II
f,
(lrtkazr StJepan 8abt6 )
'1o
iO-
I
F
t
I]
,6- I
an
lO- I
s
t
I
t
I
I
I
i
o !
i
or
t.
t,,
l-
00
.I
tr Strukturelt stl6ke llngvi stlka
Preglede plieno uglavnom zbog dva raaloge. Prvlr da so posllJe.
o d r e d e n o g i ar a z d o b l J e o s v r n e n o n a u r a d e n o , ( l a g a r & z n o t r l n o ' 1 d e u t v r i t t -
oo. 5to JoE treba u61nltl i kako treba nastavltlg ttruglr ile koJu poJevu
prlkatreuo eredlnl koJa Je Jo6 no pozneJe 111 Je ne pounaJe dovolJno.
OvaJ Je referat naplgan a toga drugoga raclogao Izreden Je po dlanku
Eanaa Eelnuta Chrlstmanna rrstrukturelle Sprachwlesensohaftil lu obJavLJen
u G a e o p l e u E o m a n l e o b e eJ a h r b u c h , s v . I X , 1 9 1 8 , s t r . l J - { O o
U 19. Je etolJeCu u llngvtetlcl blla prva Njernadka, l[edu vod,e6t.n
I l n g v l s t l . m e t o g a r a z c l o b l J a r F . S C U L E G E I ,R, . IASK, F.30PP, Jo CBMU,
s . E U U E O L D | ! ,F - . -[ r K l , 0 s r c , a . S C E L E T C I E R ,F . D r g Z , J . s C g u r D T , K . B g u o -
l [ A l { x , B . D E L B B 0 O K ,g . o g r t r o F F , A . L E s K r E t r , A . F r E c K r w . D . t l T E r r t r s r r .u . u i i t ; :
LEnr B. PAULr nr. IltttrDtr vld.lno nejvl6e NlJenaoa, da l na u'nemo u obzlr
llngvlste druglb narodnoetl koJt su ayoJe ratlove plaall I obJevlJlvall
na nJomadkod Jezlku. I naJJa6a tad.a6nJa 6kola, rnlad,ogranatlEarskel .na-.
s t a l a J e n a n J e n e d k o r nt l u . K a d s u . s e n a p r l J e l o n u s t o l J e d a , 1 p o e L l J e ,
lznedu clve rate, podeJ.l JavlJatl novi sarJerovl, nl.su u llJ6nadkoJ noglt
nadl ve6ega od,Jeka, Trailiclja Je blla teko snatrna ile Je utrtln putovJ.na
l6Ia nsgmetano sve tlo na61b d.ana.-Istlna, NiJenol su d,e Saussuleovrr knJi.-
gu .cours de Llngul stlque g6n6ralet u Laugsq,nne e t Pari s I 1916, prevell
f93f (a oftall au Je u orlglnalu vjerojatno 1 priJe), knjtga ll.S. Tru-
b e t z k o y a , O r u n d . z 0 g ed e r P b o n o l o g l e J , P r e g r 1 9 3 9 , n a p l s a n a . J a n J e n a 6 k l n
Jezlkon, all Je sve to oetalo bes znatnlJeg utJeoaJa na nJenaEku llngvl-
stlku. Karakterletl6no Je u tor pogl.edu naJpoznatlJe I neJpro6lrenLJe
nJena6ko 4Jefo lz og9e llngvlstlke, Porrlgova knJlga "DBs Wunder d.er
Spraoheu 4. U prvon lzil.anJu, 8ern, 195Or JavlJeJu se Eano tragovl struk-
tur.ellgna, all o nJemu spomena JoF Doaao U d.rugon Je lzdenJu, L9j7r pti-
k e z a n a a n e k o l l k o s t r e n a . t r i J e o n d a 6 u d o 6 t o J e a b _ o gs p o n o n u t o g a d . r u g o g a ,
recloga nastao I Christmannov 61anek, 0n to 1zr161to ne katre3 ell Je
E P o t r € n u ot l a s € u l f J e n a 6 k o J p r t n J o n J u J u s a m o n e k e e t r u k t u r a l i s t l 6 k e ueto-
ile I da lb u prvo$r redu prinJenJuJu ronenlgtl.
'Clanak
Je pisaa na teuelJu vrlo bogate llterature, a.vrIo nnogo
bllJetrake (zauzlnaJu tre6lnu 6lanka)1 all Jo laa6e velo sa6et teho da se
mole malo 5to lgoetavlt1.5
U samln uvod.nlm reclna kale tta Je u sunremenoJ llngvlstloi aaJks,-
rekterlatlEni.Jl l naJre6lrenlJl ouJer - etrukturalizan. {!ine dakako ntJe
redeno da vedlaa suvrouenlh llngvl,sta lde medu nJegove slJeilbenlke, All
nedu aaatupnlolna ilruglh uetoda nene nl Jedne 6kol€ koJa bl s€ po oDoegu
uogla usporeditl sa stnrkturallznon. Ye6 Je v16e puta utvrdeno da ee
llngvletl, slJedbenlci trad,lolonalnLb snJerovel BV€ vlEe prlb1lluJu u
na6lnu promatrenJa, tako d,a au nekod o6tre granloe 6esto lzbrl.san€ l ile
postoJl JoE samo nekollko lztazttlh Ekola. Od etrukturallzna, naprotlv,
dlJell 1b dubok 7az - aano katkada sludaJao premo66en - I Ceato dobiveoo
d'oJan da postoJe itrriJe llngvtstike potprino razlldlta steve l rasl16tttb
reaultata. StrukturalLzmu se prlgovora da Je prevl5e aDgtraktan de b1 o
Elvon Jezlku mogao prevllno sutlltl, prevlEe ttrll ito teorlJe I postaJe
8Ye nerazunlJlvlJl. l{asuprot tomer etrukturnllstl a€ JavlJaJu s preten-
zlJou da eu sano aJihove metode znanstveneo a to lm a€r nat4vno, ualna
na zj.o. Pololal pogor5eva Jo5 1 to 5to se oba nepriJatelJska teborcr ne-
Cusotno rrlo slabo poznaJu. fako Je strukturalizan d o s a d u I [ J e u a G k o JI u
-2
vellkon illJelu Evrope melo poznetl ilok eur obratno, u Amerlol, gilJe lue p{
vellku: ulogur €vropska lgtraDlvanJa 6esto saneuaienarr. U:
Pieao upozorava da to 6to Jo o strukturallznu govorlo keo o Jed- a1
non snJeru lgtratrlvanJa treba razunJetl samo u snlslu de se ev1 nJegovl it,
tl
zeetupnlol rasllkuJu od trediolonalne llngvletlke po karakterletl0non na-
0t.nu. All etrukturellzan nlpolto alJe jedlnstvon, n€go Je gaatavlJen od vl- v
!e lkole koJe ee u mnoglm pltanjlua Fpore 1 rlJelornl6no polaze od sasvln m
razll!ltih lsvorl5te. ZnadaJnlJa gu strukturallstl6ka udru!enJa 1 6asopl- t
glr CeroIe llngulsttque de Pr6gg6o, daeoplg Travaux tlu Cerole llngulgtt-
que ile Pregue (fonolo6kl enJer)i tlngulstlo Clrole of Xar lorkl, u ve6lnl 'k
go eaetoJl oat ovropskih onigranata 1 naetupa kao neslJertnlk pra6klh fono- s
loga, 0asopls l{ortt0t anerl6kl etrukturallzam aastupa 6agopls Language9, k
kopenha6kl atrukturellzaot Cercle llnguigtlgue de Copenhagu€lu, 6aeopiel I
|lravaur du Cerole llngulstlque de Copeaheguel Aota lingulrtloa. f,ema Jeilno- s
d.uinostl u tone treba ll tb sve snatretl etrukturaltetlEklaa. Kako,se.to .B
lpak 6egto Ctnl 1 kako meCunjlna poetoJl o0lta veaar nena razloga poJan 6
ogranl.Oltl gamo na Jeilan dlo nJlbr nptr BBDo na kopenha6kl kru6. n
1. O nestrukturallstl6koj p
tfnevtstlol
t
Prvo poglavlJe daJe ukratko karakterlsttku noetrukturellstt6ke k
l1ngv1s11ge,'One Je u p o 6 e t k u b t l a u s n j e r e n a u g l a v n on prema povlJestl Je-
( p o I ' L l n g v l . s t l k a
zlks Eernanu Paulur Je povlJeat Jezlker). o
rrletloan{€ il
Je povlJesnog taavoJa uzrokovalo dla ee lstrellveGeve
trainJa u s n J e r a v a l a preteino ne poJedlnaOne poJave koJe Jo sllJeillo od' e
s t o l J e 6 a d o e t o l J e d a . C o v J e k b l a € z a n l m a o p o v i J e 6 6 u J e d , n o g ag l a e a ; J e i l - E
Doga obllka 111 Jedne elntaktldke konetrukolJe I pronatrao th oil po6etke t
C
predaJe ilo suvromenoga doba. fetaknutu Jc ulogu lnala fonet!,ka te Je pl-
tanJe glesovnih zakona bl1o d.ugo vrenoaa sredl6nJ1 problen llngvlstlke f
2
DlJakroniJeku fonologijue kojoJ Je zaEetnik [rubeokl, p.rlhvati]t 1
au posnati fonetldari k a o E . S T I E E T , O . J E S P E R S E N1 B . P A S S T , a v e l i k
Je t
uspon d.oZlvJela posli je ttrugoga svJetekog,rata u l{Jujorgkon lingvleti6kon
krugu. [aJpoznatt jt JoJ je. zastupnik ANDB6 IIARTIIilET, koJl Je pred,avao Da
KolumblJskon gveu6111Ftu (sada Je u parizu)r a glavno mu je aJefo ioooo_ n
mle dee changements phoa6tiques. Tralt6 do phonologle d.ieohrontquelSrBeln, {
L955. I
l
Keo 5to Je ved bl1o sponenuto, itljakronlJeke fonologlJe pronetra I
povlJest glaeova kao s\EhovLt razvoj koJi
Je odreden teZnJon d.a sueta,v
zadrEl raalikovnost. Uzrocl se glasovnlm promJenana traZe prlJe svega u
samon Jezlku, a unutarJezi6nln od.nosima, tj. u blti 11J. povezanoati gla- )
sovnoga susta'va. KnJiga A.G. Eaudrloourt-A,O. Jul1landr Eesal pour un€
bi'atolre structurale du phon6tLsne. frangalel?, parlsl L94gr prva Je do-
alJeilna priuJena strukturallstidklh rrzo"" na poviJest francugkl,h glasover
u koJoJ Je ott tri tanli-61te vrste glasovalh pronJena naJve[nlJa
!r...o[8 tre6ar
obuhveda pronjeue koJe lttu za tfun da usposteve ravnote6u
fonolo-
6k9Sa sustavar narugenu bllo gilje. Jodna se takva smetnja JavlJa onala ked.
postoJi opaenost da ee fonemi izJednale, i
a to treba sprlJeultt - osobito
eko bl poslJedlce toga Proce6a blla vellk broj homonlmljsklh parova. D1-
JakronlJska f o n o l o g i j a tlakle istrazuJe na koji Ce nsdln sustav bltl sadu-
YBnlr.
4. Anerl6ki strukturallzen
Anerickl strukturallzam nastaje dvadesstlh godlna o?oga etolJeCa.
Unoge au nu osnovne nisli zajeilnldke s de Sauesureorn 1s fonolozlmar ogo_
blto s fonolozima 1z Njujol6koge lingvlstl6kog krugar jor ga s njina ve-
6u mnoge uzaJamne vezel all so ipak more govoriti o dviJs razrldite Eko-
ler potekle ia dva razlidlta izvoriSta.
I{a podetku amerl6koga strukturalj.zna s t o j i E D V A R DS A p f B . O n J e
svoJu teoriju o Jeziunoj strukturl razvio neaavigno od de sauseurs&r
llisao o strukturl vodila ga Je u nauci o glasovlna do otkrida fonolo5ko-
ga prlncip6,; fonoloski Jo sustav nazvao "kalupl,' (patterns). Ze razllku
otl de Sausaurear i Saplr je pronatrao Jezi6nu strukturu povijeeno 1 na-
Eao Je u povlJestl glasova - kao t dlJakronijska fonologiJa - telnJu rle
sa sustav sa6uva u PoJedlnostlua unatod fonetsktn promJenarna"
BaJva,trnlJa Je poJave anerldkoga strukturall.zna LEo$ARD Br,oolflFrErrD.
sJogove ee knjlga Language (ttew Tork, 1933, London, -daner:
1935) smatra i
stendardnin dJelon amerldke lingvistiks"
Govoredl o fonoloBkon na6elu Bloomfielcl se po zlva na Saplra,
Baud.oulna d.e Courtenalra i de Saussurea. Kao nl Sai.rirr nL Blooinflsld ae
saaemaruJe povljesnu llngvistiku. Znedajno je ita s€ upoznao s nau6ava-
nJen mladogranatl6ara. Njihov je nauk o postojanju bezizuzetnib glasov-
nlh zakoal p r l 1 1 d n o nod.lficlrao, On ga promatra kao hipotezu 1 glasovae
zakone ae lzJednaduJe s prirod,nlma. Daklee zaklju6uje Chrlstmann, razlog
abog koJega se ne prlma nladogranratldarskl nauk nije u tone Sto 6u onl
treZlLl pravilnost glasovnlb zakona, nego 5to su govorlli o prir_od.nln
aakoaimat€tosu1h}dje3'iobrazIouitisamofiz1o1o3k1.-
rrBloonfield
smatra de su uzroci glasovnib prourjena nepoznati. ft-
D€ on nlJe btio, kao 5to ia A.Martinet sklon da prihvatl, odbacltl tra-
ganJe za tazlozima kao beznadnol rego bode nagl.asiti da dosad. poduzeti
pokuBaJl u ton pravcu aisu dovoljni cla glasovne plomjene iscrpno objasne"
Deklet ovdJe nlJe riJeE o programatskoj iejavi, nego o krttlci u6lnJ€-
DO$o r . n
;
'
Iako povljesna llngvistika za:uzlma u Bloomfield.ovoj knjizl doeta
prostorar ipak j e opisno lstrazivanje njegov glavni. lnteresu Novo, sto
Je 3loonfleld clao, deo Je zapravo na ton podrud ju. A njegovi su ae slJed_
benlol lsklJudlvo bavlll oplson jozika i zbog toga zeboravill za povl-
Jeet Jezlka' E. cbristmann to ob ja,snjava d.vana razlozima. prvo, gotovo
su se svl aneriEkL llngvistl bavill" lstraZivanjem indijansklh Jezika SdJe
nema.tenelJa z.a povi jesna istraZivanja; drugo, Skolskl Je sietem u USA
takav da sveuE1l16nl profesori desto vode jozidne .tedajeve 1 v16s se ba-
ve problemlma prakti6noga jezlcnog poudavanja nego profesorl u Evropl.
Ako ne uumomou obzlr fonologiJu, SloonfieId uranje otkriva sustav,
e v15e anllztra dlnjenloe, i to govornoga jezika, govorao o toj ana,llzl
kaier trto stutly thts oo-ordlnation of certaln sound.g with cortain meanlnge
te to etudy languagettlSn Meaning Je znadenJe, i pisao trrmacl sto Bloon-
fielil pod' njin shvada. Bloomfielit smatra da je neznarstveno pod znadenJem
razunlJevatt Jezldnl obllk za predod.Zbu koju govornik ima pr.t upotrebl
toga JezlGnoga oblika. On znadonJe definira rfmehanistiCklil,
rrwe have deflneil tbe moaning Jer plEea
of a linguistlc form aa the gituatlon in
rhloh the speakers utters tt end the response w,hich it calle forth in
6-
. 6, Zakl.Judak
U zakljudku autor jo6 Jerlanput ukratko prl.kazuJe sllEnogtl 1 ra-
211!ltostl poJetllnib enJerova i kaZe da razllke ipak ne velJa preoLJenl-
tl. Upozorava tta je Jedinstvo u praksi vede n€go Sto Je u teorlJl l tla
je 6esto posrlJedl samo razlike u termlnologlil. PoslJednJlh se g o dlna
6uJe sve v16e glaoova za prlbllZavenJe nazota u samon strukturallznur 1
ti ttngvtstlol uopde" l{a kraJu navodl u tom s m l e l u p o m l r l j i v e r l J e d l t r o -
preilstevnlka razliCltib amJerova, A. llartlnstar R . A . E e I I a
Jloe lstakautlb
i K. llogebyJa.
-8-
BtIJogke
9 Jeatk
IO KopenhaEkl llngvietl6k1 krug
1 1 lll sao 1 Je zlk
12 O i l r l J e 0 l k nlell
I3 Autor u bllJe6ol prfuaJaduJe rta tal firnkolonalltan no treba nlJe6atl
o poJnon firnkolonalne greuetlke o koJoJ se u p o a l J e dnJen ilesetolJ.9u
Eesto raspravlJa. ZanlnlJlvo Je ovdJe epobenuti da Je prlJo ilvlJe 8o-
illne lzaila u SaraJenr Funkcloaalna granattka slpskobrvetgko6 Jellka
(oenovl), a plsao JoJ Je Igrutln 8tevov16.