Prof. dr. sc. SIMEON GRAZIO, dr. med.

MATEJA ZNIKA, vft.

KAKO SPRIJEČITI
I LIJEČITI OSTEOPOROZU
Priručnik za bolesnike

Hrvatska liga protiv reumatizma

Zagreb, 2008.
Prof. dr. sc. SIMEON GRAZIO, dr. med.
MATEJA ZNIKA, vft.

KAKO SPRIJEČITI
I LIJEČITI OSTEOPOROZU
Priručnik za bolesnike

Hrvatska liga protiv reumatizma

Zagreb, 2008.
 HRVATSKA LIGA PROTlV REUMATIZMA
BIBLIOTEKA - PRIRUČNICI ZA BOLESNIKE
KAKO SPRIJEČITI I LIJEČITI OSTEOPOROZU

Napisali:
Prof. dr. sc. SIMEON GRAZIO, dr. med.
MATEJA ZNIKA, vft.
specijalist fizijatar – reumatolog
Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
Klinička bolnica "Sestre milosrdnice", Zagreb
viši fizioterapeut
Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
Klinička bolnica "Sestre milosrdnice", Zagreb

ISBN 953-6988-24-2
Izdavač:
Hrvatska liga protiv reumatizma, Zagreb,
Vinogradska cesta 29, www.reuma.hr
Lektori:
Ksenija Trajbar i Margareta Pejar
Računalni prijelom:
Zvonimir Barišić

Tisak:
Alfej knjige d.o.o. – Zagreb, Kušlanova 10, www.alfej.hr
Priručnik je tiskan uz novčanu potporu tvrtke Merck, Sharp & Dohme d.o.o.,
Cebini 37, Buzin, 10010 Zagreb
Nije važno slaže li se tvrtka Merck, Sharp & Dohme d.o.o.
s mišljenjima autora priručnika.
Tiskanje dovršeno u listopadu 2008. godine.
BESPLATNI PRIMJERAK
Što je osteoporoza?

Osteoporoza je najčešća bolest kostiju, a karakterizira

je smanjena koštana masa i poremećena struktura,
što povećava krhkost i sklonost prijelomima.
Naziv osteoporoza doslovce znači porozne kosti, jer,
kosti koje su nekada bile čvrste postaju rupičaste,
šupljikave, odnosno krhke. Ako imate osteoporozu,
aktivnosti koje ste prije obavljali bez razmišljanja,
poput sagibanja kako biste podignuli unuka ili
novine s poda, mogu prouzročiti prijelom. Zapravo,
mnogo ljudi nije ni svjesno da ima osteoporozu dok
ne dožive prijelom. Kad se to dogodi, tada je bolest

Normalna kost Osteoporotična kost

5
već uznapredovala. Zbog toga osteoporozu zovemo i
tihom epidemijom, naime, nema nikakvih simptoma
dok se ne dogodi prijelom. Gubitak koštane mase
i njezina sve lošija kakvoća obično se događaju
polako, godinama. Srećom osteoporoza se danas
može dijagnosticirati, ponajprije mjerenjem gustoće
koštane mase, ako se s prevencijom ili liječenjem
počne na vrijeme prijelom se može spriječiti.
Prije tridesetak godina ostoporoza se smatrala
lošom posljedicom prirodnog procesa starenja.
Tada je samo nekoliko ljudi podupiralo ideju da
će se ona u budućnosti smatrati bolešću koju je
moguće spriječiti i liječiti, što je danas slučaj.
Buduće generacije sigurno neće doživjeti toliko
osteoporotskih prijeloma kostiju i s time povezanih
bolova i invalidnosti, kao prijašnji naraštaji.
U ovoj knjižici želimo dati osnovne podatke o
osteoporozi kao bolesti, s naglaskom na korisne
informacije o prehrani, vježbama i kontroli bo-

6
lova kod bolesnika s osteoporozom, odnosno
osteoporotskim prijelomima. Svatko sam mora
preuzeti aktivnu uloga u prevenciji ili liječenju te
bolesti. Posebnu smo pozornost posvetili smanjenju
opasnosti od prijeloma kostiju zbog padova.
Posljedice osteoporoze su porazne. Samo u SAD-
u svake godine osteoporotske prijelome ima oko
milijun i pol ljudi. Najčešći su oni kuka, kralježaka i

7
ručnog zgloba. No, slomiit se može i bilo koja druga
kost.
Prijelomi kuka, koji su oko dva puta češći u žena
nego u muškaraca, opasniji su nego što se misli.
Podaci govore da čak 25 do 50 posto pacijenata s
prijelomom kuka umire u roku od jedne godine, a
najčešći razlog su komplikacije poput upale pluća
ili ugruška krvi u plućima koji se mogu pojaviti
nakon prijeloma ili operacije kojom se želio sanirati
prijelom.
Osteoporotski prijelomi, a posebice oni kuka,
imaju mnogobrojne negativne posljedice, pa većina
bolesnika treba dugoročnu pomoć u kući. Kvaliteta
života osoba s teškom osteoporozom znatno je
smanjena ne samo zbog boli i deformiteta, nego
i ograničene pokretljivosti te straha od mogućih
prijeloma. Bolesnici mogu ostati u invalidskim
kolicima ili, pak, vezani za krevet. U jednom
je istraživanju istaknuto da godinu dana nakon
prijeloma kuka 40 posto bolesnika nije moglo
samostalno hodati, njih 60 posto nije moglo
obavljati barem jednu svakodnevnu aktivnost, a čak
80 posto nije moglo obavljati barem jednu neovisnu
aktivnost, kao što je vožnja automobila ili odlazak
u kupnju.
8
Kod prijeloma kralježaka uzrokovanih osteoporo-
zom, riječ je o kompresivnim prijelomima trupa
kralješka, obično na prijelazu prsne u slabinski
dio kralježnice. Prijelomi kralježaka su najčešći
prijelomi izazvani osteoporozom. Otprilike jedna
trećina žena starijih od 50 godina doživjet će do
kraja života prijelom kralješka, a prema rezultatima
jedne studije provedene u Hrvatskoj 11,2 posto
osoba u toj dobi ima prijelom kralješka. Prijelomi
kralježaka mogu uzrokovati onesposobljenost,
a ponekad se takvi bolesnici, dok kralježak ne
zacijeli, koriste steznicima (ortozama). No, zbog
blagih i nespecifičnih bolova u leđima takve pri-
jelome bolesnici često niti ne registriraju te ne
9
idu liječniku, nego ih se obično otkrije slučajno
kod rendgenskog snimanja. Kod kompresivnog
pri-jeloma jednog ili više kralježaka snižava se
visina trupova kralježaka, što rezultira grbom na
leđima, gubitkom tjelesne visine, naginjanjem tijela
prema naprijed, te sklonošću padovima. Bolesnici
s višestrukim prijelomima kralježaka mogu imati
tegobe s disanjem ili probavom.

10
Osteoporoza se najčešće javlja kod žena nakon
menopauze, kada prestaje zaštitna uloga ženskih
spolnih hormona (estrogeni). No, mogu je imati
žene i prije menopauze, ali i muškarci, a poseban
je problem za bolesnike na dugotrajnoj terapiji
glukokortikoidima (jakim protuupalnim lijekovi-
ma), onima s kroničnim bolestima crijeva i gušte-
rače, zatim nakon operacije želudca i crijeva te
u bolesnika sa zatajenjem bubrežne funkcije. U
potonjih se javlja specifičan oblik metaboličke
koštane bolesti - renalna osteodistrofija. Produlje-
njem životnog vijeka stanovništva raste i broj
bolesnika s kroničnim bolestima koje izravno ili
neizravno utječu na kvalitetu kostiju, pa se može
očekivati da će osteoporoza biti sve veći zdravstve-
ni problem.
Jedan od osnovnih razloga koji problem osteoporoze
čini tako složenim jest činjenica da na koštani
metabolizam, dinamiku i strukturu kostiju utječu
mnogobrojni čimbenici, što može rezultirati pro-
mjenama koštane arhitekture, koja, uz smanjenu
gustoću kostiju, presudno utječe na biomehanička
svojstva skeleta i sklonost prijelomima. Osteoporozu
mogu izazvati različiti uzroci, a postoje razlike
i prema obliku koštanih promjena, pa tako i
11
prema načinu liječenja. Zato se osteoporoza može
definirati kao stanje kod kojega se zbog različitih
uzroka smanjuje koštana masa i slabe biomehanička
svojstva kostiju.

Osnove građe kosti

Struktura kostiju neprekidno se mijenja, prolazeći
kroz proces remodeliranja ili pregradnje. Pritom se
koštano tkivo, zbog djelovanja specifičnih stanica
- osteoklasta razgrađuje, a djelovanjem druge vrste
stanica - osteoblasta, ponovno stvara. Osteoblasti
stvaraju koštani matriks koji se, zatim, najvećim
dijelom mineralizira. Dakle, pregradnju kostiju
možemo opisati kao kontinuirani proces u tri
faze: razgradnju, izgradnju i mineralizaciju. Osim
obnavljanja, tim se procesom kosti prilagođavaju
utjecaju okoliša, tj. djelovanju vanjskih sila, ali i
potrebama organizma, budući da su one najveće
„skladište“ kalcija u tijelu. Da bi kostur obavljao
svoje najvažnije zadaće, moramo mu pravilnom
prehranom osigurati dostatne količine minerala i
vitamina, a ključni su u metabolizmu kostiju kalcij
i vitamin D.
Koštana razgradnja i izgradnja traju cijeli život.
Stare se i istrošene koštane strukture razgrađuju i
12
uklanjaju, a zamjenjuju ih nove kosti. To je složen
proces kojim se održava čvrstoća i postojanost
13
kostura. Veća koštana pregradnja povezana je s bržim
gubitkom kostiju i većim rizikom od prijeloma. U
odrasloj je dobi razgradnja stare i izgradnja nove
kosti podjednaka, u mladosti izgradnja prevladava
nad razgradnjom, a u starosti je obrnuto.
Osnovna struktura kostiju je mreža stvorena
uglavnom od kolagenskih vlakana. U tu mrežu
vlakana odloženi su depoziti minerala, kalcija i
fosfora te nešto natrija, magnezija i kalija. Minerali
u kemijskoj reakciji s vodom tvore tvar sličnu
cementu koja kostima daje čvrstoću.
Kost je građena od triju osnovnih dijelova: kore ili
korteksa, koštanih gredica ili spongioze i koštane
srži.
Vanjski kompaktni, čvrsti dio kosti je korteks ili
kora. Njegova osnovna struktura su gusto zbijene
koštane jedinice poput snopova pruća, a zovu se
osteoni. Kortikalni dio okružuje spongiozni ili
trabekularni dio kosti. Trabekularni dio kosti sastoji
se od jako mnogo sićušnih gredica ili trabekula.
One su položene u različitim smjerovima, ovisno o
smjeru sila koje djeluju na kost. Tako položene daju
kostima dovoljnu čvrstoću.
Kombinacija gustog kortikalnog tkiva kosti i
14
elastične unutrašnjosti idealna te kost čini laganom
i čvrstom.

trabekularna
kost

kortikalna
kost

Zdrava kost

Osteoporotična kost

15
Kako možemo spriječiti osteoporozu?
Češći čimbenici koji povećavaju rizik od osteoporoze
jesu:
• naslijeđe (prijelomi u obitelji, posebice kuka kod
majke ili bake)
• rana menopauza kod žena, odnosno andropauza
kod muškaraca
• sitnija tjelesna građa (mala tjelesna težina i veći
gubitak na tjelesnoj težini)
• smanjen unos kalcija u organizam i niska razina
vitamina D
• nedovoljno vježbanje
• pušenje
• pretjerana konzumacija alkohola
• dugotrajno uzimanje nekih lijekova, poput gluko-
kortikoida ili hormona štitnjače
• neke bolesti poput reumatoidnog artritisa, hiper-
tireoze ili nekih reproduktivnih poremećaja
• dugotrajna nepokretnost zbog bilo kojeg razloga
(npr. imobilizacija nakon prijeloma)
• prijašnji prijelomi u odrasloj dobi, a posebice oni
nastali zbog manje traume.
Prevencija osteoporoze počinje u djetinjstvu i važno
je da se priskrbi što veća koštana masa do dobi od
16
tridesetak godina. Jer, koštana masa ovisi o vršnoj
koštanoj masi i gubitku kasnije u životu.
Kako bi se to postiglo, preporučuje se nekoliko
mjera:
• dostatni unos kalcija i vitamina D
• obavljanje odgovarajućih vježbi (najbolje s opte-
rećenjem)
• održavanje zdravog načina života
• ne pušiti, niti pretjerivati u konzumaciji alko-
holnih pića.
Među osobama starijima od 65 godina oko 30 posto
njih padne barem jedanput godišnje, a oko 10 posto
tih padova završava ozbiljnim posljedicama, pa i
prijelomima kostiju. Dob je, dakle, ključna za pojavu
osteoporoze, odnosno osteoporotskih prijeloma.
Zato je prijeko potrebno da starije osobe provode
mjere prevencije protiv osteoporoze i padova. U
vezi s tim, uza sve već navedeno, za osobe srednje i
starije dobi, evo i drugih preporuka:
• postmenopauzalne žene trebaju se savjetovati s
liječnikom o nadomjesnoj hormonalnoj terapiji;
• učiniti dom sigurnim od padova, kako bi se izbjeg-
li prijelomi;
• korigirati (koliko je god to moguće) poremećaje
17
s vidom, cirkulacijom, ravnotežom te obratiti po-
zornost na učinak lijekova, a sve to kako bi se
izbjegli padovi.
Prehrambeni savjeti za prevenciju osteoporoze
mogli bi se sažeti u sljedeće:
• hranite se raznoliko;
• jedite hranu bogatu kalcijem;
• unosite dovoljno vitamina D;
• konzumirajte odgovarajuću količinu mesa – pre-
poručuje se 200 do 300 grama na dan (previše
bjelančevina može pojačati gubitak kalcija);
• jedite jedan do dva komada svježeg voća na dan,
posebice naranči, mandarina, grejpa i kivija, jer
sadržavaju mnogo vitamina C;
• ograničite unos slane i konzervirane hrane, poput
kiselih krastavaca, konzerviranog mesa i jela, jer
takva hrana smanjuje količinu kalcija.

Hrana bogata kalcijem

• Mliječni proizvodi – popijte šalicu mlijeka svako
jutro i svaku večer prije odlaska na spavanje.
Dodajte mlijeko u hranu koju pripremate. Jedite
sireve, jogurt i ostale mliječne proizvode, ali pazite
da ne budu previše masni.
18
• Grah i mahunasto povrće – jedite kao glavni
obrok.

19
• Riba i plodovi mora – pripremajte ih kao glavno
jelo ili s mahunastim povrćem kako biste povećali
količinu kalcija.

• Povrće – zeleno povrće je općenito bogato kalci-

jem. Preporučuje se na dan pojesti ga najmanje 300
do 400 grama.

20
• Orašasti plodovi – posipajte hranu sezamom i je-
dite deserte s orašastim plodovima.

• Kalcijem obogaćena hrana u prodavaonicama

je obično skuplja, pa zbog cijene nekima nije
najpovoljnija kao glavni izvor kalcija.

21
Hrana bogata kalcijem
Hrana Količina Kalorije Kalcij (mg)
Mliječni proizvodi
Jogurt, običan, malo masni 1 šalica 140 485
Jogurt, voćni, malo masni 1 šalica 250 340-370
Mlijeko, obično 1 šalica 150 300
Mlijeko, malo masno (2 %) 1 šalica 120 300
Mlijeko, obrano 1 šalica 90 300
Mlijeko, nemasno, suhi prašak 1/3 šalice 90 280
Jogurt zaleđen, malo masni 1 šalica 220 205
Puding s obranim mlijekom ½ šalice 105 150
Sladoled (10 % masti) ½ šalice 130 90
Ledeno mlijeko ½ šalice 90 90
Sir
Riccotta, djelomice obrano mlijeko 1 šalica 339 669
Švicarski sir 30grama 110 270
Cheddar 30 grama 115 205
Mozzarela, djelomice obrano mlijeko 30 grama 80 205
Nisko masni sir (iz 2 % mlijeka) 1 šalica 200 150
Običan sir (obično mlijeko) 1 šalica 230 135
Bezmasan sir 1 šalica 123 45
Riba i plodovi mora
Sardine u limenki s kostima 85 grama 177 325
Losos, u limenki s kostima 85 grama 120 180
Haringa 85 grama 220 65
Račići 85 grama 84 33
Voće
Naranča 1 srednja 120 70
Papaja 1 srednja 120 70
Sok od naranče obogaćen kalcijem 1 šalica 105 300
Povrće
Soja (kuhana) ½ šalice 125 130
Špinat (svjež, kuhan) ½ šalice 20 120
Kupus 1/2 šalice 25 115
Grah 1/2 šalice 80 105
Bijela repa (svježa, kuhana) ½ šalice 15 100
Crveni kupus (svjež, kuhan) ½ šalice 20 90
Bijeli grah (osušen ili kuhan) ½ šalice 105-125 60-80
Prokulice (smrznute, kuhane) ½ šalice 20 35
Prokulice (svježe, kuhane) ½ šalice 22 35
Mrkva ½ šalice 25 16
Ostala hrana
Sojino mlijeko obogaćeno kalcijem 1 šalica 80 250
Pizza sa sirom 1 kriška 280 232
Makaroni sa sirom 1 šalica 430 200
Juha od rajčice s mlijekom 1 šalica 160 160
Voćni sirup 1 žličica 40 140
Tofu obogaćen kalcijem ½ šalice 90-180 40-860
Bademi, prženi 30 grama 170 80
Kikiriki, prženi 30 grama 165 25
Suncokretove sjemenke 30 grama 175 15
Indijski oraščići 30 grama 165 10
22
Preporučeni dnevni unos kalcija.
Dobne skupine Preporučeni dnevni
unos kalcija u mg
Djeca 0-6 mjeseci 400
6-12 mjeseci 600
1-10 godina 800
Pubertet/ mladež 11 – 24 godine 1200 – 1500
Muškarci 25 – 65 godina 1000
nakon 65 godina 1500
Žene do 50 god. 1000
nakon 50 god. (postmenopauze) 1000 - 1500.
trudnice i dojilje 1200

Nadomjesci kalcija
Kalcij se preporučuje uzimati iz hrane, jer se tako
najbolje apsorbira. No, ako prehranom ne osiguravate
dovoljnu dnevnu količinu kalcija, vjerojatno ćete
ga trebati dodatno unijeti nadomjescima. Oni se
preporučuju ženama u postmenopauzi, jer nadoknada
kalcija može usporiti gubitak koštanoga tkiva.
Kalcij u pripavcima nalazi se u obliku kalcijeva
karbonata, kalcijeva citrata ili kalcijeva fosfata.
Neki pripravci sadržavaju i vitamin D, koji po-
većava apsorpciju kalcija te vitamin K ili neke
druge vitamine i minerale kombinirano. Izaberite
odgovarajući oblik prema vašim sklonostima. Ako
uzimate lijekove za sprječavanje zgrušavanja krvi
savjetujte se s liječnikom prije uporabe pripravaka s
vitaminom K, budući da on djeluje na zgrušavanje
23
krvi te ćete možda morati promijeniti količinu
tableta.
Kalcijev karbonat - taj se oblik najčešće rabi u
pripravcima i najjeftiniji je. Kalcijev karbonat
najbolje djeluje ako se uzima uz obrok - najviše 500
mg odjedanput. Može izazvati zatvor.
Kalcijev citrat - najlakše se apsorbira i ne mora
se uzimati uz obrok. Pripravci koji ga sadržavaju
obično se moraju uzimati najmanje dva puta na dan,
kako bi se osigurala preporučena količina kalcija,
jer često imaju manju koncentraciju od pripravaka
kalcijeva karbonata.
Kalcij fosfat - pripravci u tom obliku, također,
zahtijevaju nekoliko dnevnih doza. Najmanja je
vjerojatnost da će uzrokovati zatvor.
Vitamin D
Vitamin D ima više zadaća, a najvažnije su
pojačanje apsorpcije kalcija u crijevima i smanjenje
razgradnje kostiju te izravni učinak na mišićnu snagu
i koordinaciju. Zato su niske razine vitamina D ne
samo povezane s osteoporozom, nego i s mišićnom
slabošću, mišićno-koštanom boli, povišenim ri-
zikom od nestabilnosti, povećanim rizikom od
padova i s njima povezanim frakturama. U nekim je
24
istraživanjima dokazana povezanost između niske
razine vitamina D u organizmu i smrtnosti.
Vitamin D se u organizmu stvara najvećim dijelom u
koži iz spojeva koji se pod utjecajem ultraljubičastih
zraka pretvaraju najprije u inaktivni oblik, a nakon
pretvorbe u bubrezima u aktivni oblik. Zato njegova
proizvodnja ovisi o godišnjem dobu, izlaganju
sunčanim zrakama, uporabi zaštitnih sredstava za
kožu i pigmentaciji. Manji izvor vitamina D su
namirnice bogate njime kao što su masna riba, jaja ili
jetra. No, istraživanja su pokazala da velika većina
stanovništva, a neovisno o zemljopisnoj širini, ima
nisku razinu vitamina D. To se posebice odnosi na
starije osobe, uključujući i postmenopauzalne žene
kod kojih je osteoporoza i najčešća. Razlozi tome
su mnogobrojni, a među nji-ma su smanjena sinteza
vitamina D u koži i pretvorba njegovih prekursora
u vitamin D, manja apsorpcija iz hrane i nedostatno
izlaganje sunčanoj svjetlosti (pokrivanje, strah od
tumora kože i sl.). Zato je često potrebno vitamin
D nadomjestiti preparatima, koji se mogu uzimati
samostalno ili u kombinaciji s drugim vitaminima ili
mineralima, ili, pak, lijekovima protiv osteoporoze
(npr. alendronatom). Istraživanja su pokazala da
je za smanjenje rizika od padova i osteoporotskih
25
prijeloma, te za poboljšanje funkcije nogu kod
starijih osoba, potreban dnevni unos od 700 do
800 internacionalnih jedinica vitamina D. Postoje
i preparati aktivnog vitamina D, koji su napose
pogodni za osobe u kojih postoji bubrežna bolest,
odnosno nemogućnost stvaranja aktivnog oblika
vitamina D, no kod njihove uporabe je nužan oprez
zbog moguće hipervitaminoze.

Kako se postavlja dijagnoze osteoporoze?

Kako znam jesu li moje kosti slabe? Imam li znakove
osteoporoze? To su česta pitanja na koja je poželjno
što prije dobiti odgovor. Jer, što se prije primijene
postupci za sprječavanje osteoporoze, to je manja
opasnost da je dobijete, a ako je već imate, što se
ranije počne liječiti veći su izgledi za smanjenje
gubitka koštane mase kostiju i uravnoteženje
stanja.

Dijagnostički testovi
Kako bi se utvrdilo imate li osteoporozu morate
obaviti neke pretrage. Takve dijagnostičke metode
su precizne, ali razmjerno skuplje od testova
probira.
26
Za određivanje gustoće kostiju, odnosno za dija-
gnosticiranje osteoporoze najčešće se koristi den-
zitometrija (dvoenergetska apsorpciometrija X zra-
ka – DEXA). Radi se kod osoba za koje se sumnja

da imaju osteoporozu, zbog rizičnih čimbenika i

eventualno simptoma bolesti. Denzitometrijom
se uobičajeno mjeri gustoća kostiju u području
slabinske kralježnice, kuka te ponekad i podlaktice.
Na temelju kriterija Svjetske zdravstvene orga-
nizacije određuje se imate li normalnu gustoću
kosti, blaže smanjenu gustoću (osteopeniju),
znatno smanjenu gustoću (osteoporozu), ili, pak,
tešku osteoporozu, što je denzitometrijski nalaz
osteoporoze uz prijelom kosti. Denzitometrija je
27
potpuno bezbolna i neškodljiva, te danas predstavlja
„zlatni standard“ u određivanju gustoće kostiju,
odnosno dijagnosticiranju osteoporoze.
Dakle, danas se denzitometrijom kostiju može brzo
i jednostavno odrediti bolujete li od osteoporoze ili
možda imate početno smanjenu koštanu gustoću,
tako da se na vrijeme mogu poduzeti potrebne
mjere kako bi se spriječio daljnji razvoj bolesti.
Za određivanje gustoće kostiju može se koristiti
i kvantitativna kompjutorizirana tomografija,
no njezin je nedostatak u tome što je povezana s
velikom količinom zračenja.
Mnogi ljudi pogrešno misle da je mjerenje koštane
gustoće dostatno za dijagnozu osteoporoze. Točno je
Metode mjerenja gustoće kostiju
Vrste denzitometra - naziv Kratica Mjesto mjerenja
CENTRALNI
Uređaj za dvoenergetsku DEXA Kralježnica, kuk,
apsorpciju X-zraka podlaktica, cijelo tijelo
Kvantitativna kompjutorizirana QCT Kralježnica i kuk
tomografija
PERIFERNI
Kvantitativni ultrazvuk QUS Peta
Periferni uređaj za dvoenergetsku pDEXA Prsti ruke, ručni zglob
apsorpciometriju X-zraka ili peta
Periferna kvantitativna pQCT Ručni zglob
kompjutorizirana tomografija ili podlaktica
Radiografska apsorpciometrija RA Ručni zglob ili ruka

28
da se testiranjem može ustanoviti koliko je koštana
gustoća smanjena, ali se ne može otkriti pravi
uzrok tog smanjenja, postoje li neke druge bolesti
ili zdravstveni poremećaji te način života ili rizični
čimbenici koji dovode do tog smanjenja.
Kako bi se postavila točna dijagnoza, osim mjerenja
koštane gustoće, potrebno je obaviti i detaljan
klinički pregled, tijekom kojega liječnik može
uočiti smanjenje visine, pogrbljenost ili neke druge
znakove osteoporoze te dobiti dodatne informacije
o općem zdravstvenom stanju ili otkriti moguće
sekundarne uzroke osteoporoze.
Kod bolesnika kod kojih se sumnja na osteoporozu,
zbog utvrđivanja njezina točnog uzroka, obavljaju se
i laboratorijske pretrage, a neke od njih mogu služiti
i u praćenju učinka lijekova protiv osteoporoze.

Testovi probira
Provode se u osoba bez znakova bolesti, a ako je
rezultat pozitivan to znači da je osoba bila samo
prividno zdrava. Testovi probira, u načelu, nisu
toliko osjetljivi i precizni kao dijagnostički, ali su u
pravilu jeftini i jednostavni, pa se lako primjenjuju
na velikom broju ispitanika. Tu spada kvantitativna
29
ultrazvučna denzitometrija, ali i testovi koji se
temelje na pitanjima o čimbenicima rizika za
osteoporozu ili se, pak, kombiniraju neki podaci
koje su dali ispitanici i neki klinički podatci. Ako
su pozitivni, upućuju na to da se trebaju obaviti
denzitometrija kostiju i/ili druge dijagnostičke
pretrage.
Ako sumnjate da možda imate osteoporozu, odvo-
jite minutu kako biste ispunili upitnik!
Jednominutni test Međunarodne zaklade za oste-
oporozu za utvrđivanje rizika od osteoporoze (IOF-
International Osteoporosis Foundation)
Provjerite osobni rizik od osteoporoze odgovorima
na sljedeća pitanja:
1. Je li vašem ocu ili majci bila postavljena dijagnoza
osteoporoze ili su imali prijelom kuka nakon manjeg
udarca ili pada? � DA � NE
2. Jeste li vi imali prijelom kosti nakon manjeg
udarca ili pada? � DA � NE
3. Jeste li uzimali tablete glukokortikoida duže od
tri mjeseca? � DA � NE
4. Jeste li izgubili više od 3 cm na tjelesnoj visini?
� DA � NE
30
5. Pijete li alkoholnih pića više od granice sigur-
nosti? � DA � NE
6. Pušite li više od 20 cigareta na dan ?
� DA � NE
7. Patite li često od proljeva (uzrokovanog pro-
blemima kao što su celijakija ili Crohnova bolest)?
� DA � NE
Za žene
8.Jeste li ušli u menopauzu prije 45. godine ?
� DA � NE
9. Jeste li imali prekide menstrualnog ciklusa duže od
12 mjeseci (osim zbog trudnoće ili menopauze)?
� DA � NE
Za muškarce
10. Jeste li ikad bili impotentni, imali smanjeni li-
bido ili druge simptome koji se odnose na nisku
razinu testosterona? � DA � NE
Ako ste odgovorili pozitivno na više od jednog
pitanja, to ne znači da imate osteoporozu, nego
samo povišen rizik od osteoporoze, je potrebno
konzultirati se s vašim liječnikom.

31
Primjena lijekova u liječenju osteoporoze
Osim pravilne prehrane i redovite tjelovježbe, često
se propisuju i lijekovi koji usporavaju gubitak
koštanog tkiva te tako smanjuju rizik od prijeloma.
- Najčešće se koriste lijekovi iz skupine bifosfonata
koji se mogu uzimati svaki dan ili u duljim razdobljima
(jedanput na tjedan ili jedanput na mjesec). Tu se
ubrajaju alendronat, rizedronat i ibandronat. Neki
drugi lijekovi koji se koriste u liječenju osteoporoze
su selektivni modulator estrogenskih receptora -
raloksifen, stroncijev ranelat, kalcitonin i preparati
spolnih hormona. Bolesnici s teškom osteoporozom
mogu se liječiti lijekom teriparatid, u obliku
potkožnih injekcija jedanput na dan. Lijekove će
vam propisati liječnik, vodeći računa o težini i
vrsti osteoporoze, učinkovitosti lijeka te mogućim
poteškoćama u primjeni, odnosno nepodnošljivosti
lijeka ili pridruženim bolestima.

Fizička aktivnost i osteoporoza

Osobe s pretežno sjedilačkim načinom života prije
će doživjeti prijelom kuka od onih fizički aktivnih.
Tako je dokazano da žene koje sjede više od 9 sati
na dan imaju 50 posto veći rizik da će doživjeti
prijelom kuka od onih koje sjede manje od 6 sati.
32
Više kretanja u slobodno vrijeme, športske aktivno-
sti, više kućanskih poslova koji zahtijevaju kretanje
te manji broj sati provedenih sjedeći, znatno utječe
na smanjenje opasnosti od prijeloma kuka.
Poput mišića i kosti reagiraju na napor, drugim
riječima naviknu se na dodatni napor i ojačaju.
Rezultati vježbanja, općenito, bolji su kod osoba s
bazično niskim vrijednostima gustoće kostiju. Rizik
za osteoporozu i s njom povezanim prijelomima
ćete smanjiti ako radite vježbe snaženja. To vrijedi
za sve osobe, a ne samo one u dobi iznad 40 godina.
Naime, istraživanja pokazuju da vježbe s otporom
kod sedamdesetogodišnjaka ili osamdesetogo-
dišnjaka, također, mogu povećati gustoću kostiju.
Naravno, pritom se treba voditi računa o općem
zdravstvenom stanju, odnosno o pridruženim bo-
lestima.
Vježbati se može i u vodi. Tada se koriste termička
i ostala povoljna fizikalna svojstva vode kao
medija. Ako imate osteoporozu ili povišeni rizik
od osteoporoze, preporučuju se vježbe snaženja za
mišiće trupa i zdjelice te udova. Osim njih, a posebice
za starije osobe, korisne su i vježbe izdržljivosti,
pokretljivosti, disanja, koordinacije i ravnoteže.
33
Ove posljednje su važne zato što smanjuju rizik od
padova, a samim time i osteoporotske prijelome.
Mogu se obavljati i u vodi (npr. u bazenu). Korisnima
su se pokazale i Tai Qi vježbe. Uporabom pomagala

za hod (štap, štaka i sl.), također se smanjuje rizik od

pada, pa od njih, ako su potrebna, ne treba zazirati.
Prema tome, ciljevi vježbi u ostoporozi su:
• smanjenje bolova;
• održavanje pravilne posture tijela (držanja);
34
• sigurnost (prevencija padova);
• poboljšanje koštane mase te prevencija daljnjeg
gubitka koštane mase;
• poboljšanje općeg stanja.
Osim ciljanih vježbi svakako se preporučuju i aktiv-
nosti poput plesanja, planinarenja i slično, a za
starije je prikladno i hodanje po ravnome, no tada je
korisno izmjenjivati sporiji i žustriji hod.

Oprez kod pokreta

Ako imate osteoporozu trebate se pravilno kretati
na poslu, u slobodno vrijeme ili tijekom fizičkih
aktivnosti. Pokret koji biste trebali izbjegavati, a da
biste smanjili rizik od ozljede, jest savijanje trupa
prema naprijed. Nepovoljan učinak na kralježnicu,
svakako, može imati i podizanje te nošenje težeg
tereta. Naravno, to ne znači da trebate prekinuti
svaku aktivnost, nego samo morate biti oprezni te
slijediti savjete liječnika ili fizioterapeuta koji će
vas uputiti u pravilno izvođenje vježbi.
Na sljedećih nekoliko stranica dat ćemo primjere
vježbi koje možete obavljati svaki dan i kod kuće.
Ako već bolujete od osteoporoze, ili ste nedavno
imali neki prijelom, prije nego što počnete s vjež-
35
bama obvezatno se savjetujte s liječnikom ili fizio-
terapeutom.
Zapamtite, nikad niste ni prestari ni premladi da ne
biste mogli poboljšati zdravlje vaših kostiju.

36
MEDICINSKE
VJEŽBE

37
38
Primjer nepravilnog Primjer pravilnog
stojećeg položaja stojećeg položaja

39
 Primjer nepravilnog sjedećeg položaja

40
Primjer pravilnog sjedećeg položaja

41
 Primjer pravilnog ustajanja iz kreveta

42
Primjer pravilnog ustajanja iz kreveta

43
Vježbe u sjedećem položaju
(leđa moraju biti što ravnija!)

Ispružiti naizmjence jednu, pa drugu nogu,.zategnuti

stopalo prema sebi, položaj zadržati 4 sek.,
a potom opustiti.
44
Odizati naizmjence savijeno koljeno prema sebi

45
 Ustajati iz sjedećeg položaja.

46
Ustajati iz sjedećeg položaja.

47
 Preplesti prste na zatiljku,
širiti i skupljati laktove.

48
Preplesti prste na zatiljku,
širiti i skupljati laktove.

49
 Ruke staviti pod pravim kutom, s laktovima u visini
ramena, spojiti laktove, pa ih raširiti

50
Ruke staviti pod pravim kutom, s laktovima u visini
ramena, spojiti laktove, pa ih raširiti

51
 Staviti manje utege na ruke (ili uzeti bočice od 0,5 litre
napunjene vodom umjesto utega),
te savijati ruke
52
Staviti manje utege na ruke (ili uzeti bočice od 0,5 litre
napunjene vodom umjesto utega),
te savijati ruke
53
 Odizati laktove u stranu

54
Odizati laktove u stranu

55
 Gurati dlan o dlan kroz 4 sek.,
pa opustiti

56
Čvrsto se držati šakama i vući prema van,
zadržati 4 sek., pa opustiti

57
 Odizati ruke iznad glave

58
 Istegnuti ruku kao da želite nešto odgurnuti
od sebe, dlan zategnuti prema gore, druga ruka je
savijena na ramenu, glava prati pogledom ispruženu
ruku, naizmjence istezati jednu
pa drugu ruku, a položaj zadržati 4 sek
59
 Istezati naizmjence u nazad i gore jednu,
pa drugu ruku

60
Vježbe s trakom
Napomena: Trake za vježbanje s otporom se mogu naći
u većini prodavaonica medicinske opreme. Različitih su
jačina i prema tome označene odgovarajućim bojama.
Savjetujte se s fizioterapeutom o jačini trake koja vam
najviše odgovara. U početku je najbolje, ako niste
naviknuti na vježbanje, koristiti trake najmanjeg otpora.

Dići ruke iznad glave, te rastegnuti traku,

zadržati 4 sek. i opustiti, spustiti ruku

61
 Držati traku iza leđa, rastegnete traku,
zadržati 4 sek. i opustiti

62
Držati traku iza leđa, rastegnete traku,
zadržati 4 sek. i opustiti

63
 Stajati na traci, istegnuti traku
savijajući ruke prema ramenima

64
Stajati na traci koju držite jednom rukom, suprotnom
nogom rastegnete traku u stranu, a vježbu izvoditi
naizmjence jednom, pa drugom nogom
65
 Stajati na traci, te istegnuti traku prema natrag,
zadržati 4 sek. i opustiti.

66
Vježbe uz zid

„Penjati“ se rukama po zidu,

zadržati u krajnjem položaju 4 sek.

67
 Sklekovi na zidu

68
Sklekovi na zidu

69
 Pridržavati se jednom rukom za stolac,
a suprotnom nogom gurati zid, zadržati 4 sek

70
Leđima okrenuti prema zidu, pridržavati se
rukama za stolac, naizmjence gurati jedno
pa drugo stopalo u zid 4 sek., te opustiti.
71
Vježbe s loptom

Nasloniti se leđima na loptu

i spuštati se u čučanj.

72
Nasloniti se leđima na loptu
i spuštati se u čučanj.

73
 U blagom raskoračnom stavu držati loptu ispred sebe
u visini ramena, okretati loptu naizmjence
na jednu, pa na drugu stranu.
74
U blagom raskoračnom stavu držati loptu ispred sebe
u visini ramena, okretati loptu naizmjence
na jednu, pa na drugu stranu.
75
U blagom raskoračnom stavu, držati loptu ispred sebe,
te ju odići iznad glave.

76
Vježbe u ležećem položaju

U ležećem položaju na leđima stopala

zategnuti prema sebi, koljena gurati u podlogu,
zadržati 4 sek. i opustiti

U ležećem položaju na leđima savijenih koljena,

zategnuti stopala prema sebi, te gurati križa
u podlogu, zadržati 4 sek.
77
 U ležećem položaju na leđima savijenih koljena,
suprotnu nogu gurati u suprotnu ruku, zadržati 4 sek.
i opustiti, naizmjence jedna pa druga noga

U ležećem položaju na leđima savijenih koljena,

istovremeno gurati obje noge u obje ruke,
zadržati 4 sek. i opustiti
78
 U početnom položaju na trbuhu,
podviti stopala pod sebe, odići koljena,
zadržati 4 sek. i opustiti

U početnom položaju na trbuhu,

savijati naizmjence jednu,
pa drugu nogu
79
 U početnom položaju na trbuhu,
savijati istovremeno obje noge

80
Vježbe za ravnotežu

Stajati uspravno pridržavajući se za stolac, odmaknuti

jednu nogu u stranu i malo zadržati, vježbu izvoditi
naizmjence s jednom pa drugom nogom
81
 Stajati uspravno pridržavajući se za stolac, odmaknuti
jednu nogu unazad, malo zadržati, vježbu izvoditi
naizmjence s jednom pa drugom nogom
82
Stajati uspravno pridržavajući se za stolac, savijati
naizmjence jednu pa drugu nogu

83
 Stajati uspravno pridržavajući se za stolac,
odizati se na nožne prste

84
Stajati uspravno pridržavajući se za stolac, te se spuštati
polako u čučanj

85
Informacija o
Hrvatskoj ligi protiv reumatizma
Hrvatska liga protiv reumatizma neprofitna je udruga
građana koja ima socijalno-edukativni i promidžbeni
karakter, a okuplja bolesnike s reumatskim bolestima,
liječnike specijaliste i druge zdravstvene djelatnike
koji se bave tom problematikom.
Liga je utemeljena 1992. godine, na incijativu prof.
dr. Ive Jajića, a pravni je sljednik Društva reumatičara
grada Zagreba, koje je djelovalo od 1982. godine.
Sjedište Hrvatske lige protiv reumatizma je u Klinici
za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
KB »Sestre milosrdnice» u Zagrebu. Udruga ima
svoje županijske ogranke za: Grad Zagreb (Zagreb),
bjelovarsko-bilogorsku županiju (Bjelovar), kopriv-
ničko-križevačku županiju (Čakovec), karlovačku
županiju (Karlovac), krapinsko-zagorsku (Krapinske
Toplice), istarsku županiju (Pula), splitsko-dalmatin-
sku županiju (Split), primorsko-goransku županiju
(Rijeka), virovitičko-podravsku županiju (Virovitica),
zadarsko-kninsku županiju (Zadar) i zagrebačku žu-
paniju (Velika Gorica).
Hrvatska liga protiv reumatizma izdaje svoje glasilo
«Reuma», koje izlazi dva do četiri puta godišnje u 4000
86
primjeraka i besplatno se dostavlja svim članovima
Lige. Do sada je izdala više od 25 različitih tematskih
knjižica za bolesnike koje se, također, besplatno dijele
članovima Lige, a suizdavač je i dviju knjiga. Tijekom
godine održavaju se i predavanja za članove Lige i
druge zainteresirane.
Prema odluci Upravnog odbora od 30. rujna 2008.
godišnja članarina za Hrvatsku ligu protiv reumatizma
iznosi 50 kuna, a šalje se na žiro račun Lige: 2360000-
1101437688 kod Zagrebačke banke Zagreb. Molimo
vas, pri uplati članarine u rubrici “Poziv na broj”
upišite JMBG člana Lige za kojeg se vrši uplata. Oni
članovi Lige koji zbog svoje lošije financijske situacije
ne mogu platiti članarinu neće se brisati iz evidencije
članstva.
Pozivamo sve zainteresirane da se učlane u Hrvatsku
ligu protiv reumatizma, te da svojim aktivnim su-
djelovanjem doprinesu što uspješnijem radu ove
udruge. Za dodatne informacije javite se na adresu:
Hrvatska liga protiv reumatizma, Vinogradska 29,
10000 Zagreb, tel: 01 37-87-248.

Posjetite nas na našoj web adresi

www.reuma.hr
87
ISBN 953-6988-24-2