Rōma condita

(voc. Croat.)

Ita Numitōrī rēgnō Albānō redditō, Rōmulus et Remus cōnsilium cēpērunt in iīs locīs ubi
expositī ubique ēducātï erant urbem condere. Deinde ob cupiditātem rēgnī foedum
certāmen ortum est, uter eōrum nōmen novae urbī daret atque in eā rēgnāret. Quoniam
geminī erant nec aetātis discrīmen inter eōs fierī poterat, necesse fuit deōs cōnsulere. Ergō
inter frātrēs convēnit ut Rōmulus in Palātiō, Remus in Aventīnō auspicārētur.
Priōrī Remō auspicium vēnisse dīcitur: sex vulturēs; iamque nūntiātō auspiciō, duplex
numerus Rōmulō sē ostendit. Cum igitur dī māiōre avium numerō Rōmulō favēre
vidērentur, ille ante diem XI kalendās Māiās in colle Palātīnō urbem condidit.
Remus vērō, cum hoc molestē ferret, opus frātris dērīdēns novōs trānsiluit mūrōs. Inde
interfectus est ab īrātō Rōmulō, cum haec verba adiēcisset: “Sīc deinde quīcumque alius
trānsiliet moenia mea!” Ita sōlus imperiō potītus est Rōmulus. Condita urbs conditōris
nōmine appellāta est.
ā (pred sugl.), ăb (pred samogl. i pred h), abs (pred t) + abl od, sa, na
adiciō, 3. (-ĕre), -iēci, -iectum baciti na, dobaciti; dodati; usmjeriti, nasloviti, priložiti
aetās, -tātis, f. dob; vijek; vrijeme (života) doba, razdoblje, stupanj, period života, vrijeme, era
Albānus, 3 albanski
alius, alia, aliud, adi. pron. (G. alterius, D. alii) drugi (od više njih)
ante, adv. sprijeda; prije; praep. c. acc. prije, ispred, pred
appellō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) (+ak) nazivati (nekoga nečim), zvati, nazvati, pozvati, proglasiti,
imenovati, dozivati, zazivali, poslati po cf. nōminō, vocō
atque/ac (pred sugl.), con. i, a, te, pa, i to, k tomu cf. et i -que
auspĭcĭum, -iī, n. auspicij (motrenje proročkih ptica); moć, znak, znamenje
auspico(r), 1. -ārī prirediti auspicije; početi
Aventīnus, -ī, m. (mons) ili Aventīnum, -i, n. Aventin, jedan od sedam brežuljaka rimskih
ăvis, -is, f. ptica
capiō, 3. cēpī, captum hvatati, zgrabiti, uzeti; osvojiti, zauzeti
certāmen, -ǐnis, n. natjecanje, boj, borba, bitka, nadmetanje [certō]
collis, -is, m. brežuljak, brežuljak, brijeg
condǐtor, -ōris, m. utemeljitelj, osnivač
condō, 3. (-ĕre), -didī, -ditum utemeljiti, osnovati, sagraditi, sazidati
cōnsilium, -iī, n. savjet, vijećanje, odluka; vijeće; pažljivo razmatranje, savjetovanje, skup, grupni
sastanak za raspravu, promišljenost, prijedlog, mudrost, plan, svrha, sud, namjera eo consilio s tom
namjerom
cōnsŭlō, 3. (-ĕre), -sŭluī, -sultum vijećati, savjetovati se; odlučiti; postupati, odraziti, razmisliti
(+dat.) gledati nečije interese; brinuti se za; pitati za savjet, tražiti savjet
convěniō, 4. (-īre), vēnī, ventum sakupljati se, okupljati se, dolaziti, sastajati se, susretati se;
približavati se; razgovarati, pristajati uz mnijenje, dogovoriti se; impers. convěnit, 4. -vēnit dolikuje,
pristaje, pristoji [com+veniō]
cum, praep. +abl s, sa
cum (quum) conict. kad, budući da; dok, premda, iako; kako, čim
cupiditās, -ātis, f. želja, požuda, strast; lakomost, ambicija, žudnja, žarka želja [cupidus]
deinde/dein, adv. nadalje; zatim, potom, onda, nato, slijedeći, tada, nakon toga, od tog mjesta
derideō, 2. (-ēre), -risī, -risum podsmjehivati se, ismijavati
deus, -ī, m. bog (V = N; n/v dei, dii, dī; d/ab deis, diis, dīs; a deos; g deōrum ili deum)

1
dicō, 3. (-ĕre), dixī, dictum reći, kazati, govoriti; priopćiti, obznaniti; proglasiti
dies, diei, m. (rijetko f.) dan; rok; in dies iz dana u dan
discrīmen, -ǐnis, n. razmak, pregrada; razlika; odlučni čas, kriza, rješenje; pogibao; diskriminacija
dō, 1. dare, dĕdi, dătum dati
duplex, -ĭcis, adi. dvostruk; dvoličan
edŭcō, 1. odgajati, odgojili, podići; othraniti
exponō, 3. (-ĕre), (-poni), -posuī, -posǐtum izložiti, objasniti, predočiti, postaviti na
făvĕo, 2. (favēre), fāvī, fautum (fautūrus) (vruće) željeti; (+ dat.) biti sklon, poduprijeti, pomoći,
odobravati; (+ inf.) biti sklon
fěrō, ferre, tǔlī, lātum verb. anom. nositi, odnositi, donositi, reći, povezati; podnositi, trpjeti
fīō, fiěrī, factus sum verb. anom. bivati, postajati, postati, dogoditi se, nastajati, zbivati se, napraviti
foedŭs, -ěris, n. savez, ugovor; foedŭs facio sklopiti savez
frāter, -tris, m. brat
gěmǐnī, -ōrum, m. blizanci
gemĭnus, 3, adi. dvostruk; nalik, isti; zajedno rođen, blizanac
gemĭnus, -ī, m. blizanac
hǐc, haec, hǒc, pron. dem. ovaj, ova, ovo, sadašnji
iam, adv. već, upravo, baš sada, dosad, trenutno, odmah, uskoro, štoviše, nadalje
ĭgĭtur, adv. zato, zbog toga
ǐgǐtur, conict. dakle, slijedom toga, stoga, rječju cf. itaque
ille, illa, illud, pron. dem. onaj, ona ono; ondašnji; on
impĕrĭum, -iī, n. vlast, carstvo, autoritet, vladavina, kontrola, zapovijed, propis, naredba; država
in, 1) praep. c. abl. na pitanje gdje? u, na, za, među; 2) c. acc. na pitanje kamo? u, na, za; prenesno:
protiv
inde, adv. odanle, odatle, od tada; zato, tada
inter (+acc.) među, između: za, kod, usred
interfĭciō, 3. (-ĕre), -fēcī, -fectum ubiti, umoriti
īrātus, 3 srdit, rasrđen, ljut, bijesan (+dat.)
ǐs, ěa, ǐd, pron. dem. onaj (on), ona, ono; onaj
ǐta, adv. tako, ovako cf. sīc, tam
Kalendae, -ārum, f. Kalende, prvi stalni dan u mjesecu rimskoga kalendara
locus, -ī, m. mjesto, smještaj, situacija; pl. loci, -orum, m. mjesta u knjigama; loca, -ōrum, n. mjesta
na zemlji
māĭŏr, māĭus, -ōris veći (komp. od magnus)
Māius, 3 majski, svibanjski
meus, 3, pron. poss. moj
mŏlestus, 3 (molestior, -ius; molestissimus) tegotan, dosadan, mučan, nepriličan, nezgodan,
neugodan, napastan
moenĭa, -ĭum, n/pl. zidine, bedemi [cf. mūniō]
mūrus, -ī, m. zid; gradski zid; nasip, bedem; zaštita
nec ili neque, conict. i ne, te ne, a ne, također ne, i također ne, niti
nĕcessĕ, adv. potrebno, nužno; necesse (necessum) est potrebno je, nužno je, mora se
nōmĕn, -ǐnis, n. ime, naslov [cf. nōscō]
nǒvus, 3 nov, mlad, svjež, mlad, neiskusan, oživljen, osvježen
numĕrus, -ī, m. broj; mnoštvo
Numǐtor, -ōris, m. Numitor, stariji Prokin sin
nūntiō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) navijestiti, javiti, obznaniti, proglasiti, javljati, objaviti, izvijestiti,
povezati [nūntius]
ǒb, praep. + acc. pred; prema; za, umjesto; zbog
ŏpŭs, -ěris, n. rad, djelo, posao, trud, učinjen posao, završen, zgrada: opus esse (+ab.) treba,
potrebno je

2
orior, 4. ortus sum pojaviti se; rađati se
ostendō, 3. (-ĕre), -tendī, -tensum (i -tentum) pružati, pokazivati; očitovati, kazati
Palatīnum, -ī. n. Palatin
Pălātĭum, -iī, n. Palatin, rimski brežuljak
possum, posse, potuī, - irreg. verb. moći; biti u mogućnosti, imati utjecaj [potis+sum]
pŏtĭor, 4. (-īrī), potītus sum osvojiti što, dokopati se čega (+abl.)
prior, prius, -ōris, prije, prvi (od dvojice), prednji, odličniji prednji (comp. od prīmus)
-que enklit. i cf. ac, atque, et
quīcumquĕ, quaecumque, quodcumque koji god, bilo koji; bilo tko, bilo što
quŏnĭam, conict. kad već, budući da, jer
reddō, 3. (-ĕre), -dĭdī, -dĭtum vratiti; dati, vratiti (dug); prevoditi; učiniti koga čime; predati, izručiti;
kazivati, pripovijedati; vratiti
regnō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) kraljevati, vladati
rēgnum, -ī, n. kraljevstvo, vladavina, autoritet, kraljevska vlast; najveća vlast
Remus, -ī, m. Rem, Romulov brat
Rōma, -ae, f. Rim
Rōmānus, 3 rimski
Romanus, -ī, m. Rimljanin
Rōmŭlus, -ī, m. Romul, Remov brat, mitski osnivač Rima
sĕd, conict. ali, nego, već, štoviše; non solum – sed etiam ne samo – nego i
sīc, adv. tako, ovako, onako cf. ita, tam
solus, 3, adi. pron. (G solīus; D solī) sam, jedini; osamljen, pust; solum, adv. samo
sum, esse, fuī, (futūrus), verb. anom. biti, nalaziti se, postojati, događati se; koštati
trānsiliō, 4. -īre, -uī, - preskočiti, preskakati
ŭbĭ, adv. gdje; coni. kako, pošto, kada, čim
ŭbīquĕ, adv. svagdje, bilo gdje, posvuda
urbs, urbis, f. grad; Urbs Rim
ŭtĕr, ǔtra, ǔtrum, interrog. pron. (G. -īus, D. -ī) koji od dvojice. jedan od dvojice
vĕnĭō, 4. (-īre), vēnī, ventum doći, dolaziti, vratiti se, ići, otići
verbum, -ī, n. riječ; izraz; glagol
vērō, adv. uistinu, pak, doista, stvarno, da, sigurno; razborito, pametno; kako bilo [vērus]
vēro, conict. postp. pak, a, ali pak
vĭdĕor, 2. (-ērī), vīsus sum čini se da (ja); biti viđen, izgledati
voltŭr/vultur, -ūris, m. jastreb

Pripremio: Zorislav Jelenčić, prof.

zorislav.jelencic@gmail.com