MVLIERES PACEM FACIVNT

[0vidius. Fāstī. Ex librō III v. 215 - 228]

Iam stābant aciēs ferrō mortīque parātae
iam lituō tubicen signa datūrus erat —
cum raptae veniunt inter patrēsque virōsque,
inque sinū nātōs, pignora cāra, ferunt.
Ut medium campī passīs tetigēre capillīs,
in terram positō prōcubuēre genū,
et quasi sentīrent, blandō clāmōre nepōtēs
tendēbant ad avōs bracchia parva suōs;
quī poterat clāmābat ‘avum’, tunc dēnique vīsum,
et quī vix poterat posse coāctus erat!
Tēla virīs animīque cadunt, gladiīsque remōtīs

dant socerī generīs accipiuntque manūs,

laudātāsque tenent nātās, scūtōque nepōtem
fert avus: hic scūtī dulcior ūsus erat!

accǐpiō, 3. (-ĕre) -cēpī, -ceptum primati, primiti; prihvaćati; doznati, doznavati; shvaćati, razumjeti,
naučiti, uzeti, smatrati se dužnikom [ad+capiō]
ăciēs, -ēī, f. oštrica, oštrina; bojni red, bitka, boj, rub, bojna linija, bojno polje; žustrina; oštrina vida,
vid
ad, praep. +acc k, ka, prema, do, protiv, na, za, pred (kod brojeva) do, oko, otprilike
anĭmus, -ī, m. duša, duh, hrabrost, odvažnost
avus, -ī, m. djed; pradjed
blandus, 3 laskav, umiljat, udvoran; zamamljiv; mio, ugodan, prijatan (-ior, -issimus)
bracchĭum, -iī, n. podlaktica, ruka, nadlaktica; grana; mjera za duljinu (lakat)
cădō, 3. (-ĕre) cěcǐdī, cāsum (cāsūrus) pasti, srušiti se, ispasti; umrijeti, poginuti
campus, -ī, m. polje, ravnica; campus Martius Martovo polje, vojna zona u Rimu
căpilli, -ōrum, m. kosa; dlaka
căpillus, -ī, m. kosa, dlaka, vlas
cārus, 3 mio, drag(i), voljeni; štovan, cijenjen; skup, skupocjen, precijenjen
clāmō, 1. (-āre, -āvi, -ātum) vikati, klicati, dovikivati, zvati, izjasniti se, objaviti
clāmŏr, -ōris, m. vika, graja, buka, klicanje; povik; štropot, zvuk, glasno vikanje, plač
cŏāctō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) prisiliti, natjerati [cogo]
cōgō, 3. (-ĕre), coēgī, coāctum skupiti, postaviti zajedno; stjerati; prinuditi, siliti, prisiliti, natjerati,
ograničavati
cum, praep. +abl s, sa
cum (quum) conict. kad, budući da; dok, premda, iako; kako, čim

1
dēnĭquĕ, adv. napokon, najposlije; uopće; riječju, ponovno, ukratko cf. postrēmō
dō, 1. dĕdi, dătum, dāre dati
dulcis, -e (dulcior -ius; dulcissimus, 3) sladak, ljubak, mio, drag, ugodan
fěrō, ferre, tǔlī, lātum verb. anom. nositi, odnositi, donositi, reći, povezati; podnositi, trpjeti
ferro ignique ognjem i mačem
ferrum, -i, n. željezo (Fe), mač, sablja
gĕnĕr, -ěrī, m. zet; vjerenik, zaručnik
gěnū, -ūs, n. koljeno, rod
gěnus, -ěris, n. rod, pleme, narod; vrsta, klasa, kategorija
glădĭus, -ī, m. mač, sablja
hǐc, haec, hǒc, pron. dem. ovaj, ova, ovo, sadašnji
iam već
inter (+acc.) među, između: za, kod, usred
laudō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) hvaliti, slaviti, priznavati, puhati se / imenovati, spomenuti, citirati,
navesti [laus]
lĭtŭus, -ī, m. kuka augorova; rog; poziv, znak
mănus, -ūs, f. ruka, šaka, rukopis; gomila, četa
mĕdĭus, 3 srednji, središnji, u sredini, usred
mors, mortis, f. (g. pl. mortium) smrt [cf. morior]
nāscor, 3. (nāscī), nātus sum roditi se; nastati; natu po rodu, rodom
nātus, 3 rođen, stvoren part. od nāscor
natus, m. (def.cas.) dob, natu po dobi
nātus, -ūs, m. rođenje, dob
nepōs, -ōtis, m. unuk, nećak, sestrić
parō, 1. (-āre, -āvī, -ātum) spremati, pripravljati, gotoviti, pripremiti, spremiti
parvus (comp. mǐnor, sup. mǐnǐmus), 3 malen; neznatan; kratak, mlad
passus, 3 raspleten
pater, -tris, m. otac
patres, -um, m./pl. oči, pređi, senatori, patriciji
pignŭs, -oris/eris, n. zalog; talac; jamstvo
pōnō, 3. (-ere), posuī, posĭtum staviti, položiti; smjestiti, poleći, postaviti, podići
possum, posse, potuī, - irreg. verb. moći; biti u mogućnosti, imati utjecaj [potis+ sum]
prōcumbo, 3. (-ĕre), -cǔbuī, -cǔbǐtum leći, opružiti se; sagnuti se naprijed; kleknuti
-que i
quī(s), quae, quod, pron. interr. i rel. koji; tko, što
rapiō, 3. (-ĕre), rapuī, raptum otimati, grabiti
raptus, 3 otet, ugrabljen
rĕmŏvĕō, 2. remōvēre, remōvī, remōtum natrag micati, ukloniti [re+moveō]
scūtum, -ī, n. štit (duguljasti, četverokutni štit rimskih pješaka)
sentĭō, 4. (-īre), sēnsī, sēnsum opaziti, osjećati, ćutjeti, osjetiti, iskusiti, misliti, smatrati, suditi,
pretpostaviti, glasovati
sĭnŭs, -ūs, m. nabor, džep, šupljina, vijuga, udubina, uleknina; široki nabor na togi; zaton, zaljev,
drāga; zagrljaj; njedra; ljubav, pažnja; okrilje, zaklon
sŏcĕr, -ěri, m. punac, tast, svekar; mn. sǒceri, -ōrum tazbina
stō, 1. (-āre), stětī, (stătum) statūrus stajati, stati; biti negdje; ne micati se, mirovati; ustati; koštati
sum, esse, fuī, (futūrus), verb. anom. biti, nalaziti se, postojati, događati se; koštati
sŭus, sua, suum, pron. poss. reflex. svoj (samo za 3. lice) njegov, njezin, njihov
tangō, 3. (-ere), tětǐgī, tāctum taknuti, ticati, dirati; graničiti; pogoditi, dodirnuti; spomenuti
tēlum, -ī, n. strelica, koplje, sulica: oružje (za navalu); buzdovan, mač
tendō, 3. (-ĕre), tětendī, tentum/tensum natezati, pružiti, vući, napinjati, rastegnuti; usmjeravati,
težiti za čim; nastojati; ići prema, smjerati, pokušati, dati; kretati prema

2
tĕnĕō, 2. (-ēre), tĕnŭī, tentum držati, zadržati, imati, vladati, posjedovati; uhvatiti, znati, razumjeti;
stanovati; zanimati; sadržavati; održavati; memoriā tenēre pamtiti
terra, -ae, f. zemlja, tlo, zemljište; svijet
tŭbĭcĕn, -ĭnis, m. trubač
tunc, adv. tada, u to vrijeme, onda, zatim
ūsŭs, -ūs, m. uporaba; korist; praktično iskustvo, vještina stečena praksom, prednost
ūtor, 3. (ūtī) ūsus sum (+abl.) uporabiti, služiti se, koristiti se, služiti se, iskoristiti, zaposliti,
posjedovati, uživati
věniō, 4. (-īre), vēnī, ventum doći, dolaziti
vĭdĕō, 2. (-ēre), vīdī, vīsum vidjeti, gledati, promatrati, opaziti, poznati, razumjeti, shvatiti
vir, virī, m. muž, muškarac, junak, heroj, hrabar čovjek
vǐx, adv. jedva, tek što, s mukom, otežano, naporno; vǐx .. cum, adv. conict. tek što .. kadli
vobis (dat.) vama. (abl.) od vas

Pripremio: Zorislav Jelenčić, prof.

zorislav.jelencic@gmail.com