Anda di halaman 1dari 29

Sveučilište u Zagrebu

Agronomski fakultet
Agrarna ekonomika

ZAVRŠNI RAD

Analiza hrvatskog tržišta lješnjaka

Autor: Josip Jambrešić

Mentor: Prof. dr. sc. Marija Cerjak


Zagreb , 2015.
Ovaj završni rad je ocijenjen i obranjen dana ____________________ s ocjenom

____________________ pred Stručnim povjerenstvom u sastavu:

1. prof.dr.sc. Marija Cerjak __________________________

2. prof.dr.sc. Boris Duralija __________________________

3. doc.dr.sc Lari Hadelan __________________________.


SAŽETAK
Glavni ciljevi istraživanja su pregled stanja tržišta lješnjaka u svijetu i u Hrvatskoj u
razdoblju od 2008-2012. g., te opis strukture opskrbnog lanca lješnjaka. Za prikaz tržišta
koristiti će se metoda proizvodno - potrošnih bilanci dok će se za opis opskrbnog lanca i
stanja na tržištu provesti dubinski intervjui s proizvođačima i kupcima lješnjaka.

Istraživanja sekundarnih podataka pokazalo je da je Turska najveći svjetski proizvođač i


izvoznik lješnjaka, a Njemačka najveći svjetski uvoznik lješnjaka. Hrvatska u navedenom
razdoblju bilježi porast površina pod lješnjakom, ali i pad proizvodnje. I izvoz i uvoz
lješnjaka u promatranom sedmogodišnjem razdoblju padaju, ali sa stalnom negativnom
vanjskotrgovinskom bilancom.

Intervju s potrošačima je ukazao da je potrošačima bitna kvaliteta lješnjaka, te da vjeruju u


kvalitetu lješnjaka hrvatskih proizvođača. Također su se izjasnili da su im cijene lješnjaka
vrlo visoke i da bi ih kupovali češće kada bi bili jeftiniji. Trenutno ih kupuju nekoliko puta
godišnje i to u malim količinama.

Proizvođačima lješnjaka najveći problem u poslovanju predstavljaju male otkupne cijene


lješnjaka i visoke cijene u regovačkim lancima, te da iz tog razloga dolazi do nesrazmjera u
otkupnim i prodajnim cijenama. Sukladno tome izjasnili su se da im se najviše isplati prodaja
na tržnicama i od „vrata od vrata“, ali po nižoj cijeni od onih u trgovačkim centrima.

Rezultati dobiveni istraživanjem mogu se koristiti kao informacijska podloga prilikom


ocjenjivanja i uređenja tržišta lješnjaka u Hrvatskoj.
SADRŽAJ:
1. UVOD………………………………………………………………………………..1
1.1 METODE I IZVORI PODATAKA……………………………………………..2
2. OPIS PROIZVODA…………………………………………………………………..3
2.1 SORTE LJEŠNJAKA……………………………………………………………4
2.1.1 ISTARSKI DUGI………………………………………………………...4
2.1.2 RIMSKI UKUSNI………………………………………………………...4
2.2.UVIJETI UZGOJA IPROIZVODNJE LJEŠNJAKA…………………………….4
2.2.1. IZBOR ZEMLJIŠTA ZA LJEŠNJAKE.………………………………...4
2.2.2. VRIJEME SADNJE………………………………………………………5
2.2.3. TIP SADNICA……………………………………………………………5
2.2.4. ODRŽAVANJE I NJEGA NASADA…………………………………….5
2.2.5. ZAŠTITA OD BOLESTI ŠTETNIKA……………………………………6
2.2.6. BERBA LJEŠNJAKA…………………………………………………….6
2.2.7. ČUVANJE LJEŠNJAKA ...………………………………………………6
3. ZDRASTVENA SVOJSTVA LJEŠNJAK……………………………………………7
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA………………………………………………………8
4.1.1. PROIZVODNJA LJEŠNJAKA U SVIJETU………………………………...8
4.1.2. UVOZ LJEŠNJAKA U SVIJETU…………………………………………..10
4.1.3. IZVOZ LJEŠNJAKA U SVIJETU………………………………………….11
5. TRŽIŠTE LJEŠNJAKA U HRVATSKOJ…………………………………………13
5.1. 1. PROIZVODNJA U HRVATSKOJ…………………………………………13
5.1.2. UVOZ LJEŠNJAK U HRVATSKU……….………………………………..14
5.1.3. IZVOZ LJEŠNJAKA U HRVATSKU….………………………………….16
5.1.4 .IZVJEŠTAJ INTERVJUA S KUPCIMA…………………………………...19
5.1.5. IZVJEŠTAJ INTERVJUA S PROIZVOĐAČIMA…………………………20
6. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA…………………………………………………21
7. LITERATURA……………………………………………………………………..22
8.PRILOG……………………………………………………………………………23
І. UVODNI DIO

1. UVOD
Lješnjak je orašasto voće sitnog ploda koje je biološki visokovrijedna namirnica. Cijeni se
zbog mnogih djelotvornih supstanci i nutritivnih svojstva koje su vrlo važne za ljudski
organizam. Koriste se za jelo i kao sirovina za razne industrije.

Lješnjak je rasprostranjen gotovo po cijelom svijetu od sjeverne Amerike, cijeloj Europi do


zapadne Azije. Najvećim dijelom je rasprostranjen u umjereno kontinentalnoj i sredozemnoj
klimi. Veliki značaj lješnjaka je u tome što je uzgoj vrlo jednostavan, ima vrlo malo bolesti i
nametnika.

Proizvodnju lješnjaka moguće je maksimalno mehanizirati i to je velika prednost u odnosu na


druge voćne vrste. Ima neznatne gubitke u masi plodova. Kalo mu je gotovo pa neznatan. Što
znači da su prikladni za transport i manipuliranje.

Turska je najveći proizvođač lješnjaka u svijetu te njena proizvodnja čini 73% svjetske
proizvodnje. Kako Turska posjeduje najveće zalihe lješnjaka tako i diktira cijenu lješnjaka na
tržištu.

Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj ne zadovoljava potrebe domaćeg tržišta jer postoji velika
potražnja lješnjaka kako u industriji, tako i za svježu potrošnju. Interes za podizanjem nasada
lješnjaka i povećanje proizvodnje je sve veći. Hrvatski lješnjak svojom kvalitetom
zadovoljava svjetske standarde.

Cilj ovog završnog rada je opisati proizvodnja, uvoz i izvoz lješnjaka, kako na hrvatskoj tako
i na svjetskoj razini. Opisat će se opskrbni lanca lješnjaka u Hrvatskoj te će se prikazati
rezultati intervjua s proizvođačima i kupcima lješnjaka. Rezultati istraživanja će dati uvid u
stanje tržišta lješnjaka u Hrvatskoj te dati smjernice za njegov daljnji razvoj.

1
1.1 METODE I IZVORI PODATAKA

Prilikom izrade ovog rada proučena je dostupna literatura, prikupljeni su sekundarni podaci
već obavljenih istraživanja s internetskih stranica Faostata , Državnog zavoda za statistiku i
Hrvatske gospodarske komore. Primarni podaci prikupljeni su intervjuom s potrošačima i
proizvođačima.

Intervju s potrošačima proveden je s 27 osoba u dobi od 24- 56 godina s područja grada


Zaprešića. Tijekom intervjua potrošačima su bila postavljena pitanja o njihovoj navici
kupovine lješnjaka, stavu o kvaliteti i cijeni, te stavu o domaćim i stranim proizvođačima
lješnjaka.

Intervju kojem je bio cilj istražiti položaj proizvođača lješnjaka na tržištu proveden je s
domaćim uzgajivačem lješnjaka. Tijekom razgovora uzgajivačima su postavljena pitanja o
broju zaposlenih, području na kojem uzgajaju i trguju, sorti koju uzgajaju itd. Također je
ispitan njihov osobni stav o kupcima, te mišljenje o cijenama lješnjaka i stanju na domaćem
tržištu.

2
ІІ. TEORETSKI DIO

2. OPIS PROIZVODA

Lješnjak je orašasto voće sitnog ploda koja je biološki visokovrijedna namirnica. Cijenjena je
zbog mnogih djelotvornih supstanci i nutritivnih svojstva koje su vrlo važne za ljudski
organizam.

Koristi se za jelo i kao sirovina za razne industrije. Vrlo je cijenjen u industriji raznih krema i
industriji čokolade. Još se koristi u farmaceutskoj industriji, parfumeriji, industriji sapuna,
strojnog ulja i specijalnih boja u slikarstvu, navodi Matin (2013). Od samog drveta lješnjaka
proizvode se razne vrste ugljena. Lješnjak je jedna od vrlo starih vrsta voćaka. „Na osnovi
ostataka pelud koji je nađen procjenjuje se od 8000. do 5500. godina nove ere. Prvi pisani
podaci spominju se u radovima grčkih i rimskih prirodnjaka: Teofrasta (370-280.god. pr.n.e.),
Komana (234-159.g pr.n.e) i Plinija (1. st.n.e.). Kasnije su Rimski legionari širili po Europi.
U Sjevernu Ameriku je prenesena u 17. stoljeću. Evolucija roda lješnjaka Corylus L. odvijala
se i na sjevernoj zemljinoj polutci. Najznačajniji utjecaj u stvaranju plemenitih sorti ima
obična europska lijeska (Corylus avellana).U odnosu na pronađene ostatke drugih biljaka
udio peludi lješnjaka je oko 75 %. Vrlo je raširena vrsta gotovo po cijelom svijetu. U Europi,
Sjevernoj Americi i zapadnoj Aziji. Uglavnom je rasprostranjen u umjereno kontinentalnoj i
sredozemnoj klimi.“ (Matin i sur., 2013)

Veliki značaj lješnjaka je u tome što je uzgoj vrlo jednostavan, ima vrlo malo bolesti i
nametnika koji ga napadaju. Nije zahtjevna kultura može se i uzgajati u skromnijim uvjetima
ali tada je manje ekonomski isplativ. Samu proizvodnju lješnjaka moguće je maksimalno
mehanizirati i to jedna velika prednost u odnosu na druge vrste voća. Ima neznatne gubitke u
masi plodova. Kalo mu je gotovo pa neznatan. Što znači da su prikladni za transport i
manipuliranje. Plodovi lješnjaka su dostupni na tržištu tijekom cijele godine i mogu se kupini
u ljusci ili bez nje (Matin i sur., 2013).

Najčešće je grmasta voćka, rijetko stablašica, a lišće dvostruko nazubljeno. Muški cvjetovi
su u obliku resa, ženski cvjetovi u obliku pupoljaka, a doba cvatnje imaju crvene žigove.
Plod se nalazi u zelenom omotaču. Rod Corylus dolazi od grčke riječi kerys, što znači kaciga

3
to jest odnosi se na omotač koji pokriva plod. Pripada familiji Betulacae, potfamiliji
Coryloidees. Rod Corylus obuhvaća 11 vrsta (Šošić , 2007.).

2.1 SORTE LJEŠNJAKA

Postoje brojne sorte, dvije najbitnije u Hrvatskoj su: (www.agroklub.hr)

2.1.1. Istarski dugi


Istarski dugi je sorta porijeklom iz Istre. Uzgaja se u Sloveniji i u Hrvatskoj. Stablo je vrlo
bujno i vrlo rodno. Rađa obilno i redovito. Dobri oprašivači za ovu sortu su daviana i rimski
lješnjak. Plodovi su krupni i duguljasti. Rađa u grozdovima prosječno od tri do pet ploda.
Sazrijeva rano krajem kolovoza. Omotač ploda je veoma razvijen, duži od ploda i plodovi iz
njega teško ispadaju to je ujedno i nedostatak ove sorte pa se berba ne može mehanizirati. I
osjetljiva je na sušu.

2.1.2. Rimski ukusni


Talijanska sorta vrlo bujnog stabla. Formira vrlo malo izdanaka pa se može uzgajati kao
stablašica. Samosterilna je sorta ali je dobar oprašivač za većinu sorti. Pojedinih godina je
vrlo izražena rodnost čak i do 38 kg po stablu. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može
se značajno smanjiti alternativnost rađanja što je i značajniji nedostatak ove sorte.

2.2 UVIJETI UZGOJA I PROIZVODNJE LJEŠNJAKA

2.2.1. IZBOR ZEMLJIŠTA ZA LJEŠNJAK


Nije zahtjevan prema tlu, uspijeva i preko 1500 metara nadmorske visine, te može dobro
uspijevati na plodnom humusnom, ali isto tako na siromašnom skeletnom tlu koji imaju
karbonatna tla. Za obilnije prinose i rentabilnu proizvodnju najpogodnija su laka tla,
pjeskovito-glinasta, srednje plodnosti, humusno-karbonatnim i umjereno vlažna tla. Zahtijeva
vapnenasta tla zbog formiranja plodova. Dok na kamenitim , suhim i siromašnim ne postižu
se dobri rezultati. Lješnjak je tolerantan prema pH vrijednostima i dobro uspijeva na
zemljištima kod vrijednosti pH od 5-8. Lješnjak ne podnosi močvarna zemljišta. Tlo za

4
lješnjak mora omogućavati ravnomjerno razvijanje korijenove mreže u širinu i u dubinu. A to
može omogućiti tip tla sa povoljnom strukturom i dovoljno hranjivih tvari (Šovšić, 2007).

2.2.2. VRIJEME SADNJE


Lješnjak počinje vrlo rano sa vegetacijom , tako da ima vrlo kratak period mirovanja. To
znači da je mnogo pogodnije da se sadi u ranu jesen. Ukoliko se ne može zasaditi na jesen ,
tada to treba učiniti u proljeće ili krajem zime, točnije krajem veljače i početkom ožujka
(Šovšić, 2007).

2.2.3. TIP SADNICA


Tip sadnica je iznimno važan u praksi jer pri pogrešnom izboru mogu dovesti do većih
nepovoljnih posljedica kod lješnjaka u odnosu na druge vrste voćaka. Sadnice je potrebno
nabavljati od provjerenog proizvođača, zbog toga što je proizvodnja pod kontrolom. Tip
sadnica mora bit odabran sa posebnom pažnjom. Potrebno je obratiti pažnju na zdravstveno
stanje, identičnost sorte i razvijenost korijena. Sadnice proizvedene vegetativnim putem vrlo
često imaju nedovoljno razvijen korijen. Za uzgoj preporučuju se sadnice kalemljene na div
lješnjaka - Corylus colurni zbog razvijenog korijena (Šovšić, 2007).

2.2.4. ODRŽAVANJE I NJEGA NASADA


Sadnice ne treba saditi duboko jer preduboko zasađena sadnica ne raste dvije do tri godine, a
to znači da i kasnije pro rodi. Napuštanje grma i prelazak na stablašice kao uzgojni sustav sa
različitim oblicima krune. Najčešći oblik krune je vaza. Stablo u odnosu na grm ima veću
produktivnost rada, manji troškovi proizvodnje, bolje koriste svjetlost i omogućuju
maksimalnu primjenu mehanizacije. Na plantaža lješnjaka obavljaju se radovi koji se izvode i
u drugim voćnim plantažama. Održavanjem zemljišta se postiže uništavanjem korova i
održavanje najboljeg režima za vodu i zrak. Na taj način se i postiže bolja plodnost tla.
Ukoliko je plantaža na siromašnom tlu potrebna je gnojidba. Mineralna ishrana mladih
stabala lješnjaka treba biti u skladu sa njihovom razvijenošću. Rezidba mladih stabala svodi
se na pravilan razvoj osnovnih grana, a time se utječe da su grane pravilno razgranate te
suvišni ljetni izdanci uklone do osnove. U prvim godina rezidba lješnjaka je neznatna , ali sa
starošću stabla njezin intenzitet se povećava (Šovšić, 2007.).

5
2.2.5. ZAŠTITA OD BOLESTI ŠTETNIKA
Zaštita lješnjaka se svodi uglavnom na suzbijanje nekoliko bolesti i nametnika. Izvode se
najčešće po jedno zimsko i dva do tri tretiranja tokom ljeta protiv lisnih uši. Trulež ploda
lješnjaka (Sclerotinia coryle Schell) oboljevaju sasvim mladi plodovi pred berbu, prekinu rast
i osuše se i zatim teško ispadaju iz omotača. Za suzbijanje se koriste fungicidi. Crvljivost je
(Curculio nucum L) čest nametnik , odnosno pipa crne boje. Ženka izlaže jaja u plod iz kojeg
se izlegne gusjenica. Dolazi od otpadanja plodova usred zaraze. Nabrojati će se još neki od
nametnika: grinje (Phytoptus Avellanae) , crveni pauk , pepelnica( Phyllactinia corylea korst)
i lisne uši najviše se pojavljuje Mvzocallis corvli (Šovšić, 2007).

2.2.6. BERBA LJEŠNJAKA


Berba lješnjaka je od sredine srpnja do početka listopada .To zavisi o osobinama sorte i
području na kojem se uzgaja sorta. Berba se obavlja kada plodovi promjene boju i lako
ispadaju iz omotača. Potpuno zreli plodovi lješnjaka imaju žutosmeđu boju. Prerano obrani
plodovi gube na kvaliteti. Berba lješnjak kod nekih sorti može biti otežana jer svi plodovi ne
sazrijevaju istovremeno te berba se mora odvijati postupno. Kod nekih sorti berba je otežana
jer se plodovi teško oslobađaju iz omotača. Berbe se u velikoj mjeri i danas obavljaju ručno.
Na velikim plantaža se koriste dva stroja za berbu. Jedan stroj otrese plodove na zemlju , a
drugi stroj sakuplja plodove lješnjaka sa zemlje (Šovšić, 2007).

2.2.7. ČUVANJE LJEŠNJAKA


Lješnjak se može uspješno čuvati oko 12 mjeseci ako su čuvani u optimalnim uvjetima. Vrlo
je važno da se plodovi berbe dobro osuše i to je jedan od bitnih preduvjeta za normalno
odražavanje. Preko zime lješnjak se čuva u ne hlađenim skladištima jer niske temperature u
to doba godine odgovaraju uvjetima koji su potrebni za čuvanje lješnjak. Početkom ožujka
moraju se staviti u rashladne komore u kojima se lješnjaci održavaju tijekom proljeća i ljeta.
Ukoliko je u komori veća vlažnost postoji mogućnost stvaranja plijesni , a pri nižoj vlažnosti

6
dolazi do isušivanja i gubitka u težini. Njemački autori navode da je čuvanje lješnjaka
dovoljno od 8 C do 10 C. Različiti podaci o čuvanju lješnjaka posljedica je nejednakog
kemijskog sastava, a to se odnosi na masti , bjelančevine i vode. Čuvanje lješnjaka u ljusci je
poboljšano ukoliko se pakira u vreće nepropusne za vlagu. Lješnjaci mogu biti izloženi vrlo
niskim temperaturama, a da ne dođe do oštećenja i smanjenja kvalitete. Potrebno je
napomenuti da se lješnjaci ne čuvaju u prostorijama gdje se nalaze i drugi proizvodi poput
sviježeg voća, luka i ostalo. Lješnjak može apsorbirati miris i tako štetno utjecati na njegovu
kvalitetu (Šovšić, 2007).

3. ZDRASTVENA SVOJSTVA LJEŠNJAKA


Lješnjak sadrži zdrave mononezasićene i polinezasićene masti koje čine najveći udio u
njegovim ukupnim masnoćama. Uz te masti sadrže i omega-3 masne kiseline te poznate
masne kiseline koje imaju brojne dobrobiti za zdravlje, zbog kojih mnogi stručnjaci
preporučuju njihovu redovnu konzumaciju. Vrlo su bogati kalorijama pa tako 100 grama
sadrži 628 kcal. Od 100 grama na masnoće otpada 71 gram. Proteini su sastavni dio lješnjaka,
a nalazimo ih u količini od 15 grama na 100 grama. Jako su dobar izvor minerala, a to su
mangan, bakar, magnezij i fosfor. Lješnjak je specifičan po tome što sadrži znatnu količinu
folne kiseline. Također jedan izvrstan ljekoviti nutrijent koji sadrže lješnjaci je oleinska
kiseline.

Navedene djelotvorne tvari i nutritivna svojstva su i više nego dovoljna preporuka da


konzumiramo lješnjake, iz razloga što oni:

- djeluju na smanjenje krvnog tlaka kao i na prevenciju srčanog i moždanog udara


- smanjuju rizik od nastanka tumora
- ima pozitivno djelovanje na moždanu aktivnost i može znatno poboljšati pamćenje
- pomažu u borbi protiv slobodnih radikala , usporavaju znakove starenja i ojačavaju
imunitet
- koriste zdravom razvoju fetusa
- imaju sposobnosti sprječavanja kardiovaskularnih bolesti i tumora
- smanjuju loš kolesterola1

1
http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/ljesnjak

7
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

4.1.1. PROIZVODNJA LJEŠNJAKA U SVIJETU


Tablica 1 Proizvodnja lješnjaka u svijetu u razdoblju od 2008. do 2012.

Svjetska proizvodnja lješnjaka (t)


ZEMLJA 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
TURSKA 800791 500000 600000 430000 660000
ITALIJA 111841 106600 90270 128940 85232
SAD 29030 42638 25401 34927 30000
AZERBAJDŽAN 27745 30430 29454 32922 29624
GRUZIJA 18700 21800 28800 31100 24700
KINA 16000 18000 19500 22000 23000
IRAN 20000 21000 20284 21440 21440
ŠPANJOLSKA 24330 10290 15086 17590 13900
FRANCUSKA 5155 9764 10073 7337 8358
POLJSKA 3434 3055 2649 3103 4223
OSTALO 3489114 3030949 3442082 2643807
UKUPNO 1057026 763577 841517 729359 900477
Izvor: http://faostat3.fao.org/search/hazelnut/E

Graf 1. Najveći svjetski proizvođači lješnjaka u razdoblju od 2008. do 2012.

Izvor: http://faostat3.fao.org/search/hazelnut/E

8
Na grafikonu je vidljivo prvih deset svjetskih proizvođača lješnjaka.

Najveću proizvodnju lješnjaka bilježi Turska s prosječnih 70% ukupne svjetske proizvodnje
za promatrano razdoblje. Iza nje je značajna Italija s 12% svjetske proizvodnje ali to je tek
17% od Turske proizvodnje. Ostale zemlje svijeta pridonose tek s 18% ukupne svjetske
proizvodnje lješnjaka u promatranom razdoblju, što je tek 43 % turske proizvodnje.

Iz navedenog možemo zaključiti da Turska predstavlja daleko najvažnijeg proizvođača


lješnjaka u svijetu u promatranom razdoblju.

Iz navedenih podataka može se i analizirati proizvodnja lješnjaka po godinama za odabrano


razdoblje.

U 2008. godini proizvodnja lješnjaka bila je najveća u promatranom razdoblju. Dosegla je


broj od 1057026 tona ukupne svjetske proizvodnje. Već sljedeće godine proizvodnja je pala
za 28%. Tu je najveću ulogu imao pad turske proizvodnje koja je pala za 38% ili 300791
tonu naspram proizvodnje iz prethodne godine.

U 2010. godini vidljiv je neznatan rast proizvodnje za 77940 tona ili 9% što nije nadoknadilo
znakovit pad u 2009. godini.

U 2011. godini ponovno je vidljiv pad koji je dosegao najnižu razinu u promatranom
razdoblju, a s obzirom na 2010. godinu to je bio pad od 13%. Ovaj se pad može usporediti i s
najvišom razinom proizvodnje lješnjaka u promatranom razdoblju te tada taj pad predstavlja
pad od 31% ili 327667 tona.

2012. godine svjetska proizvodnja lješnjaka se oporavlja, te u odnosu na 2011. godinu raste
za 20%.

9
4.1.2 UVOZ LJEŠNJAKA U SVIJETU
Tablica 2. Svjetski uvoz lješnjaka u razdoblju od 2008. do 20121. godine

Svjetski uvoz lješnjaka (t)


ZEMLJA 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
NJEMAČKA 65021 68953 67728 59878 9710
ITALIJA 25535 30308 31034 32276 25063
FRANCUSKA 16674 18377 21190 19731 1423
BELGIJA 13151 10786 10014 11314 1009
KANADA 7738 6978 8709 10279 1227
RUSIJA 13235 9202 11188 14692 2064
ŠVICARSKA 10308 10102 9460 9512 972
ŠPANJOLSKA 3874 5134 5621 4638 13045
AUSTRIJA 2741 3304 2928 3395 525
NIZOZEMSKA 2559 2700 3344 3566 1877
OSTALO 41572 61588 45881 36591 10452
UKUPNO 160836 165844 171216 169281
Izvor: http://faostat3.fao.org/search/hazelnut/E

Graf 2. Najveći svjetski uvoznici lješnjaka u razdoblju od 2008. do 2011. godine

10
Izvor: http://faostat3.fao.org/search/hazelnut/E

Iz prikazanog grafikona vidljivo je da je Njemačka najveći svjetski uvoznik lješnjaka s 368%


ukupnog svjetskog uvoza. Slijede ju Italija s 158%, Francuska s 101%, Belgija i Rusija sa 7%
i Švicarska sa 6%. Ostale zemlje uvoze 5 % i manje. Dani postoci su prosječni postoci za
promatrano razdoblje.

Uspoređujući 2009. naspram 2008. godine može se vidjeti neznatan porast uvoza za 3% ili
5008 tona. Sljedeće, 2010. godine nastavlja se rast uvoza lješnjaka za daljnjih 3% ili za 5372
tone. 2011. godine pozitivan trend uvoza je zaustavljen, te je pao za neznatnih 1% ili za 1935
tone.

Na kraju, kada se usporedi uvoz po godinsma godine može se zaključiti da se razine uvoza
lješnjaka u promatranom razdoblju nisu znatno mijenjale iz godine u godinu, te su raste ili
padale za nekoliko posto iz godine u godinu.

4.1.3. IZVOZ LJEŠNJAKA U SVIJETU


Tablica 3. Izvoz lješnjaka u svijetu u razdoblju od 2008. do 20121.

11
Svjetski izvoz lješnjaka(t) Formatted Table

ZEMLJA 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.


TURSKA 134663 128702 149605 146322 2647
GRUZIJA 5740 14366 9610 19093 815
ITALIJA 14582 14789 13869 13698 1041
AZERBAJDŽAN 6304 12135 8468 12882 0
NJEMAČKA 3991 3363 3668 4580 691
ŠPANJOLSKA 1941 3248 2109 2694 1159
NIZOZEMSKA 2021 1983 2191 3351 706
SAD 2261 1391 714 1162 815
FRANCUSKA 958 1047 1094 982 29109
SLOVAČKA 178 136 251 557 207
OSTALO 239333 255202 270014 237340 104098
UKUPNO 172639 181160 191579 205321 141288

Izvor: http://www.giresuntb.org.tr/EN/hazelnut.php?hazelnut5=export

Graf 3. Najveći svjetski izvoznici lješnjaka u razdoblju od 2008. do 2011.

Izvor: http://www.giresuntb.org.tr/EN/hazelnut.php?hazelnut5=export

12
Na prikazanom grafikonu prikazane su zemlje izvoznici lješnjaka i količina izvezenih
lješnjaka u tonama u razdoblju od 2008. do 2011. godine.

Iz prikazanog grafikona jasno je vidljivo da je najveći svjetski izvoznik lješnjaka Turska s


prosječno 139823 tone izvezenih lješnjaka, što predstavlja 74% ukupnog svjetskog izvoza
lješnjaka.

Odmah iza Turske je Gruzija koja je postigla veliki napredak s 5740 izvezenih tona 2008.
godine do 19093 izvezenih tona 2011. godine, postavši tako drugi svjetski izvoznik lješnjaka.

Značajni izvoznici su još Italija sa 7% i Azarbajdžan s 5% ukupnog svjetskog izvoza


lješnjaka.

Prikazane podatke za odabrano razdoblje možemo usporediti i po godinama.

2009. godine u odnosu na 2008. godinu vidljiv je blagi rast svjetskog izvoza lješnjaka i to za
5% ili 8521 tone. 2010. godine nastavljen je blagi rast i to u odnosu na 2009. godinu za 6% ili
10419 tona. 2011. godine također možemo uoćiti rast i to za 7% ili za 13742 tone.

Dakle, možemo se zaključiti da je kroz promatrano razdoblje svjetski izvoz lješnjaka rastao iz
godinu u godinu. Ako se usporedi izvoz iz početne godine promatranog razdoblja i onaj u
zadnjoj godini promatranog razdoblja, uočljiv je rast od 16 % ili 32682 tone.

5. TRŽIŠTE LJEŠNJAKA U HRVATSKOJ

5.1.1. PROIZVODNJA LJEŠNJAKA U HRVATSKOJ U RAZDOBLJU


OD 2008. DO 2011
Tablica 4. Proizvodnja lješnjaka u razdoblju od 2008. do 2014. godine

Odnos intenzivne I ekstenzivne proizvodnje lješnjaka u Hrvatskoj


Godina proizvodnje
Stavka proizvodnje 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Površina (ha) 1877 1918 2389 2400 2776 2649 2888
Prinos po ha(t) 0,5 0,5 1,2 0,6 0,1 0,6 0,3
Ukupna proizvodnja(t) 1289 1384 3333 1860 442 1682 990
Intenzivna proizvodnja(t) 911 1016 2964 1548 344 1561 908
Ekstenzivna proizvodnja (t) 378 368 369 312 106 121 82
Izvor: http://www.dzs.hr/

13
Površina uzgajanja u 2011. godini s obzirom na 2010. je neznatno narasla, ali se prinos po
hektaru znatno smanjio.

Od 2008. godine do 2010. ukupna proizvodnja lješnjaka je u porastu. Ukupna proizvodnja


lješnjaka svoj maksimum dosegla je u 2010. godini kada je iznosila 3333 tone. Intenzivna
proizvodnja koja i donosi veće prinose, ovoj brojci je pridonijela sa 2964 tone ili 89% ukupne
proizvodnje te godine, a ekstenzivna tek 369 tona ili 11%. Prinos u istoj godini iznosio 1.2
tone po hektaru. Već 2011. godine ukupna proizvodnja s obzirom na prethodnu godinu pala
je za 45% i to na 1860 tone po hektaru, od čega je intenzivna iznosila 1548 t što je 83%
ukupne proizvodnje , a ekstenzivna 312 t odnosno 17%. Ako se govori o 2012. godini, prinos
iznosi 0,1 tone po hektaru, što je puno manje u odnosu na prošle 4 godine. Ukupna
proizvodnja također pada i sada iznosi 442 tone, od kojih 344 tone otpada na intenzivnu
proizvodnju, a 106 na ekstenzivnu. 2013. godine događa se porast prinosa, pa tako i ukupne
proizvodnje koja iznosi 1682 tone. Intenzivna proizvodnja iznosi 1561 tone, a ekstenzivna
121 tone. Zadnji dostupni podaci, koji se odnose na 2014. godinu, prikazuju ponovni pad
prinosa, pa tako i proizvodnje, koja sada iznosi 990 tona. Od toga 908 tona otpada na
intenzivnu proizvodnju, a 82 na ekstenzivnu.

5.1.3.UVOZ LJEŠNJAKA U HRVATSKU


Tablica5. Uvoz lješnjaka u Hrvatsku u razdoblju od 2008. do 2014.

Uvoz lješnjaka u Hrvatsku u razdoblju od 2008. do 2014. (t)


ZEMLJE 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Turska 544 379 454 477,37 452,56 393,91 418.89
Italija 272 339 262 261,98 186,73 220,17 110,93

14
Gruzija 5 16 5 35,29 20,11 67,7 24,96
Slovačka 5 - - - - 14,75 20,98
Češka 3 - - - - 10,75 7,96
Grčka - - 8 - - - -
SAD - - 4 - - - -
Argentina - - - 5 - - -
Njemačka - - - - 3,18 - 14,63
BiH - - - - - 10,8 -
Ostali 4,5 2,67 3,625 7,673 0,419 26.94 17,55
UKUPNO 833,5 736,67 737 787,31 662,99 744,71 615,56
Izvor: http://www.dzs.hr/

Iz prikazane tablice vidljivo je da se glavnina lješnjaka u Hrvatsku u razdoblje od 2008. do


2014. godine uvozila iz Turske i Italije dok su se iz drugih zemalja uvozile neznatne količine
lješnjaka.

Najviše se lješnjaka uvezlo 2008. godine kada se uvezlo 833 tone u vrijednosti 6.168.062
dolara. U toj brojci najviše je sudjelovao uvoz iz Turske iz koje je uvezeno 544 tone što je
65% ukupnog uvoza lješnjaka u Hrvatsku 2008. godine. Odmah iza nje je Italija iz koje je
uvezeno 272 tone ili 32% ukupnog uvoza lješnjaka te godine. Iz ostalih zemalja uvezeno je
17 tona ili 2%. Od ostalih zemalja najveći udio imaju Gruzija i Slovačka sa po 5 tona Gruzija
odnosno Češka sa 3 tone.

2009. godine uvoz se u odnosu na 2008. godinu smanjio za 11%. Zemlje iz kojih se najviše
uvezlo i dalje su Turska i Italija. Iz Turske je uvezeno 379 tona ili 51%, dok je iz Italije
uvezeno 339 tona ili 46% ukupnog hrvatskog uvoza te godine. Iz ostalih zemalja uvezeno je
18 tona ili 2% ukupnog uvoza lješnjaka. S najvećim udjelom u ostatku je sudjelovala Gruzija
sa s 16 tona ili 88,% odnosno treća zemlja po količini uvoza iza Turske i Italije u 2009.
godini i povećanje od 31,25 % u odnosu na 2008 godinu.

U 2010. godini uvoz je porastao s obzirom na 2009. godinu tek za jednu tonu te je iznosio
737 tona ili 5.092.855 dolara. Najviše je uvezeno iz Turske (454 tone ili 62% )i Italije (262
tone ili 35% ukupnog uvoza lješnjaka u Hrvatsku te godine). Uvoz iz ostalih zemalja iznosio
je 21 tonu ili 3% ukupnog uvoza. Od tog uvoza je Grčka imala najveći udio od 8 tona ili 38
% i to je ujedno jedina godina u kojoj je Hrvatska uvozila iz Grčke.

15
U 2011. godini vidljiv je porast uvoza lješnjaka i to za 16% u odnosu na godinu ranije.
Zemlje iz kojih se najviše uvezlo lješnjaka su Turska i Italija. Iz Turske se uvezlo 477,37 tona
u vrijednosti 3.463.568 $, što čini 57% ukupnog uvoza lješnjaka te godine. Iz Italije se uvezlo
261,98 tona u vrijednosti 2.244.592 dolara što je 37% ukupnog uvoza lješnjaka u Hrvatsku te
godine. Treća zemlja po količini iz koje se uvezlo je Gruzija 35,29 tona odnosno 4% od
ukupnog uvoza i povećanje uvoza za 86% u odnosu na 2010 godinu. U 2011. godini je
Hrvatska imala jedini uvoz iz Argentine od 5 tona ili manje od 1% od ukupnog uvoza. Iz
ostalih zemalja uvezeno je 7,673 tona što je manje od 1% od ukupnog uvoza 2011. godine.

U 2012. godini uvoz lješnjaka u Hrvatsku je pao za 124.323 tone ili 16 % u odnosu na godinu
ranije. Uvozilo se najviše iz Turske i to 68% ukupnog uvoza i iz Italije i to 28 % ukupnog
uvoza lješnjaka te godine. Iz ostalih zemalja uvezeno je tek 23,7 tona ili 3% ukupnog uvoza
lješnjaka u Hrvatsku te godine. Od ostalih zemalja iz uvoza Gruzija ima najveći udio.Prvi
puta u 2012. godini se pojavljuje Njemačka sa uvezenom količinom od 3,18 tona.

2013. godine uvoz lješnjaka je porastao za 11% u odnosu na godinu ranije. I ove godine
najviše se lješnjaka uvezlo iz Turske i Italije. Iz Turske je uvezeno 393,91 tona u vrijednosti
2.495.240 dolara ili 52% ukupnog uvoza. Iz Italije je uvezeno 220,17 tona u vrijednosti
1.635.408 dolara ili 29% ukupnog uvoza lješnjaka te godine. Gruzija slijedi Tursku i Italiju sa
67,7 tona ili 9% u odnosu na ukupni uvoz i povećanjem uvezenih količina u 2013 godini za
70% u odnosu na prethodnu godinu. Iz ostalih zemalja uvezeno je 92,93 tone ili 12%
ukupnog uvoza lješnjaka te godine u Hrvatsku. Najveći udio od ostalih zemalja imaju
Slovačka 14,75 tona ili 16% i BiH 10,8 tona ili 12% iz koje Hrvatska prvi puta uvozi u
promatranom razdoblju.

U 2014. godini uvoz lješnjaka pada i to u odnosu na godinu ranije za 18%, te doseže 615,56
uvezenih tona lješnjaka. Najviše se uvezlo iz Turske i to 418,89 tona lješnjaka što čini 68%
ukupnog uvoza te godine i iz Italije i to 110,93 tone ili 18% ukupnog uvoza lješnjaka u
Hrvatsku te godine. Iz ostalih zemalja uvezle su se neznatne količine lješnjaka, i to 85,74 tona
što čini tek 14% ukupnog uvoza lješnjaka u Hrvatsku te godine, uglavnom iz Gruzije,
Slovačke, Njemačke i Češke.

Može se zaključiti da je u promatranom sedmogodišnjem razdoblju uvoz lješnjaka u laganom


padu.Za usporedbu, najveća uvezena količina je u 2008. godini u iznosu od 833 tone, a u
2014. najmanja uvezena količina od 615,56 te bilježi pad od 22% u odnosu 2008. godinu.

16
5.1.4.IZVOZ LJEŠNJAKA IZ HRVATSKE
Tablica 6. Izvoz lješnjaka iz Hrvatske u razdoblju od 2008. do 2014. godine

Izvoz lješnjaka iz Hrvatske u razdoblju od 2008. do 2014. godine(t)


ZEMLJE 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Italija 382 266 24 102,96 - 10 103,97
Turska 79 8 - 20 20 - -
Slovenija 26 25 - - - - 6,14
BiH 19 21 27 30,6 16,72 23,93 28,39
Srbija - 10 - 25 83,4 - 69,76
Crna Gora - - - - - 0,199 8,63
Ostali 2,05 0,037 - 3,03 0,022 - 0,8685
UKUPNO 508 330 51 181,59 120,142 34,134 217,78
Izvor: http://www.dzs.hr/

U tablici 6 jeprikazan izvoz lješnjaka iz Hrvatske u razdoblju od 2008. do 2014. godine.

2008. godine izvoz lješnjaka iznosio je 508 tona u vrijednosti 498841 dolara. Najviše
lješnjaka izvezeno je u Italiju i to 382 tone što predstavlja 75% ukupnog hrvatskog izvoza
lješnjaka te godine. Druga zemlja u koju je izvezeno najviše lješnjaka je Turska s 79 tona
izvezenih lješnjaka ili 15% ukupnog izvoza te godine. Značajnije količine lješnjaka izvezene
su još i u Sloveniju s 26 izvezenih tona ili 5% izvoza lješnjaka i u BiH s 19 tona izvezenih
lješnjaka ili 3%. U ostale zemlje je izvezeno tek 2 tone lješnjaka što čini manje od 1%
ukupnog izvoza hrvatskih lješnjaka u toj godini.

2009. godine izvoz lješnjaka je u odnosu na 2008. godinu pao za 35%, te je iznosio 330 tona
u vrijednosti 761383 dolara. Najviše lješnjaka i dalje je izvezeno u Italiju i to 266 tona ili
80% izvoza lješnjaka te godine. Iz tablice je vidljivo da je izvoz u Tursku znatno pao i to na 8
tona ili samo 2% ukupnog izvoza što je i uzrok znatnom padu izvoza lješnjak u 2009. godini.
Izvoz u Sloveniju i BiH ostao je na otprilike istoj razine kao i godinu ranije, te je za Sloveniju

17
iznosio 25 tona i za BiH 21 tonu. Pojavljuje se Srbija sa izvezenih 10 tona to jest sa 3% od
ukupnog izvoza. Ostali izvoz sa neznatno količinom od 0,037 tona.

2010. godine izvoz je pao za 84% u odnosu na godine ranije . Izvoz u Italiju iznosio je 24
tona što je u odnosu na godinu ranije manje za 91%. Izvoz u BiH u ovoj godini iznosio je 27
tona što je rast u odnosu na prošlu godinu od 23%.

U 2011. Godini izvoz lješnjaka iz Hrvatske u odnosu na godinu ranije raste, te doseže 181,59
izvezenih tona odnosno bilježi rast od 72%. Najviše se izvozilo u Italiju, BIH, Srbiju i
Tursku. Najviše se izvozilo i Italiju i to 102,96 tona što čini 56% ukupnog izvoza. Zatim BiH
30,6 tona 17 % od ukupnog izvoza. Nakon jedne godine pauziranja pojavljuje se Srbija sa 25
tona to jest 14% od ukupnog uvoza. U Tursku u 2011. godini se izvezlo 20 tona što je
značajno jer u prethodne godine se izvezlo samo 8 tona. U ostale zemlje se izvezlo 3,03 tone.

Izvoz lješnjaka iz Hrvatske u 2012. godini pada i to za 34 % . Najviše se izvozilo u Srbiju i


to 69 % ukupnog izvoza lješnjaka. Slijedi Turska sa 20 tona odnosno sa 17% od ukupnog
izvoza. BiH sa 16,72 tone čini 14 od ukupnog izvoza te bilježi pad od 45% u odnosu na
prethodnu godinu. Dok ostatak je ne zamjetan malih 0,022 tone.

U 2013. godini izvoz lješnjaka značajno pada i to na 34 izvezene tone. Od toga najviše je
izvezeno u BiH od 70% ukupnog izvoza. U Italiju 10 tona odnosno 29%. U Crnu Goru je
izvezena neznatna količina od 0,199 tona. U Srbiju se ponovo ništa nije izvozilo , Turska
također izostaje.

U 2014. Godini izvoz lješnjaka znatno raste i doseže brojku od 218 izvezenih tona, što
predstavlja povećanje od 85% u odnosu na prethodnu godinu. Najviše je izvezeno u Italiju sa
104 izvezene tone što čini 48 % ukupnog izvoza, Srbiju sa 69,76 izvezenih tona što čini 32%
ukupnog izvoza i BiH s 28 izvezenih tona. Nakon četiri godine bez izvoza vraća se Slovenija
sa 6,14 tona izvezenih količina , te Crna Gora sa 8,63 tone koja bilježi rast u odnosu na
prethodnu godinu od velikih 98 %.

Izrazito negativan trend izvoza hrvatskih lješnjaka za razdoblje od 2008. do 2010. Godine.
Nakon drastičnog pada u 2010. godini , zatim bilježi rast u iduće dvije godine. Ponovo
drastičan pad 2013. godini te velik rast u 2014. godini za 85%. Hrvatski izvoz je vrlo je
nestabilan i ima vrlo velike varijacije. Najviše se izvozi u Italiju i susjedne zemlje uz velike
razlike u količinama iz godine u godinu. Kroz cijelo promatrano razdoblje uz od 2008. do

18
2014. godine uz manje varijacije u odnosu na druge zemlje se izvozilo u Bosnu i
Hercegovinu. Hrvatski izvoz ima velik potencijal i prostora za napredak.

VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA
Tablica 7. Vanjskotrgovinska bilanca za lješnjak u razdoblju 2008. – 2014.

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014


UVOZ 833.50 736.67 737.00 787.31 662.99 744.71 615.56
IZVOZ 508.00 330.00 51.00 181.59 120.14 34.13 217.78
-
VANJSKOTRGOVINS - - - 710.57 -
KA BILANCA -325.5 406.67 -686 605.72 542.848 6 397.78

Tablica pokazuje kako izvoz lješnjaka u RH većinom pada, dok uvoz većinom raste.

Prema tablici br. 7 može se zaključiti kako svake godine u razdoblju od 3008-2014. Hrvatska
uvozi više lješnjaka nego što izvozi. O rezultira negativnom vanjskotrgovinskom bilancom.

Vanjskotrgovinska bilanca za lješnjak


1000.00
800.00
600.00
400.00
200.00
0.00
-200.00 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014
-400.00
-600.00
-800.00

uvoz izvoz vanjskotrgovinska bilanca

5.1.5. IZVJEŠTAJ INTERVJUA S KUPCIMA


Rezultati istraživanja pokazuju kako su potrošači su prepoznali povoljan utjecaj lješnjaka na
zdravlje njegovom redovitom konzumacijom.

19
Također su se izjasnili kako su im lješnjaci vrlo ukusni, te kako kupuju i konzumiraju
proizvode koji sadrže lješnjak kao na primjer čokoladu i sladoled.

Prilikom kupnje lješnjaka im je bitnija kvaliteta lješnjaka od same cijene. Ipak, izjasnili su se
da im je cijena lješnjakadosta visoka, te ako nemaju vlastite lješnjake vrlo rijetko ih kupuju i
to u malim količinama, najčešće za kolače. Sukladno tome izjasnili su se da kada bi cijena
lješnjaka bila niža kupovali bi ih češće. Također, istraživanje je pokazalo i da uglavnom
stariji ispitanici kupuju više i češće lješnjake od mlađih ispitanika.

Ono što može biti poticajno za hrvatske proizvođače lješnjaka jest da potrošači vjeruju u
kvalitetu domaćih hrvatskih lješnjaka.

5.1.6.IZVJEŠTAJ INTERVJUA S PROIZVOĐAČIMA


Za potrebe ovog rada proveden je intervju s proizvođačim lješnjaka kako bi se ispitala
perspektiva hrvatskih proizvođača lješnjaka.

PRVI PROIZVOĐAČ

Ispitanik ima 27 godina. Živi u Zaprešiću, gdje i proizvodi lješnjak na vlastitom obiteljskom
poljoprivrednom gospodarstvu. Ovim se poslom bavi već šest godina, a površina na kojoj
uzgaja lješnjake iznosi 13.000m kvadratnih. Ima zasađenih 1000 stabala lješnjaka, uglavnom
sorte istarski dugi lješnjak, kojega uzgaja zbog njegove kvalitete i otpornosti, a rimsku sortu
koristi za razmnožavanje.

Svoju proizvodnju planira kroz 5 godina proširiti za 50%.

Problem koji proizvođač na tržištu vidi su vrlo niske otkupne cijene lješnjaka, a visoke
maloprodajne cijene u trgovinama, zbog čega dolazi do nesrazmjera u cijenama, ali i do
smanjenja potražnje za lješnjacima u trgovinama, što rezultira i manjim otkupnim količinama
trgovačkih lanaca. Zbog toga je proizvođačima isplativije prodavati na tržnici ili prodajom
„od vrata do vrata“.
20
Iskustvo proizvođača o potražnji govori da lješnjake kupuju osobe srednje životne dobi i
starije, a mlađa populacija nije trenutno toliko zainteresirana. Većinom se kupuje pakiranje
od 2 kg neočišćenih ili 1 kg očišćenih lješnjaka.

Prilikom postavljenog pitanja o kvaliteti domaćih i stranih lješnjaka, proizvođač nam nije
mogao ocijeniti kvalitetu inozemnih lješnjaka, ali je potvrdio da je kvaliteta naših, domaćih
lješnjaka na jako visokoj razini i sve više proizvođača dobiva eko certifikate.

OPSKRBNI LANACA ZA LJEŠNJAKE

INDUSTRIJA

PROIZVODNJA KRAJNJI
SUPERMARKETI
POTROSACI

TRZNICE

6. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Rezultati provedenog istraživanja ukazuju da plasman lješnjaka na tržištu nema nikakvih


ograničenja, jer je proizvodnja deficitarna. Hrvatska ima jako malu proizvodnju kako na
svjetskoj razini, ali i obzirom na potrebe domaćeg tržišta. Problem je što su gotovo sve
parcele obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava usitnjene. Obiteljska poljoprivredna
gospodarstva malim proizvedenim količinama nisu u stanju konkurirati u veleprodaji.
Otkupne cijene lješnjaka u veleprodaji su niske u odnosu na maloprodajne cijene i tu dolazi
do velikih nesrazmjera. Upravo to rezultira manjim otkupnim količinama trgovačkih lanaca, a
time i smanjenjem potražnje. S obzirom na provedene intervjue, može se zaključiti kako je u

21
Hrvatskoj je problem u mehanizaciji i skladišnim prostorima. Jedno od rješenja je
okrupnjavanje posjeda, mehanizacija i modernizacija proizvodnje, čime bi proizvođači imali
bolju učinkovitost, a time otkupna cijena ne bi bila preniska. Više nego potrebno je osnivati
udruge proizvođača lješnjaka koje zajednički mogu osigurati plasman na tržište te tako biti
konkurentniji na tržištu količinom, otkupnom cijenom i dostupniji na domaćem tržištu.

Najveće količine Hrvatska uvozi iz Turske i Italije, zatim ih slijedi Gruzija ali sam puno
manjim količinama sa nekoliko desetaka uvezenih tona. Postupno se pojavljuju nove države s
količinama većim od deset tona. Uvoz lješnjaka u Hrvatsku je u laganom padu; za usporedbu
najveća uvezena količina je bila u 2008. godini u iznosu od 833 tone, a u 2014. najmanja
uvezena količina od 615,56 (pad od 22% u odnosu 2008. godinu).

Uočen je izrazito negativan trend izvoza hrvatskih lješnjaka za razdoblje od 2008. do 2010.
godine. Nakon drastičnog pada u 2010. godini, bilježi rast u iduće dvije godine. Ponovo
drastičan pad 2013. godini te velik rast u 2014. godini za 85%. Hrvatski izvoz je vrlo
nestabilan i ima vrlo velike varijacije. Najviše se izvozi u Italiju i susjedne zemlje uz velike
razlike u količinama iz godine u godinu. Kroz cijelo promatrano razdoblje od 2008. do 2014.
godine uz manje varijacije u odnosu na druge zemlje se izvozilo u Bosnu i Hercegovinu.
Hrvatski izvoz lješnjaka ima velik potencijal i prostora za napredak.

Hrvatski lješnjak svojom kvalitetom zadovoljava svjetske standarde. Lješnjak u Hrvatskoj


ima velik potencijal za širenjem i povećanjem proizvodnje .

7. LITERATURA:
Šoškić, M. M. (2007). Orah i lijeska,. 3. izdanje, Partenon, Beograd

Matin, A., Krička, T., Jurišić, V., Bilandžija, N., Kuže, I., Voća, N., Landeka, M. (2013).
Kvalitativne i energetske promjene ploda lješnjaka u procesu konvekcijskog sušenja, Krmiva,
55, 1, 11-19

Internet stranice:

http://www.agroklub.com/ , pristupljeno 20.09 2015.

http://www.dzs.hr/ , pristupljeno 15.09. 2015.

http://faostat3.fao.org/search/hazelnut/E , pristupljeno 20.09. 2015.

http://web.hgk.hr/ , pristupljeno 10. 09. 2015.

22
http://www.giresuntb.org.tr/EN/hazelnut.php?hazelnut5=export , pristupljeno 20.09.2015.

https://en.wikipedia.org/wiki/Main_Page , pristupljeno 05. 09. 2015.

http://komora.hr/ , pristupljeno 08.09. 2015.

http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/ljesnjak, , pristupljeno 08.09. 2015.

23
8. PRILOG

INTERVJU O POTROŠNJI LJEŠNJAKA

Poštovani, ovim putem zamolio bih Vas da odvojite nekoliko minuta i ispunite zadani
intervju za potrebe mog završnog rada.

Vaša dob: ____________

Vaš spol: ____________

1. Kupujete li lješnjake?

2. Koje je vaše mišljenje o lješnjacima ( okus, povoljan utjecaj na zdravlje)?

3. Što bi odabrali kada bi morali birati između visoke kvalitete i niske cijene pri kupnji
lješnjaka?

4. Koliko često i u kojoj količini kupujete lješnjake ? Zašto?

5. Kupujete li češće u OPG-ima ili u velikim trgovačkim centrima?

6. Je li vam svejedno kupujete li domaći lješnjak ili lješnjak iz uvoza? Preferirate li jedno
od to dvoje? Zašto?

7. U kojem bi slučaju više kupovali lješnjake?

8. Kupujete li i konzumirate li proizvode koji sadrže lješnjak ( ili samo jedno od to dvoje)?

9. Mislite li da postoji razlika u cijeni lješnjaka iz OPG-a i onih iz velikih trgovačkih


centara?

10. Mislite li da postoji razlika u kvaliteti lješnjaka iz OPG-a i onih iz velikih trgovačkih
centara?

11. Na koji način koristite lješnjake?

12. Imate li dodatnih komentara ili mišljenja?

Zahvaljujem Vam na utrošenom vremenu!

24
INTERVJU O PROIZVODNJI LJEŠNJAKA

Poštovani, ovim putem zamolio bih Vas da odvojite nekoliko minuta i ispunite zadani
intervju za potrebe mog završnog rada.

Vaša dob: ____________

Vaš spol: ____________

1. Područje s kojeg potječete?

2. Područje na kojem uzgajate lješnjake i veličina uzgoja.

3. Koliko dugo se bavite proizvodnjom?

4. Koliko ljudi zapošljavate?

5. Na kojem području trgujete ( tržnica, izvoz, veliki trgovački centri)?

6. Koju sortu uzgajate i zašto ste se odlučili za tu sortu?

7. Ako želite , možete li ukratko opisati trenutni plan za budućnost svog OPG-a?

8. Koje je vaše mišljenje o tržištu lješnjaka?

9. Kakvo je vaše mišljenje o profilu kupaca ( dob, učestalost ,količina)?

10. Koje je vaše mišljenje o cijenama lješnjaka na tržištu?(OPG, veliki trgovački centri,
uvoz)

11. Mislite li da postoji razlika u kvaliteti domaćih lješnjaka i onih iz uvoza?

12. Koliko osobno trošite lješnjaka?

13. Imate li dodatnih komentara i mišljenja?

Zahvaljujem Vam na utrošenom vremenu!

25

Anda mungkin juga menyukai