Anda di halaman 1dari 53

6.2.1.

NASLOVNA STRANA

Naziv i oznaka dela projekta: PROJEKAT SPRINKLER INSTALACIJE

Investitor: GRAD BEOGRAD za JKP PARKING SERVIS


Trg Nikole Pašića 6, Beograd potrebe Kraljice Marije 7, Beograd

Objekat i lokacija: JAVNA PODZEMNA GARAŽA „STUDENTSKI TRG – REKTORAT“


na kat. parc. br. 799 K.O.Stari grad, Beograd

Vrsta tehničke dokumentacije: PGD - PROJEKAT ZA GRAĐEVINSKU DOZVOLU

Za građenje / izvođenje radova: NOVA GRADNJA

Projektant - konzorcijum: PC ART d.o.o.


Ul. Strahinjića bana 66a, Beograd
Odgovorno lice projektanta: Dejan Leković
Digitally signed by Dejan
Pečat: Potpis: Dejan Leković Leković
100009382-0912953710152

100009382-0 DN: dc=rs, dc=posta, dc=ca,


ou=Pravno lice (PL), ou=PC Art

91295371015 cn=Dejan
d.o.o. Beograd 07550464,
Leković
100009382-0912953710152
2 Date: 2016.06.17 15:20:42
+02'00'

Projektant - konzorcijum: DELTA INŽENJERING d.o.o.


Ul. Milutina Milankovića 7g, Beograd
Odgovorno lice projektanta: Radovan Tmušić
Pečat: Potpis:
Digitally signed by
Radovan Tmušić Radovan Tmušić
966189212-071 966189212-0710963710
167
0963710167 Date: 2016.06.17
15:02:53 +02'00'

Odgovorni projektant: Sonja Petrović, dipl.inž.maš.


Broj licence: 330 E012 06
Lični pečat: Potpis:

Digitally signed by
Broj tehničke dokumentacije: 05/06.2 - PGD/16 Sonja Petroviü Sonja Petroviü
Mesto i datum: Beograd, mart 2016. god. 565923867-04 565923867-0408971
715005
08971715005 Date: 2016-06-17
14:39+02:00
VRŠILAC TEHNIČKE KONTROLE DELA PROJEKTA

Đorđe Digitally signed by Đorđe


Regeljac

Regeljac 1397370679-2707982860044
DN: l=Pančevo, cn=Đorđe

1397370679-2 Regeljac
1397370679-2707982860044

707982860044 Date: 2016.06.20 14:17:21


+02'00'

Digitally signed by
ЗЛАТКО МАРКОВИЋ
1905968710156-190
5968710156
Date: 2016.06.24
12:43:47 +02'00'
МИЛАН Digitally signed by МИЛАН

СПРЕМИЋ СПРЕМИЋ
1803975773611-1803975773611

1803975773611- DN: c=RS, cn=МИЛАН СПРЕМИЋ


1803975773611-1803975773611

1803975773611 Date: 2016.06.26 08:52:06 +02'00'


6.2.2. SADRŽAJ PROJEKAT SPRINKLER INSTALACIJE

SADRŽAJ:
0. NASLOVNE STRANE

6.2.0.1 Naslovni list glavnog projekta


6.2.0.2 Sadržaj projekta

1. OPŠTA DOKUMENTACIJA

6.2.1.1 Izvod iz rešenja o upisu u registar agencije


6.2.1.2 Rešenje MUP-a o ispunjenosti uslova za bavljenjem poslovima
unapređenja zaštite od požara
6.2.1.3 Rešenje o određivanju odgovornog projektanta
6.2.1.4 Uverenje o položenom stručnom ispitu odgovornog projektanta
6.2.2.4 Izjava odgovornog projektanta o primenjenim propisima

6.2.2.5 PROJEKTNI ZADATAK

6.2.3 TEHNIČKI OPIS

6.2.3.1 Lokacija instalacije


6.2.3.2 Snabdevanje vodom sprinkler instalacije
6.2.3.3 Opis instalacije sprinklerskog tipa
6.2.3.4 Proračun i dimenzionisanje instalacije
6.2.3.5 Izbor opreme

6.2.4 OPŠTI TEHNIČKI USLOVI

6.2.4.1 Opšti pogodbeni uslovi


6.2.4.2 Tehnički uslovi montaže
6.2.4.3 Proba i primopredaja instalacije
6.2.4.4 Poseban prilog o primenjenim merama iz oblasti bezbednosti i
zdravlja na radu
6.2.4.5 Uputstvo za rukovanje i održavanje
6.2.4.6 Uslovi za ostale projektante
6.2.5 NUMERIČKA DOKUMENTACIJA

6.2.5.1 Proračun

6.2.5.2 Predmer i predračun radova

GRAFIČKA DOKUMENTACIJA
01 Situacija
02 Osnova nivo -1
03 Osnova nivo -2
04 Osnova nivo -3
05 Osnova krova
06 Funkcionalna šema mokrog sprinkler sistema
07 Funkcionalna šema suvog sprinkler sistema
08 Sprinkler stanica mokra
09 Sprinkler stanica suva
10 Aksonometrijska šema
11 Nosači cevovoda
12Presek 3-3
13 Presek 5-5

Tipski crteži

Sprinkler stanica - mokra


Sprinkler stanica - suva
Sprinkler mlaznica
Indikator protoka
Pritisna sklopka
Alarmno zvono
6.2.1.3. REŠENJE O ODREĐIVANJU ODGOVORNOG PROJEKTANTA

Na osnovu člana 128. Zakona o planiranju i izgradnji (''Službeni glasnik RS'', br. 72/09, 81/09-ispravka, 64/10
odluka US, 24/11 i 121/12, 42/13–odluka US, 50/2013–odluka US, 98/2013–odluka US, 132/14 i 145/14) i
odredbi Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema
klasi i nameni objekata (“Službeni glasnik RS”, br. 23/2015 i 77/2015) kao:

ODGOVORNI PROJEKTANT

za izradu PROJEKAT SPRINKLER INSTALACIJA, koji je deo Projekta za građevinsku dozvolu za novu
gradnju objekta javne podzemne garaže „Studentski trg – Rektorat“, na katastarskoj parceli br. 799
K.O.Stari grad u Beogradu, određuje se:

Sonja Petrović, dipl.inž.maš. broj licence 330 E012 06

Projektant: DELTA INŽENJERING d.o.o.


Ul. Milutina Milankovića 7g, Beograd

Odgovorno lice / zastupnik : Radovan Tmušić

Pečat: Potpis:

Broj tehničke dokumentacije: 05/06.2 - PGD/16

Mesto i datum: Beograd, mart 2016. godine


6.2.4. IZJAVA ODGOVORNOG PROJEKTANTA

Odgovorni projektant PROJEKAT SPRINKLER INSTALACIJA, koji je deo Projekta za građevinsku dozvolu
za novu gradnju objekta javne podzemne garaže „Studentski trg – Rektorat“, na katastarskoj parceli br. 799
K.O.Stari grad u Beogradu

Sonja Petrović, dipl.inž.maš.

I Z J A V LJ U J E M

1. da je projekat u svemu u skladu sa izdatim lokacijskim uslovima;


2. da je projekat izrađen u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, propisima, standardima i
normativima iz oblasti izgradnje objekata i pravilima struke;
3. da su pri izradi projekta poštovane sve propisane i utvrđene mere i preporuke za ispunjenje osnovnih
zahteva za objekat i da je projekat izrađen u skladu sa merama i preporukama kojima se dokazuje
ispunjenost osnovnih zahteva.

Odgovorni projektant: Sonja Petrović, dipl.inž.maš.

Broj licence: 330 E012 06

Lični pečat: Potpis:

Broj tehničke dokumentacije: 05/06.2 – PGD/16

Mesto i datum: Beograd, mart 2016. godine


6.2.3. TEKSTUALNA DOKUMENTACIJA
6.2.3. TEHNIČKI OPIS

6.2.3.1. LOKACIJA INSTALACIJE

Stabilna automatska instalacija za gašenje požara vodom - sprinkler instalacija predviđena


je za gašenje požara u podzemnoj javnoj garaži na Studentskom trgu bb u Beogradu, na
katastarskim parcelama br. 799 Stari grad.

6.2.3.2. SNABDEVANJE VODOM SPRINKLER INSTALACIJE

Za pravilan i siguran rad sprinkler instalacije najvažniju ulogu ima sigurno snabdevanje
vodom, dovoljne količine sa potrebnim pritiskom tokom vremena gašenja.
Snabdevanje vodom mora biti pouzdano i ne sme biti ugroženo niskim temperaturama.
Gradska vodovodna mreža je neiscrpni izvor vode, jer obezbeđuje vodu za rad instalacije za
potrebno vreme gašenja.

Pritisak vode u gradskoj mreži ne zadovoljava potrebe sprinkler instalacije pa je neophodno


ugraditi pumpno postrojenje za povišenje pritiska.
Ukoliko bi došlo do nepredviđenih teškoća u vodosnabdevanju predviđeni su i
priključci sa "štorc" spojkama B 75 za vatrogasno vozilo. Priključivanjem vatrogasnog vozila,
pumpa vatrogasnog vozila bi vršila gašenje kao zamena za sprinkler pumpu.

6.2.3.3. SPRINKLER PUMPNA STANICA

Sprinkler pumpna stanica se nalazi na nivou -1, u prostoriji broj 9.6.

Za povišenje pritiska u cevovodnoj mreži sprinkler sistema predviđeno je monokompaktno


pumpno postrojenje koje se sastoji od 1 elektro pumpe (radne), 1 elektro pumpe (rezervne) i
jedne džokej pumpe, za održavanje pritiska u cevovodnoj mreži. Monokompaktno pumpno
postrojenje je postavljeno u prostoriju na nivou -1, broj prostorije 9.6, u kojoj se nalazi i suvi
sprinkler ventil sa pratecom armaturom. Ova prostorija je obezbeđena od niskih
temperatura, a prostorija predstavlja poseban požarni sektor otporan na požar 120 minuta
(vrata samozatvarajuća otporna na požar 90 minuta).

Rad pumpi:
- džokej pumpa (pumpa za održavanje pritiska u cevovodnoj mreži) se posredstvom
automatike sa presostatima uključuje kada pritisak u instalaciji dostigne vrednost od 6,0
bara, a isključuje se kada poveća pritisak u instalaciji na 6,3 bara;
- elektro pumpa (radna) se posredstvom automatike sa presostatima uključuje kada pritisak
u instalaciji dostigne vrednost od 5,8 bara. Onog trenutka kada startuje ova pumpa
mora se automatski ugasiti džokej pumpa.
Rad elektro pumpe znači da imamo stanje požara pa automatsko isključivanje rada ove
pumpe ne sme postojati, tj. rad ove pumpe se može samo ručno prekinuti. Takođe ne sme
postojati ni zaštita pumpe od rada "na suvo";
- elektro pumpa (rezervna) se posredstvom automatike sa presostatima uključuje ako radna
pumpa iz bilo kog razloga nije uspela da startuje. U trenutku kada pritisak u instalaciji
dostigne vrednost od 5,7 bara. Rad elektro pumpe znači da imamo stanje požara pa
automatsko isključivanje rada ove pumpe ne sme postojati, tj. rad ove pumpe može biti
samo ručno prekinut. Takođe ne sme postojati ni zaštita pumpe od rada "na suvo".
Signali pumpi:

Svi signali, dobijeni od monokompaktnog pumpnog postrojenja, moraju biti dati u okviru
sistema za nadzor i upravljanje.
- džokej pumpa
rad džokej pumpe
kvar džokej pumpe
- elektro pumpa (radna)
spremna za rad
neuspeli start
rad elektro pumpe
- elektro pumpa (rezervna)
spremna za rad
neuspeli start
rad elektro pumpe

Signal presostata sprinkler ventila:


Presostat sprinkler ventila daje signal da je podignuta klapna sprinkler ventila. Ovakav signal
znači moguć požar jer klapna sprinkler ventila može biti malo otvorena usled zaglavljivanja
klapne sprinkler ventila. Zbog mogućnosti da se desi takva situacija, ovaj signal se šalje
sistemu za nadzor i upravljanje. Ovaj signal treba da indukuje interni alarm u prostoriji
sistema za nadzor i upravljanje. Akcije koje moraju uslediti moraju biti adekvatne za stanje
požara, ali bez izvršnih funkcija protivpožarne centrale (primer: obaranje protivpožarnih
klapni).

Signali indikatora protoka:


Indikator protoka je uređaj koji usled kretanja vode kroz cev (u jednom smeru) daje kontakt
koji se prenosi ka protivpožarnoj centrali. Ovakav signal se tretira kao siguran požar. Izvršne
funkcije protivpožarne centrale moraju biti adekvatne stanju požara.
Indikatori protoka se nalaze na horizontalnom odvajanjima sa vertikale, na svakoj etaži.
Obzirom na to da postoji sedamnaest etaža, broj indikatora protoka je takođe sedamnaest.
U slučaju požara, aktiviraće se indikator protoka samo te etaže, tako da će lokacija požara
biti bliže određena.

Bajpas monokompaktnog pumpnog postrojenja


se sastoji od cevovoda DN100 i jednog ovalnog zasuna DN100 koji mora biti stalno
zatvoren. U slučaju da ni jedna pumpa (radna i rezervna) ne startuju, potrebno je otvoriti ovaj
ventil ne bi li se omogućio minimalan rad instalacije.

Priključak za vatrogasno vozilo


je priključak koji se nalazi 1m iznad kote terena i on je još jedna mera sigurnosti, koja
omogućava da se vatrogasno vozilo priključi na sprinkler sistem i da na taj način gasi požar.
Ova dodatna mera sigurnosti je predviđena u slučaju da u gradskom vodovodu nema vode.

6.2.3.4. OPIS INSTALACIJE SPRINKLERSKOG TIPA

Projektom je predviđena zaštita od požara stabilnom automatskom instalacijom sa


raspršenom vodom sprinklerskog tipa u podzemnoj garaži na Studentskom trgu bb u
Beogradu, na katastarskim parcelama br. 799 KO Stari grad.
Za zaštitu nivoa -1 podzemne garaže usvojen je “suvi” sistem s obzirom da postoji
opasnost od smrzavanja vode u instalaciji u delu rampi tj. ulaza i izlaza iz garaže, što znači
da je cevna mreža od alarmnog ventila do poslednje mlaznice ispunjena vazduhom pod
pritiskom. Usvojena je suva sprinkler instalacija sa brzim otvaračem.
Cevovodi sprinkler instalacije su stalno napunjeni vazduhom pod pritiskom iza
sprinkler alarmnog ventila, dok je ispred sprinkler alarmnog ventila voda pod pritiskom.

Za zaštitu nivoa -2 i -3 podzemne garaže usvojen je “mokri” sistem s obzirom da ne


postoji opasnost od smrzavanja vode u tom delu garaže, što znači da je cevna mreža od
alarmnog ventila do poslednje mlaznice ispunjena vodom pod pritiskom. Nivoi -2 i -3 su u
potpunosti ispod zemlje i nema opsanosti od smrzavanja. Cevovod se postavlja daleko
ispod dubine smrzavanja (0,8m). Kako je dubina zamrzavanja ona dubina na kojoj se može
ostvariti zamrzavanje tla (-1°C za nekoherentno a + 1°C za ostale vrste tla). U našim
uslovima min dubina je 0.8 – 1.0m. Što znači da sprinkler instalacija u garaži na nivoima -2 i
-3 nije ugrožena od smrzavanja, pa je primenjen mokri sistem.
Da bi ovaj sistem reagovao potrebno je da se aktivira sprinkler mlaznica koja je najbliža
mestu požara i koja reaguje na fiksnu temperaturu od 68oC. Kod “mokrog“ sistema voda
odmah počinje da izlazi iz mlaznice u raspršenom stanju. Kod “suvog” sistema potrebno je
vreme da voda ispuni cevovod, tako da ovaj sistem nešto sporije reaguje.
U celom prostoru koji se štiti od požara montirana je cevna mreža sa sprinkler mlaznicama.
Prilikom rasporeda sprinkler mlaznica vodilo se računa da kompletna površina bude
pokrivena potrebnom količinom vode.
Sprinkler mlaznica se sastoji od:
tela mlaznice, zatvarača koga drži na sedištu ampula koja puca čim temperatura oko
mlaznice dostigne 68oC, raspršivača učvršćenog na vrhu tela mlaznice.
Mlaznice su montirane kao stojeće tj. okrenute prema tavanici prostorije na maksimalnom
rastojanju od 30 - 45cm čime se dobija bolji raspored raspršene vode, a istovremeno se
hladi i tavanica.
Predviđene su sprinkler mlaznice sa priključkom R1/2“, faktorom K=80, temperaturom
aktiviranja 68oC, sa usmerenom raspodelom vode u obliku paraboloida prema podu.
Instalacija se izvodi od crnih čeličnih cevi, koje se posle montaže zaštićuju temeljnom bojom
i farbaju.
Glavni magistralni cevovod je DN100.
U objektu su predviđene :
 1 suva alarmna ventilska stanica DN 100 za zaštitu nivoa -1 podzemne
garaže.
 2 mokre alarmne ventilske stanice DN 100 za zaštitu nivoa -2 i -3 podzemne
garaže.
6.2.3.5. OSNOVNI ELEMENTI “SUVE” SPRINKLER INSTALACIJE

Suva sprinkler instalacija se sastoji od sledećih elemenata:

- kompresora za održavanje pritiska u sprinkler instalaciji iza sprinkler suvog


alarmnog ventila sa brzim otvaračem
- sprinkler suvog alarmnog ventila sa brzimi otvaračem,
- cevne mreže na kojoj su postavljene sprinkler mlaznice;
- sprinkler mlaznica - stojećih
- dovodnog cevovoda,
- ostale prateće armature.
6.2.3.6. PRINCIP FUNKCIONISANJA “SUVE” SPRINKLER INSTALACIJE

Aktiviranje mlaznice se vrši tako što porastom temperature raste pritisak tečnosti u
staklenoj ampuli, tečnost ekspandira i dolazi do pucanja ampule na temperaturi od 680C.
Pritisak vazduha a zatim i vode izbacuje pečurku sa zaptivačem i voda se preko mlaznice
raspršava u vrlo sitne čestice koje za sebe vezuju veliku količinu toplote čime se smanjuje
temperatura do ispod temperature zapaljenja. Vezivanjem toplote, vodene čestice prelaze u
paru koja se širi, čime se stvara zavesa koja sprečava pristup vazduha i zaustavljava proces
gorenja.

Pad pritiska aktivira sprinkler suvi alarmni ventil sa brzim otvaračem i voda iz gradske
vodovone mreže kreće kroz cevovode, dolazi do mlaznice i gasi požar.
U slučaju da se požar ne može ugasiti sa jenom mlaznicom, dolazi do prskanja i uključivanja
novih mlaznica u blizini mesta požara.

Prilikom prolaska vode kroz sprinkler suvi ventil sa brzim otvaračem aktivira se alarmno
mehaničko zvono što je ujedno i znak o proradi instalacije.

Na protiv požarnu centralu se takođe odvodi signal sa pritisne sklopke alarmne


ventilske stanice i indikatora protoka kao signal prorade sprinkler instalacije:

 POŽAR GARAŽA signal pritisne sklopke PS postavljenog na ventilskoj stanici i


signali indikatora protoka FS1 postavljenog na cevovodu koji vodi ka mreži.

Ukoliko bi došlo do nepredviđenih teškoća predvidjeni su i priključci sa "štorc"


spojkama B 75 za vatrogasno vozilo. Priključivanjem vatrogasnog vozila, pumpa
vatrogasnog vozila bi vršila gašenje kao zamena za sprinkler pumpu.

Potreban pritisak vazduha u sprinkler instalaciji obezbedjuje kompresor sa


automatskom regulacijom.
Aktiviranjem sprinkler instalacije eventualno se isključuju ili uključuju određeni
potrošači, posredstvom centrale za signalizaciju požara /isključenje ventilacije, uključenje
sistema za odimljavanje i dr./.

6.2.3.7. SPRINKLER VENTILSKA STANICA

Za održavanje pritiska u mreži na nivou -1 predviđen je kompresor za vazduh koji se


nalazi u posebnoj prostoriji. Ova prostorija je obezbeđena od niskih temperatura i predstavlja
poseban požarni sektor otporan na požar 180 minuta (vrata samozatvarajuća otporna na
požar 90 minuta).

Takođe u sprinkler ventilskoj stanici je predviđena:

- alarmna sprinkler suva stanica sa brzim otvaračem – DN100,


- kompresor za vazduh,
- cevovod sa pratećom armaturom za priključak za vatrogasno vozilo.

Alarmnom sprinkler suvom stanicom sa brzim otvaračem – DN 100 vrši se gašenje


preko cevnog razvoda, koji se zimi ne može uvek zaštititi od mraza odnosno gde postoji
opasnost od zaleđavanja cevovoda.

Alarmni ventil iznad klapne je ispunjen vazduhom pod pritiskom kojim je ispunjen i ceo
razvodni cevovod. Priključkom koji poseduje loptasti ventil, nepovratni ventil, blendu promera
1,5 mm, ventil sigurnosti i priključak za manometar i presostat sa sopstvenim ventilom,
dovodi se vazduh od kompresora do mreže.
Na ovaj način se obezbećuje stalno povećanje pritiska vazduha od kompresora ka
suvom sprinkler razvodu i stalno dopunjavanje istog kod pojave curenja. Alarmni ventil
poseduje priključak za pražnjenje preko kog se vrši brzo pražnjenje dela cevnog razvoda
preko odvoda u kanalizaciju.
Posebnim sistemom cevovoda sa priključcima ispred glavne klapne kojim se
posredstvom ventila i priključaka za manometar kontroliše ulazni pritisak vode u ventilsku
stanicu, a koji se dalje preko trokrakog loptastog ventila povezuje za priključni cevovod od
sedišta klapne prema alarmnom zvonu i presostatu radi davanja alarma kod otvaranja
klapne. Preko posebnog priključka za ovaj cevovod se spaja i glavni odvodni cevovod od
brzog otvarača sa jedne strane, a sa druge priključuje se i ventil za otkapavanje kojim se vrši
pražnjenje ovih cevovoda po prestanku delovanja pritiska, tako da su isti u normalnom
stanju stalno prazni. Trokraka loptasta slavina predstavlja probni ventil kojim se omogućava
provera rada alarmnog zvona bez otvaranja alarmne sprinkler ventilske stanice.

U cilju obezbeđenja bržeg reagovanja alarmne suve ventilske stanice predviđa se


ugradnja brzog otvarača koji se sa jedne strane preko loptaste slavine povezuje za alarmni
ventil iznad klapne tj. na deo sa vazduhom. Drugi kraj brzog otvarača se preko klapne
povezuje za odvodni cevovod do ventila za automatsko pražnjenje.

Brzi otvarač se sastoji od dve komore sa gumenom membranom koja ih deli na dve
celine-prostora-međusobno povezanih blendom. Gumena membrana nosi polugu kojom se
otvara klapna na odvodu. Kod malih i naglih promena pritiska vazduha u cevovodu usled
nastale neravnoteže pritiska u brzom otvaraču gumena membrana podiže polugu i otvara
klapnu na odvodu iz brzog otvarača.

Ovo prouzrokuje dalji nagli pad pritiska vazduha u alarmnom ventilu usled koga se otvara
klapna i voda prodire u razvodni cevovod, što preko presostata ili zvona daje alarm. Na
brzom otvaraču se na donjoj komori nalazi se manometar kojim se kontroliše ispravnost
brzog otvarača jer pritisci vazduha iznad alarmnog ventila i u ovoj komori moraju biti isti. Sa
donje strane ove komore nalazi se cevovod sa loptastim ventilom za pražnjenje donje
komore, koja će se kod gašenja napuniti vodom.
Održavanje pritiska vazduha u cevovodu iza sprinkler suve stanice na potrebnom
nivou vrši se posredstvom kompresora za vazduh sledećih karakteristika:

- efektivni protok: 327 l/min


- zapremina rezervoara: 200 l
- radni pritisak: p=8 bar
- snaga motora: P=3,0 kW
- napon/frekvencija: 230 V/50 Hz
- zaštita: IP 42
- temp. interval: (+5-+40)°C
6.2.3.8. SNABDEVANJE ENERGIJOM KOMPRESORA

Kao izvor energije pumpnog postrojenja koristi se gradska električna mreža.

6.2.3.9. MREŽA CEVOVODA SUVOG SPRINKLER SISTEMA


Instalacija se izvodi od crnih čeličnih cevi, koje se posle montaže zaštićuju temeljnom bojom
i farbaju.
Glavni magistralni cevovod je DN100.
Mreža cevovoda ima osnovnu funkciju da spaja sprinkler mlaznice sa izvorom vode,
osiguravajući osnovne potrebne parametre - količinu vode i pritisak. Vodi se tako da se
pokrije cela površina koja se štiti.
Cevi se međusobno spajaju zavarivanjem i prirubničkim spojevima.
Cevovodi se vode kroz garažu u kojima je postavljena sprinkler instalacija. One su vidljive.
Cevovodi se vode sa nagibom prema mestima ispusta, kako bi se mogli isprazniti.
Pad iznosi:

-0,2% za glavne cevi


-0,4% za razvodne cevovode

Način razvlačenja cevne mreže ima direktan uticaj na uniformnost pokrivanja štićenog
prostora. Praktični uslovi i mogućnosti odredili su raspored cevne mreže i to u zavisnosti od
konstrukcije i namene objekta.
Maksimalni dozvoljeni pritisak u cevovodu ne sme da pređe vrednost od
p max. = 10 bar.

6.2.3.10. SPRINKLER MLAZNICE

Sprinkler mlaznice su važan elemenat sprinkler instalacije, jer vrše njeno aktiviranje. One se
pri određenoj temperaturi otvaraju, a svojom konstrukcijom omogućavaju rasipanje vode
tako da ona ravnomerno kvasi od stepena požarne ugroženosti prostora koja se štiti,
površine zaštite i visine prostora koji se štiti.
Usvojena je sprinkler mlaznica - sprej stojeća R 1/2” sa deflektorom i termoelementom
koji zatvara otvor (crvena ampula) sa temperaturom aktiviranja od 680C i koeficijentom K 80.
Sprinkler mlaznica se sastoji od: tela mlaznice, zatvarača koga drži na sedištu ampula koja
puca čim temperatura oko mlaznice dostigne 68oC, raspršivača učvršćenog na vrhu tela
mlaznice.
Sprinkler mlaznice se postavljaju sa deflektorom mlaza okrenutim gore (stojeće).
Mlaznice su montirane kao stojeće tj. okrenute prema tavanici garaže na maksimalnom
rastojanju od 30 - 45cm čime se dobija bolji raspored raspršene vode, a istovremeno se
hladi i tavanica.

Minimalno dozvoljeni pritisak na sprinkler mlaznici iznosi pmin = 0,35 bar.

6.2.3.11 NAČIN RADA SUVE SPRINKLER INSTALACIJE

Sprinkler instalacija je tako projektovan sistem da je omogućeno gašenja požara sa


direktnim snadbevanjem vodom iz vodovodne mreže.
Princip rada je takav da se mreža ispred sprinkler suvog ventila sa brzim otvaračem održava
pod stalnim pritiskom vode.

RAZVODNA MREŽA – CEVOVOD SUVE SPRINKLER INSTALACIJE IZA SPRINKLER


SUVOG VENTILA SA BRZIM OTVARAČEM, SE ODRŽAVA NA PRITISKU VAZDUHA OD
2,5 bar POSREDSTVOM KOMPRESORA.

Blendom prečnika 1.5 mm ugrađenom u dovodnom cevovodu vazduha kod suvog sprinkler
ventila vrši se kontinualno snadbevanje cevovoda vazduhom pod pritiskom tako da se mala
curenja mogu nesmetano nadoknađivati bez aktiviranja sistema. Kod otvaranja sprinklera –
mlaznice, zbog ove blende pritisak vazduha u cevovodu ne može se održavati što će
prouzrokovati automatsko aktiviranje sistema, a prema tehnološkoj šemi.

Otvaranjem sprinklera stojeće mlaznice razaranjem staklene ampule na određenoj


temperaturi usled požara, dolazi do pada pritiska vazduha u suvom sistemu. U početku će
prvo isticati vazduh sve dok voda preko suvog sprinkler ventila sa brzim otvaračem ne dopre
do sprinkler mlaznice kada i počinje gašenje. Kod prorade suvog sprinkler ventila sa brzim
otvaračem posredstvom presostata vrši se daljinska signalizacija početka gašenja i šira
lokalizacija mesta požara.

USLED PROTICANjA VODE DOLAZI DO PADA PRITISKA U POTISNOM CEVOVODU I


PRORADE ALARMNOG ZVONA. POSREDSTVOM PRESOSTATA IZVRŠIĆE SE
SIGNALIZACIJA GAŠENjE I ŠIRA LOKALIZACIJA POŽARA ŠTO JE ZNAK DA JE
SPRINKLER INSTALACIJA PRORADILA. PRORADOM SPRINKLER VENTILA SA BRZIM
OTVARAČEM AUTOMATSKI SE ISKLjUČUJE KOMPRESOR ZA VAZDUH.

Kompresor za vazduh se snabdeva potrebnom el.energijom iz elektro mreže 3x380/22V


50Hz.

Za izbor režima rada kompresora za vazduha na komandnom ormanu moraju biti predviđeni
tropoložajni prekidači sa odgovarajućom svetlosnom signalizacijom. Kvar, ispad kompresora
za vazduh i režim snadbevanja strujom moraju imati na komandnom ormanu odgovarajuću
svetlosnu signalizaciju.

Za kontinualno praćenje položaja ventila u sprinkler sistemu-instalaciji postavljaju se


odgovarajući indikatori (prekidači) OZ sa pratećom svetlosnom signalizacijom na
komandnom ormanu za praćenje stanja.
ŠEMATSKI PRIKAZ RADA SUVOG SPRINKLER VENTILA
6.2.3.12 AKTIVIRANJE „MOKRE“ SPRINKLER INSTALACIJE
U slučaju pojave požara aktiviranje instalacije za gašenje je automatsko.

Princip rada automatske sprinkler instalacije je sledeći:


U trenutku prskanja sprinkler mlaznice i aktiviranja sistema za gašenje dolazi do otvaranja
alarmne ventilske stanice i voda počinje da ističe.
U slučaju potrebe, moguće je ubacivanje vode u sprinkler instalaciju iz vatrogasnih vozila
koja se preko »štorc« spojki spajaju sa instalacijom.
Na protivpožarnu centralu se odvodi signal sa pritisne sklopke alarmne ventilske stanice, a
zatim i sa indikatora protoka koji se nalaze na cevovodima kao signali prorade sprinkler
instalacije:

 POŽAR /signal pritisne sklopke PSA/ postavljenog na ventilskoj stanici DN


100 i Indikatori protoka FS2 I FS3

Aktiviranjem sprinkler instalacije eventualno se isključuju određeni potrošači, posredstvom


centrale za signalizaciju požara.
Svi ventili koji su bitni za ispravno funkcionisanje instalacije moraju biti osigurani od
nestručnog rukovanja pomoću lanca i katanca.
Alarmna ventilska stanica mokra ima zadatak da u momentu otvaranja bilo koje sprinkler
mlaznice omogući dojavu požara i gašenje a sastoji se od sledećih glavnih delova:
alarmnog ventila
hidrauličnog zvona
hidroelektričnog kontakta
manometara
ovalnog zasuna ispred alarmnog ventila
kontrolnog ventila
Alarmni ventil deli cevnu mrežu sa sprinkler mlaznicama od izvora vode. U trenutku
otvaranja bilo koje mlaznice omogućuje se prolaz vodi prema hidrauličnom zvonu,
postavljenom na unutrašnjem zidu garaže u prizemlju objekta.
U kućištu sprinkler ventila nalaze se dve komore, gornja i donja, koje su odvojene klapnom.
Klapna u mirnom položaju sedi na sedištu sa žlebom. Iz žleba izlazi cev prema hidrauličnom
zvonu, pa podizanjem klapne, kroz tu cev protiče voda prema zvonu. Hidraulično zvono služi
da u slučaju požara, odnosno u momentu otvaranja sprinkler mlaznice da zvučni signal
»požar«.
Hidroelektrična sklopka je montirana na deo cevovoda, koji vodi od alarmnog ventila do
hidrauličnog zvona. Za vreme prolaza vode od alarmnog ventila do hidrauličnog zvona,
pritisak vode zatvara strujni krug elektro signalizacije »požar« koji se vodi do protivpožarne
centrale. Sklopku treba podesiti na pritisak od 0.6-0.8 bara.
Manometri su priključeni na cevnu mrežu ispred i iza alarmnog ventila.
Ovalni zasun je montiran ispred alarmnog ventila i služi za zatvaranje dovoda vode u svrhu:
zamene sprinkler mlaznice
nadogradnju odnosno rekonstrukciju
ispitivanje cevne mreže
otklanjanje kvarova
U pogonskom stanju svi zasuni moraju biti potpuno otvoreni i osigurani od nekontrolisanog
zatvaranja pomoću lanca sa katanca.
Ventil DN 50 priključen je na donju komoru alarmnog ventila i služi za ispust vode iz cevne
mreže nakon što se instalacija aktivirala i u slučaju eventualnih popravki. Ventil mora biti u
zatvorenom položaju i osiguran od otvaranja.
Kontrolni ventil DN15 je priključen na donju komoru alarmnog ventila. Otvaranjem ovog
ventila dovodi se voda u zvono i hidroelektrični kontakt. Služi za kontrolu rada hidrauličnog
zvona i hidroelektričnog kontakta.

6.2.3.13 NAČIN RADA MOKROG SISTEMA

Cela instalacija je napunjena vodom pod pritiskom.


Svaka mlaznica na svom izlaznom delu ima ampulu koja zatvara otvor.

Prilikom pojave temerature od 68 oC, dolazi do pucanja ampule na mlaznici usled širenja
ekspanzione tečnosti koja se nalazi u ampuli. Na taj način se otvara izlaz vodi.

Voda udara u deflektor i raspršava se tako da u kružnoj lepezi pokriva površinu koja se štiti.
U slučaju da prvo aktivirana sprinkler mlaznica ne uspe da ugasi požar, pa se on proširi,
otvaraju se sledeće sprinkler mlaznice u neposrednoj blizini mesta požara.

Usled otvaranja mlaznice pada pritisak u gornjoj komori sprinkler ventila, podiže se klapna u
sprinkler ventilu. Voda iz gradske vodovodne mreže uz pomoć sprinkler pumpnog
postrojenja protiče ka sprinklerskim mlaznicama. Preko žleba u sedištu sprinkler ventila
voda ulazi u cevovod prema hidrauličkom alarmnom zvonu.

Alarmna zvona se nalaze na zidu ventilske stanice, na visini 2 metra od poda.

Prilikom otvaranja sprinklerskih mlaznica, pored sprinkler ventila aktiviraće se i indikatori


protoka koji će bliže locirati požar.

Prilikom kretanja vode u cevovodima, indikator protoka koji se nalazi na dovodnom


cevovodu ispred dela prostora u kojem se vrši gašenje, daje impuls koji se prenosi na
centralu za dojavu požara, a ona zatim daje alarmni signal da je instalacija proradila i
pokazuje tačno mesto pojave požara.
ŠEMATSKI PRIKAZ RADA MOKROG SPRINKLER VENTILA

SISTEM U NORMALNOM STANJU

11
10

Vazduh
Voda pod
(atmosfeski
8 pritiskom
pritisak)

4 2
5 3

1 - Glavni zaporni ventil


2 - Klapna sprinkler ventila
3 - Ventil za testiranje alarmnog zvona (normalno zatvoren)
4 - Glavni drenažni ventil
5 - Ventil hidrauličkog alarmnog zvona (normalno otvoren)
6 - Odvajač nečistoća
7 - Set ograničenog protoka
8 - Posuda za eliminisanje lažnog alarma
9 - Presostat
10 - Hidrauličko alarmno zvono
11 - Sprinkler mlaznice
POČETAK RADA INSTALACIJE
(PUCANJE AMPULE SPRINKLER MLAZNICE)

11
10

Vazduh
8 (atmosfeski
Voda pod
pritisak)
pritiskom
4 2
5 3
7

6
1

1 - Glavni zaporni ventil


2 - Klapna sprinkler ventila
3 - Ventil za testiranje alarmnog zvona (normalno zatvoren)
4 - Glavni drenažni ventil
5 - Ventil hidrauličkog alarmnog zvona (normalno otvoren)
6 - Odvajač nečistoća
7 - Set ograničenog protoka
8 - Posuda za eliminisanje lažnog alarma
9 - Presostat
10 - Hidrauličko alarmno zvono
11 - Sprinkler mlaznice (PUCANJE AMPULE SPRINKLER MLAZNICE)
PODIZANJE KLAPNE SPRINKLER VENTILA

11
10

Vazduh
8 (atmosfeski
Voda pod
pritisak)
pritiskom
4 2
3
5
7

1 - Glavni zaporni ventil


2 - Klapna sprinkler ventila
3 - Ventil za testiranje alarmnog zvona (normalno zatvoren)
4 - Glavni drenažni ventil
5 - Ventil hidrauličkog alarmnog zvona (normalno otvoren)
6 - Odvajač nečistoća
7 - Set ograničenog protoka
8 - Posuda za eliminisanje lažnog alarma
9 - Presostat
10 - Hidrauličko alarmno zvono
11 - Sprinkler mlaznice
PUNJENJE POSUDE ZA ELIMINISANJE LAŽNOG ALARMA
(KADA PROTOK KROZ SET OGRANIČENOG PROTOKA POSTANE
VEĆI, POČINJE PUNJENJE POSUDE ZA ELIMINISANJE LAŽNOG
ALARMA)

11
10

Vazduh
(atmosfeski
Voda pod
8 pritisak)
pritiskom
2
4
5 3

1 - Glavni zaporni ventil


2 - Klapna sprinkler ventila
3 - Ventil za testiranje alarmnog zvona (normalno zatvoren)
4 - Glavni drenažni ventil
5 - Ventil hidrauličkog alarmnog zvona
6 - Odvajač nečistoća
7 - Set ograničenog protoka
8 - Posuda za eliminisanje lažnog alarma
9 - Presostat
10 - Hidrauličko alarmno zvono
11 - Sprinkler mlaznice
POČETAK RADA PRESOSTATA I HIDRAULIČKOG ALARMNOG
ZVONA

11
10

Vazduh
Voda pod pritiskom
(atmosfeski pritisak)
8

2
4
3
5
7

1 - Glavni zaporni ventil


2 - Klapna sprinkler ventila
3 - Ventil za testiranje alarmnog zvona (normalno zatvoren)
4 - Glavni drenažni ventil
5 - Ventil hidrauličkog alarmnog zvona
6 - Odvajač nečistoća
7 - Set ograničenog protoka
8 - Posuda za eliminisanje lažnog alarma
9 - Presostat
10 - Hidrauličko alarmno zvono
11 - Sprinkler mlaznice
6.2.3.14.1. PRORAČUN I DIMENZIONISANJE SUVE SPRINKLER INSTALACIJE

Osnovni proračun za potrebnu količinu vode, kao i konstruktivno funkcionalni zahtevi


baziraju se na SRPS EN 12845 Instalacije za gašenje požara — Automatski sprinkler
sistemi — Projektovanje, ugradnja i održavanje

Takođe je korišćena Zbirka propisa iz oblasti zaštite od požara i eksplozija sa objašnjenjima


za praktičnu primenu II / Grupa V – Mere zaštite u objektima i na instalacijama kod kojih
zaštita od požara i eksplozija nije regulisana našim propisima.

Požarna opasnost je OH2 /ordinary hazard group 2/


PLAVLJENJE VODOM

 štićena površina: 180 m2


2
 količina vode po 1m : 5 l/m2/min.
 vreme rada uređaja: 60 minuta
 maksimalna površina pokrivanja 1 sprinklera: 12m2
 usvojeni tip mlaznice: sprej stojeća mlaznica R1/2“, k=80
 minimalni pritisak na mlaznici: 0,35 bara

Potrebna količina vode za suvu sprinkler instalaciju iznosi:

Q = 180 x 5 = 900 l/min = 15 l/s

3.14.2. PRORAČUN I DIMENZIONISANJE MIKRE SPRINKLER INSTALACIJE

Požarna opasnost je OH2 /ordinary hazard group 2/


PLAVLJENJE VODOM

 štićena površina: 144 m2


2
 količina vode po 1m : 5 l/m2/min.
 vreme rada uređaja: 60 minuta
 maksimalna površina pokrivanja 1 sprinklera: 12m2
 usvojeni tip mlaznice: sprej stojeća mlaznica R1/2“, k=80
 minimalni pritisak na mlaznici: 0,35 bara

Potrebna količina vode za sprinkler instalaciju iznosi:

Q = 144 x 5 = 720 l/min = 12 l/s

Hidraulični proračun pada pritiska dat je za najnepovoljniju deonicu i urađen je prema


Hazen – Williamsovoj formuli:

Dp = 6,05 x 105 x Q1,85 x C-1,85 x d-4,85 x lu

Dp – pad pritiska u cevovodu (bar)


Q - protok vode (l/min.)
C – 120 (konstanta za čelične cevi)
d – unutrašnji prečnik cevi
lu – ukupna dužina cevi (m) / lu = l cevi + l ekvivalentno /

Proračun pada pritiska i dimenzionisanje cevovoda dat je tabelarno.


Proračun pada pritiska za suvi sprinkler

Protok Krajnji pritisak


Dužina cevi (m)
l/min (bar)
Gubitak Q=K
Dimenz. Ekvivalentna dužina
deonica Priključci pritiska
cevi (m) (bar) Gubitak p
Ukupni protok
pritiska
l/min
(bar)
Ukupna dužina (m)

47,33 3,8 0,35

1-2 DN25 L 0,6 0,0126 0,05544


47,33
4,4 0,40544

50,93 1,6 0,40544

2-3 DN25 T 1,5 0,0434 0,13454


98,27
3,1 0,53998

47,33 3,8 0,35

4-5 DN25 0,0126


L 0,6 0,05544
47,33
4,4 0,40544
50,93 3,8 0,40544
5-6 DN32 0,0114
T 1,8 0,06384
98,27
5,6 0,46928

54,80 2,2 0,46928


6-3 DN32 0,0261 Kkor1=149
T 1,8 0,1044
153,07
4,0 0,57368

113,14+153,07 2,6 0,57368


3-7 DN100 0,00047 Kkor2=351
T 6 0,004042
266,79
8,6 0,577722

532,998 2,6 0,577722


7-8 DN100 0,0023
T 6 0,01978
271,32
8,6 0,597502

804,31 2,6 0,597502


8-9 DN100 0,00361
T 6 0,031046
278,28
8,6 0,628548

1082,58 185 0,628548

DN100 T 3x6=18,0 0,00630


L 1,3797
1,8
Vent.st 15,0
219,8 2,01
Q=1082,58 l/min
p=2,01 bar
Proračun pada pritiska za mokri sprinkler

Protok Krajnji pritisak


Dužina cevi (m)
l/min (bar)
Gubitak Q=K
Dimenz. Ekvivalentna dužina
deonica Priključci pritiska
cevi
(m) (bar) Gubitak p
Ukupni protok
pritiska
l/min
(bar)
Ukupna dužina (m)

47,33 3,8 0,35

1’-2’ DN25 L 0,6 0,0126 0,05544


47,33
4,4 0,40544

50,93 1,6 0,40544

2’-3’ DN25 T 1,5 0,0434 0,13454


98,27
3,1 0,53998

47,33 3,8 0,35

4’-5’ DN25 0,0126


L 0,6 0,05544
47,33
4,4 0,40544
50,93 3,8 0,40544
5’-6’ DN32 0,0114
T 1,8 0,06384
98,27
5,6 0,46928

54,80 2,2 0,46928


6’-3’ DN32 0,0261 Kkor1=149
T 1,8 0,1044
153,07
4,0 0,57368

113,14+153,07 2,6 0,57368


3’-7’ DN100 0,00047 Kkor2=351
T 6 0,004042
266,79
8,6 0,577722

532,998 2,6 0,577722


7’-8’ DN100 0,0023
T 6 0,01978
271,32
8,6 0,597502

804,31 2,6 0,597502


8’-9’ DN100 0,00361
T 6 0,031046
98,27
8,6 0,628548

902,24 195 0,628548

T 3x6=18,0
DN100 0,00450
L 3x1,8=5,4 1,0503
Vent.st
15,0
233,4 1,68
Q=902,24 l/min
p=1,68 bar
6.2.3.15. IZBOR OPREME

- ALARMNA SPRINKLER STANICA „MOKRA“

U cilju obezbeđenja normalnog rada sprinkler instalacije potrebno je izabrati alarmnu


sprinkler ventilsku stanicu i kontrolom položaja ulaznog zapornog ventila i probnog
ventila, jer je ista namenjena za ugradnju u instalacije za rad u prostorima sa
temperaturom većom od 0oC.

Posredstvom manometara kontroliše se pritisak vode ispred i iza alarmnog ventila.

Probnim ventilom se bez punjenja mreže vodom obezbeđuje proba alarmnih sistema
kao što je rad alarmnog zvona i alarmne sirene preko centrale za dojavu požara.
Ventilom za automatsko otkapavanje cevni razvod od stanice do zvona i presostata, i
priključak za vatrogasno vozilo se održavaju stalno prazni. Posebnim ventilom DN 50
može se brzo prazniti cevna mreža iza alarmnih stanica kod remonta i po završetku
gašenja požara.

U konkretnom slučaju usvaja se sledeća ventilska stanica:

ALARMNA SPRINKLER VENTILSKA STANICA MOKROG TIPA


VELIČINE DN 100 KOM 2.
a sastoji se od :

- Zapornog ventila DN 100, PN 16


- Alarmnog sprinkler mokrog ventila DN 100, PN 16
- Ventila za pražnjenje mreže DN 50 /2”/ PN 10
- Priključnog cevovoda za alarmno zvono DN 15 sa presostatom za detekciju pritiska
od od 0,3-0,8bar-a.
- Automatskim ventilom za odkapavanje DN 15
- Trokrake slavine DN 15 za PROBU sa kontrolom položaja /otvoreno/
- Manometrima Ø100 R 1/2" od 0-16 bara sa ogovarajućim ventilima kom. 2
- Levak sa sitom za odvod u kanalizaciju R 1 1/2"
- Komplet zaptivki, zavrtanja i navrtaka, nalepnica i dr.
/ detaljniji opis dat je na listu standardne opreme / u prilogu.

ALARMNA SPRINKLER VENTILSKA STANICA SUVOG TIPA


VELIČINE DN 100 KOM 1.
a sastoji se od :

- Zapornog ventila DN 100, PN 16


- Alarmnog sprinkler suvog ventila DN 100, PN 16
- Ventila za pražnjenje mreže DN 50 /2”/ PN 10
- Priključnog cevovoda za alarmno zvono DN 15 sa presostatom za detekciju pritiska
od od 0,3-0,8bar-a.
- Automatskim ventilom za odkapavanje DN 15
- Trokrake slavine DN 15 za PROBU sa kontrolom položaja /otvoreno/
- Manometrima Ø100 R 1/2" od 0-16 bara sa ogovarajućim ventilima kom. 2
- Levak sa sitom za odvod u kanalizaciju R 1 1/2"
- Komplet zaptivki, zavrtanja i navrtaka, nalepnica i dr.
/ detaljniji opis dat je na listu standardne opreme / u prilogu.
- HIDRAULIČKO ZVONO ZA UNUTRAŠNJU UGRADNJU

Za obezbeđenje davanja lokalnog alarma kod prorade sprinkler sistema predviđa se


ugradnja alarmnog zvona u zoni gašenja, a koje se povezuje sa odgovarajućim
sprinkler ventilom cevovodom DN 20 sa hvatačen nečistoća preko presostata sa
priključenim ventilom za automatsko pražnjenje.
Hidraulično alarmno zvono se sastoji od vodene tubine postavljene u posebnom
kućištu i na čijoj se osovini nalaze batovi. Na posebnom držaču se nalazi gong. Preko
priključnog cevovoda sa hvatačem nečistoća DN 20 turbina se snabdeva vodom pod
pritiskom od alarmnog ventila i to samo kada je ovaj u otvorenom položaju kod
gašenja ili kod probe ventila, a preko cevi DN 25 se voda iz zvona odvodi u
kanalizaciju.
Sastavni delovi zvona su:
-Hidraulička turbina sa ulazom 3/4" i izlazom 1"
-Hvatačem nečistoća na ulazu 3/4"
-Osovinom sa obrtnom rukom sa batovima na kraju ruke,
-Nosačem na postolju za držanje tanjira zvona, i
-Spojnim elementima i elementima za pričvršćivanje

- SPRINKLER MLAZNICE

Mlaznice za zaštitu podzemne garaže su sprej mlaznice montirane kao stojeće na


maksimalnom rastojanju od 30 - 45cm a minimalnom od 7-15cm, čime se dobija bolji
raspored raspršene vode a istovremeno hladi tavanica. Predviđene su sprinkler mlaznice sa
priključkom R1/2“, faktorom K=80, temperaturom aktiviranja 68oC, sa usmerenom
raspodelom vode u obliku paraboloida prema podu
- MREŽA CEVOVODA
Mreža cevovoda ima osnovnu funkciju da spaja sprinkler mlaznice sa izvorom vode,
osiguravajući osnovne potrebne parametre - količinu vode i pritisak. Vodi se tako da se
pokrije cela površina koja se štiti.
Cevi se međusobno spajaju zavarivanjem, prirubničkim spojevima i vijčanim vezama.
Cevi su čelične bešavne ofarbane najpre osnovnom, a zatim bojom RAL 3000. Cevovodi se
vode sa nagobom prema mestima ispusta kako bi se mogli isprazniti. Pad iznosi:

-0,2% za glavne cevi


-0,4% za razvodne cevovode

Način razvlačenja cevne mreže ima direktan uticaj na uniformnost pokrivanja štićenog
prostora. Praktični uslovi i mogućnosti odredili su raspored cevne mreže i to u zavisnosti od
konstrukcije i namene objekta.
Maksimalni dozvonjeni pritisak u cevovodu ne sme da pređe vrednost od

p max. = 10 bar.

ODGOVORNI PROJEKTANT

Sonja Petrović d.i.m.


6.2.4. OPŠTI I TEHNIČKI USLOVI

6.2.4.1 Opšti pogodbeni uslovi


6.2.4.2 Tehnički uslovi montaže
6.2.4.3 Proba i primopredaja instalacije
6.2.4.4 Poseban prilog o primenjenim merama iz oblasti bezbednosti i zdravlja
na radu
6.2.4.5 Uputstvo za rukovanje i održavanje
6.2.4.6 Uslovi za ostale projektante
6.2.4.1. Opšti i pogodbeni uslovi

1. Svi međusobni odnosi i obaveze između investitora i izvođača imaju se regulisati


ugovorom.

2. Zaključivanjem ugovora o izvođenju izvođač usvaja sve tačke svih pogodbenih kao i
tehničkih uslova koji su deo ovog projekta i isti se tretiraju kao deo ugovora o izvođenju.

3. Ustupanje izvođačkih radova prema ovom projektu ima se izvesti na osnovu postojećih
propisa o izgradnji investicionih objekata.

4. Kao baza za podnošenje ponude, odnosno za sklapanje ugovora služi ovaj projekat. Svi
ponuđači moraju dobiti projekat na uvid kao i otkucan tekst predračuna bez cena u koji
će ponuđači unositi svoje cene. Svi primerci predračuna koji se daju ponuđačima
moraju biti indentični kako bi svi ponuđači iste radove ponudili u istim količinama i istog
kvaliteta.

5. U ponudi moraju biti obuhvaćene cene za sav potreban materijal odgovarajućeg


kvaliteta, sve eventualne uvozne carinske i druge troškove te uvoznu opremu, sav
transport materijala, kako spoljni, tako i unutrašnji, na samom gradilištu, svi putni i
transportni troškovi za radnu snagu, celokupan rad za izvođenje uključujući predhodne i
završne radove, odnosno ponuda treba obuhvatati sve troškove oko realizacije,
tehničkog pregleda i prijema od strane komisije za tehnički pregled.

6. Izvođač ovog projekta dužan je da pre početka radova izađe na gradilište i proveri
projekat, pa ukoliko konstatuje izvesno neslaganje sa stvarnim stanjem na objektu da
preko investitora za dopune i obaveštenja.

7. Ukoliko izvođač smatra da bi sa izvesnim dopunama ili izmenama projekta instalacija -


uređaj bolje funkcionisao, može takve izmene ili dopune s posebnim obrazloženjem,
analizom i ostalom dokumentacijom predložiti investitortu, izvođač nije ovlašten da vrši
bilo kakve izmene ili dopune projekta bez saglasnosti investitora ili projektanta.

8. Rok garancije za solidnost izvedene instalacije - uređaja, kvalitet ugrađenog materijala i


ispravan rad je 2 godine, računajući od dana tehničkog prijema uređaja. Svaki kvar koji
se dogodi na instalaciji u garantnom roku, a prouzrokovan isporukom lošeg materijala ili
nesolidnom izradom, izvođač je dužan otkloniti na prvi poziv investitora o svom trošku.
Ukoliko se izvođač ne odazove pozivu investitora, ovaj ima pravo da pozove drugog
izvođača koji će izvršiti zamenu neispravnog materijala i otkloniti kvar, da mu izvrši
isplatu a naplatu ovih troškova izvrši iz celokupne imovine prvog izvođača.

9. Ukoliko investitor raspolaže nekim materijalom prema specifikaciji i isti ponudi izvođaču
radi ugradnje, izvođač je dužan sav materijal pregledati i neispravan odbaciti.

10. Ugraditi se može samo kvalitetan materijal i oprema koji odgovaraju specifikaciji pa bilo
da ga daje investitor ili izvođač. Za ugradnju neispravnog odnosno neodgovarajućeg
materijala i opreme izvođač snosi punu odgovornost, a snosiće sam troškove oko
demontaže neispravnog materijala i ponovne montaže ispravnog.

11. Ukoliko izvođač izvede instalaciju - uređaj u svemu prema odobrenom projektu i sa
materijalom predviđenim ovim projektom snosi odgovornost za ispravno funkcionisanje
samo u pogledu izvršenih radova, kvaliteta ugrađenih materijala i kapaciteta pojedinih
delova opreme.
12. U cenu montaže instalacije uračunato je (ukoliko ugovorom na drugi način nije
regulisano):

a) potpuna montaža instalacije - uređaja, njeno ispitivanje, regulacija i puštanje u


probni rad,
b) obuka posluge odmah po završetku montaže,
c) naknada za montere i njihove pomoćnike i druga lica potrebna za ispitivanje,
regulaciju i probni rad.

13. Izvođač radova po ovom projektu može izvoditi samo sa radnicima koji imaju
odgovarajuće kvalifikacije. Radnici zaposleni na ovom poslu moraju biti kvalifikovani za
izvođenje ove vrste uređaja.

14. Sva oruđa za rad i uređaji za mehanizovani rad koji se koriste u toku montaže moraju
imati ateste od odgovarajuće stručne ustanove.

15. Pri izvođenju radova na montaži izvođač mora voditi računa da se ne oštete okolni
objekti niti unutrašnjost objekta na kome se radi i već montirane instalacije i uređaji.
Svaku učinjenu štetu bilo namerno, usled nemarnosti i neobazrivosti u poslu izvođač je
dužan da nadoknadi odnosno popravi.

16. Sve otpatke i smeće koje bude izvođač sa svojim radnicima pri izvvođenju radpova
pričinio, dužan je da o svom trošku odnese sa gradilišta na mesto koje mu se odredi.

17. Mere bezbednosti zaposlenih radnika na ovom poslu dužan je da preuzme sam izvođač
u svemu po postojećim propisima i posebnim zahtevima investitora.

18. Način isplate ugovorenih radova utvrdiće se ugovorom između investitora i izvođača.

19. Izvođač mora sam na gradilištu voditi građevinski dnevnik u koji moraju biti upisane sve
promene i odstupanja od glavnog projekta.

20. Pored građevinskog dnevnika koji vodi izvođač i nadzorni organ investitora, za svoj
račun izvođač vodi građevinsku knjigu u koju unosi sve izvedene radove i isporučeni
materijal. Građevinska knjiga mora biti unapred zapečećena i overena od strane
investitora, a potpisuje je nadzorni organ i predstavnik izvođača.

Ova knjiga služi kao osnova za sastavljanje situacije za isplatu, kao dokument pri
tehničkom pregledu.

21. Nadzorni organ investitora dužan je da redovno kontroliše i overava građevinski dnevnik
i zajedno sa izvođačem odgovara da se investicije izvode prema investiciono - tehničkoj
dokumentaciji.

22. Nepredviđeni radovi ili povećanje količine materijala i radova moraju se predhodno
odobriti od strane investitora.

U izuzetno hitnim slučajevima može se tražiti naknadno odobrenje i to još u toku


izvođenja radova.

23. Za eventualna potrebna ispitivanja u toku izvođenja kao i završna prilikom probnog rada
izvođač je dužan da stavi na raspolaganje odgovarajuće potrebne istrumente i
kvalifikovano osoblje.
24. Nakon završene montaže instalacije - uređaja isti se ne može koristiti odnosno stavljati
u pogon pre nego što se izvrši tehnički pregled radi provere tehničke ispravnosti.

Tehnički pregled vrši se na zahtev investitora ili izvođača. Tehnički pregled instalacije -
uređaja, njegova primopredaja i konačan obračun vrše se shodno odredbama
postojećeg Zakona o planiranju izgradnji.

25. Po završenoj montaži izvođač je dužan da investitoru tri primerka plana izvedenog
stanja, izvršenih radova, detalja, opisa i šema ugrađene opreme, kao i detaljno uputstvo
za rukovanje i održavanje.

26. Jedan primerak uputstva sa kompletnom šemom instalacije investitor mora držati na
stalno dežurnom mestu i kod lica ovlaštenog za poslove protiv - požarne zaštite.

27. Izvođačke radove, prema ovom projektu, investitor mora ustupiti specijalizovanim i
ovlašćenim radnim organizacijama za ovu vrstu uređaja - instalacija.

Navedeni opšti pogodbeni uslovi sastavni su deo projektnog elaborata i u svemu se


moraju poštovati kako od strane izvođača tako i od strane investitora.
6.2.4.2. Tehnički uslovi montaže

1. Sve cevi, materijal, armatura i oprema koja se montira imati atest proizvođača i biti
prvoklasnog materijala. Rad mora biti vođen stručno sa naročitom pažnjom i
efikasnim nadzorom.
2. Cevi za mrežu su čelične, crne.
3. Mreža se ima tako izvesti da nigde nema smetnji u strujanju. Sve zasune, ventile i
ostalu armaturu koja može usled nestručnog rukovanja da spreči ispravan rad
instalacije osigurati pomoću lanca i katanca.
4. Mrežu izvesti sa padom od minimalno 0.4% prema protivpožarnoj stanici.
5. Cevni razvod posle montaže i ispitivanja očistiti i premazati temeljnom bojom i ofarbati
završnom bojom.
6. Pri montaži cevovoda treba voditi računa o eventualnom ukrštanju sa ostalim
instalacijama, sa naročitom pažnjom da se izbegne mogućnost štetnog dejstva jedne
instelacije na drugu.
7. Vezu napojnog voda sa magistralnim vodom protivpožarnog sistema ostvariti
prirubničkim spojevima.
8. Svaki komad cevi u dužini preko 3m mora se snabdeti odgovarajućim nosačem.
Maksimalno rastojanje između pojedinih nosača ne sme iznositi više od 4m.
9. Cevovode treba montirati tako da se mogu širiti i skupljati bez štetnih posledica.
Dilatacije cevovoda ne smeju dovesti do kidanja ili oštećenja elemenata instalacije ili
prouzrokovati štetu na objektu.
10. Popravke i remont mogu se vršiti samo uz prisustvo ovlašćenog i odgovornog lica.
11. Zabranjeno je pritezanje spojeva dok se instalacija nalazi pod pritiskom.
12. Posle završene montaže izvršiti probu instalacije na hidraulički pritisak.
13. Posle funkcionalne probe i stavljanje uređaja u mobilno stanje dati uputstvo za
rukovanje i održavanje.
6.2.4.3. Proba i primopredaja instalacije

Proba
- Posle čišćenja cevovoda vrši se ispitivanje cevovoda na čvrstoću putem hidrauličnog
pritiska.Visina probnog pritiska se određuje u zavisnosti od visine radnog pritiska. Cevna
mreža se ispituje na pritisak od 12 bara.
- Probni hidraulični pritisak u cevovodu se mora održavati najmanje 1 sat, a za to vreme
ne smeju se pojaviti pukotine, vidljive deformacije, curenje i znojenje na spojevima i
zaptivnim mestima cevovoda.
- Probna ispitivanja na čvrstoću i nepropustljivost vrši izvođač radova po postavljnju
cevovoda, a u prisustvu nadzornog organa.
- Po obavljenom ispitivanju sačiniti zapisnik koji će potpisati nadzorni organ investitora i
odgovorno lice izvođača radova. Zapisnik se potom predaje korisniku prilikom tehničkog
prijema i primopredaje radova.
- Primopredaja
- Proba funkcionalnosti se obavlja u prisustvu nadzornog organa investitora i po
potrebi uz prisustvo nadležne Protivpožarne ispekcije.
- Proba automatskog rada se vrši simuliranjem požara preko indikatora požara, u
ovom slučaju pobuđivanjem sprinkler mlaznice .
- Prilikom probe uređaja za gašenje pratiti sledeće procese (radi uveravanja u
ispravnost istih) :
 otvaranje ventilske stanice na sprinkler sistemu
 oglašavanje alarmnog zvona i prenos signala u vatrogasnu jedinicu kao isključenje
el. uređaja
 ravnomernost isticanja vode na mlaznicama.
- Posle automatskog, demonstrirati ručno aktiviranje instalacije preko uređaja za
ručno aktiviranje.
- Posle uspešno obavljene funkionalne probe sačiniti zapisnik, koji će potpisati
nadzorni organ investitora i odgovorno lice izvođača radova.
- Staviti instalaciju u mobilno stanje.
- Ovako spremna instalacija za gašenje predaje se korisniku, uz sačinjen i
potpisan zapisnik od strane korisnika i odgovornog lica izvođača u dovoljnom
broju primeraka, od čega najmanje dva primerka korisniku instalacije, a dva
izvođaču radova.
6.2.4.4. Poseban prilog o primenjenim merama iz oblasti bezbednosti i zdravlja na
radu

Prilog je urađen u skladu sa Zakonom o bezbednosti i zdravlja na radu (Službeni glasnik RS


101/05).

"O primenjenim merama i ostvarivanju bezbednosti i zdravlja na radu obezbeđene su


primenom savramenih tehničkih, ergonomskih, zdravstvenih, obrazovnih, organizacionih mera i
sredstava za otklanjanje rizika od povređivanja, oštećenja zdravlja zaposlenih (ili njihovog
svođenja na najmanju moguću meru).

Preventivna mera zaštite je ukazivanje radnom osoblju na opasnosti koje im prete i primena

odgovarajuće zaštite (zaštitna sredstva, postupci) od tih opasnosti. Osoblje treba da je

obučeno za pružanje prve pomoći, a pribor za prvu pomoć mora biti uvek u kompletu uz

radnu ekipu, odnosno uz ostala sredstva zaštite.

OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJE SE MOGU JAVITI PRI IZVOĐENJU MAŠINSKIH


INSTALACIJA

Sve ove opasnosti koje su prisutne i evidentne pri korišćenju stabilnih protivpožarnih
instalacija za gašenej požara vodom mogu biti prouzrokovane usled:

- Nepravilno izvršenog dimenzionisanja cevovoda i opreme, kao i ne pridržavanju


važećih tehničkih propisa i standarda
- Nepravilnog izbora opreme, cevi i merno-regulacione opreme
- Nepravilnog postavljanja cevovoda, rasporeda opreme i armature i mehaničkog
oštećenja
- Nekvalitetno izvedenih cevi, armature i spojeva
- Pojave korozije
- Nestručnog i nepravilnog rukovanja i održavanja instalacije

PREDVIĐENE MERE ZA OTKLANJANJE OPASNOSTI

- Na bazi izvedenog proračuna, izvršeno je pravilno dimenzionisanje uređaja,


instalacije i merno-regulacione armature uz primenu važećih tehničkih
normativa i standarda
- Cevna instalacija je stabilno postavljena preko oslonaca
- Instalacija je tako postavljena da je onemogućeno mehaničko oštećenje iste
- Spajanje instalacije vrši se odgovarajućim nastavcima i priključcima
- Izbor sudova, cevi i merno-regulacione armature je pravilno izvršen za ovu
vrstu instalacije
- Projektom je predviđeno propisno ispitivanje instalacije i sudova na hladni
vodeni pritisak(za čvrstoću i zaptivenost )
- Projektom je predviđeno da se po završenoj montaži investitoru predaju atesti
ugrađene opreme, kao i uputstva za održavanje i rukovanje
- OPŠTE NAPOMENE I OBAVEZE

 Sva oprema i materijal predviđeni ovim projektom moraju da odgovaraju svim


važećim srpskim tehničkim propisima i standardima.

 Izvođač je obavezan da uradi poseban elaborat o uređenju gradilišta i radu na


gradilištu.

 Proizvođač oruđa za rad na mehanizovani pogon je obavezan da dostavi upustvo za


bezbedan rad i da potvrdi na oruđu da su na istom primenjene propisane mere i
normativi za štete na radu, odnosno, dostaviti uz oruđe za rad, atest o primenjenim
propisima zaštite na radu.

 Preduzeće je obavezno da pre početka izvođenja radova na 8 dana obavesti nadležni


organ inspekcije rada o početku radova.

 Preduzeće je obavezno da izradi normativna akta iz oblasti zaštite na radu: program za


obučavanje i vaspitanje radnika iz oblasti zaštite, pravilnik o pregledima, ispitivanjima i
održavanju oruđa, uređaja i alata, program mera i unapređenja zaštite na radu i drugo.

 Preduzeće je obavezno da izvrši obučavanje radnika iz materije zaštite na radu i da


upozna radnike sa uslovima rada, opasnostima i štetnostima u vezi sa radom i obavi
proveru sposobnosti radnika za samostalan i bezbedan rad.

 Preduzeće je obavezno da utvrdi radna mesta sa posebnim uslovima rada, ukoliko


takva mesta postoje.

 Preduzeće u kojoj se pojavljuju eksplozivne smeše mora imati pravilnik o rukovanju


električnim postrojenjima koja su eksplozivno zaštićena, kao i evidenciji o izvođenju
radova, opravke i održavanja tih postrojenja. Tim pravilnikom treba predvideti obavezne
promene preglede tih postrojenja, kao i rokove ovih pregleda, s tim da oni ne mogu biti
duži od jedne godine.

 Pravilnikom nabavke oruđa za rad i uređaja iz dokumentacije, koja se prilaže uz oruđe


za rad i uređaja, mora se pribaviti i podaci o njihovim akustičnim osobinama iz kojih će
se vodeti da buka na radnom mestu i u radnim prostorijama neće prelaziti dopuštene
vrednosti. Ako za ispunjenje uslova o dopuštenim vrednostima bude potrebno
preuzimanje posebih mera (prigušivača buka, elastična podleganja i slično) u pomenutoj

 Pri rukovanju i manipulaciji u postrojenju obavezna je primena zaštitne opreme i


sredstva.

6.2.4.5. Uputstvo za rukovanje i održavanje

Lica zadužena za kontrolu i održavanje sprinkler instalacije dužna su da se upoznaju sa


uputstvom za rukovanje i održavanje.
Pre puštanja u rad protivpožarne instalacije mora se temeljno izvršiti provera cele instalacije.
Instalacija za gašenje mora se stalno nalaziti u stanju pripravnosti za rad sa punim
predviđenim kapacitetom.
Potrebne popravke na instalaciji može vršiti samo za to ovlašćeni sručnjak odnosno
organizacija.
Nije dozvoljena zamena pojedinih delova uređaja čime bi se izmenio prvobitno predviđeni
način rada uređaja kao celine ili njegovih bitnih delova.
Stavljanje instalacije van pogona sme se izvšiti jedino na osnovu odobrenja nadležnog
organa.
Za vreme prekida rada instalacije treba obavestiti najbližu vatrogasnu jedinicu i preduzeti
potrebne mere sigurnosti.
Sprinkler instalacija je relativno jednostavne konsrukcije te je i rukovanje njom jednostavno.
U slučaju požara instalacija se aktivira automatski nakon čega se dobija zvučni i svetlosni
signal “požar”. Kod pojave požara u štićenom objektu ili prostoru, osim postupaka opisanih
na zidnom uputstvu treba:
Proveriti da li se protivpožarna instalacija aktivirala i ugasila, odnosno lokalizovala
požar
Po mogućstvu ukloniti uzrok požara
Pozvati najbližu vatrogasnu jedinicu, a sa svim raspoloživim ljudima i sredstvima
kontrolisati požar i štititi okolne prostore i zgrade
Pre ulaska u gašeni prostor treba proveriti da li postoji mogućnost za normalno
disanje ili je potreban izolacioni aparat, odnosno dobro provetravanje
Nakon požara protivpožarnu instalaciju treba ponovo osposobiti za gašenje punim
kapacitetom, te otkloniti uočene nedostatke
Preporučujemo da ponovo puštanje u pogon izvrši ovlašćena servisna organizacija. Za
vreme dok se instalacija ponovo ne osposobi, treba povećati budnost, broj vatrogasnih
aparatai broj dežurnog vatrogasnog osoblja.
Potrebno je sve radnike upoznati sa načinom obaveštavanja najbliže vatrogasne jedinice.

REDOVNI PERIODIČNI PREGLEDI

Svaki dan je potrebno prekontrolisati:


Pritisak u sprinkler stanici
Otvorenost svih zasuna na putu vode do sprinkler instalacije
Curenje vode iz instalacije

Jednom mesečno je potrebno prekontrolisati:


Rad hidrauličnog zvona i hidroelektričnog kontakta otvaranjem kontrolnog ventila a
pri tome preduzeti mere da ne dođe do lažnog uzbunjivanja vatrogasnih
potencijala

Svakih šest meseci:


Izvršiti pregled čitave instalacije-ovo može izvršiti ovlašćeni stručnjak ili organizacija
Otvaranje i zatvaranje svih zasuna i ventila
Svakih godinu dana:

Pregled alarmnih ventila


Čišćenje filtera i sapnica na hidrauličnim zvonima te podmazivanje
Svake treće godine:

Demontirati i pregledati sve zasune i ventile i alarmne ventile


Izvšiti probno aktiviranje instalacije zagrevanjem nekoliko mlaznica
Svakih dvadeset godina:
Izvršiti probu hladnim vodenim pritiskom čitave instalacije o čemu je potrebno sačiniti
zapisnik

6.2.4.6. Uslovi za ostale projektante

1. Dovesti priključak električne struje iz mreže u pumpnu i sprinkler stanicu.


2. Priključak za napajanje uzeti ispred glavne sklopke a iza glavnog osigurača. Jedina
sklopka kojom se može isključiti napajanje el. energijom za pumpnu i sprinkler stanicu nalazi
se na glavnom razvodnom ormanu ( GRO ) stanica i mora biti osigurana od nehotičnog
isključenja i posebno označena.

Elektroupravljački deo sprinkler uređaja sastoji se od sledećih komponenti:


kompresor 3,0 kW.
pumpno postrojenje 22kW
upravljačkih pritisnih sklopki
kablova i kablovskog pribora

U slučaju pojave požara aktiviranje instalacije za gašenje je automatsko.

Ventilska stanica je smeštena u posebnu prostoriju koja je protivpožarno izdvojena zidom


vatrootpornosti 180 minuta i samozatvarajućim vratima 90 minuta.

Priključni cevovod na gradsku vodovodnu mrežu dovesti u ventilsku stanicu.


Za potrebe uređaja i pražnjenje cevne mreže u ventilskoj stanici predvideti slivnik.
U ventilskoj stanici predvideti rasvetu.

Za signalizaciju požara u prostorima opremljenim sprinkler uređajima potrebno je obezbediti


tri dojavne linije povezane na centralu za dojavu požara.Ove linije povezuju se sa
indikatorima protoka montiranim na cevovodima i presostatima na samim ventilskim
stanicama.

U slučaju potrebe, moguće je ubacivanje vode u sprinkler instalaciju iz vatrogasnih vozila


koja se preko »štorc« spojki spajaju sa instalacijom.

Na protiv požarnu centralu se takođe odvodi signal sa alarmnih ventilskih stanica kao signal
prorade sprinkler instalacije.

Aktiviranjem sprinkler instalacije eventualno se isključuju određeni potrošači, posredstvom


centrale za signalizaciju požara.

Napomena:
El. radovi nisu predmet ovog projekta. Elektro instalacije moraju biti izvedene prema
važećim propisima za ovu vrstu postrojenja.

ODGOVORNI PROJEKTANT

Sonja Petrović d.i.m.


6.2.5. NUMERIČKA DOKUMENTACIJA
6.2.5.1 PRORAČUN

Osnovni kriterijumi za proračun cevne mreže

Uvodne napomene

Proračun i dimenzionisanje instalacije izvršeno je prema EN 12845.

Poračunom je obuhvaćena sprinklerska instalacija namenjena mestima sa visokim klasama


požarne opasnosti i mestima sa najvećim zahtevima u pogledu protoka i pritisaka koje treba
da se obezbede predloženim pumpnim postrojenjem.
Razvodni cevovod je uglavnom postavljen u prsten tako da su u prstenu smanjeni prečnici
za jednu dimenziju, u odnosu na dododni cevovod, uz ravnomerniji raspored pritisaka na
svakom izlazu iz prstena i uravnoteženijm protokom u svim projektnim tačkama.
Pad pritiska usled trenja
Pad pritiska usled trenja, u kPa, iznosi:
6,05  107
p   L e  Q1,85
 du
1,85 4,87
C
gde je:
Q – protok u cevovodu, u l/min;
du – unutrašnji prečnik cevi, u mm;
C = 120 - konstanta za čelične cevi;
Le – Ekvivalentna dužina za cevi i fazonske komade.
Razlika statičkih pritisaka
Razlika statičkih pritisaka, u kPa, iznosi:
pH  9.81 H
gde je:
– visinska razlika između dve tačke;
Protok kroz sprinkler mlaznicu
Protok, u l/min, kroz sprinkler iznosi:
Qs  K  ps
gde je:
qi – minimalni intenzitet orošavanja, u mm/min;
K - faktor protoka sprinklera.
Minimalni protok, u l/min, na sprinkleru je:
Qsmin = qi As
gde je:
qi – minimalni intenzitet orošavanja, u mm/min;
As - max. površina po sprinkleru, u m2.
Proračun pada pritiska u sekciji kontrolnog ventila SSV 1 na nivou -1 u garaži -1
Osnovni parametri
Klasa požara OH 2
štićena površina 180 m2 T.5 str.38
količina vode po 1m2 5 l/m2/min T.5 str.38
vreme rada uređaja 60 minuta str.42
maksimalna površina pokrivanja 1 sprinklera 12 m2 T.19 str.76
maksimalna razdaljina između sprinklera 4.0 m T.19 str.76
usvojeni tip mlaznice - stojeća sprej R1/2“, k=80 T.37 str.110
minimalni pritisak na mlaznici 0.35 bar (usvojeno 0.5 bar- str.108
a)
maksimalni broj mlaznica po ventilskoj stanici 9000 m2 T.17.str.72
usvojen broj mlaznica za proračun 15

Proračun pada pritiska urađen je u programu AACALC 7 i proračun je dat tabelarno.


Protok: 892.6 l/min
Pritisak: 1.785 bar
Proračun pada pritiska u sekciji kontrolnog ventila MSV 1 na nivou -1 u prostroru garaže -3
Osnovni parametri

Klasa požara OH 2
štićena površina 144 m2 T.5 str.38
količina vode po 1m2 5 l/m2/min T.5 str.38
vreme rada uređaja 60 minuta str.42
maksimalna površina pokrivanja 1 sprinklera 12 m2 T.19 str.76
maksimalna razdaljina između sprinklera 4.0 m T.19 str.76
usvojeni tip mlaznice - stojeća sprej R1/2“, k=80 T.37 str.110
minimalni pritisak na mlaznici 0.35 bar (usvojeno 0.5 bar- str.108
a)
maksimalni broj mlaznica po ventilskoj stanici 9000 m2 T.17.str.72
usvojen broj mlaznica za proračun 12

Proračun pada pritiska urađen je u programu AACALC 7 i proračun je dat tabelarno.


Protok: 710.6 l/min
Pritisak: 1.27 bar
Potreban protok koji mora da obezbedi pumpno postrojenje je:
Q=892.6 l/min
Potreban pritisak koji mora da obezbedi pumpno postrojenje je:
p=1.8 bar

ODGOVORNI PROJEKTANT

Sonja Petrović d.i.m.


6.2.5.2 PREDMER I PREDRAČUN

Poz. Naziv Mera Količina Jed.cena Ukupno


RSD RSD
Ovom specifikacijom predviđa se isporuka opreme i materijala navedenog u pozicijama i svog sitnog ne specificiranog materijala
potrebnog za kompletnu izradu i montiranje predmetne instalacije, kako je to navedeno pojedinim pozicijama, ispitivanje i puštanje u
rad instalacije i izvedenih radova. Sav upotrebljeni materijal mora biti prvoklasnog kvaliteta i odgovarati standardima. Svi radovi
moraju biti izvedeni sa stručnom radnom snagom,a u potpunosti prema srpskim tehničkim propisima važećim za predmene vrste
radova.
U cenu treba uračunati ukupnu cenu navedenog materijala po pozicijama i cene montažnog ne specificiranog materijala. U cenu
treba uključiti i izradu sve eventualno potrebne radioničke dokumentacije, ispitivanje i puštanje u ispravan rad svih elemenata i
instalacija navedenih u pozicijama.
A SPRINKLER STANICA SA OPREMOM
Pumpno postrojenje: Izrada i isporuka
pumpnog postrojenja za transport i
povišenje pritiska vode u sistemu za
protivpožarnu instalaciju.
P=22 kW
(1 elektro pumpa radna, 1 elektro pumpa
rezervna, 1 džokej pumpa za održavanje
pritiska)
na zajedničkom postolju
povezane sa usisnim potisnim
cevovodom-komplet sa zaustavnim
i nepovratnim ventilima i manometrima.
U sklopu blok izvedbe ugrađene su
pritisne sklopke, zatim odgovarajuća
membranska posuda i uklopni elektro
orman.
1. Sve je ožičeno i kompl. 1 2.656.800,00 2.656.800,00

povezano u sklopu postrojenja i potrebno


je da se samo dovede i poveže
odgovarajući kabl (el. priključak mora
da se uradi stručno i po zahtevu
postrojenja, a u skladu sa propisima).
Vrednosti parametara električnog
napajanja naznačiće se na el.šemi
nalepnicama-tablicama el.motora.
Tip pumpnog postrojenja:
FFS21 3DP65-200/22+2CDX200/50
Postrojenje se isporučuje sa
kontra prirubnicama i slepim
prirubnicama, elementima za vezu
i dihtovanje.
Proizvođač: EBARA ili sl.

Sprinkler ventilska stanica - suva, komplet sa: Ubrzivačem ACC-1


, opremom za snabdevanje vazduhom, prirubnicama, i ostalom
2. kpl 1 448.950,00 448.950,00
pratećom opremom (manometri, pritisne sklopke) DN100, NP16.
Model: B4" Air ; PROIZVOĐAČ: Tyco ili slično
Sprinkler kontrolni ventil sa opremom:
alarmni mokri ventil DN 100
3. manometar R 1/2",0-16 bar,kom 2 kpl 2 239.850,00 479.700,00
Ventil za praznjenje R 2", kom 2
ventil za otkapavanje R 1-2", kom 1
levak sa sitom R 2",kom 1
Indikator položaja za zat, kom 1
priključni cevovod,
komplet ovalni zasun DN 80 sa kont.položaja proizvodjač Tyco i
sl.
El. kompresor za vazduh sledećih karakteristika: Q=327l/min.
4. kom 1 172.200,00 172.200,00
pmax.=10bar sa rezervoarom L=200 lit.; N= 3.0W ;
Alarmno zvono sa kompletom fitinga sa odvajačem nečistoće ¾”
5. kom 3 24.600,00 73.800,00
ulaz ¾” izlaz 1” Proizvođač: Tyco i sl.
Indikator protoka DN100, NP16 ; tip: WMA ; PROIZVOĐAČ: Tyco
6. kom 3 18.450,00 55.350,00
ili slično
7. Set za testiranje indikatora protoka K faktor (K=80) kom 3 10.455,00 31.365,00
Merač protoka DN100 Maksimalni protok 3000 l/min
8. kom 1 196.800,00 196.800,00
Minimalni protok 600 l/min
9. Odvajač nečistoća Model F, PN10/16, DN100 kom 1 104.550,00 104.550,00
Ovalni zasun DN 100 PN10-16 sa dihtungom i pratećom
10. kom 2 39.360,00 78.720,00
opremom
Nepovratni ventil-klapna sa prirubnicama
11. kom 6 18.450,00 110.700,00
DN 100 PN10-16
12. Ravni zaporni ventil DN 100 PN10-16 kom 6 24.600,00 147.600,00
Ravna prirubnica sa elementima za vezu i zaptivanje DN 100
13. kom 10 1.845,00 18.450,00
PN10-16
14. Odzračni ventil 3/4" kom 15 1.476,00 22.140,00
Ventil loptasti za pražnjenje-ispiranje sprinkler mreže DN 32
15. kom 15 3.075,00 46.125,00
PN10-16
Priključak za vatrogasno vozilo 4“/2 x 2½“ sa klapnom unutar
16. kom 1 43.050,00 43.050,00
priključka
17. Štorc spojnica DN 75 kom 2 3.075,00 6.150,00
18. Slepa spojnica sa lancem DN 75 kom 2 3.321,00 6.642,00
Stojeće sprinkler mlaznice sa staklenom ampulom od
19. niskoekspandirajućeg stakla, ispunjena tečnošću crvene boje kom 1872 861,00 1.611.793,00
(kao termoelementom) 68°C R½” K=80
20. Čelična nazuvica - muf kom 1872 61,50 115.128,00
21. Ormarić za rezervne mlaznice (24kom) kom 3 11.070,00 33.210,00
22. Ključ za montažu mlaznica kom 6 7.134,00 42.804,00
Prirubnica sa grlom, komplet sa zaptivačima, vijcima, navrtkama i
23. elastičnim podloškama kpl 10 2.829,00 28.290,00
DN 100 PN 10/16
Ukupno A 6.530.317,00
B. CEVNI RAZVOD
Čelične bešavne cevi SRPS C.B5.221, Č1212
1. DN100 (Ø 114,3x3,6) m 1230 1783,50 2.193.705,00
2. DN32(Ø42,2x2,6) m 1830 645,75 1.181.722,50
3. DN25(Ø33,7x2,6) m 3732 492,00 1.836.144,00
5.211.571,50
Hamburški lukovi SRPS M.B6.821
DN100 (Ø 114,3x3,6) kom 14 861,00 12.054,00
DN25(Ø33,7x2,6) kom 820 61,50 50.430,00
Nosači cevovoda
15% od vrednosti cevovoda 791.110,00

Farbanje cevovoda
Od DN65 do DN100 m 1230 1107,00 1.361.610,00
Od DN25 do DN50 m 5562 861,00 4.788.882,00

Ukupno B 12.215.657,50
C. OSTALI TROŠKOVI
1. Ostali sitan materijal pauš 1 1.254.600,00 1.254.600,00
2. Montaža ispitivanje i puštanje u rad instalacije 1 11.131.500,00 11.131.500,00
3. Snimanje i izrada projekta izvedenog stanja 1 450.000,00 450.000,00
4. Ispitivanje i puštanje u rad 1 515.000,00 515.000,00
5. Uputstvo za upotrebu i obuka radnika za rad na sistemu 1 123.000,00 123.000,00
Ukupno C 13.474.100,00
Ukupno A+B+C 32.220.074,50 RSD

NAPOMENA :

Dovodni cevovod do priključnog vodomera, el. kablovi za povezivanje el. razvoda od


sprinkler stanice do centrale za dojavu požara, kao i svi prodori kroz zidove i
građevinski i zemljani radovi nisu uključeni u predmer i predračun.

ODGOVORNI PROJEKTANT

Sonja Petrović d.i.m.


6.2.6. GRAFIČKA DOKUMENTACIJA

Anda mungkin juga menyukai