Korijeni modernog PC računara Džon Fon Nojman (John von Neumann) predložio je novi način
upravljanja instrukcijama i podacima koji omogućuje pohranjivanje programa I podataka u memoriji
računara. Fon Nojman smatra se tvorcem kocepta programabilnog računara.
CPU
Ulaz
Izlaz
Radna memorija
Permanentna memorija
**Ovo mi se čini da je glavno, ali ima više arhitektura ako neko želi
da nauči na 240 i 241oj stranici u PDFu**
2. Uloga ROM i RAM memorije u računaru. Vrste ROM i RAM.
DINAMIČKI RAM
Ime potiče od principa rada ovih memorijskih čipova:
podaci u DRAM-u se čuvaju punjenjem kondenzatora.
Kondenzatori vremenom gube svoje punjenje, pa memorijski
čipovi gube smještene informacije. Zbog toga je podatke
potrebno povremeno obnavljati, tj. moraju se dopunjavati
kondenzatori.
Arhitektura računarskih sistema i mreža Slajd 191
MEMORIJSKA MATRICA
Osnovni element memorijskih čipova je matrica
memorijskih ćelija. Ćelije su organizovane u vrste i kolone.
Znači jedan bit= jedna ćelija.
Na primjer, memorijski čip od 4 Mb ima 4194302 ćelije (222)
smještenih u matricu sa 2048 vrsta i 2048 kolona (211).
Ovo znači da se ćelije, tj. jedan bit, može jednoznačno
identifikovati brojem vrste i kolone.
Arhitektura računarskih sistema i mreža Slajd 192
Vrste RAM-a:
statički RAM (SRAM)
**Vrste ROM memorije nisam mogo nać u PDFu, na internetu ima al ne znam
dali će nas pitat ako nema u PDFu**Arhitektura računarskih sistema i mreža Slajd 196
4. Instrukcije μP i8086
Instrukcije Intelove familije μP mogu se podijeliti u sljedeće grupe:
Pod nizom se podrazumijeva skup podataka tipa bajt, riječ ili dvostruka riječ, koji se
nalaze u sukcesivnim memorijskim lokacijama
D (Direction) flag
D definiše automatsko inkrementiranje (D=0) odnosno dekrementiranje (D=1)
indeksnih registara (SI i DI) prilikom izvođenja instrukcija za manipulaciju
nizovima
CLD instrukcija briše D flag (D=0)
STD instrukcija postavlja D flag (D=1)
Aritmetičke instrukcije
Mogu se podijeliti u nekoliko grupa:
•sabiranje,
•oduzimanje,
•množenje i
•dijeljenje.
Operacija isključivo ILI (bit po bit) operanada dest i src. Rezultat se smješta u dest
5. Mrežne topologije
Elementi mreže:
• Hardver – PC, mrežni adapteri, kablovi, razvodnici (HUB), pojačavači, mostovi, ruteri.
•Magistrala (BUS)
To je linearna arhitektura u kojoj se prenos iz mrežnih
stanica prostire duž magistrale i vide ga sve druge
stanice. Krajevi magistrale moraju biti zaključeni
terminatorima.
•Zvijezda (STAR)
Arhitektura u kojoj je svaki čvor vezan na centralni
uređaj. Podatke vidi samo centralni razvodnik
•Prsten (RING)
Jedinstvena putanja za prenos podataka između dva
susjedna čvora. Postoji neposredna veza između
prvog i zadnjeg čvora. Podatke vide svi čvorovi od
ishodišta do odredišta.
•Stablo (TREE)
Može se posmatrati kao proširenje topologija zvijezde.
Koristi se kod isporuke usluge kablovske televizije
•Mrežna (MESH)
Topologija u kojoj postoje najmanje dvije uređene
putanje od svake tačke.
Strožija definicija kaže
da svaki čvor treba biti
povezan sa svim
ostalim.
•Hibridna (HYBRID)
Kombinacija bilo koje dvije ili više mrežnih topologija
7. Višeprocesorski sistemi
**Na 237 stranici u PDFu je naslov višeprocesorski sistem, ali nisam mogo naći
odgovor**
Svi procesori dele isti skup U/I uredjaja, bilo preko zajedniˇckih kanala bilopreko kanala koji
su prikljuˇceni samo na pojedine procesore. Svi procesori u sistemu su pod kontrolom jednog
istog operativnog sistemakoji je zadužen za rasporedjivanje poslova, datoteka i kontrolu svih
resursa.
• Postoje dva koncepta za realizaciju višeprocesorskih sistema:
• Svaki procesor izvršava istu kopiju operativnog sistema, pri čemu te kopije komuniciraju jedna sa
drugom kad god je potrebno. • Svi procesori su ravnopravni, odnosno nema odnosa gospodara-roba
(master-slave). • U idealnom slučaju, svakom procesoru se dodeljuje jedan proces i oni se izvršavaju
nezavisno, bez slabljenja performasi. • Većina modernih OS podržava SMP.
8. Kompleksnost algoritma
Mjera utroška resursa. Najčešće CPU vremena.
Broj operacija je mjera.
Kako se broj potrebnih operacija mijenja sa
rastom dimenzija problema?
Da li ostaje isti, udvostručava se, mijenja se linea
rno ili eksponencijalno?
Kompleksnost utiče na performanse. Obrnuto ne
važi.
Ubrzanje (x)
Broj procesora
O – Order of magnitude
N – veličina problema
O(1) – funkcija konstantna u vremenu
O(N) – funkcija u linearnom vremenu
O(N2) – funkcija u kvadratnom vremenu
O(log N) – funkcija u logaritamskom vremenu
O(1) ne garanuje da će algoritam biti veoma brz, nego samo da će mu uvijek trebati isto vrijeme za
izvršenje.
Algoritam kome uvijek treba 20 dana bez obzira na veličinu problema – nije brz!
Funkcija u realnom vremenu. Uz malo dodatne analize često se mogu učiniti još efikasnijim.
14. TCP/IP
TCP/IP je uobičajena oznaka grupe protokola koju još nazivamo IP grupa protokola (ili engl. IP
protocol suite). Naziv je ova grupa protokola dobila prema dva najvažnija protokola iz te
skupine: TCP (od engleskog Transmission Control Protocol) te prema samom IP protokolu.
TCP/IP omogućuje komunikaciju preko raznih međusobno povezanih mreža i danas je
najrasprostranjeniji protokol na lokalnim mrežama, a takođe se na njemu zasniva i globalna
mreža Internet.
Ne slaže se u potpunosti sa OSI modelom, umjesto 7 koristi 4 sloja:
•Sloj mrežnog interfejsa
•Internet sloj
•Transportni sloj
•Aplikacioni sloj
Glavni protokoli aplikacionog sloja su: Telnet, FTP, SMTP, SNMP, HTTP. Transportni sloj opbuhvata TCP i
UDP. TCP je pouzdaniji i kompleksiji.
Arhitektura računarskih sistema i mreža Slajd 56
Internet sloj služi za prosljeđivanje paketa,adresiranje i izbor putanje. IP definiše način na koji se dolazi
do ciljnog računara preko IP adrese. ARP (Address Resolution Protocol) i RARP (Reverse Address
Resolution Protocol) služe za prevođenje originalne IP adrese I hardverske (MAC) adrese.
DNS (Domain Name System) determiniše adresu iz imena mašine. Sloj mrežnog inerfejsa je saglasan sa
slojem veze i fizičkim slojem OSI modela.
Ne može se porediti sa SRAM i DRAM (oko 10x sporija, 100x manjeg kapaciteta i skuplja), pa se koristi
samo kad je krucijalna postojanost bez napajanja
Novija vrsta EEPROM memorije je fleš (flash) memorija, koja se briše i piše u blokovima.