SVEUČILIŠTE SJEVER

ISPITIVANJE STAVOVA STUDENTSKE POPULACIJE O STRUČNOM

OSPOSOBLJAVANJU KAO MJERI POTICANJA ZAPOŠLJAVANJA

Student: Stela Kramarić

Kolegij: Istraživanje tržišta

Varaždin, svibanj 2016.

Sadržaj:

1. Uvod 3
2. Istraživačka pitanja, ciljevi i hipoteze 5
3. Metoda istraživanja 6
4. Rezultati 7
5. Rasprava 11
6. Zaključak 13
Literatura 14
1. Uvod

Sredinom 2010. počinje se provoditi mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja
radnog odnosa, koja je ponajviše usmjerena na mlade osobe u zanimanjima u kojima postoji
zakonska obaveza polaganja stručnog ili državnog ispita. Dakle, u Nacionalnom planu za
poticanje zapošljavanja 2009. -2010. po prvi puta se izričito ističe „osiguravanje novčane
pomoći mladim osobama tijekom prvog zapošljavanja – stručnog osposobljavanja bez
zasnivanja radnog odnosa, to jest volonterski rad prema Zakonu o radu“ (Nacionalni plan za
poticanje zapošljavanja 2009. -2010.)1.

Dakle, osobe koje ulaze u mjeru ne smiju imati više od godine dana staža u zvanju za koje su
se obrazovale. Ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa se sklapa na
12 mjeseci ako su osobe završile preddiplomski, diplomski ili integrirani preddiplomski i
diplomski sveučilišni studij odnosno preddiplomski ili specijalistički diplomski stručni studij
te na razdoblje od najviše 36 mjeseci ako imaju srednjoškolsko obrazovanje u obrtničkim
zanimanjima u vezanom obrtu i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano
članstvom u strukovnim udrugama. Poslodavcu se refundira uplata obaveznih doprinosa
mirovinskog osiguranja prema osnovici za uplatu doprinosa koja iznosi 2 753,45 kuna te uplata
obaveznih doprinosa zdravstvenog osiguranja. Novčana pomoć od 1 600 kuna ide na teret
HZZ-a. Od 1.7.2013. korisnici mjere koji podnesu zahtjev imaju pravo na povrat troškova
prijevoza u iznosu do maksimalno 1 000 kuna, dok je iznos 200 kuna za ona mjesta i naselja
gdje ne postoji javni prijevoz pa iznos nije moguće utvrditi.2

U stručnom osposobljavanju za rad u 2012. godini bilo je 9 538 aktivnih korisnika. Za mjeru
je isplaćeno 36 311 981,14 kuna. Prema razini obrazovanja od ukupno novo uključenih u 2012.
godini bilo je 4 266 (78,2%) osoba zvanja u programima visokoškolskog obrazovanja, a 1 190
(ili 21,8%) zvanja iz programa srednjoškolskog obrazovanja“ (Izvješće o provedbi JAPa u
2012.godini)3.

1
URL:
https://vlada.gov.hr/vijesti/8?trazi=1&tip=0&tip2=&tema=&profil=&datumod=&datumdo=&pojam=&page=69
4, pristup ostvaren 4.5.2016.
2
URL: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11760, pristup ostvaren 4.5.2016.
3
URL: https://vlada.gov.hr/, pristup ostvaren 5.5.2016.

3
Navedeni podaci nam govore da je Zakonom o poticanju zapošljavanja mjera ne samo bolje
regulirana, nego se povećao i broj sudionika. No, podaci o njenom obuhvatu ne govore nam o
njenoj kvaliteti, to jest, provedbi. Ispunjava li ona svoje ciljeve u smislu osposobljavanja za
daljnji rad?

4
2. Istraživačka pitanja, ciljevi i hipoteze

Ciljevi:

 Steći uvid u aktivnu mjeru politike zapošljavanja stručno osposobljavanje za rad bez
zasnivanja radnog odnosa iz perspektive korisnika te mjere, ponajprije studenata bez
radnog iskustva u struci
 Utvrditi zadovoljstvo poslom ispitanika
 Analizirati znanja, kompetencije i vještine s kojima osobe izlaze iz mjere stručnog
osposobljavanja
 Istražiti odnos institucije prema osobama na stručnom osposobljavanju
 Procijeniti što osobe u mjeri stručnog osposobljavanja vide kao pozitivne i negativne
aspekte mjere

Istraživačka pitanja i hipoteze:

P(1): Kakvo je zadovoljstvo ispitanika radnim mjestom?
H(1): Ispitanici izražavaju zadovoljstvo radnim mjestom.
P(1): Kako ispitanici ocjenjuju odnose prema korisnicima mjere unutar poduzeća?
H(2): Ispitanici, korisnici mjere smatraju kako nisu ravnopravni u poduzeću te se sukladno
tome zaposlenici odnose prema njima.
P(1): Kako ispitanici doživljavaju sveukupno iskustvo?
H(1):Ispitanici ističu pozitivna i negativna iskustva kroz stručno osposobljavanje.

5
3. Metoda istraživanja

Istraživanje je provedeno elektroničkim putem, koristeći se online anketom. Anketa je

formirana putem internetske stranice Survey Monkey te postavljena na društvenu mrežu
Facebook u grupu korisnika mjere stručnog osposobljavanja.
Anketa se sastoji od dva dijela: prvi dio se odnosi na opće podatke o ispitanicima kao što su
dob, spol i stečeno zanimanje, a drugi je oblikovan kao Likertova skala. Likertova skala je vrsta
skale stavova koja se sastoji od niza tvrdnji posvećenih različitim aspektima nekog stava. Ona
se daje ispitaniku sa zadatkom da za svaku pojedinu tvrdnju izrazi stupanj svog slaganja ili
neslaganja, po pravilu, na petostupanjskoj ljestvici. Stoga je zbog same prirode ove metode
izabran upravo ovaj način prikupljanja podataka kako bi rezultirali što većim brojem odgovora
i samim time reprezentativnijim rezultatima istraživanja. Ova forma izabrana je i zbog njene
najveće prednosti; činjenice da su svi ispitanici stavljeni u isti položaj i da su svi u mogućnosti
odgovoriti na ista pitanja, s ciljem da djelatnici, u funkciji dionika, na temelju vlastitog iskustva
svojim odgovorima što jasnije i preglednije opravdaju, odnosno opovrgnu značaj i točnost
postavljene teze.
Uzorak koji se korisio je namjeran, jer je populacija odabrana sukladno istraživačkim
ciljevima, dakle traži se populacija čije mišljenje je relevantno. U istraživanju je sudjelovalo
100 ispitanika od 18 do 30 godina. Svi ispitanici su studenti koji su odradili mjeru stručnog
osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Također,
ispitanicima je naglašeno kako će se rezultati koristiti samo za potrebe dokazivanja osnovne
teze ovoga rada, te kako su njihovi odgovori anonimni.

6
4. Rezultati istraživanja

U istraživanju je sudjelovalo 100 osoba, dvoje u dobi od 18 do 20 godina, 44 od 20 do 25

godina, 49 njih u dobi od 25-30 i petero iznad 30 godina.

Dob ispitanika
 Answered: 100
 Skipped: 0

Answer Choices– Responses–

– 2.00%
18-20 2

– 44.00%
20-25 44

– 49.00%
25-30 49

– 5.00%
30 i više 5

Total 100

Kada se govori o stečenom zanimanju, najviše je stručnjaka iz društvenog i humanističkog

područja (38%), stručnjaka iz područja informatike i tehničkih znanosti (17%) i uredskih i
šalterskih službenika (15%).

Stečeno zanimanje
 Answered: 100
 Skipped: 0

Answer Choices– Responses–

– 12.00%
Profesori, nastavnici i stručnjaci za obrazovanje 12

– 10.00%
Zdravstveni i prirodoslovni tehničari 10

– 17.00%
Stručnjaci iz područja informatike i tehničkih znanosti 17

– 38.00%
Stručnjaci iz društvenog i humanističkog područja 38

– 15.00%
Uredski i šalterski službenici 15

– 2.00%
Uslužna i ugostiteljska zanimanja 2

7
Answer Choices– Responses–
– 0.00%
Građevinska i rudarska zanimanja 0

– 2.00%
Jednostavna prodajna i uslužna zanimanja 2

– 0.00%
Mehaničari i strojarski tehničari 0

– 4.00%
Ostalo 4

Total 100

Najviše ispitanika stručno osposobljavanje odrađivalo je u tijelima državne ili lokalne uprave
(52%), a najmanje u nevladinim, odnosno neprofitnim organizacijama (3%).

Institucija polaska stručnog osposobljavanja

 Answered: 100
 Skipped: 0

Answer Choices– Responses–

– 52.00%
Tijelo državne ili lokalne uprave 52

– 22.00%
Javna institucija 22

– 19.00%
Poduzeće u privatnom vlasništvu 19

– 4.00%
Poduzeće u državnom vlasništvu 4

– 3.00%
Nevladina organizacija 3

Total 100

Ako se govori o financijskim poteškoćama tijekom korištenja mjere, samo 10% ispitanika
imalo je ozbiljne poteškoće, dok ih je čak 57% imalo manje poteškoće.

Financijske poteškoće tijekom korištenja mjere

 Answered: 100
 Skipped: 0

Answer Choices– Responses–

– 33.00%
Bez poteškoća 33

8
Answer Choices– Responses–
– 57.00%
Manje poteškoće 57

– 10.00%
Ozbiljne poteškoće 10

Total 100

Nadalje, uz pomoć Likertove skale ispitano je zadovoljstvo ispitanik iskustvom stručnog

osposobljavanja.

Ispitivanje zadovoljstva iskustvom stručnog osposobljavanja

 Answered: 100
 Skipped: 0

U potpunosti se ne Ne slažem Niti se slažem, niti se Slažem se– U potpunosti se Total– Weighted
– slažem– se– ne slažem– slažem– Average–
– 11.00% 8.00% 15.00% 41.00% 25.00%
Stručno 11 8 15 41 25 100 3.61
osposobljavanje
pružilo mi je
novo iskustvo

– 14.00% 9.00% 20.00% 35.00% 22.00%

Stručnim 14 9 20 35 22 100 3.42
osposobljavanjem
stekao sam nova
znanja

– 11.00% 8.00% 34.00% 31.00% 16.00%

Stručno 11 8 34 31 16 100 3.33
osposobljavanje
pružilo mi je
nove
profesionalne
vještine

– 14.00% 7.00% 19.00% 24.00% 36.00%

Mentor i 14 7 19 24 36 100 3.61
zaposlenici
institucije bili su
pristupačni i
otvoreni za
suradnju

– 13.13% 13.13% 16.16% 28.28% 29.29%

Mentor i 13 13 16 28 29 99 3.47
zaposlenici
cijenili su me kao
jednog od njih

– 11.00% 11.00% 27.00% 24.00% 27.00%

Tijekom stručnog 11 11 27 24 27 100 3.45
osposobljavanja
imao sam
potporu cijelog
kolektiva

– 35.00% 40.00% 19.00% 2.00% 4.00%

9
 U potpunosti se ne Ne slažem Niti se slažem, niti se Slažem se– U potpunosti se Total– Weighted
– slažem– se– ne slažem– slažem– Average–
Novčana 35 40 19 2 4 100 2.00
naknada za
stručno
osposobljavanje
je
zadovoljavajuća

– 16.33% 24.49% 26.53% 12.24% 20.41%

Osjećam se kao 16 24 26 12 20 98 2.96
da me
iskorištavaju za
pomoćne poslove

– 11.11% 10.10% 21.21% 35.35% 22.22%

Smatram da mi 11 10 21 35 22 99 3.47
je stručno
osposobljavanje
pomoglo u
stjecanju iskustva

– 12.00% 11.00% 27.00% 30.00% 20.00%

Smatram da mi 12 11 27 30 20 100 3.35
je stručno
osposobljavanje
pomoglo u
stjecanju novih
znanja

– 13.27% 19.39% 42.86% 16.33% 8.16%

Smatram da mi 13 19 42 16 8 98 2.87
je stručno
osposobljavanje
pomoglo u
kasnijem
traženju posla

– 73.74% 17.17% 8.08% 0.00% 1.01%

Odustao sam od 73 17 8 0 1 99 1.37
stručnog
osposobljavanja

– 14.00% 4.00% 6.00% 22.00% 54.00%

Odradio sam 14 4 6 22 54 100 3.98
stručno
osposobljavanje
bez prekida
ugovora

– 31.00% 30.00% 20.00% 12.00% 7.00%

Imao sam 31 30 20 12 7 100 2.34
neugodnih
iskustava tijekom
stručnog
osposobljavanja

– 20.00% 6.00% 22.00% 19.00% 33.00%

Želio bih ostati 20 6 22 19 33 100 3.39
na radnom
mjestu i nakon
završetka
stručnog
osposobljavanja

10
5. Rasprava

Promatrajući rezultate Likertove skale, može se primjetiti kako se većina ispitanika slaže s
tvrdnjom da je stručno osposobljavanje pružilo novo iskustvo, radno i osobno. Također, čak
57% ispitanika tvrdi kako su stručnim osposobljavanjem stekli nova znanja, a njih 47%
ostvarilo je nove profesionalne vještine. Također, može se primjetiti kako, prema mišljenjima
ispitanika, mentori i zaposlenici institucija koje su provodile mjere stručnog osposobljavanja
bili su otvoreni za suradnju i pristupačni te su cijenili pripravnike kao jedne od njih. Ispitanici
su imali potporu cijelog kolektiva. S druge strane, govoreći o financijskoj strani mjere, čak
75% ispitanika smatra kako novčana naknada nije zadovoljavajuća. Bez obzira na tu činjenicu,
52% ispitanika željela bi ostati na istom radnom mjestu i smatraju kako im je stručno
osposobljavanje pomoglo u stjecanju novih znanja (50%) i iskustva (57%).

Iako provedeno istraživanje nije ocjena uspješnosti mjere stručnog osposobljavanja, ima
aspekata koje uzima u obzir kao i kod ocjene uspješnosti aktivne politike na tržištu rada.
Ispitanici su iskazali da tokom mjere osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa dobivaju
znanja, vještine i iskustvo koje im je potrebno za daljnji rad u struci, te za polaganje stručnog
ispita, što su i ciljevi ove mjere. Dakle, njihovo profesionalno osposobljavanje je vidljivo kroz
nova iskustva koja ih pripremaju za daljnju profesionalnu karijeru. Svakako možemo reći da je
stjecanje novih iskustava tokom ove mjere pozitivan ishod jer mladi imaju priliku kroz rad
potvrditi svoje kompetencije stečene tokom obrazovanja te ih proširiti. Ispitanici vide
vrijednost ove mjere za sebe na profesionalnoj razini.

Ispitanici su također iskazali kako su tijekom traženja institucije u kojoj će obavljati stručno
osposobljavanje naišli na susretljivost i otvorenost institucija za ovu mjeru. Vidljivo je iz
odgovora ispitanika da toj otvorenosti pridonosi pristupačno osoblje i rukovodstvo u
institucijama. Iako ovo djeluje vrlo pozitivno, bitno je uzeti u obzir činjenicu da ova mjera
poslodavcu omogućava praktički besplatnu radnu snagu jer su sredstva za mirovinsko i
zdravstveno osiguranje refundirana iz državnog proračuna, a novčanu naknadu i troškove
prijevoza isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, tu može biti razlog ovakvoj otvorenosti.
Socijalni kontakti imaju značajnu ulogu u nalaženju posla. Posao se nalazi i izravnim
kontaktom poslodavcu.

11
Pripadnost kolektivu je najviše vidljiva upravo kroz iskazivanje ravnopravnosti ispitanika koju
osjećaju naspram ostalih zaposlenih. Upravo ta ravnopravnost je ono što ih motivira za rad,
učenje, stjecanje novih znanja i vještina i prelaženje preko eventualnih negativnih aspekata ove
mjere. Jednakost i profesionalno poštivanje možemo svakako istaknuti kao pozitivnu
karakteristiku kod provedbe ove mjere.

Kada je riječ o novčanoj naknadi, njena isplata jest redovita, no ona je i dalje niska. Kroz anketu
postavljeno je pitanje o financijskoj situaciji ispitanika i može se primjetiti kako većina njih
ima novčanih poteškoća.
Ono što najviše frustrira ispitanike i ono što je svima glavna negativna strana mjere jest
neadekvatna novčana naknada koja jedva pokriva osnovne životne potrebe i ne omogućava
nikakvu samostalnost. Ispitanici novčanu naknadu za stručno osposobljavanje nazivaju
„plaćom“ jer ona im očito predstavlja jedini prihod i vrlo je očito da imaju osjećaj da njihov
rad vrijedi puno više.

12
6. Zaključak

Možemo reći da je većina ciljeva ove mjere ispunjena, barem što se tiče načina provedbe i
kvalitete mjere iz perspektive osoba koje mjeru koriste. Istraživanje je pokazalo da osobe stječu
novo radno iskustvo potrebno za pristupanje stručnom ispitu, ali uz to stječu i nove vještine i
znanja. Iskazuju da imaju pozitivno radno okružje, tretirani su ravnopravno te imaju pozitivna
očekivanja nakon proteka mjere. Ono što je vidljivo iz ukupnog istraživanja jest da je mjera
vrlo pogodna za poslodavce i vrlo su otvoreni za nju, što vjerojatno proizlazi iz činjenice da
većinu njenih troškova pokriva država. Potrebno je poraditi na zadržavanju osoba na radnim
mjestima i nakon stručnog osposobljavanja. No, mjera ima i nekih negativnih strana na kojima
bi trebalo poraditi. Ono što je, prema ispitanicima, najbitnije jest podizanje novčane naknade
jer je prema njima, neadekvatna. Naknada koju primaju sudionici ove mjere jest niska utoliko
da za hrvatski standard ne može osigurati pojedincu zadovoljavanje svih životnih potreba, ali
onih osnovnih zasigurno može. S druge strane, neki ispitanici rade puno radno vrijeme i nisu u
funkciji „pripravnika“ te smatraju kako zaslužuju više.

13
Literatura
1. URL: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=11760, pristup ostvaren 4.5.2016.
2. URL:
https://vlada.gov.hr/vijesti/8?trazi=1&tip=0&tip2=&tema=&profil=&datumod=&datu
mdo=&pojam=&page=694, pristup ostvaren 4.5.2016.
3. URL: https://vlada.gov.hr/, pristup ostvaren 5.5.2016

14