NASLOVNA STRANA
91295371015 cn=Dejan
d.o.o. Beograd 07550464,
Leković
100009382-0912953710152
2 Date: 2016.06.17 15:20:42
+02'00'
Digitally signed by
Broj tehničke dokumentacije: 05/06.2 - PGD/16 Sonja Petroviü Sonja Petroviü
Mesto i datum: Beograd, mart 2016. god. 565923867-04 565923867-0408971
715005
08971715005 Date: 2016-06-17
14:39+02:00
VRŠILAC TEHNIČKE KONTROLE DELA PROJEKTA
Regeljac 1397370679-2707982860044
DN: l=Pančevo, cn=Đorđe
1397370679-2 Regeljac
1397370679-2707982860044
Digitally signed by
ЗЛАТКО МАРКОВИЋ
1905968710156-190
5968710156
Date: 2016.06.24
12:43:47 +02'00'
МИЛАН Digitally signed by МИЛАН
СПРЕМИЋ СПРЕМИЋ
1803975773611-1803975773611
SADRŽAJ:
0. NASLOVNE STRANE
1. OPŠTA DOKUMENTACIJA
6.2.5.1 Proračun
GRAFIČKA DOKUMENTACIJA
01 Situacija
02 Osnova nivo -1
03 Osnova nivo -2
04 Osnova nivo -3
05 Osnova krova
06 Funkcionalna šema mokrog sprinkler sistema
07 Funkcionalna šema suvog sprinkler sistema
08 Sprinkler stanica mokra
09 Sprinkler stanica suva
10 Aksonometrijska šema
11 Nosači cevovoda
12Presek 3-3
13 Presek 5-5
Tipski crteži
Na osnovu člana 128. Zakona o planiranju i izgradnji (''Službeni glasnik RS'', br. 72/09, 81/09-ispravka, 64/10
odluka US, 24/11 i 121/12, 42/13–odluka US, 50/2013–odluka US, 98/2013–odluka US, 132/14 i 145/14) i
odredbi Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema
klasi i nameni objekata (“Službeni glasnik RS”, br. 23/2015 i 77/2015) kao:
ODGOVORNI PROJEKTANT
za izradu PROJEKAT SPRINKLER INSTALACIJA, koji je deo Projekta za građevinsku dozvolu za novu
gradnju objekta javne podzemne garaže „Studentski trg – Rektorat“, na katastarskoj parceli br. 799
K.O.Stari grad u Beogradu, određuje se:
Pečat: Potpis:
Odgovorni projektant PROJEKAT SPRINKLER INSTALACIJA, koji je deo Projekta za građevinsku dozvolu
za novu gradnju objekta javne podzemne garaže „Studentski trg – Rektorat“, na katastarskoj parceli br. 799
K.O.Stari grad u Beogradu
I Z J A V LJ U J E M
Za pravilan i siguran rad sprinkler instalacije najvažniju ulogu ima sigurno snabdevanje
vodom, dovoljne količine sa potrebnim pritiskom tokom vremena gašenja.
Snabdevanje vodom mora biti pouzdano i ne sme biti ugroženo niskim temperaturama.
Gradska vodovodna mreža je neiscrpni izvor vode, jer obezbeđuje vodu za rad instalacije za
potrebno vreme gašenja.
Rad pumpi:
- džokej pumpa (pumpa za održavanje pritiska u cevovodnoj mreži) se posredstvom
automatike sa presostatima uključuje kada pritisak u instalaciji dostigne vrednost od 6,0
bara, a isključuje se kada poveća pritisak u instalaciji na 6,3 bara;
- elektro pumpa (radna) se posredstvom automatike sa presostatima uključuje kada pritisak
u instalaciji dostigne vrednost od 5,8 bara. Onog trenutka kada startuje ova pumpa
mora se automatski ugasiti džokej pumpa.
Rad elektro pumpe znači da imamo stanje požara pa automatsko isključivanje rada ove
pumpe ne sme postojati, tj. rad ove pumpe se može samo ručno prekinuti. Takođe ne sme
postojati ni zaštita pumpe od rada "na suvo";
- elektro pumpa (rezervna) se posredstvom automatike sa presostatima uključuje ako radna
pumpa iz bilo kog razloga nije uspela da startuje. U trenutku kada pritisak u instalaciji
dostigne vrednost od 5,7 bara. Rad elektro pumpe znači da imamo stanje požara pa
automatsko isključivanje rada ove pumpe ne sme postojati, tj. rad ove pumpe može biti
samo ručno prekinut. Takođe ne sme postojati ni zaštita pumpe od rada "na suvo".
Signali pumpi:
Svi signali, dobijeni od monokompaktnog pumpnog postrojenja, moraju biti dati u okviru
sistema za nadzor i upravljanje.
- džokej pumpa
rad džokej pumpe
kvar džokej pumpe
- elektro pumpa (radna)
spremna za rad
neuspeli start
rad elektro pumpe
- elektro pumpa (rezervna)
spremna za rad
neuspeli start
rad elektro pumpe
Aktiviranje mlaznice se vrši tako što porastom temperature raste pritisak tečnosti u
staklenoj ampuli, tečnost ekspandira i dolazi do pucanja ampule na temperaturi od 680C.
Pritisak vazduha a zatim i vode izbacuje pečurku sa zaptivačem i voda se preko mlaznice
raspršava u vrlo sitne čestice koje za sebe vezuju veliku količinu toplote čime se smanjuje
temperatura do ispod temperature zapaljenja. Vezivanjem toplote, vodene čestice prelaze u
paru koja se širi, čime se stvara zavesa koja sprečava pristup vazduha i zaustavljava proces
gorenja.
Pad pritiska aktivira sprinkler suvi alarmni ventil sa brzim otvaračem i voda iz gradske
vodovone mreže kreće kroz cevovode, dolazi do mlaznice i gasi požar.
U slučaju da se požar ne može ugasiti sa jenom mlaznicom, dolazi do prskanja i uključivanja
novih mlaznica u blizini mesta požara.
Prilikom prolaska vode kroz sprinkler suvi ventil sa brzim otvaračem aktivira se alarmno
mehaničko zvono što je ujedno i znak o proradi instalacije.
Alarmni ventil iznad klapne je ispunjen vazduhom pod pritiskom kojim je ispunjen i ceo
razvodni cevovod. Priključkom koji poseduje loptasti ventil, nepovratni ventil, blendu promera
1,5 mm, ventil sigurnosti i priključak za manometar i presostat sa sopstvenim ventilom,
dovodi se vazduh od kompresora do mreže.
Na ovaj način se obezbećuje stalno povećanje pritiska vazduha od kompresora ka
suvom sprinkler razvodu i stalno dopunjavanje istog kod pojave curenja. Alarmni ventil
poseduje priključak za pražnjenje preko kog se vrši brzo pražnjenje dela cevnog razvoda
preko odvoda u kanalizaciju.
Posebnim sistemom cevovoda sa priključcima ispred glavne klapne kojim se
posredstvom ventila i priključaka za manometar kontroliše ulazni pritisak vode u ventilsku
stanicu, a koji se dalje preko trokrakog loptastog ventila povezuje za priključni cevovod od
sedišta klapne prema alarmnom zvonu i presostatu radi davanja alarma kod otvaranja
klapne. Preko posebnog priključka za ovaj cevovod se spaja i glavni odvodni cevovod od
brzog otvarača sa jedne strane, a sa druge priključuje se i ventil za otkapavanje kojim se vrši
pražnjenje ovih cevovoda po prestanku delovanja pritiska, tako da su isti u normalnom
stanju stalno prazni. Trokraka loptasta slavina predstavlja probni ventil kojim se omogućava
provera rada alarmnog zvona bez otvaranja alarmne sprinkler ventilske stanice.
Brzi otvarač se sastoji od dve komore sa gumenom membranom koja ih deli na dve
celine-prostora-međusobno povezanih blendom. Gumena membrana nosi polugu kojom se
otvara klapna na odvodu. Kod malih i naglih promena pritiska vazduha u cevovodu usled
nastale neravnoteže pritiska u brzom otvaraču gumena membrana podiže polugu i otvara
klapnu na odvodu iz brzog otvarača.
Ovo prouzrokuje dalji nagli pad pritiska vazduha u alarmnom ventilu usled koga se otvara
klapna i voda prodire u razvodni cevovod, što preko presostata ili zvona daje alarm. Na
brzom otvaraču se na donjoj komori nalazi se manometar kojim se kontroliše ispravnost
brzog otvarača jer pritisci vazduha iznad alarmnog ventila i u ovoj komori moraju biti isti. Sa
donje strane ove komore nalazi se cevovod sa loptastim ventilom za pražnjenje donje
komore, koja će se kod gašenja napuniti vodom.
Održavanje pritiska vazduha u cevovodu iza sprinkler suve stanice na potrebnom
nivou vrši se posredstvom kompresora za vazduh sledećih karakteristika:
Način razvlačenja cevne mreže ima direktan uticaj na uniformnost pokrivanja štićenog
prostora. Praktični uslovi i mogućnosti odredili su raspored cevne mreže i to u zavisnosti od
konstrukcije i namene objekta.
Maksimalni dozvoljeni pritisak u cevovodu ne sme da pređe vrednost od
p max. = 10 bar.
Sprinkler mlaznice su važan elemenat sprinkler instalacije, jer vrše njeno aktiviranje. One se
pri određenoj temperaturi otvaraju, a svojom konstrukcijom omogućavaju rasipanje vode
tako da ona ravnomerno kvasi od stepena požarne ugroženosti prostora koja se štiti,
površine zaštite i visine prostora koji se štiti.
Usvojena je sprinkler mlaznica - sprej stojeća R 1/2” sa deflektorom i termoelementom
koji zatvara otvor (crvena ampula) sa temperaturom aktiviranja od 680C i koeficijentom K 80.
Sprinkler mlaznica se sastoji od: tela mlaznice, zatvarača koga drži na sedištu ampula koja
puca čim temperatura oko mlaznice dostigne 68oC, raspršivača učvršćenog na vrhu tela
mlaznice.
Sprinkler mlaznice se postavljaju sa deflektorom mlaza okrenutim gore (stojeće).
Mlaznice su montirane kao stojeće tj. okrenute prema tavanici garaže na maksimalnom
rastojanju od 30 - 45cm čime se dobija bolji raspored raspršene vode, a istovremeno se
hladi i tavanica.
Blendom prečnika 1.5 mm ugrađenom u dovodnom cevovodu vazduha kod suvog sprinkler
ventila vrši se kontinualno snadbevanje cevovoda vazduhom pod pritiskom tako da se mala
curenja mogu nesmetano nadoknađivati bez aktiviranja sistema. Kod otvaranja sprinklera –
mlaznice, zbog ove blende pritisak vazduha u cevovodu ne može se održavati što će
prouzrokovati automatsko aktiviranje sistema, a prema tehnološkoj šemi.
Za izbor režima rada kompresora za vazduha na komandnom ormanu moraju biti predviđeni
tropoložajni prekidači sa odgovarajućom svetlosnom signalizacijom. Kvar, ispad kompresora
za vazduh i režim snadbevanja strujom moraju imati na komandnom ormanu odgovarajuću
svetlosnu signalizaciju.
Prilikom pojave temerature od 68 oC, dolazi do pucanja ampule na mlaznici usled širenja
ekspanzione tečnosti koja se nalazi u ampuli. Na taj način se otvara izlaz vodi.
Voda udara u deflektor i raspršava se tako da u kružnoj lepezi pokriva površinu koja se štiti.
U slučaju da prvo aktivirana sprinkler mlaznica ne uspe da ugasi požar, pa se on proširi,
otvaraju se sledeće sprinkler mlaznice u neposrednoj blizini mesta požara.
Usled otvaranja mlaznice pada pritisak u gornjoj komori sprinkler ventila, podiže se klapna u
sprinkler ventilu. Voda iz gradske vodovodne mreže uz pomoć sprinkler pumpnog
postrojenja protiče ka sprinklerskim mlaznicama. Preko žleba u sedištu sprinkler ventila
voda ulazi u cevovod prema hidrauličkom alarmnom zvonu.
11
10
Vazduh
Voda pod
(atmosfeski
8 pritiskom
pritisak)
4 2
5 3
11
10
Vazduh
8 (atmosfeski
Voda pod
pritisak)
pritiskom
4 2
5 3
7
6
1
11
10
Vazduh
8 (atmosfeski
Voda pod
pritisak)
pritiskom
4 2
3
5
7
11
10
Vazduh
(atmosfeski
Voda pod
8 pritisak)
pritiskom
2
4
5 3
11
10
Vazduh
Voda pod pritiskom
(atmosfeski pritisak)
8
2
4
3
5
7
T 3x6=18,0
DN100 0,00450
L 3x1,8=5,4 1,0503
Vent.st
15,0
233,4 1,68
Q=902,24 l/min
p=1,68 bar
6.2.3.15. IZBOR OPREME
Probnim ventilom se bez punjenja mreže vodom obezbeđuje proba alarmnih sistema
kao što je rad alarmnog zvona i alarmne sirene preko centrale za dojavu požara.
Ventilom za automatsko otkapavanje cevni razvod od stanice do zvona i presostata, i
priključak za vatrogasno vozilo se održavaju stalno prazni. Posebnim ventilom DN 50
može se brzo prazniti cevna mreža iza alarmnih stanica kod remonta i po završetku
gašenja požara.
- SPRINKLER MLAZNICE
Način razvlačenja cevne mreže ima direktan uticaj na uniformnost pokrivanja štićenog
prostora. Praktični uslovi i mogućnosti odredili su raspored cevne mreže i to u zavisnosti od
konstrukcije i namene objekta.
Maksimalni dozvonjeni pritisak u cevovodu ne sme da pređe vrednost od
p max. = 10 bar.
ODGOVORNI PROJEKTANT
2. Zaključivanjem ugovora o izvođenju izvođač usvaja sve tačke svih pogodbenih kao i
tehničkih uslova koji su deo ovog projekta i isti se tretiraju kao deo ugovora o izvođenju.
3. Ustupanje izvođačkih radova prema ovom projektu ima se izvesti na osnovu postojećih
propisa o izgradnji investicionih objekata.
4. Kao baza za podnošenje ponude, odnosno za sklapanje ugovora služi ovaj projekat. Svi
ponuđači moraju dobiti projekat na uvid kao i otkucan tekst predračuna bez cena u koji
će ponuđači unositi svoje cene. Svi primerci predračuna koji se daju ponuđačima
moraju biti indentični kako bi svi ponuđači iste radove ponudili u istim količinama i istog
kvaliteta.
6. Izvođač ovog projekta dužan je da pre početka radova izađe na gradilište i proveri
projekat, pa ukoliko konstatuje izvesno neslaganje sa stvarnim stanjem na objektu da
preko investitora za dopune i obaveštenja.
9. Ukoliko investitor raspolaže nekim materijalom prema specifikaciji i isti ponudi izvođaču
radi ugradnje, izvođač je dužan sav materijal pregledati i neispravan odbaciti.
10. Ugraditi se može samo kvalitetan materijal i oprema koji odgovaraju specifikaciji pa bilo
da ga daje investitor ili izvođač. Za ugradnju neispravnog odnosno neodgovarajućeg
materijala i opreme izvođač snosi punu odgovornost, a snosiće sam troškove oko
demontaže neispravnog materijala i ponovne montaže ispravnog.
11. Ukoliko izvođač izvede instalaciju - uređaj u svemu prema odobrenom projektu i sa
materijalom predviđenim ovim projektom snosi odgovornost za ispravno funkcionisanje
samo u pogledu izvršenih radova, kvaliteta ugrađenih materijala i kapaciteta pojedinih
delova opreme.
12. U cenu montaže instalacije uračunato je (ukoliko ugovorom na drugi način nije
regulisano):
13. Izvođač radova po ovom projektu može izvoditi samo sa radnicima koji imaju
odgovarajuće kvalifikacije. Radnici zaposleni na ovom poslu moraju biti kvalifikovani za
izvođenje ove vrste uređaja.
14. Sva oruđa za rad i uređaji za mehanizovani rad koji se koriste u toku montaže moraju
imati ateste od odgovarajuće stručne ustanove.
15. Pri izvođenju radova na montaži izvođač mora voditi računa da se ne oštete okolni
objekti niti unutrašnjost objekta na kome se radi i već montirane instalacije i uređaji.
Svaku učinjenu štetu bilo namerno, usled nemarnosti i neobazrivosti u poslu izvođač je
dužan da nadoknadi odnosno popravi.
16. Sve otpatke i smeće koje bude izvođač sa svojim radnicima pri izvvođenju radpova
pričinio, dužan je da o svom trošku odnese sa gradilišta na mesto koje mu se odredi.
17. Mere bezbednosti zaposlenih radnika na ovom poslu dužan je da preuzme sam izvođač
u svemu po postojećim propisima i posebnim zahtevima investitora.
18. Način isplate ugovorenih radova utvrdiće se ugovorom između investitora i izvođača.
19. Izvođač mora sam na gradilištu voditi građevinski dnevnik u koji moraju biti upisane sve
promene i odstupanja od glavnog projekta.
20. Pored građevinskog dnevnika koji vodi izvođač i nadzorni organ investitora, za svoj
račun izvođač vodi građevinsku knjigu u koju unosi sve izvedene radove i isporučeni
materijal. Građevinska knjiga mora biti unapred zapečećena i overena od strane
investitora, a potpisuje je nadzorni organ i predstavnik izvođača.
Ova knjiga služi kao osnova za sastavljanje situacije za isplatu, kao dokument pri
tehničkom pregledu.
21. Nadzorni organ investitora dužan je da redovno kontroliše i overava građevinski dnevnik
i zajedno sa izvođačem odgovara da se investicije izvode prema investiciono - tehničkoj
dokumentaciji.
22. Nepredviđeni radovi ili povećanje količine materijala i radova moraju se predhodno
odobriti od strane investitora.
23. Za eventualna potrebna ispitivanja u toku izvođenja kao i završna prilikom probnog rada
izvođač je dužan da stavi na raspolaganje odgovarajuće potrebne istrumente i
kvalifikovano osoblje.
24. Nakon završene montaže instalacije - uređaja isti se ne može koristiti odnosno stavljati
u pogon pre nego što se izvrši tehnički pregled radi provere tehničke ispravnosti.
Tehnički pregled vrši se na zahtev investitora ili izvođača. Tehnički pregled instalacije -
uređaja, njegova primopredaja i konačan obračun vrše se shodno odredbama
postojećeg Zakona o planiranju izgradnji.
25. Po završenoj montaži izvođač je dužan da investitoru tri primerka plana izvedenog
stanja, izvršenih radova, detalja, opisa i šema ugrađene opreme, kao i detaljno uputstvo
za rukovanje i održavanje.
26. Jedan primerak uputstva sa kompletnom šemom instalacije investitor mora držati na
stalno dežurnom mestu i kod lica ovlaštenog za poslove protiv - požarne zaštite.
27. Izvođačke radove, prema ovom projektu, investitor mora ustupiti specijalizovanim i
ovlašćenim radnim organizacijama za ovu vrstu uređaja - instalacija.
1. Sve cevi, materijal, armatura i oprema koja se montira imati atest proizvođača i biti
prvoklasnog materijala. Rad mora biti vođen stručno sa naročitom pažnjom i
efikasnim nadzorom.
2. Cevi za mrežu su čelične, crne.
3. Mreža se ima tako izvesti da nigde nema smetnji u strujanju. Sve zasune, ventile i
ostalu armaturu koja može usled nestručnog rukovanja da spreči ispravan rad
instalacije osigurati pomoću lanca i katanca.
4. Mrežu izvesti sa padom od minimalno 0.4% prema protivpožarnoj stanici.
5. Cevni razvod posle montaže i ispitivanja očistiti i premazati temeljnom bojom i ofarbati
završnom bojom.
6. Pri montaži cevovoda treba voditi računa o eventualnom ukrštanju sa ostalim
instalacijama, sa naročitom pažnjom da se izbegne mogućnost štetnog dejstva jedne
instelacije na drugu.
7. Vezu napojnog voda sa magistralnim vodom protivpožarnog sistema ostvariti
prirubničkim spojevima.
8. Svaki komad cevi u dužini preko 3m mora se snabdeti odgovarajućim nosačem.
Maksimalno rastojanje između pojedinih nosača ne sme iznositi više od 4m.
9. Cevovode treba montirati tako da se mogu širiti i skupljati bez štetnih posledica.
Dilatacije cevovoda ne smeju dovesti do kidanja ili oštećenja elemenata instalacije ili
prouzrokovati štetu na objektu.
10. Popravke i remont mogu se vršiti samo uz prisustvo ovlašćenog i odgovornog lica.
11. Zabranjeno je pritezanje spojeva dok se instalacija nalazi pod pritiskom.
12. Posle završene montaže izvršiti probu instalacije na hidraulički pritisak.
13. Posle funkcionalne probe i stavljanje uređaja u mobilno stanje dati uputstvo za
rukovanje i održavanje.
6.2.4.3. Proba i primopredaja instalacije
Proba
- Posle čišćenja cevovoda vrši se ispitivanje cevovoda na čvrstoću putem hidrauličnog
pritiska.Visina probnog pritiska se određuje u zavisnosti od visine radnog pritiska. Cevna
mreža se ispituje na pritisak od 12 bara.
- Probni hidraulični pritisak u cevovodu se mora održavati najmanje 1 sat, a za to vreme
ne smeju se pojaviti pukotine, vidljive deformacije, curenje i znojenje na spojevima i
zaptivnim mestima cevovoda.
- Probna ispitivanja na čvrstoću i nepropustljivost vrši izvođač radova po postavljnju
cevovoda, a u prisustvu nadzornog organa.
- Po obavljenom ispitivanju sačiniti zapisnik koji će potpisati nadzorni organ investitora i
odgovorno lice izvođača radova. Zapisnik se potom predaje korisniku prilikom tehničkog
prijema i primopredaje radova.
- Primopredaja
- Proba funkcionalnosti se obavlja u prisustvu nadzornog organa investitora i po
potrebi uz prisustvo nadležne Protivpožarne ispekcije.
- Proba automatskog rada se vrši simuliranjem požara preko indikatora požara, u
ovom slučaju pobuđivanjem sprinkler mlaznice .
- Prilikom probe uređaja za gašenje pratiti sledeće procese (radi uveravanja u
ispravnost istih) :
otvaranje ventilske stanice na sprinkler sistemu
oglašavanje alarmnog zvona i prenos signala u vatrogasnu jedinicu kao isključenje
el. uređaja
ravnomernost isticanja vode na mlaznicama.
- Posle automatskog, demonstrirati ručno aktiviranje instalacije preko uređaja za
ručno aktiviranje.
- Posle uspešno obavljene funkionalne probe sačiniti zapisnik, koji će potpisati
nadzorni organ investitora i odgovorno lice izvođača radova.
- Staviti instalaciju u mobilno stanje.
- Ovako spremna instalacija za gašenje predaje se korisniku, uz sačinjen i
potpisan zapisnik od strane korisnika i odgovornog lica izvođača u dovoljnom
broju primeraka, od čega najmanje dva primerka korisniku instalacije, a dva
izvođaču radova.
6.2.4.4. Poseban prilog o primenjenim merama iz oblasti bezbednosti i zdravlja na
radu
Preventivna mera zaštite je ukazivanje radnom osoblju na opasnosti koje im prete i primena
obučeno za pružanje prve pomoći, a pribor za prvu pomoć mora biti uvek u kompletu uz
Sve ove opasnosti koje su prisutne i evidentne pri korišćenju stabilnih protivpožarnih
instalacija za gašenej požara vodom mogu biti prouzrokovane usled:
Na protiv požarnu centralu se takođe odvodi signal sa alarmnih ventilskih stanica kao signal
prorade sprinkler instalacije.
Napomena:
El. radovi nisu predmet ovog projekta. Elektro instalacije moraju biti izvedene prema
važećim propisima za ovu vrstu postrojenja.
ODGOVORNI PROJEKTANT
Uvodne napomene
Klasa požara OH 2
štićena površina 144 m2 T.5 str.38
količina vode po 1m2 5 l/m2/min T.5 str.38
vreme rada uređaja 60 minuta str.42
maksimalna površina pokrivanja 1 sprinklera 12 m2 T.19 str.76
maksimalna razdaljina između sprinklera 4.0 m T.19 str.76
usvojeni tip mlaznice - stojeća sprej R1/2“, k=80 T.37 str.110
minimalni pritisak na mlaznici 0.35 bar (usvojeno 0.5 bar- str.108
a)
maksimalni broj mlaznica po ventilskoj stanici 9000 m2 T.17.str.72
usvojen broj mlaznica za proračun 12
ODGOVORNI PROJEKTANT
Farbanje cevovoda
Od DN65 do DN100 m 1230 1107,00 1.361.610,00
Od DN25 do DN50 m 5562 861,00 4.788.882,00
Ukupno B 12.215.657,50
C. OSTALI TROŠKOVI
1. Ostali sitan materijal pauš 1 1.254.600,00 1.254.600,00
2. Montaža ispitivanje i puštanje u rad instalacije 1 11.131.500,00 11.131.500,00
3. Snimanje i izrada projekta izvedenog stanja 1 450.000,00 450.000,00
4. Ispitivanje i puštanje u rad 1 515.000,00 515.000,00
5. Uputstvo za upotrebu i obuka radnika za rad na sistemu 1 123.000,00 123.000,00
Ukupno C 13.474.100,00
Ukupno A+B+C 32.220.074,50 RSD
NAPOMENA :
ODGOVORNI PROJEKTANT