STRUČNO Kompostiranje (1.
dio)
KOMPOSTIRANJE –
SUŠENJE - STABILIZACIJA
- prioriteti gospodarenja komunalnim
otpadom u Hrvatskoj
Aerobna biološka obrada je važan čimbenik održivog gospodarenja ot-
padom i biološke (organske, ekološke) poljoprivrede i kružnog toka uglji-
ka u prirodi. Kruženje ugljika u biosferi se temelji na 250 x 109 tona suhe
materije godišnje (od čega je 100 x 109 tona ugljik), fotosintezi uz pomoć
energije Sunca (oko 2 x 1021 J, odnosno 7 x 1013 W)(8) uz stvaranje i raz-
gradnju biomase. Aerobna biološka obrada može biti kompostiranje, bio
sušenje i bio stabilizacija. Aerobna biološka obrada kao kompostiranje je
jedinstveni proces internog recikliranja biomase sadržane u otpadu. Upo-
treba komposta smanjuje i antropogene emisije CO2. Proizvedeni kompost
najčešće je moguće iskoristiti u vlastitom vrtu ili na razini jedinice lokal-
ne samouprave te se smanjuje prijevoz i dodatne emisije CO2.
Kompostana uz odlagalište komunalnog
otpada Treskavac (Ponikve Krk)
[autor] Dr. sc. Zlatko Milanović
Iskustva iz grada Beča (MA 48) pokazuju da se kod gnojenja kompo-
stom, u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, jamči smanjenje godiš-
nje emisije do 3,4 tone CO2 ekvivalenta po hektaru. Kućno/vrtno komposti-
ranje je mjera izbjegavanja, jer smanjuje potrebu postavljanja i pražnjenja
posude za odvojeno prikupljanje biootpada. Kompostiranje otpada sma-
njuje i odlaganje posebice odlaganje lagano birorazgradljivih frakcija ko-
munalnog otpada, a na taj se način također smanjuje emisija staklenič-
kih plinova (CO2 i CH4). Oprema potrebna za kompostiranje se proizvodi u
RH, pa kompostiranje nudi mogućnost razvoja hrvatskoga gospodarstva i
lokalno zapošljavanje. Zašto onda u RH radi samo desetak kompostana?
Mnogi projekti kompostana, odnosno kompostišta nisu uspjeli! Zašto jav-
nost u RH samo načelno prihvaća kompostiranje, a vrlo često se protivi
gradnji kompostana “u vlastitom dvorištu”? Da li u RH nedostaje znanja i/
ili motivacije za projekt kompostiranja otpada?
VELJAČA/FEBRUAR 2019.
21
 STRUČNO Komp
Kompos
mp ossti
tira
ranj
ra njee
nj
1. Uvod
Kompostiranje je naročito pogodna tehnologija za interno recikliranje
komunalnog otpada. Časopis TEHNOEKO redovito stručno prati problema-
tiku aerobne i anaerobne biološke obrade lagano, tj. brzo biorazgradljivog
otpada (npr. Milanović Z., "Kompostirati ili stabilizirati", Tehnoeko - listo-
pad i prosinac 2016; Sinčić D., "Toksične tvari u kompostu, digestatu i kom-
postu sličnom materijalu", Tehnoeko - ožujak 2017.; Milanović Z., "Mehanič-
ka obrada i kompostiranje otpada", Tehnoeko – prosinac 2018.). Komunalne
tvrtke koje u RH prednjače u recikliranju su izgradile i uspješno vode kom-
postane odvojeno prikupljenog komunalnog biootpada (Ponikve Krk, Pre-
kom Prelog, Čakom Čakovec i druge). Hrvatska i EU legislativa izričito pro-
pisuju, ne samo odvojeno prikupljanje, već i recikliranje biorazgradivog
komunalnog otpada. S druge strane Pravilnik RH(3) koji u Dodatku V. odre-
đuje način ukidanja statusa otpada propisuje:
"1. Posebni kriteriji za ukidanje statusa otpada za kompost
A. Kriteriji za otpad koji ulazi u postupak oporabe
(1) Osoba koja obavlja oporabu otpada je dužna osigurati da:
je otpad koji ulazi u postupak uporabe odvojeno sakupljen na
mjestu nastanka i ne uključuje otpad koji nastaje izdvajanjem
frakcije miješanog komunalnog otpada, …“.
Proizlazi da se ne može ukinuti status biotpada i proizvesti kompost iz
frakcija MKO (miješanog komunalnog otpada). Međutim, ako započne od-
vojeno sakupljanje komunalnog biootpada, a nema kompostane, komunal-
na tvrtka će biti prisiljena odvojeno prikupljeni otpad odlagati. Kada sta-
novništvo to sazna, a sasvim je sigurno da će saznati, građani će biti kroz
dulje vrijeme demotivirani za odvojeno prikupljanje. S druge strane, ako se
izgradi kompostana, a nema odvojeno prikupljenog biootpada opet će biti
postavljeno pitanje utrošenih sredstva za gradnju i održavanje građevine
koja nema sirovine. Taj je problem moguće riješiti, a stručnjaci znaju kako.
U razvijenim europskim zemljama osamdesetih godina prošlog stoljeća
izgrađene su stotine kompostana za biorazgradive frakcije koja je mehanič-
kom obradom izdvojena iz MKO-a. Ubrzo se pokazalo da to nisu kompostane,
jer je u njima proizveden "kompost" sadržavao nedopustivo velike koncen-
tracije štetnih anorganskih i organskih toksičnih tvari. Nakon gnojenja alp-
skih pašnjaka "kompostom iz MKO" u mlijeku (pa čak i u mlijeku za dojen-
čad) utvrđeni su nedopustivo visoki sadržaji toksina. Nastavno, veliki broj
kompostana je zatvoren i/ili rekonstruiran na prijam samo odvojeno priku-
pljenog biootpada. EU je zatim donijela propise koji kompostiranje temelje
Prosijavanje komposta na mobilnom bubanj situ - kraj aerobne biološke obrade odvojeno prikupljenog biorazgradivog komunalnog otpada
22 VELJAČA/FEBRUARY 2019.
isključivo na odvojeno prikupljenom komunalnom biootpadu. RH je ulaskom
u EU preuzela EU legislativu (npr. Pravilnik(3)) .
Ljudi od pamtivijeka kompostiraju otpad. Polovicom dvadesetog stoljeća
civilizirani ljudi se udaljuju od prirode i jednostavno zaboravljaju kompo-
stirati. Istovremeno, urbanizirani ljudi proizvode sve veće količine otpada,
koji je najlakše i najjeftinije bilo odvesti na odlagalište. Ubrzo se pokazalo
da sve veća odlagališta otpada priječe širenje naselja, ali također opasno
i dugotrajno ugrožavaju okoliš te naročito zdravlje ljudi. Najveće i dugo-
trajne ugroze okoliša na odlagalištima uzrokuje odlaganje biološki lagano
razgradivih frakcija komunalnog otpada. Odlaganjem biootpada bespovrat-
no se gubi i vrlo vrijedna biomasa sadržana u otpadu.
Odmah nakon odlaganja miješanog komunalnog otpada, započinju biološ-
ko-kemijske aktivnosti uz opasne emisije procjedne vode i odlagališnog pli-
na. Za ljude koji borave u blizini odlagališta komunalnog otpada, upravo odla-
ganje biootpada uzrokuje vrlo neugode mirise i rizike onečišćenja podzemnih
voda i tla. Velika je i opasnost od požara i eksplozija na odlagalištima. Tehnič-
kim mjerama (izgradnjom uređenog odlagališta) štetne emisije se mogu sma-
njiti, ali ne i potpuno spriječiti. Kod odlaganja neobrađenog MKO redovite su
emisije neugodnih mirisa uzrokovane naročito biorazgradivim tvari.
Temeljem tih spoznaja, u novom mileniju, najprije su razvijene europ-
ske zemlje (prvo Švicarska 2002., a zatim i EU zemlje) usvojile praksu i do
2010. godine prestale odlagati neobrađeni komunalni otpad. Nastavno, i RH
je usvojila propise sukladno legislativi EU, ali Hrvatska već godinama ne
provodi vlastite propise. Drastično se kasni u zabrani odlaganja biorazgra-
divih frakcija komunalnog otpada. Nije najvažnije što Hrvatskoj zbog toga
prijeti plaćanje penala, već je zbog odlaganja neobrađenog otpada ugro-
ženo zdravlje ljudi. Obradom i naročito oporabom komunalnog otpada prije
odlaganja otklanjaju se izravni rizici za okoliš. Komunalni otpad najvećim
se dijelom sastoji iz biorazgradivih frakcija, koje je moguće kompostiratii
umjesto odložiti. Prema propisima gospodarenja otpadom u RH(1,2,6) kom-
postiranje je jedinstveni proces koji omogućava u kratkom vremenu reci-
kliranje biootpada i to čim bliže mjestu nastanka.
2. Osnovni pojmovi
U propisima RH pojmovi vezani uz biorazgradivi otpad, biološku obradu
i biološku oporabu su određeni u nekoliko propisa. Za komunalno gospo-
darstvo, poglavito za kompostiranje je naročito važno gospodarenje laga-
no, odnosno brzo biološki razgradivim frakcijama. Upravo te frakcije, već
nakon nekoliko tjedana uzrokuju neugodne mirise i druge ugroze okoliša.
 Prema Pravilniku o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje ot-
padnih voda (2008. godina), kada se mulj koristi u poljoprivredi(4) određe-
na je i biološka obrada otpadnog mulja:
"Obrađeni mulj" znači otpadni mulj koji je podvrgnut biološkoj, kemij-
skoj i toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju, ili bilo kojem dru-
gom postupku kojim se znatno smanjuju fermentabilnost i opasnosti
po zdravlje koje bi proizišle iz njegovog korištenja.
Tehnologije aerobne i anaerobne biološke obrade se već dulje vrijeme
koriste za obradu i oporabu otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda. Aerobna obrada se koristi za sušenje (odnosno prosušiva-
nje) kao i za kompostiranje otpadnog mulja, a anaerobna obrada (digesti-
ja, fermentacija) za proizvodnju bioplina iz otpadnog mulja. Zanimljivo je
da suvremena legislativa u Njemačkoj (2018.) otvara mogućnost da se ot-
padni mulj iz uređaja za pročišćavanje sanitarnih voda iz naselja do 50.000
stanovnika aerobno biološki obrađuje i kada zadovoljava kriterije koristi
kao kompost.
Prema ZOGO(2) iz 2013. godine određena su tri pojma za biorazgradive
frakcije otpada:
"Biološki razgradivi otpad" je otpad koji se može razgraditi biološkim
aerobnim ili anaerobnim postupkom.
"Biootpad" je biološki razgradivi otpad iz vrtova i parkova, hrana i ku-
hinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih
objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.
"Biorazgradivi komunalni otpad" je otpad nastao u kućanstvu, osim
proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva, a koji u
svom sastavu sadrži biološki razgradivi otpad.
Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada(3) iz 2014. godine
određuje tri osnovna biološka pojma:
"Anaerobna digestija" je tehnološki proces gospodarenja otpadom ko-
jim se, pomoću mikroorganizama, u anaerobnim uvjetima, u bioplin-
skom reaktoru, obrađuje i stabilizira biološki razgradivi otpad uz stva-
ranje plina.
"Čvrsto biogorivo" je biogorivo od celuloznih materijala i biomase pro-
izvedeno od otpada (iz Dodatka V, koji uključuje između ostalog i am-
balažu od drva 15 03 01 te biorazgradivi otpad 20 02 01).
"Kompostiranje" je tehnološki proces gospodarenja otpadom kojim se,
pomoću mikroorganizama, u aerobnim uvjetima, obrađuje i stabilizi-
ra biološki razgradivi otpad uz razvoj topline. Biološka razgradnja ot-
pada kojom se ne upravlja (npr. truljenje biološki razgradivog otpada)
ne smatra se kompostiranjem.
Smeđa posuda 120 l za odvojeno prikupljeni biotpad iz kućanstva u Münchenu
(AWM)
3. Biološka obrada otpada
Prema Priručniku za tehnike kompostiranja(6) određena su tri osnovna
postupka biološke obrade/oporabe otpada:
1. Biološka obrada aerobnim mikroorganizmima (kompostiranje, aerobna
stabilizacija, aerobno biološko sušenje),
2. Biološka obrada anaerobnim mikroorganizmima (fermentacija/digesti-
ja uz proizvodnju bioplina, anaerobna stabilizacija),
3. Biološka obrada gujavicama.
KOMPOST I HUMUS NISU ISTO
HUMUS
• Humus (lat. zemlja) je ukupnost mrtvih organskih supstanci,
• Humus je sastavni dio tla,
• Humus nije kemijski spoj nego smjesa mrtvih organskih tvari,
• Humus nastao kompostiranjem može sadržavati i do 25% ugi-
nulih i živih mikroorganizama,
• Humus je vrlo plodan i netopiv u vodi (može koloidno dispergirati),
• Humus je crne boje i sadrži 50 - 60% C te 3 - 6% N.
KOMPOST
• Kompost nastaje biološkim procesima razgradnje lagano raz-
gradive biomase mikroorganizmima,
• Kompost je prirodni gnoj i zaštita biljaka,
• Kompostiranjem nastaje CO2 i u vodi topive mineralne tvari, kao
npr. nitrati, amonijeve soli, fosfati, kalijeve i magnezijeve soli -
djeluju kao gnojivo,
• Kompost omogućava akumulaciju vode,
• Može sadržavati humus.
Obrada gujavicama – vrlo učinkoviti postupak materijalnog iskorišta-
vanja odvojeno prikupljenog biootpada. U toj biološkoj obradi najčešće se
koristi posebno razvijena kišna kalifornijska gujavica ("najproduktivnije
živo biće"), a konačni proizvod - gnoj je vrlo bogat humusom. Za sada se
vrlo rijetko koristi za materijalnu oporabu velikih količina komunalnog bio-
otpada. Najčešće se primjenjuje u vrtlarstvu.
"Glisten" je jedan od komercijalnih naziva za
prirodno organsko gnojivo
VELJAČA/FEBRUARY 2019.
23
 STRUČNO Komp
Kompos
mp ossti
tira
ranj
ra njee
nj

Zatvoreni sustav kompostiranja s pročišćavanjem otpadnog zraka – 10 U malim bioplinskim postrojenjima na otpad iz staja i poljoprivrednu biomasu moguće
biokontejnera tvrtke ML-Entsorgungs-Energieanlagen je anaerobno obraditi kuhinjski otpad (ostatke kuhane hrane)

Anaerobna obrada - Bioplinska postrojenja se tradicionalno rabe za ener- Aerobna biološka obrada otpada prakticira se na tri načina:
gijsku oporabu otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpad- • sušenje otpada (kao i sušenje otpadnog mulja),
nih voda. U svijetu uspješno radi i veliki broj malih bioplinskih postrojenja na • stabilizacija otpada (smanjenje biorazgradivosti prije odlaganja),
otpad iz staja i na biomasu. U novom mileniju bioplinska postrojenja se često • kompostiranje, odnosno materijalna oporaba.
koriste za energijsku, odnosno kombiniranu energijsko - materijalnu oporabu: Postupak aerobne biološke obrade za tri navedena načina (sušenje, sta-
• Miješanog komunalnog otpada - npr., u RCERO Ljubljana postrojenju bilizaciju, kompostiranje) je gotovo isti. Razlika je u čistoći otpada na ula-
(2018.) anerobno se obrađuje MKO uz proizvodnju bioplina. Digestat (osta- zu i izlazu iz procesa aerobne biološke obrade. Praktična iskustva pokazu-
tak anaerobne biološke obrade) je moguće aerobno osušiti i zatim ter- ju da je u svim urbanim sredinama kompostiranje zelenog otpada obvezni
mički oporabiti. Također je moguće, ali manje učinkovito, ostatak anaerob- sadržaj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Isto uvijek uključuje lo-
ne obrade miješanog komunalnog otpada aerobno biološki stabilizirati i kalno - vrtno - kućno kompostiranje kao apsolutni prioritet. Optimalno je u
zatim takozvani stabilat odložiti na odlagalište neopasnog otpada. Ina- općinama i gradovima početi s kompostiranjem odvojeno prikupljenog ze-
če u RCERO Ljubljana uspješno radi i kompostana odvojeno prikuplje- lenog otpada. Nastavno se u takvu kompostanu može postupno dodavati
nog biootpada. odvojeno sakupljeni biootpad iz kućanstava.
Postoji mogućnost, koja je manje učinkovita, da se MKO usitni i zatim ae-
robno osuši. Potom se tako prosušeni MKO, kroz projektom određeno vri-
jeme (npr. 5 godina), odlaže, odnosno uskladišti u takozvano bioreaktor-
sko odlagalište. Kroz to vrijeme treba apsolutno spriječiti dotok vode do
osušenog MKO. Nakon toga u bioreaktorsko odlagalište se uvodi voda i
započinje anerobna biološka razgradnja uz proizvodnju bioplina.
• Odvojeno sakupljeni kuhinjski otpad (npr. ostaci kuhane hrane) se anae-
robno obrađuje uz proizvodnju bioplina (npr. Biogasanlage Pfaffenau
Beč). Ostatak fermentacije - digestat može se kompostirati i materijal-
no iskoristiti (reciklirati).
Aerobna obrada – U praksi se najčešće koriste upravo aerobni postupci. Ve-
lika je brzina i stabilnost aerobne biološke razgradnje. U aerobnoj razgradnji
biomasa se prosušuje, zagrijava (do približno 70 oC) čime dolazi do higijeniza-
cije (pasterizacije). Nakon toga toplina najčešće nepovratno nestaje u okoli-
šu. Na taj način nepovratno se gubi dio biomase i aerobna obrada je teoret-
ski manje učinkovita od anaerobne. Ali, aerobna obrada je manje osjetljiva od Natkrivena površina kompostane odvojeno prikupljenog biootpada - idealno
anaerobne obrade. Temperatura biomase je viša nego kod anaerobnih postu- rješenje za sredine do 50.000 stanovnika (oko 5.000 tona godišnje)
paka te se aerobna biološka razgradnja naziva i toplom biološkom obradom,
dok se anaerobna naziva hladnom biološkom obradom. Zato su bioplinska po-
strojenja toplinski izolirana.
Kompostiranje je za odvojeno sakupljeni zeleni otpad u praksi dokazano
najbolja tehnologija. Nemoguće je u jednom članku opisati brojne izvedbe
otvorenih i zatvorenih, te statičkih i dinamičkih postrojenja aerobne biološke
obrade otpada. U komunalnom gospodarstvu se najčešće rabi aerobna obra-
da u hrpama trokutastog ili trapeznog oblika. Takve kompostne hrpe mogu biti U naseljenim područjima hrpe
otvorene (npr. Zagreb, Beč, Krk) ili natkrivene (npr. Ljubljana, Prelog). U na- se mogu formirati u potpuno
zatvorenim halama, čime se
seljenim područjima hrpe se mogu formirati u potpuno zatvorenim halama ili smanjuju emisije neugodnih
kontejnerima (npr. Zagreb) čime se smanjuju emisije neugodnih mirisa. mirisa

24 VELJAČA/FEBRUARY 2019.
 4. K0MPOSTIRANJE OTPADA
4.1. Cilj kompostiranja
Priručnik za kompostiranje(6) određuje cilj kompostiranja:
"Proizvesti materijal, koji je pogodan za različita područja uporabe, a pre-
ma sadržaju humusa, kakvoćom odgovara kompostu."
Cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom, poglavito u dome-
ni kružnog gospodarstva, ciljeve kompostiranja poima u dvojakoj funkciji:
• smanjiti količinu biorazgradih tvari u otpadu (vrtno/kućno kompostira-
nje),
• iskoristiti biorazgradive frakcije otpada uz proizvodnju kvalitetnog kom-
posta (tzv. interno recikliranje).
U praksi se vrlo često gospodarenje lagano biorazgradivih frakcija ko-
munalnog otpada promatra kao mjeru zbrinjavanja otpada. U RH je tek 2014.
godine donesen Pravilnik(3) koji određuje uvjete potrebne da se komunal-
nom biootpadu ukine status otpada. Kompostiranje je osobito važno za po-
imanje lagano biorazgradivih dijelova otpada kao osobito vrijednog prirod-
nog resursa. Projekt kompostiranja komunalnog otpada, kada se stručno
vodi, motivira i objedinjava sve društvene razine. U tom smislu kompostira-
nje je i mjera edukacije i mjera prevencije i mjera recikliranja i mjera sma-
njenja odlaganja i mjera zbrinjavanja otpada.
U urbanim sredinama kompostiranje zelenog otpada treba biti obvezni sadržaj
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. To redovito uključuje i lokalno vrtno -
kućno kompostiranje kao apsolutni prioritet
Suvremena hrvatska legislativa za odlaganje otpada određuje granič-
ne vrijednosti sadržaja biorazgradljivih tvari u eluatu(9). Obradom otpada
prije odlaganja smanjuje se i sadržaj količine biorazgradivih tvari, odno-
sno aerobna aktivnost u eluatu. Važno je znati da hrvatska legislativa (od
2013. godine) slijedi EU propise. Komunalni otpad najvećim dijelom sadr-
ži biorazgradive frakcije, a naročito je veliki udio lagano/brzo biološki raz-
gradivih frakcija. Iz tog razloga komunalna odlagališta su naročito rizična.
Termička obrada s energijskom oporabom otklanja rizike odlaganja komu-
nalnog otpada, ali u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom je prioritet-
na jedino u odnosu na odlaganje. Tehnologija MBO je prijelazno rješenje, a
odvojeno sakupljanje biootpada i kompostiranje uz anaerobnu obradu MBO
su prioriteti kružnog gospodarstva.
ŠTO JE KOMPOST, ŠTO JE OTPAD SLIČAN KOMPOSTU,
ŠTO JE STABILAT?
KOMPOST je ostatak aerobne biološke obrade određen kao organsko gnojivo i
poboljšivač tla koji udovoljava propisanim graničnim vrijednostima za teške me-
tale i određene toksične organske tvari određene Dodatkom V. Pravilnika o nus-
proizvodima i ukidanju statusa otpada.(3)
OTPAD SLIČAN KOMPOSTU je ostatak aerobne biološke obrade, za koji još nije
provedena analiza ili je analiza provedena, a utvrđene vrijednosti su veće od do-
puštenih za kompost klase III Pravilnika o nusproizvodima i ukidanju statusa otpa-
da(3). Stručnjaci u RH su pojam "kompostu sličan materijal" počeli razmatrati kod
analize gradnje Centara za gospodarenje otpadom i tehnologije MBO – Mehanič-
ko biološke obrade: "Radi ispunjenja ciljeva propisanih člankom 24. Ograničenja
u vezi odlaganja biorazgradljivog komunalnog otpada, Zakona o održivom gospo-
darenju otpadom (NN 94/13) daje se prijedlog određivanja kriterija za stabilizirani
otpad, a za koji se faktor biološke razgradnje smatra jednakim nuli."
Prijedlog ove Upute temelji se na dokumentu: EPA (2011.) – Protocol For The Evula-
tion of Biodegradable Municipale Waste Sent To Landfill (ISBN 987–1- 84045–401-
2). Prilikom odabira tehničko tehnološkog rješenja mehaničko-biološke obrade
miješanog komunalnog otpada i neopasanog otpada (ulazni materijal u meha-
ničko-biološku obradu) u čijem se procesu dobiva otpad sličan kompostu po-
trebno je uzeti u obzir sljedeće:
1. Otpad sličan kompostu nastaje:
a) izdvajanjem frakcije iz miješanog komunalnog otpada i neopasnog otpa-
da te njegovom biološkom obradom,
b) u postrojenjima za mehaničko-biološku obradu i ispunjava kriterije nave-
dene pod točkama 2. i 3. u nastavku,
2. Kriteriji za postupak obrade:
a) biološka obrada se u postrojenju za mehaničku-biološku obradu obavlja
minimalno 4 tjedna u zatvorenom prostoru u kontroliranim uvjetima,
b) nakon biološke obrade u zatvorenom prostoru sukladno prethodnoj toč-
ci 2. a) odnosno prije biološke obrade na otvorenom prostoru, koeficijent
respiracije zadovoljava koeficijent AT4 manji ili jednak 20 mg O2/ g suhe
tvari.,
3. Kriterij za otpad sličan kompostu koji se zbrinjava postupkom D1 (odlaganjem
otpada na ili u tlu):
* do 31. prosinca 2019. Koeficijent respiracije AT4 manji ili jednak 10 mg O2/ g ST
* od 1. siječnja 2020. Koeficijent respiracije AT4 manji ili jednak 7 mg O2/g ST.
STABILAT je ostatak nakon MBO i određen je pravilnicima o načinima i uvjeti-
ma odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada odlagališta(9,10). Pravilnik(9)
iz 2015. po prvi put u RH uvodi tri potkategorije odlagališta neopasnog otpada.
Razlika među potkategorijama je vezana i uz biorazgradivost u eluatu(9) i to pre-
ma "aerobnoj aktivnosti bakterija određenoj stvarnim dinamičkim indeksom disa-
nja (RDRI)" i "otopljeni organski ugljik (DOC)":
- potkategorija odlagališta 1 – bioreaktorsko odlagalište:
RDRI < 1.000 mg O2/kg ST po satu
- potkategorija odlagališta 2 –odlagalište stabiliziranog otpada:
RDRI < 1.000 mg O2/kg ST po satu
DOC do 3.000 mg C/kg ST
sadržaj toksičnih tvari u eluatu
- potkategorija odlagališta anorganskog otpada s niskim sadržajem
biorazgradive tvari:
DOC < 500 mg C/kg ST
sadržaj drugih toksičnih tvari u eluatu.
VELJAČA/FEBRUARY 2019.
25
STRUČNO Komp
Kompos
mp ossti
tira
ranj
ra njee
nj

4.2. Prednosti i nedostaci kompostiranja otpada

4.2.1. Prednosti kompostiranja

Kompostiranje komunalnog otpada ima brojne prednosti:

• Kompostiranje je prirodni proces

Kompostiranje je prirodni proces kruženja tvari kakav se stalno odvija,
primjerice u šumi. Veliki broj velikih i najsitnijih živih bića (mikroorgani-
zama, gljiva i praživotinja) stalno usitnjava, proždire i probavlja bioraz-
gradivu organsku masu. Na taj se način organske tvari pretvaraju bio-
kemijskim procesima sinteze i razgradnje u idealnu podlogu za razvoj
mladih biljaka(11).
Bijeg suvremenog čovjeka od kompostiranja je zapravo bijeg od priro-
de. Organiziranjem kompostiranja u urbanim sredinama se stvaraju uvjeti
ekološke ravnoteže. Primjerice, kompost proizveden iz urbanog zelenog
otpada omogućava održavanje javnih zelenih površina. U modernim gra-
dovima je sve više zelenih fasada i osobito zelenih krovova.

• Kompostiranje je jedinstvena tehnika gospodarenja otpadom

Kompostiranje odnosno aerobna biološka razgradnja je jedinstveni po-
stupak gospodarenja biorazgardljivim otpadom. Ovisno od znanja i moti-
vacije ljudi, aerobna biološka razgradnja biootpada može biti:

- MJERA IZBJEGAVANJA OTPADA (kućno-vrtno-lokalno kompostiranje: pro-

izvođač, odnosno vlasnik zelenog otpada sam provodi kompostiranje,
kompost lokalno koristi, a posuda za biootpad ostaje prazna).
- MJERA SMANJIVANJA OTPADA - edukacija javnosti o potrebi i načinima
kompostiranja potiče razmišljanje ljudi o potrebi odgovornog gospoda-
Tvrtka ZGO Zagreb je početkom devedestih godina prošlog stoljeća potaknula
proizvodnju i građanima podijelila brze vrtne kompostere, koje i 2018. godine neki
građani još uvijek uspješno koriste (hrvatski proizvođač tih kompostera je preuzeo
obvezu recikliranja ako dođe do oštećenja kompostera)

LOKALNO – KUĆNO -VRTNO KOMPOSTIRANJE

Posljednjih godina u RH ponovo su aktualizirane inicijative za kom-
postiranje u vlastitom vrtu. Brojne nevladine udruge kao i komunal-
ne tvrtke izdale su brošure kojima se motivira i educira građane za
vrtno/kućno kompostiranje. Planom gospodarenja otpadom RH 2017. –
2022. također se potiče taj najučinkovitiji način kompostiranja. Neki
gradovi besplatno su građanima podijelili vrtne kompostere i tako-
zvane "domaće kuhinjske kompostere" (npr. Boka shi Organko). Gra-
đani koji praktično provode vrtno kompostiranje uspjeli su, najčešće
bez ikakvih dodataka, iz vlastitog biootpada proizvesti izvrstan kom-
post. Važno je znati da je vrijedno razmjenjivati iskustva u lokalnom
kompostiranju. U vrtlarstvu se kompostiranje gotovo redovito provo-
di. Za sada nema točne procjene koja je količina biorazgradivog ko-
munalnog otpada smanjena vrtnim/kućnim kompostiranjem. Postoje
procjene da je načelno moguće smanjenje količine komunalnog bio-
otpada i do 10%. Procjenjuje se da je u RH učinak lokalnog kompo-
stiranja nekoliko puta manji.
Vrtno kompostiranje najčešće se provodi na dijelu vrta koji je u sje-
ni. Površina za kompostiranje jednostavno je ograđena i prilagođena
lokalnim uvjetima. Najčešće se ograda kompostera izrađuje iz drveta
ili cigle. Takozvani plastični brzi vrtni komposteri se koriste naročito
u malim vrtovima i travnjacima. Zagreb 2018. - besplatna podjela takozvanih brzih vrtnih kompostera kućanstvima
s okućnicom (Čistoća Zagreb), dvadeset godina nakon prve podjele

26 VELJAČA/FEBRUARY 2019.
 renja biološki razgradivim otpadom. Između ostalog, projekti komposti-
ranja značajno pridonose cilju smanjivanja otpadne hrane. EU je upra-
vo među prioritetne aktivnosti ubrojila i smanjivanje bacanja hrane u
otpad (U RH godišnje otpad sadrži i do 380.000 tona hrane!).
- MJERA RECIKLIRANJA BIOOTPADA je također važan cilj, koji jamči proiz-
vodnju kvalitetnog komposta (klasa I, namijenjen korištenju u ekološkoj
poljoprivredi). Stanovništvo ispravnim odvojenim sakupljanjem biootpa-
da stvara uvjete za proizvodnju kvalitetnog komposta i njegovu lokal-
nu primjenu. Iz tog razloga kompostiranje se naziva i interno reciklira-
nje. Lokalno proizvedeni kompost se lokalno koristi i najčešće ne ovisi
o stanju na svjetskom tržištu sekundarnih sirovina.
- MJERA BIOLOŠKE OBRADE, aerobna biološka obrada vrlo često se kori-
sti za prosušivanje otpada. Također, neke štetne otpadne tvari se mogu
uspješno razgraditi, odnosno inertizirati biološkom obradom.
• Kompostiranje je jednostavna tehnika
Kompostiranje biorazgradivih frakcija otpada započinje i traje dok ima
zraka. Principijelno treba u biomasi samo osigurati protok zraka. Motivi-
rani čovjek vrlo brzo može naučiti kako provoditi kompostiranje. Osobito
je lagano u praksi provoditi vrtno odnosno kućno kompostiranje. U praksi
se komunalna kompostišta najčešće izvode s otvorenim trokutastim hra-
pama (manje kompostane) i trapezoidnim hrapama (veće kompostane).
Prevrtanje hrpa se provodi utovarivačem (manje kompostane), prevrta-
čem priključenim na traktor (srednje kompostane) i posebnim samohod-
nim strojem prevrtačem – komposterom (velike kompostane. Za kompo-
stišta u naseljima koriste se zatvorene građevine s jednom hrpom (npr.
kontejneri Thöni u Zagrebu). U zatvorenim kompostanama prevrtanje se
provodi prevrtačem ugrađenim na mostu postavljenom na šine.
Prevrtanje otvorenih hrpa u srednje velikim kompostanama najčešće se provodi
traktorskim prevrtačima, a u velikim zatvorenim kompostanama mosnim prevrtačem
koji se kreće po šinama
DEKLARACIJA KOMPOSTA PROIZVEDENOG IZ
ODVOJENO SAKUPLJENOG BIOOTPADA NA PODRUČJU
SAKUPLJANJA TVRTKE PREKOM PRELOG
DEKLARACIJA PROIZVODA: KOMPOST KLASE I
PROIZVEDENO OD: biorazgradivog otpada (drobljeno granje, božićna
drvca, trava, lišće, ostaci cvijeća, biorazgradivi otpad iz domaćinstava,
biorazgradivi otpad iz trgovina i industrije)
ŠARŽA 1 – Humus 17,81%, pH Vrijednost 8,34
Fizikalno-kemijski parametri, metali, mikrobiološki parametri: ispitani
su u skladu s Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada
Rezultati ispitivanja: PAH: 3,044 (MKD: 6,0), PCB: 0,03 (MKD: 1,0), Bakar,
Cink, Kadmij, Krom, Nikal, Olovo, Živa zadvoljavaju Klasu komposta I,
Mikrobiološki parametri sukladni pravilniku
ISPITIVANJE IZVRŠIO: BIO INSTITUT d.o.o. Čakovec, Izvještaj broj 0/1525/15
od 29.10.2015.
KOMPOST KLASE I - namijenjen je korištenju u ekološkoj proizvodnji i
korištenju u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji
uređuje sastav gnojiva i poboljšivača tla
PROIZVEO: GKP RE-KOM d.o.o. Prelog
VELIČINA PAKIRANJA: 50 litara / 30 vreća na paleti
DATUM PAKIRANJA: prosinac 2015. godine
TEHNIKE KOMPOSTIRANJA U HRPAMA
Za proces aerobne biološke razgradnje je nužno osigurati stalni
tok zraka kroz sve dijelove kompostne hrpe. Redovitim miješanjem,
nakon početnog usitnjavanja i ručnim ili strojnim prevrtanjem
hrpa jamči se dotok zraka (može biti i umjetno pojačan dotok
zraka). Širenje zraka ovisi o nizu lokalnih faktora, a najvažniji su:
vrsta biootpada, sadržaj vlage, količina i usitnjenost strukturnih
materijala (npr. drva) itd. Trajanje kompostiranja ovisi o lokalnim
uvjetima i vrsti otpada, a može trajati 3 do 10 mjeseci.
Optimalna količina zraka/kisika u hrpi je 15 do 18% volumena
(kada je manje od 10% umiru aerobni, a razvijaju se anaerobni
mikroorganizmi – neugodni mirisi). Prevelika količina vode (>70%)
zaustavlja protok zraka, bez dovoljno vlage (<20%) proces
kompostiranja. Optimalna količina vode u hrpi je od 40 do 60%. Vrlo
je važno u hrpi održavati pH vrijednost između 6,0 i 9,0. Početno u
hrpi treba nastojati održati omjer C:N između 25:1 i 35:1. Niži omjer
uzrokuje gubitak dušika. Inače, tijekom kompostiranja se smanjuje
omjer C:N
Okvirni tehnički podaci za komunalne kompostane:
Kapacitet: ulaz 6.000 do 35.000 tona godišnje (okvirno 400 kg/m3)
Površina: od 0,35 do 1,20 tona godišnje/m2
Broj radnika: 3 do 6
Strojevi: utovarivač, stroj za usitnjavanje zelenog otpada,
prevrtač ili komposter, rotaciono/bubanj sito (često se
koriste mobilni strojevi, koji se koriste na više lokacija)
VELJAČA/FEBRUARY 2019.
27
 STRUČNO Komp
Kompos
mp ossti
tira
ranj
ra njee
nj
1,8 m
Amax : 2,9 m2
3,2 m 3,8 m
0,8 m
1,8 m
Amax : 4,3 m2
4m
0,6 m
2,2 m
Amax : 5,6 m2
4,5 m 5,1 m
1,6 m
2,2 m
Amax : 7,8 m2
5,5 m
Dimenzije i oblik kompostnih hrpi (ovisino od stroja za prevrtanje)
• Kompostiranje je bolje od sortiranja
Kompostiranje je načelno povoljnije od recikliranja metala, papira,
stakla, itd... Ostale vrste odvojeno prikupljene i sortirane iskoristi-
ve frakcije komunalnog otpada mogu se reciklirati, tek ako i kada se
plasiraju na tržište sekundarnih sirovina. Tržišne cijene sekundarnih
sirovina u RH pod izravnim su utjecajem europskih i svjetskih cijena.
Pored toga, odvojeno prikupljeni otpad još nije sekundarna sirovina,
a recikliranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada osiguravaju
poglavito privatne tvrtke.
• Kompostiranje smanjuje "turizam biootpada"
Za Hrvatsku to je naročito vrijedna prednost. U RH vrlo su velike pro-
metne udaljenosti. Primjerice, s jadranskih otoka i Dubrovnika je slo-
ženo i skupo otpadni papir odvesti do Zagreba, Belišća ili u druge
zemlje. Kompostiranje osigurava da se za najveće količine otpada lo-
kalno reciklira biootpad i spriječi nepotreban prijevoz.
• Sinergijska veza bioplinskog postrojenja i kompostišta
Biorazgradive frakcije čine više od pedeset posto količine komunalnog
otpada. Bioplinska postrojenja i kompostane nisu konkurencija, već
su to projekti koji se međusobno dopunjuju. Suvremena iskustva po-
kazuju da je, poglavito u naseljima, moguće ostvariti nadopunjavanje
anaerobnih postrojenja (bioplinskih) i kompostiranja. Bioplinska po-
strojenja mogu energijski iskoristiti ne samo kuhinjski već i MKO. Ta-
kozvana urbana bioplinska postrojenja (npr. Agroproteinka Sesvetski
Kraljevec) energijski oporabljuju i ostatke hrane. Odvojeno prikuplje-
ni zeleni otpad uvijek je optimalno kompostirati i lokalno iskoristiti.
• Kompostiranje je i biološka (organska, ekološka) poljoprivreda,
Iskustva grada Beča pokazuju da kompostiranje otpada, nije samo
mjera gospodarenja otpadom, već vrlo važan čimbenik razvitka bio-
loškog kružnog toka tvari u proizvodnji hrane, što je još i važnije. U
posebnoj brošuri MA 48 navodi važnost kompostiranja za zaštitu tla i
podzemnih voda, te vrlo pozitivan doprinos zaštiti klime. MA 48 Wien
ističe da u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu, biološka poljo-
privreda korištenjem komposta po hektaru smanjuje emisiju stakle-
ničkih plinova godišnje za do 3,4 tone CO2 ekvivalenta. Vrlo su slična
iskustva i drugih metropola iz razvijenih europskih zemalja. Kvalite-
tan kompost se nakon četrnaest oglednih godina korištenja u Beču
28 VELJAČA/FEBRUARY 2019.
pokazao kao izvrstan oplemenjivač tla. Prinosi žitarica i povrća bili su
veći za 7 do 10%. Korištenje komposta jamči ne samo kvalitetnu već
i veću proizvodnju hrane, te smanjenje emisije stakleničkih plinova.
4.2.2. Nedostaci kompostiranja
Mnogi eko entuzijasti u javnosti redovito ističu samo prednosti kompo-
stiranja. Međutim, u praksi mnogi projekti kompostiranja otpada doživlja-
vaju vrlo ozbiljne probleme i to ne samo u RH. Kompostiranje treba provo-
4,2 m diti čim bliže mjestu nastanka otpada. Ipak, zbog nedovoljnog znanja mnogi
projekti kompostiranja u RH nisu uspjeli. Za provedbu projekta komposti-
ranja otpada uvijek je nužno dobro poznavati i nedostatke kompostiranja.
Glavni nedostaci provedbe projekta kompostiranja su:
• Neodgovoran i kvazi stručan pristup
Kompostiranje je jednostavna tehnologija, ali u provedbi zahtijeva od-
govornost. Stručan pristup nužan je naročito u naseljenim sredinama.
Projekt kompostiranja treba vrlo pažljivo osmisliti i na vrijeme zapo-
četi mjere edukacije i komunikacije s javnošću. Kompostiranje komu-
nalnog otpada se temelji na aktivnom uključivanju pučanstva. Sasvim
5,6 m
sigurno projekt kompostane otpada u općini i gradu neće uspjeti bez
podrške građana. Dosadašnja iskustva u RH pokazuju da se često u
provedbi kompostiranja zanemaruje stručnost.
• Proizvedeni "kompost" može biti niske ili nikakve kvalitete
Neuvažavanje cjelovitog pristupa također će dovesti do neuspjeha
projekta kompostiranja. Glavni nedostatak je kada kompostiranje ne
proizvodi "kompost" odnosno ostatak kompostiranja ne zadovoljava
strogo propisane granične vrijednosti za:
- sadržaj toksičnih (teških) metala,
- sadržaj toksičnih organskih tvari (PCB, PCDD, PCDF, PAU),
- sadržaj zaraznih čimbenika i sjemenki klijabilnih biljaka.
Kada ostatak kompostiranja prekoračuje granične vrijednost za štetne
tvari vrlo je otežano kompost tržišno plasirati. Često se gotov kompost kon-
fekcionira i oplemenjuje, ali ako su koncentracije previsoke čak i za klasu
III., korištenje komposta izvan odlagališta može biti upitno(3). Poseban pro-
blem je što se kakvoća komposta nadzire uzimanjem uzorka. Hrvatski pro-
pisi točno određuju proceduru nadziranja kakvoće komposta(3). Međutim, to
je u osnovi samo nadzor uzorka. Nema mogućnosti nadziranja cijele količi-
ne gotovog komposta, te treba prvenstveno inzistirati na nadzoru kakvoće
biootpada koji ulazi u proces kompostiranja.
NAMJENE KORIŠTENJA POJEDINE KLASE KOMPOSTA
Dopuštene namjene korištenja otpada koji je nastao oporabom (3)
(1) Kompost klase I. namijenjen je ekološkoj proizvodnji na način
propisan posebnim propisom koji uređuje ekološku proizvodnju i
korištenje u poljoprivredi na način propisan posebnim propisom
koji uređuje sadržaj gnojiva i poboljšivača tla.
(2) Kompost klase II. namijenjen je korištenju u poljoprivredi na
način propisan posebnim propisom koji uređuje sadržaj gnojiva i
poboljšivača tla.
(3) Kompost klase III. namijenjen je korištenju na tlu koje se ne
koristi za proizvodnju hrane, na šumskom odnosno parkovnom
zemljištu, za potrebe uređenja odnosno rekultivacije zemljišta i za
izradu završnog rekultivacijskog sloja odlagališta.

DVIJE GLAVNE VRSTE BAKTERIJSKIH MIKROBNIH
TOKSINA (OTROVA)
Endotoksini (toksičnu aktivnost LPS-a tj. lippopolysaccharida otkrili
su Richard Friedrich i Johannes Pfeiffer i nazvali su je "endotoksin“)
su pirogeni termostabilni toksini vezani uz vanjsku membranu nekih
gram-negativnih bakterija (npr. brucella, neisseris i vobro vrste),
manje su snažni i manje specifični nego egzotoksini. U velikim
količinama uzrokuju hemoragični šok i tešku dijareju; manje količine
uzrokuju groznicu, promjenu otpornosti na bakterijsku infekciju.
Egzotoksini su kemijske supstance koje se izlučuju izvan stanica
mikroorganizama (bakterije, gljive, alge i protozoe). Jako su toksični,
ali vrlo su termolabilni i razgrađuju se na temperaturama višim
od 60 oC. Svi egzotoksini su odlični antigeni pa u organizmu ljudi
i životinja potiču stvaranje antitijela. Koriste se i kao cjepiva.
Zanimljivo je da na povećanoj temperaturi gube toksičnost, ali
zadržavaju antigenost. Endotoksini ugrožavaju i egzotoksine.
• Opasnosti tijekom procesa kompostiranja:
- emisije neugodnih mirisa, u praksi te plinovite emisije (merkapta-
ni, H2S) iz procesa kompostiranja su najčešći problemi za stanovniš-
tvo koje živi u susjedstvu kompostana. Odabir lokacije kompostane
je važan čimbenik projektiranja građevine kompostane. Nadzor i vo-
đenje procesa kompostiranja su čimbenici koji mogu smanjiti emi-
sije neugodnih mirisa. Kada se građevina za kompostiranje nalazi u
naseljenom području projektant treba razmisliti o izvedbi zatvore-
ne kompostane.
KOMPOST KLASE I namijenjen je korištenju u ekološkoj proizvodnji i poljoprivredi na način propisan posebnim propisom koji uređuje gnojivo i poboljšivače tla
- emisija otpadnih voda, otpadne vode s površine za kompostiranje treba
sakupljati i akumulirati. Ovisno od vremenskih uvjeta, akumulirana ot-
padna voda je najčešće bogata aktivnim mikroorganizmima te ju je op-
timalno vratiti u kompostne hrpe. Eventualni višak otpadnih voda, pri-
mjerice tijekom sezone kiša, treba odvoditi u sustav odvodnje i zatim
do uređaja za pročišćavanje.
- izravna ugroza zdravlja zaposlenika, tijekom postupanja s biootpadom
nastaju toksične plinovite emisije, koje mogu ugroziti zdravlje zaposle-
nika i to naročito kod biološke obrade u zatvorenim prostorima (ha-
lama, tunelima, kontejnerima i sl.). Toksične emisije poglavito su po-
vezane s mikrobiološkim razgradnjom i to u svim fazama postupanja s
biootpadom (sakupljanje, skladištenje, prijevoz, obrada). Povećane kon-
centracije mikrobnih toksina mogu ugroziti zaposlenike u zatvorenim
postrojenjima za biološku obradu. Procjena potencijalnog rizika se te-
melji na sadržaju endotoksina. Studija BIO-MED2(8) je pokazala da kod
koncentracije endotoksina do 7 mg/m3 , uobičajenim kliničkim ispitiva-
njima, nije detektiran utjecaj na zdravlje ljudi. Toksične emisije su ma-
nje opasne kod kompostiranja na otvorenim ili kod natkrivenih površi-
na za kompostiranje.
4.3. Teoretske i praktične osnove kompostiranja
(voda, zrak, hrana, štetne tvari, temperatura,
ubrzivači)
Kompostiranje je brzo provediv jedinstveni postupak internog reciklira-
nja, koji naročito malim komunalnim tvrtkama jamči kružno gospodarenje ot-
padom. Proizvedeni kompost učinkovito se koristi na lokalnoj razini. Osnova
kompostiranja je razgradnja lagano biorazgradivih tvari aerobnim mikroor-
ganizmima (bakterije, gljive, virusi, alge, praživotinje). U prirodi, sve dok u
biomasi ima zraka postupno se razvijaju aerobni mikroorganizmi. Čim nesta-
je zraka ugibaju i postupno počinje razvoj anerobnih mikroorganizama. Ka-
VELJAČA/FEBRUARY 2019.
29
 STRUČNO Komp
Kompos
mp ossti
tira
ranj
ra njee
nj

Ovisno o lokalnim vremenskim uvjetima optimalno je u kompostnoj hrpi

održavati vlažnost od 40 do 70%, a optimalna vlažnost je oko 60% (pro-
vjera vlažnosti takozvanim "šaka testom"). Kod kompostiranja u zatvore-
nim prostorima (hala, tunel, kontejner) lakše je održavati vlažnost kom-
postne hrpe. Kada je kompostna hrpa na otvorenom, prevelika količina
vode (npr. tijekom oborina) može se smanjiti prevrtanjem i odvodnjom
viška vode s kompostne površine. Kada je premalo vode, hrpa se jedno-
stavno može poprskati (najbolje akumuliranom vodom). Vrlo je učinkovito
ovlaživanje provesti tijekom prevrtanja posebnim strojem – prevrtačem.

OMJER C/N ZA POJEDINE VRSTA BIOOTPADA

a) biootpad bogat ugljikom (C) ..........................................C/N
drvo i piljevina.................................................................. 500:1
papiri .......................................................................................170:1
kora drveta .......................................................................... 120:1
Potrebno je stalno nadzirati vlažnost kompostne mase, što se uspješno može
obaviti i tzv. "šaka testom" lišće .......................................................................................... 60:1

b) biootpad bogat dušikom (N)

kvoća i trajanje kompostiranja izravno ovisi o vrsti biootpada i o uvjetima za
život aerobnih mikroorganizama. Na lokalnoj razini je najlakše održavati op-
timalne uvjete opstanka aerobnih mikroorganizama.
Tijekom procesa kompostiranja, razgradnju osiguravaju aerobni mikroor-
ganizmi - mikro svijet (praživotinje, bakterije, virusi) i makro svijet (gljive,
plijesni, kornjaši, gujavice, stonoge). Proces kompostiranja, ovisno od lo-
kalnih uvjeta, sadrži dijelom i obradu gujavicama. U svakom slučaju temelj-
ni uvjeti za održavanje i razvitak procesa kompostiranja odgovaraju uvje-
tima opstanka živog svijeta: voda, zrak, hrana, štetni uvjeti, temperatura.
• voda – potrebno je stalno nadzirati vlažnost kompostne mase, primje-
rice "šaka testom":
- ako nestane vode živi svijet umire i proces zastaje te dolazi do mu-
mifikacije,
- ako je previše vode kroz kompostnu masu teško prolazi zrak i aerob-
ni mikroorganizmi ugibaju.
konjski stajnjak ................................................................... 25:1
goveđi stajnjak .................................................................... 20:1
otkos trave .............................................................................19:1
digestirani otpadni mulj ..................................................16:1
otpadna hrana ......................................................................15:1
• zrak - kompostiranje se temelji na održavanju aerobnih uvjeta u svim di-
jelovima kompostne hrpe. To znači da treba osigurati stalni protok zraka
(prozračivanje, tj. aeriranje čitave hrpe. Potrebno je krupne (drvenaste)
komade usitniti, a zamuljenu biomasu (npr. otpadno voće, otpadni mulj iz
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda) prorahliti umješavanjem struk-
turnih komadića. Zbog toga, nakon ulaza u kompostanu, a prije formira-
nja kompostne hrpe, biootpad je nužno mehanički pripremiti:
- početnim usitnjavanjem drvenih komada (isključivo koristiti netretira-
no otpadno drvo),
- umješavanjem različitih ulaznih vrsta biootpada,
- odavanjem strukturnih materijala (npr. drvene sječke) u muljeviti bio-
otpad (ostatke povrća i sl.),
- dodatnim miješanjem i povremenim prevrtanjem kompostne hrpe,
- upuhivanjem zraka kroz dno kompostne hrpe (npr. kompostana Pru-
dinec).
Za stabilnu aerobnu biološku razgradnju je nužan kisik (0,1 mg kisika
po gramu biorazgradljive mase(8) ). Provedena istraživanja su pokaza-
la da upuhivanje čistog kisika ubrzava proces kompostiranja. Međutim,
u praksi kompostiranje komunalnog otpada provodi se gotovo redovito
prozračivanjem kompostnih hrpa.

• hrana - bez hrane je nemoguć razvitak mikroorganizama; teoretski to

znači da u kompostnoj masi treba održavati omjer ugljika i dušika (C:N)
oko 25:1 (okvirno i do 35:1); a praktično to znači osmišljeno umješavati
biootpad bogat ugljikom (C) s biootpadom bogatim dušikom (N). Prevrta-
njem se kompostna hrpa aerira (prozračuje) i dodatno miješa.

Kompostder Tehnix - stroj za prevrtanje kompostne hrpe uz mogućnost ovlaživanja

i umješavanja biološkog sredstva za ubrzavanje procesa kompostiranja, • štetni uvjeti za život (denaturiranje proteina) - teški metali, organski
kapaciteta obrade 100 m3/h otrovi, jake lužine i jake kiseline izravno ugrožavaju opstanak života u

30 VELJAČA/FEBRUARY 2019.
TOPLINSKA INAKTIVACIJA PATOGENA I PARAZITA(8)
Patogeni/paraziti Toplinski učinak

Brucella abortus 61 oC – smrt nastupa unutar 3 minute

Brucella suis
Corynebacterium diphtheriae
Entamoeba histolytica cysts
Escherichia coli
Legionella
Mycobbacterium tuberculasis hominis
Salmonella typhhosa
Salmonella (ostale)
Taenia saginata
Trichinella spiahs larvae
61 oC – smrt nastupa unutar 3 minute
55 oC – smrt nastupa unutar 45 minuta
68 oC – smrt nastupa
kod 55 oC – većina ugiba unutar jednog
sata
kod 60 oC – većina ugiba unutar 20
minuta
kod 46 oC – prestaje rast
kod 60 oC – nastupa smrt
kod 75 oC – ne postoji Legionella
66 oC – smrt nastupa unutar 20 minuta
67 oC – trenutna smrt
46 oC – prestaje rast
55 – 60 oC – smrt nastup unutar 30
minuta
55 oC – smrt nastupa unutar jednog
sata
60 oC – smrt nastupa unutar 20 minuta
71 oC – smrt nastupa unutar 5 minuta
50 oC – smanjenje infektivnosti nakon
jednog sata
62 – 72 oC – nastupa smrt
Način preslaganja trokutastih kompostnih hrpa

kompostnoj masi, onemogućavaju razvitak mikroorganizama te dolazi do
zastoja kompostiranja. S druge strane, ako se u prikupljenom biootpa-
du i nalaze povećane koncentracije anorganske štetne tvari (teški me-
tali: kadmij, krom, živa, nikal, olovo, bakar, cink) i organske štetne tvari
(poliklorirani bifenili, poliklorirani dibenzodioksini / dibenzofurani i dr.)
proizvedeni će kompost biti niže kakvoće (klase), odnosno neće se moći
koristiti u poljoprivredi. Hrvatski propisi(3) određuju sadržaj štetnih tva-
ri u kompostu i to ovisno od tri klase (kompost klase I, klase II, klasa
III), a istovremeno su propisane dopuštene namjene korištenja za svaku
pojedinu klasu. Nešto stariji hrvatski propis(4) određuje uvjete kada se
mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koristi u poljoprivredi.
Poseban je problem što ta dva propisu nisu potpuno usklađena, te po-
stoji sumnja da se u RH uvozi obrađeni (aerobno biološki) otpadni mulj.
Primjerice, jedan hrvatski propis(4) dozvoljava sadržaj kadmija do 5 mg/
kg ST, a drugi propis(3) dozvoljava za kompost klase I do 0,7 mg/kg ST; za
klasu II do 1,0 mg/kg ST; za klasu III (korištenje na tlu koje se ne koristi
za proizvodnju hrane) do 3,0 mg/kg ST.
• temperatura – temperatura je pokazatelj odvijanja procesa kompostira-
nja, a temperatura je i glavni čimbenik higijenizacije komposta. Već je
navedeno da se tijekom aerobnog biološkog postupka oslobađa toplina
i dolazi do zagrijavanja kompostne hrpe. Ovisno od lokalnih uvjeta tije-
kom aerobne mezofilne faze temperatura je između 20 i 40 oC, a tijekom
termofilne faze temperatura je od 40 do 70 oC.
Voditelju kompostiranja temperatura je izravni pokazatelj odvijanja
procesa kompostiranja. Čim dolazi do smanjivanja temperature to
je znak da je ili kompost proizveden (više nema hrane) ili da dola-
zi do ugroze života mikroorganizama (previše ili premalo vode, sadr-
žaj štetnih tvari); izuzimajući vrtno kompostiranje, obvezno je dnevno
nadziranje temperature, svake kompostne šarže, najmanje jednom
dnevno(3).
Temperatura je vrlo važan pokazatelj takozvane higijenizacije komposta
(uklanjanje patogenih mikroorganizama i klijabilnih sjemenki. Mjerenje
temperature provodi se dugačkim termometrom, koji prodire do središta
kompostne hrpe. Prema hrvatskom propisu(3) potrebno je tijekom kom-
postiranja u hrpi održavati:
- najmanje 14 dana temperaturu do 55 oC ili do 7 dana temperaturu 65 oC,
- da temperatura ne prelazi 73 oC.
Europske zemlje na sličan način određuju vrijeme održavanja i visinu tem-
perature tijekom procesa kompostiranja:
- Nizozemska .......................... 55 oC ............ 2 dana
- Italija ....................................... 55 oC ............ 3 dana
- Danska ................................... 55 oC .......... 14 dana
- Francuska i Belgija ........ 60 oC ............ 4 dana
- Austrija ................................... 65 oC ............ 6 dana

VELJAČA/FEBRUARY 2019.
31
 STRUČNO Komp
Kompos
mp ossti
tira
ranj
ra njee
nj
Mobilno bubanj sito Tehnix, može se vrlo lako prilagoditi lokaciji kompostane
• trajanje procesa kompostiranja – vrijeme aerobne biološke obra-
de biorazgradivog komunalnog otpada ovisi od lokalnih uvjeta.
Načelno, prema stručnoj literaturi, trajanje procesa je oko 3 mje-
seca(8). Iskustva iz RH pokazuju da kompostiranje zelenog otpada
može trajati i do 10 mjeseci (ovisno o vrsti otpada, lokalnim uvjeti-
ma i znanju i umijeću voditelja). Povećanje temperature omoguća-
va da razvitak aerobnih organizama i proces kompostiranja traje
kraće vrijeme. Međutim, kompostiranje se može provoditi i pri ni-
skim temperaturama (npr. u Norveškoj), ali traje dulje.
Redovitim (ali ne prečestim) prevrtanjem kompostna masa se do-
datno prozračuje, a time se ujedno izbjegava stvaranje anaerobnih
područja, otklanjanju neugodni mirisi i dva do tri puta skraćuje
vrijeme kompostiranja. Sastav biootpada također izravno određu-
je vrijeme kompostiranja. Primjerice, drvo načelno produljuje tra-
janje kompostiranja. Na kraju procesa takozvani svježi kompost
se prosijava (najčešće na 12 ili 20 mm) i krupniji drveni komadi se
jednostavno vrate na početak procesa. Povratak komadića drveta
koji još nisu dovoljno razgrađeni izravno pomaže razbijanju even-
tualnih muljevitih zona i prozračivanju mase biootpada.
• ubrzivači (starteri) – Ubrzivači su dodaci koji se umješavaju u
kompostnu hrpu s ciljem ubrzanja aerobne biološke razgradnje.
Na tržištu se nalaze različiti oblici ubrzivača koji mogu biti smje-
se odabranih bakterija, fermenata i mineralnih tvari. Kod upora-
be ubrzivača važno je zahtijevati certifikate, koji jamče da odgo-
varaju korištenju u organskoj (ekološkoj) poljoprivredi i uvjetima
zaštite podzemne vode. Kao ubrzivač kompostiranja komercijalno
se nudi enzimska mješavina mikroelemenata, huminskih kiselina i
makroelemenata. Ubrzivači pored skraćenja vremena kompostira-
nja smanjuju (odstranjuju) i emisije neugodnih mirisa(11).
U normalnim uvjetima kod središnjeg, a isto tako i kod kućnog
(vrtnog), kompostiranja nema boljeg ubrzivača od manje količi-
ne svježeg komposta (dodavanje zrelog komposta je puno manje
učinkovitije). Umješavanje svježeg komposta u kompostnu masu je
ne samo najučinkovitiji već i najjeftiniji načina ubrzanja proce-
sa biološke razgradnje. Uvijek treba uvažiti da je kompostiranje
proces ovisan od lokalnih uvjeta i lokalno prilagođenih mikroor-
ganizama.
32 VELJAČA/FEBRUARY 2019.
U normalnim uvjetima kod središnjeg, a isto tako i kod kućnog (vrtnog),
kompostiranja nema boljeg ubrzivača od manje količine svježeg komposta
LITERATURA
1. Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, NN
130/2005.
2. Zakon o održivom gospodarenju otpadom, NN 94/2013.; 73/2017.
3. Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada, NN
117/2014.
4. Pravilnik o korištenju mulja iz uređaja pročišćavanja otpadnih
voda kada se mulj koristi u poljoprivredi, NN 38/2008.
5. Amlinger F.: „Handbuch der Kompostierung“, Ludwig Boltzman-
Institut für biologischen Landbau und angewandte Ökologie,
Wien 1993
6. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2017. – 2022.
7. Izvješće o ranom upozorenju za Hrvatsku o provedbi zakonodav-
stva EU o otpadu, SWD(2018) 414 final, Bruxelles, 24.9.2018
8. Gareht Evans: „Biowaste and Biological Waste Treatment“, James
& James Ltd, London UK, 2001
9. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagalište otpada, NN 114/2015.
10. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinima i uvje-
tima odlaganja otpad, kategorijama i uvjetima rada za odlagali-
šta otpada, NN 103/2018.
11. Benčević K.: „Biokont – osnove biološke poljoprivrede“, Poslovna
zajednica za stočarstvo, Šimrak grafika Zagreb, 1993.
12. Milanović Z.; „Odvojeno sakupljanje i potpuno iskorištavanje bio-
otpada“, MR© , rujan 1997. Zagreb
13. Milanović Z.: „Vodič za kompostiranje – crno zlato iz otpada“, Su-
stav OHO, siječanj 2003. Zagreb
14. Filipović V.: „Numeričke simulacije pronosa izoproturona pri
konvencionalnoj obradi tla uz pomoć komposta dobivenog re-
cikliranjem urbanog bio-otpada“, Hrvatske vode 24(2016), 95,
19-28
15. Goldschmid H., Hauer W:: „“Biotonne“ in der nicht besiedelten
innenstadt von Wien“, Waste Magazin 4/97, 43-46
16. - : „EU-Symposium „Compost – Quality Approch in the European
Union“ Federal Ministry for the Environment,Youth and Family““,
29 – 30 Oktober 1998.
Nastavak u sljedećem broju