Agronomski fakultet
Agrarna ekonomika
ZAVRŠNI RAD
1. UVOD
Lješnjak je orašasto voće sitnog ploda koje je biološki visokovrijedna namirnica. Cijeni se
zbog mnogih djelotvornih supstanci i nutritivnih svojstva koje su vrlo važne za ljudski
organizam. Koriste se za jelo i kao sirovina za razne industrije.
Turska je najveći proizvođač lješnjaka u svijetu te njena proizvodnja čini 73% svjetske
proizvodnje. Kako Turska posjeduje najveće zalihe lješnjaka tako i diktira cijenu lješnjaka na
tržištu.
Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj ne zadovoljava potrebe domaćeg tržišta jer postoji velika
potražnja lješnjaka kako u industriji, tako i za svježu potrošnju. Interes za podizanjem nasada
lješnjaka i povećanje proizvodnje je sve veći. Hrvatski lješnjak svojom kvalitetom
zadovoljava svjetske standarde.
Cilj ovog završnog rada je opisati proizvodnja, uvoz i izvoz lješnjaka, kako na hrvatskoj tako
i na svjetskoj razini. Opisat će se opskrbni lanca lješnjaka u Hrvatskoj te će se prikazati
rezultati intervjua s proizvođačima i kupcima lješnjaka. Rezultati istraživanja će dati uvid u
stanje tržišta lješnjaka u Hrvatskoj te dati smjernice za njegov daljnji razvoj.
1
1.1 METODE I IZVORI PODATAKA
Prilikom izrade ovog rada proučena je dostupna literatura, prikupljeni su sekundarni podaci
već obavljenih istraživanja s internetskih stranica Faostata , Državnog zavoda za statistiku i
Hrvatske gospodarske komore. Primarni podaci prikupljeni su intervjuom s potrošačima i
proizvođačima.
Intervju kojem je bio cilj istražiti položaj proizvođača lješnjaka na tržištu proveden je s
domaćim uzgajivačem lješnjaka. Tijekom razgovora uzgajivačima su postavljena pitanja o
broju zaposlenih, području na kojem uzgajaju i trguju, sorti koju uzgajaju itd. Također je
ispitan njihov osobni stav o kupcima, te mišljenje o cijenama lješnjaka i stanju na domaćem
tržištu.
2
ІІ. TEORETSKI DIO
2. OPIS PROIZVODA
Lješnjak je orašasto voće sitnog ploda koja je biološki visokovrijedna namirnica. Cijenjena je
zbog mnogih djelotvornih supstanci i nutritivnih svojstva koje su vrlo važne za ljudski
organizam.
Koristi se za jelo i kao sirovina za razne industrije. Vrlo je cijenjen u industriji raznih krema i
industriji čokolade. Još se koristi u farmaceutskoj industriji, parfumeriji, industriji sapuna,
strojnog ulja i specijalnih boja u slikarstvu, navodi Matin (2013). Od samog drveta lješnjaka
proizvode se razne vrste ugljena. Lješnjak je jedna od vrlo starih vrsta voćaka. „Na osnovi
ostataka pelud koji je nađen procjenjuje se od 8000. do 5500. godina nove ere. Prvi pisani
podaci spominju se u radovima grčkih i rimskih prirodnjaka: Teofrasta (370-280.god. pr.n.e.),
Komana (234-159.g pr.n.e) i Plinija (1. st.n.e.). Kasnije su Rimski legionari širili po Europi.
U Sjevernu Ameriku je prenesena u 17. stoljeću. Evolucija roda lješnjaka Corylus L. odvijala
se i na sjevernoj zemljinoj polutci. Najznačajniji utjecaj u stvaranju plemenitih sorti ima
obična europska lijeska (Corylus avellana).U odnosu na pronađene ostatke drugih biljaka
udio peludi lješnjaka je oko 75 %. Vrlo je raširena vrsta gotovo po cijelom svijetu. U Europi,
Sjevernoj Americi i zapadnoj Aziji. Uglavnom je rasprostranjen u umjereno kontinentalnoj i
sredozemnoj klimi.“ (Matin i sur., 2013)
Veliki značaj lješnjaka je u tome što je uzgoj vrlo jednostavan, ima vrlo malo bolesti i
nametnika koji ga napadaju. Nije zahtjevna kultura može se i uzgajati u skromnijim uvjetima
ali tada je manje ekonomski isplativ. Samu proizvodnju lješnjaka moguće je maksimalno
mehanizirati i to jedna velika prednost u odnosu na druge vrste voća. Ima neznatne gubitke u
masi plodova. Kalo mu je gotovo pa neznatan. Što znači da su prikladni za transport i
manipuliranje. Plodovi lješnjaka su dostupni na tržištu tijekom cijele godine i mogu se kupini
u ljusci ili bez nje (Matin i sur., 2013).
Najčešće je grmasta voćka, rijetko stablašica, a lišće dvostruko nazubljeno. Muški cvjetovi
su u obliku resa, ženski cvjetovi u obliku pupoljaka, a doba cvatnje imaju crvene žigove.
Plod se nalazi u zelenom omotaču. Rod Corylus dolazi od grčke riječi kerys, što znači kaciga
3
to jest odnosi se na omotač koji pokriva plod. Pripada familiji Betulacae, potfamiliji
Coryloidees. Rod Corylus obuhvaća 11 vrsta (Šošić , 2007.).
4
lješnjak mora omogućavati ravnomjerno razvijanje korijenove mreže u širinu i u dubinu. A to
može omogućiti tip tla sa povoljnom strukturom i dovoljno hranjivih tvari (Šovšić, 2007).
5
2.2.5. ZAŠTITA OD BOLESTI ŠTETNIKA
Zaštita lješnjaka se svodi uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika. Izvode se
najčešće po jedno zimsko i dva do tri tretiranja tokom ljeta protiv lisnih uši. Trulež ploda
lješnjaka (Sclerotinia coryle Schell) oboljevaju sasvim mladi plodovi pred berbu, prekinu rast
i osuše se i zatim teško ispadaju iz omotača. Za suzbijanje se koriste fungicidi. Crvljivost je
(Curculio nucum L) čest nametnik , odnosno pipa crne boje. Ženka izlaže jaja u plod iz kojeg
se izlegne gusjenica. Dolazi od otpadanja plodova usred zaraze. Nabrojati će se još neki od
nametnika: grinje (Phytoptus Avellanae) , crveni pauk , pepelnica( Phyllactinia corylea korst)
i lisne uši najviše se pojavljuje Mvzocallis corvli (Šovšić, 2007).
6
dolazi do isušivanja i gubitka u težini. Njemački autori navode da je čuvanje lješnjaka
dovoljno od 8 C do 10 C. Različiti podaci o čuvanju lješnjaka posljedica je nejednakog
kemijskog sastava, a to se odnosi na masti , bjelančevine i vode. Čuvanje lješnjaka u ljusci je
poboljšano ukoliko se pakira u vreće nepropusne za vlagu. Lješnjaci mogu biti izloženi vrlo
niskim temperaturama, a da ne dođe do oštećenja i smanjenja kvalitete. Potrebno je
napomenuti da se lješnjaci ne čuvaju u prostorijama gdje se nalaze i drugi proizvodi poput
sviježeg voća, luka i ostalo. Lješnjak može apsorbirati miris i tako štetno utjecati na njegovu
kvalitetu (Šovšić, 2007).
1
http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/ljesnjak
7
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Izvor: http://faostat3.fao.org/search/hazelnut/E
8
Na grafikonu je vidljivo prvih deset svjetskih proizvođača lješnjaka.
Najveću proizvodnju lješnjaka bilježi Turska s prosječnih 70% ukupne svjetske proizvodnje
za promatrano razdoblje. Iza nje je značajna Italija s 12% svjetske proizvodnje ali to je tek
17% od Turske proizvodnje. Ostale zemlje svijeta pridonose tek s 18% ukupne svjetske
proizvodnje lješnjaka u promatranom razdoblju, što je tek 43 % turske proizvodnje.
U 2010. godini vidljiv je neznatan rast proizvodnje za 77940 tona ili 9% što nije nadoknadilo
znakovit pad u 2009. godini.
U 2011. godini ponovno je vidljiv pad koji je dosegao najnižu razinu u promatranom
razdoblju, a s obzirom na 2010. godinu to je bio pad od 13%. Ovaj se pad može usporediti i s
najvišom razinom proizvodnje lješnjaka u promatranom razdoblju te tada taj pad predstavlja
pad od 31% ili 327667 tona.
2012. godine svjetska proizvodnja lješnjaka se oporavlja, te u odnosu na 2011. godinu raste
za 20%.
9
4.1.2 UVOZ LJEŠNJAKA U SVIJETU
Tablica 2. Svjetski uvoz lješnjaka u razdoblju od 2008. do 20121. godine
10
Izvor: http://faostat3.fao.org/search/hazelnut/E
Uspoređujući 2009. naspram 2008. godine može se vidjeti neznatan porast uvoza za 3% ili
5008 tona. Sljedeće, 2010. godine nastavlja se rast uvoza lješnjaka za daljnjih 3% ili za 5372
tone. 2011. godine pozitivan trend uvoza je zaustavljen, te je pao za neznatnih 1% ili za 1935
tone.
Na kraju, kada se usporedi uvoz po godinsma godine može se zaključiti da se razine uvoza
lješnjaka u promatranom razdoblju nisu znatno mijenjale iz godine u godinu, te su raste ili
padale za nekoliko posto iz godine u godinu.
11
Svjetski izvoz lješnjaka(t) Formatted Table
Izvor: http://www.giresuntb.org.tr/EN/hazelnut.php?hazelnut5=export
Izvor: http://www.giresuntb.org.tr/EN/hazelnut.php?hazelnut5=export
12
Na prikazanom grafikonu prikazane su zemlje izvoznici lješnjaka i količina izvezenih
lješnjaka u tonama u razdoblju od 2008. do 2011. godine.
Odmah iza Turske je Gruzija koja je postigla veliki napredak s 5740 izvezenih tona 2008.
godine do 19093 izvezenih tona 2011. godine, postavši tako drugi svjetski izvoznik lješnjaka.
2009. godine u odnosu na 2008. godinu vidljiv je blagi rast svjetskog izvoza lješnjaka i to za
5% ili 8521 tone. 2010. godine nastavljen je blagi rast i to u odnosu na 2009. godinu za 6% ili
10419 tona. 2011. godine također možemo uoćiti rast i to za 7% ili za 13742 tone.
Dakle, možemo se zaključiti da je kroz promatrano razdoblje svjetski izvoz lješnjaka rastao iz
godinu u godinu. Ako se usporedi izvoz iz početne godine promatranog razdoblja i onaj u
zadnjoj godini promatranog razdoblja, uočljiv je rast od 16 % ili 32682 tone.
13
Površina uzgajanja u 2011. godini s obzirom na 2010. je neznatno narasla, ali se prinos po
hektaru znatno smanjio.
14
Gruzija 5 16 5 35,29 20,11 67,7 24,96
Slovačka 5 - - - - 14,75 20,98
Češka 3 - - - - 10,75 7,96
Grčka - - 8 - - - -
SAD - - 4 - - - -
Argentina - - - 5 - - -
Njemačka - - - - 3,18 - 14,63
BiH - - - - - 10,8 -
Ostali 4,5 2,67 3,625 7,673 0,419 26.94 17,55
UKUPNO 833,5 736,67 737 787,31 662,99 744,71 615,56
Izvor: http://www.dzs.hr/
Najviše se lješnjaka uvezlo 2008. godine kada se uvezlo 833 tone u vrijednosti 6.168.062
dolara. U toj brojci najviše je sudjelovao uvoz iz Turske iz koje je uvezeno 544 tone što je
65% ukupnog uvoza lješnjaka u Hrvatsku 2008. godine. Odmah iza nje je Italija iz koje je
uvezeno 272 tone ili 32% ukupnog uvoza lješnjaka te godine. Iz ostalih zemalja uvezeno je
17 tona ili 2%. Od ostalih zemalja najveći udio imaju Gruzija i Slovačka sa po 5 tona Gruzija
odnosno Češka sa 3 tone.
2009. godine uvoz se u odnosu na 2008. godinu smanjio za 11%. Zemlje iz kojih se najviše
uvezlo i dalje su Turska i Italija. Iz Turske je uvezeno 379 tona ili 51%, dok je iz Italije
uvezeno 339 tona ili 46% ukupnog hrvatskog uvoza te godine. Iz ostalih zemalja uvezeno je
18 tona ili 2% ukupnog uvoza lješnjaka. S najvećim udjelom u ostatku je sudjelovala Gruzija
sa s 16 tona ili 88,% odnosno treća zemlja po količini uvoza iza Turske i Italije u 2009.
godini i povećanje od 31,25 % u odnosu na 2008 godinu.
U 2010. godini uvoz je porastao s obzirom na 2009. godinu tek za jednu tonu te je iznosio
737 tona ili 5.092.855 dolara. Najviše je uvezeno iz Turske (454 tone ili 62% )i Italije (262
tone ili 35% ukupnog uvoza lješnjaka u Hrvatsku te godine). Uvoz iz ostalih zemalja iznosio
je 21 tonu ili 3% ukupnog uvoza. Od tog uvoza je Grčka imala najveći udio od 8 tona ili 38
% i to je ujedno jedina godina u kojoj je Hrvatska uvozila iz Grčke.
15
U 2011. godini vidljiv je porast uvoza lješnjaka i to za 16% u odnosu na godinu ranije.
Zemlje iz kojih se najviše uvezlo lješnjaka su Turska i Italija. Iz Turske se uvezlo 477,37 tona
u vrijednosti 3.463.568 $, što čini 57% ukupnog uvoza lješnjaka te godine. Iz Italije se uvezlo
261,98 tona u vrijednosti 2.244.592 dolara što je 37% ukupnog uvoza lješnjaka u Hrvatsku te
godine. Treća zemlja po količini iz koje se uvezlo je Gruzija 35,29 tona odnosno 4% od
ukupnog uvoza i povećanje uvoza za 86% u odnosu na 2010 godinu. U 2011. godini je
Hrvatska imala jedini uvoz iz Argentine od 5 tona ili manje od 1% od ukupnog uvoza. Iz
ostalih zemalja uvezeno je 7,673 tona što je manje od 1% od ukupnog uvoza 2011. godine.
U 2012. godini uvoz lješnjaka u Hrvatsku je pao za 124.323 tone ili 16 % u odnosu na godinu
ranije. Uvozilo se najviše iz Turske i to 68% ukupnog uvoza i iz Italije i to 28 % ukupnog
uvoza lješnjaka te godine. Iz ostalih zemalja uvezeno je tek 23,7 tona ili 3% ukupnog uvoza
lješnjaka u Hrvatsku te godine. Od ostalih zemalja iz uvoza Gruzija ima najveći udio.Prvi
puta u 2012. godini se pojavljuje Njemačka sa uvezenom količinom od 3,18 tona.
2013. godine uvoz lješnjaka je porastao za 11% u odnosu na godinu ranije. I ove godine
najviše se lješnjaka uvezlo iz Turske i Italije. Iz Turske je uvezeno 393,91 tona u vrijednosti
2.495.240 dolara ili 52% ukupnog uvoza. Iz Italije je uvezeno 220,17 tona u vrijednosti
1.635.408 dolara ili 29% ukupnog uvoza lješnjaka te godine. Gruzija slijedi Tursku i Italiju sa
67,7 tona ili 9% u odnosu na ukupni uvoz i povećanjem uvezenih količina u 2013 godini za
70% u odnosu na prethodnu godinu. Iz ostalih zemalja uvezeno je 92,93 tone ili 12%
ukupnog uvoza lješnjaka te godine u Hrvatsku. Najveći udio od ostalih zemalja imaju
Slovačka 14,75 tona ili 16% i BiH 10,8 tona ili 12% iz koje Hrvatska prvi puta uvozi u
promatranom razdoblju.
U 2014. godini uvoz lješnjaka pada i to u odnosu na godinu ranije za 18%, te doseže 615,56
uvezenih tona lješnjaka. Najviše se uvezlo iz Turske i to 418,89 tona lješnjaka što čini 68%
ukupnog uvoza te godine i iz Italije i to 110,93 tone ili 18% ukupnog uvoza lješnjaka u
Hrvatsku te godine. Iz ostalih zemalja uvezle su se neznatne količine lješnjaka, i to 85,74 tona
što čini tek 14% ukupnog uvoza lješnjaka u Hrvatsku te godine, uglavnom iz Gruzije,
Slovačke, Njemačke i Češke.
16
5.1.4.IZVOZ LJEŠNJAKA IZ HRVATSKE
Tablica 6. Izvoz lješnjaka iz Hrvatske u razdoblju od 2008. do 2014. godine
2008. godine izvoz lješnjaka iznosio je 508 tona u vrijednosti 498841 dolara. Najviše
lješnjaka izvezeno je u Italiju i to 382 tone što predstavlja 75% ukupnog hrvatskog izvoza
lješnjaka te godine. Druga zemlja u koju je izvezeno najviše lješnjaka je Turska s 79 tona
izvezenih lješnjaka ili 15% ukupnog izvoza te godine. Značajnije količine lješnjaka izvezene
su još i u Sloveniju s 26 izvezenih tona ili 5% izvoza lješnjaka i u BiH s 19 tona izvezenih
lješnjaka ili 3%. U ostale zemlje je izvezeno tek 2 tone lješnjaka što čini manje od 1%
ukupnog izvoza hrvatskih lješnjaka u toj godini.
2009. godine izvoz lješnjaka je u odnosu na 2008. godinu pao za 35%, te je iznosio 330 tona
u vrijednosti 761383 dolara. Najviše lješnjaka i dalje je izvezeno u Italiju i to 266 tona ili
80% izvoza lješnjaka te godine. Iz tablice je vidljivo da je izvoz u Tursku znatno pao i to na 8
tona ili samo 2% ukupnog izvoza što je i uzrok znatnom padu izvoza lješnjak u 2009. godini.
Izvoz u Sloveniju i BiH ostao je na otprilike istoj razine kao i godinu ranije, te je za Sloveniju
17
iznosio 25 tona i za BiH 21 tonu. Pojavljuje se Srbija sa izvezenih 10 tona to jest sa 3% od
ukupnog izvoza. Ostali izvoz sa neznatno količinom od 0,037 tona.
2010. godine izvoz je pao za 84% u odnosu na godine ranije . Izvoz u Italiju iznosio je 24
tona što je u odnosu na godinu ranije manje za 91%. Izvoz u BiH u ovoj godini iznosio je 27
tona što je rast u odnosu na prošlu godinu od 23%.
U 2011. Godini izvoz lješnjaka iz Hrvatske u odnosu na godinu ranije raste, te doseže 181,59
izvezenih tona odnosno bilježi rast od 72%. Najviše se izvozilo u Italiju, BIH, Srbiju i
Tursku. Najviše se izvozilo i Italiju i to 102,96 tona što čini 56% ukupnog izvoza. Zatim BiH
30,6 tona 17 % od ukupnog izvoza. Nakon jedne godine pauziranja pojavljuje se Srbija sa 25
tona to jest 14% od ukupnog uvoza. U Tursku u 2011. godini se izvezlo 20 tona što je
značajno jer u prethodne godine se izvezlo samo 8 tona. U ostale zemlje se izvezlo 3,03 tone.
U 2013. godini izvoz lješnjaka značajno pada i to na 34 izvezene tone. Od toga najviše je
izvezeno u BiH od 70% ukupnog izvoza. U Italiju 10 tona odnosno 29%. U Crnu Goru je
izvezena neznatna količina od 0,199 tona. U Srbiju se ponovo ništa nije izvozilo , Turska
također izostaje.
U 2014. Godini izvoz lješnjaka znatno raste i doseže brojku od 218 izvezenih tona, što
predstavlja povećanje od 85% u odnosu na prethodnu godinu. Najviše je izvezeno u Italiju sa
104 izvezene tone što čini 48 % ukupnog izvoza, Srbiju sa 69,76 izvezenih tona što čini 32%
ukupnog izvoza i BiH s 28 izvezenih tona. Nakon četiri godine bez izvoza vraća se Slovenija
sa 6,14 tona izvezenih količina , te Crna Gora sa 8,63 tone koja bilježi rast u odnosu na
prethodnu godinu od velikih 98 %.
Izrazito negativan trend izvoza hrvatskih lješnjaka za razdoblje od 2008. do 2010. Godine.
Nakon drastičnog pada u 2010. godini , zatim bilježi rast u iduće dvije godine. Ponovo
drastičan pad 2013. godini te velik rast u 2014. godini za 85%. Hrvatski izvoz je vrlo je
nestabilan i ima vrlo velike varijacije. Najviše se izvozi u Italiju i susjedne zemlje uz velike
razlike u količinama iz godine u godinu. Kroz cijelo promatrano razdoblje uz od 2008. do
18
2014. godine uz manje varijacije u odnosu na druge zemlje se izvozilo u Bosnu i
Hercegovinu. Hrvatski izvoz ima velik potencijal i prostora za napredak.
VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA
Tablica 7. Vanjskotrgovinska bilanca za lješnjak u razdoblju 2008. – 2014.
Tablica pokazuje kako izvoz lješnjaka u RH većinom pada, dok uvoz većinom raste.
Prema tablici br. 7 može se zaključiti kako svake godine u razdoblju od 3008-2014. Hrvatska
uvozi više lješnjaka nego što izvozi. O rezultira negativnom vanjskotrgovinskom bilancom.
19
Također su se izjasnili kako su im lješnjaci vrlo ukusni, te kako kupuju i konzumiraju
proizvode koji sadrže lješnjak kao na primjer čokoladu i sladoled.
Prilikom kupnje lješnjaka im je bitnija kvaliteta lješnjaka od same cijene. Ipak, izjasnili su se
da im je cijena lješnjakadosta visoka, te ako nemaju vlastite lješnjake vrlo rijetko ih kupuju i
to u malim količinama, najčešće za kolače. Sukladno tome izjasnili su se da kada bi cijena
lješnjaka bila niža kupovali bi ih češće. Također, istraživanje je pokazalo i da uglavnom
stariji ispitanici kupuju više i češće lješnjake od mlađih ispitanika.
Ono što može biti poticajno za hrvatske proizvođače lješnjaka jest da potrošači vjeruju u
kvalitetu domaćih hrvatskih lješnjaka.
PRVI PROIZVOĐAČ
Ispitanik ima 27 godina. Živi u Zaprešiću, gdje i proizvodi lješnjak na vlastitom obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu. Ovim se poslom bavi već šest godina, a površina na kojoj
uzgaja lješnjake iznosi 13.000m kvadratnih. Ima zasađenih 1000 stabala lješnjaka, uglavnom
sorte istarski dugi lješnjak, kojega uzgaja zbog njegove kvalitete i otpornosti, a rimsku sortu
koristi za razmnožavanje.
Problem koji proizvođač na tržištu vidi su vrlo niske otkupne cijene lješnjaka, a visoke
maloprodajne cijene u trgovinama, zbog čega dolazi do nesrazmjera u cijenama, ali i do
smanjenja potražnje za lješnjacima u trgovinama, što rezultira i manjim otkupnim količinama
trgovačkih lanaca. Zbog toga je proizvođačima isplativije prodavati na tržnici ili prodajom
„od vrata do vrata“.
20
Iskustvo proizvođača o potražnji govori da lješnjake kupuju osobe srednje životne dobi i
starije, a mlađa populacija nije trenutno toliko zainteresirana. Većinom se kupuje pakiranje
od 2 kg neočišćenih ili 1 kg očišćenih lješnjaka.
Prilikom postavljenog pitanja o kvaliteti domaćih i stranih lješnjaka, proizvođač nam nije
mogao ocijeniti kvalitetu inozemnih lješnjaka, ali je potvrdio da je kvaliteta naših, domaćih
lješnjaka na jako visokoj razini i sve više proizvođača dobiva eko certifikate.
INDUSTRIJA
PROIZVODNJA KRAJNJI
SUPERMARKETI
POTROSACI
TRZNICE
6. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
21
Hrvatskoj je problem u mehanizaciji i skladišnim prostorima. Jedno od rješenja je
okrupnjavanje posjeda, mehanizacija i modernizacija proizvodnje, čime bi proizvođači imali
bolju učinkovitost, a time otkupna cijena ne bi bila preniska. Više nego potrebno je osnivati
udruge proizvođača lješnjaka koje zajednički mogu osigurati plasman na tržište te tako biti
konkurentniji na tržištu količinom, otkupnom cijenom i dostupniji na domaćem tržištu.
Najveće količine Hrvatska uvozi iz Turske i Italije, zatim ih slijedi Gruzija ali sam puno
manjim količinama sa nekoliko desetaka uvezenih tona. Postupno se pojavljuju nove države s
količinama većim od deset tona. Uvoz lješnjaka u Hrvatsku je u laganom padu; za usporedbu
najveća uvezena količina je bila u 2008. godini u iznosu od 833 tone, a u 2014. najmanja
uvezena količina od 615,56 (pad od 22% u odnosu 2008. godinu).
Uočen je izrazito negativan trend izvoza hrvatskih lješnjaka za razdoblje od 2008. do 2010.
godine. Nakon drastičnog pada u 2010. godini, bilježi rast u iduće dvije godine. Ponovo
drastičan pad 2013. godini te velik rast u 2014. godini za 85%. Hrvatski izvoz je vrlo
nestabilan i ima vrlo velike varijacije. Najviše se izvozi u Italiju i susjedne zemlje uz velike
razlike u količinama iz godine u godinu. Kroz cijelo promatrano razdoblje od 2008. do 2014.
godine uz manje varijacije u odnosu na druge zemlje se izvozilo u Bosnu i Hercegovinu.
Hrvatski izvoz lješnjaka ima velik potencijal i prostora za napredak.
7. LITERATURA:
Šoškić, M. M. (2007). Orah i lijeska,. 3. izdanje, Partenon, Beograd
Matin, A., Krička, T., Jurišić, V., Bilandžija, N., Kuže, I., Voća, N., Landeka, M. (2013).
Kvalitativne i energetske promjene ploda lješnjaka u procesu konvekcijskog sušenja, Krmiva,
55, 1, 11-19
Internet stranice:
22
http://www.giresuntb.org.tr/EN/hazelnut.php?hazelnut5=export , pristupljeno 20.09.2015.
23
8. PRILOG
Poštovani, ovim putem zamolio bih Vas da odvojite nekoliko minuta i ispunite zadani
intervju za potrebe mog završnog rada.
1. Kupujete li lješnjake?
3. Što bi odabrali kada bi morali birati između visoke kvalitete i niske cijene pri kupnji
lješnjaka?
6. Je li vam svejedno kupujete li domaći lješnjak ili lješnjak iz uvoza? Preferirate li jedno
od to dvoje? Zašto?
8. Kupujete li i konzumirate li proizvode koji sadrže lješnjak ( ili samo jedno od to dvoje)?
10. Mislite li da postoji razlika u kvaliteti lješnjaka iz OPG-a i onih iz velikih trgovačkih
centara?
24
INTERVJU O PROIZVODNJI LJEŠNJAKA
Poštovani, ovim putem zamolio bih Vas da odvojite nekoliko minuta i ispunite zadani
intervju za potrebe mog završnog rada.
7. Ako želite , možete li ukratko opisati trenutni plan za budućnost svog OPG-a?
10. Koje je vaše mišljenje o cijenama lješnjaka na tržištu?(OPG, veliki trgovački centri,
uvoz)
25