Dražen Kotrošan i Nermina Sarajlić

Ptice i lovstvo u Bosni i Hercegovini

Sarajevo, 2014
Autori: Dražen Kotrošan i Nermina Sarajlić

Izdavač: Ornitološko društvo „Naše ptice“

Broj primjeraka: 50
Sadržaj

Predgovor
1. Ptice u Bosni i Hercegovini ................. 5
2. Lovstvo u Bosni i Hercegovini ................. 6
2.1.Organizacija lovstva u Bosni i Hercegovini ................. 6
2.2. Zakoni o lovstvu u Bosni i Hercegovini ................. 8
2.3. Područja bez lova (Hunting Ban Areas) ................. 25
2.4. Lov na ptice u Bosni i Hercegovini ................. 26
2.5. Krivolov u Bosni i Hercegovini ................. 27
3. Prijedlozi ................. 29
3.1. Izmjene zakona i pravilnika ................. 29
3.2. Prijedlozi novih područja za zabranu lova ................. 29
4. Literatura ................. 30
Prilozi ................. 31
Birds and hunting in Bosnia and Herzegovina (Summary) ................. 39
Predgovor
Bosna i Hercegovina se još uvijek svrstava u red zemalja sa izrazito visokim stupnjem
biodiverziteta, iako je u posljednjih 100 godina došlo do drastičnih poremećaja uvjetovanih nizom
faktora kada je fauna ptica u pitanju, što se najviše ogleda u činjenici da je oko 20 vrsta prestalo da
gnijezdi u Bosni i Hercegovini u datom periodu. U važne razloge za smanjenje brojnosti vrsta, ali i
brojnosti populacija pojedinih vrsta ptica u Bosni i Hercegovini ubrajaju se i nepostojanje
organizovane kontrole (krivo)lova i loši zakoni koji uređuju oblast lovstva.

Jedan od zadataka u sklopu projekta „Adriatic Flyway 2“ bio je utvrditi stanje u oblasti lovstva sa
aspekta ornitofaune i aktuelnu situaciju kada je u pitanju krivolov ptica. U tom smislu prezentirana
studija donosi podatke koje su istraživači uspjeli prikupiti. Nažalost, još uvijek je teško utvrditi
stvarno stanje po pitanju krivolova, dok je jasno da su aktuelni zakoni neusklađeni sa evropskim
standardima i normama, veoma loši kada je u pitanju broj i zaštita vrsta ptica koje uključuju i u
praksi teško provodljivi.

Na kraju studija donosi određene prijedloge za izmjene zakonske legislative i unapređenje stanja u
oblasti lovstva kada su ptice u pitanju. Na ovaj način se želi podstaknuti entitetska ministarstva i
lovačka udruženja na poboljšanja u datoj oblasti i usklađivanje sa pozitivnim praksama u drugim
državama.

Autori
1. Ptice u Bosni i Hercegovini

Dosadašnja sistematična istraživanja ptica (Aves) u Bosni i Hercegovini, koja su započela u drugoj
polovini 19. stoljeća, mogu se podijeliti u tri značajna perioda. Prvi period, od 1888. do 1914.
godine, karakteriše rad austrijskog ornitologa dr. Othmara Reisera koji je, radeći kao kustos
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, postavio osnove ornitologije u Bosni i Hercegovini. Pregled
istraživanja iz datog perioda dat je u prvom dijelu monografije „Materialen zu einer Ornis
balcanica“ koji je publiciran tek 1939. godine. Ovo je ujedno i jedina do sada objavljena
monografija o pticama Bosne i Hercegovine. Drugi period, od 1964. do 2000. godine, svojim radom
je obilježio prvi bosanskohercegovački ornitolog dr. Svjetoslav Obratil, kustos zemaljskog muzeja
Bosne i Hercegovine. Ovaj period karakterišu faunističko-ekološka istraživanja pojedinih područja
(Bardača, ribnjaci Saničani i Prijedor, Vran i Dugo polje, Nacionalni park Sutjeska, Hutovo blato,
Livanjsko polje, Popovo polje, Dabarsko polje, Fatničko polje, Gatačko polje, Nevesinjsko polje), a
treća značajna faza započinje osnivanjem Ornitološkog društva „Naše ptice“ 2003. godine. U ovom
periodu izdvaja se početak sistematičnijih prikupljanja kvantitativnih podataka o lokalnim
populacijama ptica i povećanje broja posmatrača ptica (Kotrošan & Papes, 2007).

Prema posljednjem revidiranom popisu (Kotrošan & Drocić, 2012) u Bosni i Hercegovini je od
1888. Godine zabilježeno 338 vrsta, od čega je 230 vrsta registrovano kao gnjezdarice (Kotrošan,
2008-2009), od kojih je 20-ak (bjeloglavi sup - Gyps fulvus, žličarka - Platalea leucorodia, ždral
Grus grus itd.) je prestalo da gnijezdi u Bosni i Hercegovini u posljednjih stotinu godina (Kotrošan
& Papes, 2007).

Tri područja u Bosni i Hercegovini (Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje) su uvrštena na
Ramsar listu područja od međunarodnog značaja za ptice vodenih staništa, a četiri (Bardača,
Hutovo blato, Boračko jezero i Livanjsko polje) na listu Međunarodno značajnih područja za ptice
(IBA područja). Pored navedenih, još 40 područja je prepoznato kao potencijalna IBA područja
(Kotrošan et al., 2012).

Zaštita ptica i njihovih staništa regulisana je kroz entitetske zakone o zaštiti prirode, odnosno kad su
u pitanju lovne vrste entitetskim zakonima o lovstvu.

Prvi „Prijedlog Crvene liste ptica za Bosnu i Hercegovinu“ urađen je 1988. godine (Obratil &
Matvejev, 1988) i sadržavao je 97 vrsta (Ex - 8, Ex? - 7, E - 16, V - 39, 18 - R, I - 6, K - 3 i 5 vrsta
bez kategorije). U 2000. godini Zavod za zaštitu kulturnog i historijskog nasljeđa BiH realizovao je
projekat “Izrada Crvenih lista flore i faune“, ali date liste nikada nisu objavljene. U 2011. i 2012.
godini entitetska ministarstva su pokrenula projekte pripreme Crvenih lista, čiji je zadatak bio
izrada prijedloga listi. Međutim, ministarstva su date prijedloge objavila kao zvanične dokumente
(odluke i uredbe) što trenutno unosi zabunu, jer nije jasno da li se radi o zvaničnim Crvenim
listama. U Republici Srpskoj „Crvena lista“ sadrži 304 vrste bez kategorizacije ugroženosti
(http://www.nasljedje.org/docs/crvenalista). U Federaciji „Crvena lista“
(http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH) sadrži 198 gnjezdarica
(RE - 10 vrsta, CR - 8, EN - 13 VU - 19, NT - 32, LC - 95 i DD - 21) i 62 vrste koje su selice,
zimovalice ili negnjezdarice (EN - 8, VU - 6, NT - 4, LC - 4 i DD - 40).

5
2. Lovstvo u Bosni i Hercegovini

Lovstvo u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. U Osmanskom periodu je došlo do određene
krize, ali se nivo organizacije lovstva značajno podigao u periodu Austro-Ugarske vladavine, o
čemu svjedoči i zakon iz 1893. godine (Laska, 1905). Savez lovačkih društava Bosne i Hercegovine
osnovan je 1925. godine (Ilić, 2010).

Udruženje lovaca Bosne i Hercegovine je 1992. godine brojalo oko 52.000 aktivnih članova
organiziranih u 121 lovačku organizaciju koje su gazdovale sa 4.600.000 hektara lovačke površine
(http://www.ekapija.com).

2.1.Organizacija lovstva u Bosni i Hercegovini

Lovačke organizacije

Lovstvo u Bosni i Hercegovini je organizovano kroz rada četiri lovačka saveza: Savez lovačkih
organizacija u Bosni i Hercegovini, Lovački savez Herceg-Bosne, Lovački savez Republike Srpske
i Lovački savez Tuzlanskog kantona. Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini ima 40.000 do 50.000
lovaca okupljenih u više od 200 lovačkih udruženja1. Savezi su sporazumno organizirani u Savjet
lovačkih saveza BiH.

Savez lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini, Lovački savez Herceg Bosne i Lovački savez
Republike Srpske međunarodno su priznate članice CIC-a i FACE.

Pored spomenutih saveza u Distriktu Brčko ima oko 15 lovačkih udruženja sa oko 300 članova, ali
trenutno ne postoji savez udruženja na nivou Distrikta. Neka udruženja su članovi drugih saveza, a
neka djeluju samostalno2.

a) Savez lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini

Savez lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini osnovan je 1995., na mjesto Udruženja lovaca
Bosne i Hercegovine. Savez okuplja 57 organizacija (Prilog 1) sa oko 10.000-15.000 lovaca
(http://slobih.ba; http://ec.europa.eu/transparencyregister).

b) Lovački savez Herceg-Bosne

Lovački savez Herceg-Bosne je osnovan 1992. godine. Savez okuplja 42 lovačke organizacije i
institucije (Prilog 1) sa 10.000-15.0000 lovaca (http://www.lovackisavez-hb.ba;
http://ec.europa.eu/transparencyregister).

c) Lovački savez Republike Srpske

Lovački savez Republike Srpske je osnovan 1994. godine i broji 98 članica (Prilog 1) u okviru kojih
djeluje 18.000-20.0000 lovaca (Anonim, 2008; http://ec.europa.eu/transparencyregister).
d) Savez lovačkih društava Tuzlanskog kantona

1
Prema prikupljenim podacima sačinjen je spisak od 211 lovačkih društava i drugih članica lovačkih saveza (Prilog 1), ali pojedine
organizacije se ne nalaze ni na jednom spisku i nije jasan njihov status. Podaci o broju lovaca nisu precizni jer postoje samo okvirne
procjene.
2
Tokom 2014. godine pokrenute su incijative o donošenju zakona o lovstvu u Distriktu Brčko, čime bi bilo regulisano i pitanje
organizacije saveza. U ovom trenutku neke organizacije djeluju samostalno i nisu član nijednog lovačkog saveza u Bosni i
Hercegovini (npr. Sportsko lovačko Udruženje „Jelovik" iz Brčkog se ne nalazi ni na jednom popisu lovačkih asocijacija).

6
Savez lovačkih društava Tuzlanskog kantona formiran je 1995. godine. Savez broji 14 lovačkih
društava (Prilog 1) sa 5011 članova (http://www.lovactk.com).

Lovačko naoružanje

Prema analizi stanja naoružanja u Bosni i Hercegovini (Hadžović et al., 2011) u Bosni i
Hercegovini se u legalnom posjedu nalazi 349.396 komada oružja. Istovremeno se procjenjuje da je
u opticaju oko 749.366 komada nelegalnog oružja. Od ukupnog broja legalnog oružja, 60% otpada
na oružje kratke cijevi (208.458 komada pištolja i revolvera), dok se preostalih 40% (140.938
komada) svrstava u kategoriju oružja duge cijevi, odnosno lovačkog oružja. Kada je riječ o
teritorijalnoj rasprostranjenosti, u Republici Srpskoj se nalazi 56% (196.854 komada), u Federaciji
BiH 42% (146.542 komada), a u Distriktu Brčko 2% (6000 komada) od ukupnog broja
registrovanog oružja. Slični su i omjeri rasprostranjenosti prema vrsti oružja: Republika Srpska
prednjači sa procentom registrovanog lovačkog oružja od 62% (86.772), kao i sa procentom oružja
kratke cijevi sa brojem od 11.002 komada ili 53 % (Tabela 1).

Tabela 1. Prikaz distribucije oružja u Bosni i Hercegovini (prema Hadžović et al., 2011)

ORUŽJE FBIH % RS % BRČKO % UKUPNO %

Pištolji i revolveri 94.876 45 110.082 53 3.500 2 208.458 60
Lovačko 51.666 37 86.772 62 2.500 1 140.938 40
UKUPNO 146.542 42 196.854 56 6.000 2 394.396 100

U Federaciji Bosne i Hercegovine najveći broj oružja, ukupno i pojedinačno po tipu naoružanja, je
u Sarajevskom Kantonu, Zeničko-Dobojskom, Tuzlanskom Hercegovačko-Neretvanskom Kantonu
(Tabela 2).

Tabela 2. Prikaz distribucije oružja u Federaciji Bosne i Hercegovine (prema Hadžović et al., 2011)

KANTONALNA MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA FEDERACIJE BIH

VRSTA
MUP MUP MUP MUP MUP MUP MUP MUP MUP MUP
ORUŽJA SUMA
USK POS TUZ ZE-DO BP SB HNK ZH SAR LIV
Oružje
kratke
cijevi 9.881 685 22.847 19.800 0 6.988 5.288 407 26.995 1.541 94.876
(pištolji i
revolveri)
Oružje
duge cijevi
(lovačke 7.349 1.047 12.614 7.850 0 3.151 6.175 931 9.557 2.992 51.666
puške i
karabini)
UKUPNO 17.230 1.732 35.461 27.650 444 10.139 11.463 1.338 36.552 4.533 146.542

Lovačko oružje može registrovati samo osoba koja je član lovačke organizacije i koja je položila
lovački ispit. Međutim, odobrenje za nabavljanje lovačkog oružja može se izdati i licu kome je
držanje i nošenje takvog oružja neophodno radi zaštite imovine u ličnoj svojini (stada, usjeva i
slično). Cijena izdavanja dozvole za oružje iznosi 320 BAM (163,61 Euro).

Ukoliko se usporede podaci o broju registriranih lovaca sa brojem registrovanog lovačkog

naoružanja, može se pretpostaviti da barem 10.000-20.000 osoba predstavlja potencijalne
„krivolovce“.

7
2.2. Zakoni o lovstvu u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini su trenutno na snazi dva zakona o lovstvu: Zakon o lovstvu Federacije Bosne
i Hercegovine, objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“ broj 4/06 i Zakon o lovstvu
Republike Srpske, objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpske, broj 60/2009.

U Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine kao „divljač“ je označeno 119 vrsta ptica
(Član 13).

Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Član 13.
...b) PERNATA DIVLJAČ (PTICE)
- Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica počpura (Conturnix coturnix), jarebica poljska-trčka
(Perdix perdix), jarebica kamenjarka – grivna (Alectoris graeca), jarebica šumska – lještarka (Terastes bonasia), veliki
tetrijeb – gluhan (Tetrao urogallus), mali tetrijeb-ruševac (Lyrurus tetrix).
- Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupčanica (Anas crecca), patka glogoljica (Netta rufina),
patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anas acuta), patka kašikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya
fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska
divlja (Anser anser), guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns), labud crvenokljuni (Cygnus
olor), labud žutokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali
(Mergus albellus).
- Čaplje (Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čaplja žuta (Ardeola ralloides),
čaplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nyctocorax nyctocorax), bukavac – nebogled (Botaurus stellaris),
čapljica mala (Ixobrychus minutus).
- Rode (Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crna roda (Ciconia nigra).
- Ražnji (Threskiornithidae): ražan blistavi (Plegadis fascinellus), žiličarka bijela (Platalea leucordia).
- Pelikani (Pelecanidae): nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus crispus).
- Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeneglavi (Aegypius monachus), kostoberina žutoglava-
bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstač (Aquila
pomorina), orao štekavac (Haliaetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac
gaćaš (Buteo logopus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nisus), eja močvarica (Circus
aeruginusus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska (Circus macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja
hrđasta (Milvus milvus).
- Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus), soko kragujac (Falco subbuteo), soko smeđi (Falco sherrug),
soko južni (Falco biarmicus), soko kraguljčić (Falco columbarius), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus), vjetruša
kopčić (Falco vespertinus), vjetruša bjelonokta (Falco naumanni). - Ždralovi (Gruidae): sivi ždral (Grus grus).
- Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga mlakuša (Gallinula
choloropus), hariš prdavac (Crex crex), štijaka kušica (Porzana pusilla), štijaka riđuka (Porzana porzana).-
- Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Teatrax tetrax).
- Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus).
- Šljuke (Scolopacidae): šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka kokošica (Gallinago gallinago),
šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozica-mala bokasina (Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa
ochropus), crvenonoga prutka (Tringa totanus), crvenorepa muljača (Limusa limosa), muljača smeđa (Limosa
lapponica).
- Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), širokorepi pomornik (Stercorarius
pomarinus).
- Galebovi (Laridae): galeb riječni (Lurus ridbundus), galeb srebrni (Larus argentatus), galeb obično (Larus caonus),
galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus melanocephalus).
- Čigre (Strenidae): čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra crna (Chlidonias niger).
- Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnjaš (Columba palumbus), golub dupljaš (Columba
oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto).
- Sove (Strigidae): velika ušara-buljina (Bbubo bubo), sova šumska (asio otus), ušara šumska (Strix aluco), ćuk (Athene
noctua), kukuvija (Tyto alba).
- Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae): vranac veliki-kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukmaš
(Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus).
- Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac čubasti (Podiceps cristatus), gnjurac riđoglavi (Podiceps grisegena), gnjurac
zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac ušati (Podiceps auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis).
- Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellato).
- Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), gaćac (Corvus frugilegus), čavka (Corvus
monedula), kreha-sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica), kreha lješnikara (Nucifraga corycatactes), galica
planinska (Pyrrhocorax graculus), galica crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax).

8
Već je na prvi pogled primjetno da je u navedenom zakonu prisutan veći broj štamparskih i
gramatičkih grešaka. Pogrešno su napisani latinski nazivi za 21 (Gavia stellato, Coconia coconia,
Phalacrocoraxcarbo, Phalacrocorax pigmeus, Nyctocorax nyctocorax, Plegadis fascinellus,
Platalea leucordia, Gypeatus barbatus, Aquila pomorina, Circus aeruginusus, Haliaetus albicilla,
Buteo logopus, Teatrax tetrax, Limusa limosa, Lurus ridbundus, Larus caonus, Bbubo bubo, asio
otus, Falco sherrug, Nucifraga corycatactes, Corvs corax), a domaći za 4 vrste ptica (gnjurac
čubasti, žiličarka bijela, galeb obično, gaćac).

Također, patka pupčanica nije domaći naziv za vrstu Anas crecca, nego za Anas querquedula, koja
se ne nalazi na spisku divljači u ovom zakonu. Domaći naziv za vrstu Anas crecca je patka kržulja
ili krdža. U porodici vrana je spomenuta vrsta Pyrrhocorax pyrrhocorax, koja nikada nije
registrovana na području Bosne i Hercegovine.

Zaštićene vrste divljači u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine su nabrojane u

članovima 15, 16 i 17.

Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Član 15.
Za zaštićenu, određuje se sljedeća divljač:
...- pernata divljač: prave koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi –
lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, jastrebovi, droplje, liske, žalarke, prutke, muljače, vivak
pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, kirgiska sađa, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica,
čolica i galica crvenokljuna.
Član 16.
Stalna zabrana lova, u skladu sa «crvenom listom», određuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači: ...koka velikog
tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka
šumske jarebice, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti,
sivi ždral, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi,
čigre, kirgiska sađa, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, galica čolica i galica crvenokljuna.
Član 17.
Lovostajem zaštićena divljač je:
... veliki tetrijeb-mužjak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji
golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska.

Ovakav način navođenja zaštićenih vrsta je vrlo neprecizan i nedefinisan. Nije definisano koje su
„prave koke“ (Čl. 15), zbog čega je nejasno koje vrste ptica koje su u Članu 13 nabrojane kao koke
(Phasianus colchicus, Conturnix coturnix, Perdix perdix, Alectoris graeca, Terastes bonasia,
Tetrao urogallus, Lyrurus tetrix) jesu, a koje nisu zaštićene. Također, u Članu 13 je pod „Patke“
nabrojano 18 vrsta ptica (patke, guske, utve, labudovi i ronci), a Član 15 kaže da su zaštićene
„divlje patke, divlje guske... labudovi... ronci...“ – što ostavlja utve (Tadorna tadorna i T.
ferruginea) nezaštićenima. Isto se odnosi na kopca ptičara (Accipiter nisus), koji je u Članu 13
naveden u grupi jastrebova, ali u Članu 15, gdje se spominju „supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje,
lunje, sokolovi,...jastrebovi“ ga nema.

Potpuno je nejasno zašto u Članu 15 ne stoji samo „jastrebovi“, što bi podrazumijevalo čitavu grupu
od 17 vrsta koje su navedene u Članu 13. Na osnovu toga može se zaključiti da ni vjetruše, koje su
u Članu 13 navedene pod „sokolovi“, a ne spominju se ponovo u Članu 15., nisu zaštićene. Isto važi
za prutke i muljače, koje su zaštićene Članom 15, a u Članu 13 su navedene pod „šljuke“, pa se
nameće zaključak da su vrste koje u nazivu imaju riječ “šljuke“: šljuka šumska (Scolopax
rusticola), barska šljuka-šljuka kokošica (Gallinago gallinago), šljuka livadarka (Gallinago media),
šljuka kozica-mala bokasina (Lymnocryptes minimus), lovna divljač.

Nadalje, vrste Plegadis falcinellus i Platalea leucorodia, koje su u Članu 13 navedene pod „ražnji“,
nisu spomenute u Članovima 15, 16 i 17, pa se kao takve smatraju nezaštićenima.

9
Problem se pojavljuje i sa višestrukim domaćim nazivima za istu vrstu: „galica čolica“ ne postoji u
Članu 13, u kojem je navedena planinska galica, ali nigdje nije naznačeno da su ta dva naziva
sinonimi.

Nije jasno ni da li se vrste Columba oenas i Columba palumbus podrazumijevaju pod „divlji
golubovi“ iz Člana 17., ili se to odnosi samo na Columba livia. Konfuzija postoji i oko vrsta Tringa
totanus, Limosa limosa i Limosa lapponica, koje su u Članu 13 navedene pod „šljuke“, pa su prema
Članu 17 zaštićene lovostajem, a prema Članu 16 izdvojene kao „prutke i muljače“, i trajno
zaštićene.

U Članu 17 također stoji da su lovostajem zaštićene divlje guske, što ne podrazumijeva ostale
„guske“ pobrojane u Članu 13: guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns),
nego samo vrstu guska divlja (Anser anser), pa se nameće zaključak da za Anser fabalis i A.
albifrons prema ovom zakonu nije predviđena nikakva zaštita.

Ista situacija je za lovostajem zaštićene divlje patke, zbog čega se nameće pitanje da li to
podrazumijeva sve „patke“ iz Člana 13, ili samo vrstu Anas platyrhynchos (divlja patka).
Treba spomenuti i navođenje kirgiske sađe (Syrrhaptes paradoxus Pallas, 1773) na listi zaštićene
divljači u Članu 15, bez prethodnog navođenja ove vrste na listi divljači u Članu 13, i zaštitu
crvenokljune galice (Pyrrhocorax pyrrhocorax), vrste koja nikada nije registrovana na području
Bosne i Hercegovine.

Tabela 3. Ptice u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Vrsta Trajno zaštićena Lovostajem zaštićena Lovna divljač

Anser fabalis Latham, 1787 X
Anser albifrons Scopoli, 1769 X
Anser anser Linnaeus, 1758 X
Cygnus olor J. F. Gmelin, 1789 X
Cygnus cygnus Linnaeus, 1758 X
Tadorna ferruginea Pallas, 1764 X
Tadorna tadorna Linnaeus, 1758 X
Anas strepera Linnaeus, 1758 X
Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 X
Anas clypeata Linnaeus, 1758 X
Anas acuta Linnaeus, 1758 X
Anas crecca Linnaeus, 1758 X
Netta rufina Pallas, 1773 X
Aythya ferina Linnaeus, 1758 X
Aythya fuligula Linnaeus, 1758 X
Mergellus albellus Linnaeus, 1758 X
Mergus merganser Linnaeus, 1758 X
Mergus serrator Linnaeus, 1758 X
Alectoris graeca Meisner, 1804 X
Perdix perdix Linnaeus, 1758 X
Coturnix coturnix Linnaeus, 1758 X
Phasianus colchicus Linnaeus, 1758 X
Tetrao urogallus Linnaeus, 1758 ♀ ♂
Tetrao tetrix Linnaeus, 1758 X
Gavia arctica Linnaeus, 1758 X
Tachybaptus ruficollis Pallas, 1764 X
Podiceps auritus Linnaeus, 1758 X
Podiceps grisegena Boddaert, 1783 X
Podiceps cristatus Linnaeus, 1758 X
Podiceps nigricollis C. L. Brehm, 1831 X
Ciconia nigra Linnaeus, 1758 X
Ciconia ciconia Linnaeus, 1758 X

10
Phalacrocorax carbo Linnaeus, 1758 X
Phalacrocorax aristotelis Linnaeus, 1761 X
Phalacrocorax pygmaeus Pallas, 1773 X
Pelecanus onocrotalus Linnaeus, 1758 X
Pelecanus crispus Bruch, 1832 X
Botaurus stellaris Linnaeus, 1758 X
Ixobrychus minutus Linnaeus, 1766 X
Ardea cinerea Linnaeus, 1758 X
Ardea purpurea Linnaeus, 1766 X
Egretta garzetta Linnaeus, 1766 X
Ardeola ralloides Scopoli, 1769 X
Nycticorax nycticorax Linnaeus, 1758 X
Plegadis falcinellus Linnaeus, 1766 X
Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 X
Pandion haliaetus Linnaeus, 1758 X
Gypaetus barbatus Linnaeus, 1758 X
Neophron percnopterus Linnaeus, 1758 X
Aegypius monachus Linnaeus, 1766 X
Gyps fulvus Hablizl, 1783 X
Clanga pomarina C. L. Brehm, 1831 X
Aquila chrysaetos Linnaeus, 1758 X
Circus aeruginosus Linnaeus, 1758 X
Circus macrourus S. G. Gmelin, 1770 X
Circus pygargus Linnaeus, 1758 X
Accipiter nisus Linnaeus, 1758 X
Accipiter gentilis Linnaeus, 1758 X
Milvus milvus Linnaeus, 1758 X
Milvus migrans Boddaert, 1783 X
Haliaeetus albicilla Linnaeus, 1758 X
Buteo lagopus Pontoppidan, 1763 X
Buteo buteo Linnaeus, 1758 X
Otis tarda Linnaeus, 1758 X
Tetrax tetrax Linnaeus, 1758 X
Crex crex Linnaeus, 1758 X
Rallus aquaticus Linnaeus, 1758 X
Porzana pusilla Pallas, 1776 X
Porzana porzana Linnaeus, 1766 X
Gallinula chloropus Linnaeus, 1758 X
Fulica atra Linnaeus, 1758 X
Grus grus Linnaeus, 1758 X
Vanellus vanellus Linnaeus, 1758 X
Tringa ochropus Linnaeus, 1758 X
Tringa totanus Linnaeus, 1758 X
Limosa limosa Linnaeus, 1758 X
Limosa lapponica Linnaeus, 1758 X
Lymnocryptes minimus Brünnich, 1764 X
Gallinago media Latham, 1787 X
Gallinago gallinago Linnaeus, 1758 X
Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 X
Chroicocephalus ridibundus Linnaeus, 1766 X
Hydrocoloeus minutus Pallas, 1766 X
Ichthyaetus melanocephalus Temmnick, 1820 X
Larus canus Linnaeus, 1758 X
Larus michahellis Neumann, 1840 X
Sternula albifrons Pallas, 1764 X
Chlidonias niger Linnaeus, 1758 X
Sterna hirundo Linnaeus, 1758 X
Stercorarius pomarinus Temmnick, 1815 X
Stercorarius parasiticus Linnaeus, 1758 X
Columba livia J. F. Gmelin, 1789 X

11
Columba oenas Linnaeus, 1758 X?
Columba palumbus Linnaeus, 1758 X?
Streptopelia turtur Linnaeus, 1758 X
Streptopelia decaocto Frivaldszky, 1838 X
Tyto alba Scopoli, 1769 X
Bubo bubo Linnaeus, 1758 X
Athene noctua Scopoli, 1769 X
Strix aluco Linnaeus, 1758 X
Asio otus Linnaeus, 1758 X
Falco naumanni Fleischer, 1818 X
Falco tinnunculus Linnaeus, 1758 X
Falco vespertinus Linnaeus, 1766 X
Falco columbarius Linnaeus, 1758 X
Falco subbuteo Linnaeus, 1758 X
Falco biarmicus Temmnick, 1825 X
Falco cherrug J. E. Gray, 1834 X
Falco peregrinus Tunstall, 1771 X
Garrulus glandarius Linnaeus, 1758 X
Pica pica Linnaeus, 1758 X
Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758 X
Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766 X
Corvus monedula Linnaeus, 1758 X
Corvus frugilegus Linnaeus, 1758 X
Corvus corax Linnaeus, 1758 X?

Vrste Anas penelope, A. querquedula, Marmaronetta angustirostris, Aythya nyroca, Melanitta

nigra, Clangula hyemalis, Bucephala clangula, Gavia immer, Ardea alba, Pernis apivorus,
Circaetus gallicus, Clanga clanga, Hieraaetus pennata, Aquila heliaca, Aquila fasciata, Circus
cyaneus, Accipiter brevipes, Buteo rufinus, Porzana parva, Actitis hypoleucos, Tringa erythropus,
Tringa nebularia, Tringa stagnatilis, Tringa glareola, Calidris minuta, Calidris temminckii,
Calidris alpina, Calidris ferruginea, Larus fuscus, Gelochelidon nilotica, Hydroprogne caspia,
Chlidonias hybrida, Thalasseus sandvicensis, Stercorarius longicaudus, Otus scops, Glaucidium
passerinum, Strix uralensis, Asio flammeus, i Aegolius funereus nisu spomenute na listi divljači, pa
se može pretpostaviti da se smatraju nelovnim vrstama.

U Članu 21 Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine stoji da je „zabranjen lov ptica i
sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo“. Popis tih vrsta objavljen je u Pravilniku o vremenu
lova lovostajem zaštićene divljači i popisu ptica i sisara koji se smatraju korisnim za poljoprivredu i
šumarstvo (Službene novine Federacije BiH 1/08), koji obuvata 143 vrste ptica, od kojih 5 nikada
nije registrovano na području Bosne i Hercegovine.

Tabela 4. Vrste ptica koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo u Federaciji Bosne i
Hercegovine

Vrste ptica koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo

Clamator glandarius Linnaeus, 1758 Locustella naevia Boddaert, 1783
Cuculus canorus Linnaeus, 1758 Locustella fluviatilis Wolf, 1820
Caprimulgus europaeus Linnaeus, 1758 Locustella luscinioides Savi, 1820
Apus melba Linnaeus, 1758 Sylvia atricapilla Linnaeus, 1758
Apus apus Linnaeus, 1758 Sylvia borin Boddaert, 1783
Apus pallidus Shelley, 1870 Sylvia nisoria Bechstein, 1795
Alcedo atthis Linnaeus, 1758 Sylvia crassirostris Cretzschmar 1844
Merops apiaster Linnaeus, 1758 Sylvia communis Latham, 1787
Coracias garrulus Linnaeus, 1758 Sylvia curruca Linnaeus, 1758
Upupa epops Linnaeus, 1758 Sylvia cantillans Pallas, 1764
Jynx torquilla Linnaeus, 1758 Sylvia melanocephala J. F. Gmelin, 1789
Dendrocopos minor Linnaeus, 1758 Muscicapa striata Pallas, 1764

12
Dendrocopos medius Linnaeus, 1758
Dendrocopos leucotos Bechstein, 1803
Dendrocopos major Linnaeus, 1758
Picoides tridactylus Linnaeus, 1758
Dryocopus martius Linnaeus, 1758
Picus viridis Linnaeus, 1758
Picus canus J. F. Gmelin, 1788
Lanius collurio Linnaeus, 1758
Lanius excubitor Linnaeus, 1758
Lanius minor J. F. Gmelin, 1788
Lanius senator Linnaeus, 1758
Oriolus oriolus Linnaeus, 1758
Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758
Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766
Panurus biarmicus Linnaeus, 1758
Melanocorypha calandra Linnaeus, 1766
Calandrella brachydactyla Leisler, 1820
Galerida cristata Linnaeus, 1758
Alauda arvensis Linnaeus, 1758
Lullula arborea Linnaeus, 1758
Eremophila alpestris Linnaeus, 1758
Riparia riparia Linnaeus, 1758
Ptyonoprogne rupestris Scopoli, 1769
Hirundo rustica Linnaeus, 1758
Delichon urbicum Linnaeus, 1758
Poecile lugubris Temminck, 1820
Poecile palustris Linnaeus, 1758
Poecile montanus C. V. Baldenstein, 1827
Periparus ater Linnaeus, 1758
Lophophanes cristatus Linnaeus, 1758
Parus major Linnaeus, 1758
Cyanistes caeruleus Linnaeus, 1758
Remiz pendulinus Linnaeus, 1758
Aegithalos caudatus Linnaeus, 1758
Sitta europaea Linnaeus, 1758
Sitta neumayer Michahellis, 1830
Tichodroma muraria Linnaeus, 1766
Certhia familiaris Linnaeus, 1758
Certhia brachydactyla C. L. Brehm, 1820
Troglodytes troglodytes Linnaeus, 1758
Cinclus cinclus Linnaeus, 1758
Regulus regulus Linnaeus, 1758
Regulus ignicapillus Temminck, 1820
Cettia cetti Temminck, 1820
Phylloscopus trochilus Linnaeus, 1758
Phylloscopus collybita Vieillot, 1817
Phylloscopus bonelli Vieillot, 1819
Phylloscopus sibilatrix Bechstein, 1793
Iduna pallida Hemprich & Ehrenberg, 1833
Hippolais olivetorum Strickland, 1837
Hippolais polyglotta Vieillot, 1817
Hippolais icterina Vieillot, 1817
Acrocephalus melanopogon Temminck, 1823
Acrocephalus paludicola Vieillot, 1817
Acrocephalus schoenobaenus Linnaeus, 1758
Acrocephalus scirpaceus Hermann, 1804
Acrocephalus arundinaceus Linnaeus, 1758
Erithacus rubecula Linnaeus, 1758
Luscinia megarhynchos C. L. Brehm, 1834
Luscinia svecica Linnaeus, 1758
Ficedula hypoleuca Pallas, 1764
Ficedula albicollis Temminck, 1820
Ficedula parva Bechstein, 1792
Phoenicurus ochruros S. G. Gmelin, 1774
Phoenicurus phoenicurus Linnaeus, 1758
Monticola saxatilis Linnaeus, 1766
Monticola solitarius Linnaeus, 1758
Saxicola rubetra Linnaeus, 1758
Saxicola rubicola Linnaeus, 1766
Oenanthe oenanthe Linnaeus, 1758
Oenanthe hispanica Linnaeus, 1758
Turdus torquatus Linnaeus, 1758
Turdus merula Linnaeus, 1758
Turdus pilaris Linnaeus, 1758
Turdus iliacus Linnaeus, 1766
Turdus philomelos C. L. Brehm, 183
Turdus viscivorus Linnaeus, 1758
Pastor roseus Linnaeus, 1758
Sturnus vulgaris Linnaeus, 1758
Prunella collaris Scopoli, 1769
Prunella modularis Linnaeus, 1758
Motacilla flava Linnaeus, 1758
Motacilla cinerea Tunstall, 1774
Motacilla alba Linnaeus, 1758
Anthus campestris Linnaeus, 1758
Anthus pratensis Linnaeus, 1758
Anthus trivialis Linnaeus, 1758
Anthus cervinus Pallas, 1811
Anthus spinoletta Linnaeus, 1758
Bombycilla garrulus Linnaeus, 1758
Calcarius lapponicus Linnaeus, 1758
Plectrophenax nivalis Linnaeus, 1758
Emberiza citrinella Linnaeus, 1758
Emberiza cirlus Linnaeus, 1766
Emberiza cia Linnaeus, 1766
Emberiza hortulana Linnaeus, 1758
Emberiza melanocephala Scopoli, 1769
Emberiza schoeniclus Linnaeus, 1758
Emberiza calandra Linnaeus, 1758
Fringilla coelebs Linnaeus, 1758
Fringilla montifringilla Linnaeus, 1758
Pyrrhula pyrrhula Linnaeus, 1758
Chloris chloris Linnaeus, 1758
Loxia curvirostra Linnaeus, 1758
Acanthis flammea Linnaeus, 1758
Spinus spinus Linnaeus, 1758
Carduelis carduelis Linnaeus, 1758
Carduelis flavirostris Linnaeus, 1758
Carduelis cannabina Linnaeus, 1758
Serinus serinus Linnaeus, 1766
Coccothraustes coccothraustes Linnaeus, 1758
Passer domesticus Linnaeus, 1758
Passer montanus Linnaeus, 1758
Montifrigilla nivalis Linnaeus, 1766
13
U ovom dokumentu su kao značajne za poljoprivredu i šumarstvo nabrojane i neke vrste koje
nikada nisu registrovane na području Bosne i Hercegovine: Luscinia luscinia, Sylvia undata,
Carduelis citrinella, Loxia pytyopsittacus i Pyrrhocorax pyrrhocorax.

Vrijeme lovostaja u Federaciji Bosne i Hercegovine je definisano Pravilnikom o vremenu lova

lovostajem zaštićene divljači i popisu ptica i sisara koji se smatraju korisnim za poljoprivredu i
šumarstvo. U ovom dokumentu stoji „guske divlje – Anser spp., patke divlje – Anas spp. i golubovi
divlji – Columba spp., zbog čega nije najjasnije da li se lovna sezona od 01.09. – 31.01. u Federaciji
Bosne i Hercegovine odnosi i na vrste Anas penelope i Anas querquedula, koje nisu navedene na
spisku divljači u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine.

Nejasna je situacija i za vrste koje su u Članu 13. Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine
navedene kao „patke“, a koje ne pripadaju rodu Anas: Netta rufina, Aythya ferina i Aythya fuligula,
koje su prema Članu 17 lovostajem zaštićene kao „divlje patke“ – za njih u Pravilniku, u kojem stoji
„Anas sp.“ nije definisana lovna sezona.

Isto se odnosi i na vrste Columba oenas i Columba palumbus, koje su navedene na spisku divljači, a
ne podrazumijevaju se pod „divlji golubovi“ koji su zaštićeni lovostajem. Međutim, obzirom da u
Pravilniku stoji „Columba spp.“, pretpostavit ćemo da su i te dvije vrste zaštićene lovostajem.

Tabela 5. Vrijeme lova lovostajem zaštićene divljači u Federaciji Bosne i Hercegovine

Vrsta Vrijeme lova

Anser fabalis 01.09. – 31.01.
Anser albifrons 01.09. – 31.01.?
Anser anser 01.09. - 31.01.
Anas strepera 01.09. - 01.03.
Anas penelope 01.09. - 01.03.?
Anas platyrhynchos 01.09. - 01.03.
Anas clypeata 01.09. - 01.03.
Anas acuta 01.09. - 01.03.
Anas querquedula 01.09. - 01.03.?
Anas crecca 01.09. - 01.03.
Netta rufina Nema podataka
Aythya ferina Nema podataka
Aythya fuligula Nema podataka
Alectoris graeca 15.09. - 31.12.
Perdix perdix 15.09. - 31.12.
Coturnix coturnix 01.08. - 31.12.
Phasianus colchicus 01.10. - 15.01.
Tetrao urogallus ♂ 15.03. - 31.05.
Bonasa bonasia ♂ 16.08. - 31.10.
Fulica atra 01.09. - 31.01.
Lymnocryptes minimus Nema podataka
Gallinago media Nema podataka
Gallinago gallinago 01.10. - 01.03.
Scolopax rusticola 01.10. - 01.03.
Columba livia 01.08. - 31.01.
Columba oenas 01.08. - 31.01.?
Columba palumbus 01.08. - 31.01.?
Streptopelia turtur 01.08. - 31.01.

U Zakonu o lovstvu Republike Srpske kao „divljač“ su označene čak 153 vrste ptica (Član 5)

Zakon o lovstvu Republike Srpske

Član 5

14
...b) porodice i vrste iz klase ptica:
1) porodica tetrijeba (Tetraonidae), u koje spada: veliki tetrijeb ili gluhan (Tetrao urogallus L.), tetrijeb mali ili ruževac
(Lyrurus tetrix L.) i lještarka (Terastes bonasia L.),
2) porodica fazana (Phasianidae), u koje spada: fazan (Phasianus colchicus L.), jarebica poljska ili trčka (Perdix perdix
L.), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meis.) i prepelica ili pučpura (Conturnix coturnix L.),
3) porodica patke (Anatidae), u koje spada: divlja patka ili patka gluhara (Anas platyrhynchos L.), patka kržulja ili krža
(Anas crecca L.), patka pupčanica (Anas querquedula L.), patka kašikara (Anas clypeata L.), patka lastarka (Anas acuta
L.), patka pjegava ili neretvanka (Anus angustirostris Men), patka kreketaljka (Anas strepera L.), patka zviždarka (Anas
penelope L.), patka krunata (Anas fuligula L.), patka žličarka (Spatula clypeata L.), patka glavata (Nyroca ferina), patka
njorka (Nyroca nyroca Gould.), patka batoglavica (Bucephala clangula L.), divlja guska (Anser anser L.), guska
glogovnjača (Anser fabalis Lath.), guska lisasta (Anser albifrons Scop.), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea Pall.), utva
morska (Tadorna tadorna L.), ronac veliki (Mergus merganser L.), ronac srednji ili brskavac (Mergus serrator L.),
ronac bijeli (Mergus albellus), labud crvenokljuni (Cygnus olor Gm.), labud žutokljuni (Cygnus cygnus) i labud
crnokljuni (Cygnus bewickii Yarr.),
4) porodica rode (Ciconiidae), u koje spada: roda bijela (Coconia coconia), roda crna (Coconia nigra), žiličarka bijela
(Platalea leucorodia L.) i blistavi ražanj (Plegadis falcinellus L.),
5) porodice čaplje (Ardeidae), u koje spada: čaplja siva (Ardea cinerea L.), čaplja danguba (Ardea purpurea L.), čaplja
žuta (Ardeola ralloides Scop.), čaplja bijela (Egretta alba L.), čapljica mala (Ixbrychus minutus L.), gak kvakavac
(Nycticorax nycticorax L.),bukavac nebogled (Botaurus stellaris L.)
6) porodica šljuke - vivci (Charadriidae), u koje spada: šljuka šumska ili šljuka bena (Scolopax rusticola L.), barska
šljuka ili šljuka kokošica (Capella gallinago L.), šljuka livadarka (Capella media Lath.), šljuka kozica ili mala bokasina
(Lymnocryptes minimus Brun.), Žalar rđasti (Calidris canutus L.), žalar krivokljuni (Calidris ferrubginea Brun.), žalar
cerikavac ili sjeverni žalar (Calidris alpina L.), žalar crnčić (Calidris temmincki Lesli), Žalar mali (Calidris minuta
Leisl.), prutka mrka (Tringa erythropus Pall.), prutka crvenonoga (Tringa totanus L.), prutka krivokljuna (Tringa
nebularia Gunn.), prutka dugonoga (Tringa stagnatillis Bechst.), prutka pjegava (Tringa ochropus L.), prutka migavica
(Tringa glareola L.), prutka mala (Actitis hypoleucos L.), muljača crvenorepa (Limosa limosa L.), muljača smeđa
(Limosa lapponica L.) i vivak pozvizdač (Vanellus vanellus L.),
7) porodica galeba (Laridae), u koje spada: galeb obični (Larus ridibundus L.), galeb klaukavac (Larus argentatus
Pont.), galeb ćukavac ili galeb smeđi (Larus fascus L.), galeb burni (Larus canus L.), galeb mali (Larus minutus Pall.),
galeb crnoglavi (Larus melanocephalus Temm.), galeb troprsti (Rissa tridactyla L.), pomornik veliki (Stercorarius skua
Brunn.), pomornik širokorepi (Stercorarius pomarinus Temm.), pomornik kratkorepi (Stercorarius parasiticus L.),
pomornik dugorepi (Stercorarius longicaudus Vieil.), čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra
dugokljuna (Sterna sandvicenzis Lath.), čigra crna (Chlidonias niger), čigra bjelobrada (Chlidonias leucopareia
Temm.), čigra tustokljuna (Gelochelidon nilotica Gm.) i čigra ćubasta ili kotorska (Hydroprogne tschegrave Lep.),
8) porodica sokola (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus Tunst.), soko kragujac (Falco subbuteo L.), soko smeđi
(Falco cherrug Gray.), soko mali ili soko kraguljčić (Falco columbarius regulus Pall.), soko južni (Falco biarmicus
Temm.), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus L.), vjetruša kopčić (Falco vespertinus L.), vjetruša bjelonokta (Falco
naumanni Fleisch.), eja poljska (Circus cyaneus L.), eja močvarica (Circus Aeroginosus L.), eja stepska (Circus
macrourus L.), lunja rđasta (Milvus milvus L.) i lunja crna (Milvus migrans),
9) porodica jastreba (Accipitridae), u koje spada: orao suri (Aquila chrysaetos L.), orao krstaš (Aquila heliaca Sav.),
orao klokotaš (Aquila clanga Pall.), orao kliktaš (Aquila pomorana Brehm.), orao prugasti (Hieraaetus fasciatus viell.),
orao patuljasti (Hieraaetus pennatus Gm.), orao štekavac (Haliaetus albicilla L.), orao zmijar (Circaetus gallicus Gm.),
škanjac mišar (Buteo buteo L.), škanjac gaćaš (Buteo lagopus Brunn.), škanjac bjelorepi (Buteo rufinus Cretz.), škanjac
osaš (Pernis apivorus L), sup bjeloglavi (Gyps fulvus Havbl.), sup smeđoglavi (Aegypius monachus L.), kostoberina
žutoglava ili brađaš (Gypaeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron perenopterus L.), jastreb kokošar (Accipiter
gentilis L.), kobac ptičar (Accipiter nisus L.) i kobac kratkonogi (Accipiter badius brevipes Severtzov),
10) porodica nesita ili pelikana (Pelecanidae), u koje spada: nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus L.) i nesit kudravi
(Pelecanus crispus Bruch.),
11) porodica ždrala (Gruidae), u koje spada: sivi ždral (Grus grus L.),
12) porodica doplje (Otididae), u koje spada: droplja velika (Otis tarda L.) i droplja mala (Otis tetrax L.),
13) porodica liske (Rallidae), u koje spada: liska crna (Fulica atra L.), kokošica mlakara (Rallus aquaticus L.),
zelenonoga mlakuša (Gallinula choloropus L.), hariš ili prdavac (Crex crex L.), štijoka kusica (Porzana pusilla Pall.),
štijaka riđa ili štioka barska (Porzana porzana L.), štioka vizlinica (Porzana parva Scop.) i sultanka modra (Porphyria
porphyrio L.),
14) porodica goluba (Columbidae), u koje spada: golub divlji ili pećinar (Columba livia Gm.), Golub dupljaš (Columba
oenas L.), golub grivnjaš (Columba palumbus L.), divlja grlica (Streptopelia turtur L.) i gugutka ili kumrija
(Streptopelia decaocto Friv.),
15) porodica sove (Strigidae), potporodica prave sove (Striginae), u koje spadaju: sova buljina ili velika ušara (Bubo
bubo L.), sova jastrebača (Strix uralensis Pall.), sova šumska (Strix aluco L.), sova šumska ili sova utina (Asio otus L.),
sova močvarica (Asio flammeus Pont.), kukuvija drijemalica (Tyto alba guttata Brehm), kukuvija smrtna ili ćuk obični
(Athene noctua Scop.), sovica siva ili mrtvačka (Aegolius funereus L.), ćuk lulavac (Otus scops L.) i ćukuša kukavica
(Glaucidium passerinum L.),
16) porodica gnjurca (Podicipedidae), u koje spadaju: gnjurac čupasti (Podiceps cristatus L.), gnjurac riđoglavi ili

15
gnjurac rusogrli (Podiceps griseigena Bod.), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis Brehm.), gnjurac ušati (Podiceps
auritus L.) i gnjurac mali (Podiceps ruficollis Pall.),
porodica vranci (Phalacrocoracidae): u koju spadaju: vranac veliki – kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukmaš
(Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus),
17) porodica pljenora (Columbidae), u koje spadaju: pljenor veliki (Colymbus immer Brunn.), pljenor žutokljuni
(Colymbus Adams Gray.), pljenor srednji (Colymbus arcticus L.) i pljenor mali (Colymbus stelatus Pont.) i
18) porodica vrane (Corvidae), u koje spadaju: gavran (Corvus corax L.), vrana siva (Corvus corone cornix L.), vrana
crna (Corvus corone L.), vrana gačac (Corvus frugilegus L.), čavka (Coloeus monedula L.), šojka (Garrulus glandarius
L.), svraka (Pica pica L.), kreja lješnikara (Nucifraga coryocatactes L.), galica čolica (Pyrhocorax graculus L.) i galica
crvenokljuna (Pyrhocorax pyrhocorax L.)

I ovdje je prisutan veći broj štamparskih grešaka: pogrešno je napisano ime patke neretvanke, pa je
u ovom slučaju riječ o Anus angustirostris, mali pljenor je Colymbus stlatus, crna roda Coconia
nigra, bijala roda Coconia coconia, veliki vranac Phalacrocoraxcarbo, a tu su još i Phalacrocorax
pigmeus, Ixbrychus minutes, Žiličarka bijela – Platalea leucordia, Neophron perenopterus, Aquila
pomorana, Hieraetus pennatus, Aquila chysaetos, Circus Aeruginosus, Haliaetus albicilla, Falica
atra, Tringa Erythopus, Calidris ferrubginea, Larus melanocephalis, Larus Fascus, Gelochelidon
nilotca, Sterna sandvicenzis, Nucifraga coryocatactes, Pyrhocorax graculus. Patka žličarka je
navedena dva puta, pod novim (Anas clypeata) i starim nazivom (Spatula clypeata).

Treba spomenuti i nabrajanje čak 7 vrsta koje nikada nisu registrovane na području BiH: Cygnus
bewicki, Calidris canutus, Stercorarius skua, Porphyrio porphyrio, Colymbus adamsi, Corvus
corone i Pyrrhocorax pyrrhocorax.

Zaštićene vrste divljači u Zakonu o lovstvu Republike Srpske su nabrojane u članovima 6, 8 i 9.

Zakon o lovstvu Republike Srpske

Član 6.
(1) Divljač iz klase sisavaca i klase ptica, dijeli se na zaštićenu i nezaštićenu divljač.
...(3) U zaštićenu divljač iz klase ptica spadaju : šumske koke, poljske koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje
(osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi – lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždralovi, droplje,
liske, žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, ronci, grlice, golubovi, sove, gnjurci,
pljenori, gavran, galica čolica i galica crvenokljuna.
Član 8.
Stalna zaštita određuje se za sljedeće vrste zaštićene divljači: ...koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka
lještarke, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi-lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral,
droplje, liske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, čigre, sove, ronci,
gnjurci, pljenori, galica čolica i galica crvenokljuna.
Član 9.
(1) Lovostajem se zaštićuju sljedeće vrste divljači: ...veliki tetrijeb - mužjak, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica
poljska, lještarka - mužjak, šljuke, divlji golubovi, grlica, fazan i ženka fazana, divlja patka gluvara, krdža i gugutka,
divlja guska i crna liska..

U Članu 5 Zakona o divljači i lovstvu Republike Srpske su kao divljač iz porodice Anatidae
pobrojane vrste divlja patka ili patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka kržulja ili krža (Anas
crecca), patka pupčanica (Anas querquedula), patka kašikara (Anas clypeata), patka lastarka (Anas
acuta), patka pjegava ili neretvanka (Anas angustirostris), patka kreketaljka (Anas strepera), patka
zviždarka (Anas penelope), patka krunata (Anas fuligula), patka žličarka (Spatula clypeata), patka
glavata (Nyroca ferina), patka njorka (Nyroca nyroca), patka batoglavica (Bucephala clangula).
Međutim, u Članu 9 stoji da su lovostajem zaštićene samo Anas platyrhynchos i A. crecca, a ostalih
11 vrsta (tačnije, 10, jer su Anas clypeata i Spatula clypeata sinonimi) ostaju nezaštićene.

Kao nezaštićena divljač navedene su tri vrste vranaca (Phalacrocorax carbo, Phalacrocorax
aristotelis i Phalacrocorax pygmaeus), koji su uredno pobrojani na listi divljači u Članu 5, ali se ne
spominju ni u jednom članu u kojima je dat spisak zaštićene divljači. S obzirom na činjenicu da su

16
vranci u ranijoj verziji zakona bili zaštićeni, postoje indicije da su skinuti sa liste zaštićenih vrsta
zbog navodnih velikih šteta koje ove vrste čine ribljim populacijama.

Nadalje, u članu 5 su kao članovi porodice jastreba (Accipitridae) navedeni orao suri (Aquila
chrysaetos), orao krstaš (Aquila heliaca), orao klokotaš (Aquila clanga), orao kliktaš (Aquila
pomarina), orao prugasti (Hieraaetus fasciatus), orao patuljasti (Hieraaetus pennatus), orao
štekavac (Haliaeetus albicilla), orao zmijar (Circaetus gallicus), škanjac mišar (Buteo buteo),
škanjac gaćaš (Buteo lagopus), škanjac bjelorepi (Buteo rufinus), škanjac osaš (Pernis apivorus),
sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeđoglavi (Aegypius monachus), kostoberina žutoglava ili brađaš
(Gypaeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron percnopterus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis),
kobac ptičar (Accipiter nisus) i kobac kratkonogi (Accipiter brevipes). Međutim, u Članu 8 stoji da
su stalnom zaštitom obuhvaćeni „supovi-lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi...“, što faktički
ne podrazumijeva vrste Gypaeatus barbatus, Neophron percnopterus, Accipiter gentilis, Accipiter
nisus i Accipiter brevipes. U Članu 6 stoji da u zaštićenu divljač iz klase ptica spada i gavran, ali se
ta vrsta ne spominje ni u Članu 8 (gdje su pobrojane trajno zaštićene vrste), niti u Članu 9 (u kojem
su vrste koje su zaštićene lovostajem). Crvenokljuna galica (Pyrrhocorax pyrrhocorax) je i ovdje
stalno zaštićena vrsta, iako ona nikada nije registrovana na području BiH.

Tabela 6. Ptice u Zakonu o lovstvu Republike Srpske

Vrsta Trajno zaštićena Lovostajem zaštićena Lovna divljač

Anser fabalis Latham, 1787 X
Anser albifrons Scopoli, 1769 X
Anser anser Linnaeus, 1758 X
Cygnus olor J. F. Gmelin, 1789 X
Cygnus cygnus Linnaeus, 1758 X
Tadorna ferruginea Pallas, 1764 X
Tadorna tadorna Linnaeus, 1758 X
Anas strepera Linnaeus, 1758 X
Anas penelope Linnaeus, 1758 X
Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 X
Anas clypeata Linnaeus, 1758 X
Anas acuta Linnaeus, 1758 X
Anas querquedula Linnaeus, 1758 X
Anas crecca Linnaeus, 1758 X
Marmaronetta angustirostris Ménétriés, 1832 X
Aythya ferina Linnaeus, 1758 X
Aythya nyroca Güldenstädt, 1770 X
Aythya fuligula Linnaeus, 1758 X
Bucephala clangula Linnaeus, 1758 X
Mergellus albellus Linnaeus, 1758 X
Mergus merganser Linnaeus, 1758 X
Mergus serrator Linnaeus, 1758 X
Alectoris graeca Meisner, 1804 X
Perdix perdix Linnaeus, 1758 X
Coturnix coturnix Linnaeus, 1758 X
Phasianus colchicus Linnaeus, 1758 X
Tetrao urogallus Linnaeus, 1758 ♀ ♂
Tetrao tetrix Linnaeus, 1758 X
Gavia arctica Linnaeus, 1758 X
Gavia immer Brünnich, 1764 X
Tachybaptus ruficollis Pallas, 1764 X
Podiceps auritus Linnaeus, 1758 X
Podiceps grisegena Boddaert, 1783 X
Podiceps cristatus Linnaeus, 1758 X
Podiceps nigricollis C. L. Brehm, 1831 X
Ciconia nigra Linnaeus, 1758 X

17
Ciconia ciconia Linnaeus, 1758 X
Phalacrocorax carbo Linnaeus, 1758 X
Phalacrocorax aristotelis Linnaeus, 1761 X
Phalacrocorax pygmaeus Pallas, 1773 X
Pelecanus onocrotalus Linnaeus, 1758 X
Pelecanus crispus Bruch, 1832 X
Botaurus stellaris Linnaeus, 1758 X
Ixobrychus minutus Linnaeus, 1766 X
Ardea cinerea Linnaeus, 1758 X
Ardea purpurea Linnaeus, 1766 X
Ardea alba Linnaeus, 1758 X
Ardeola ralloides Scopoli, 1769 X
Nycticorax nycticorax Linnaeus, 1758 X
Plegadis falcinellus Linnaeus, 1766 X
Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 X
Gypaetus barbatus Linnaeus, 1758 X
Neophron percnopterus Linnaeus, 1758 X
Pernis apivorus Linnaeus, 1758 X
Aegypius monachus Linnaeus, 1766 X
Gyps fulvus Hablizl, 1783 X
Circaetus gallicus J. F. Gmelin, 1788 X
Clanga pomarina C. L. Brehm, 1831 X
Clanga clanga Pallas, 1811 X
Hieraaetus pennata J. V. Gmelin, 1788 X
Aquila heliaca Savigny, 1809 X
Aquila chrysaetos Linnaeus, 1758 X
Aquila fasciata Vieillot, 1822 X
Circus aeruginosus Linnaeus, 1758 X
Circus cyaneus Linnaeus, 1766 X
Circus macrourus S. G. Gmelin, 1770 X
Accipiter brevipes Severtsov, 1850 X
Accipiter nisus Linnaeus, 1758 X
Accipiter gentilis Linnaeus, 1758 X
Milvus milvus Linnaeus, 1758 X
Milvus migrans Boddaert, 1783 X
Haliaeetus albicilla Linnaeus, 1758 X
Buteo lagopus Pontoppidan, 1763 X
Buteo buteo Linnaeus, 1758 X
Buteo rufinus Cretzschmar, 1827 X
Otis tarda Linnaeus, 1758 X
Tetrax tetrax Linnaeus, 1758 X
Crex crex Linnaeus, 1758 X
Rallus aquaticus Linnaeus, 1758 X
Porzana parva Scopoli, 1769 X
Porzana pusilla Pallas, 1776 X
Porzana porzana Linnaeus, 1766 X
Gallinula chloropus Linnaeus, 1758 X
Fulica atra Linnaeus, 1758 X
Grus grus Linnaeus, 1758 X
Vanellus vanellus Linnaeus, 1758 X
Actitis hypoleucos Linnaeus, 1758 X
Tringa ochropus Linnaeus, 1758 X
Tringa erythropus Pallas, 1764 X
Tringa nebularia Gunnerus, 1767 X
Tringa stagnatilis Bechstein, 1863 X
Tringa glareola Linnaeus, 1758 X
Tringa totanus Linnaeus, 1758 X
Limosa limosa Linnaeus, 1758 X
Limosa lapponica Linnaeus, 1758 X
Calidris minuta Leisler, 1812 X

18
Calidris temminckii Leisler, 1812 X
Calidris alpina Linnaeus, 1758 X
Calidris ferruginea Pontoppidan, 1763 X
Lymnocryptes minimus Brünnich, 1764 X
Gallinago media Latham, 1787 X
Gallinago gallinago Linnaeus, 1758 X
Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 X
Chroicocephalus ridibundus Linnaeus, 1766 X
Hydrocoloeus minutus Pallas, 1766 X
Ichthyaetus melanocephalus Temmnick, 1820 X
Larus canus Linnaeus, 1758 X
Larus michahellis Neumann, 1840 X
Larus fuscus Linnaeus, 1758 X
Sternula albifrons Pallas, 1764 X
Gelochelidon nilotica J. F. Gmelin, 1789 X
Hydroprogne caspia Lepechin, 1770 X
Chlidonias niger Linnaeus, 1758 X
Chlidonias hybrida Pallas, 1811 X
Sterna hirundo Linnaeus, 1758 X
Thalasseus sandvicensis Latham, 1787 X
Stercorarius pomarinus Temmnick, 1815 X
Stercorarius parasiticus Linnaeus, 1758 X
Stercorarius longicaudus Vieillot, 1819 X
Columba livia J. F. Gmelin, 1789 X
Columba oenas Linnaeus, 1758 X
Columba palumbus Linnaeus, 1758 X
Streptopelia turtur Linnaeus, 1758 X
Streptopelia decaocto Frivaldszky, 1838 X
Tyto alba Scopoli, 1769 X
Otus scops Linnaeus, 1758 X
Bubo bubo Linnaeus, 1758 X
Glaucidium passerinum Linnaeus, 1758 X
Athene noctua Scopoli, 1769 X
Strix aluco Linnaeus, 1758 X
Strix uralensis Pallas, 1771 X
Asio otus Linnaeus, 1758 X
Asio flammeus Pontoppidan, 1763 X
Aegolius funereus Linnaeus, 1758 X
Falco naumanni Fleischer, 1818 X
Falco tinnunculus Linnaeus, 1758 X
Falco vespertinus Linnaeus, 1766 X
Falco columbarius Linnaeus, 1758 X
Falco subbuteo Linnaeus, 1758 X
Falco biarmicus Temmnick, 1825 X
Falco cherrug J. E. Gray, 1834 X
Falco peregrinus Tunstall, 1771 X
Garrulus glandarius Linnaeus, 1758 X
Pica pica Linnaeus, 1758 X
Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758 X
Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766 X
Corvus monedula Linnaeus, 1758 X
Corvus frugilegus Linnaeus, 1758 X
Corvus corax Linnaeus, 1758 X?

Vrste Netta rufina, Melanitta nigra, Clangula hyemalis, Egretta garzetta, Pandion haliaetus i
Circus pygargus nisu spomenute na listi divljači, pa se može pretpostaviti da se smatraju nelovnim
vrstama. U Članu 14 Zakona o lovstvu Republike Srpske stoji da je „zabranjen lov ptica i sisara
korisnih za poljoprivredu i šumarstvo“. Popis tih vrsta objavljen je u dokumentu koji nosi naziv
Naredba o utvrđivanju ptica i sisara korisih za poljoprivredu i šumarstvo (Službeni glasnik

19
Republike Srpske, broj 3, 2010) i koji obuvata 142 vrste ptica, od kojih čak 7 nikada nije
registrovano na području Bosne i Hercegovine.
Tabela 7. Popis ptica značajnih za poljoprivredu i šumarstvo u Republici Srpskoj
Vrste ptica koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo
Clamator glandarius Linnaeus, 1758
Cuculus canorus Linnaeus, 1758
Caprimulgus europaeus Linnaeus, 1758
Apus melba Linnaeus, 1758
Apus apus Linnaeus, 1758
Apus pallidus Shelley, 1870
Alcedo atthis Linnaeus, 1758
Merops apiaster Linnaeus, 1758
Coracias garrulus Linnaeus, 1758
Upupa epops Linnaeus, 1758
Jynx torquilla Linnaeus, 1758
Dendrocopos minor Linnaeus, 1758
Dendrocopos medius Linnaeus, 1758
Dendrocopos major Linnaeus, 1758
Picoides tridactylus Linnaeus, 1758
Picus viridis Linnaeus, 1758
Picus canus J. F. Gmelin, 1788
Lanius collurio Linnaeus, 1758
Lanius excubitor Linnaeus, 1758
Lanius minor J. F. Gmelin, 1788
Lanius senator Linnaeus, 1758
Oriolus oriolus Linnaeus, 1758
Nucifraga caryocatactes Linnaeus, 1758
Pyrrhocorax graculus Linnaeus, 1766
Panurus biarmicus Linnaeus, 1758
Melanocorypha calandra Linnaeus, 1766
Calandrella brachydactyla Leisler, 1820
Galerida cristata Linnaeus, 1758
Lullula arborea Linnaeus, 1758
Eremophila alpestris Linnaeus, 1758
Riparia riparia Linnaeus, 1758
Ptyonoprogne rupestris Scopoli, 1769
Hirundo rustica Linnaeus, 1758
Delichon urbicum Linnaeus, 1758
Poecile lugubris Temminck, 1820
Poecile palustris Linnaeus, 1758
Poecile montanus C. V. Baldenstein, 1827
Periparus ater Linnaeus, 1758
Lophophanes cristatus Linnaeus, 1758
Parus major Linnaeus, 1758
Cyanistes caeruleus Linnaeus, 1758
Remiz pendulinus Linnaeus, 1758
Aegithalos caudatus Linnaeus, 1758
Sitta europaea Linnaeus, 1758
Sitta neumayer Michahellis, 1830
Tichodroma muraria Linnaeus, 1766
Certhia familiaris Linnaeus, 1758
Certhia brachydactyla C. L. Brehm, 1820
Troglodytes troglodytes Linnaeus, 1758
Cinclus cinclus Linnaeus, 1758
Regulus regulus Linnaeus, 1758
Regulus ignicapillus Temminck, 1820
Cettia cetti Temminck, 1820
20
Locustella fluviatilis Wolf, 1820
Locustella luscinioides Savi, 1820
Sylvia atricapilla Linnaeus, 1758
Sylvia borin Boddaert, 1783
Sylvia nisoria Bechstein, 1795
Sylvia crassirostris Cretzschmar 1844
Sylvia communis Latham, 1787
Sylvia curruca Linnaeus, 1758
Sylvia cantillans Pallas, 1764
Sylvia melanocephala J. F. Gmelin, 1789
Muscicapa striata Pallas, 1764
Erithacus rubecula Linnaeus, 1758
Luscinia megarhynchos C. L. Brehm, 183
Luscinia svecica Linnaeus, 1758
Ficedula hypoleuca Pallas, 1764
Ficedula albicollis Temminck, 1820
Ficedula parva Bechstein, 1792
Phoenicurus ochruros S. G. Gmelin, 1774
Phoenicurus phoenicurus Linnaeus, 1758
Monticola saxatilis Linnaeus, 1766
Monticola solitarius Linnaeus, 1758
Saxicola rubetra Linnaeus, 1758
Saxicola rubicola Linnaeus, 1766
Oenanthe oenanthe Linnaeus, 1758
Oenanthe hispanica Linnaeus, 1758
Turdus torquatus Linnaeus, 1758
Turdus merula Linnaeus, 1758
Turdus pilaris Linnaeus, 1758
Turdus iliacus Linnaeus, 1766
Turdus philomelos C. L. Brehm, 1834
Turdus viscivorus Linnaeus, 1758
Pastor roseus Linnaeus, 1758
Sturnus vulgaris Linnaeus, 1758
Prunella collaris Scopoli, 1769
Prunella modularis Linnaeus, 1758
Motacilla flava Linnaeus, 1758
Motacilla cinerea Tunstall, 1774
Motacilla alba Linnaeus, 1758
Anthus campestris Linnaeus, 1758
Anthus pratensis Linnaeus, 1758
Anthus trivialis Linnaeus, 1758
Anthus cervinus Pallas, 1811
Anthus spinoletta Linnaeus, 1758
Bombycilla garrulus Linnaeus, 1758
Calcarius lapponicus Linnaeus, 1758
Plectrophenax nivalis Linnaeus, 1758
Emberiza citrinella Linnaeus, 1758
Emberiza cirlus Linnaeus, 1766
Emberiza cia Linnaeus, 1766
Emberiza hortulana Linnaeus, 1758
Emberiza melanocephala Scopoli, 1769
Emberiza schoeniclus Linnaeus, 1758
Emberiza calandra Linnaeus, 1758
Phylloscopus trochilus Linnaeus, 1758
Phylloscopus collybita Vieillot, 1817
Phylloscopus bonelli Vieillot, 1819
Phylloscopus sibilatrix Bechstein, 1793
Iduna pallida Hemprich & Ehrenberg, 1833
Hippolais olivetorum Strickland, 1837
Hippolais polyglotta Vieillot, 1817
Hippolais icterina Vieillot, 1817
Acrocephalus melanopogon Temminck, 1823
Acrocephalus paludicola Vieillot, 1817
Acrocephalus schoenobaenus Linnaeus, 1758
Acrocephalus scirpaceus Hermann, 1804
Acrocephalus palustris Bechstein, 1798
Acrocephalus arundinaceus Linnaeus, 1758
Locustella naevia Boddaert, 1783
Fringilla coelebs Linnaeus, 1758
Fringilla montifringilla Linnaeus, 1758
Pyrrhula pyrrhula Linnaeus, 1758
Chloris chloris Linnaeus, 1758
Loxia curvirostra Linnaeus, 1758
Acanthis flammea Linnaeus, 1758
Spinus spinus Linnaeus, 1758
Carduelis carduelis Linnaeus, 1758
Carduelis flavirostris Linnaeus, 1758
Carduelis cannabina Linnaeus, 1758
Serinus serinus Linnaeus, 1766
Coccothraustes coccothraustes Linnaeus, 1758
Passer domesticus Linnaeus, 1758
Passer montanus Linnaeus, 1758

I u ovom dokumentu su kao značajne za poljoprivredu i šumarstvo nabrojane i neke vrste koje
nikada nisu registrovane na području Bosne i Hercegovine: Luscinia luscinia, Sylvia undata,
Carduelis citrinella, Loxia pytyopsittacus, Pyrrhocorax pyrrhocorax, Loxia leucoptera i Sturnus
unicolor.

Vrijeme lovostaja u Republici Srpskoj definisano je Naredbom o vremenu lova lovostajem

zaštićene divljači (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 3, 2010).

U Zakonu o lovstvu Republike Srpske je kao divljač zaštićena lovostajem spomenuta Anas crecca,
međutim, u Naredbi o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači navedena je samo divlja patka
(naziv pod kojim je u Zakonu navedena Anas platyrhynchos), pa ostaje nejasno zašto za A. crecca
sezona lova nije određena – to se može shvatiti kao da je otvorena tokom cijele godine. Streptopelia
decaocto je također navedena kao lovostajem zaštićena divljač u Članu 9 Zakona o lovstvu
Republike Srpske, ali u u Naredbi o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači nije definisan
vremenski okvir u kojem se ova vrsta može loviti.

Posebno je zanimljiva činjenica da je u Naredbi o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači

propisano vrijeme lova za ševu vintulju (Alauda arvensis), od 01.08. - 31.12., mada ova vrsta nije
navedena kao divljač u Zakonu o lovstvu Republike Srpske.

Tabela 8. Vrijeme lova lovostajem zaštićene divljači u Republici Srpskoj

Vrsta Vrijeme lova

Anser anser 16.09. - 29.02.
Anas platyrhynchos 01.09. - 29.02.
Anas crecca Nema podataka
Alectoris graeca 01.10. - 05.01.
Perdix perdix 01.10. - 05.01.
Coturnix coturnix 01.08. - 31.12.
Phasianus colchicus 01.10. - 05.01.
Tetrao urogallus ♂ 01.04. - 31.05.
Bonasa bonasia ♂ 16.08. - 31.12.
Fulica atra 01.09. - 29.02.
Lymnocryptes minimus Nema podataka
Gallinago media Nema podataka
Gallinago gallinago 01.08. - 29.02
Scolopax rusticola 01.08. - 29.02.
Columba livia 01.08. - 31.12.
Streptopelia turtur 01.08. - 31.12

21
 Streptopelia decaocto Nema podataka
Alauda arvensis 01.08. - 31.12.

Liste divljači u zakonima o lovstvu u Bosni i Hercegovini međusobno se razlikuju u 42 vrste ptica
(Tabela 9).

Tabela 9. Razlike u lovačkim zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske

Vrsta označena kao divljač FBiH 2006 RS 2009

Anas penelope Linnaeus, 1758 X
Anas querquedula Linnaeus, 1758 X
Marmaronetta angustirostris Ménétriés, 1832 X
Netta rufina Pallas, 1773 X
Aythya nyroca Güldenstädt, 1770 X
Bucephala clangula Linnaeus, 1758 X
Gavia immer Brünnich, 1764 X
Ardea alba Linnaeus, 1758 X
Egretta garzetta Linnaeus, 1766 X
Pandion haliaetus Linnaeus, 1758 X
Pernis apivorus Linnaeus, 1758 X
Circaetus gallicus J. F. Gmelin, 1788 X
Clanga clanga Pallas, 1811 X
Hieraaetus pennata J. V. Gmelin, 1788 X
Aquila heliaca Savigny, 1809 X
Aquila fasciata Vieillot, 1822 X
Circus cyaneus Linnaeus, 1766 X
Circus pygargus Linnaeus, 1758 X
Accipiter brevipes Severtsov, 1850 X
Buteo rufinus Cretzschmar, 1827 X
Porzana parva Scopoli, 1769 X
Actitis hypoleucos Linnaeus, 1758 X
Tringa erythropus Pallas, 1764 X
Tringa nebularia Gunnerus, 1767 X
Tringa stagnatilis Bechstein, 1863 X
Tringa glareola Linnaeus, 1758 X
Calidris minuta Leisler, 1812 X
Calidris temminckii Leisler, 1812 X
Calidris alpina Linnaeus, 1758 X
Calidris ferruginea Pontoppidan, 1763 X
Rissa tridactyla Linnaeus, 1758 X
Larus fuscus Linnaeus, 1758 X
Gelochelidon nilotica J. F. Gmelin, 1789 X
Hydroprogne caspia Lepechin, 1770 X
Chlidonias hybrida Pallas, 1811 X
Thalasseus sandvicensis Latham, 1787 X
Stercorarius longicaudus Vieillot, 1819 X
Otus scops Linnaeus, 1758 X
Glaucidium passerinum Linnaeus, 1758 X
Strix uralensis Pallas, 1771 X
Asio flammeus Pontoppidan, 1763 X
Aegolius funereus Linnaeus, 1758 X

Neke vrste koje su u jednom BH entitetu navedene kao stalno zaštićene, u drugom se smatraju
lovnom vrstama (Tabela 10).

Tabela 10. Razlike u stepenu zaštite nekih vrsta ptica u Bosni i Hercegovini

Vrsta FBiH 2006 RS 2009

22
Phalacrocorax aristotelis Linnaeus, 1761 Z X
Phalacrocorax pygmaeus Pallas, 1773 Z X
Plegadis falcinellus Linnaeus, 1766 X Z
Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 X Z
Gypaetus barbatus Linnaeus, 1758 Z X
Neophron percnopterus Linnaeus, 1758 Z X
Accipiter nisus Linnaeus, 1758 Z X
Accipiter gentilis Linnaeus, 1758 Z X
LEGENDA: Z – trajno zaštićena vrsta X – nezaštićena vrsta

Također, neke vrste koje su u Republici Srpskoj trajno zaštićene su u Federaciji Bosne i
Hercegovine zaštićene lovostajem (Tabela 11)
Za nezaštićene vrste ni u jednom zakonu nije definisana sezona lova, što znači da je lov dozvoljen
tokom cijele godine, čak i periodu razmnožavanja.

Tabela 11. Razlike u stepenu zaštite nekih vrsta ptica u Bosni i Hercegovini

Vrsta FBiH 2006 RS 2009

Anser albifrons Scopoli, 1769 L Z
Tringa ochropus Linnaeus, 1758 L Z
Tringa totanus Linnaeus, 1758 L Z
Limosa limosa Linnaeus, 1758 L Z
Limosa lapponica Linnaeus, 1758 L Z
LEGENDA: L – lovostajem zaštićena vrsta Z – trajno zaštićena vrsta

Početak i kraj lovne sezone u dva entiteta Bosne i Hercegovine su neusklađeni i razlikuju se za sve
vrste osim za Coturnix coturnix. Za vrste Anser anser, Fulica atra, Gallinago gallinago, Scolopax
rusticola, Columba livia i Streptopelia turtur sezona lova u Republici Srpskoj je duža nego u
Federaciji Bosne i Hercegovine, a suprotna situacija je za Anas platyrhynchos, Alectoris graeca i
Phasianus colchicus (Tabela 12).

Tabela 12. Sezona lova na lovostajem zaštićene vrste u Bosni i Hercegovini

Vrsta FBiH 2006 RS 2009

Anser anser Linnaeus, 1758 01.09. - 31.01. 16.09. - 29.02.
Anas strepera Linnaeus, 1758 01.09. - 01.03.
Anas penelope Linnaeus, 1758 01.09. - 01.03.
Anas platyrhynchos Linnaeus, 1758 01.09. - 01.03. 01.09. - 29.02.
Anas crecca Linnaeus, 1758 01.09. - 01.03. Nema podataka
Aythya ferina Linnaeus, 1758 Nema podataka
Aythya fuligula Linnaeus, 1758 Nema podataka
Alectoris graeca Meisner, 1804 15.09. - 31.12. 01.10. - 05.01.
Coturnix coturnix Linnaeus, 1758 01.08. - 31.12. 01.08. - 31.12.
Phasianus colchicus Linnaeus, 1758 01.10. - 15.01. 01.10. - 05.01.
Fulica atra Linnaeus, 1758 01.09. - 31.01. 01.09. - 29.02.
Gallinago gallinago Linnaeus, 1758 01.10. - 01.03. 01.08. - 29.02
Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 01.10. - 01.03. 01.08. - 29.02.
Columba livia J. F. Gmelin, 1789 01.08. - 31.01. 01.08. - 31.12.
Columba palumbus Linnaeus, 1758 01.08. - 31.01.?
Streptopelia turtur Linnaeus, 1758 01.08. - 31.01. 01.08. - 31.12
Streptopelia decaocto Frivaldszky, 1838 Nema podataka

Zabrana lova je u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine definisana Članom 14, u kojem
stoji da je „zabranjeno loviti pernatu divljač kad sjedi na jajima i dok hrani mladunčad, uništavanje i
prisvajanje mladunčadi, te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači“, a isto stoji u
Članu 14 Zakona o lovstvu Republike Srpske.

23
Trovanje divljači je zabranjeno Članom 29 Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine i
Članom 18 Zakona o lovstvu Republike Srpske, koji zabranjuje i trening i obuku lovačkih pasa na
terenima koji su za to predviđeni tokom marta, aprila i maja (u periodu migracije i gniježđenja).

Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Član 57.
Divljač je zabranjeno uznemirivati i loviti:
1) u vrijeme kada je na prostoru na kome je divljač ugrožena poplavom, snijegom, požarom, poledicom i prirodnim
nesrećama;
2) otrovom, zamkama, gvožđima, klopkama i omamljujućim sredstvima, a ptice pomoću lijepaka i mreža ili drugih
sredstava za masovno uništavanje;
3) gađanjem iz motornih vozila, gaženjem motornim vozilima i gađanjem iz motornih čamaca;
4) upotrebom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audio aparata i sličnim napravama, živih i umjetnih
mamaca- vabila ili pomoću naprava koje djeluju na principu infra-crvenih zraka;
5) vojničkim oružjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim lovačkim oružjem sa
više od pet metaka;
6) hrtovima i nerasnim psima,
7) papkastu lovostajem zaštićenu divljač pomoću pasa;
8) medvjeda pogonom i prigonom;
9) pticama grabljivicama i zvijerima;
10) upotrebom luka i strijele osim lova na visoku divljač u ograđenim lovištima do 1000 ha;
11) u noćima bez mjesečine (u noćnom lovu), i bez izgrađenih objekata za lov;
12) divljač sačmom na udaljenosti 200 m od naselja i puškom kuglaricom na udaljenosti od 500 m od naselja.
...Zabranjen je lov divljači u plantažnim voćnjacima i vinogradima, rasadnicima i drugim šumskim i poljoprivrednim
površinama koje su ograđene ogradom kroz koju dlakava divljač ne može prolaziti, na površinama koje se koriste za
vojne poligone i komunalne potrebe, kao i drugim površinama i objektima kada je to utvrneno posebnim propisima.

Zakon o lovstvu Republike Srpske

Član 16.
(1) Divljač je zabranjeno uznemiravati i loviti:
a) ako je ugrožena požarom, poplavom, snježnim nanosima, poledicom i drugim elementarnim nepogodama,
b) upotrebom reflektora, farova, baklji i drugih svjetlosnih izvora, ogledala, gramofona, magnetofona, vještačkih i
živih mamaca i omamljujućih sredstava,
v) hrtovima, poluhrtovima, nerasnim i neobučenim psima,
g) gananjem iz motornih vozila i drugih sredstava na motorni pogon, kao i gaženjem motornim vozilima,
d) poluautomatskom lovačkom puškom sa više od dva metka, poluautomatskim lovačkim karabinom, vojničkim
oružjem i vojničkom municijom,
đ) otrovom, omčama, zamkama, klopkama, gvožnima, mrežama, električnim urenajima ili drugim sredstvima za
masovno hvatanje, odnosno uništavanje,
e) papkastu lovostajem zaštićenu divljač i medvjeda puškom sačmaricom, pomoću pasa, pogonom i prigonom i
grupnim lovom, izuzev divljih svinja,
ž) u vrijeme lovostaja, nelovnim danima, u toku bremenitosti i odgoja mladunčadi i
z) na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja ili objekata za stanovanje.

Jasno se vidi da se članovi zakona u kojima je pobrojano u kojim slučajevima, na koji način i kada
je zabranjeno loviti divljač znatno razlikuju u nekim stavkama:

Analiza zakona o lovstvu u Bosni i Hercegovini jasno pokazuje da su postojeći zakoni loši sa
aspekta zaštite ptica, jer su neprecizni, uključuju veoma veliki broj lovnih vrsta, a period lova
pojednih vrsta nije odgovarajući, jer se poklapa sa periodom migracije. U oba zakona
nedostaje usklađenost sa međunarodnim konvencijama o zaštiti ptica i sa stvarnim stanjem
ornitofaune u Bosni i Hercegovini.

24
2.3. Područja bez lova

Ukupna lovna površina u Republici Srpskoj iznosi 597.638 hektara i podjeljena je na 11 lovnih
regija, i 91 lovište od kojih je šest (Kamenica, Sušica, Romanija, Rupska rijeka, Zelengora i
Kozara) posebne namjene (Anonim, 2008; Urošević et al., 2012).

Prema podacima nadležnog ministarstva, lovišta u Federaciji Bosne i Hercegovine zauzimaju

površinu od 2.644.426,00 ha. Površine u lovištima se dijele na lovnoproduktivne i
lovnoneproduktivne. Ukupna lovnoneproduktivna površina u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi
431.886,00 ha, što znači da lovnoproduktivne površine u Federaciji BiH danas obuhvataju
2.212.540,00 ha. Uz umanjenje ovih površina za površinu pod minskim poljima od 124.542,00 ha,
površinu zaštićenih objekata prirode ili njihovih dijelova u kojima je lov zabranjen od 3.100,00 ha
ostaje da lovne površine u Federaciji Bosne i Hercegovine danas obuhvataju oko 2.084.898,00 ha.
Na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljena su lovišta na području devet kantona. Na
području Srednjebosanskog kantona planirano je 28 lovišta, ali još nije provedena zakonska
procedura i ona nisu zvanično ustanovljena. Na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine trenutno
postoji ukupno 91 lovište, a 2012. godine je donesena odluka o osnivanju posebnih lovišta, kojom
je definisano pet lovišta posebne namjene: Igman-Bjelašnica, Hrbljine-Kujača, Plješevica, Konjuh i
Hutovo Blato. Ukupna površina posebnih lovišta iznosi 89.373,68 ha

U Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine su površine na kojima lov nije dozvoljen
definisane u Članovima 6 (površine koje ne ulaze u lovište) i 32 (površine koje se ne smatraju
lovnim površinama). S obzirom na činjenicu da se neke površine ponavljaju u oba člana a neke ne,
što je veoma konfuzno, oba člana su citirana u cijelosti:

Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine

Član 6.
U lovište ne ulaze:
- izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište;
- javni putevi i druge javne površine uključujući i zaštitni pojas do 300 m od naselja;
- određeni dijelovi prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim objektima prirode po propisima o zaštiti prirode u
kojima je aktom o proglašenju ili posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati,
specijalni zoološki i ornitološki rezervati i drugi posebno zaštićeni objekti prirode);
- more i privredni ribnjaci s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka.
- rasadnici, voćni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako su ograđeni ogradom
koja sprječava prirodnu migraciju sve dlakave divljači; - druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove
namjene zabranjen lov;
- ograđeni prostori u kojima se umjetno uzgaja divljač;
- privatni posjedi, ako se na njima pričinjava šteta.
Član 32.
Lovnim površinama se ne smatraju naselja, groblja, javni putevi, plantažni voćnjaci i vinogradi, parkovi u naseljima,
objekti za liječenje, odmor i rekreaciju, zračne luke, dvorišta industrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti
utvrđeni posebnim propisima.
Ograđeni prostori za umjetni uzgoj divljači se također, ne smatraju lovnom površinom.

Nelovne površine su u Zakonu o lovstvu Republike Srpske definisane u stavu 5 Člana 23.
Zakon o lovstvu Republike Srpske
Član 23.
Nelovnim površinama se smatraju: naselja, groblja, javni putevi, parkovi u naseljima, plantažni voćnjaci i vinogradi,
objekti za liječenje i rekreaciju, aerodromi, dvorišta seoskih domaćinstava, stambenih zgrada, fabričkih i industrijskih
objekata, površine koje služe za vojne, naučne i nastavne potrebe, kao i drugi objekti utvrđeni posebnim propisima.

Analizom zakona utvrđeno je da u Federaciji Bosne i Hercegovine postoji određena

neusklađenost zakona i donešenih odluka kada su u pitanju zaštićena područja i lov na njima.
Generalno, ne postoji planska strategija definisanja područja bez lova.

25
2.4. Lov na ptice u Bosni i Hercegovini

Podaci o godišnjem ulovu ptica su uglavnom nedostupni za javnost. Dostupni podaci se uglavnom
odnose na veoma mali broj vrsta (veliki tetrijeb, fazan, poljska jarebica).

Prema zakonu lovačka društva su nadležnim ministarstvima obavezna dostavljati podatke o

brojnosti i odstrjelu pojedinih vrsta. Međutim, u izvještajima koja se dostavljaju uglavnom se nalaze
podaci o krupnoj divljači. Za potrebe izrade ove studije bili su dostupni samo podaci o velikom
tetrijebu (Tetrao urogallus) u Federaciji Bosne i Hercegovine (Tabela 13) i fazanu (Phasianus
colchicus) i poljskoj jarebici (Perdix perdix) u Republici Srpskoj (Tabela 14). Jedini podaci za
cijelo područje Bosne i Hercegovine nađeni su za jarebicu kamenjarku (Alectoris graeca) (Tabela
15). U razgovoru sa članovima pojedinih lovačkih društava dobijena je informacija da društva imaju
interne evidencije o lovu, ali ti podaci nisu bili dostupni. Jedini dobijeni nezvanični podatak je da se
godišnje u Bosni i Hercegovini odstrijeli 15.000-20.000 jedinki prepelice (Coturnix coturnix).

Tabela 13. Pregled odstrela velikog tetrijeba (Tetrao urogallus) u Federaciji Bosne i Hercegovine
za period 2008-2010 (izvor: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva)

Brojnost i odstrel po godinama

Ukupno
Kanton/Županija (brojnost/odstrel primjeraka)
(brojnost/odstrel primjeraka)
2008 2009 2010
Unsko-sanski 76/3 83/1 93/0 252/4
Sarajevo 70/0 69/0 63/0 192/0
Zeničko Dobojski 40/0 50/0 60/0 150/0
Srednjobosanski 150/2 138 137 425/2
Tuzlanski 9/0 8/0 8/0 25/0
Bosansko-Podrinjski nema podataka nema podataka nema podataka ?
Herceg-bosanski 227/5 231/6 240/5 698/16
Hercegovačko-Neretvanski 0 0 0 0?
Zapadno-Hercegovački nema podataka nema podataka nema podataka ?
UKUPNO 1742/22

Tabela 14. Pregled odstrela poljske jarebice (Perdix perdix) i fazana (Phasianus colchicus) u
Republici Srpskoj za period 2004-2008 (prema Urošević et al., 2012)

Brojnost i % odstrela po godinama

Vrsta (brojnost/% odstrel)
2004 2005 2006 2007 2008
Poljska jarebica
6000/3,92 6000/2,05 6000/2,17 7000/4,57 7000/2,64
(Perdix perdix)
Fazan
52.000/23,08 48.000/25,00 55.000/23,64 58.000/25,86 54.000/24,07
(Phasianus colchicus)

Tabela 15. Pregled odstrela za vrste na području Bosne i Hercegovine

Vrsta Godina/odstrel (primjeraka) Izvor

Jarebica kamenjarka
2011/760 Grubešić et al., 2011
(Alectoris graeca)

Uvidom u dostupne podatke jasno je da ne postoji odgovarajuća evidencija kada je u pitanju

lov na ptice, te je potrebno unaprijediti monitoring brojnosti i odstrela ptica.

26
2.5. Krivolov u Bosni i Hercegovini

Javnosti dostupni podaci o krivolovu na ptice u Bosni i Hercegovini su veoma oskudni. Uglavnom
se to odnosi na novinske članke, dok zvanični izvještaji i studije izostaju. Za potrebe studije urađena
je analiza dostupnih podataka, podataka prikupljenih na terenu i podataka dobijenih od saradnika,
na osnovu kojih se generalno može ocijeniti da su gotovo sve vrste ptica koje se trenutno mogu
zateći u Bosni i Hercegovini ugrožene krivolovom.

Na osnovu prikupljenih podataka, došlo se do zaključka da postoji nekoliko bitnih razloga za

pojavu krivolova ptica u Bosni i Hercegovini:

1. Nelegalna trgovina i prodaja ptica restoranima izdvaja se kao najčešći razlog krivolova na
ptice. Najveći pritisak je na patke (Anatidae), ševe (Alaudidae), kokoške (Phasianidae),
kokošice (Rallidae), ćurlini (Scolopacidae), vrapci (Passeridae), zebe (Fringilidae) i
strnadice (Emberizidae). Pored navedenih skupina u nalazima granične službe nalazile su se
i pastirice (Motacilidae), a poznato je da se u navedene svrhe ubijaju i drozdovi (Turdidae) i
sjenice (Paridae). Međutim, najčešća meta krivolovaca za nelegalnu prodaju restoranima je
liska (Fulica atra), što je posebno česta pojava u okolini Hutovog blata (Kotrošan et al.,
2014).
2. Kontrola „nametnika“ je također čest razlog nelegalnog ubijanja ptica. Najveći pritisak je od
strane vlasnika ribnjaka i ribolovaca na vrste koji nanose štete ribljem fondu: kormorane
(Phalacrocoracidae) i čaplje (Ardeidae), a česta pojava je i ubijanje vrana (Corvidae) za koje
se smatra da uništavaju usjeve ili predstavljaju opasnost po ljude u naseljima.
3. Hvatanje pjevačica za preporodaju od strane uzgajivača ptica (npr. štiglić, zelendur, zebe).
Također, predmet krivolova radi ilegalne trgovine (npr. za potrebe sokolarstva) su
grabljivice (Accipitridae, Falconidae, Pandionidae).
4. Nelegalno ubijanje radi trofeja (dermopreparata). Uz tetrijebove (Tetrionidae) u navedene
svrhe najčešće se ubijaju vodene vrste ptica i grabljivice. Međutim, i druge vrste ptica
predstavljaju predmet krivolova radi privatnih zbirki.
5. Ubijanje sova (Strigiformes) radi izrade mamaca. Ovo je posebno čest problem vezan uz
ribolovce koji koriste perje sova za izradu mamaca za hvatanje ribe, zbog čega se sove
ubijaju ili žive preprodaju.
6. Ubijanje bez osobitog razloga (vandalizam) roda (Ciconidae), žličarki (Threskiornithidae) i
ždralova (Gruidae).

Neophodno je naglasiti da se krivolov na ptice vrši na svim područjima, bez obzira da li su u pitanju
zakonom propisana lovišta, zaštićena područja ili područja u kojima je lov zabranjen (naselja,
blizine obradivih površina i sl.)
Poseban problem predstavlja kontrola i procesuiranje počinilaca krivolova. Iako postoje određeni
zakonski propisani zadaci inspekcije i načini procesuiranja djela krivolova, u praksi se zakonske
odredbe uglavnom ne sprovode i broj procesuiranih slučajeva je veoma mali.

Prema Zakonu o lovstvu Republike Srpske i Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine,
kontrolu unutar lovišta vrši lovočuvarska služba – lovočuvari, kao službena lica zaposlena u lovištu.
Na osnovu njihove prijave korisnik lovišta podnosi zahtjev za pokretanje sudskog postupka za
bespravan lov, pričinjenu štetu na divljači i lovištu.

Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem Zakona o lovstvu Republike Srpske i podzakonskih propisa
donesenih na osnovu njega, vrši Inspekcija za šumarstvo i lovstvo u sastavu Republičke uprave za
inspekcijske poslove, a nadzor nad sprovođenjem Zakona o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine
vrše federalni lovni inspektori, federalni granični lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori.

27
Kazne za kršenje Zakona o lovstvu u dva bosanskohercegovačke entiteta se međusobno razlikuju.

U slučaju da dozvoli lov, progon ili namjerno uznemiravanje divljači za vrijeme stalne i privremene
zabrane lova, lov vrsta koje su korisne za poljoprivredu i šumarstvo, lov vrsta za koje je propisana
stalna zabrana lova ili trovanje divljači, Zakon o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine za pravno
lice predviđa novčanu kaznu od 5.000 do 20.000 KM, i od 1000 do 2000 KM za odgovorno lice u
pravnom licu, a Zakon o lovstvu Republike Srpske predviđa novčanu kaznom od 10.000 do 30.000
KM za pravno lice i od 500 do 1.500 KM za odgovorno lice u pravnom licu.

U slučaju da ne spriječi neetička ponašanja u lovištu i dozvoli lov članovima lovačkog udruženja
koji nemaju položen lovački ispit i koji nisu članovi lovačkih udruženja, novčane kazne za pravno
lice (korisnika lovišta) prema Zakonu o lovstvu Republike Srpske iznose od 6.000 do 18.000 KM, i
od 300 do 900 KM za odgovorno lice u pravnom licu, a u Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i
Hercegovine od 2.000 do 10.000 KM za pravno lice i od 1.000 do 2.000 KM za odgovorno lice u
pravnom licu.

Za fizičko lice koje lovi, proganja ili namjerno uznemirava stalno zaštićenu divljač i privremeno
zaštićenu divljač u periodu lovostaja, vrši lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo,
hvata divljač i drži je u zatvorenom ili ograđenom prostoru, vrši lov korištenjem nelovačkog oružja
(vojničkim oružjem, vojničkom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim
lovačkim oružjem sa više od pet metaka, poluautomatskim ili automatskim puškama), otrovom,
zamkama, gvožđima, klopkama, pomoću lijepaka i mreža ili drugih sredstava za masovno
uništavanje, gađanjem iz motornih vozila i motornih čamaca, upotrebom gramofona, magnetofona,
audio aparata i sličnim napravama, Zakonom o lovstu Republike Srpske predviđena je novčana
kazna od 1.000 do 3.000 KM, a Zakonom o lovsttu Federacije Bosne i Hercegovine od 1.000 do
2.000 KM.

U Zakonu o lovstvu Federacije Bosne i Hercegovine propisana je i novčana kazna od 500 do 1.000
KM za pojedinca (fizičko lice) koje lovi divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta, vrši lov
ženki dok su bremenite, leže na jajima ili se hrane, uništava legla, gnijezda i jaja i bespravnim
lovom nanese štetu divljači.

Uvidom u dostupne podatke jasno je da ne postoji odgovarajuća evidencija o krivolovu.

Također, ne postoji ni mehanizam monitoringa. Poseban problem predstavlja
nefunkcionisanje inspekcijske službe i slabo procesuiranje krivolovaca.

28
3. Prijedlozi
3.1. Izmjene zakona i pravilnika

U cilju poboljšanja zaštite ptica i lovačkih zakona neophodno je:

1. Usaglasiti entitetske zakone i pravilnike o lovstvu;

2. Revidirati listu lovne divljači (ptice)
a. izbaciti sa liste vrste koje su izmrle ili nisu nikada registrovane na području Bosne i
Hercegovine
b. usaglasiti spisak sa međunarodnim direktivama (izbaciti globalno ugrožene vrste i
vrste navedene u Direktivi o pticama) i postojećim projedlozima „Crvenih lista“ za
entitete;
3. Revidirati kalendare lova za pojedine vrste kako bi se omogućilo da se pojedine vrste ne
love u periodu gniježđenja ili seobe;
4. Jasnije definisati ulogu inspekcije za lov;
5. Na listu područja na kojima je lov zabranjen uvrstiti područja od međunarodnog značaja za
ptice - IBA područja

3.2. Prijedlozi novih područja za zabranu lova

Saglasno prijedlogu datom u poglavlju 3.1. kao nova područja zabrane lova predlažu se područja od
značaja za ptice (IBA područja): Bardača, Hutovo blato, Livanjsko polje i Boračko jezero, a u
budućnosti i još neka od 40 potencijalnih IBA područja (Prilog 3) u Bosni i Hercegovini (Kotrošan
et al., 2012).

Također, neophodno je revidirati odluke o lovištima specijalne namjene jer su u suprotnostima sa

drugim članovima zakona o lovstvu, odnosno sa zakonima o zaštiti prirode.

Predložena nova područja zabrane lova su područja od posebnog značaja za ptice, osobito u vrijeme
gniježđenja i migracije. Ova područja saglasno međunarodnim direktivama (npr Direktivi o
pticama) i programima (NATURA 2000) bi trebala poslužiti poboljšanju očuvanja biodiverziteta
ptica u Bosni i Hercegovini.

29
4. Literatura
Anonim, 2008: Informacija o stanju i smjernicama za daljnji razvoj u sektoru lovstva, Vlada
Republike Srpske, Banja Luka.
Grubešić, M., Tomljanović, K. & Kunovac, S., 2011: Rasprostranjenost i brojnost jarebice
kamenjarke grivne (Alectoris graeca Meisner) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Šumarski
list (85)11-12: 567-574.
Hadžović, D., Kržalić, A. & Mihajlović, S., 2011: Studija o malom i lakom naoružanju. UNDP
Bosnia and Herzegovina, Sarajevo.
Ilić, D., 2010: Osam i po decenija organizovanog lovstva u Bosni i Hercegovini. Poljoprivreda i
selo, internet magazin.
Kotrošan, D, 2008/2009: Dopune i korekcije popisu ptica zabilježenih u Bosni i Hercegovini od
1888. do 2006. godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 4-5(4-5): 72-
86.
Kotrošan, D. & Drocić, N., 2012: Četvrti dopunjeni i revidirani sistematski prijegled ptica Bosne i
Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski
pregledi. 8. izmijenjeno i dopunjeno interno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu
životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo, pp. 342-348.
Kotrošan, D. & Papes, M., 2007: Popis ptica zabilježenih u Bosni I Hercegovini od 1888. do 2006.
godine. Bilten Mreže posmatrača ptica u Bosni i Hercegovini, 3(3): 9-38.
Kotrošan, D., Drocić, N., Trbojević, S., Šimić, E. & Dervović, I., 2012: Program IBA,
Međunarodno značajna područja za ptice, u Bosni i Hercegovini. Ornitološko društvo
“Naše ptice”, interno izdanje za projekat “Evaluacija IBA područja u FBiH”, Sarajevo.
Kotrošan, D., Šimić E., Sjeničić, J. & Topić, G., 2011: Great Cormorant (Phalacrocorax carbo)
population status in Bosnia and Herzegovina-report for the period 2005-2011. Wetlands
international, Cormorant Research Group, 7: 33-38.
Laska, F.B., 1905: Das Waidwerk in Bosnien und der Herzegovina und die dortigen
landesärarischen Wild=Schongebiete. John. Leon sen., Klagenfurt.
Urošević, M.M., Matarugić, D., Drobnjak, D., Ristić, Z. & Urošević, B.M., 2012: Lovni fond i
njegovo korištenje u Republici Srpskoj. Zbornik sažetaka I Međunarodni simpozijum i
XVII Naučno-stručno savetovanje agronoma Republike Srpske, 61-75, Trebinje.

http://www.ekapija.com
http://ec.europa.eu/transparencyregister
http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH
http://www.lovactk.com
http://www.lovackisavez-hb.ba
http://www.nasljedje.org/docs/crvenalista
http://slobih.ba

30
Prilog 1. Pregled lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini

a) Članice Saveza lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini

30. Lovačko društvo „Radovina“ - Donji

1. Lovačko društvo „Bugojno“ - Bugojno Vakuf
2. Lovačko društvo „Bihać“ - Bihać 31. Lovačko društvo „Dr.Zahid Čaušević“ -
3. Lovačko društvo „Biserna“ - Goražde Prača
4. Lovačko društvo „Bjelašnica“ - Hadžići 32. Lovačko društvo „Rogatica“ - Goražde,
5. Lovačko društvo „Breza“ - Breza Kriva Draga
6. Lovačko društvo „Drvar“ - Drvar 33. Lovačko društvo „Srndać 32“ – Bosanski
7. Lovačko društvo „Divokoza“ - Fojnica Petrovac
8. Lovačko društvo „Podozren“ - Puračić 34. Lovačko društvo „Srndać“ – Matuzići,
9. Lovačko društvo „Divokoza“ - Potoci Doboj Jug
Mostar 35. Lovačko društvo „Semešnica“ – Donji
10. Lovačko društvo „Grmeč“ - Bosanska Vakuf
Krupa 36. Lovačko društvo „Srndać-Kakanj“ -
11. Lovačko društvo „Grahovo“ - Bosansko Kakanj
Grahovo 37. Lovačko društvo „Srna-Grmeč“ - Ključ
12. Lovačko društvo „Gunjani-Tetrijeb“ - 38. Lovačko društvo „Soko“ - Maglaj
Kreševo 39. Lovačko društvo „Srndać“ – Novi
13. Lovačko društvo „Gorača“ - Ščipe Travnik
14. Lovačko društvo „Grebak“ - Ustikolna 40. Lovačko društvo „Sana“ - Sanski Most
15. Lovačko društvo „Golub“ - Blagaj 41. Lovačko društvo „Srednje“ - Srednje
16. Lovačko društvo „Igman“ - Ilidža 42. Lovačko društvo „Sarajevo“- Sarajevo
17. Lovačko društvo „Jelen“ - Cazin 43. Lovačko društvo „Srndać“ - Jajce
18. Lovačko društvo „Jarebica kamenjarka“ - 44. Lovačko društvo „Srndać – Visoko“-
Mostar Visoko
19. Lovačko društvo „Kaćunski zec“ – 45. Lovačko društvo „Tetrijeb“ - Jablanica
Kaćuni, Busovača 46. Lovačko društvo „Tetrijeb“ - Olovo
20. Lovačko društvo „Kozjak - Ljuta Konjic“ 47. Lovačko društvo „Trnovo“ - Trnovo
- Konjic 48. Lovačko društvo „Toplica“ - Živinice
21. Lovačko društvo „Koznik“ - Konjiz 49. Lovačko društvo „Uilica“ – Bosansko
22. Lovačko društvo „Kiseljak“ - Tešanj Grahovo
23. Lovačko društvo „Kruščica“ - Stari Vitez 50. Lovačko društvo „Velež“ - Podveležje
24. Lovačko društvo „Klek“ - Zavidovići 51. Lovačko društvo „Vlašić“ - Travnik
25. Lovačko društvo „Lovac“ - Bužim 52. Lovačko društvo „Velika Kladuša“ –
26. Lovačko društvo „Lane“ - Gornji Rahić velika Kladuša
27. Lovačko društvo „Lane“ - Vogošća 53. Lovačko društvo „Zahor“ - Bilalovac
28. Lovačko društvo „Neretvica“ – Buturović 54. Lovačko društvo „Visočica“ - Konjic
polje 55. Lovačko društvo „Zec“ - Ilijaš
29. Lovačko društvo „Orlovik“ - Žepče 56. Lovačko društvo „Zvijezda“ - Vareš
57. Lovačko društvo „Zmajevac“ - Zenica

31
b) Članice Lovačkog saveza Herceg Bosne

1. Lovačko društvo „Jadran“ - Neum

2. Lovačka udruga „Lisac“ - Ravno
3. Lovačko društvo „Galeb“ - Čapljina
4. Lovačko društvo „Kamenjarka“ - Stolac
5. Lovačko društvo „Golub“ - Čitluk
6. Lovačko društvo „Jarebica“ - Mostar
7. Lovačko društvo „Baćina“ - Doljani
8. Lovačko društvo „Vepar“ - Prozor-Rama
9. Hrvatska udruga lovaca „Kravica“ - Ljubuški
10. Hrvatska lovačka udruga „Malič“ - Grude
11. Lovačko društvo „Mosor“ - Široki Brijeg
12. Lovačko društvo „Rujan“ - Kočerin
13. Lovačko društvo „Jarebinjak“ - Rakitno
14. Lovačko društvo „Radovanj“ - Posušje
15. Lovačka udruga „Milan Mikulić-Bikan“ - Vir
16. Lovačka udruga „Zavelim“ - Roško Polje
17. Lovačka udruga „Vran“ - Tomislavgrad
18. Lovačka udruga „Cincar“ - Livno
19. Lovačka udruga „Livanjsko polje“ - Lištani
20. Lovačko društvo „Risovac“ - Bosansko Grahovo
21. Lovačko društvo „Tetrijeb“- Glamoč
22. Lovačko društvo „Tetrijeb“- Kupres
23. Lovačko društvo „Uskoplje“ - Uskoplje
24. Lovačko društvo „Jastreb“ - Dobretići
25. Udruga lovaca „Kuna“ - Jajce
26. Lovačko društvo „Pavlovica“ - Novi Travnik
27. Lovačko društvo „Sokol“ - Nova Bila
28. Lovačka organizacija „Vitez“ - Vitez
29. Lovačko društvo „Zec“ - Busovača
30. Lovačko društvo „Tetrijeb“ - Kreševo
31. Lovačko društvo „Lještarka“ - Kiseljak
32. Hrvatsko lovačko društvo „Vepar“ - Fojnica
33. Lovačko društvo „Fazan“ - Usora
34. Lovačko društvo „Jeleč“ - Žepče
35. Lovačko društvo „Fazan“ - Odžak
36. Lovačka udruga „Kuna“ - Domaljevac
37. Lovačka udruga „Sava“ - Orašje
38. Lovačko društvo „Sokol“ - Ravne Brčko
39. Lovačko društvo „Fazan“ - Velika Kladuša
40. Lovačko društvo „Cazin“ - Cazin
41. Veterinarski zavod Mostar - Mostar
42. Park prirode „Hutovo blato“ - Čapljina

32
c) Članice Lovačkog saveza Republike Srpske

31. Lovačko udruženje „Kozara“ - Laktaši

32. Lovačko udruženje „Borik“ - Prnjavor
1. Lovačko udruženje „Semberija - 33. Lovačko udruženje „Srna“ - Srbac
Bijeljina 34. Lovačko udruženje „Prosara“ -
2. Lovačko udruženje „Majevica“ – Gradiška
Lopare 35. Lovačko udruženje „Lijevče“ - Nova
3. Lovačko udruženje „Golub“ - Brodac Topola
4. Lovačko udruženje „Podrinje - Janja 36. Lovačko udruženje „Kozara“ -
5. Lovačko udruženje „Partizan“ - Donja Podgradci
Trnava 37. Lovačko udruženje „Zmijanje“ - Banja
6. Lovačko udruženje „Crnjelevo“ - Luka
Crnjelovo 38. Lovačko udruženje „Fazan“ - Čelinac
7. Lovačko udruženje „Rudar“ - 39. Lovačko udruženje „Potkozarje“ -
Ugljevik Piskavica
8. Lovačko udruženje „Fazan“ - Brčko 40. Lovačko udruženje „Uzlomac“ - Kotor
9. Lovačko udruženje „Dubrava“ - Varoš
Zabrđe 41. Lovačko udruženje „Borčići“ -
10. Lovačko udruženje „Jelen“ - Glavičice Šiprage
11. Lovačko udruženje „Mrakovica“ - 42. Lovačko udruženje „Manjača“ -
Prijedor Stričići
12. Lovačko udruženje „Jelen“ - Kozarska 43. Lovačko udruženje „Jelovka“ -
Dubica Maslovare
13. Lovačko udruženje „Ljubija“ - Ljubija 44. Lovačko udruženje „Čemernica“ –
14. Lovačko udruženje „Fazan“ - Novi Kneževo
Grad 45. Šumsko gazdinstvo „Čemernica“ –
15. Lovačko udruženje „Sana“ - Oštra Kneževo
Luka 46. Šumsko gazdinstvo „Banja Luka“ -
16. Lovačko udruženje „Srndać“ - Svodna Banja Luka
17. Lovačko udruženje „Balj“ - 47. Lovačko udruženje „Soko“ - Kozluk
Kostajnica 48. Lovačko udruženje „Vukovi sa Drine“
18. Lovačko udruženje „Pastirevo“ - - Zvornik
Dobrljin 49. Lovačko udruženje „Javor“ -
19. Lovačko udruženje „Lane“ - Rudice Srebrenica
20. Lovačko udruženje „Vojskova“ - 50. Lovačko udruženje „Bišina“ -
Krupa na Uni Čekovići
21. Lovačko udruženje „Srndać“ - 51. Lovačko udruženje „Komić“ - Milići
Omarska 52. Lovačko udruženje „ - Bratunac
22. Akcionarsko Društvo „ Saničani“ - 53. Lovačko udruženje „Birač“ -
Prijedor Vlasenica
23. Nacionalni park „ Kozara“ - Prijedor 54. Lovačko udruženje „Borogovo“ -
24. Lovačko udruženje „Fazan“ - Doboj Osmaci
25. Lovačko udruženje „Borja“ - Teslić 55. Šumsko gazdinstvo „Drina“ -
26. Lovačko udruženje „Motajica“ - Srebrenica
Derventa 56. Lovačko udruženje „Fazan“ - Šamac
27. Lovačko udruženje „Smolin“ - 57. Lovačko udruženje „Vučjak“ -
Blatnica Bosanski Brod
28. Lovačko udruženje „Ozren“ - Petrovo 58. Lovačko udruženje „Majna“ - Modriča
29. Lovačko udruženje „Omar“ - 59. Lovačko udruženje „Fazan“ -
Ugodnović Vukosavlje
30. Šumsko gazdinstvo „Borja“ - Teslić

33
 60. Lovačko udruženje „Soko“ - Donji 90. Šumsko gazdinstvo „Romanija“ -
Žabar Sokolac
61. Lovačko udruženje „Prepelica“ - 91. Šumsko gazdinstvo „Visočnik“ - Han
Pelagićevo Pijesak
62. Društveno Preduzeće „Sijekovac“ - 92. Lovačko udruženje „Tetrijeb“ -Šipovo
Bosanski Brod 93. Lovačko udruženje „Ribnik“ - Gornji
63. Lovačko udruženje „Bakić“ - Foča Ribnik
64. Lovačko udruženje „Panos“ - 94. Lovačko udruženje „Lisina“ -
Višegrad Mrkonjić Grad
65. Lovačko udruženje „Varda“ - Rudo 95. Lovačko udruženje „Srndać“ - Drinić
66. Lovačko udruženje „Rogatica“ - 96. Šumsko gazdinstvo „Ribnik“ - Ribnik
Rogatica 97. Šumsko gazdinstvo „ „Oštrelj“ -
67. Lovačko udruženje „Cicelj“ - Čajniče Drinić
68. Lovačko udruženje „Markan“ - Novo 98. Šumsko gazdinstvo „Gorica“ - Šipovo
Goražde
69. Šumsko gazdinstvo „Maglić“ - Foča
70. Šumsko gazdinstvo „Panos“ -
Višegrad
71. Lovačko udruženje „Sjeme“ -
Rogatica
72. Šumsko gazdinstvo „Vučevica“ -
Čajniče
73. Nacionalni park „Sutjeska“ - Tjentište
74. Lovačko udruženje „Leotar“ -
Trebinje
75. Lovačko udruženje „Viduša“ - Bileća
76. Lovačko udruženje „Srndać“ -
Nevesinje
77. Lovačko udruženje „Prepelica“ -
Berkovići
78. Lovačko udruženje „Vranjača“ -
Gacko
79. Lovačko udruženje „Ljubinje“ -
Ljubinje
80. Šumsko gazdinstvo „Botin“ -
Nevesinje
81. Lovačko udruženje „Glasinac“ -
Sokolac
82. Lovačko udruženje „Igman“ - Istočna
Ilidža
83. Lovačko udruženje „Zagorje“ -
Kalinovik
84. Lovačko udruženje „Jahorina“ - Pale
85. Lovačko udruženje „Trebević“ –
Istočno Novo Sarajevo
86. Lovačko udruženje „Trnovo“ - Trnovo
87. Lovačko udruženje „Studena Gora“ -
Han Pijesak
88. Šumsko gazdinstvo „Zelengora“ -
Kalinovik
89. Šumsko gazdinstvo „Jahorina“ - Pale

34
d) Članice Saveza lovačkih društava Tuzlanskog kantona

1. Lovačko društvo „Zelemboj“ - Banovići

2. Lovačko društvo „Vjetrenik-Šibošnice“ - Čelić
3. Lovačko društvo "Fazanka" - Doboj Istok
4. Lovačko društvo „Jelen“ - Gradačac
5. Lovačko društvo „Srndać“ - Gračanica
6. Lovačko društvo „Spreča“ - Kalesija
7. Lovačko društvo „Sokolina“ - Kladanj
8. Lovačko društvo „Svatovac“ - Lukavac
9. Lovačko društvo „Husić Mustafa-Čektalo“ - Sapna
10. Lovačko društvo „Majevica“ – Srebrenik
11. Lovačko društvo „Kapetan Hajro“ - Teočak
12. Lovačko društvo „Tuzla“ - Tuzla
13. Lovačko društvo „Toplice“ - Živinice
14. Lovačko društvo „Fazan 1946“ - Brčko, Gornji Rahić.

35
Prilog 2. Primjeri krivolova ptica u Bosni i Hercegovini

Slike 1-2. Šumska sova (Strix aluco) ubijena radi prodaje perja za mamce za ribe
(Foto: Goran Topić)

Slike 3-7 Primjeri ubijanja kormorana u Bosni i Hercegovini

1. Modriča 10. 01. 2011. (Foto: Jovica Sjeničić); 2. Šipovo - rijeka Pliva 26. 12. 2008. (Foto: Goran
Topić); 3. Ornitološki rezervat “Hutovo blato” 29. 01. 2011.( Foto: Ena Šimić) i 4.Visoko 21. 01.
2011. (Foto: Ilhan Dervović) - preuzeto iz „Great Cormorant (Phalacrocorax carbo) population status in
Bosnia and Herzegovina“ (Kotrošan, D., Šimić E., Sjeničić, J. & Topić, G., 2011)

36
 Slike 8-9 Ždral (Grus grus) ubijeni na Janjskoj visoravni kod Šipova u decembru 2013.
(Foto: Goran Topić)

Slika 10. Liske ubijene na Hutovom blatu, iz filma Euromagazina 2011. godine
(izvor: Bljesak.info)

Slika 11. Ptice, među kojima i kosac (Crex crex) ubijene na Mostarskom blatu u septembru 2014.
(izvor: Facebook Pero Miličević)

37
Prilog 3. Pregled proglašenih IBA i potencijalnih IBA područja u Bosni i
Hercegovini

VERIFIKOVANA IBA PODRUČJA

A. Hutovo blato
B. Bardača
C. Boračko jezero
D. Livanjsko polje

POTENCIJALNA IBA PODRUČJA

I. Kraška polja
1. Lušci polje 8. Glamočko polje
2. Podrašničko polje 9. Duvanjsko polje
3. Popovo polje 10. Kupreško polje
4. Nevesinjsko polje 11. Vukovsko polje
5. Gatačko polje 12. Dugo polje
6. Fatničko polje 13. Mostarsko blato
7. Dabarsko polje
II Močvarna i riječna područja
1. Sijekovac 7. Haljinići
2. Ribnjak Saničani 8. Rijeka Una
3. Ribnjak Prnjavor 9. Rijeka Vrbas
4. Velika i Mala tišina 10. Rijeka Bosna
5. Plivska jezera 11. Rijeka Drina
6. Modrac i Šerička bara 12. Rijeka Sava
III. Planinska područja
1. Plješevica 9. Sutjeska
2. Lisina 10. Visočica
3. Kozara 11. Raduša
4. Vlašić 12. Prenj, Čvrsnica, Čabulja
5. Konjuh 13. Orjen
6. Vranica 14. Vitorog
7. Igman i Bjelašnica 15. Dinara i Kamešnica
8. Jahorina

38
 BIRDS AND HUNTING IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
(SUMMARY)
Hunting has a long tradition in Bosnia and Herzegovina. The Union of hunting societies of Bosnia
and Herzegovina was established in 1925, and in 1992 it had over 52,000 active members in 121
hunting organizations. Today, there are four hunting associations (Association of hunting
organizations in Bosnia and Herzegovina, Hunting Association of Herzeg-Bosnia, Hunting
Association of Republic of Srpska, and Hunting Association of Tuzla Canton), organized in the
Council of Hunting Associations of Bosnia and Herzegovina. It is estimated that there are 40.000-
50.000 active hunters in over 200 hunting organizations.

There are two hunting laws in Bosnia and Herzegovina: Law on Hunting of Federation of Bosnia
and Herzegovina, published in the "Official Gazette of BiH" No 04/06, and Law on Hunting of
Republic of Srpska, published in the "Official Gazette of Republic of Srpska, No. 60/200.

When it comes to birds, there are several differences in these laws. In the Law on Hunting of
Federation of Bosnia and Herzegovina, 119 bird species are listed as „game“, and the Law on
Hunting of Republic of Srpska lists as much as 153 bird species as game. In both laws, some bird
species which have never been registered in Bosnia and Herzegovina are listed as game species.
Some bird species are protected by one law, and considered a hunting species in another. Start and
end of the hunting season also differs for most species, and is longer in Republic of Srpska than in
the Federation of Bosnia and Herzegovina for Anser anser, Fulica atra, Gallinago gallinago,
Scolopax rusticola, Columba livia and Streptopelia turtur, and the opposite situation is for Anas
platyrhynchos, Alectoris graeca and Phasianus colchicus. The data on number of killed birds are
mainly not accessible to the public. The hunting organizations are required to submit data on
number of shot individuals to the ministries, but they mostly only submit data for large mammals. It
was possible to find data for Tetrao urogallus in Federation of Bosnia and Herzegovina, and
Phasianus colchicus and Perdix perdix in Republic of Srpska. Alectoris graeca is the only bird
species for which the data was available in both entities. There is no record of bird hunting and no
monitoring of bird numbers in the field.

The data of illegal hunting activities are very scarce, and can be mostly found in newspaper articles
– until now, there were no official reports or studies regarding this topic. After analyzing available
data, it was concluded that the most common reasons for illegal hunting of birds are illegal trade
with restaurants (ducks, Common Coot), predator control (crows, cormorants and herons), capturing
songbirds (Passeridae) for sale and raptors (Accipitridae, Falconidae, Pandionidae) for falconry and
trophies, killing owls (Strigiformes) for making fish decoys and vandalism (Ciconidae,
Threskiornithidae, Gruidae).

It is necessary to emphasize that illegal hunting activities are performed in all areas regardless of
whether they are hunting areas, protected areas or areas in which hunting is prohibited (settlements,
arable land, etc.). The number of cases of illegal hunters which were prosecuted is very small.
In order to improve the protection of birds and hunting laws is necessary to harmonize hunting laws
and remove all globally endangered bird species and species listed in the Birds Directive from the
list of game species, correct the start and end of hunting season so that individual species are not
hunted during the period of breeding and migration and add Important Bird Areas to the list of
hunting ban areas.

39