UDK 801.561.

8=862=82
Izvorni znanstveni ~lanak
Prihva}en za tisak 3. 10. 1996.

@eljka Fink
Filozofski fakultet, Zagreb




 
  

U ~lanku se analiziraju ruski i hrvatski frazemi sa zna~enjem »vrlo blizu«. Autorica ih dijeli
na tri grupe prema tipu komponente u njihovom sastavu. Prvu grupu ~ine frazemi s kom-
ponentom korak, drugu — s komponentom planina, a u tre}u ulaze komponente sa zna~e-
njem dijelova tijela: nos, oko, ruka, bok. Promatra se utjecaj semanti~kog taloga frazema na
frazeolo{ko zna~enje.

Frazeologija i ruskoga i hrvatskoga jezika bogata je prilo‘nim frazemima s

prostornim zna~enjem. U ovom }u ~lanku analizirati frazeme sa zna~enjem
»vrlo blizu, na maloj udaljenosti od koga, ~ega« koji se ve‘u s glagolima bætÌ,
nahoditÌsÓ, odnosno biti, nalaziti se i sl. ukazuju}i na mjesto. Samo jedan fra-
zem hrvatskoga jezika mo‘e imati i dodatno zna~enje smjera kretanja (na do-
hvat ruke), pa }e i stajati uz glagole tipa staviti, polo‘iti i sl.
Pogledajmo sada koji su semanti~ki talozi, koje su slike dovele do spome-
nutog frazeolo{kog zna~enja.

1. Zna~enje male udaljenosti najavljuje se komponentom korak u sastavu slje-

de}ih frazema:
v dvuh (treh) {agah <ot kogo, ~ego>
v neskolÌkih {agah <ot kogo, ~ego>
dva {aga ot kogo, ~ego; do kogo, ~ego
dva–tri koraka <do koga, ~ega; od koga, ~ega>
<nema> ni dva koraka <odavde> do koga, ~ega
par (nekoliko) koraka <do koga, ~ega; od koga, ~ega>
U tri ruska frazema zna~enje male udaljenosti posti‘e se brojenjem koraka
do odre|enog predmeta ili od odre|enog predmeta; to su brojevi dva i tri. Uz-
memo li u obzir tako mali broj koraka, udaljenost je uistinu malena. U jednom

139
 @. Fink, Ruski i hrvatski frazemi sa zna~enjem »vrlo blizu« — SL 41/42, 139–144 (1996)

su frazemu brojevi dva i tri zamjenjive komponente. Za razliku od to~nog broj-

~anog odre|enja koraka u ruskim frazemima, u jednom hrvatskom govori se o
dva–tri koraka, dakle, o pribli‘nom broju. U drugom se pak hrvatskom fraze-
mu negira i tako mala udaljenost kao {to su dva koraka. Dvije jedinice ne pre-
ciziraju broj koraka, ve} imaju komponentu neskolÌko, nekoliko koja upu}uje
na relativno malu koli~inu. Komponenta par ovdje ne zna~i »dva«, ve} »neko-
liko, manji broj ~ega«, pa su dvije zamjenjive komponente (nekoliko, par) zapra-
vo sinonimi.
MæslÌ o tom, ~to rÓdom, v dvuh {agah, pustaÓ kaÒta, kotoruÒ mo@no
zaperetÌ, i ~to vo vsem pomeøenii vtorogo klassa, krome ih dvoih, ni
odnogo passa@ira, — ùta mæslÌ bæla nesterpimo volnuÒøa. (Ku-
prin, GrunÓ)1
Pape risovalisÌ samæe blestÓøie perspektivæ: imenie dva {aga ot
stancii, mo@no razvitÌ molo~noe hozÓxstvo, {iroko zalo@itÌ ogo-
rodæ, produktæ dostavlÓtÌ v Tulu. (V. Veresaev, VospominaniÓ)
Skokni po Ivana! On stanuje samo dva–tri koraka odavde. (Red.)2
Za razliku od prethodnog niza koji upu}uje na prostornu udaljenost, sljede}i
frazemi se odnose naj~e{}e na blizinu u apstraktnom smislu:
na {ag ot ~ego
odin {ag ot ~ego; do ~ego
jedan korak do ~ega; od ~ega
Vot tot @e David Davidovi~ — silÌnæx i molodox, a Ó ~uvstvuÒ —
u nego kakoe–to stra{noe gore, to~no on ka@duÒ minutu na {ag ot
gibeli. (A. N. Tolstox, Kuku{kinæ slezæ)
Od ove spoznaje bio je za Vraza samo jedan korak do duboka uvjere-
nja, da Pu{kina treba smatrati... (S 1937, Gra|a)

2. U jednom ruskom frazemu uklju~en je zemljopisni pojam gora, a do frazeo-

lo{kog se zna~enja dolazi njegovom negacijom: to nije iza brda, ve} vrlo blizu:
ne za gorami.
Postox, kuma, postox! Ne serdisÌ. Eøe uspee{Ì doma–to bætÌ: dom
tvox ne za gorami. Vot on! (A. Ostrovskix, Groza)
Taj se frazem mo‘e dovesti u vezu s jedinicom suprotna zna~enja za gorami,
za dolami s time da je druga komponenta (dol) izostavljena.

3. U sljede}em se sinonimnom nizu ni na koji na~in ne implicira mala uda-

ljenost (bilo upozoravanjem na nju, bilo negacijom velike udaljenosti) kao u
prethodnim slu~ajevima, ve} se uklju~ivanjem u sastav frazema dijelova tijela

1 Primjeri se navode iz Rje~nika frazeolo{kih sinonima ruskoga jezika (1987) i iz Frazeolo{kog

rje~nika ruskoga jezika (1978).
2 Ukoliko nije druga~ije ozna~eno, primjeri se navode iz Frazeolo{kog rje~nika hrvatskoga ili
srpskog jezika (1982).

140
 @. Fink, Ruski i hrvatski frazemi sa zna~enjem »vrlo blizu« — SL 41/42, 139–144 (1996)

stvara slika, semanti~ki talog, koji (ponekad i ne bez doze humora) daje naslu-
titi da se radi o maloj udaljenosti.
a) komponenta nos
na nosu u kogo
pod <samæm> nosom <u kogo>
ispred nosa
pod (pred) nosom
Dva ruska i dva hrvatska frazema sadr‘e komponentu nos, a predmet se,
prema slici u njima, nalazi ili neposredno ispred nosa, ili pod nosom, dakle, na
minimalnoj udaljenosti, a u frazemu na nosu u kogo udaljenost me|u predmeti-
ma je potpuno anulirana, nje uop}e nema.
Ræba, mo@no skazatÌ, pod nosom — tut @e, bliz poselka, na obskih
stre@istæh peskah i Ómah. (A. [eludÓkov, Iz plemeni Kedra)
Hrvatski se frazemi mogu upotrebljavati i u kontekstu kada neka osoba {to
tra‘i i ne mo‘e prona}i ili ne vidi predmet koji se nalazi u neposrednoj blizini.
U tom slu~aju zna~enje ovih jedinica mo‘e biti i malo posprdno, ironi~no.
Kako ne vidi{ knjigu? Stoji ti pred nosom. Samo ispru‘i ruku! (prim-
jer @. F.)
Zar si slijep? Olovka ti je pod nosom, a ti je tra‘i{ ve} pola sata. (pri-
mjer @. F.)
b) U jednom se ruskom frazemu predmet smje{ta pred o~i, {to opet upu}uje
na blizinu, ali i na to da se on nalazi u vidokrugu:
pered glazami <u kogo>
Novostroxka vsegda pered glazami, pod rukox. HoditÌ blizko. (A.
[eludÓkov, Iz plemeni Kedra)
c) Sljede}i dio tijela vi{e nije smje{ten na licu kao prethodna dva, ve} je na
trupu; radi se o ruci:
pod rukox (pod rukami) <u kogo>
rukox podatÌ do kogo, ~ego
na dohvatu ruke
U dva se frazema spominje udaljenost koju mo‘emo posti}i pru‘anjem ruke
(dohvat je razmak s kojeg se mo‘e {to dohvatiti; ta se imenica upotrebljava
samo u frazemu). Ova je udaljenost, doslovno shva}ena, ne{to ve}a od one u
prethodna dva slu~aja i od one u frazemu pod rukox (pod rukami) <u kogo>, ali
ipak je vrlo mala.
Govoril on, ~to rabotaet na @eleznodoro@nom mostu klepalÌøikom,
a stroitelÌstvo mosta — rÓdom, rukox podatÌ. (Gladkov, ]nergiÓ)
Svi su artikli bili slo‘eni na policama blizu tezge, na dohvatu ruke.
(primjer @. F.)
d) Jedan je ruski frazem za zna~enje blizine iskoristio dio tijela — bok:
pod bokom <u kogo, ~ego>.
I ovdje se udaljenost minimalizira, gotovo negira.

141
 @. Fink, Ruski i hrvatski frazemi sa zna~enjem »vrlo blizu« — SL 41/42, 139–144 (1996)

Oni oba ne o@idali, ~tobæ barin poselilsÓ u nih v VasilÌevskom,

kogda u nego pod bokom bælo takoe slavnoe imenÌe s otli~no ustro-
ennox usadÌbox. (Turgenev, DvorÓnskoe gnezdo)
Kao {to sam ve} spomenula, hrvatski frazem na dohvat ruke ima uz osnov-
no frazeolo{ko zna~enje i dodatno zna~enje smjera i stoji uz glagole tipa staviti,
polo‘iti i sl.
Stavila sam knjige pokraj stola, na dohvat ruke, da ne moram ~esto
ustajati. (primjer @. F.)
Kao {to se vidi iz primjera, frazemi ruskoga i hrvatskoga jezika imaju sli~ne
semanti~ke taloge u jedinicama s komponentom korak, nos i ruka. S druge pak
strane, druge dvije komponente koje se odnose na dijelove tijela (oko, bok) pri-
sutne su samo u ruskom jeziku kao i zemljopisni pojam (planina).
Spomenula sam i sinonimni niz koji osim prostornog zna~enja blizine ima i
dodatno zna~enje »jedan uz drugoga, jedan pokraj drugoga«, ali i ono koje na-
dilazi prostorne odnose. To je zna~enje »zajedno, zajedni~kim snagama, jedan s
drugim«:
bok o bok
lokotÌ k loktÒ
lokotÌ o (ob, v) lokotÌ
ple~om (ple~o) k ple~u
bok uz (o) bok
I u ruskim i u hrvatskim frazemima uklju~ene su po dvije komponente sa
zna~enjem dijelova tijela (bok, lakat, rame). U prostornom se zna~enju upotreb-
ljavaju s glagolima idti, stoÓtÌ, sidetÌ, le(atÌ, i}i, stajati, sjediti, le‘ati i
sl. Uz drugo se zna~enje ve‘u s glagolima borotÌsÓ, (itÌ, rabotatÌ, bitÌsÓ,
boriti se, raditi i sl.
zna~enje »jedan uz drugoga«
On bormotal, u@e ne obraøaÓ na menÓ vnimaniÓ, kak budto zabæv, ~to
Ó si@u bok o bok s nim. (M. GorÌkix, HozÓin)
Zalegli mæ... Aleksandr Ivanæ~ Ósnæx rÓdom so mnoÒ, lokotÌ k
loktÒ. (I. Caculin, AtomnaÓ krepostÌ)
I{li su bok uz bok tamnim hodnikom do prvih stepenica, a onda su
se odvojili. (Red.)
zna~enje »zajedni~kim snagama«
BolÌ{ie dela bude{Ì delatÌ, rabotaÓ ple~om k ple~u s Oleksox So-
ka~em. (A. Avdeenko, Nad Tissox)
Frontovæe, hotÌ i ne lokotÌ k loktÒ bilisÌ, a odnogo roda oru@iÓ.
(L. Sexfullina, Doma)
Ne zaboravi da smo se borili bok o bok protiv mnogo ja~eg neprijate-
lja. (Red.)
U hrvatskom jeziku postoji i frazem rame uz rame, ali on ima samo zna~e-
nje »zajedno, zajedni~kim snagama« i uglavnom se ve‘e uz glagol boriti se.

142
 @. Fink, Ruski i hrvatski frazemi sa zna~enjem »vrlo blizu« — SL 41/42, 139–144 (1996)

... to je bilo i vrijeme kada su se komunisti i ^angovi nacionalisti borili

rame uz rame za oslobo|enje zemlje od stranih zavojeva~a. (Sv.
1976.)
Neki od ve} spomenutih ruskih frazema uz prostorno zna~enje »vrlo blizu«
imaju i vremensko zna~enje »uskoro, u blizoj budu}nosti«:
na nosu
ne za gorami
rukox podatÌ do ~ego3
Eøe v pervæx raz v @izni smertÌ bæla tak blizko, sovsem na nosu, i
on trepetal, nesmotrÓ na svoi devÓnosto let. (Mamin–SibirÓk,
Hleb)
— Da.. da... holodina... Snegom popahivaet.
— Pora. Do ro@destva rukox podatÌ. (V. Smirnov, Otkrætie mira)

Analizirani su frazemi izra‘eni skupom rije~i (odin {ag do ~ego, na dohvatu

ruke), fonetskom rije~ju (ne za gorami, pod nosom) i re~enicom (<nema> ni
dva koraka <odavde> do koga, ~ega). U dva su frazema prisutni izostavljivi
dijelovi: pod <samæm> nosom <u kogo>, <nema> ni dva koraka <odavde> do
koga, ~ega. U jednom su ruskom i jednom hrvatskom frazemu prisutne lek-
si~ke varijante: v dvuh (treh) {agah <ot kogo, ~ego>, par (nekoliko) koraka <do
koga, ~ega; od koga, ~ega>. Korpus sadr‘i i sintakti~ke varijante: variranje pri-
jedloga — pod (pred) nosom, lokotÌ o (ob, v) lokotÌ; variranje pade‘nih oblika
— ple~om (ple~o) k ple~u, te morfolo{ke varijante — pod rukox (pod rukami).

Kori{teni rje~nici
Aleksandrova Z. E., SlovarÌ sinonimov russkogo Ózæka, izd–vo »SovetskaÓ ùnciklopediÓ«, M.,
1971
Ani}, V., Rje~nik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 1994.
Kora}, T., A. Menac, M. Popovi}, M. Skljarov, R. Venturin, R. Volos, Rusko–hrvatski ili srpski
frazeolo{ki rje~nik, u redakciji A. Menac, »[kolska knjiga«, Zagreb, 1979–1980.
Mate{i}, J., Frazeolo{ki rje~nik hrvatskoga ili srpskoga jezika, »[kolska knjiga«, Zagreb, 1982.

3 U ovom su sinonimnom nizu jo{ i frazemi s isklju~ivo vremenskim zna~enjem:

za ple~ami
na dvore (u dvora)
na poroge (u poroga)
u dverex.
Idi–ka spatÌ, himik. Utro ve~era mudrenee. Kstati, ùto mudroe utro na poroge: dva
~asa s hvostikom. (V. A@aev, Predislovie k @izni)
U ovaj bi se niz mogla uklopiti i hrvatska jedinica pred vratima (biti, nalaziti se).
Po gradi}u se sve glasnije po~elo govoriti o o~evoj propasti, koja kao da se nalazi pred
vratima... (Kozar~anin 1, Gra|a)
Treba spomenuti i hrvatski frazem koji upu}uje na blizinu nekog cilja u vremenskom smislu
»(biti) nadomak ~ega«:
biti na pragu <~ega>
Sjetva je na pragu, a proizvo|a~i su se predomislili. (VUS, 1976.)

143
 @. Fink, Ruski i hrvatski frazemi sa zna~enjem »vrlo blizu« — SL 41/42, 139–144 (1996)

Voxnova L. A., V. P. @ukov, A. I. Molotkov, A. I. Fedorov, Frazeologi~eskix slovarÌ russkogo

Ózæka, pod redakciex A. I. Molotkova, izd–vo »Russkix Ózæk«, M., 1978
@ukov V. P., M. I. Sidorenko, V. T. [klÓrov, SlovarÌ frazeologi~eskih sinonimov russkogo
Ózæka, pod redakciex V. P. @ukova, izd–vo »Russkix Ózæk«, M., 1987

Russkie i horvatskie frazeologizmæ so zna~eniem »na

nebolÌ{om rasstoÓnii«
Avtor analiziruet russkie i horvatskie frazeologizmæ s prostranstvennæm zna~eniem
»nedaleko, na nebolÌ{om rasstoÓnii«. On delit ih na tri gruppæ v zavisimosti ot tipa kom-
ponentov, vhodÓøih v ih sostav. V pervuÒ gruppu vhodÓt frazeologi~eskie oborotæ s kompo-
nentom {ag, vo vtoruÒ — s komponentom gora, a v tretÌÒ vklÒ~enæ komponentæ, otno-
sÓøiesÓ k ~astÓm tela: nos, glaz, ruka, bok. RassmatrivaetsÓ vliÓnie semanti~eskox guøi na
ih frazeologi~eskoe zna~enie.

144