Sklfl'd1..1 ",tvorenja. I taiko; mnoge reci iz obicnog ~oyora
sa njihovim odnooo:rn prema toj meri. Mi.to11iedu~ (maZda najveci deo)oznaeayaju sarno odnose,ia.1{o
tim ne m02emo ciniti. sa rubinoIIl.ili d.i~amantom," ~ pm pogloo izgleda da nemaju taitvoznaCtn~e.
stvarima Ciji oMeni vek trajanja r:ie· pozhajelll;().. Uzrnimo primer: "Brod ima potrebne zalihe". I
5. Odnosi mesta i prostora. - I~ je tako lilko "potr€bne" i "zalihe" joou relativne reCi;prva je
zapaziti medUsobne odtrlOsestvari uvezi·.sa njiho- u odnosu prema izvrsenju nameravanog plltova-
vim. niestom i razdaljinania;11a prinie1', "izp,ad", nj:?, dQ'Uga U odnosu prema budueoj upotr~bi..A .da
;,ispodl",. "jednu milju od Cering-krosa"; i,U En... se svi ti odnosi ograJ1ieavaju i svode 1lll IdeJe IZ-
gIeskoj", "u London'll". Medutim, i u vezi sa, J:)l'O-
stornoocu i obimom , kao i uvezisatrajanjem,po., .. vedJene iz oseta i ref,leksije, to je isuviSe oeigledno
stojepelre relativne idejeoznaeene imenimaza • da bi ga trebalo diokazivati. .
kojasesmatra ella BU pozitivna;na primer, "velik"
i "malen" u stvarisuodnosi. I ovdesmo, ·naime,
putern posmat:r;anja utVrcliJi u svom, duhu ideje 0
348 349
Glava XXVII
OOinosa nastajaIe su 1;1- stvari ~to. 5tO s,? p0lSV~yaIo
o ISTOVETNOSTI (IDENTITETU) I RAZLICNOSTI premaIa paz.nj7. i brrge p;~tL2:~.nJu.tacnlh POJIXlova
o stvarima kOJilna se, prrplSlUJe taJ odnos.
1. U cemu se sastoji istovetnost. - Cest, P'O'" 2. l~tovetnost supstancija. Istovetnost modu-
vod za uporedivanje daje duhu i sarno Qice stvari, sa. - Nase idleje obuhvataju f!lUO tri yrst~ .s~p
kad posmatramo postojanje neike stvari u odre- stancija, ito: 1) Bog<i; 2) Ko~cna r~a PIC::, 3)
denom v:remepu i mestu, pa ga onda uporeddmQ sa Tela. Sto se tice p'l:Ve,bog Je bez pocetka, ye:e=,
njenim postojanjem u nekom drugom vremenu, nepromeniljiv, sveprisutan, i zato 0 njegovoJ lSto-
i na osnovu toga stvorimo ideje 0 istovetnosti.i ra- vetnosti ne mooe biti nibkve sumnje. Llmgo; po-
zlicnosti. Kad' vidimo Qilo koju stvaJ:' kako pootoji ' s1:<) je SVaiki od konaenih. duhova p~pep <:ia.posto,ji
na nekom mestu i u nekom trenutkuVJ:'emena, mi U odredenom vremenu 1 mestu, nJIhovarsto'V",t-
smo onda sigurni (bez obzim, kakva je to stva.r ) nost ce, dogod oni postoje, biti od.J:;ed~na odnoson;
:JJa Je to upravo ~ stvar, a ne neka druga koja prem<i tom vremenu i mestu. Thece, lSto to. ~,9'i,
lStovremeno POStojI na drugom mestu, pa, :makaJ:' i za svaki MUc materije; ~ ml.1 se ne d0<iaJ€lne
teo ;Ive stvari bile u nekom dr'1,rgompogledlu toliko oduzima nikakva materij'i!, ()11 ()staje ig,ti., Nairne,
sliene aa se ne mogu razlikoyati: istovetnost se te tri vrste stvari koje nazhramosupstaJ:t,cij~n,~
-:JakIe sastoji u tomesto ideje kojirna je pripisu- isklju¢Uju jedna drugu sa istogmesta" <l11 sv~
Jemo;. 'ka~ uporedimo njilmvo sadasnjepostojanje- odJ njih mora nuzno iskljuCivc~~ svak? .~~ ,Is,te
sa nJlhoVlm postojanjemu jron-om ranijem tre-- vrste" mi to ne mozamo dJ:UkClJe ZEl.ITllshti,' J€l'kad
nu~ ': kome smo ih posmatrali, ne pokazuju ni bi biio dlt'UkCije,pojmovi i imena "is~V"etn0st" ~,
naJmanJU promenu. Po·sto mi hikadi ne nalazimo razJi~nost" ne bi slUZ:iJi nioemu,; ne bl. se xnogla
?a dye stvari isrte VJ:'ste postoje istovremeno na Waviti razIi'ka izmedu supstancija iIi ,!IX1a o~a dru:-
IStom mestu, i he moeemoto ni zamisliti, iz, toga gog. Na primer, 'k.ad bi <:iva tela mo.gIa da bu.du
op,\~vd~no zaild~uc,ujemo d.a .svaka stvar koja po- istovremerto Ita istom mestU,onda ,bl ta, dva ,ko:-
Stojl .b~ogde 1 ~ilo kada, lskljueuje sve druge' mada materije mO'!'ala dia budu ~edanist~, bi1?, Ve-
stvan lste vr;>te I.nalazi se na to:me:rnes,tu sarna Jik bila mal iOn• i ne sarno to, Yee Pi sva tela. nU~
i jeddna. Stoga, ake pitamo ds, 1i je neka stvar Zn~ 'bila jedn~/isto. ,JE"r ako dYadelica :gta.terije
ist~ ill nije, to se uvek odinOiSi na,ne'sto, sto je pO- mogru istovr",mreXI-o bitin<i jedno~m€s.tu, ondiB. po
stoJalo u odredeno vre=ena. odredenom mestu istom princip'll, sya tela mogu b1ti..na Je;dlllo;rn TIle-
i s1:<) je u tom trenutku, sigum-0 bilo jed!l1ako seb! stu· :akad bi to bilo tako, nest<i1.9 b~ra.zh~e-lzme:I).l
i nicemdry,Igom: iz toga slOOi da jedna stvar ne ist~vetnosti i ra-zlienos,ti., izmeuu j~dnogIrnn?gl1:l,
~ee imati dva pocetka postojanja, I I i d'l'", stv<iri i cak hi takvo razlikovanje po.sta-Io smesn?, All po'"'
Jedtan poCetalk, jer, je nemoguce da dye Stvari isiJe sto ,dIVa. Hi vise ne mOgtl biti ]e<l.no, jer J~to Bra>--
vrste budu iIi po'stoje u istorn. trenutku na jednom tivresno , istovetnost i Tazl~cnosJ su,d.?byo za,sl)o..,
i is!'2'~ mestu,. iIi, da, jedn~ istastvar' poStoji na vani odnosd i naCiniuporedivanJa, ~<:I!"ymi l"az:urn~:
razlicLhm mestima. Prema tonte, ono 8to je irna]o Poilto SU Bye druge stvari iIi modusl IIi ()d~?S~.:k:OJl
je~an pooetaik jeste jedna stvar;aono 8to :ieimalo seu Ikrajnjoj liniji l.1vek svode na, s:upstanCl)~, IS~
po,oetaJk 11 vremenu i mestu razliCitom odJ toga, 'l'etnQs,t i ra,zlienost postojanja syaike od ;:JIh hlC~
nije isoto, nego razJ:iCno. Poteskoce dko ave vrsteo t8Jkode od"eaena na ,is,'ti n<iCin;, a sto ~ tlee stya;,l
koje postoje u s,ledrti, kao sto Stl. radnJe "'!ronacmh
350
351
bica (na. prillnea: k:re1:alr\.je i :miSljenje), () njihqvoj
razlicnosti ne moZ,e bi1;1 njka,kve sumnje; jer sva-
dJeb~,o ::-__~a~j)kad
konJ, ll~ se,
::::a
• v ostaje takode uveki&ti
i , uslucaju
n·8.. u:
hrast~" njegov~
stvari, nl Jedino, .nl
ira od! njih nestaje Cim je zapoeela, i zato one ne materija oClgleclln,o me J .' aterije .madla d-01§ta
mogu pootojati'U I'ae;nim Vremenima Hi na raznim drugo ne ,08ta]U ;S~e . ~ase. ~az101gje u tomce stQ
mestilna, kao stq mogu stalna bica; staga nijedna ostaju isti h.t>asll.lStlsiirkju IIl<lse matE>rij~ i ~
misao ili kretnja, pasmatrana u razliCito vreme, se u ta dvaslucaJa 'menjujE»,.a ist'll swar.
ne maZe biti ista" jer svaki njen aeo ima o'iI"UkCiji vog bi6a - istovetn~i .n~;m_ Stoga tre.ba<ia po-
po6e'tak pqstojanja.. , 4. Istovetnost .~ Ja. • . 1-k 'e od'mMe m.ate-
3, Pri'l'wipium individuationis. - Na osnovl.1 v s,e hrast razl U], . . '. . ";"'.J
gledaroo u cemu. .' 1~ 11 tonne ,st? Je J~l}()
izloZenog lako je ,otkriti ono 8m je biro toliko tra- rije. MisEm?-a ~:li:fa r:aterije, .sjeelinjeni1;lkako
2:eno, principium, individuat'ionis; jasno joe da je to samokohe?Ja .' ban raspored deliea r po .
bUn, dok. Jejir:ug- . PO~~ove kIrasta, i p()~e9n-;»or:
samo j)OStojanje, jer ono odlreduje .svakoj vrsti biea o
V'.t'eJ::ne. i mesto ~oje ne rnoze imati nijedno drugo korne onl s,:cIDJavRJ111d, '. '. l~8Jdr;il dia prima Id1ep;
bioe iste V1'8te. Docl.use, izgleda da se to more lac.1{o g anizaGija tlh dJelova {o.] a J~ . cltrvo koru E.' ~ce
zamisJiti samo za. prollte ,suI>Sta.llcije i mod use, ali . d tim' stvara l' uv€'cava . ..' ." ~ p
manU 1 a e v',' e isastojibi1jniZiYiO',,o-
kad se b?lje raztnisli videoe se cia to, nije teS1';o itd, na.
. tdakle Jedna' J a . . " . . ,.takYu
hr.astu,u.cem. 'irna
u.·.·.bsU ·k . 'ko"J'a''. Qrga-
,., ." ' v ' "
prinle,uiti ill, na sIoZene stvari, saroo .a.lGO se ~i stoJe 0'. ' . ' d koher~ntnpm telJ:l.d .CIJl
na ·.s.ta s,e primenjuje; na primer,zam1s1il'tlo, ociJfl , nizaciju <!-e1ova u:[€ np.J.?dnom zajed!1i@OI!lcZlYi?:--
jedan atom, tj.jedinstveng telo pod! jednom 1.1€--
promenljivoin pcm-S.ln0m, postoji u odredenom vre-
d£olovi SVl uc:styuJu 'b~1
n:,
'ka .
za "sve vreme,za ~<lJ()
ona, ostaJ€' lS~ t~ maga Be ZivotP':eB~na
menu i mestu; o.6evi<ino je dace o<n biti jedn:ik 1.l!cestvuJe u t=te Z;;lO' k~ji se vitaIna: . §jgdmJuJ).ls<i
sebi U svfkom trenutku svog postojal1ja, ]r~d gpdl nove deliCe rna o.Je . tal.' - organizaciji .1>.:ak'va
g.a budemo P<Jsmatrali. A aka je U sva.~om· j;fe- Zivom biljlmm u l~t?J:. N~f~e, poSiq ",eta o['ga-
nutku ono 8to j,es,tei niiita drugo, on je isH il'nOI'f o~'ik~.j.e tul vr~~ ~~1~m. trenu~ku .).l sYak?¥1 ;~a~I
ostati isti oak. goqtraje. njegovo poo'lio,janje;jer mzacIJR na = . .' " .
ona je .utom poJ"""l .
vom sjedinjenJumate:r;tJde~,·;..........)·u razEcita 0" ,svi1l.
za sve to vr~me (l'U 6e biti, isto to i niStadu:ugo.
Isto tab>, alW Ere dvaili vise atqma spoje II 5epin-
I '-on'~-~·tnom SJe' mJ~u. "k ,. ta'Ino
nacn?m,.t'i.' ";'-'" , (j' edin ac!1iziyotoJ1' s .,•....,
v
tet nesasto,ji u istov·etnosti supstancije,veC, kao I tHeta Hcnosti. - Ipak je tesk0:l=aml.,;liti koako $o~
krat, isti poiedJinaeqi iSo:vek, n,;oze da1:Jude1V~
sto s.am rekao, u istovetnQsti svesti;akosu u tome
llcnosti. Da bi ,nam to bIlo laks~, moram.o POn
le
Spkrat idanasnji naeelnik Kvinboroa 1sti, ondasl,.t
oni iSta licnost. Ako pak isti S9krat nema istu dati stamislimo kad kazemOo "Sdln:at", ocln,(}Sno
svest kad je budan i karl. spava, ,Qnda budni ispa.,. "isti p6d,edinaeni omrek":
367
366
I'
,I; ,. To mora (prvo) biti ista 'v
:1 I tacnu, lieni idJenti'·~... pretpostavki da uzrnete k~ uzima u obrir ka<:> dokaz, Jer madaje kazna ve-
sa t ' t· Se u svakom 1
IS,
,I,
~,~ o'!a I Sarno u SVesti i 'v
v •
s ucaJu moze
<;0 zana zalicnost,a liCnostzasvest,>i mada pijani-
ca moZd!a nijesve:stan onaga s1JQje ucinio, ljudJsk:i
,41'1 dalJe nego soo df'Pire sv~st, ne moze se pnostirati
"I I Ako, na prJ.ffie~ sudovi ga ipaikopravdanokafujavaju, jer jemje-:
I" m ., U=emo p
illl'l ora se dozv;Ollti moguc l"VU pre1;postavku gOY Cirn Cinjenicno dokazan, dok njegova nesv€'-
~1~1!, raznih Zena i u razna dJ ba nost da. covek roden cd s.noot ne maze biti dJokaza.-na. !mama, meduti!n, ra-
wI~'1 ko prihvati takav naCino bUde Isti Covek. Svako zloga da ntislimo dlR onogvelikog darla kad tajne
fl'II!1 i~ti Otwek mOOe da b d g0c¥0ra mora dopustiti da svih Ijudskih srdaca izadu na svetk>st· nikone6€>
11~11 bIio koja.?V'ojica koja ~uez' v~ rar;:ne li.Cnosti, kao oogovarati zaono sto ne zna, yeece syako dobiti
IDI:' ne znaJUCl misli je-dan lIve a u raz!l.l1tl dobima sto mu pripada, bilo da ga njegoV'a savest optll-
ili!'1 Prema druO'oi ' ,-~~ome, ' fuje iii izvinjava, .
'II, d '" J 1 .,,,oOJ pr h-.~._ 23. Jedino svest saeinJava "ju".-- Jedino.sYest
111:, ~oze e".t',",,:~vci, Sokirat
v
a bUde isti covek u
,Ui: !lJegll; sarno putem iste sv .~von:; ZIvotu i posle maze sjediniti udialjena postojanja u jedinu ism
ii ,~dent~tet coveka nalazi est!, p~to se tu; dlillkle Jienost; jst{)v~tnost SlLpstarndje ne mozelo da uci-
ilil, JdJenhtet lienosti lak ,u Qnom lstmn u c~u' ; ni. Jerma kakva sUipstancija d.a postoji, i u ma-
I", ,_ ' , 0 Cen10 se s.1 'ti ~~.. 1
il ll , ve~ UJedno i ista lienoot Me
v
?'Zl d~ j'e 1sti co- kakYom okviru, ako u njojnemasvesti, nema ni
:~:il' traJu, da se identitet Cov~'ka dutin:, om koji sma- licnosti; a ako ma kakv:a vista supstancije bezSve-
Hi, a ne 1 u ne-cem d ' nalazl sarno u s t· sti mOOe da bude J;ienost, .Qnda i leSina moze, da
Ir' objasniti da je S~~'ktteJb~ Ok'! razmisle ka;~s~
'Ii!' Sokrat Posle vas'-C j ao . -ete isti Covek ka .
budeto,
KadJ.,1;Jismo mogli zamisliti dve posebne fie-
"1' em' Kr.sen a All - 0 1
v
I'll' I coveka, i prerna to' ,ma sta to bilo s'!io prenosive svesti koje deluju u,Wtom relu, jedna
il:,,!nost,. za razne Ijuoe _ a me lstu pojedinacnu 1i5- preko.celog dana, c1lr'\iga p:reiko eele noCi, a na dru-
,j:y- = slobodno mOOemo ~~~ se maIo njih s.laze gojstrani je'dnu istusYest koja deluje u :inteI"v8r
11:,!,ltet naI~ u svesti i ni u • ti dil se licni identi_ lima u<iva razna tela __ japitam, ,:Pie bi Ii tadJau
"I"I;v:st elm ono sto naziv cem ~:ugom (jer samo prvomslueaju dinevni i, noCni .covek· bili dye isto
se da Ge~A t· ta'k1o razlicite lifuosti kao i Soikrat i 1?1aton? I ne
1,1·le'cl
,I, I
aIn(} SVOJIm
~u'U' Ime upasti u .'" J'a") ne b 0-
i':".. 22, "Ali zar nisu i'a . neld ve1iki apsurd, bi Ii u drugom slueaju <iva raQ;na tela Cirri1a iJstu
W~os.~? Zasto onde kaJl ~ n J trezan oovek ista licnost, 'kao. stoje i jedan covek IU dvaralZna .ooela
I .l:Ol~ Je poCinio kad 'e ~t:Jav~:no, OOveka za delo isti covek?I tu se stvat' pista ne :menja ak<> neiko
I i,lOplStte ni.ie sVestan fog J~I;,Ii)a~k?,dr on kasnije kaze da. to.sto se u jednorn 00. tadva slu&.ia ra,dti
I : lOS , bas kao stD 'e ' " vu Je tu ista li5- o dYe rll,Zli@lJe IoWesti, a u dru~, () .j~oj is1JQj,
~!il snu i ujedno Ci~ ;sta lIcnost i covek koji hoda police otuda ,sto, tada u ta telauJaze jedna. ill. dive,
1111 :68 ruge stvan u tom stan.iu; on nematerijalne ~upstancije; j€ll' stva;r. ostaie ist,abilQ
Jill! to istinito ili neistinito - jasno je da je Heni iden-
"'1:'
!IIi 2,' ni!on Lok 369
it!]li ; .
titet p()d~~nakoodredenISVe8eu, bilo da je ta svest - bas kao sto mi ne pripadJa one s1:o misli ill.Bp.i
vezanaza. neku pojedinacnu nematerijalnu sup- bilo kojedrugo nematerijalno bilee u ·svetu.· ' .
stancijuili ne. Nairne, akodopustimoda se rnis1e~ 25. Slazem se da je verovatnije mislj€nje dJa
Ca supstancija u coveku mora nuzno zamisliti kal> je ta sves.t vezana sapOjedinacnom nefuaterijalC:
nematerija1na, ocevid!Ilo je da se nemate:cija1na mh nom supstancijorn, da:' ana predstavlja njerii.l
sleca stvar mora katkad rastati. sa syojom syel§cu afekciju. . .
o prosiosti, da bi sepasle opet sa njomsas¥iLa; Ali neka ljud~ misle () tome kako hoee','p:re-
na primer, 1judQ cesto·zaborav1jaju. syoje p1'Os1e rna svojim razli~itim pretpostavka:rna.. S'v:ako~ra
radnje, a katkacl opel: diUh ponovO. s.teknesvest zumno bice ikaje je kadro da oseCa sreeu. ilin7Bre-
o stvarima kojiih Be nije seeao vee dvadesetgodi- eu mora priznati cia po&to1i nesto 8to emi njegoyo
na. Zarnislite sarno da tiperiodi seeanja i. 2abc:J.- ja, neSto za stase on brine i sto hoce dauci:p.i
rav1janja nailaze redO,V11O; Jednj. danjua dJrugj srecnim; da jeto ja pos;tojalo u sta1nom ttajanj~
noeu, i dobili stE~ .dve licnosti sa .je9n~m jsti,m ne.-. viSe 0& j ednog trenutka~ ida. jestoga 1ll'0guOno' da
materijalnim duhom, k ao sto sw urlll1ijem.s1uca",. ce postojati i dalje, mesecimai·,godin.ain.a:, tak,odIa
ju i11'lalidJve li,enosti. sa je&im istim te1om. pre,- . se njegovom ttajanju ne mo'ze postavitiniJfakva
rna tom.e, "ja" nije <xlredenolstoyetn()Sc1.l. .ilira-" siguma granica; i cia to maze i u buducnostiostati'
zlicito'8CU supstancije, u koju ono ne moQie biti. si-
gurno, vecsamo identitetoln s.vesti.
isto ja, sa istom syeseu. Nataj naCin, put
tmr te.
svesti, covek nalazi <La je onsooaonoisto ja1;:,0je
24. OnodlOduse moze.'Zanrlsliti da je supstan~ je pre nekoliko godina izvrsilo takvu itakvuf~.
cija od iIroje se ·ono sadasastojLpostojaJaifanije". dnjuzbog kojeje sada srecnoili nesrecno. Ka.di.se
ujedinjena saistim svesnimbi6em;ali kad Be "ja" tako objasnjava, onda se ne smatta da broj-
svest ukloni, ta sUpstancijane spada vise u "ja", cana ista supstancija cini fsi<:> "jal '; vee se smatHi
nije njegQV dieo, kaoni,bi1o ;koja ,druga; to sma da "ja" Bni ista neprekidna svest, sakojorii'se
vee pokazali na primeru odsecenog uda- kadoo- mogu. v€zivati, i opet odnje .odtvajati ra#!esup-
vek vise nije sves-tan toplote, hladno6e, iIi bilo ka- stancije ~ jer dok god su one uvitaIno11'lj¢dinstVu. .
kvih drugih OSeta tog uda, onda taj ud!. nije .vise sa onim uCemU Be tadranalazi svest,pne stl • ·d'e'O
njegQiV deo, kao ni bilo koja dJrugamaterijau sve- tog istog ja. Na primer, sVaki deo nasegtelal~oji
miru. 18to Ce taka biti i sa svak0llldrt!gomnemaoo' je vitaIno ujedinjen sa onim stojeu :nl.lma·s.y~
terijalnom supstancijom, ako' je onaIisenaone sno, Cini deo nas samih; ali kad se izdJv'oji iz'tog'
svesti po lrojojsamja;,ja" &am sebi:;ako u.njoj vitalnog jedinstva kojim senal1jeg'a' pl'€nosila
poswji n.ekideo koji jane moguputem seeanja svest, to llto.je malocas bilonas d!eopostajen~
povezati sa svojom sadJa.Snjom sVeSeupo kojo] Sarrt sada tako strano kilo cia je deonekog' drU:!r()er .
ja ja, onda taj de<lnjenogpostojanjanepripada a .i nije nemogu6e da posle neoog· vrem€nato ~a
meni kao ni rna kojeclrugonematl;!rijalno hire. i. ista postaille deo nekog drugog. NatajnaCin~broj
Jer ~ sta da jemislilaili cinilanekasupstan- Cano ista sU'pstancija. postaje deo d!veju.taznihli-
cija,ako ja ne nwgu to,ga cia se setim. LdJaputem Cnostl, ajedna 1sta licnost ostajeistai~edpro
svoje svestio t0Ine' uCinim. to svOjom mi81ju ili meneraznih supstancija. Kadhismo mogli 'ZaIrtt..-
akcijom, ond~ to,makar hilomisljenoiliucinje.-'·' sliti neki d1uh potpuno lisen svalrog. seCarija ill
no oct nekog mog dffi&,uopste ne6epripadati meni svesti 0 svoiim pl'osl'imradl1iama (kaosto BU nasi
dUhovi uvek liSeni velikog dela .svojih seeanja, a
370 371
~J;1tkad isvih), onda pov€;zivanj~ iIi odvajanje same, hez ohzira u kakVim. se teIima pojavljivale,
takve diuhoyne supstancije 'l1e bi izazivalo nikakvu OOnosno sa Iu:ikvom· supstancijom hila vezarra nii..;
pI"amenu u liCnOI!1, identiiJetu, kao sto je ne iza- hova svest, te iste lianosti kole su pocinile ta dela
ziYf;l~ni porvezivanje ili odvajanje nekog materi- i koje zasluzuju tu kaznu za njih.
jf;ll'l1~g deliCa, Svaka supstan.cija vitalno ujedinje-- 27. Dosta dobro vidtimisam dasam obradu-
na sa sadiasnjiIn misleL"im bicem jeste dec toga i'Stog JUCi GVU ternu izn€'O neke pretpostavke koje Ce
ja k?je s~o.apostoji;svakaswar sjedri.njena s njim nekim Citaodma izgledati. cudne, a mozd!a takve i
pre:Iro svesti.9 pl'edasnjim radnjama Cini taikode jesu. Mislim ipak dami se to IllozeoprostHi,uzi-
deo-istog. ja,j~r jeO'l1{) is.to itada i sada. majuCi u ohzir nast! nevoznavanjepxirode te mi"
26. "Liiin0st" jeprav11<i. izraz, - Jauzima:rn sleee stvari koja j-e u nama i keju smatramo svO:-
"li~nost" kao naziv za t9'"ja". KadJ god jedJan 00- jim. ja. Kad bismo znali sta jeto, iIi kalw je<Jno
vekna,ziva PeSto sV"oji:rn ."ja", drugimoze .reada ve;:ano za izvesni sistem nestal'Ilih bioloSkih fak-
jetq.igta,IiCnost.To je sud.§.kiizrazkojim se 00- tara, odnosno dia Ii oniomorZe iIi neh1.oZe vrsiti svo..
reFluju i ooelljclXjurad!llje,izata~on pripa:da .sarno ja ~elovanja, misljenje i seeanje, pom<Jcu tela 01'-
l'<!Zj1.P:lillim:piCimft koj,a razwnejuzako.n ikoja s1.1 gam;;:Qvanog bosto je naSe, i da Ii je bog to, tako
SPOS9bna. :;:a. sreeu i nesreeu. Ta licnootse prostire U~'edlO dla se svakitakav duh maze ujediniti sarno
d~lj~. <>d sadasnjeg postojanja, obulwatajuci i pro,. sa jednim takvimtelom, od cijeg 1')I'avihlog s~ta
slerprl.nje, j to §amoprekosvesti;time ona usvaja va za~i nje;g.ovo secanje - kad bismo sv;eto ZIiali,
ipripis1.1jesebi tep:ro.s1l'" raMje, postaje njihO\' nnda blsmo mogli uvidleti besmislenost nekih Qd.
u~esnik: ipc1Jgoyarf;lza njih, ito PO- istomosJ:;lovu moji~. pretpostavki. Medutirn,. pootO' . sus;ve .te
i~z, isrog r~loga Kpe' i zasa'dasnje. A sve je to po- stvan za nasu mraku, mi smatramo, kao i obicna.
v~:zano 8ft zeljom.za sr~Qm, tinlneizheznim. prar. Ula ~e ljudska du~:n:,materljalna supstancija,
~aV1sna .00. materlJe 1 potp11no nev~zana s njon'l,
ne-:
tiorem syesn<osti; jer ono.stojesvesno zado-voljstva
i bola~eli da ana "ja". kojejesv-esno toga bude 1 zatopo pril'odi stvari nije nimal0 besmisleoo dia
srecnp.$toga 8Y~ one p~~e ra<injekoje licnostne pretpostavimodla ta dusa moze u razndm vr."me-
m~eput€1nsvesti povezati ilipomiriti satlln nima biti ujed:imje.'1a sa ra,zlicitim telima i sa sva-
~dj.aS'!1jilnjanemaju pos1l.}sa t()m licn()8Cu,.ba.s kim vOdi njih Ciniti p'l'ivTel1k<>Uo jednog Coveka -
k;;)<)da 15e nisuni dIogadile: i kad .bicovek dQlbio ~o: s!<> :n:ozemo, pretp!Jstaviti i to da je nesto sto
zad()volj~tv()i1iJ:lOl, tj. nagr<tduilikaznu,. na. osrn.o-. Je JUce ~11o d:~ ov;Cijeg tela danas cleo Ijudskog
. Y11 .neketakye radlni'e, tobi bilo isto kaQ cia jena tela, da J€ ono 18tO talm vitalan deo Mel:i!beja kao
sfllllom . poeetku. sv;og . bioa poS1;ao sreean ·ili:nesre-- sto je bila njeg:ovogovna. . <
can be'Z ikakye svqJe zaslUlge. Itecimo, kad bi 00- 28. Teiikoce ~bog tdave upotrebe imena. .,.. Da
ve1{ biosa4a kaZuje:nza Pest<) sto ie uramo line.. z~~juiHmo: Svaka s11Pstancija koiapo,cne da PQ-
kOffidnlgomzivotu, aqe.ga o,nmorZdlft uopste nije stOJl mora u toku s.vP'€( postqjanj? n'UZno. biti iSta;
Sv(=Sta'll, da Ii bi se ta kazn<tistarazlikovala ad svaka..mesavina raznihsul"'i1a11cija ko]? Il¢'cne cia
nan()senianesre6e? Zato nam apostolu.skladu P?stOJl mora dia, ,ooi:ane'konikretno ista <klki<'Od S~l
S,tim ik;a.ze dac~miog veliko!; dana, •. kadsvako nJene ~m1l'l1€' su~tf!ncije ujedinjene; svaki mo-
"cl0bU€, prfm),a.svoiiln .. zaslu~aIr1<lF tajrn~.svih sr- dus kOJlpa01e da post9ii astaje istiu toku BoVOo'.
dacabiti otkrivene".Opl'avdanjetepr-esudJe. bi&! postojanja; istqpravilo varZii.!k.adse radi 0 me~
u Wln€,stoce.5velicl1'os!1;i:biti svesi1e da su one savini razlicitih supstancija i modiusa. Iz toga se
372 373
moze videti'<ift tffilmce iIi nejasnoce u tim stvari- I'edivanje predmeta u kojimase nll.lazi, u01inosu
ma, kojih je bilo, nastaju vise zbog rdave upotre- ll1a nju;, na prim'er,,,belji5',,,_sla~i'(,-,,veci",."jeCi-.
be imena nego cZbog neke stvame nejasnoce u sa- nako", "vise" itd. Posto ti odnqsizavise od jedinJ3....
mim stvarima. Jer makakva da je pooebna ideja kOisti i suviska iste proste ideje u raznim predrrie-
kojoj dajemo ime, ako se salll0 cvrsto ddimo te tima, mozemo ih, ako ho6ete, 'nazvati "projJOrcio-
ideje lako cemo shvatiti kadJ je neka stvar istR a nalnim"; potpuno je jasno bez ikakvog d!okaziva--
kad razliCita, i nikakva SUtnnjag,e neCe pojaviti. nja da, se ti odnosi ticu sarno prostih ideja, pri-
29. Neprekid~o postojanjesaCinjava identitet. mljenih putem iOISeta .ill reflekSije.
- Ako pretpostaVimo da je "razpmni duh" iliej,a 2. Prirodni. - Drugo: jos jed~npovodza me-
o coveku, ondJa cerno lalro znati ,karl je covek isti; dusobno uporedivanje stvaI'i, oc1Jtlqsno za takvo
nairne, isti duh je isti cljvek, bilo cia, jeu te1u Hi posma'U-<l.I1je jedne stvan kojeukIJl,lcuje i neku
odvojen,od tela. Almpak pretp<>.<>tavimo da coveka ~ugU, jesu uslovi njihovug postanka ili pocetkJ3.;
sacinjava razumni duh vitalno uj~injel1 sa relOID Jer ti uslovi s,e ne mogu kas,nije menj 1l;ti, i za,to su
koje ima odreden s,astav delova, Guda ce covek odnosi,koji su zasnov<l.I1i na nji ma isto t0lilro iI'ajni
ostati ,istisve diok traje taj razumniduh zajedno koliko i subjekti kojima pripadaju: na primer,
sa tim vitalnim Sai>tavom dlelova, mada sveto tra"- otae i sin, braea, bI'atiCi itd.,ciji odnosi potieu iz
je u telu koje sestalno menja. Alialm se za ne- raznih s.tepena zajedlniCke krvi; zemljaci, tj. oni
kog ideja Covekasastoji sarno odvitalnog ,ujf,'dJ.- koji su !Bpeni u istoj zemlji ilikraju. 1,'0 ja nazi-
njenja, delova u od'l',edenom obliku, oncla ce,c0vek yam "pl'il'odnim odnosima"" i na ,njlma .moZemo
biti isti eve dok postoji to yitalno ujedinj¢IJ.je i videti d" ljpdi uskladuju svoje pojm?ve 1',reCisa
taj oblik, Cijisasu).V(}staje jsti sarno 'U vidJu ne-- potrebamas'Yakidlasnjeg zivota., a ne saistinom 0
preki<:lnognizanj a nepostojanih, deliea., J er ma od stvarilna. ]'ifaime, sigurno je daodnos izmeduro-
ce,ga bila sastavljena kompleksna, ideja, ,ftko Ona ditelja i1'Oden(>gu stvarnosti ppstoji n.e samo u
postoji k~o jed napojedinacna stvar, PQd jednirn Ijudi, nego i u, drugih Zivotinjskih vrsta; a ipakse
imenom, n,eprclddinost nj enog ,postojanja oCuvace retko kaZe:"Ovaj bik jedieda, onog teleta". iIi da
je kao jedan indJividuum pod istim imenorn. su dva goluba polubraea. Vrlo je prilcladno da se
ti odnest ro~du ljudima zapaZaju ioznacavaju po_
sebniro imeniroa, jer i u ZIlkonskim, i diru~iro roe-
Glava XXVIII dusobBim opstenjima, ima prilike da se ljudi ',po-
minju Lposmatt'aju u vezi s tim O1inosima; aotuda
o OS'l'ALIM ()DNOSIMA projz]a7~ i razne oba,vezne, duznostimedu Ijuddma
1. Proporcionalni. - Pored ranije pqm.enutih' '""':' dok s druge strane ljudi nisu imalimn{)go raz.-
uslova vremena, mesta i uzroihl,osti u uporediv&- logada s€: osvrcu na takve odnose: medll Zivoti.-
nju ili odnosenju ~tvari jedJne pre'ITlEldrugoj" Po>-: njama,' pa zato nisu ni ,smatraliza,potrebno da.
sioji,'kao sto samvecrekao, josbezbroj cirugih, im dl3ju posebna imena. To nam uzgredi ,:moze dO--
od kojihcu neke sada spofnexluti." " nekle OiSvetliti stanje i razvitak raznih jezika,;vi-:
Prvo: J?rva kojucu p(}menutijeste l1o;,,¥appo; dimo, nairne, cia 8)1 j eziciuskladeni samo,§a,Po--
8ta id~ja koja je 8posobnfl za deljenje ilio;te~97 trebama OIpstenja i da oni zato. odgo"iaraju
vanje, i koja zato pruzaprilikU za ll'ledus()bno UJ?O- pojmovima koje- ljudii imaj;u i razmeni mis1i>ko,j€,
su. medunjirr,la uobieajen.e, 'a TIle stvarno;m. :izgl:ed-u
374 ;)75
ili prostiranju stvari, niti raznimodnosima meau i stoji u cdno~,u prema njima bar isto toliko k lik
njima ili raznim apstrl;J.ktnim razma.traJ:ljima onji- ~ :z:astitr:~~ prema sticeniku, iii general prema o"v&:
mao Ako ljudi. nemaju filozofskih pojmova, 0'Ili ne- JOJ armlJl.
majul1i reci da ih izraze; i nije nikakvoeudo !ito 4. ~oralr-i odnosi. - Cetvrto: jos jedna vrsta
Ijudi. nisu stvorili imena za one stvario kojima odnosa J~te 1 sla~anje ill neslaganje Ijudlskih vOlj-
nisu imali prilike da govore. Otuda nije tesko nih r~d.nJl sa ne~ pa-avilom sa. lr.ojim se te raunj-e
shvatiti zaSto u nekirn zem1jama ljudi mozd~ ne- dovOOIe' 1.1 v:zu 1 po ~ome se '0 njima sudi; misltm
rnaju imena cak pi za konja, dok u drUgima," u ~ se to moze: nazvati "moralnim odlnosom", jer se
lrojirna su im konjski rodoslovi vaZniji nego njiho,:i tun.e ~akteTlSuna~e moraIne akcije. Tad odnos za-
sopstveni, ne sa(ll0 da imaju ime za svakog pojedi- sJ.~zuJe da 1;udedobro ispitan, jer to je ooaj dJeo
nog kpnja, nego cak i iiaziveza njihove rodibinske naseg =a~Ja gde· moramo najval§e n.astojatida
odrtose. ste:kne~o F~e po,jmove i~a sto vise i2)b~g:nemo
3. V.stanovljeni odnosi. •~' Trece: Katkada se neJasnoc1.1 I z..,rku. Kad se IJudske 1'aolnje. zajedlllo
OSIJ..'ova za rnedusobno uporedivanje stvari nalazi ~a svoj~ razliCi!i.m ciJjevima, svrhama, itacinima
u n~kom. aktu kojim neko stice moralno p~'avo; moe 1 usl~V1m:-, uobho~ u posebne kompJelksne i,eleje.
ili obavezu dJa Cini nesto,. Na • primer, general, je ~e, KaO sto joe vee poikazano, predist.'Wljaju meiio~
nekc ko ima moe cia kOll'.;induje armijom; a armija ylte modus,: koji na~vecim delom imajui svoja
pod j",dnim generalOIn jeste skup nao;ruzanih ljudi Imena. Uzm:mo na pnrner ·dJa je zahvaInQiSt sprem-
obaveznil1, da ~ pokoravajujednom coveku. D1'- no?t na pr:J.~nay~mje i vra6cmje neke Ijubaznosti
zavljanin Hi gradanfuje5teneko lw imR prav{)na k?Ju smo primili, a da je poligamija posedova\tlie
odredene privilegije u, n~m mestlJ' PoSta sv~ VIse od jedne zene odjedan.put; karl tako UQlblitf-
takviodinosi zaviseod Ijudske vnlje 'Hi dQ'ustv<':7 mo te pojmove 'll nasem duhu, irnamo dye Odll',ede-
nogsporazuma, ja ill nazivam"ustanovljeni.1ll" m· ne i~eje mesovitih modusa. Ali to nije sve sto
"dobrovoljnim" odnosima; oni ~emogu: ra,zlikJwati nam Je po,trebno za akciju; nije 'dlovoljno, da imamo
od prirodlllihpo' tome8to se gotovo svi In0g1.tna. od;.edene ideje {) njima, i da znamo kakva imena
neiki naCin izn-reroti iodvojiti od lienostikojima 51.1 pr~p;Maju takvim i takvim kombinacijama ideja.
pripadali, mada ~e time ne unistava .ni j",dnaod Mi I~O veeu i dalju brigu: mOTamo da znamo
supstancija kojesu bile u tom pdnosl.l. Svi SI.! Hod:- da II s1.1 te i tak,ve akcije Ulo1'alno dobre ili lose.
nosiuzajamni kaoisvi ostali,svi oni sadrZ~ u 5. Moralno dobra i zlo. -'- Dobro i zlo, kao 81;0
sebi odnos dveju stvarl jedlle prema drugoj;ali smo vee pokaz~i (K~j. II, gl. XX, od~~jak 2, i gL
kako jednoj ,ad tih drvejustv=i cestoneclostaje XXI, 00. 42), =u msta drugo vee zadovol,istvo i
ime koje bhik.ljucivalotaj njel1. odnos, ljudii.g.a bol,odnosno Oho sto u nama izaziv.a iIi nam do-
Clpieno previdaju, iOO zapa~ju; na primer,svak'O nosi, zadovoljstvo i bolo Prema tome 'dobro i z10 u
se slaze da su za§titnik iiltieehik odnosi, ali, k;a;? =:alnom srnis.lu jeste presto sJa'g~je iIi nesla-
se prvi put pomenekonstaql ilidiktator, Ijudi ne ganJe naSi~ voIj;ril: ra~ji sa nekirn zak(>n
priznaju tako lako dla. su i to odnosi, jerl,1e postoji ~am pomocu vp1.le I mom zakonodavca nan~i dobro
om :k.9ji
nika!ty{) posebno ime zaone koji EU pod k0rilan- 1 z.1o;a ~o doibroo ~ zln, uzivanje iJi. bol, 'koji
(].omkO'Ilstilbla ili d.iktatQil'a? ¢Ie koje bi izraZavalo p~ n~re~bl zakonodavca prate Iillre pTicixZav.arije
njihovo<lmos prema' njima - mada jesigurno da III krsenJe zakona, jesu one 8to nazivamo "nagr&-
svaki 00 njih ima izvesnu moe nad hekim dlI"Ugima dam" i "kaznom".
376 377
.6. Morarna pravira. - Ta moralnapraviIa iIi putem nagrada i kazni u drugom Zivotu koj~su
zalroni, sa kojima ljudd obicno uporeduju svoje rad- beskrajno teSke i trajne; jer niko nas. ne nioze
°
nje i tako sude njihovoj ispravnos:ti iIi neisprav~ istrgnuti iz njegO'vih I"uku.T~ j~ je?ini p:avi prob::-
ni kamen mor81ne ispravnostli 1Judi }JO nJeIIlusude
nosti, dJele se, kako meni izgleda, na tri vrste sa
tri razlicite prinude, .odnosno nagrade i kazne. Na- i svoja najvaznija dielovanja, ocenjuju<;i da Ii su
ime, poSOOo bi b!l0 nem~Ce zamisllti da postoji dobra Hi zla u moralnom smislu, tj. cia 11 sU t<;> du-
neko praYllo kOJ€ odreduJe ljudsku volju i dJeluje Znosti iIi gresi, i dali ce im prema. tome Svemo-
na slobodne akcije ljudi a da ne nosl sa sobom pri- ltUci diodeliti za njih sreeu iIi nesrecu.
silu u vidfJl dobra i zla, mi moramo, ZanllsljajuCi b 9. qradanski zakon meri~o z~ocina i nevinostj.
neki zakon, zamisliti i neku nagradu ill kazr:\u. v€'- _ Drugo,: Sledece pravilo po kame ~~ucl~ su~~sv:oje
za'Uu 5 tim zakonom. Uzalud bi jedno razumno bice aikcije, ocenjujuei da 11 su ?ne zI?Cllla"ske lIi. msu,
poku~valo da upravlja delovanjem drugog, kad jeste gradanski zakon, pravila kOJe drzava. ?ostav.-
ne bl mog.lo dia nagradi pokmavanje tog drugog lja nad dJelima svih koji joj pripadaj'!-. Ta] zal{j().'n
svom praVllu, odnosno kazni njegovo skretanje od niko ne zanemaruje, jer su nagrade 1 ka,Zne kOJe
tog pravila, namJ;seCi mu neko dobrP iIi' z10 koje obezbeduju njegovo sprovodenjeuV'ek pod rukom
nije prn:oc1ni proizvOOJ i posledica same njegove i na dohvatu one moCi kojataj za.k:on stvara - a
radnJe (J,er u ovom drugom slucaju raddlo bi se 0 to je moe drlave, obavezna da stiti. Ziv·ote, slob.odlu
prir?dlnoj. prikladnosti iIi neprikladnosti radnje, po- i pol3€de onihkoji .zive preffill. njenim zako11.1lIla,
sledlca bl delovala sarna i bez zakona). Akose ne a kadra da odu=e zivot, slobodu i\pos,;dle onorne
varam, u tome je prava priroda svakog zakona p. 1w im se ne pokorava; takva je kazna za prestupe
stvarnom smislu reei. protiv j;og Z8lkona.
7... Zako'!'i. .-' I~?leda mi. da postoje tri .zl1.1rona 10. FHozofski za7wn merilo 'l!rtine i p?!'ok.a. 7"
po kOJlll1a 1Judl OblcnO oCfCnJuju ispravnost iIi ne- Treee je zaikou javnog :mnenja ill. reputaC1Je. "Vy.
ispravnos~ svojih raJdlnji; (1) BQZanski zakon,' (2) Una" i porok" jesu imena za kOJa se svuda pre.-
Gradanskl zakon, i. (3) Zakon jaV'll!og mnenja iIi postav1j~ i pretenduje da ozn~cavaju ra,(~nje kode
reputacije, ako mo,gu tako da ganazo:vem.l'rema su po samojsvajoj prirodi ispra~e ~Ilelspra:ry·e;
prvom od ta trizakona ljudi ocenjuju da Ii su ulmliko ti.. nazivi stvarnooznacavaJU to, uto1iko
njihova diela gresi iIi duznasti;prema drugom da se oni slafusa ranije pomenuti:m ?oZ~~skim ~
Ii su zloCinaCka iIi nevina; a prema ~ecem, da Ii konQrn. No i pored tih pretpostavki oCI~l~o- ~e.
su vrllne iIi porOO. da se ta imena, "vrlj.na" i "porok", 'll poJedinac-.
8. Bozanski zakon meriro greha i duznosti. ~ nim slueajevima svoje priroene kod raz.nih. narooa . .
Prvo: Pod bozaJ"lSkirnzakonom podrazumevam .za- i 1judl'>kih drustava u svetu, uyek prId;tJl.l S:arrJi0
kon koji je bog postavionadi Ijudskim radnjama takvim radnjama lroje U odJredenomdrustv1.J h:z;e-
bHO' da im se on otkriva putemsvetlosti prir;depi mlji uZivaju ugled iIi prezrenje..1 n~ tr>)'?a.s;:na;;
?!aso:n.otkr{)vt;"lja. J-VIislimpa
nikonije toIij{o po-i trati cudnim sto 1judi svuda daJu J.rX1e"vrlin~ ....
z~votinJenda bl negrrao da Jebo,g dao 1judima, j:>ra- oniIn radnjama koje se medu njima o~nj1;Ljl.l.1P;to
Vllo PQ kome treba <:la se upravljaju.On iIna nil. to pqhvalne, a nazivaju "porokom"(lITh?sto~cenJ1.lJu.
pravo, .ier rnismo njegova stv()lI"enja.On je toIlko kao srainotno; inace pi osudili saml sebe,kacl.b'; ••.•.
dobar 1 mudar<ia lIpravlja naSa delovanja ka <>TI()- smatrali ispravnom neku stvafkoj~ nisup0i:llvr~l;.
me sto je najbo1je; i on ima moc dill. to,sprovecle ost.ldi, a pc,gresnom neku stvar ko·Ju ·ffll.· P1'C>'Pus~i)} ..·
379
378
bez0s,tlde,Na taj·naCin, merilo.onog sto se svuda rnoie bili p1'iroclnije 0d! toga cia se svuda pohvalorr:
naziya i s:n8,-~a "vrlino rn" i"porolrom" jeste to
odobravan]e il~ osutia, poh:yala ili pokuda '!roji na-
i postovanjem ohra:bruje on? u c:mu sVak~ nalazl
korist za \SIebe, a srarootom 1 preztrom obas~pa ono
s~ju poiajn:>m i p1'eeutnom saglasnoSfu. 1'aznih sto je s-uprotno tome, pazato nije i5udlO sto: s~
IJu¢;1dh dlrustava, plemena i udr1,IZenja u svetu i pohvala i s.ramota, vrlina i porok, svuda u :ve1ikoJ
na. O&J1oyu :l~ojih razna dJelovanjasticu medu !ll.iirria meri slaZu sa onim nepromenljivim pravilom. 0;
P~l:z.'11ait1?~ tIl osudu" ;u sllcladu sa misljernjima, pra- p1'ayom i krivo~ koje je ustan?vl.jeno bOZanskin:
vil~ ~1l. ;madama i}l: .n1esta: J e:r: Ijudi .su do'diuse, zakonpm; .leI' nlsta ne obezbeduJe 1 ne unap1'edl:lJe
u.druzuJ>lCI se u pol~tlqke zaJedruce, p1'edali svoju opste <1ob1'o Covecanstya na ovor:n sve'tu ~alro Vl~
S1h,.. na~.1'~olaga:':lje. dlrZavi, taka 00. jene' sineju 1jiYo. i direktno kao pokoravanJe zakomma ko]e
upotreQlti ill prO'~tv: ]ed:nog svogsugradaninauiko'- je on postavio Ijudima, i nista ~e d:}!iOS~ toliko ne-
~ik? to ne .clop~staza1con zernlje; ali sU ipak zadr- valja i smutnji kao =:marr;-:vanJ,: ,~ z~<ma.
zall lllogucnost cia. misle dob1'o ill loSe . . sa .<ldobra- Staga je nemogu6e da bl vecma, IJudl .w::es?a:u
v"-'?.i em.i!i °
nfgod:oY~jem, del0vart.iu' onih medu svojim pohval-=r.a i pok-udama, dJo~elJuJuCl. Ih
kOJ~. ~ye.l sa kOJima opste;putem tag odio bra- stvari.lna koje ih stvamo noe zasluzulU, J~ bl5e
vanJ~ lli. n~go?-ov~nj~l oIlti utvrdu:ju medusobom. time oni ocIrekli svake pameti, razuma,. pa i sarn;og
ono SID na2:tyaJu "vl'1m.om" i "porokom". 8VOO' LYlteresa kome s-u uvu tako venll. Napl"otiv:
11. ,Da, j~ to.zaiBtaopste merilo vrline iporo- ca1ti oni.ljudi··Cija je Pl~ bila d:t~?ja odobr~L
ka, to· Ce uVldeti ~vako ako .los uzme u nbzir oa vali su ono sto i treba odobravati, Jet'" malo Joe
se cloduse ono sto se u jednojzernlji.smatra po- ljudli toli'!ro po~var~o dla l?-e.~i.~at kod dlJ:U.gih.O\Su,:
1'~kom sl11~tra ;-t.drugoj vrlinom, ill bar neporo~'" dill greske kOJe su ); sarnl clmli; tako su ge. calk I
nu:,-, - <ilt M.:tPa.k. sV1)da pohYala ide. zajedino·.•sa u doba pokvarenih obicaja dosta dobro OL'Uvale
~lmom, a pol1rnOO sa porxlkoirn. Vrlina jt';'svuda 000 istinske erie pril'odnog zakona koji treba da bude
~to ~e ;;rnatra h'l1ale vredni.in.; "vrlin0 " &e naziva pravilo vrline i poro'ka. T.ako se ni !;J0gom nada11;Lu-
tn
~sklJu9Yo <:nQ.s~oUZj,va javnopootpva:nje. Vrlma ti uCitelji nisu bojali da ~0 11 svoJ~ P't:'O'Pov.~TI'1a
j€ toh~o sJedin.?e!Il~ s,a pohvalom qase ,iedno .i pozovu na opstu reputaclju: "Sve sto Je pnJatno,
drugo cesto nazlva !S,tun imenom. SuntStta prae. sve sto uziva doOOr g1as, 11 eeffiU ima = kakve
mia lajLdi, kaz€ Ver'gilije, a sliCn9 i Ciceron; Nihil vrUne :rna kalCV'e hvale..." (Phil. IV, 8). .
habet natura pmesta1i<tius quam honestatem qua.m ii Sprovodenje ovog zakcma, pohvetla i pr<:-
laudem" quam p.ignitatem, quam decus --.a'svesu ziT. - Ako se nekom u&i da sam jazap<»:,8;VIO
to, .kaie. Yam on .sam,
mH,na za jedriu. istu stvar svoj vlastiti pojam 0 za[kon:u,. IJ:ad kazen1 .~~ z~on
(Tusc., hb. 2). ~~?g{jvo1'e. paganski fjlozO>fi" ko:ji pokome 1judi sude 0 vrlinl, ); ~ku ~lJe niS~.
su .d0b.r <.) s:hvatih sta sacinjava njihove p6jl!ldV€' Ql!'ugo vee saglasnost privatnih IJud:, kO]l n€ffiaJu
vrli:ne I Po.r~~ I mada se maZda ZbOgl-'a2liCitih na.- autorlteta dJa bi to ucinili zak<mOffi, :t da tom )J:lJOI11
r~,,",. yasPl't.a3:lJa. moda, lTIiSljenja, iIi interesa raz- zakOittu l1€(1ostaje bas 000 SID je nuZno ~. bitno ~
nth vn;ta Iju4ii dogodilo da oriosto se na· jedIJ:oni zakOIi, mo6 prinucie; jao/0gp. n~ ~ l'e~~!a onaJ
m~s~u smatralolJOhYalnio/ n;a dr1,Igom nije 'izbeglo ko misJi da pohva1a i pt;eztr msu Jakl tn9tlVt za na-:
kntiku, pa su tako u razmmd:r'uStvimavrlme ipo'-' vodenje Ijudi na uskladivanje sa misljenjima i pra-
r<;ci ros~li ~:ukaji,. ipak su u pogledu glavnih vilima onih sa kojima opste, Yero'Vatn?s~po.lX?
swan OJ;llveCllOOm ostali svuda isti. Jerni,stalle znaje prirodu ill isturiju i;ioveCanstv~; mace.bI Vl~
:l80 . 381
deo cia se najvea dle() Ijudiz,avna najvise, i goipv<> kao premaprobnom kamenu, ispitUjerrw: svoje volj-
jedino, po tom z.aikqnu mode - cia Cine onost6 ce ne ra>dll1je i iskusavamo njihovu diobrotu, da bi~o
im odriati ugled 1,J. njihovom. druStvu, •malo Soe' ih prema tome i imenovali, i time tako red .stavili
abaziruCi na zakane 'bozje ill vladJarske. Neki Ijudi, na njih oznaku vrednosti: kazem, bUo da 'U7..nwmO
mazM i vecinanjih, retko kadJ ozbiljno razmisljaju za pravilo obicaje zemlje iIi volju zakoncdavca,
o kaznama koje prate krknje bozjili zakona; a i duhce lako opaziti odrios svako€' radnjo€' prema tOm
meduonima Imji to Cine mn.ogi krs.e tezakone, te- pravilu i ocell1iti da li se ona slaze ill ne slaz,e
seCi se mislima 0 buducem pomirenju i qprostaju
tih grehova;a sto se tic€, ~azni koje proistieu iz
s njim; R~ taj nacin on ce dobiti pojam 0 dJob
iIi ziu u moralnomsmisIu, a to je isto sto i podu-
ru
drlavnih zakana, oni se cesto uljuljkuju nadom da darnost iIi nepc'dJudarnost neke radnje sa tim pra-
ceostatinekaznjeRi. MeC!utilli,nijeaan· Oo'lekk()ji .. viIQm; zato se cesto kaze "m.Oiralna ispravnoit".
povred.i obicaje imisljenja drustVa u kome Se Posto je to pravilo ustvari sarno zbir izvesnih pro-
kreceii ukome bi hteo dla ima ugIed, ne uspev~ stih ideja, saglasnost sanjim zna,Ci takvo pode-
da izbegne kaznu u viq.u njihovekritike 1. .prezir~, : savanjo€' <lelovanja da proste idJejekoje mupripa-
I ne. mOrZ;e s'e naCi ni j~<ian meu)l desethiljada daju codgo'Vore onima koje traZi za1ron. Po tom 'Vi-.
koji je toliko tyrd i neosetljiy da bi.podineo stalPi dimo cia su moraIne stVarnosti ~ pojmovi, zasno,-.
prezir iosudu ad! str.ane svoje sopsj;vene dJruZille. vani na onim Pl'ostlJ:n idt'jama koje smO dohili ose""
Covek koji bi se pQmirio s tilli cia zivi ust;1lIloj tom iIi refleksijom, i cia se krecu 1.1 njihovim gra_
ne:rnilosti,staIno preziran odsvoghlizeg drustva, nicama. PogIedajmo na primer kmnpleksnu idl2ju
morao hi biti vrIqcudnog ,. i . neobienog., sastava. koju oznacavamo recju "ubistvo"; karl rastavimo
Mnogi. suljucii, doduse, traZili samocu irpirili ,!;e tu ideju i ispij;amosve njene pojedinos.ti, na.8
s njPm; aU niko koima i !l1a10 smisla iIi c&e6anj;J. cemD da je to zbir prostih klJeja izvederlih iz ref1eJt,-;'
za Ijude.oko s,ebe ne moze dla .ziviJl dr\.lstVu ,usred sije iIi oseta, tj. prvo: iz I1eflek~ije 0 radnjama na-
iI;.I·I'
stalnog prezira i lqseg :mis1jeonja svoje rodbine) !leg dUM dJobivamo idejeprethbdnogzioCinDg Me-
Ijudi sa~ojima$oobrac~.,To je,pl'eteZak teretza nja, razrnisljanja, nameravanja, odnasnozeIjenja
ljudskumoe trpljenja; covek koji bi mog"aoi dialje zia nekom drugom; kao i ideje Zivota, iIi opazanja
uZivati u Orustvt.!, ostajuci neqsetIjiy prema, Pl'e-- II
i samokretanja. Dmgo: izoseta dobivamq s1rupinll
ziru i neml100ti svojihdrugova, mm-a<1' bi biti sa- onih prc('\tih Culnih ideja koje se IJ.alaze u coVeku" Ii
~
ri
bivaju ime,. s.pada-ju m.Mu ,,?dn(>S€". Naprime-r, gledabdnoste radnje pr~ v;:-hovnon:- pravilu, II
izazivJ;lPjenekogcovei!m iborpas njim, u!koliko bozje'ln zakonu, onda on,.a nlJe n;. greh n1 pres~P!.· II
je to odreden.pozitiyni 1'l1'QciuS"Qooosnoposehl1ll" rna. d a nazJV" 'hada" .. obicn{)sadrZi takvu
- .. sugestiJu.
odn.· .~
vrsta Tf'dnje koj<lsenekim po~eQnim idejama odf· . . 17. Odnosisu bezbrojn.i. - Toliko 0 . OSlIna I'
ljudskih .radnji prem~ ne}<;jam. za~onu, kOJe' sam
likujeoosvih dl:"\.l,gih,paziva se"dvQ'ooj";,a, ako
Se t0l'osmatt'a UQdn<>su tl<lbo?;ji za;kon, onciamu
I staga na=ao "mo1'almm odnOSlma '. . ., ..
Ii
nosu pakIla d~a'YUe.zakone nekih vl<lda,to je eu ja ovde pomenuti bas sve. Vee 0';1, dosa~SE1Jl.
"bpita1ni zl<Xjin". UtakyQmslui:aj'll, kaPi'raclnja dorvoljni suza na.su sadasnju svrhu,. t]. cia .F.az.e-
ima jedno>inle 'kao pozitiynimQd:Us adrl.lglopo rna kakve su naSe ideje 0 toj sloZenoJstvan~?J~se,
svomodJnosuPremaza;konu; r~ka jeistotako odnos" a lwja je toliko razn()'v~a 1~
lakQ "\7idljiya kao i kod supstancija,'g'QJe j~o ime, i6~~{)"po'Voda'za postanal~ (koliko i povocla zame-
384 25 Df;on t.ok
385
d~bn0. uporedivanj e ;$tvar,i) da nijeb<;ts Iako BVe- i~7je (ree "dobro" uopste oznacava bila ikoju od
sti,je .~ neka. pravila i pravUno rasporeclitl .IJ9 nJih, aliako se potpun6 oei'Voji odsvih prostih
pogJ.avlJllll.a..Misllm <la 0lli 'Odnosi koje.samp<r- id~ja, .ne oznacava nista). Tako se i .sve rea
me:;tl;l0 BPa;d!aJ1:1' medt;t.najvainije i cia pdmoCu njill u vezi sa morillom konaeno svo4e naskupinl1
mozemo va,deti odakle dobivamo nase ideje 0 oel:- prostih ideja, iak0 su mozda udaJjenije. od
:lOsima i x:a cemu su oue zasnovane. Ali pre Ij,Q. njih, jer relativne reCi. vrio cesto neposredino
stonapuBtim .w temu dozvolitemi da pQvodom znace sarno neke druge poznate odnos€-
dq;adJ recen{(g primeti!n. jqs neSto. . .. no. ako Il€: Qvi dalje istrazuju, uvek Be na haju
18.Svi. odtwsi$e$vode na prost~ideje. dolazi do prostih ideja.
Prvo, qC;igledno< je da Be svi odnosisvodena one 19. Nail pojam 0 odnoBu obi.cno je jednako ja-
san leao i onaj 0 rtjegovoj osnovi(i.li jail jasni.ji). ~
~roste~di~j,:~~~ s~o :ste~li osetRm ~li refleksijom,
na Dnlgo: ked najveceg broja odnosa,ako ine uvek,
1 u~aJnJoJ lImJl zasmvaJunanjima:
kadupotrepljavllmo reCikoje imenuju o.(jnos~, BVe
taj naCin,
°
mi irnamo isto tako jasan 'pojam samom odl.llosu
kao i 0 idejarna na kojima Se on zasniva: jer od.,.
sto tada lmamo u misliIrlll (ako uopste mislirno. na
nesto,iliako< nas.a.1IDsao ima, ikak:vo zna~nje) Qd- . nos s.e zasniya na slaganju iIi neslaganju, a to su
nosno sto h96emo .c1Jao~naCimo dru~ jesu Bam.o stvario kOJima imamo najjasnije pojmove, jer f\e
neke prost€'. ideje, odnosno skupine prostih. i.(j.ej<.!, prosto rad1 0 medusopnom razlilmvanju pr()stih
up()reden.., Jedlll€ Slldrl;lgima.. To jenaroCito oCi.,. ideja ill njihovih stepena, a bez toga nebisll1 0 uap-
gledno kOliednOlSa zvanih "pI1oporcionalni". Na: ste mogli da imamo rna kakvo jasno znanje. Na
:prill1t:r, k lld kaZt;m;> "Med je sladiodyosk,a", jJ?,BnP prill1er, aiko imam jasn'll idlej'll 0 slatkoCi, svetlosti"
v
Je .(j'a se. nJ?,se =s11 u :tom oc1nml1.l svede. na prosj;u iIi prostiranju, oneia imam jasne ideje i 0 jedna_
ideju"slatk06~'~, a t.o jednako vaiiiza sve druge kom, veeem, ili manjem stepenu svake ad· tih; aIm
takve oqtn.ose;dioduse, aIm su i4eje slo.zel1e ili.ra- znam 8ta znli'Ci da je jedan oovek roden od' neke
stavljene, cesto sene.zapaza da su nacinjelle od zene, I1€Cimo Sempronije, onda znam i !!ita znaci
pl:'Qstihideja. :r:r1l..primer, kad se pomene rec"gtac", da je drugi covek rod€11 odJ te iste zene, Sempro-
tu se prvo misll na OUU pgsebuu vrstu~qsp.o nije, i prema tome imam. isto tako jasan pojaIno
zb;C"nu idejti, oznacenurecju"covek", 'zatim .na braei kao i 0' rodenju, iIi cak i jasniji. JeT i kad
0Ile .proste culneidejeoznacene recju "radanje"i bi.h ja verova,o da je Semproniji Tita dlOnela roda
konac;no na posledice toga! sve proste idejeozM,.,. (kao 1)to pricaj'lldeci) te j e ona timepostala n)ego-
cel?-e recju."dete". Rec "prijatelj 'fpak,za.; k{)juse va majka, pa da je zatim na istinacin dobi1a i
Gaja, ja bih imao isto tako jasan pojam () bratskom
~rna . .(jJa~nacicoveka koji voli drugog iSP:reIrllln
Je da m'll elni dopro,sadr~ sledece idleje:prvO .. f\V~ odnos'll medu njima drv;ojicom kao i da znam.~ve
proste.iclJeje obuhva<5eue recju "eovek"ili raZum.,. sto znaju babice; jer ono na cemu ja zasniva.m taj
nobice"; dru,g~J<, \ ideju "ljul::>avi" ;~, ideju adnos jeste idejada je ista zena, kao ma.jka.; jed-
"spremnqsti" ill ."sklonpsti"; cetvrto, ideju.drelo,~ miko doprinela njihovom rodenju (makar mi naciil:
yanjJ:l~',.tj•. bilo koje vrst~. IIl.islj~nja iIi k;r~knja; tog rodenja bio nepoznat, ill moj poj am. onj~nlU
lpe:to, ldeJu "dopra,", :k9ja oznaeava bilo Stast? pogral\an), i dra S11. oni j-ednaki. po tojokolnooti ro--
ITlo:Ze.un~ppe?~TI.nj,€,goVL].s:regu,ijwj<.!.se, ·bci. j~. denja, bez obzira 8ta samo rodenje znacL Prema
tome, za zasnivanje mog pojma ° tome dJa :meau
d<JikraJ,a .1st$~Ul.O,iSvodi na pojetJinaene pros~e
386: 25' 387
njima postojiill nepostoji brats:ki odnos dovoljn(}
je da ih uporedim uVOglediu njihovog poticanja
od iste osobe, a nije potrebno dazumn sve p()ie-
dinosti tog poticimja. No iako i<leje 0 pojooinim
odmosima mogu biti, za dllh9V€, onih koji hpce da
ih razmotre kakB treba, istQ t~oj1lSne i odredene;
kao i ideje mesovitih m<xiUBa, i. odired:~niie nego
ideje supstancija, ipak su imena odnosacesto.tak<>
sumnjivog inesigurrlOg znacenja kao i in1e'lUl. ~uIl
stancija ili:rnesovitih mod!usll,a:rnnqgQvise m~go SADRZA.J
imena prostih ideja. :Naime,postQ. relativne reCi.
oznacavajuuporedenje koje covek pravi samou Dr Gaja Petrovic; Znanj,e i mnjenje u filozofdji
mislima i koje predstavlja sarno jedinu idejuu nje- DZOIlla Lc!ka V
govom duhu, ljudi ihcesto up~trebljavajllzararna. Posveta 3
uporedenja napravljena preIllll y1<lStitoj fantaziji, Posl8Jnica citaocu 7
koja cestQne odgovaraju uporedenjima st(} ih ria
osnovu istih im ena ·pravedrugi.. .. .. ...
20. Pojam .odnosa ostaje isH bilo .d4. je pTqvil9
Knjiga I
rolava I. - Uvod, , . . . . . . 19
sa 1cojim Be nekaradnja uporeduje iBtini~oilj, 1azn:o.
.. I Clava II. - Ne<n>a urodenJl!h P"dnci!Pa u dJulh'l1 24 • "-
~
azv
Treee: u odnQSima k 9je sam <!1i aO"mOTalt;im"?
ja imam istinit·pojam 0 ()dmosu kaS upO!'edJi rad- - Lglava III. - N ema uro<\enih wajkitiendhprlncipa . 415 --.:
nl
nju sa pravil~, pa pi1() pravilo istinit(}.iliJazno.
Glava IV. - .Jos neka razmatranja u vezi sa uro-
den:im princLpima, Ii. speikuJJatLvn1m i prak-
Jer aka merim neku stvill' jardom, jaznfl!I1da Ji tiCinim 70 -\\\
je stvar koju merim duza ili kraca. ad! tJog jard~,.
mada jardl koji!I1merim plozdaned<igovara tacna
standardu; da li je jard taean, to je pre;<:lmet po...
sebnogispitivanja. :tak.o jep:ravilopogI'~no, iakq
seja varam u njemu? ip¥ opaZam <.Ul.•• iz:r:rie~ll. njega
----
Knjiga II
Clava
Glava
I. - 0 ';dejattna UClp~te, • IIljihovom poreklu
II. - 0 prootlm idej=. .
93)
110
i anogll .sa cim gauporeduj.E>!I1 postoji sl~ganje IIi i Clava III. - 0 idejama jednog cula 112
neslaganje, a time i odnos. AJ.c0.merim pogresni;rn .\ GlavaIV. - 0 cvrstoci. , . . . . . . 114"'~
Glava
V. - 0 prostLm idejama raznih Cula. . 119
pra.viloIl1, time cUkrivo suwti 0flloralnojisPFRV... VI. - 0 pro.tim idejama iz Tefleksije. . 120
Clava
nosti stvari, . jer sa;m primenio na :njv. n.ECistirtit(} . Glava
VII. - 0 prO&tim ldejama lz ooeta i Tefleksije ·.. ··::120··-
meJ:iIQ; ali time, .neeu pogreanO sllvatiti odn0S. koji . Glava.VIII. - Jos neka razmatranja 0 prostlm
postoji izmedu te radnje i pravilasakQj:im j.euP'Cl7 idejama . .~
reCi'ujern,a to je slaganje ill neslaganje. Glava IJI:. - 0 opazanju , 137
Glava JI:. - 0 zadrza'Vanju ddeja . 144)1
Glava Jl:I. - 0 raspoznavooju i diru~im radinj a m a · '
duha 151
388
Str.
GlavG XII. - 0 kOlll'l[lle!l<snim idej'allDa • 160
Glava XIII. - 0 pt"OStim modus.ima; i to [prVo, 0 -#\
prostim modiusima pros,tora 164
Clava XIV. - 0 lJtaJanju i nj,egovim plt'OOtim mo-
<1usima 181
.-
Clava XV, - 0 lJtajanj·u. d prostiiranj'll poomalJtamiffi
zajjeooo 200 VI(
Glava XVI. - 0 broju io9
Glava XVII. - 0 be.s:kra:jnosti . 215 'IlLl
Glava
Glava
Glava
XVIII. - 0 d'l"Uigim prootim modus1ma
XIX. - 0 modusima migljenja •
XX. - 0 moo'llSima zadovoljstva i bola .
232 -
235 -
238r;i'1lO
Glava XXI. - 0 moCi 243 .::::
Glava XXII. - 0 meSov;;tim modusima 30li
'(GiaV4 XXIII.. ."7 0 naSim konwlelosrn!lm. 'dejarna
llupstaneIJa • . • . . . , 311ji
G'lava XXIV. - 0 2lbi=im idejama \WpstaJncija • 337'::
Glava XXV. - 0 odnosima • 339
Glava XXVI. - 0 uzroku i [Jooledici, i drug;!m
odxlosima • 345-
Glava XXVII, - 0 dstovi'tnoo1Ji (l.d,entitetu), i .,a- "It~
zH<:noSltJi. . 350~
' .-
...