Anda di halaman 1dari 36

Anatomija – ispit – skripta

Kalat (2001) - biološka psihologija se bavi proučavanjem fizioloških, evolucijskih i razvojnih


mehanizama ponašanja i iskustva

Biološka psihologija - grana psihologije koja istražuje organske osnove psihičkih procesa i ponašanja -
prvenstveno vezu između funkcioniranja živčanog i endokrinog sustava i ponašanja;
- pojavila se kao posebno područje krajem 19.st. -> ključno za razvoj – Hebbova knjiga The Organization
of Behavior (1949)

Eklektički pristup – kombinacija teorija iz različitih znanosti, koju rabe biopsiholozi da bi mogli opisati,
razumjeti i predvidjeti ponašanje
(anatomija – struktura ŽS i endokrinog s., fiziologija – funkcioniranje tih sustava, biokemija –
neurotransmiteri i hormoni, biologija – genetika i evolucija, farmakologija – utjecaj lijekova i drugih
susptanci na doživljaje i ponašanje)

Biološka psihologija kao disciplina neuroznanosti -> sve znanosti koje se bave proučavanjem ŽS
(neuroanatomija, neurofiziologija, neurokemija, neuroendokrinologija, neurologija, psihofarmakologija)

- biopsiholozi – kako različiti fenomeni, koje proučavaju drugi neuroznanstvenici, proizvode psihološke
fenomene (percepciju, pamćenje, emocije, jezik..)

- raznolikost biopsihološkog pristupa -> ispitanici mogu biti ljudi i životinje, ispitanici mogu biti zdravi
ili u kliničkim skupinama, istraživnja mogu biti eksperimentalna i neeksperimentalna, temeljna i
primjenjena

GRANE BIOLOŠKE PSIHOLOGIJE


1) fiziološka psihologija – proučava mehanizme ponašanja u kontroliranim eks.uvjetima manipulacijom ŽS
2) psihofiziologija – grana bio.psih. koja proučava vezu između fiziološke aktivnosti i psiholoških procesa
3) psihofarmakologija – isto kao fiziološka psih., ali su sredstva manipulacije kemijske tvari
4) neuropsihologija – proučava posljedice moždanih oštećenja
5) kognitivna neuroznanost – grana bio.psih. koja proučava kogniciju (mišljenje, pamćenje..)
6) komparativna psihologija – temelji se na usporedbi ponašanja različitih vrsta i na osnovu toga, donosi
zaključke o genetici, evoluciji i prilagodbi ponašanja

POVIJESNI RAZVOJ
- dva osnovna stajališta:
- Dualizam – tijelo je fizičko, ali um nije -> to su različite vrste tvari koje postoje neovisno, ali mogu
stupati u interakciju
- Monizam – sve pojave se svode na jedno jedinstveno duhovno ili materijalno načelo, pa tako i um tj
psihičke procese; današnji neuroznanstvenici su monisti -> svo ponašanje, emocije itd je rezultat rada
mozga i ŽS

- „središte“ našeg bića


- stoljećima se međusobno nadmeću encefalocentrički i kardiocentrični koncept tumačenja
odnosa tijela i duše -> izvor i sjedište razuma i psihičkoga – u mozgu, ŽS / u srcu

- stari Egipćani, Kinezi i Grci -> monisti -> srce sjedište uma i emocija
- balzamirali srce, mozak bacali
- Aristotel (4.st.pr.Kr.) – srce središte misli, mozak – stroj za hlađenje krvi
- Hipokrat (4.-5.st.pr.Kr.) – psihičke funkcije u mozak (esej o epilepsiji „svetoj bolesti“), no imao
neke zablude – histerija isključivo ženska bolest uzrokovana lutanjem maternice (grč. hystera = maternica)

- Demokrit (4.-5.st.pr.Kr.) – mozak je „čuvar misli ili uma“, a srce igra ulogu u psihičkom
doživljavanju – „kraljica, hraniteljica srdžbe“
- prvi razlikuje intelektualne sposobnosti od emocija i potreba – razmiješta ih u različite dijelove
tijela – um u mozak, emocije u srce, potrebe u jetru
- postavlja temelj encefalocentričkom pristupu i lokalizacionalističkom pristupu

- utjecaj crkve – monizam smatran herezom; zabranjeno seciranje leševa sve do renesanse

- Rene Descartes (17.st.) – dualist -> duh i tijelo imaju različita svojstva i funkcioniraju po
različitim načelima; sastaju se u epifizi jer je jedini neparni dio mozga; preko nje duša tj um kontrolira
tijelo koje je stroj

- 17. i 18.st. napredak u izučavanju uloge SŽS -> ratovi, ozljede glave i kralježnice, proučavanje
posljedica -> razvoj neuropsihologije
-početak razvoja elektrofiziologije – Galvani; pokazao da živci provode električne impulse,
živčana akrivnost je električna

-19. st. Bell i Magendie – istraživanja kralježničke moždine;


- Golgijeva metoda bojanja živčanog tkiva – omogućila identifikaciju pojedinačnih neurona
- Cajal – nacrtao i opisao različite vrste neurona
- razvoj elektrofiziologije – Helmholz pokušao mjeriti brzinu provođenja impulsa; Fritsch i Hitzig
– podraživanjem moždane kore izazvali mišićni refleks na suprotnoj strani tijela psa
- psihofarmakološke spoznaje - komunikacija među živčanim stanicama – kemijske prirode
- pojava frenologije – o ličnosti se može zaključivati na osnovi tjelesnog izgleda, osobito izgleda
lubanje; mapa sposobnosti prema Gallu: 42 područja lubanje koja mogu biti izbočena ili udubljena

OSNOVNI ANATOMSKI TERMINI


- distalni – udaljeniji - ipsilateralno – na istoj strani - superior - gornji
- proksimalni – bliži tijela - inferior – donji
- centralni – u središtu - kontralateralno – na suprotnoj - anterior – prednji
- periferni – izvan središta strani tijela - ventralno – ispred
- aferentni – prema središtu - terminalni – na kraju - posterior – stražnji
- eferenti – od središta - kranijalno – bliže glavi (vrhu - dorsalno – iza
- medijalni – u sredini tijela) - dexter – desno
- lateralni – bočni - rostralno – bliže vrhu - sinister - lijevo
- minor – manji, major – veći - kaudalno – bliže repu (dnu - eksterni – vanjski
- viscelarno – dio unutrašnjosti tijela) - interni – unutarnji

ORIJENTACIJSKE OSI I RAVNINE


1) okomita frontalna ravnina + horizontalna mediolateralna os (lijevi-desni bok, orijentacija naprijed-
nazad)
2) okomita sagitalna ravnina + ventralno-dorzalna sagitalna os (od naprijed do nazad, orijentacija lijevo-
desno)
3) horizontalna ravnina + uzdužna (okomita), rostralno (kranijalno) – kaudalna os (na pola, orijentacija
gore-dolje - > od glave do repa)

PODIJELA ŽIVČANOG SUSTAVA


1) TOPOGRAFSKA – s obzirom na smještaj; dijeli se na SREDIŠNJI ŽS i na PERIFERNI ŽS
2) FUNKCIONALNA – s obzirom na funkciju;
- kod SŽS funkcionalno razlikovanje nije moguće kao kod PŽS, jer je nužno zajedničko djelovanje
za obavljanje složenijih funckija
- kod PŽS, dijeli se na:
1) somatski – koji se sastoji od aferentnih (ulaznih) i eferentnih (izlaznih) živaca
2) autonomni (vegetativni) – koji se sastoji od simpatikusa i parasimpatikusa

FUNKCIJE ŽIVČANOG SUSTAVA


- u suradnji s endokrinim sustavom:
1) koordinacija i integracija djelatnosti različitih organa
2) održavanje homeostaze
3) spoznajno-djelatna aktivnost kod čovjeka
4) registriranje okolnih zbivanja i adekvatna reakcija
5) mijenjanje okoline i samog sebe

STANICE ŽIVČANOG SUSTAVA


- NEURON (neurocit, živčana stanica) – funkcionalna jedinica ŽS, kojoj su građa i funkcija prilagođeni za
prijem, provođenje i intergraciju signala, iz vlastitog tijela i okoline

- dendriti – izdanci neurona za prihvat signala preko sinapse i daljnje upućivanje prema somi
- dendriti piramidnih stanica – vršni dendrit koji se okomito uzdiže prema površini kore i
bazilarni dendriti koji su nalik korijenju
- neurit ili akson – izdanak some (perikariona) koji provodi podražaj od tijela (some) do završnih nožica
neurona (pa dalje do drugih neurona, mišića, žlijezda..)
- građen od neurotubulusa i neurofilamenata („skelet neurona“)
- unutar njih se odvija cirkulacija tvari (aksonski terminal) – najbrža uz stijenke
neurotubulusa (jer je izvor energije za cirkuliranje ATP, koji se nalazi u stijenkama neurotubulusa),
odaljavanjem od njih se brzina smanjuje, pa zato različite tvari cirkuliraju različitom brzinom
- molekule neurotransmitera se sintetiziraju u endoplazmatskom retikulumu some, u
obliku mjehurića se prenose do terminalnih kvržica (pasivni transport)
- završne nožice ili teledendroni – na kraju aksona, prije sinaptičke pukotine; tu se nalaze terminalne
kvržice ispunjene mjehurićima neurotransmitera
- mijelinska ovojnica – membrana oko aksona sastavljena od glija stanica koja ubrzava provođenje impulsa
(djeluje kao izolator)
- brzina širenja impulsa kroz akson ovisi o mijelinskoj ovojnici i koliki je promjer aksona (veći promjer,
veća brzina)

- TIPOVI NEURONA:
1) projekcijski neuroni – imaju duge aksone
2) interneuroni – imaju kratke aksone

-morfološka podjela:
1) apolarni neuroni:
- nemaju izdanke; nalazimo ih u embrionalnom razvoju (neuroblasti)

2) unipolarni neuroni:
- najjednostavniji tip neurona; imaju jedan primarni izdanak koji se grana -> jedan ogranak služi
kao akson, a druge grane kao dendriti (nemaju dendrite iz some)
- kod beskralježnjaka pretežno, kod ljudi su u vertebralnom dijelu ŽS i u nekim ganglijima
autonomnog sustava

3) pseudounipolarni neuroni:
- inicijalno bipolarne živčane stanice (2 izdanka iz some), ali se onda izdanci spajaju u 1 -> akson,
daljnjim grananjem (u oblik slova T) jedan ogranak se usmjerava na periferiju prema senzornim
receptorima, a drugi ogranak prema živčanim centrima
- npr. senzorni neuroni (iz receptora za dodir i bol prenose podražaje u kralježničnu moždinu)

4) bipolarni neuroni:
- ovalna soma iz koje idu 2 izdanka -> dendrit koji prenosi podražaje iz periferije u somu i akson
koji prenosi podražaje iz some u SŽS
- senzorne stanice; npr. retina, slušni živac, olfaktorni receptor

5) multipolarni neuroni:
- imaju 1 akson i jedan ili više dendrita koji izrastaju iz some
- broj i veličina dendrita ovisi o broju sinapsa -> veličina i oblik m.n. jako varira
- kod kralježnjaka; npr. Purkinijeve stanice u malom mozgu

- prema funkciji:
1) senzorni (aferentni) – svi neuroni koji vode impulse iz periferije (iz receptora) prema centrima ŽS;
ubrajaju se i oni koji ne uzrokuju osjete
2) motorni (eferentni) – vode impulse iz centara prema periferiji (u efektore -> mišiće i žlijezde)
3) spojni (interneuroni) – povezuju neurone; najviše ih ima; neki imaju duge aksone (npr. oni koji
provode impulse iz jedne mozgovne hemisfere u drugu), a neki kratke (lokalni)

- GLIJA STANICE (potporne stanice)


- okružuju some i aksone živ.stan. -> funkcija zaštite i okupljanja živ.stan. (i ima ih više nego živčanih
stanica, od 10 do 50 puta više); izmjena hranjivih tvari i kisika
- imaju samo jednu vrstu nastavaka (nemaju aksona)
- imaju naponske kanale za prolaz kalijevih iona (nemaju naponske natrijske kanale)
- ne stvaraju akcijske potencijale
- mogu se dijeliti cijelog života
- glija stanice SŽS dijelimo na:
1) macroglia – obuhvaćaju astrocite (fibrozne i protoplazmatske) i oligodendrocite (interfascikularne i
perineuronske satelite)
2) microglia

- funkcije glija stanica:


1) Schwannove stanice - izgrađuju mijelinske ovojnice aksona PŽS
2) oligodendrociti - izgrađuju mijelinske ovojnice aksona SŠS
3) Stanice mikroglije - makrofagi mozga, aktiviraju se (pretvaraju u fagocite) kad dođe do upalnih ili
degenerativnih bolesti ili ozljede moždanog tkiva
4) Radijalna glija – vrsta astrocita - vodič za migrirajuće neurone
5) Astrociti – nakon ozljede mozga stvaraju glijalni „ožiljak“ (pretvaraju se u „reaktivnu gliju“)
- održavaju homeostazu iona i pH vrijednosti izvanstanične tekućine moždanog tkiva
- sintetiziraju glutamin

-ŽIVČANO VLAKNO (snop aksona)


- somatska vlakna – inerviraju kožu, potkožno tkivo, poprečnoprugaste mišiće, tetive, ligamente, zglobove
- viscelarna vlakna – inerviraju sluznice probavnog, dišnog i mokraćospolnog sustava, glatke mišiće,
stijenke krvnih žila i drugih šupljih organa, srčani mišić, utrobne organe, egzokrine žlijezde, baroreceptore,
kemoreceptore

- aferentna vlakna – vode akcijske potencijale od periferije prema mozgu


- eferentna vlakna – vode akcijske potencijale od mozga prema perifernim organima
- u PŽS aferentno je senzorno, a eferentno je motoričko
- u SŽS aferentno donosi inf, a eferentno odnosi inf

- opća vlakna – u kranijalnim i spinalnim živcima


- posebna vlakna – u kranijalnim živcima

SINAPSA, NEUROTRANSMITERI I PRIJENOS ŽIVČANOG IMPULSA


- veza između pojedinih neurona ili između neurona i tkiva (npr. mišića)
- mjesto kontakta između završne kvržice jednog neurona (presinaptički neuron/element) i some ili
dendrita drugog aksona (postsinaptički neuron/element) u sinaptičkoj pukotini

- sinaptička ili neuronska artikulacija (različiti oblici sinaptičkih veza među neuronima):
1) divergentna veza – niži dijelovi ŽS; 1 presinaptički neron je u vezi s više postsinaptičkih neurona
2) konvergentna veza– niži dijelovi ŽS; više presinaptičkih neurona je u vezi s 1 postsinaptičkim n.
3) otvoreni tip– niži dijelovi ŽS; živ.impuls s 1 presinaptičkog neurona prelazi na više postsinaptičih
preko kolaterala (ogranaka)
4) reverberativni ili rekurentni krugovi – kora velikog mozga; živ. uzbuđenje prelazi sa presinaptičkog na
postsinaptički neuron, ali se preko kolaterala vraća na presinaptički

- vrste sinapsi prema kontaktu presinaptičkih i postsinaptičkih membrana:


1) kemijske – prijenos impulsa preko neurotransmitera
2) električne – prijenos impulsa BEZ neurotransmitera, živčani impuls presinaptičkog neurona izaziva
depolarizaciju membrane postsinaptičkog neurona
3) mješovite
- vrste sinapsi prema funkciji:
1) ekscitatorne – pobuđujuće djelovanje (akso-dendritske)
2) inhibitorne – smirujuće djelovanje (akso-somatske, akso-aksonske)

PRIJENOS ŽIVČANOG IMPULSA


- temeljna funkcija ŽS i živ.stan. -> brz i točan prijenos informacija (od receptora do senzornih centara
ŽS, pa od njih do motornih centara, pa do efektornih organa) zbog uspješne prilagodbe na aktualne situacije

- živčano uzbuđenje – kemijsko-električna promjena koja nastaje u živ.stan. i ako je dovoljno


intenzivna, poprima svojstva živčanog impulsa

- živčani impuls
- val promjene električnog potencijala na površini neurona; konstantna brzina i amplituda
- prelazak iz potencijala mirovanja u akcijski potencijal, koji se kreće duž neurona
- uvijek istim smjerom: dendriti-soma-askon-terminalni završetci

- potencijal mirovanja
- napon od -70mV; zbog razlike u naboju unutrašnjosti (lagano negativan) i vanjske površine
neurona (lagano pozitivan) – membrana je polarizirana
- koncentracijski gradijent (nastojanje da se koncentracija uravnoteži, koncentracija K+ iona unutar
stanice je veća nego izvan stanice) i električki gradijent (gura K+ ione natrag u stanicu) su u
ravnoteži + natrij-kalij pumpa (koja konstantno nosi Na+ van, a K+ unutra)

- akcijski potencijal (ekscitacija)


- napon od 30mV; zbog izmjene naboja (unutrašnjost postane pozitivno nabijena, a vanjska
površina negativno) – depolarizacija – otvaraju se kanali za Na+ i on naglo ulazi u stanicu, a K+ izlazi
- kod neurona s mijelinskom ovojnicom brži nego kod neurona bez mijelinske ovojnice (kod
neurona s m.o. se depolarizira svaki dio vlakna, kod neourna BEZ m.o. se potencijal prenosi skokovito
(saltatorno)

- inhibicijski signal – kad se potencijal smanji do -80mV

- ionski kanali
- proteinske molekule u lipidnom dvosloju stanične membrane
- stvaraju put kroz membranu, omogućavaju cirkulaciju iona kroz membranu
- selektivno osjetljivi i propusni na određenu vrstu molekula
- natrij-kalijska pumpa – izbacuje Na+, vraća K+ (repolarizacija)

- model biološke baterije


- na membrani neurona se stvara električna baterija
- unutarnji naboj (oko -70mV) – s unutarnje strane membrane se nalaze kationi kalija (K+) i anioni
ostataka aminokiselina i drugih organskih molekula (A-)
- vanjski naboj (oko +20mV) – s vanjske strane membrane se nalaze kationi natrija (Na+) i anioni
klora (Cl-)
- vanjski podražaj (fizička deformacija/kemijski agens) djeluje na membranu neurona -> ruši se
membranska brana -> otvaraju se natrijevi kanali -> Na+ ulazi u unutrašnjost i na kratko mijenja unutarnji
naboj (povećava ga) -> depolarizacija -> nastaje akcijski potencijal
- odmah nakon -> repolarizacija -> vraćanje naboja membrane u početno stanje -> zatvaraju se
natrijevi kanali, a kalijevi kanali ostaju otvoreni -> K+ izlazi (ali previše, pa nastupa trenutna
hiperpolarizacija) -> natrij kalijeva pumpa -> prelazak u potencijal mirovanja

- faza apsolutne refrakternosti – vrijeme nakon generiranja akcijskog potencijala, u kojem je membrana
upotpunosti neosjetljiva

- faza relativne refrakternosti – vrijeme nakon faze apsolutne refrakternosti u kojem je moguće izazvati
novi živčani impuls ali samo intenzivnjim podražajem

- neki anestetici blokiraju nastanak živčanog uzbuđenja:


- lokalni - vežu se za natrijeve kanale u membrani i onemogućavaju ulazak Na+ , tako blokiraju
nastanak akcijskog potencijala
- opći – otvaraju kalijeve kanale, K+ povećano ulazi – nastupa hiperpolarizacija

RECEPTORI
- protein koji sadrži vezna mjesta samo za određene neurotransmitere
- njihova količina ovisi o količini neurotransmitera
- postoje:
1) ionotropni – izravno povezani s ionskim kanalima;
- neurotransmiteri se vežu za ovu vrstu receptora - otvara se kanal povezan s tim receptorom -> ioni ulaze
u stanicu -> nastaje trenutni postsinaptički potencijal (PSP)
- ulaskom Na+ nastaje EPSP, ulaskom K+/Cl- nastaje IPSP (ekscitacijski/inhibicijski)

(2) metabotropni – povezani sa signalnim proteinima i G-proteinima (osjetljivi na gvanozin)


- neurotransmiteri se vežu za ovu vrstu receptora -> aktivira se G-protein i on stupa u interakciju s
drugim proteinom – ionskim kanalom ili enzimom
- interakcija s kanalom -> EPSP/IPSP
- interakcija s enzimom -> sinteza drugog glasnika (tvar koja prenosi inf dalje na neka mjesta u
postsinaptičkom neuronu)

NEUROTRANSMITERI (medijatori)
- kemijske tvari koje prenose impulse između neurona
- sintetiziraju se u endoplazmatskom retikulumu some
- transportiraju se mjehurićima od some kroz akson do terminalnih završetaka
- izazivaju ekscitaciju ili inhibiciju

- postoje klasični neurotransmiteri i neuropeptidi (razlikuju se po mjestu sinteze, potencijalu za ponovno


otpuštanje, lokaciji, početku, vrsti i trajanju efekata)
- neuropeptidi/neuromodulatori – kemijski prijenosnici koji sami po sebi ne izazivaju impuls u drugoj
stan. nego mijenjaju njenu osjetljivost za ekscitacijske ili inhibicijske signale

- egzocitoza – proces otpuštanja neurotransmitera:


1) membrana je u stanju mirovanja – ionski kanali za kalcij (Ca+) na krajevima aksona su zatvoreni – kalij
se nalazi u izvanstaničnoj tekućini
2) sinaptički mjehurići s neurotransmiterima se okupljaju na presinaptičkoj membrani kod kanala za kalcij
3) akcijski potencijal živčanog impulsa se širi aksonom (depolarizacija aksona) – stiže na kraj aksona –
depolarizacija presinaptičke membrane – otvaraju se kanali za kalcij – kalcij ulazi, neurotransmiteri izlaze
- akcijski potencijal -> otvaraju se ionski kanali na presinaptičkom neuronu -> Ca2+ ulazi
neurotransmiteri se izlučuju u sinaptičku pukotinu -> dolaze na receptore postsinaptičkom neurona ->
receptori se aktiviraju (jedan od dva načina) -> otvaraju se ionski kanali na postsinaptičkom neuronu ->
nastaje akcijski potencijal -> IMPLUS JE PRENEŠEN S JEDNOG NEURONA NA DRUGI

- mehanizmi inaktivacije – proces vraćanja neurotransmitera iz sinaptičke pukotine


1) ponovni unos - vraćaju se u presinaptički neuron, Golgijev kompleks ih pakira u mjehuriće ponovno
2) razgradnja enzimima

- sumiranje sinaptičkih potencijala – vrši se na somi, jer je najekscitabilniji dio neurona


- prostorna sumacija – istovremena aktivacija više presinaptičkih neurona, koji konvergiraju
na 1 postsinaptički neuron -> dovodi do istovremenog postizanja impulsa na prostorno bliska mjesta ->
lokalni EPSP se mogu sumirati i doseći granicu depolarizacije
- vremenska – presinaptički neuron generira više impulsa u kratkom vremenu -> ako slijedeći
impuls dođe dok se nisu izgubili efekti prethodnog -> lokalni EPSP se mogu sumirati i doseći granicu
depolarizacije

- koegzistencija – pojava da pojedini neuron sadrži i luči 2 ili više neurotransmitera


- Daleov zakon – pojedini neuron sadrži i luči samo 1 vrsta neurotransmitera
- monoamini – serotonin, dopamin, adrenalin i noradrenalin

ACETILKOLIN - ACh
- klasični neurotransmiter; prvi otkriveni neurotransmiter
- nalazi se na: 1) neuromuskularnim vezama
2) sinapsama autnomnog ŽS
3) sinapsama u nekim dijelovima SŽS
- lučenje: nakon živčanog impulsa kolinergičke stanice (živ.stan. koje luče Ach, djeluju preko ionotropnih
nikotinskih receptora i metabotropnih receptora -> nikotin može djelovati na te receptore)
- djelovanje u PŽS:
1) kontrakcija mišića
2) suženje zjenica
3) pojačavanje peristaltike crijeva (gibanje crijeva)
4) usporavanje rada srca
5) pojačano lučenje žlijezda slinovnica i znojnica
- djelovanje u SŽS:
1) održavanje stanja svijesti
2) procesi učenja i pamćenja
- psihička stanja i bolesti:
1) prevelika količina – grčenje poprečno-prugastih mišića
2) premala količina – smanjuje mogućnost pamćenja novih sadržaja
3) miastenija gravis – bolest koja se očituje zamaranjem i slabošću skeletnih mišića
- uzrok: poremećaj prijenosa impulsa sa živca na mišić -> zbog inaktivacije Ach
receptora i histokemijskih promjena na sinapsi (posljedica autoimunog procesa)
- simptomi: spuštanje kapka, povremene dvoslike, smetnje govora ili žvakanja
4) Alzheimerova bolest – smanjena količina Ach i poremećaj acetilkolinskog metabolizma
- gubitak neurona u limbičkom sustavu i asocijativnom području moždane kore
- degenerativna i progresivna bolest; depresija, opće opadanje kognitivnih
sposobnosti, razdražljivost, anksioznost, poteškoće u kontroli gutanja i mokrenja, smrt
-
GAMA-AMINOMASLAČNA KISELINA – GABA
- sintetizira se iz aminokiseline glutamat (koja je najučestaliji ekscitscijski neurotrasnmiter)
- glavni inhibitor u mozgu – smanjuje ili blokira živčane impulse (ometa prijenos impulsa)
- GABA receptori – glavno ciljano mjesto za lijekove (benzodijazepini, antikonvulzivi, barbiturati,
anestetici (protiv bolova)) i za postizanje opće anestezije
- smanjena GABA aktivnost – anksioznost, ovisnosti, glavobolje, Parkinsonova bolest, epilepsija, nasljedne
neurološe bolesti

SEROTONIN
- nalazi se u:
1) stanicama gastro-intestinalnog trakta (90%) (regulira pokrete crijeva)
2) trombocitima
3) SŽS
- utječe na gotov sve, direktno ili indirektno:
1) raspoloženje, termoregulacija, apetit, san, seksualnost, pamćenje i učenje, socijalno ponašanje
2) funkcioniranje kardiovaskularnog sustava, endokrinog sustava i mišića
- smanjeno lučenje – onemogućuje prepoznavanje sitosti (seratonin kad smo siti, dopamin kad smo gladni)
- povećava se razina agresije, suicidalnosti, depresija
- povećano lučenje - anksioznost

NORADRENALIN (norepinefrin)
- katekolamin (biogeni amin)
- prethodnik adrenalina (hormon srži nadbubrežne žlijezde)
- lučenje: stresna reakcija -> aktivacija simpatičkog sustava
- djelovanje:
1) aktivacija moždanih struktura i usmjeravanje pažnje
2) midrijaza (proširenje zjenica)
3) ubrzavanje rada srca, povećanje snage srca, suženje krvnih žila
4) pojačavanje tonusa mišića sfinktera
5) inhibicija rada crijeva i mjehura
6) sudjeluje u regulaciji sna i raspoloženja (osjećaj umora i stres ako su prevelike količine ili ako je manjak)
7) sudeluje u utvrđivanju i sažimanju sjećanja
8) sudjeluje u pojačanom radu autonomnog živčanog sutava

ADRENALIN (epinefrin)
- fight or flight učinak - simpatikus
- važan za doživljavanje strah i tjeskobe
- djelovanje:
1) širenje zjenica, napetost mišića
2) ubrzano disanje i rad srca, visok tlak
3) sužavanje žila, ali proširivanje žila u mišićima ekstremiteta
4) inhibicija probave
5) smanjuje se osjećaj boli (otpuštaju se endorfini)
- psihička stanja i bolesti:
1) previše adrenalina (npr. tumor nadbubrežne žlijezde) – tjeskoba, gubitak težine, lupanje srca, visok tlak
2) premalo adrenalina – smanjena sposobnost tijela da pravilno odgovori u stresnim situacijama

DOPAMIN
- kemijska supstanca važna za mentalno zdravlje
- odgovoran za: voljno ponašanje, voljne pokrete, motivaciju, prepoznavanje stvari i lica, pamćenje
raspoloženje i energiju
- bez njega nemoguće kontrolirati: spavanje, sanjanje, pažnju, radnu memoriju
- niska razina – depresija,anksioznost, tuga, lijenost, nedostatak interesa..
- Parkinsonova bolest – nekoorinirani pokreti, tremori, demencija, pad kognitivnih funkcija
- normalna razina – dobro raspoloženje, zadovoljstvo, dobar apetit..
- visoka razina – kod shizofrenije i psihoze

SREDIŠNJI ŽIVČANI SUSTAV (CNS)


- građen od kompaktne mase živčanih stanica, smještenih unutar šupljina lubanje i kralježnice
- dva temeljna dijela: kralježnička moždina (medulla spinalis) i mozak (encephalon)
- mozak se dijeli na: veliki mozak (cerebrum), mali mozak (cerebellum) i moždano deblo (truncus cerebri)
- mozak se dijeli na 3 područja: prosencephalon, mesencephalon i rhombencephalon

- prosencephalon (područje velikog mozga) se dijeli na:


1) prednji ili krajnji mozak (telensephalon) – u kojem se nalaze moždana kora (cortex cerebri), režnjevi
(lobi), bazalni gangliji, limbički sustav i gyrus cinguli
----------------------na granici je žuljevito tijelo (corpus callosum) – koje spaja 2 hemisfere---------------------
2) međumozak (diencephalon) – u kojem se nalaze talamus (thalamus), hipotalamus (hypothalamus),
epitalamus (epithalamus), subtalamus (subthalamus), hipofiza (glandula pituitaris), epifiza (glandula
pinealis), optička hijazma (chiasma opticum)

- rhombencephalon se dijeli na metencephalon i myelencephalon, koji su u moždanom deblu


- moždano deblo se dijeli na:
1) srednji mozak (mesencephalon) – u kojem se nalaze tectum, tegmentum, moždani krakovi
2) stražnji mozak (metencephalon) – u kojem se nalazi most (pons)
3) myelencephalon – u kojem je produljena moždina (medulla oblongata)
4) retikularna formacija (formatio reticularis) – proteže se kroz čitavo moždano deblo

- veliki mozak se dijeli na 5 režnjeva (lubusa):


1) čeoni, frontalni (lobus frontalis)
2) tjemeni, parijetalni (lobus parietalis)
– dijeli se na dva režnjića: gornji i donji (lobulus parietalis superior i lobulus parietalis inferior)
3) zatiljni, okcipitalni (lobus occipitalis)
4) sljepoočni, temporalni (lobus temporalis)
5) insula

- najvažnije pukotine (fissurae), brazde (sulci) i vijuge (gyri) velikog mozga:


1) uzdužna pukotina (fissura longitudinalis cerebri) – odvaja 2 mozgovne hemisfere
2) transverzalna pukotina (fissura transversa cerebri) – odvaja veliki i mali mozak
3) mamuzasta pukotina (fissura calcarina) – dijeli okcipitalni režanj
4) lateralna brazda / Sylvijusova brazda (sulcus lateralis / sulcus Sylvii) – odvaja frontalni režanj od
temporalnog režnja; negdje se navodi i lateralna pukotina (fissura lateralis cerebri)
5) centralna brazda / Rolandijeva brazda (sulcus centralis / sulcus Rolandi) – odvaja frontalni režanj od
parijetalnog
6) parijetalnookcipitalna brazda (sulcus parietooccipitalis) – odvaja parijetalni režanj od okcipitalnog
7) intraparijetalna brazda (sulcus intraparietalis) – odvaja parijetalni režanj na 2 režnjića)

- frontalni režanj, od fissure prema dolje: 1) gyrus frontalis superior


2) sulcus frontalis superior
3) gyrus frontalis medius
4) sulcus frontalis medius
5) gyrus frontalis inferior
6) sulcus lateralis (Sylvii)
okomito na fissuru, prema centralnoj brazdi: 1) sulcus precentralis
2) gyrus precentralis
3) sulcus centralis (Rolandi)
- parietalni režanj, od centralne brazde: 1) gyrus postcentralis
2) sulcus postcentralis
od fissure prema dolje: 1) lobulus parietalis superior
2) sulcus intraparietalis
3) lobulus parietalis inferior
4) gyrus supramarginalis i gyrus angularis
okomito na fissuru: 1) sulcus parietooccipitalis
- okcipitalni režanj, na pola: 1) fissura calcarina; ostalo gyri occipitales i sulci occipitales
- temporalni režanj, od lateralne brazde: 1) gyrus temporalis superior
2) sulcus temporalis superior
3) gyrus temporalis medius
4) sulcus temporalis medius
5) gyrus temporalis inferior
6) sulcus temporalis inferior ( dio transverzalne pukotine)

- postoje 4 MOŽDANE KOMORE:


1) prva i druga lateralna m.k. (ventriculus lateralis cerebri) – između talamusa i corpusa callosuma
----------------povezane (1. + 2. + 3.) interventrikularnim kanalima (foramen interventriculare)--------------
3) treća m.k. (ventriculus tertius) – između talamusa
------------------povezane (3. i 4.) Sylvijevim kanalom (aqueductus mesencephali cerebri) ----------------------
4) četvrta m.k. (ventriculus quartus) – između malog mozga i moždanog debla

- postoje 3 MOŽDANE OVOJNICE (meninges):


1) vanjska, tvrda (dura mater) (uz lubanju, između kosti i nje: epiduralni prostor (cavitas epiduralis))
--------------------između je subduralni prostor (spatium subdural)-------------------------------------------------
2) srednja, paučinasta (arachnoidea)
--------------------između: subarachnoidalni prostor (spatium subarachnoidal) -> u njemu likvor------------
3) unutarnja, mekana (pia mater) (ulazi u sve brazde i nadkriva sve vijuge)
- uslijed ozljede:
- između kosti i dura mater – epiduralni prostor (epiduralni hematom)
- između dura mater i arachnoideae – subduralni prostor (subduralni hematom)

- LIKVOR (cerebrospinalna tekućina)


- bezbojna tekućina
- protječe kroz subarachnoidalni prostor, mozgovne komore i oko kralježničke moždine
- uloga: zaštita mozga i kralježničke moždine (uz lubanju i kralježnicu) – amortizacija
kontrola tlaka u mozgu i kr.možd.
prijenos tvari iz mozga u krv i obratno
- hydrocephalus – stanje u kojem se likvor akumulira u mozgu (u komorama)
- povećanje tlaka u lubanji, glavobolje, povraćanje, dvostruki vid, napadaji,
kognitivni deficiti, kod beba „naraste“ glava (jer im tri kosti lubanje još nisu srasle)

- KRVNO-MOŽDANA BARIJERA/BLOOD-BRAIN BARRIER (KMB/BBB)


- barijera koja se nalazi u kapilarama SŽS
- građena od čvrstih, međustaničnih spojeva endotelnih stanica
- polupropusna i nije jednako propusna na svim mjestima
(area postrema – dio mozga koji kontrolira povraćanje; slabija barijera tu omogućuje živ.stan. da otkriju
prisutnost toksičnih tvari u krvi – inicira se povraćanje – štetne tvari se izbacuju iz organizma)

- funkcije:
1) odvaja tekućine mozga od krvi
2) kontrolira prolazak tvari iz krvi u SŽS
(sprječava prolazak velikih molekula (bjelančevina), dopušta prolazak glukoze (bitna za normalno
funkcioniranje mozga, energija) i spolnih hormona)
3) štiti od stranih molekula koje bi mogle uzrokovati mozgovna oštećenja
4) održava biokemijski sastav mozga stabilnim
5) održava homeostazu mozga

- meningitis – upala moždanih ovojnica; bakterija uđe u krv, ulaze u subarachnoidalni prostor gdje je KMB
slabija tj propusnija
- multipla skleroza – propadanje bijele tvari; uzrokuje da KMB postane propusna za leukocite koji onda
dodatno napadaju mijelinske ovojnice neurona u mozgu
- bjesnoća – infekcija onemogućuje antivirusnim stanicama da prođu KMB i dođu do mozga

- KMB drži većinu lijekova podalje od mozga

- moždana kora /cerebralni korteks (cortex cerebri)


- nejednake debljine
- šestoslojna struktura neocorteksa:
1) molekularni sloj
2) vanjski zrnati sloj
3) sloj malih i srednjih piramidnih neurona
4) unutarnji zrnati sloj
5) sloj velikih piramidnih neurona
6) multiformni sloj

- VELIKI MOZAK (cerebrum)


- težina: 1300/1400g
- građa: vanjski dio – some neurona – SIVA TVAR (+jezgre +subkortikalni gangliji) (substantia grisea)
unutarnji dio – aksoni neurona – BIJELA TVAR (substantia alba (cerebri))
- corpus callosum – spaja 2 hemisfere; omogućuje složeno, kooperativno funkcioniranje
- talamus – lijevi i desni ispod 1. i 2. moždane komore; povezani sivom tvari (massa intermedia)
- tu se skupljaju svi aferentni impulsi koji idu iz osjetnih organa prema korteksu
- građen od funkcionalno različtih jezgara:
1) specifične projekcijske jezgre
- posteromedijalna i ventroposterlolateralna jezgra – impuls kožnih r. i proprioceptora
- corpus geniculatum mediale – jezgra slušnog puta
- corpus geniculatum laterale – jezrga vidnog puta
- ventrolateralna jezgra – impuls iz malog mozga u motorički korteks
2) nespecifične projekcijske jezgre
- primaju impulse iz drugih talamičkih jezgara – šalju ga u korteks preko
talamokortikalnog projekcijskog sustava
3) asocijativne jezgre
- povezane s drugim talamičkim jezgrama i asocijatvnim područjima kore

- hipotalamus – ispod talamusa; obuhvaća skupine jezgara; 3 glavne strukture


1) optička hijazma(hijazma vidnog živca)
2) držak hipofize (infundibulum)
3) mamilarna tijela (corpora mamillaria)
- glavno središte autonomnih funkcija
- zajedno s hipofizom utječe na rad endokrinog sustava

- bazalni gangliji (nuclei basales) – nakupine sive tvari unutar bijele tvari
- čini strijarni sustav (corpus striatum) kojji obuhvaća 3 jezgre:
1) nucleus caudatus
2) putamen
3) globus pallidus
- važni za motoriku
- Sydenhamova koreja – nevoljni, brzi, besmisleni pokreti mišića
- Huntingtonova koreja/bolest – nasljedna, neurodegenerativna bolest koja se očituje
grčenjem lica, tremorom, usporenim govorom i pokretima,
nevoljnim pokretima, poremećajima u pamćenju, halucinacijama..
- Parkinsonova bolest – tremor, nekoordniranost pokreta, rigidnost mišića, gubitak
sposobnosti govora i kretanja, nema intelektualnih deficita

- limbički sustav
- sastoji se od:
1) mamilarnog tijela (corpus mamillare)
2) fornixa (fornix)
3) hipokampusa (hippocampus)
4) amigdale (corpus amygdaloideum)
5) cingularne vijuge / limbička kora (gyrus cinguli)
- uloga: regulacija autonomnih i endokrinih funkcija, emocionalnih i motivacijskih stanja
sudjeluje u procesima pamćenja i učenja

- MALI MOZAK (cerebellum)


- dorzalno (iza, sa stražnje strane) mosta i produljene moždine
- 10% volumena mozga
- podijeljen je na središnji vermis i 2 bočne hemisfere (gledaš okomito)
- sastoji se od:
1) kore (cortex cerebelli) (siva tvar) (substantia grisea cerebelli)
2) bijele tvari (substantia alba cerebelli)
3) 4 parne duboke jezgre (nuclei cerebellares)

- sastoji se od 3 režnja (gledaš vodoravno):


1) prednji režanj (lobus anterior)
---------------------------primarna pukotina (fissura prima)------------------------------------------------------------
2) stražnji režanj (lobus posterior) – podijeljen na 2 režnjića horizontalnom pukotinom (fissura
horizontalis)
------------------------------(fissura posterolateralis)--------------------------------------------------------------
3) flokulonodularni režanj (lobus flocculonodularis)

- prima somatske osjetne inf izravno iz kralježničke moždine preko moždanog debla ->
spinocerebelarni putovi (iz dorzalnog roga kralježničke moždine) -> tako i iz produljene moždine

- somatske osjetne inf koje putovi prenose:


- dolaze iz mišićnih i tetivnih vretena, drugih proprioceptora -> kontrola tekućih pokreta
- dolaze iz receptora svih struktura koje su uključene u mehanizme pokreta -> mišići, zglobovi,
koža, vestibularni aparat (ravnoteža), vidni i slušni organi
- dolaze izravno u mali mozak -> ne dopiru do razine svijesti

- povezan je s moždanim deblom s 3 para nožica/krakova (pedunculi cerebelli)


- putovi kroz:
1) donje nožice (pedunculi medullocerebelaria)
- aferentni i eferentni; povezuju ga s kralježničkom moždinom
- sadrže različita motorna i senzorna vlakna
- povezuju proprioceptivne senzorne inpute s motornim vestibularnim funkcijama
(uspostavljanje i održavanje ravnoteže, položaja tijela, posture..)
2) najdeblje srednje nožice (pedunculi cerebellocerebralia)
- povezuju ga s korom frontalnog, temporalnog i okcipitalnog režnja
- sastavljene od senzornih centripetalnih vlakana (izviru iz stanica u jezgrama ponsa, a završavaju
u cerebralnom korteksu)
- vlakna oblikuju 3 fascikulusa: 1) superior fasciculus
2) inferior fasciculus
3) deep fasciculus
- vlakna čine dio masivnog corticopontospinalnog trakta (cortex cerebri -> pons -> cerebellum)
3) gornje nožice – najvažniji izlazni put malog mozga (pedunculi pontocerebralia)
- pretežno eferentna živ.vlakna
- prednji spino-cerebelarni aferentni put i cerebelo-rubro-spinalni eferentni put
- za ostvarivanje motornog planiranja najvažniji su: dentatorubrotalamokortikalni i
cerebellotalamokortikalni putevi

- mali mozak i bazalni gangliji su 2 motorička sustava koja moduliraju aktivnost moždanog debla i
moždane kore

- funkcionalna podjela i glavne funkcije:


1) vestibulocerebellum (područje flokulonodularnog režnja)
- najstariji dio; aferentne i eferentne veze s vestibularnim jezgrama u meduli
- upravlja pokretima oka i uspostavljanem ravnoteže
2) cerebrocerebellum (područje stražnjeg režnja)
- veze s kortikalnim regijama velikog mozga
- planiranje i inicijacija pokreta
3) spinocerebellum (područje prednjeg režnja)
- preko njegove duboke jezgre: kontrolira medijalne i lateralne komponente silaznih motornih
sustava i aktivnost motornih sustava
- koordinacija pokreta udova, korigira greške koje se mogu dogoditi i kompenzira greške koje
su se dogodile (tad su uključeni i viši centri za izvođenje pokreta), regulacija mišićnog tonusa

1) uspoređuje motoričke zapovijedi iz moždane kore i stvarno stanje tijekom izvođenja pokreta – zatim
javlja mozgu kako da promijeni motoričke zapovijedi da pokret bude točniji i učinkovitiji
2) regulira kretanje i posturu tijela
3) koordinira pokrete -> komunikacija s višim razinama SŽS preko nucleus rubera i retikularne form.
-> neoroni ostvaruju funkciju kratkoročnog pamćenja
4) komunicira s vegetativnim centrima na svim razinama
5) sudjeluje u regulaciji sekrecije endokrinih žlijezda (ekscitacijskim ili inhibitornim djelovanjem)
6) utječe na rad kardiovaskularnog, respiratornog i probavnog sustava, te na termoregulaciju

- disfunkcije, patologija i bolesti


- manifestacije disfunkcija: problemi s ravnotežom i posturom, krvarenja, infarkt, tumori, degeneracije..
- bolesti malog mozga i bazalnih ganglija dovode do pojave nevoljnih i abnormalnih pokreta

- ataksija – najčešća disfunkcija; poremećaj koordinacije pokreta – gubitak koordinacije (može utjecati
na hodanje, govor, pisanje itd.)
- dismetrija – oblik poremećaja koordinacije pokreta
- nemogućnost predviđanja putanje i trajanja pokreta, posebice onih brzih i balističkih

- povrede malog mozga ne rezultiraju paralizom ili redukcijom snage i brzine pokreta ili slabljenjem
sposobnosti kontrakcije mišića (time rezultiraju povrede motoričkih centara velikog mozga)
- povrede malog mozga rezultiraju: 1) teškoćama u uspostavljanju i održavanju ravnoteže i posture
2) poremećajima koordinacije pokreta očiju i udova
3) poremećajem mišićnog tonusa

- povrede uzrokuju 2 vrste poremećaja motoričkih funkcija:


1) negativne – gubitak neke funkcije, koju je mozak normalno obavljao prije ozljede
2) pozitivne – stereotipni abnormalni pokreti koji se javljaju nakon moždane ozljede ili bolesti
- npr. patološki refleksi (kod ozljeda i bolesti silaznih motoričkih puteva)
nevoljni automatski pokreti (kod bolesti i poremećaja baz.gan. ili m. mozga)

- simptomi povreda m.mozga:


1) nistagmus – nekontrolirano i nevoljno trzanje, poigravanje i treperenje očiju u određenim pravcima
(povezan s oštećenjem flokulonodularnog režnja)
2) intencioni tremor (nevoljno trzanje, grčenje mišića, drhtanje)
3) hipermetrija (nesrazmjernost pokreta)
4) poremećaj izgovora
5) hipotonija (smanjenje mišićnog tonusa)

- kod poremećaja koji su posljedica povrede ili bolesti malog mozga javlja se kompenzacija
(budući da kore velikog i malog mozga surađuju u sustavu motorne regulacije pokreta, gubitci jedne
komponente nadokađuju se povećanim angažmanom druge komponente)

- MOŽDANO DEBLO (truncus cerebri)


- sastoji se od 3 dijela (mesencephalon, pons, medulla oblongata) koji su povezani s malim mozgom preko
3 para krakova
- s njim je povezano 10 kranijalnih živaca (III.-XII.)
- u tegmentumu se nalaze osjetne, motoriče i parasimpatičke jezgre tih živaca, koje oblikuju 7
funkcionalnih nizova/stupića

- siva i bijela tvar su isprepletene, ali u kontinuitetu, pa razlikujemo:


1) ventralni/bazalni dio – kroz koji prolaze kortikospinalni, kortikobulbarni i kortikopontni potovi
2) središnji dio/tegmentum – sadrži aferentne potove (spinotalamički, cuneatus i gracilis),
ekstrapiramidne putove, retikularnu formaciju, jezgre kranijalnih živaca
3) dorsalni dio/tectum

- SREDNJI MOZAK (mesencephalon)


- građa:
1) tectum – iznad njega optički trakt i mamilarne jezgre, ispod pons
- sastoji se od 4 humka (colliculi, zajedno se nazivaju corpora quadrigemina)
- poprečna brazda dijeli na gornji i donji par, a uzdužna brazda na lijevi i desni par
- u jezgrama humaka se nalaze centri orijentacijskog refleksa
- gornji par – s jezgrama koljenastih tijela čine subkortikalne centre osjeta vida i sluha
- tu: centar orijentacijskog r. na neuobičajene (intenzivne) svjetlosne podražaje
- donji par – centar orijentacijskog refleksa na zvučne podražaje
2) tegmentum – stariji dio; proteže se kroz pons i m.oblongatu
- tu se nalazi nucleus ruber (kraj sub. nigra) – crvena jezgra koja regulira mišićni tonus
3) moždani krakovi – bočno od talamusa ulaze u veliki mozak i povezuju se s njegovim hemisferama
(pedunculi cerebri) - na unutarnjem dijelu (od ponsa do mesencephalona) se prostire substantia nigra
(mjesto u kojem se ostvaruju refleksi žvakanja i gutanja, te usklađivanje istih)

- MOST/VAROLIJEV MOST (pons/pons Varolii)


- građa: 1) pars dorsalis pontis – tvori gornji dio romboidne jame
2) pars basalis pontis – na ventralnoj strani
- lateralni dijelovi mosta se sužavaju i prelaze u srednje krakove malog mozga
- sivu tvar – tvore jezgre (nuclei pontis) – u njima završavaju motorni putovi
izlazi tractus pontocerebellares (vlakna završavaju u
kori malog mozga)

- PRODULJENA MOŽDINA (medulla oblongata)


- proizlazi iz mosta – pontomedularni spoj i nastavlja se do gornjeg ruba kralježničke moždine
- oblik lukovice (gornji dio širi od donjeg)
- sredinom prolazi centralni kanal koji prelazi u 4.moždanu komoru

- brazde ju dijele na 4 dijela (ventralni, dorzalni i 2 lateralna dijela) –nastavci brazda kralježničke m.
- fissura mediana anterior prolazi i sa svake strane se nalaze dva zadebljanja – piramide (one su građene
od vlakana piramidnog puta koja se križaju i čine decussatio pyramidum)
- sa svake strane piramida se nalazi po jedno izbočenje – oliva
- olive sadrže nuclesu olivaris – u nju stižu putovi iz crvene jezgre, malog mozga i korteksa
- prolaze eferentni putovi koji idu u kralj.moždinu i mali mozak
- olivarni kompleks je dio ekstrapiramidnog sustava i sudjeluje u regulaciji točnosti pokreta

- s dorsalne strane se nalaze izbočenje – tuberculum nuclei gracilis i tuberculum nuclei cuneati (u njima
se nalaze nucleus gracilis i nucleus cuneatus u kojima se prekapčaju vlakna lemniskalnog sustava)
- ventralni dio: prolaze silazni motorni putevi (koji idu prema kralj.možd.)
- dorzolateralni dio: uzlazni senzorni putevi (koji povezuju k.m. s moždanim deblom, m. i v. mozgom)

- tu su jezgre IX.-XII. para kranijalnih živaca


- središnjim dijelom prolazi retikularna formacija (koja se dalje širi u pons i mesencephalon)

- RETIKULARNA FORMACIJA (formatio reticularis)


- mreža vlakana i staničnih tijela koje se proteže se kroz čitavo moždano deblo
- građena od većeg broja jezgara
- stanice primaju kolaterale aferentnih puteva i kranijalnih živaca
- aksoni stanica povezani s različitim dijelovima ŽS (talamus, kora v.mozga, kralježnička moždina)
- uloga: 1) regulira i integrira aktivnost većine živčanih struktura
2) sudjeluje u regulaciji spavanja, pažnje, pokreta, tonusa mišića
3) sudjeluje u raznim srčanim, cirkulatornim i dišnim refleksima

- KRALJEŽNIČKA MOŽDINA (medulla spinalis)


- spinalni dio SŽS
- cilindričnog oblika, lagano spljoštena (s prednje i stražnje strane) – poprečni presjek: u obliku leptira

- duboke, uzdužne brazde – fissura mediana anterior i sulcus medianus anterior - ju dijele na 2
simetrične polovice – svaka regulira polovinu tijela

- ima 2 zadebljanja: 1) vratno (intumescentia cervicalis) – od C3-T2/T3, najveće proširenje na području


C5 i C6 – izlaze živci za gornje udove
2) leđno-slabinsko (intumescentia lumbosacralis) – od T9/T10-L1, najveće proširenje
u T12 – izlaze živci za donje udove

- smještena u vertebralnom (spinalni, kralježnički) kanalu (canalis spinalis)


- obavijena s 3 ovojnice (sve isto kao i kod velikog mozga + spinalis – pia mater spinalis..)
- građena od sive (substantia grisea) i bijele tvari (substantia alba) – bijela izvana, siva iznutra
- sredinom kralježničke moždine se proteže centralni kanal (canalis centralis) – spojen s moždanim
komorama; ispunjen likvorom

- kreće iz produljene moždine, a završava terminalnom niti (filum terminale – vezivno tkivo koje spaja
k.m. s pokosnicom trtične kosti)
- proteže se od velikog lubanjskog otvora (foramen magnum) do 1./2. lumbalnog kralješka
- ide do L1 i L2 - pa lumbalni i sakralni spinalni živci tvore snop – konjski rep (cauda equina)

- filum terminale i cauda equina se nalaze na kraju kralježničke moždine – kaudalni kraj (conus
medullaris/conus terminalis)
- kaudalni kraj spinalne dure oblikuje „lumbalnu duralnu vreću“ ispunjenu likvorom (tu se, između L4 i
L5, radi lumbalna punkcija – uzima se uzorak likvora)

- dijelovi:
1) pars cervicalis (cervikalni/vratni dio) (7)
2) pars thoracalis (torakalni/grudni dio) (12)
3) pars lumbalis (lumbalni/slabinski dio) (5)
4) pars sacralis (sakralni/križni dio) (5)
5) pars coccygealis (kokcigealni/trtični dio) (1) - conus medullaris (kaudalni kraj; na koji se nastavlja
filum terminaleom koji je smješten u sredini caudom equinom)

- segmentarna organizacija
- segment – temeljna strukturno-funkcionalna jedinica kralježničke moždine
- svaki par dorzalnih, ventralnih i lateralnih rogova + njima pripadajući korijeni
(stražnji, prednji i bočni rogovi) (radix anterior i radix posterior)
- 31 par (kao i spinalnih živaca) – inerviraju određene skupine mišića i polja površine kože
(miotome i dermatome)

- prednji (ventralni) rogovi sadrže motorne stanice iz kojih izlaze motorička vlakna koje tvore prednji
motorički korijen živaca (radix anterior/ventralis) - MOTORIČKI
- stražnji (dorzalni) rogovi sadrže osjetne stanice iz kojih izlaze osjetna vlakna koja tvore stražnji
osjetni korijen živaca (radix posterior/dorsalis) - OSJETNI
- oba korijena izlaze iz kralježničkog kanala kroz međukralježne otvore (foramina intervertebralia) –
spajaju se – tvore spinalne živce (mješovite)

- somatotropna organizacija – svaki segment omogućuje:


1) prijenos impulsa iz periferije prema mozgu
2) prijenos impulsa iz motoričkog dijela korteksa u mišiće
3) integraciju segmentalnih refleksa

- siva tvar (substantia grisea) IZNUTRA


- građena od soma neurona, nemijeliziranih interneurona, glija
- čine ju rogovi i korijeni
- dijeli se na 3 stupa: 1) prednji/ventralni stup (columna grisea anterior)
- velike multipolarne motoričke stanice (alfamotoneuroni)
- male motoričke stanice (gamamotoneuroni)
- interneuroni
2) stražnji/dorzalni stup (columna grisea posterior)
- neuroni do kojih dolaze aferentna vlakna receptora dodira, boli, temp.
- neuroni do kojih dolaze aferentna vlakna proprioceptora
- interneuroni
- some tih svih neurona -> oblikuju spinalni ganglij
(ganglion spinale/ganglion intervertebrale)
3) bočni/lateralni stup (columna grisea lateralis)
- torakalni i lumbalni dio
- stanice autonomnog ŽS

- bijela tvar (substantia alba) IZVANA


- čine ju vlakna osjetnih i motornih putova koji povezuju periferiju tijela sa SŽS, prenose inf i impulse u
oba smjera (aferentni i eferentni)
- 3 debela snopa mijeliziranih aksona (vlakna):
1) funiculus ventralis/anterior – eferentni putevi (motorički)
2) funiculus dorsalis/posterior – aferentni putevi (osjetni)
3) funiculus lateralis – aferentni i eferentni putevi (motorički i osjetni)

AFERENTNI PUTEVI KRALJEŽNIČKE MOŽDINE


1) funiculus anterior – tractus spinothalamicus
- SPINOTALAMIČKI PUT
- dio anterolateralnog sustava
- prenose impulse receptora za temperaturu (toplo/hladno), bol, dodir
- receptori – dendriti PUP neurona – aksoni PUP neurona – predaju impuls na stanice u stražnjem rogu –
vlakna se križaju – idu kroz moždano deblo – idu u:
a) retikularnu formaciju
b) ventroposterolaterlanu jezgru talamusa – gyrus postcentralis

2) funiculus posterior – fasciculus gracilis i fasciculus cuneatus


- PUT MEDIJALNOG LEMNISKA (lemniskalni sustav)
- prenose impulse iz receptora za dodir i proprioceptora
- omogućavaju preciznu lokalizaciju dodirnih podražaja i propriocepciju (percepcija položaja tijela)
- građeni od aksona pseudounipolarnih neurona (iz spinalnih ganglija u gornjem i donjem dijelu kralj. m.)
- receptori - dendriti pseudounipolarnih neurona - aksoni PUP neurona - neuroni u jezgrama produljene
moždine (nucleus gracilis i nucleus cuneatus) vlakna se križaju – idu u:
a) mali mozak
b) ventroposterolateralna jezgra talamusa -> gyrus postcentralis

3) funiculus lateralis – tractus spinocerebelaris – prenose impulse iz proprioceptora u mali mozak


- sastoji se od 5 različitih puteva
- uloga: refleksno nadziranje motoričkih funkcija
- proprioceptori - dendriti PUP neurona - aksoni PUP neurona -
- stražnji rog - predaju impuls - vlakna do malog mozga
- tractus spinothalamicus

- na granici ventralnog i lateralnog fascikla je anterolateralni sustav – njegov glavni put je spinotalamički
EFERENTNI PUTEVI KRALJEŽNIČKE MOŽDINE
- aksoni neurona iz motoričkih regija kore velikog mozga ili iz subkortikalnih motoričkih jezgara ->
interneuroni u ventralnim stupovima -> alfamotoneuroni -> efektori

1) PIRAMIDNI PUT
- kortikalno-kontrolirani pokreti
- od velike piramidne stanice (lamina pyramidalis interna/Betzove stanice) – u primarnom motoričkom
području kore velikog mozga (gyrus precentralis)
- do kralježničke moždine (tractus cortico-spinalis) i inervira mišiće trupa i udova
- do jezgara kran. živaca (tractus cortico-bulbaris) i inervira efektore glave

- najveći dio aksona križa se na granici produljene i kralježničke moždine – decussatio pyramidum i
spušta se u sastavu fasciculus cerebrospinalis lateralis
- manji dio aksona se spušta u sastavu fasciculus cerebrospinalis ventralis(anterior) i križaju se u
kralježničkoj moždini
- manji dio vlakana ostaje neukršten i tvori anterolateralni kortikospinalni trakt

2) EKSTRAPIRAMIDNI PUTEVI
- sve strukture OSIM korteksa koje odašilju impulse u kralježniku moždinu (strijarni sustav,
subtalamička jezgra, substantia nigra, nucleus ruber...)
- koordinacija i sinkronizacija motorike
- nastanak automatskih i poluautomatskih pokreta
- ravnoteža, postularni stav, tonus mišića
1) tractus rubro-spinalis – regulacija tonusa fleksora (kora i m.mozak – nucleus ruber – m.spinalis)
2) tractus vestibulospinalis – održavanje ravnoteže (iz vestibularne jezgre na dnu 4. moždane komore)
3) tractus tectospinalis – kontrola refleksnih postularnih pokreta na vidne podražaje (započinje u corpusu
quadrigemini u mesencephalonu)
4) tractus reticulospinalis – polazi iz retikularne formacije
- poboljšava ili inhibira kortikalno kontrolirane pokrete, prijenos impulsa iz
osjetnih organa
- utječe na tonus mišića, respiratorne i vaskularne funkcije

- patologija kralježničke moždine:


- paraplegija – oštećenje motornih i senzornih funkcija u torkalnoj, lumbalnoj ili sakralnoj regiji
- paraliza donjih ekstremiteta, ponekad i trupa
- tetraplegija/kvadriplegija – oštećenje motornih i senzornih funkcija u cervikalnoj regiji
- paraliza trupa, gornjih i donjih ekstremiteta

- nepotpuna (inkompletna) ozljeda – neke funkcije ispod razine ozljede su očuvane, iako nisu normalne
(osoba ima slabost u rukama ali ih može micati)
- potpuna (kompletna) ozljeda – potpuni gubitak osjeta i kontrole mišića ispod razine ozljede (paraliza)

- centralna/periferna paraliza, gubitak osjetljivosti, gubitak refleksa bicepsa/tricepsa/trbušnih mišića,


gubitak ahilovog/patelarnog refleksa, centralni tip poremećaja mokrenja..

MOTORIČKI PROCESI
- 1) motoneuroni – inerviraju vlakna skeletnih mišića
- nalaze se u kralježničkoj moždini (rogu) ili moždanom deblu (somatotopna organizacija)
- aksoni alfamotoneurona su najbolje mijelizirani pa prenose impulse velikom brzinom
- alfamotoneuron + njegova vlakna = jedna motorička jedinica
- veličina motoričke jedinice ovisi o potrebnoj preciznosti i snazi pokreta
- kontrakcija mišića
- ovisi o relativnoj veličini tonusa (sila kojom mišić djeluje na objekt)
relativnoj veličini opterećenja (sila kojom težina objekta djeluje na mišić)
- izometrička kontrakcija (duljina mišića ostaje jednaka, povećava se tonus)
- izotonička kontrakcija (tonus se ne mijenja, a mišić se skraćuje)
- ukupna napetost u mišiću ovisi o: 1) napetosti pojedinih vlakana
2) broju vlakana koja se kontrahiraju u nekon trenutku
(a taj broj ovisi o broju vlakana u motoričkoj jedinici + broju aktivnih motoričkih jedinica)

- do kontrakcije skeletnih mišića dolazi kad impuls dođe do mišića eferentnim živčanim vlaknima
(neuromuskularna sinapsa)
- skeletni mišići:
1) fleksori – pregibači
2) ekstenzori – ispružači
3) agonisti – mišići koji neposredno izvršavaju pokret
4) sinergisti – mišići koji pomažu agonistima da izvrše pokret, koji djeluju tako da se izvodi ista kretnja
5) antagonisti – mišići koji se suprotstavljaju sili agonista, koji vrše suprotne kretnje

- 2) gamamotoneuroni – njihovi aksoni završavaju na intrafuzalnim vlaknima koja grade mišićna


vretena (receptorne strukture u mišićima)
- kontroliraju duljinu i napetost vretena (time sudjeluju u održavanju tonusa)

-3) interneuroni
a) inhibicijske Renshaw stanice – rekurentna kolateralna inhibicija i recipročna inervacija
b) aksiramificirane stanice – primaju impulse iz nadređenih motoričkih područja i odašilju ih na
motoneurone

REFLEKSI
- nevoljne, brze, svrsishodne reakcije/pokreti na stimulanse
- ostvarivanje stereotipnih, automatskih, urođenih refleksnih reakcija na unutarnje i vanjske podražaje
- refleks je sekretorna ili motorička reakcija – nastaje tako da se impuls iz nekog receptora širi
determiniraim putem (refleksni luk) do izvršnog organa
- kralježnička moždina – centar refleksa – jer može ostvarivati elementarne reflekse čak i kad je izolirana

- brzina refleksa ovisi o vremenu latencije (vrijeme prividnog mirovanja od trena podraživanja do
početka reakcije)
- tonični refleski – dugotrajniji i obuhvaćaju šira područja
- fazički refleksi – kratkotrajniji i obuhvaćaju manje područje

- bezuvjetni refleksi – urođene reakcije organizma na unutarnje ili vanjske podražaje


- postojani kod svih predstavnika vrste
- hranidbeni, obrambeni, seksualni
- uvjetovani refleksi – naučene, individualno specifične reakcije na određene podražaje; nestabilni

- svaki refleks ima svoje receptivno polje (refleksnu zonu) – područje na koje treba djelovati podražajem

- refleksni luk
- čini morfološku osnovu refleksa
- predstavlja elementarnu funkcionalnu jedinicu SŽS
- refleksni luk čovjeka: receptor – aferentni neuron – dorzalni korijen (stražnji, osjetni) - centar (mjesto
kontakta af i ef neurona) – eferentni neuron – ventralni korijen (prednji, motorički) – efektor (mišić ili
žlijezda)

- sastoji se od 5 dijelova: 1) receptor


2) aferentni neuron (dovodni, osjetni)
3) centar (integracijsko središte. sinapsa af i ef neurona)
4) eferentni neuron
5) efektor

- monosinaptički luk – uključuje samo 1 aferentni i 1 eferentni neuron (1 sinapsa)


- polisinaptički (multineuronski) luk – između aferentnog i eferentnog neurona postoji 1 ili više
asocijativnih neurona

- podražaj - impuls se širi dendritom aferentnog neurona od receptora do some af.neurona (koje se
nalazi u spinalnom gangliju) – zatim aksonom af.neurona ulazi u SIVU TVAR KRALJEŽNIČKE
MOŽDINE (kroz stražnji korijen spinalnog živca) – impuls se predaje eferentnom neuronu sinaptičkim
kontaktom – akson eferentnog neurona prenosi impuls do efektora – reakcija (refleks)

- vegetativni refleksni luk – razlikuje se od somatskih jer se sastoji od 3 neurona:


1) jedan aferentni - jedan ogranak proizlazi iz tkiva, a drugi ogranak završava u zadnjim
korjenima kr.možd. – senzorni korjeni jezgara lubanjskih živaca
2) dva eferentna – prvi - smješten u spinalnom stupu
- povezuje drugi eferentni neuron sa senzornim neuronom
- drugi – smješten u vegetativnim jezgrama PŽS
- provodi impulse u tkiva izvršnih organa i žlijezda

- podijela refleksa po refleksnim centrima:


1) spinalni refleksi – refleksi kralježničke moždine
2) bulbarni refleksi - refleksi produljene moždine (disanje, kihanje, gutanje, povraćanje, sekrecija sline i
suza)
3) refleksi moždanog debla - refleksi lamine quadigemine – pupilarni refleks, refleks kapka. autonomni r.
4) refleksi malog mozga

- funkcioniranje sustava boli:


- receptori za bol – nonireceptori
- na mjestu ozljede se luči prostaglandin koji povećava osjetjivost nonireceptora
- stanice stražnjeg roga primaju impulse od nonireceptora i šalju ih dalje u talamus i mozak
- neuroni sive tvari moždanog debla imaju receptore za endogene opijate – mogu blokirati prijenos signala
boli – TEORIJA NADZIRANOG ULAZA

- karakteristike refleksa:
- postoje individualne razlike u intezitetu refleksnog reagiranja zbog razlika u:
1) osjetljivosti receptora
2) anatomskim karakteristikama živčanih komponenata
3) temperamentu i osobinama ličnosti

- razine intenziteta: 1) ugašen (bolesti, povrede)


2) oslabljen (iscrpljenost, patologija)
3) normalan
4) živahan (neuroza, adrenalin)
5) pojačan (hiperrefleksija kod povrede piramidnih puteva)

- refleksi (kao indikatori razvoja ŽS, razvoja složenijih funkcija)


- do 3.mjeseca djetetove motoričke aktivnosti su refleksne – povezano sa sazrijevanjem SŽS, razvojem
osjetila i percepcije
- prisutnost/odsutnost i razvojni tijek refleksnih reakcija -> pokazatelji neurološkog sazrijevanja

1) primitivni refleksi – odraz još nepotpuno dozrele funkcije mozga


- nastaju tijekom prvih mjeseci
- zamjenjuju se pravim postularnim refleksima
- javljaju se po cefalokaudalnom principu (od pokreta glave do refleksa donjih
ekstremiteta)
- refleks gutanja – odnosi se na tekuću hranu; ako se u prednji dio usta stavi kruta hrana refleksno
ju jezikom gura van
- refleks sisanja – dodir na usne i obraze u kutu usana ili se stavi palac na usne – dijete krene sisati
- refleks traženja usnama – ako se dodirne obraz, dijete okreće glavu u smjeru dodira i usnama
hvata ono što ga je dotaknulo
- Moorov refleks – refleks plašenja – dijete se izloži iznenadnim zvučnim ili vizualnim podražajem
ili promjenom tijela – naglo šriri ruke, noge i prste
- refleks automatskog hoda – kad ga se uspravi dijete je sposobno napraviti par simetričnih koraka

- refleks opozicije palca – 3.-5-god.; odsutan kod povrede piramidnih puteva


- sastoji se od opozicije i adukcije palca kod pasivne fleksije kažiprsta i
srednjeg prsta
- plantarni refleks – kožno-mišićni refleks hvatanja šakom ili stopalom
- mehaničko podraživanje lateralnog dijela stopala dovodi do fleksije nožnih
prstiju - plantarna fleksija (npr.olovkom)
- isto tako sa šakom – dijete kratko drži predmet ako mu se stavi u ruku
- pojačana manifestacija refleksa ukazuje na pojačanu osjetljivost i tonus mišića

- refleks Babinskog – refleks nožnog palca


- dorzalna fleksija nožnog palca (istezanje prema gore) i lepezasto širenje
nožnih prstiju – pri mehaničkom podraživanju tabana
- normalna reakcija do 2.god kasnije mora nestati
- najsigurniji znak povrede piramidalnih puteva – patološki refleks
- javlja se prolazno (kod infekcija i intoksikacija) i epizodno (nakon
epileptičnog napada, u dubokom snu ili poslije napornog fizičkog rada)

2) refleksi kralježničke moždine:


a) miotatski
- refleksi na istezanje mišića
- izazvani podraživanjem proprioceptora
- receptor i efektor na istom organu
- monosinaptički refleski
- recipročnom inhibicijom se relaksira antagonnistički mišić
- patelarni refleks, refleks ahilove tetive, bicepsa i tricepsa

b) fleksorni
- izazvani podraživanjem receptora za bol u koži ili sluznici
- polisinaptički
- refleks povlačenja, trbušni i plantarni refleks

- r.Ahilove tetive – izaziva se udarcem u Ahilovu tetivu/stopalo/prednju stranu podkoljenice


- udarac -> istezanje mišića gastrocnemius -> podražena mišićna vretena ->
pseudounipolarna stanica sakralnog dijela -> alfamotoneuron -> kontrakcija
gastrocnemiusa -> fleksija stopala

- patelarni refleks – nagla kontrakcija mišića kvadricepsa – pružanje potkoljenice


- udarac u patelarnu tetivu -> istezanje mišića quadriceps femoris ->
podražena mišićna vretena -> pseudounipolarna stanica lumablnog dijela -
alfamotoneuron -> kontrakcija quadriceps femoris -> fleksija potkoljenice
- mišić quadriceps femoris je receptor i efektor, nervus femoralis je aferentni i
eferentni neuron, sinapsa u lumbalnom dijelu (L)

- refleks bicepsa brachii – udarac po tetivi prednjeg mišića nadlaktice – fleksija podlaktice (C)
- refleks tricepsa brachii – udarac po tetivi stražnjeg mišića nadlaktice – ekstenzija podlaktice (C)

3) autonomni ili vegetativni refleksi – refleksi oka


- refleks zjenice (pupilarni) – stezanje ili opuštanje mišića koji određuju promjer otvora zjenice
- zjenice se sužavaju na svjetlu – fokusirano svjetlo npr.lampica
- refleks akomodacije – prilagodba (akomodacija) očne leće jasnom gledanju udaljenih i bliskih
predmeta – prst ispred očiju naprijed-nazad – gleda se konvergencija očnih jabučica
- vestibularno-okularni refleks – refleks koji uspostavlja stabilnu sliku na retini kada okrećemo
glavu – oči se okreću suprotno od smjera glave
4) bulbarni refleski
- povraćanje, kašljanje, disanje
- kihanje – poluautonomno, konvulzivno izbacivanje zraka iz pluća kroz nos i usta
- uzrokovano prisustvom stranih čestica koje iritiraju nosne sluznice
- oči, usta i grlo se stežu, zatim se prsni mišići stežu a mišići grla opuštaju – zrak i sluz izlaze van

- poremećaji refleksa
- arefleksija – izostajanje refleksa
- hipofleksija – smanjena refleksibilnost (manja izraženost refleksa i suženje refleksogene zone)
- hiperfleksija – povećana refleksibilnost (veća izraženost refleksa i proširenje refleksogene zone)

- povrede kralježničke moždine i utjecaj na reflekse


- centralna paraliza – nastaje oštećenjem motoričke kore ili piramidnog puta (od precentralne vijuge do
kralježničke moždine)
- pokazatelji: 1) paraliza
2) pojačani mišićni refleksi
3) oslabljeni trbušni refleksi
4) povišeni mišićni tonus
5) patološki refleksi

- periferna paraliza – nastaje oštećenjem perifernog ili donjeg motornog neurona


- pokazatelji: 1) paraliza mišića
2) arefleksija
3) atonija
4) atrofija

- ozljede k.m. najčešće nastaju pomicanjem kralješnjaka ili diska – pa dolazi do uklještavanja i
gnječenja živaca (spinalnih) – pa dolazi do promjene u osjetima, pokretima, kontroli mokrenja itd.

- povrede u C4-C8: mlohavost mišića, gubitak senszibiliteta, poremećaj funkcije mokraćnog mjehura i
debelog crijeva, smetnje seksualnih funkcija, gašenje refleksa bicepsa i tricepsa

- povrede u T1-T12: poremećaj mokrenja, gubitak osjetljivosti, gašenje refleksa trbušnih mišića

- povrede u L1-S2: gubitak površne osjetljivosti, poremećaj mokrenja, gašenje Ahilovog i patelarnog
refleksa, smetnje defekacije, poremećaj seksualnih funkcija

FUNKCIONALNA PODJELA SŽS


- 3 osnovna funkcionalna bloka:
1) blok reguliranja tonusa
2) blok prijema, obrade i pohranjivanja inf
3) blok programiranja, reguliranja i kontrole psihičke aktivnosti

- funkcionalni blokovi su organizirani na 3 temeljne hijerarhijske razine:


1) primarna razina (projekcijska) – čine ju projekcijske zone somatotopične organizacije kore
- prijam podražaja, primarna analiza, usitnjavanje složenog
podražajnog sadržaja na manje elemente
2) sekundarna (projekcijsko asocijativna) – čine ju projekcijsko asocijativna područja korteksa
- integracija (sinteza) somatotopične org. podražajnog
sadržaja u funkcionalno organizirane cjeline
3) tercijarna (razina zajedničkog rada različitih struktura SŽS) – čine ju područja prepokrivanja
- objedinjuje se rad različitih struktura
- izrada simboličkih shema
- ostvarenje složenih psihičkih funkcija

- somatotopna organizacija – svaki dio kože je somatotopski predstavljen u primarnoj


somatosenzornoj kori (svaki dio kože je povezan sa točno određenim
neuronima u produljenoj moždini, talamusu i korteksu – prijenos inf od kože
do korteksa je „iz točke u točku“)
- najosjetljivija područja imaju najmanja prihvatna polja receptora, ali ih zato imaju najviše, odnosno
najgušće raspoređena, zato su i najosjetljivija

- homunculus – „mali čovjek“ – shematski prikaz odnosa osjetilnih/ motornih područja na tijelu i područja
u korteksu (najosjetljivije usne i ruke – najveće itd)

- afazije:
1) senzorna – poremećaj u razumijevanju riječi
2) motorna – poremećaj u govoru
3) semantička – poremećaj kod apstraktnog oblika mišljenja, shvaćanju simbola

- SOMATOSENZORNI SUSTAV
1) primarna osjetna područja – prima inf iz talamičkih jezgri tog sustava; gyrus postcentralis
2) sekundarna osjetna područja – prima inf iz primarnog ili drugih sekundarnih osjetnih područja;
parijetalni režanj
3) tercijarna asocijativna područja – prima inf iz više osjetnih sustava
- dijele se na: a) zona prepokrivanja
b) ispred motorne zone kore
c) nad motornim dijelovima kore

- ova područja djeluju u interakciji, po načelima organizacije osjetnih sustava:


1) hijerarhijska organizacija – sastoji se od više razina: 1) receptori
2) talamičke jezgre
3) primarna osjetna područja
4) sekundarna osjetna područja
5) asocijativna područja
- svaka razina: 1) prima inf od niže razine
2) dodaje im novu razinu analize
3) prosljeđuje na višu razinu

2) funkcionalna odjeljenost – podjela osjetnih područja na različita područja korteksa, od kojih svako
obavlja različitu funkciju

3) paralelna obrada – istovremena analiza inf, koje pristižu u određena područja

- percepcija složenih podražaja – ne kao kombinacija nezavisnih atributa, nego kao cjelina
- ne postoji nadređeno kortikalno područje – rezultat kombinirane
aktivnosti mnogih kortikalnih područja svakog osjetnog sustava

- kožni osjeti; dodri, propriocepcija – gornje tjemeno područje (lubulus parietalis superior) i gyrus
postcentralis
- mirisi – prednji dio gyrusa parahippocampalisa

OSJETI
- osjetni sustavi - vidni, slušni, somatosenzorni, njušni, okusni
- uključuju: 1) periferni dio (receptore)
2) osjetne (senzorne) putove
3) osjetna (senzorna) područja u kori velikog mozga

- receptori – specijalizirani živčani elementi namjenjeni registraciji promjena u organizmu ili okolini
- smješteni na periferiji
- preko njih se različiti oblici energije pretvaraju u živčano uzbuđenje (impulse)
- fizikalna podjela: kemoreceptori, mehanoreceptori, termoreceptori, fotoreceptori
(elektromagnetski receptori)
- fiziološka podjela: eksteroceptori, interoceptori, proprioceptori

- osjetna (senzorna) područja korteksa – područja u koja stižu impulsi iz osjetnih organa
- primarna, sekundarna, tercijarna (asocijativna)
- za različite osjetne sustave postoje različita osjetna područja

- primarna osjetna područja – većinom u postcentralnoj vijugi


- primaju aferentne impulse iz pojedinih organa (iz talamičkih jezgara tih
sustava iz kojih dolazi impuls)
– kada dode dovoljan broj impulsa u kratkom vremenskom razmaku –
psihonervna aktivnost – doživljaj osjeta

- sekundarna osjetna područja – primaju inf iz primarnih ili drugih senzornih područja
- smještena oko primarnih
- integracija senzornih podataka

- asocijativna osjetna područja – primaju inf iz više osjetnih sustava preko sekundardnih područja
- interpretacija senzornih podataka i nastanak percepcije

- slušni osjetni sustav


1) periferni dio - uho
2) slušni osjetni putevi
3) slušna osjetna područja

- uho:
1) vanjsko – uška i zvukovod
-----na granici je opna – bubnjić-----------------
2) srednje – 3 koščice: čekić (malleus), nakovanj (incus) i stremen (stapes), esutahijeva cijev
-----na granici je ovalni prozorčić (fenestra ovalis)
3) unutarnje – labirint s pužnicom – savijena koštana cijev ispunjena tekućinom
- ima 3 uzdužna kanala: 1) vestibularni (scala vestibuli)
2) kohlearni (ductus cochlearis/scala media)
3) timpanički (scala tympani)

- podražaj/zvučni val (periodična kompresija zraka) ulazi u zvukovod – bubnjić titra – titranje se prenosi
preko 3 košćice na ovalni prozorčić – s njega na tekućinu u pužnici – podražuju se slušne dlačice –
nastaje impuls – Cortijev organ (slušni receptor koji se nalazi na bazilarnoj membrani u kohlearnoj cijevi)

- slušni osjetni putevi:


- dendriti bipolarnih stanica okružuju slušne dlačice
- aksoni biploranih stanica grade kohlearni dio n.vestibulocohlearisa
- ne postoji jedan glavni put, nego mreža slušnih puteva
- donji kolikuli u srednjem mozgu i medijalna koljenasta tjelešca u talamusu (corpus
geniculatum mediale)
- projekcije iz oba uha su bilateralne

- područja u korteksu:
1) primarno – temporalni režanj, gornji dio gyrusa temporalisa superiora i širi se u dubinu Silvijeve p.
- glavno područje u Heschlovoj vijuzi
2) sekundarno – 6 različitih polja tog područja; okružuju primarno

- afazija – stečeni gubitak ili poremećaj govora (govornog izražavanja ili razumijevanja) uzrokovan
oštećenjem mozga (možani udar, tumor mozga, infekcija, ozljeda, demencija)
- Brocina (motorna) afazija
- Wernickeova (senzorna) afazija

- hypoacusia – smanjena osjetljivost oba uha


- amusia - poremećaj percipiranja složenih ritmičkih slogova

- vidni osjetni sustav:


1) periferni dio – oko
2) vidni aferentni put – retino-genikulo strijarni put
3) kortikalna vidna područja – okcipitalni dio korteksa (primarno je medijalnoj strani mozga oko fissure
calcarine (area striata), a sekundarno oko primarnog)

- oko – smješteno u očnoj šupljini, a štite ga očni kapci


- vanjski mišići oka pomiču očne jabučice u smjeru gledanja – konvergencija
- leća fokusira svjetlost na mrežnicu stezanjem ili opuštanjem – akomodacija
- mrežnica – receptorske, horizontalne, bipolarne, amakrine i gaanglijske stanice
- receptorske – čunjići (najviše ih ima u žutoj pjegi (macula lutea) tj njenom središtu – središnja
jamica (fovea centralis) – velika oštrina - detalji, boje, ali slabija osjetljivost)
štapići (periferni vid; mala oštrina, ali veća osjetljivost - gledanje pri slabom svjetlu
- horizontalne i amakrine – kombiniraju inf sa susjednih fotoreceptora
- ganglijske – njihovi aksoni čine vidni živac (siva pjega – mjesto gdje živac izlazi iz oka)
- svjetlost se reflektira od predmete i ulazi u oko – prolazi kroz rožnicu i zjenicu (pupilla) – lomi se kroz
leću – pada na mrežnicu (retina) – slika na mrežnici je obrnuta u oba smjera (gore,dolje,lijevo,desno) –
razgrađuju se fotoosjetljive tvari – aktivnost bipolarnih stanica – ganglijske stan. – vidni živac

- vidni aferentni put – retino-genikulo-strijarni put


- mrežnica – talamičke jezgre (lateralno koljenasto tijelo – corpus geniculatum laterale) –
primarno vidno osjetno područje kore (strijarni korteks)

- dio vlakana optičkog živca križa se u optičkoj hijazmi (vlakna koja vode s nazalnih strana retine)
- vakna koja vode s temporalnih strana se ne križaju
- neka vlakna ne završavaju u korteksu, nego u nižim strukturama (tectum – upravlja refleskima za vid,
hipotalamus – upravlja biološkim ritmovima – cirkadijalni ritam)

- binokularna disparatnost – razlika u položaju istih slika na 2 mrežnice – veća za bliže predmete
- na temelju b.d. se zasniva 3D vid (stereovid)

- teorija dupliciteta – fotopični vid – vid posredovan čunjićima, prevladava pri jakom osvjetljenju,
omogućuje oštar vid i percepciju boja
- skotopični vid – vid posredovan štapićima, prevladava u uvjetima slabijeg
osvjetljenja, ne vide se detalji i boje

- Purkinjeov fenomen – pri jakom osvjetljenju crvene i žute valne duljine se čine svjetlijima od plavih i
zelenih, iako su istog inteziteta, a pri slabom osvjetljenju je obratno

- fenomen nadopunjavanja – vidni sustav koristi inf koje daju receptori oko sive pjege kako bi nadopunio
praznine u retinalnim slikama

- hemianopsija – gubitak polovice vidnog polja

- slijepi vid – fenomen u kojem osobe s oštećenjem u primarnim područjima mogu odrediti gdje se predmet
nalazi – neke inf se provode paralelnim putovima izravno u sekundarna područja

- oštećenja
a) primarnog vidnog područja – gubitak osjetljivosti
- skotomi – ispadanje pojedinih lokaliziranih dijelova vidnog polja
- homonimna hemianopsija – ispadanje obiju (lijevih ili desnih) polovica vidnog polja
- kvadratna hemianopsija – ispadanje četvrtine vidog polja
- kortikalna sljepoća – ispadanje primarnog vidnog područja iz funkcije, u obje hemisfere
b) sekundarnog vidnog područja
- vidna/optička agnozija – narušene sposobnosti strukturiranja
- prozopagnozija – nemogućnost prepoznavanja lica

- osjet okusa:
- okusni receptori – smješteni na jeziku i u dijelovima usne šupljine
- za slatko, slano, kiselo, gorko
- okusni pupoljci – skupine receptora koji su smješteni na jeziku oko izbočina (papillae)

- okusni putovi i osjetna područja:


- n.facialis (prednji dio jezika), n.glossopharyngeus (stražnji dio), n.vagus (stražnji dio usne
šupljine) – vlakna tih živaca se prekapčaju u solitarnoj jezgri produljene moždine (nucleus solitarius) –
preko ventroposterolateralne jezgre talamusa odlaze u primatno okusno područje

- donji dijelovi gyrusa postcentralisa – lokalizacija okusnih osjeta


- insularno-operkularni korteks (ispod temporalnog režnja) – nastanak okusnih osjeta

- ageuzija – poremećaj koji je posljedica oštećenja okusnih vlakana n.facialisa


- njuh je važan za percepciju okusa

- osjet njuha:
- receptorne njušne stanice - sadrže njušne receptorne proteine
- njihovi aksoni se prekapčaju u njušnoj lukovici (bulbus olfactorius) i čine
n.olfactorius
- njušni put – tractus olfactorius – završava u strukturama medijalnog temporalnog korteksa (amigdale i
piriformni korteks) – tu se prekapčaju na neurone čiji aksoni vode u limbički sustav i orbitofrontalni
korteks preko mediodorsalne jezgre -> svejsna percepcija mirisa

- anosmia – guitak njuha koji je posljedica oštećenja receptora il njušnih vlakana

- somatosenzorni osjeti (tjelesni osjeti):


- eksteroceptivni sustav – prima vanjske podražaje koji djeluju na kožu (dodir, bol, toplo/hladno)
- proprioceptivni sustav – prati ing o položaju tijela koje dolaze iz receptora u mišićima i zglobovima, te
receptorima za ravnotežu (kinestetički osjeti)
- interoceptivni sustav – prima inf o stanju unutar organizma (tjelesna temperatura, krvni tlak..)

- kožni receptori – slobodno živčani završeci


- posebno osjetljivi na bol i promjene u temperaturi
- Meissnerova tjelešca – osjetljiva na nagle pomake kože i niskofrekventne vibracije
- Pacinijeva tjelešca - osjetljiva na nagle pomake kože i visokofrekventne vibracije
- Merkelove pločice – osjetljive na postupno udubljivanje
- Ruffinijevi završeci – osjetljivi na istezanje kože

- primarno senzorno područje – gyrus postcentralis


- projekcija pojedinih dijelova tijela je obrnuta (gore dolje) i kontralateralna (zbog križanja
vlakana u sklopu spinotalamičkog puta i lemniskanog snopa)
- različiti dijelovi tijela imaju različito široku kortikalnu projekciju – osjetljiviji i važniji dijelovi
imaju širu projekciju
- somatosenzorni homunculus – prikaz somatotopne organizacije gyrusa postcentralisa
- 4 reprezentacije tijela poredane kao pruge, paralelno s centralnom brazdom
(2 zadužene za lagani dodir, 2 za duboki pritisak i pomake mišića i zgloba)

- sekundarno senzorno područje – ventralno od primarnog, u gyrusu postcentralisu; prima inf iz primarnog
- proteže se u lateralnu pukotinu
- asocijativno senzorno područje – stražnji dio parijetalnog režnja; inf iz primarnog i sekundarnog

- SENZOMOTORIČKI SUSTAV
- motorički odgovori vođeni su senzornim ulazom
- dobiva se osjetna povratna inf – slijedi nastavak tog motoričkog odgovora
- te prilagodbe mot.odg. na osj.pov.inf. su pod kontrolom nižih dijelova senzomotoričke hijerarhije, bez
sudjelovanja viših razina
- senzomotoričke vještine/aktivnosti – sportovi, vožnja bicikla, tipkanje, pletenje, sviranje klavira..
- načela senzomotoričkog funkcioniranja:
1) hijerarhijska organizacija - vrh – asoc. područja korteksa – posteriorno-parietalni asoc.korteks
- dorsalolateralni prefrontalni asoc.korteks
2) razdvojenost funkcija – svaka struktura obavlja jednu funkciju, ne svi sve
3) paralelno funkcioniranje

- MOTORIČKI SUSTAV
- 3 zone:
1) primarne motorne zone – gyrus precentralis + medijalna područja motorne kore (frontalna)
- tu eferentni putevi kreću prema izvršnim organima
2) sekundarne motorne zone – premotorna područja u frontalnoj regiji korteksa (prije g.precentralisa)
- povezivanje pojedinačnih reakcija u svrsishodne pokrete
- koordinacija pokreta
- upravljanje izvođenjem aktivnosti
- priprema impulsa za eferentne puteve
3) tercijarne motorne zone – tercijarno-asocijativno motorno područje
- u stražnjoj trećini gyrus frontalis superior,
stražnjoj petini gyrus frontalis medius
Brocino područje (area opercularis Broca) – artikulacija govora
- generacija voljnog akta

MOTORIKA – KRETANJE
- zapovijedni lanac – motorička hijerarhija – korteks i bazalni gangliji – m. mozak – kralj. moždina

- motoneuroni (vlakna iz kralježničke moždine) i mišićna vlakna – neuromuskularna sinapsa


- akcijski potencijal motoneurona (presinaptički neuron) – otpuštanje neurotransmitera (acetilkolin) u
sinaptičku pukotinu – mišićna vlakna (postsinaptički element) primaju akcijski potencijal – dolazi do
otvaranja ionskih kanala za kalcij (Ca2+) – kalcij izlazi iz stanica – kontrakcija mišića

- iz viših struktura ide impuls eferentnim putevima u kralježničku moždinu i spinalne živce (motorni
korijeni) koji onda preko motoneurona prevode impuls tj akcijski potencijal do željenog organa i nastaje
pokret, istovremeno se aferentnim putevima, senzornim korijenima spinalnih živaca prenose povratne
osjetilne informacije koje služe za korekciju i koordinaciju pokreta - te inf dolaze do malog mozga i do kore
velikog mozga (primarno, sekundarno područje) – inf kolaju od organa do velikog mozga pri čemu pomažu i
bazalni gangliji i mali mozak ovisno o vrsti pokreta, kralježnička moždina i spinalni živci su medij kojim se
prenosi impuls
LATERALIZACIJA FUNKCIJA – CEREBRALNA ASIMETRIJA
- principi cerebralne asimetrije:
1) utjecaj okoline i genetskih faktora
2) relativna lateralnost funkcije
3) asimetričnost se javlja i kod životinja

- anatomska asimetrija:
LIJEVA STRANA DESNA STRANA
- veći subkortikalni centri govora - veći subkortikalni slušni centri
- veće Wernickeovo područje - veće Brockino područje (ono vidljivo)
- veće Brockino područje (ono ispod površine)

- lateralizacija – ne odnosi se na primarne zone

- lijevi temporalni režanj – verbalno pamćenje


- desni temporalni režanj – neverbalno pamćenje
- većina populacije ima centar za govor u lijevoj hemisferi ( neki ljevaci u desnoj, neki ljevaci u obje)
- lijeva hemisfera dominantnija u verbalnom (jezičnom) funkcioniranju
- desna hemisfera dominantnija u neverbalnom (vizuospacijalnom) funkcioniranju
- lijeva hemisfera – logičko mišljenje
- desna hemisfera – kreativno mišljenje
- lijeva hemisfera dominantna za motoriku dešnjaka (lubulus parietalis inferior)
- desna hemisfera dominantna za motoriku lijevaka (lobulus parietalis inferior)

- metode za ispitivanje lateralizacije: istraživanja na kliničkoj populaciji ( lateralizirane lezije mozga


(metoda dvostruke disocijacije), Wada test, električna stimulacija mozga, komisurotomija – pacijenti s
presječenim c. callosumom), istraživanja na zdravoj populaciji, metode slikovnog prikaza mozga
VIŠE SPOZNAJNE FUNKCIJE
- spoznajne (kognitivne) funkcije – intelektualni procesi putem kojih osoba postaje svjesna i razumije ideje
- pamćenje, učenje, mišljenje, ponašanje, razumijevanje, procjenjivanje..

- prefrontalni korteks – osobnost, ličnost, mišljenje, ponašanje


(socijalne vještine i emocionalne reakcije), planiranje, svijest

- parietalni korteks – percepcija, spacijalna svijest

- temporalni korteks – učenje, pamćenje, doživljavanje emocija


(amigdala – emocije, posebno strah, hipokampus – pamćenje)

-limbički sustav utječe na ponašanje i pamćenje

- uvjetovanje – moždano deblo

- orbitofrontalni korteks – dio prefrontalnog – donošenje odluka

PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV (PNS)


- građen od različitih ganglija i živaca, te receptora u tkivima i organima
- ganglij – nakupina živčanih stanica izvan centralnih struktura
- živac – snop živčanih vlakana tj. izdanaka živčanih stanica, koje izlaze ili ulaze u centralne strukture
- po smještaju: kranijalni (lubanjski, mozgovni, moždani) (nervi craniales) i spinalni (moždinski)
(nervi spinales)
- po funkciji: senzoričke – sadrže vlakna koja vode živčano uzbuđenje iz receptora u centre
motoričke – sadrže vlakna koja vode živčano uzbuđenje iz centara u efektore
mješovite – sadrže i senzorička i motorička vlakna

- KRANIJALNI ŽIVCI (12) – izravno povezuju mozak s ostatkom tijela


- izlaze iz mozga i moždanog debla; 12 pari; označavaju se rimskim brojevima
- zaduženi za inervaciju struktura u glavi i vratu, te nekih visceralnih organa

nervus olfactorius I - olfaktorni, njušni – prenosi osjet njuha – izravno povezan s telencephalonom
- sastavljen od njušnih vlakana (fila olfactoria – izdanci olfaktornih osjetnih stanica
u sluznici nosa) - završavaju u njušnoj lukovici (bulbus olfactorius) – od nje ide
novo vlakno njušni tračak (tractus olfactorius)
nervus opticus II – optički, vidni – prenosi osjet vida – izravno povezan s diencephalonom
- nije pravi živac nego dio vidnog puta (spaja receptorske stan. u retini s primarnim
centrima za vid u talamusu)
- sastoji se od aksona ganglijskih stanica mrežnice; križaju se u optičkoj hijazmi
(chiasma opticum)
nervus oculomotorius III – okulomotorni; pokreti očiju i zjenice
- sastoji se od 2 vrste vlakana – motornih i vegetativnih koja kreću iz 2 jezgre u
gornjem humku mesencephalona

nervus trochlearis IV – kolutorni; pokreti očiju


- sastoji se od motornih vlakana koja kreću iz jezgara u donjem humku

nervus trigeminus V – osjeti na licu, žvakanje; dijeli se na 3 grane/živca (2 osjetna i 1 motorni)


- sastoji se od 2 korijena: 1) radix sensoria – vlakna iz moždanog debla
2) radix motoria – vlakna iz ponsa

nervus abducens VI – živac odmicač; pokreti očiju


- sastoje se od motornih vlakana koja kreću iz dna romboidne udubine ponsa

nervus facialis VII – facijalni živac; pokreti lica, okus (prednji dio jezika), kontrola žlijezda
- sastoji se od 3 živca: 1) n.facialis – motorna vlakna
2) n.intermedius – senzorna vlakna okusnih receptora
3) autonomna vlakna – za žlijezde slinovnice i suzne žlijezde

nervus vestibulocochlearis VIII – slušni i vestibularni živac – osjet sluha i ravnoteža


- sastoji se od 2 samostalna dijela:
1) radix cochlearis – živ.vlakna slušnih receptora
2) radix vestibularis – živ.vlakna receptora za ravnotežu

nervus glossopharyngeus IX – jezičnoždrijelni živac (osjeti - stražnji dio jezika, motorika ždrijela)
- sastoji se od senzornih, motornih i vegetativnih vlakana
- kreće iz produljene moždine

nervus vagus X – lutajući živac; motorika grkljana, osjeti sluznice jezika, kontrola unutarnjih organa
- sastoji se od: 1) motornih vlakana koja kreću iz produljene moždine
2) senzornih vlakana koja kreću iz gangliona superousa i inferiousa
3) parasimpatičkih vlakana – kontrola srca, glatkih mišića i žlijezda u
dušniku, bronhijima, plućima, jednjaku, želucu, crijevima

nervus accessorius XI – pridodani živac; motorika vrata, ramena i ždrijela (gutanje)


- sastoji se od motornih vlakana koja kreću iz 2 jezgre:
1) u donjem dijelu produljene moždine
2) u cervikalnom dijelu kralježničke moždine

nervus hypoglossus XII – podjezični živac; motorika jezika


- sastoji se od motornih vlakana koja kreću iz produžene moždine i prvih
segmenata kralježničke moždine
- senzorni kranijalni živci – I. II. VIII.
- motorni kranijalni živci – III. IV. VI. XI. XII.
- mješoviti kranijalni živci – V. VII. IX. X.

- bulbomotorika – pokreti očne jabučice (III. IV. VI.)

- SPINALNI ŽIVCI (31) – izravno povezuju kralježničku moždinu s PŽS i ostatkom tijela
- izlaze iz kralježničke moždine; 31 par
- zaduženi za inervaciju trupa i udova
nn. Cervicales (8) – cervikalni, vratni
nn. Thoracici (12) – torakalni, prsni
nn. Lumbales (5) – lumbalni, slabinski
nn. Sacrales (5) – sakralni, križni
n. coccygeus (1) - cauda equina – trtični

FUNKCIONALNA PODJELA PŽS


1) somatski
- koji se sastoji od aferentnih (ulaznih) i eferentnih (izlaznih) živaca; podložan svjesnom upravljanju
- obuhvaća:
a) kranijalne senzorne i motorne živce i njihove ganglije
b) spinalne senzorne i motorne živce i njihove ganglije
- uloga: prijenos uzbuđenja iz receptora u centre
prijenos uzbuđenja iz centara u mišiće – regulacija opće motorike

2) autonomni (vegetativni, viscelarni) – nije pod utjecajem volje


- nadređeni centar AŽS je hipotalamus
- uloga:
1) regulira sustave koji su odgovorni za homeostazu
2) kontrola unutarnjih organa i žlijezda

- obuhvaća 4 područja i dijeli se na:


a) simpatikus (1) (C8-L3) – lučenje adrenalina
– širi zjenice i bronhije, ubrzava rad srca, inhibira probavni sustav
b) parasimpatikus (3) (moždano deblo i S2-S4) – lučenje kolina
– sužava zjenice i bronhije, usporava rad srca,
potiče probavni sustav