Anda di halaman 1dari 244

160 godina meteoroloπkih

motrenja i njihova primjena u Hrvatskoj


160 years of meteorological
observations and their application in Croatia
REPUBLIKA HRVATSKA
DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD
REPUBLIC OF CROATIA
METEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE

160 GODINA METEOROLO©KIH MOTRENJA


I NJIHOVA PRIMJENA U HRVATSKOJ
160 YEARS OF METEOROLOGICAL
OBSERVATIONS AND THEIR APPLICATION IN CROATIA

Zagreb, 2014.
UREDNI©TVO / EDITORIAL BOARD

Odgovorni urednik / Responsible editor


Ivan »aËiÊ

Glavni urednik / Editor in chief


Kreπo PandæiÊ
Zvonko Æibrat

UredniËki odbor / Editorial board


Ante Dvornik, Marjana GajiÊ-»apka, Draæen GlasnoviÊ, Milan HodæiÊ,
Branka IvanËan-Picek, Zvonimir Katuπin, Jerko Kirigin, Janja MilkoviÊ, Mirko OrliÊ,
Ivan Penzar, Milan SijerkoviÊ, Duπan TrniniÊ, Vlasta Tutiπ

GrafiËko-tehniËki urednik / Production editor


Ivan Lukac

Lektor / Revised by
VjeroËka Ban, IvanËica MihoviliÊ

Prijevod / English translation


Jasna BiliniÊ-Zubak, Andrija BrataniÊ, Zrinka GlasnoviÊ, Vesna JurËec, Darija JurËiÊ,
Bojan LipovπÊak, Andrea PaveliÊ »ajiÊ, Iskra PavloviÊ, Nino RadetiÊ, Nataπa Strelec-MahoviÊ,
Davor TomπiÊ, Vedrana VojkoviÊ Estatiev

IzdavaË / Publisher
Dræavni hidrometeoroloπki zavod

ISBN 978-953-7526-04-7
CIP zapis je dostupan u raËunalnome katalogu Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice
u Zagrebu pod brojem 000903522
PREDGOVOR PREFACE

Vaænost meteoroloπkih motrenja sve viπe With the appearance of meteorological


dolazi do izraæaja nakon otkriÊa meteorolo- instruments and the development of meteor-
πkih instrumenata, kada poËinje razvoj meteo- ology as a science, meteorological observa-
rologije kao znanstvene discipline. Meteoro- tions started gaining the importance. The
loπka motrenja su sustavno zapoËela koncem beginning of regular meteorological observa-
18. stoljeÊa i to najprije u - Europi. Kako je tions dates back to the late 18th century and
Hrvatska tada pripadala jednoj od tadaπnjih it primarily took place in Europe. Since
svjetskih sila, tj. Austrougarskoj Monarhiji, Croatia was a part of the Austro-Hungarian
Monarchy, which was a world power at the
razumljivo je njeno razmjerno rano ukljuËi-
time, it was included in the meteorological
vanje u tadaπnji meteoroloπki motriteljski sus-
observation in those early days. The very
tav. DapaËe, prve naznake meteorologije na
beginnings of weather observations on the
podruËju danaπnje Hrvatske javljaju se znatno
territory of the present Croatia can be traced
ranije, veÊ u antiËko doba. Autor najstarijih back to ancient times. Croatian author of the
hrvatskih meteoroloπkih rasprava jest Herman oldest meteorological discussion is Herman
Dalmatin podrijetlom iz srediπnje Istre (oko Dalmatin, of the origin of Middle Istria (cca
1110. - oko 1143). ZaËeci meteoroloπkih in- 1110 to cca 1143). Beginnings of meteorolo-
strumentalnih mjerenja u Hrvatskoj sporadi- gical instrumental measurements in Croatia
Ëki se pojavljuju dvadesetak godina prije ne- sporadically occur some twenty years before
go je Galilei konstruirao termometar na teku- Galilei designed thermometer with liquid in
Êinu 1611. ZapoËeo ih je lijeËnik Santorio 1611. They begun by the physician Santorio
Santorio (1561.-1636.), rodom iz Kopra, koji Santorio (1561-1636), native of Koper, who
je izmeu 1587. i 1599. godine boravio na po- between 1587 and 1599 stayed at estates of
sjedima knezova Frankopana u Kvarneru. On princes Frankopan on the Gulf of Quarnero.
je prvi konstruirao ureaj za mjerenje brzine He has also made the first instrument for
vjetra. measurement of wind speed.
Pored sporadiËnih meteoroloπkih motrenja Sporadic meteorological observations
u drugim mjestima, prvim regularnim motre- were conducted all over the country, but the
njem u Hrvatskoj smatra se ono u Dubrovni- observation station in Dubrovnik, established
ku, zapoËeto 1851. godine. Naæalost, ta je in 1851, can still be considered as the first
meteoroloπka postaja kasnije imala prekide u regular observation station. This station
unfortunately did not operate continuously.
radu. Najstarija postaja s neprekidnim motre-
The oldest Croatian station operating contin-
njima u Hrvatskoj je Zagreb-GriË. Na toj po-
uously was the Zagreb-Grič, established in
staji motrenja su zapoËela krajem 1861. go-
1861. Apart from the Zagreb-Grič, there is a
dine. Osim Zagreb-GriËa, postoji joπ nekolici-
number of stations in Croatia which have a
na postaja u Hrvatskoj sa stoljetnim nizovima long tradition of collecting meteorological
meteoroloπkih podataka. To su: Osijek, Poæe- data: Osijek, Požega, Gospić, Crikvenica and
ga, GospiÊ, Crikvenica i Hvar. Svi podaci s Hvar. All the data recorded at the above sta-
navedenih postaja pohranjeni su i na magnet- tions are saved on a magnetic media and can
ni medij pa se njima moæe lakπe koristiti u thus be used in different researches, such as
raznim istraæivanjima, na primjer klimatskih the research of climatic changes.
promjena.
Before the establishment of the Meteoro-
Do osnutka Dræavnog hidrometeoroloπkog logical and Hydrological Service of Croatia in
zavoda (DHMZ) 1947. godine (tadaπnji naziv 1947, meteorological observations were con-

3
Uprava za hidrometeoroloπku sluæbu) meteo- ducted by the Geophysical Institute, which is
roloπka motrenja su obavljana u sastavu Geo- now a department of the Faculty of Science in
fiziËkog zavoda koji danas djeluje u okviru Zagreb. Before Croatia gained independence
Prirodoslovno-matematiËkog fakulteta Sve- in 1991, its meteorological service had been
uËiliπta u Zagrebu. Do osamostaljenja Hrvat- a part of the meteorological service in the for-
mer Yugoslavia. Since 1992, Croatia has
ske, 1991. godine, meteoroloπka sluæba u
been a member of the World Meteorological
Hrvatskoj bila je sastavni dio meteoroloπke
Organisation which is successor of Interna-
sluæbe bivπe Jugoslavije. Od 1992. godine tional Meteorological Organization founded in
Hrvatska je Ëlanica Svjetske meteoroloπke or- 1873. In 1994, Croatia joined the RC LACE
ganizacije (World Meteorological Organiza- (Regional Centre Limited Area Modelling for
tion - WMO), koja je sljednica Meunarodne Central Europe), in 1995 it became an asso-
meteoroloπke organizacije iz 1873. godine. ciate member of ECMWF (European Centre
Godine 1994. Hrvatska postaje Ëlanica Regio- for Medium Range Weather Forecasts) and,
nalnog centra za numeriËko modeliranje u in 2002, an associate member of EUMET-
srednjoj Europi (Regional Centre Limited SAT (European Agency for Exploitation of
Area Modelling for Central Europe - RC LA- Meteorological Satellites) and full member in
CE), godine 1995. postaje pridruæena Ëlanica 2007.
Europskog centra za srednjoroËne prognoze Croatia, since 2007, is a number of
vremena (European Centre for Medium Ran- EUMETNET-a (European Meteorological
ge Weather Forecasts - ECMWF). 2002. go- Network) and ECOMET-a (The Economic
dine postaje pridruæena Ëlanica Europske Interest Grouping of the National Meteo-
agencije za iskoriπtavanje meteoroloπkih rological Services of the European Economic
satelita (European Agency for Exploitation of Area).
Meteorological Satellites - EUMETSAT), a Today, the Croatian meteorological net-
punopravna zemlja Ëlanica postaje 2007. go- work under the jurisdiction of the Meteoro-
dine. Takoer, Hrvatska je od 2007. godine logical and Hydrological Service of Croatia
punopravna Ëlanica EUMETNET-a (Euro- consists of 40 main meteorological stations
pean Meteorological Network) i ECOMET-a (6 of them is operated by the Croatian Air
Traffic Control Administration), 104 climato-
(The Economic Interest Grouping of the Na-
logical and 341 rain-gauge stations, 2 radio-
tional Meteorological Services of the Euro-
sonde and 8 radar stations.
pean Economic Area).
The Faculty of Science in Zagreb offers
Danas u Hrvatskoj, u nadleænosti DHMZ-a, degree courses for meteorologists, while the
radi 40 glavnih meteoroloπkih postaja (6 u Secondary School for Forestry in Karlovac
nadleænosti Hrvatske kontrole zraËne plovid- has an educational programme for meteoro-
be), 104 klimatoloπke i 341 kiπomjerna posta- logical technician.
ja, dvije radiosondaæne i 8 radarskih postaja. This publication will deal in more details
Na Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu with the development of the observation
SveuËiliπta u Zagrebu πkoluju se visokoobra- meteorological system in Croatia from the
zovani kadrovi (meteorolozi), a u Srednjoj πu- early sporadic observations till today. The
marskoj πkoli u Karlovcu jedan razred ima very beginnings are discussed in Chapter
program obrazovanja za meteoroloπkog tehni- One, whereas Chapter Two deals with the
Ëara. period from 1947-2012, including the World
Weather Watch programme. Chapter Three
U ovoj publikaciji bit Êe detaljnije prika- describes the way in which the data obtained
zan razvoj motriteljskog meteoroloπkog su- by meteorological observations are used in
stava u Hrvatskoj od davnih sporadiËnih mje- different fields of meteorology: climatology,
renja do danas. Najstarije razdoblje razmatra weather forecast, marine, aeronautical and

4
se u prvom poglavlju. U drugom je poglavlju technical meteorology, hydrology and ocea-
obuhvaÊeno razdoblje 1947.-2012., ukljuËu- nography. The annexes include a short des-
juÊi i program Svjetsko meteoroloπko bdijenje cription of meteorological observations in the
(World Weather Watch-WWW). U treÊem je neighbouring countries (Austria, Bosnia and
poglavlju opisana upotreba proizvoda meteo- Herzegovina, Hungary and Slovenia) as well
roloπkih motrenja u razliËitim granama mete- as a complete list of climatological stations in
orologije: praÊenju klime, vremenskoj prog- Croatia.
nozi, pomorskoj, zrakoplovnoj i tehniËkoj me-
teorologiji te u hidrologiji i oceanografiji. U
dodacima su kratki opisi motrenja u susjed-
nim zemljama: Austriji, Bosni i Hercegovini,
Maarskoj i Sloveniji te detaljan popis klima-
toloπkih postaja u Hrvatskoj.

Ravnatelj / Director
mr. sc. Ivan »aËiÊ

5
SADRÆAJ / CONTENTS

1. POVIJESNI PREGLED DO 1947. GODINE ........................................................................ 11


1. HISTORICAL REVIEW UP TO 1947 ....................................................................................... 11
Ivan Penzar, Milan SijerkoviÊ
1.1. Meteoroloπke biljeπke, opaæanja i prva saznanja ................................................................. 11
1.1 Meteorological notes, observations and first knowledges ................................................ 11
1.2. PoËeci sporadiËnih mjerenja ................................................................................................... 17
1.2 Beginnings of sporadic observations ................................................................................... 17
1.3. Osnutak i razvoj mreæe meteoroloπkih postaja .................................................................... 19
1.3 Founding and development of the meteorological station network ................................. 19
1.3.1. Razdoblje od sredine 19. stoljeÊa do I. svjetskog rata (1851.-1914.) ....................................... 19
1.3.1 Period from the middle of 19th century to World War I (1851-1914) ................................... 19
1.3.2. Razdoblje od poËetka I. do svrπetka II. svjetskog rata .............................................................. 25
1.3.2 Period from the beginning of the World War I to the end of World War II ......................... 25
1.3.3. Povijest mreæe meteoroloπkih postaja razliËitih namjena ......................................................... 28
1.3.3 The history of meteorological station network for different purposes ................................. 28
1.3.4. Meteoroloπka postaja u Dubrovniku ......................................................................................... 30
1.3.4 Meteorological station in Dubrovnik ...................................................................................... 30
1.3.5. Meteoroloπka postaja u Zagrebu ............................................................................................... 31
1.3.5 Meteorological station in Zagreb ............................................................................................ 31
1.4. Povijest meteoroloπke znanosti i prakse ................................................................................ 33
1.4 The History of meteorological science and practice .......................................................... 33
1.4.1. PoËeci meteoroloπke struke ....................................................................................................... 33
1.4.1 The beginnings of metetorological profession ...................................................................... 33
1.4.2. Razvoj meteoroloπke znanosti i prakse ..................................................................................... 36
1.4.2 The development of meteorological science and practice ....................................................36

2. METEOROLO©KA MOTRENJA U RAZDOBLJU 1947.-2012. ...................................... 49


2. METEOROLOGICAL OBSERVATIONS BETWEEN 1947 TO 2012 ....................................... 49

2.1. In situ meteoroloπka motrenja ................................................................................................ 49


2.1 Meteorological observations in situ ..................................................................................... 49
Zvonimir Katuπin, Davor TomπiÊ, Zvonko Æibrat
2.1.1. Mreæa prizemnih meteoroloπkih postaja s preteæito klasiËnim instrumentima ..........................49
2.1.1 Network of surface meteorological stations with mainly classical instrumentations .......... 49

7
2.1.2. Automatska prizemna meteoroloπka mjerenja .......................................................................... 60
2.1.2 Automatic surface meteorological observations ................................................................... 60
2.1.3. Visinska meteoroloπka mjerenja ................................................................................................ 72
2.1.3 Upper-air measurements ........................................................................................................ 72
2.2. Daljinska motrenja .................................................................................................................. 76
2.2 Remote sensing ...................................................................................................................... 76
Duπan BiæiÊ, Ivan »aËiÊ, Tomislav KovaËiÊ, Bojan LipovπÊak, Nataπa Strelec-MahoviÊ
2.2.1. Radarska motrenja ..................................................................................................................... 77
2.2.1 Radar observations ................................................................................................................. 77
2.2.2. Motrenja sa satelita .................................................................................................................... 85
2.2.2 Satellite observations .............................................................................................................. 85
2.3. Svjetsko meteoroloπko bdijenje ............................................................................................... 92
2.3 World Weather Watch ............................................................................................................ 91
Draæen GlasnoviÊ, Branka IvanËan-Picek, Vladimir MaloviÊ, Kreπo PandæiÊ

3. UPOTREBA PODATAKA METEOROLO©KIH MOTRENJA ....................................... 97


3. THE USE OF METEOROLOGICAL OBSERVATION DATA ................................................... 97
3.1. Meteorologija ........................................................................................................................... 97
3.1 Meteorology ............................................................................................................................ 97
Alica BajiÊ, Ksenija CindriÊ Kalin, Lidija Cvitan, Marjana GajiÊ-»apka, Draæen GlasnoviÊ,
Milan HodæiÊ, Branka IvanËan-Picek, Dijana KlariÊ, Blaæenka MatjaËiÊ, Janja MilkoviÊ,
Kreπo PandæiÊ, Mirta PatarËiÊ, Melita PerËec TadiÊ, Ruæica PopoviÊ, Alen Sajko,
Renata Sokol-JurkoviÊ, Katarina StankoviÊ, Nataπa Strelec-MahoviÊ, Vlasta Tutiπ,
Sonja VidiË, Marko VuËetiÊ, Viπnjica VuËetiÊ, Ksenija ZaninoviÊ, Drago Æaja
3.1.1. PraÊenje klime ........................................................................................................................... 97
3.1.1 Climate monitoring ................................................................................................................... 97
3.1.2. Vremenska prognoza ............................................................................................................... 115
3.1.2 Weather forecasting .............................................................................................................. 115
3.1.3. Pomorska meteorologija .......................................................................................................... 138
3.1.3 Marine meteorology .............................................................................................................. 138
3.1.4. Zrakoplovna meteorologija ...................................................................................................... 146
3.1.4 Aeronautical meteorology ..................................................................................................... 146
3.1.5. Primijenjena meteorologija ...................................................................................................... 150
3.1.5 Applied meteorology ............................................................................................................. 150
3.1.6. Razvoj i istraæivanje ................................................................................................................. 179
3.1.6 Research and development .................................................................................................. 179
3.2. Hidrologija .............................................................................................................................. 191
3.2 Hydrology .............................................................................................................................. 191
Duπan TrniniÊ

8
3.3. Oceanografija ......................................................................................................................... 193
3.3 Oceanography ....................................................................................................................... 193
Mirko OrliÊ
3.3.1. Djelovanje tlaka zraka i tangencijalne napetosti vjetra na more ............................................. 194
3.3.1 Action of the atmospheric pressure and tangential wind stress onto sea ........................ 194
3.3.2. Odziv mora na djelovanje povrπinskih protoka topline i vlage .............................................. 201
3.3.2 Sea response on action of the surface heat and humidity flows ....................................... 202
3.3.3. ZakljuËak ................................................................................................................................. 204
3.3.3 Conclusion ............................................................................................................................. 205

DODACI / ANNEXES
A. Meteoroloπka motrenja u susjednim dræavama ....................................................................... 207
A. Meteorological observations in neighboring countries ....................................................... 207
Peter Steinhauser (A1), Muhamed MuminoviÊ (A2), Ivan Mersich (A3), Filip Stucin (A4)
B. Popis klimatoloπkih postaja u Hrvatskoj za razdoblje 1945.-2012. ........................................ 217
B. List of climatological stations in Croatia for the period 1945-2012..................................... 217
Jerko Kirigin, Ines SrziÊ

Reference ........................................................................................................................................... 225


References ...................................................................................................................................... 225
Popis skraÊenica ............................................................................................................................... 239
List of abbreviations ........................................................................................................................ 239

9
1. POVIJESNI PREGLED DO 1. HISTORICAL REVIEW UP
1947. GODINE TO 1947

Meteoroloπka motrenja objedinjuju dvije vrste Meteorological observations unite two kinds of
podataka, i to vizualna opaæanja vremenskih po- data - visual observations of weather phenomena
java kao πto su oblaci, vjetar, oborina, atmosfer- such as clouds, wind, precipitation, atmospheric opti-
ske optiËke i akustiËke pojave, nepogode i sliËno, cal and acoustic phenomena, storms, etc. and instru-
te instrumentalne podatke o temperaturi, vlaæno- mental data on air temperature, humidity and pres-
sti i tlaku zraka, smjeru i brzini vjetra, koliËini sure, wind direction and speed, precipitation amount,
pale oborine, o osunËavanju i sliËno. Takva kom- on insolation and the like. In the world such complex
pleksna motrenja zapoËela su u svijetu koncem observations began at the end of 18th century and in
18. stoljeÊa, a u Hrvatskoj u prvoj Ëetvrtini 19. Croatia in the first quarter of 19th century.
stoljeÊa. Visual obsevation and weather monitoring with no
Vizualna opaæanja i praÊenja vremena bez use of instruments were performed sporadically and
upotrebe instrumenata provodila su se sporadiËno periodically across the world. In Croatia notes on
diljem svijeta praktiËki od pamtivijeka. U Hrvat- weather are older than two milleniums. They are found
skoj su biljeπke o vremenu starije od dva tisuÊ- in monastery and town annales, in reports on historic
ljeÊa. Nalazimo ih u samostanskim i gradskim events, battle descriptions, travel records, medical
ljetopisima, u izvjeπÊima o povijesnim doga- bulletins and elsewhere.
ajima, u opisima bitaka, putopisima, lijeËniËkim Since ancient times, besides the observed and
biltenima i drugdje. measured meteorological material there have been
Pored opaæaËkog i mjerenog meteoroloπkog numerous tractats and works with philosophical, sci-
materijala od davnine postoje i brojne meteoro- entific and professional contents, preserved as manu-
loπke rasprave i djela filozofskog, znanstvenog i scripts or published. Among the authors of such
struËnog sadræaja saËuvane u rukopisnom obliku works there are many people from our country. Some
ili objavljene. Meu autorima takvih djela istiËu of them worked and became famous in their home-
se i mnogi ljudi iz naπih krajeva. Jedni su djelo- land and others abroad, especially in Italy, Hungary
vali i proslavili se u domovini, a drugi u stranom and Austria. Some of our authors treated some mete-
svijetu, osobito u Italiji, Maarskoj i Austriji. Ne- orological themes by the way or just made comments
ki od naπih autora pojedine meteoroloπke teme on someone else’s theories, the others corrected and
obraivali su usput ili su samo komentirali tue updated them with the recent knowledges and famil-
teorije, drugi su ih korigirali i usklaivali s novi- iar facts or gave their opinion and offered their own
jim spoznajama i poznatim Ëinjenicama ili su theories. Generally, our authors can be chronological-
iznosili svoje miπljenje i davali svoje teorije. ly divided into three groups: 1 - those acting until the
Naπe autore uglavnom moæemo kronoloπki podi- end of 18th century, i.e. in the period when meteorol-
jeliti u tri skupine i to: 1. one koji su djelovali do ogy as a profession had not started to develop yet, so
svrπetka 18. stoljeÊa, tj. u doba kad se meteo- they may be considered as predecessors of meteorol-
rologija kao struka joπ nije poËela razvijati pa ih ogists, 2 - those, who started to build up this profes-
moæemo smatrati preteËama meteorologa, 2. one sion as pioneers and to develop it in our country dur-
koji su tu struku kao pioniri poËeli graditi i razvi- ing 19th century and 3 - those, who were developing
jati u nas tijekom 19. stoljeÊa i 3. one koji su meteorology as an exact science.
razvijali meteorologiju kao egzaktnu znanost.
1.1 Meteorological notes, observa-
1.1. Meteoroloπke biljeπke, opaæanja i tions and first knowledges
prva saznanja
The oldest records on weather conditions for
Najstariji zapisi o vremenskim prilikama na the area of Croatia were originated in the Greek
podruËju Hrvatske potjeËu iz grËkog i rimskog and Roman period. After the arrival of Croats into
doba. Nakon dolaska Hrvata u svoju postojbinu their homeland, the records on weather appeared
zapisi o vremenu javljaju se od 9. stoljeÊa nadalje since 9th century and further on (Penzar, Penzar,
(Penzar, Penzar, 1997.; Penzar et al, 2001.). U pr- 1997, 2001). Primarily these data on especially
vom redu to su podaci o osobito hladnim zimama cold winters and bad weather on Adriatic in some

11
i o loπem vremenu na Jadranu u nekim situacija- situations. So, the bad weather was described, as
ma. Tako se opisuje nepovoljno vrijeme kad je Pope Alexander III travelled from Vieste to Venice in
papa Aleksandar III putovao iz Vieste u Veneciju March 1177 and was unintentionally forced to
u oæujku 1177., pa je nepredvieno bio prisiljen make a stop on islands of Palagruæa and Vis. There
zaustaviti se na otocima Palagruæi i Visu. Postoje are also descriptions on hail of Feb.23, 1402, on
takoer opisi zadarskog plemiÊa Pavla PavloviÊa halo phenomenon around the Sun on May 11,
o tuËi 23. veljaËe 1402., o pojavi halo oko Sunca 1404, and on the drought and coldness in the
11. svibnja 1404., te o suπi i hladnoÊi iste godine i same year and the next winter by the Zadar noble-
naredne zime. Bura i sjevernjak puhali su tada man Pavao PavloviÊ. Bora and north wind blowed
viπe od sto dana, more uz obalu i otoke bilo je za- for more than hundred days, the sea along the
leeno, a ptice, æabe i ribe su se smrzavale. U coast and islands was frozen and the birds, frogs
oæujku 1405. Ëitav kraj oko Zadra prekrila je gu- and fish froze too. In March 1405 the whole sur-
sta magla, a istodobno je zavladala epidemija rounding of Zadar was in dense fog and simultane-
silnoga kaπlja, glavobolje i groznice. Podatke o ously there was an epidemy of heavy cough,
hladnim zimama 1616., 1620. i 1621., kad se vi- headache and fever. Data on cold winters in 1616,
no u kaleæima na oltaru smrzavalo, sadræi dne- 1620 and 1621, as the wine was freezing in calices
vnik πto su ga vodili Ëlanovi kaptola na Krku. on altars are contained in the diary written by the
Dragocjene opise vremena nalazimo nadalje u za- members of canons of Krk. Precious weather de-
pisima makarskih franjevaca Pavla ©ilobadovi- scriptions are also found in notes of Franciscans
Êa, Nikole Gojaka, Petra AntuloviÊa i Andrije from Makarska, such as Pavao ©ilobadoviÊ,
IviËeviÊa od 1662. do 1794. (Soldo, 1993.; Nikola Gojak, Petar AntuloviÊ and Andrija
Penzar, Penzar 1997.). Biljeπke o vremenu mogu IviËeviÊ from 1662 to 1794 (Soldo, 1993, Penzar,
se takoer naÊi u kronikama drugih samostana Penzar 1997). Notes on weather can be also found
diljem Hrvatske. Tako su poznate one fra Ma- in chronicles of other monasteries across Croatia.
rijana LanosoviÊa pisane u BaËu, Naπicama, So, those of Fra Marijan LanosoviÊ made in BaË,
Osijeku i Slavonskom Brodu. Meu njima se is- Naπice, Osijek and Slavonski Brod are known.
tiËe pravi meteoroloπki dnevnik o vremenu u Among them there is a real meteorological diary on
Osijeku πto ga je LanosoviÊ vodio tijekom 1769. weather in Osijek, written by LanosoviÊ during
godine (Penzar, Penzar, 1985.). U prvoj polovini 1769 (Penzar, Penzar, 1985). In the first half of 19th
19. stoljeÊa meteoroloπki je dnevnik vodio i æu- century a meteorological diary was written also by
pnik RandiÊ u Crikvenici. U Osijeku meteoro- the priest RandiÊ, a priest in Crikvenica. In Osijek,
loπke zapise ostavio je i S. K. Redlstein u ra- meteorological notes were also left by S. K.
zdoblju od 1804. do 1832. On, primjerice, navodi Redlstein for the period from 1804 to 1832. He,
da je 3. kolovoza 1813. od 11 do 12 sati padao for instance, cited that it was snowing on August 3,
snijeg, da je 7. srpnja 1821. nevrijeme s tuËom u 1813 between 11 and 12.a.m., that on July 7,
Kukujevcima pobilo marvu i 500 ovaca, da je na 1821 a thunderstorm with hail killed livestock and
BoæiÊ te godine bilo tako toplo da su objedovali u 500 sheep in Kukujevci, that on Christmas the
vrtu, da je na Veliku Gospu 1823. bilo straπno same year it was so warm, that people had their
grmljavinsko nevrijeme te je kuglasta munja lunch in garden, that on Assumption of the Virgin
opustoπila æupnu crkvu u Tvri, da ujesen 1826. Mary in 1823, there was a terrible thunderstorm
nije pala kiπa 75 dana, a krajem rujna je bilo tako and the ball lightning devastated the parish church
hladno da se voda smrzavala (Srπan, 1997.). in Tvra, that in the fall 1826 there was no rain for
Zapise o vremenu pravili su i javni lijeËnici. 75 days, and by the end of September it was so
Tako su gradski, podæupanijski i æupanijski fizici cold that the water was freezing (Srπan, 1997).
o svojim opaæanjima bili duæni izvjeπtavati u re- Records on weather were made also by public
dovnim godiπnjim zdravstvenim izvjeπÊima pre- physicians. So, the town, subcounty and county
ma zakonskoj odredbi od 7. lipnja 1784. Takva physicians were obliged to report in their regular
praksa potrajala je sve do pred kraj 19. stoljeÊa. annual medical reports, following the legal decision
Na taj naËin prikupljen je obilni materijal iz pre- of June 7, 1784. Such a practice lasted until the
ko dvadeset mjesta u Hrvatskoj. On se uglavnom end of 19th century. In such a way, a lot of material
Ëuva u Dræavnom arhivu ili u æupanijskim i re- was collected from more than twenty places in
gionalnim arhivima. Koliko nam je poznato, Croatia. It is generally preserved in State Archives
dosad joπ nitko nije sustavno istraæio taj materi- or in county or regional archives. As far as we
jal. Do ove prilike saznali smo za mnoge takve known, up to now nobody has systematically in-
izvjeπtaje od kojih za primjer navodimo izvjeπtaje vestigated that material yet. Until now we have got

12
lijeËnika: J. Bajamontija (Andreis, 1974.; MilËe- the knowledge of many such reports of which the
tiÊ, 1912.) iz Hvara od 1785. do 1790; J. De- examples written by doctors are listed below: J.
renËina iz Kriæevaca za 1877. (LukaËeviÊ); M. Bajamonti (Andreis, 1974; MilËetiÊ, 1912) from
KrËeliÊa iz Osijeka za 1785.; I. K. Lalanguea iz Hvar from 1785 to 1790; J. DerenËin from Kriæevci
Varaædina za 1785.; L. Pluskala iz Kriæevaca za for 1877 (LukaËeviÊ); M. KrËeliÊ from Osijek for
1785. i M. Fabya iz Zagreba za 1785. (BarbariÊ, 1785; I. K. Lalangue from Varaædin for 1785; L.
©ojat, 1989.), te MilkoviÊa iz Zagreba za 1825/26. Pluskal from Kriæevci for 1785 and M. Faby from
(Laszowski, 1994.). Uglavnom smo ih sve razmo- Zagreb for 1785 (BarbariÊ, ©ojat, 1989), and
trili. Iz njih je vidljivo kako su meteoroloπki opisi MilkoviÊ from Zagreb for 1825/26 (Laszowski,
vrlo kratki i opÊeniti. Prikazani su kronoloπki po 1994). Mainly they have all been all considered.
mjesecima, dijelovima mjeseca ili Ëak po danima. From them it is obvious how the meteorological de-
Pojedini lijeËnici nisu samo pratili vrijeme po scriptions are very short and general. They are pre-
sluæbenoj duænosti nego su i samoinicijativno na- sented chronologically by months, parts of months
bavljali instrumentalnu opremu i vrlo poærtvovno or even by days. Not only that some physicians
redovno motrili, primjerice dr. Tiller (1842. u Ri- monitored the weather by their official duty, but
jeci) i dr. Blauhorn (1856. u Osijeku). U drugim they were also acquiring instrumental equipment
mjestima gdje su veÊ proradile meteoroloπke po- on their own initiative and regularly very consciously
staje lijeËnici su dopunjavali svoja izvjeπÊa po- observed, as Dr. Tiller (1842 in Rijeka) and Dr.
dacima dobivenim mjerenjima na tim postajama Blauhorn (1856 in Osijek). In other places, where
(DerenËin u Kriæevcima, Kalivoda u Sr. Mitro- already meteorological stations operated the physi-
vici). Takvi pojedinaËni brojËani podaci preuzeti cians supplemented their reports with data, meas-
iz regularnih motrenja za meteorologiju kao ured at those stations (DerenËin in Kriæevci, Kali-
struku nemaju znaËenja. voda in Sr. Mitrovica). Such single numerical data
Autor najstarijih hrvatskih meteoroloπkih ra- taken from the regular observations, have no signif-
sprava jest Herman Dalmatin podrijetlom iz sre- icance for meteorological profession.
diπnje Istre (oko 1110. - oko 1143.). On je s arap- Croatian author of the oldest meteorological
skog na latinski 1138. godine preveo djelo pod discussion is Herman Dalmatin, of the origin of
nazivom Prognostica ili Fatidica, gdje se na te- Middle Istria (cca 1110 to cca 1143). In 1138, he
melju djelovanja Sunca i planeta predviaju opÊi translated from Arab to Latin a work titled “Pro-
æivotni uvjeti kao πto su nerodna godina, glad i gnostica or Fatidica”, where based on the inte-
sliËno. Izvorno je pak napisao (oko 1140.) ra- raction of Sun and planets, the general life condi-
spravu o kiπama, Liber imbrium. To je svojevrsni tions like unfertile year, hunger and similar are fore-
priruËnik s razraenim iskustvenim pravilima is- seen. Originally, he wrote (about 1140) a disertation
toËnjaËkih znanstvenika (indijskih, babilonskih i on rains, called “Liber imbrium”. It is a certain hand-
arapskih), te grËke znanosti o predvianju oborin- book with elaborated experienced rules of oriental
skih pljuskova, nevremena i mirne kiπe na temelju scientists (Indian, Babylonian and Arab) and of the
astroloπkih odnosa Sunca i planeta. Kao primjer Greek science on foreseeing precipitation showers,
navodimo pravilo: Ako se Sunce nalazi u Vode- storms and steady rain, based on astrological rela-
njaku, a Mjesec mu se pribliæava ili je smjeπten u tions between the Sun and planets. As an example,
protivnom stupnju, i ako se Venera nalazi na is- the rule should be quoted: “If the Sun is situated in
tom mjestu, doÊi Êe u tom satu do kiπe (DadiÊ, Aquarius and the Moon is closing to or is located in
1990.). opposite degree and if Venus is on the same place,
Prvi opis dvaju karakteristiËnih tipova vreme- in that hour there will be rain” (DadiÊ, 1990).
na u Dubrovniku (kad puπe bura, odnosno kad The first description of two characteristic wea-
puπe jugo) dao je Filip de Diversis, talijanski uËi- ther types in Dubrovnik (when “Bora” blows and
telj u tom gradu od 1434. do 1441. (BoæiÊ, 1973.). when “Jugo” blows), was given by Filip de
Imena vjetrova na Jadranu koje su upotrebljavali Diversis, an Italian teacher in that town from 1434
pomorci ostavio je Benedikt KotruljeviÊ (1416.- to 1441. (BoæiÊ, 1973). The names of winds over
1469.) u svom rukopisu De navigatione (Cotru- Adriatic, used by navigators, were left by Benedikt
llis, 1464.). Po njemu je jugo najËeπÊi vjetar na KotruljeviÊ (1416-1469) in his manuscript “De
Jadranu. Najstariji opis nekih meteoroloπkih poja- navigatione” (Cotrullis, 1464). According to him
va (kiπa, duga, grom) na hrvatskom daje se u tzv. “Jugo” (Scirocco) is the most frequent wind on the
Hrvatskom lucidaru iz 15. stoljeÊa. To je prijevod Adriatic. The oldest description of some meteoro-
jednog leksikona s Ëeπkog. SaËuvan je glagoljski logical phenomena (rain, rainbow, thunderbolt) was

13
prijepis u knjiænici samostana sv. Magdalene u given in the so-called “Hrvatski Lucidar” from 15th
Dubaπnici na otoku Krku. DubrovËanin Nikola century. It is a translation of a lexicon in Czech. Its
NaljeπkoviÊ (1510.-1587.) raspravlja o klimat- glagolitic transcription was preserved in the library
skim zonama i predlaæe da se cijela Zemlja po of St.Magdalena monastery in Dubaπnica on the is-
zemljopisnoj πirini podijeli na 96 pojasa (Nale, land of Krk. Nikola NaljeπkoviÊ (1510-1587) of
1579.). Njegov sugraanin Nikola Vitov GuËetiÊ Dubrovnik discussed climate zones and suggested
(1549.-1610.) napisao je i objavio prvu sustavnu to divide the whole Earth into 96 strips by latitude
meteoroloπku raspravu u nas (Gozze di, 1584., (Nale, 1579). His fellow citizen Nikola Vitov
1585.). On se potpuno dræi Aristotelova tumaËe- GuËetiÊ (1549-1610) has written and published
nja o zraku, vihoru, munji, tuËi, snijegu, rosi, kiπi, the first systematic meteorological treatise in our
dugi i drugim pojavama. Na Aristotelovim pri- region (Gozze di, 1584, 1585). He fully stood by
ncipima pokuπava objasniti pomoÊu suhog i mo- Aristotle’s interpretation on the air, whirlwind, light-
krog isparavanja zaπto vjetar puπe iz πpilje Vje- ning, hail, snow, dew, rain, rainbow and other phe-
trenice u Popovu polju, a ne puπe iz πpilje ©ipun nomena. On the basis of Aristotle’s principles, he
kraj Cavtata. U to vrijeme djelovao je u Dubrov- tried to explain using dry and wet evaporation why
niku i u Bologni lijeËnik, diplomat i u svoje doba the wind blows from the Vjetrenica cave in Popovo
slavni kozmograf Lujo –uraπeviÊ (oko 1529.- polje and does not from the ©ipun cave near
1565.). Koliko je poznato, ostavio je barem dva Cavtat. In Dubrovnik and Bologna acted physician,
rukopisa u kojima raspravlja o meteoroloπkim po- diplomat and in famous cosmographer Lujo
jmovima (Georgirio, sred. 16. st. a i Georgirio, –uraπeviÊ (cca 1529-1565). He left at least two
sred. 16. st. b). U 10. glavi svojih Kozmografskih manuscripts in which he discussed meteorological
komentara raspravlja o vjetrovima, a u 19. i 20. o terms (Georgirio, Middle of 16th century a
Georgirio, Middle of 16th century b). In the tenth
podjeli klima na Zemlji. On predlaæe podjelu na
chapter of his “Cosmographic Comments” he dis-
38 klimatskih pojasa. Iz rasprave o vjetrovima se
cussed winds and in the 19th and 20th the climate
vidi da je bio oπtrouman opaæaË, koji se pri obja-
distribution on the Earth. He proposed a division in-
πnjavanju pojava nije slijepo dræao teorija opÊe
to 38 climatic zones. In the treatise on winds it is
priznatih autoriteta. Tako na konkretnim primjeri-
obvious, that he was a clever observer who ex-
ma pobija Aristotela tvrdeÊi ispravno da svojstva
plaining phenomena did not blindly stand by the
vjetrova nisu univerzalna, nego ovise o podlozi
theories of generally acknowledged authorities. In
preko koje vjetar puπe. U toj raspravi, nadalje
concrete examples he contested Aristotle, correctly
navodi imena vjetrova na πest europskih jezika, claiming that the wind characteristics are not uni-
od kojih je jedno “ilirsko”, tj. slavensko nazivlje. versal, but they depend on the ground over which
Ta je imena protumaËio na latinskom, a glase re- the wind blows. In that treatise further, he cited
dom za 16 smjerova vjetra: sjever, bura, kozomor, wind names in six European languages of which
jeæilo, sunËani, juæina, jug, zimuniÊ, poludanji, je- one is “Illyric”, i.e. Slavonic terminology. He inter-
seniÊ, munjalo, znuπa, zapadni, vihar, proljetni. preted these names in Latin and they are used for
Osim toga govori i o smorcu, koji naziva platine, 16 directions respectively: Sjever, Bura, Kozomor,
zatim spominje bijeli jug (suho jugo ili palac), te Jeæilo, SunËani, Jug, ZimunjiÊ, Poludanji, JeseniÊ,
pijavicu ili srdu (Penzar, Penzar, 1998.). –ura- Munjalo, Znuπa, Zapadni, Vihar, Proljetni. Besides,
πeviÊu neki istraæivaËi pripisuju i djelo o lijeËenju he also mentioned the sea breeze calling it Platine,
onih koji su roeni u dubrovaËkoj klimi De ra- then Bijeli Jug (dry “Jugo” or Palac) and waterspout
tione medendi eos qui sub climate ragusae nati or Srda (Penzar, Penzar, 1998). Some investigators
sunt. To je djelo izgubljeno za vrijeme poæara are ascribing to –uraπeviÊ also a work on healing
nakon katastrofalnog dubrovaËkog potresa 1667. those who were born in Dubrovnik climate called
Velikan svjetske znanosti Franjo Petriπ, ro- “De ratione medendi eos qui sub climate ragusae
dom iz Cresa (1529.-1597.), bio je lijeËnik i pro- nati sunt”. This work was lost during the fire follow-
fesor filozofije u Ferrari i Rimu. U svojoj Novoj ing the disastrous earthquake in Dubrovnik in 1667.
filozofiji (Patritius, 1591.) izmeu ostaloga ra- Franjo Petriπ (1529-1597), a great mind of the
spravlja o zraku, vjetru, toplini, plimi i oseki. Bio global science was born in Cres. He was a physi-
je radikalan protivnik Aristotelovih shvaÊanja, cian and professor of philosophy in Ferrara and
njegove prirodne filozofije, jer se nisu slagala s Rome. In his “New Philosophy” (Patritius, 1591),
opaæanjima. Time je utirao put novim shvaÊanji- among other things he discussed the air, wind,
ma u europskoj znanosti (DadiÊ, 1994.). Petriπ, heat, tide and ebb. He was a radical opponent to
izmeu ostaloga, smatra da su sunËana svjetlost i Aristotle’s understanding and his natural philoso-

14
toplina glavni agensi koji daju aktivnost prirodi. phy, because they did not agree with observations.
Za Zemlju tvrdi da nije savrπena kugla, nego ima Thus he made a way for new understandings in the
nepravilan oblik. Morske mijene i morske struje European science (DadiÊ, 1994). Petriπ regarded
dovodi u vezu s toplinom, gustoÊom i salinitetom the solar light and heat to be main agents giving the
morske vode. Sâm je promatrao strujanje vode u activity to the nature. He claimed that Earth is not a
Osorskom tjesnacu i pojavu πtriga ili seπa u nje- perfect globe, but it has an irregular form. Tides
mu. Dodaje da i vjetar moæe izazvati morske stru- and sea currents are brought in a relation with heat,
je i poplavu obala, osobito u Veneciji. Petriπ je, density and salinity of the sea water. He himself ob-
dakle, jedan od prvih naπih znanstvenika koji je served the water flow in Osor Strait and appear-
promatrao meusobno djelovanje atmosfere i mo- ance of ©triga and seiches in it. He also added that
ra. the wind can cause sea currents and coast flood-
ing, especially in Venice. So, Petriπ is one of our
Drugi velikan svjetske znanosti Marko Antun
first scientists observing the interaction of the at-
de Dominis (1560.-1624.) iz Raba, senjski biskup
mosphere and the sea.
i splitski nadbiskup, poznati je fiziËar koji se
bavio optikom, pa meu ostalim i tumaËenjem Another great mind of the global science,
duge (Dominis de, 1611.). Ispravno je objasnio Marko Antun de Dominis (1560-1624) from Rab,
nastanak glavne duge, a samo djelomiËno na- bishop of Senj and archbishop of Split, was a well
stanak sporedne duge (DadiÊ, 1994.). Spomi- known physicist dealing with optics and also with
njemo nadalje dva znanstvenika koji su radili na interpretation of rainbow (Dominis de, 1611). He
primjeni alternativnih izvora energije. Jedan od correctly explained the origin of the primary rain-
njih je Faust VranËiÊ (1551.-1617.), biskup, bow, and only partially the origin of the secondary
diplomat i autor brojnih izuma. Podrijetlom je iz rainbow (DadiÊ, 1994). Now we are going to me-
©ibenika. U svom djelu o novim strojevima (Ve- ntion the next two scientists working on application
rantis, 1615.) dao je izmeu ostaloga nacrte mli- of alternative energy sources. One of them is Faust
nova na vodeni i vjetreni pogon, te na plimu i ose- VranËiÊ (1551-1617), a bishop, diplomat and de-
ku, a i projekt padobrana. Pokuse s padobranom signer of numerous inventions. He was from ©ibe-
je i sâm provodio. Drugi je Marin GetaldiÊ nik by his origin. In his work on new machines
(1568.-1626.), dubrovaËki matematiËar. Izraivao (Verantis, 1615) he made drafts of water and wind
je paraboliËna zrcala i s njima eksperimentirao powered mills and also tide powered, and a project
kako bi pomoÊu sunca zapalio vatru na velikoj of parachute, too. He was also doing the experi-
udaljenosti, posebno na neprijateljskim bro- ments with parachute himself. Another one is
dovima u sluËaju pomorske opsade. Jedno se Ge- Marin GetaldiÊ (1568-1626), a mathematician
taldiÊevo zrcalo Ëuva u Pomorskom muzeju u from Dubrovnik. He was making parabolic mirrors
Greenwichu. GetaldiÊ je takoer rijeπio geome- and experimenting with them to make a fire at the
trijski problem kako izmjeriti veliËinu Zemlje uz great distance using the sunlight, especially on
pretpostavku da je ona kugla koju opisuje po- enemy ships in the case of the naval siege. One of
vrπina mirnog mora (Ghetaldi, 1630.). Smrt ga je GetaldiÊ’s mirrors is kept in the marine museum in
sprijeËila da takvo mjerenje i provede. Greenwich. GetaldiÊ also solved the geometrical
problem on how to measure the Earth’s size, assu-
Zastarjelo astroloπko shvaÊanje da nebeska ti-
ming it to be a globe described by the surface of
jela svojim skrivenim moÊima uzrokuju suπe,
calm sea (Ghetaldi 1630). His death prevented him
poplave, studeni, nepogode te da utjeËu na plo-
to carry on such a measurement.
dnost polja zastupao je joπ u 17. stoljeÊu Juraj
DubrovËanin ili Georgius Raguseius (1579.- The obsolete astrological understanding that
1622.). Bio je profesor filozofije u Padovi. Meu the celestial bodies are causing droughts, floods,
znanstvenicima koji su se u to vrijeme joπ ugla- coldness, storms and influencing the fertility of
vnom dræali Aristotelove filozofije je i dubrova- fields was represented in 17th century by Juraj
DubrovËanin or Georgius Raguseius (1579-1622).
Ëki matematiËar Stjepan GradiÊ, isusovac
He was a professor of philosophy in Padua. Among
(1613.-1683.). U svom djelu o zasadama peri- the scientists still standing by the Aristotle’s philo-
patetiËke filozofije on komentira Aristotelovu sophy at that time there was Stjepan GradiÊ S.J.
knjigu o meteorima, tj. o meteoroloπkim pojava- (1613-1683) from Dubrovnik.. In his work on the
ma (Gradi, oko 1634.). Znameniti dubrovaËki principles of peripathetic philosophy, he made
pjesnik, knjiæevnik, filozof i povjesnik Ignjat comments on Aristotle’s book on meteora, i.e. on
–ureviÊ (1675.-1737.) zanimao se matema- meteorological phenomena (Gradi, cca 1634).
tikom i fizikom, pa i meteorologijom. Pisao je o Ignjat –ureviÊ (1675-1737) a famous poet,

15
nazivima vjetrova i crteæima prikazao pet vjetro- writer, philosopher and historian of Dubrovnik, was
vnica1. Usporedba KotruljeviÊevih, –uraπeviÊe- interested in mathematics and physics, as well as
vih, GuËetiÊevih i –ureviÊevih naziva za 16 sm- in meteorology. He was writing about wind names
jerova vjetra pokazuje da se tijekom stoljeÊa poje- and through drawings he presented five wind ro-
dini naziv nije uvijek pridijevao istom smjeru vje- ses1. A comparison of 16 wind direction names by
KotruljeviÊ, –uraπeviÊ, GuËetiÊ and –ureviÊ,
tra, πto bi trebalo uvaæavati prilikom prijevoda
shows that during centuries a particular name was
tekstova s latinskoga ili grËkoga na hrvatski. Tro- not allways given to the same wind direction, which
giranin Ivan LuËiÊ (1604.-1679.), pisac prve should be taken into consideration in translating
hrvatske povjesnice (Lucius, 1666., 1667., 1668.), texts from Latin and Greek into Croatian. Ivan
upozorava na Ëestu istodobnu pojavu suprotnih LuËiÊ of Trogir (1604-1679), the author of the first
vjetrova (juga i bure), a s tim u vezi i suprotnih Croatian history (Lucius 1666, 1667, 1668) pointed
morskih struja oko rta PloËe πto moæe biti opasno out to the frequent simultaneous appearance of
za plovidbu. Spominje takoer etezije kao stalni opposite winds (“Jugo” and Bora) and relating to it,
ljetni vjetar koji ubrzava plovidbu od Istre prema also of opposite sea currents around PloËe cape
Otrantu. which may be dangerous for sailing. He also men-
tioned Ethesian winds as steady summer winds
Buru na hrvatskoj obali Jadrana kao vjetar speeding up the sailing from Istria toward Otrant.
opasan za tamoπnje stanovniπtvo i plovidbu spo-
Bora on the Croatian coast of the Adriatic as a
minju u svojim putopisima i prikazima Dalmacije
dangerous wind for local population and had been
brojni strani autori veÊ od rimskog doba. Pritom mentioned by numerous foreign authors in their
se iz stoljeÊa u stoljeÊe ponavljaju netoËne tvrdnje travel descriptions and surveys of Dalmatia since
kako stanovniπtvo moæe duæ Jadrana po æelji iza- Roman times on. The untrue claims of how the
zvati buru paljenjem vatre i stvaranjem dima i people could deliberately provoke Bora by fire and
kako bura nastaje u πpiljama. Nalazimo ih, pri- making smoke along the Adriatic that Bora origi-
mjerice, u Plinija (23.-79.) iz Koma i Fortisa nates in caves, had been repeated one century to
(1747.-1803.) iz Padove. Sinjanin Ivan LovriÊ another. They are found, for instance, in Pliny (23-
(oko 1754.-1777.) suprotstavlja se takvom miπlje- 79) from Como and Fortis (1747-1803) from
nju (Plinius, 1844.; Fortis, 1984.; LovriÊ, 1948.). Padua. Ivan LovriÊ (cca 1754-1777) from Sinj op-
poses such opinion (Plinius, 1844; Fortis, 1984;
Svestrani hrvatski prirodoznanstvenik svje- LovriÊ, 1948).
tskoga glasa Josip Ruer BoπkoviÊ (1711.-
1786.), isusovac iz Dubrovnika, raspravljao je i o Josip Ruer BoπkoviÊ (1711-1786), the
Croatian universal natural scientist of worldwide
meteoroloπkim pojmovima kao πto su tornada, pi-
fame and a Jesuit from Dubrovnik, discussed me-
javice (Boschovich, 1749., 1766.), duga, polarna terological terms like tornados, waterspouts
svjetlost, debljina atmosfere, paralaksa svjetlosti i (Boschovich, 1749, 1766), rainbow, polar light,
drugo. Razmatrao je i utjecaj promjene atmosfer- height of the atmosphere, parallax of light and ot-
skog tlaka i temperature na hod ura njihalica. O hers. He considered also the influence of changes
BoπkoviÊevim znanstvenim dostignuÊima i o in the atmospheric pressure and temperature on
drugim meteoroloπkim pojmovima pjevali su the course of pendulum clocks. The Benedictine
dubrovaËki latinisti Benedikt Stay ili StojkoviÊ Stay or StojkoviÊ (1717-1801) and Brno Dæa-
(1717.-1801.) i Brno DæamanjiÊ ili Zamanja manjiÊ or Zamanja (1735-1820), the latinists from
(1735.-1820.) u svojim pouËnim pjesmama i tako Dubrovnik, wrote poetry on BoπkoviÊ’s scientific
πirili nove spoznaje, a sâm BoπkoviÊ je tome do- achievements and on other meteorological terms,
davao svoje opseæne biljeπke i dopunska tuma- spreading new ideas in their didsctical po-
Ëenja. U 18. stoljeÊu u stranom su svijetu djelo- ems.BoπkoviÊ himself was adding to it his ample
notes and additional interpretations. In 18th centu-
vali i sveuËiliπni profesori Ignjat MartinoviÊ
ry, Ignjat MartinoviÊ (1755-1795) and Josip
(1755.-1795.) i Josip Franjo Domin (1754.- Franjo Domin (1754-1819), the university profe-
1819.). Prvi je predavao prirodoslovlje u Budimu ssors, worked abroad. The first was teaching natu-
i Lavovu i bio dvorski kemiËar u BeËu. Pogubljen ral sciences in Buda and Lviv and he was a court
je kao sudionik jakobinske urote. U svojim je chemist in Vienna. He was executed as a partici-
radovima na meteoroloπke teme raspravljao o pant in a Jacobine conspiracy. In his papers on
optiËkim pojavama (1781.) i debljini atmosfere meteorological themes, he discussed optical phe-

1 Kopije tih vjetrovnica iz –ureviÊevog rukopisa Questiones 1 Copies of these wind roses from –ureviÊ’s manuscript
physico-mathematicate ljubazno nam je stavio na raspolaganje prof. “Questiones physico-mathematicate”, has friendly been given us by
dr. Ivica MartinoviÊ. Prof. Dr. Ivica MartinoviÊ.

16
(1785.). Domin, zagrebaËki kanonik i profesor nomena (1781) and height of the atmosphere
fizike u Peπti, bio je Ëlan europskih znanstvenih (1785). Domin, the canon in Zagreb and professor
akademija i druπtava. Napisao je viπe djela iz of physics in Pest, was a member of European sci-
fizike i kemije. Istraæivao je naËine lijeËenja po- entific academies and societies. He wrote several
moÊu statiËkog atmosferskog elektriciteta. Go- papers on physics and chemistry. He investigated
dine 1784. provodio je pokuse s malim zraËnim the ways of healing using static atmospheric elec-
balonima punjenim vodikom. Raspravljao je tricity. In 1784 he made experiments with small air
takoer o sprijeËavanju tuËe pomoÊu zvonjenja balloons filled with hydrogen. He discussed pre-
(1786.) pa smatra da bi zvuk zvona prije mogao venting hail by ringing church bells (1786) and he
izazvati negoli sprijeËiti munje i tuËu. considered that the sound of bells would rather
provoke than prevent lightnings and hail.

1.2. PoËeci sporadiËnih mjerenja


1.2 Beginnings of sporadic observa-
ZaËeci meteoroloπkih instrumentalnih mjere- tions
nja u Hrvatskoj sporadiËno se pojavljuju dvadese-
tak godina prije nego je Galilei konstruirao ter- Beginnings of meteorological instrumental
mometar na tekuÊinu 1611. ZapoËeo ih je lijeËnik measurements in Croatia sporadically occur some
Santorio Santorio (1561.-1636.), rodom iz twenty years before Galilei designed thermometer
Kopra, koji je izmeu 1587. i 1599. boravio na with liquid in 1611. They begun by the physician
posjedima knezova Frankopana u Kvarneru i dru- Santorio Santorio (1561-1636), native of Koper,
who between 1587 and 1599 stayed at estates of
gdje. Ondje je iskusio djelovanje bure na ljudski
princes Frankopan on the Gulf of Quarnero and
organizam pa je odluËio i kvantitativno ocijeniti elsewhere. There he experienced impact of Bora
uËinke udara vjetra na zdrave i bolesne osobe. Za on human organism and he decided also to evalu-
tu svrhu sam je naËinio anemometar na vagu (sli- ate quantitatively effects of wind squalls on healthy
ka 1.1.), termoskop i higroskop kojima je odre- and sick persons. For this purpose he made him-
ivao koliko se razlikuju toplina i zasiÊenost zra- self a balance anemometer (Figure 1.1), thermo-
ka izdahnutoga iz pluÊa bolesnika i zdrave osobe. scope and hygroscope and with them he deter-
Opis instrumenata i metodu rada je objavio mined how much are differing warmth and satura-
(1625.). tion of the air breathed out the lungs of a sick and

Slika 1.1. Santorijeva anemometarska vaga s tekstom iz kojega se vidi da je mjerenja provodio u Hrvatskoj

Figure 1.1 Santorio’s anemometric balance with a text showing that the measurements
were carried out in Croatia

17
VeÊ spomenuti povjesniËar I. LuËiÊ posje- healthy person. He published description of the in-
dovao je termometar i oporuËno ga je 1674. osta- struments and working method (1625).
vio Petru BoæidareviÊu. Nije nam poznato da je Already mentioned historician I. LuËiÊ poses-
igdje u Hrvatskoj tim instrumentom bila mjerena sed a thermometer and by will he left it to Petar Bo-
temperatura zraka. æidareviÊ in 1674. It is not known if anywhere in
Prva organizirana meunarodna mreæa meteo- Croatia the air temperature was measured using
this instrument.
roloπkih postaja radila je krajem 18. stoljeÊa
(1781.-1785.) pod nadzorom akademije u Mann- First organized international network of meteor-
heimu (Societas Meteorologica Palatina). Druπtvo ological stations was operative by the end of 18th
je osnovano radi toËnijega razumijevanja utjecaja century (1781-1785) under supervision of the acad-
vremena na poljodjelstvo i zdravstvo. Mjerenja su emy in Mannheim (Societas Meteorologica
Palatina). The society was founded with a goal to
se provodila tri puta dnevno na 57 postaja od
give more accurate understanding of weather influ-
Sibira, preko Europe, do Sjeverne Amerike. U toj ence on agriculture and health. Measurements
mreæi nije bila ni jedna postaja iz Hrvatske, ali je were made three times a day on 57 stations from
ZagrepËanin Franjo Bruna (1745.-1817.), isuso- Siberia across Europe up to North America. In this
vac, astronom, sveuËiliπni profesor i rektor u network ther was not a single station in Croatia, but
Budimu, motrio na tamoπnjoj zvjezdarnici za tu Franjo Bruna (1745-1817), a Jesuit from Zagreb,
sluæbu devet godina. astronomer, university professor and rector in
Prvi izmjereni meteoroloπki podatak na naπem Buda, made observationsed at the astronomical
observatory there for this service during nine years.
tlu, za koji se zna iz novinskih izvjeπtaja, dao je
Krsto MazaroviÊ, rodom iz Kotora, 15. prosinca First measured meteorological datum in our
1789. u Zagrebu, kad se je balonom punjenim area, for which it is known from the newspaper re-
toplim zrakom podignuo iznad tornja zagrebaËke ports, was made by Krsto MazaroviÊ, native of
katedrale. Da bi odredio visinu do koje se popeo, Kotor, on Dec.15, 1789 in Zagreb, as he ascended
mjerio je barometrom tlak zraka na toj visini i na in a balloon filled with warm air above the belltower
of Zagreb cathedral. To determine the height to
tlu prije polijetanja. which he ascended he measured air pressure us-
U veÊ spomenutom osjeËkom dnevniku Se- ing a barometer at that height and on the ground
bastijana Karla Redlsteina navedene su brojne before ascending. In already mentioned Osijek log
vrijednosti temperature zraka izmjerene u Osijeku of Sebastijan Karl Redlstein many air tempera-
od 1809. godine dalje. Primjerice, za BoæiÊ 1812. ture values are listed, measured in Osijek since
bilo je -18 °C, 25. sijeËnja te zime -19 °C, u ve- 1809. For instance, on Christmas 1812 it was -18
ljaËi 1829. (od 9. do 14.) temperatura se kretala °C and on Jan.25 of that winter -19 °C, in February
od -22 do -25 °C, a 20. srpnja 1846. izmjereno je 1829 from 9 to 14 the temperature fluctuated from
-22 to -25, on July 20, 1846 it was measured 36
36 °C u hladu (a 40 °C na suncu!).
°C.
Posebnu skupinu Ëine meteoroloπka mjerenja A separate group are representing meteorologi-
na otoku Mljetu od 1823. do 1825. onih dana kad cal observations on island of Mljet from 1823 to
su se Ëule podzemne tutnjave (Stulli, 1823; Par- 1825 on days when underground thunder was
tsch, 1826.; KiπpatiÊ, 1891.). Motritelj je bio Ivan heard (Stulli, 1823; Partsch, 1826; KiπpatiÊ,1891).
Benedikt GetaldiÊ, a postaja se nalazila uz Upra- The observer was Ivan Benedikt GetaldiÊ and
vu otoka Mljeta u Babinom polju. On je tijekom the station was located at the Direction od the is-
mjesec dana (od 15. listopada do 15. studenog land Mljet in Babino Polje. He carried out during a
1823.) prvi u Hrvatskoj provodio motrenja u tri month (from Oct.15 to Nov.15, 1823) first in Croatia
termina dnevno. Mjerio je atmosferski tlak te observations in three observing hours a day. He
temperaturu i vlaænost zraka, a uz to je odreivao measured atmospheric pressure and air tempera-
izgled neba i vjetar. Ustanovljeno je da nema veze ture and humidity and besides he determined as-
izmeu podzemnih tutnjava i atmosferskoga sta- pect of the sky and wind. It was stated that there is
nja. Kad su prestale podzemne tutnjave, instrume- no link between the underground thunder and the
state of the atmosphere. When the underground
nti su najvjerojatnije preneseni u Dubrovnik, gdje
thunder ceased the instruments most probably
su sluæili za povremena mjerenja na dane kad se were brought to Dubrovnik where they were used
osjetio potres. Takve podatke navodi KiπpatiÊ for periodic measurements on the days when an
(1891.) prema dubrovaËkim izvjeπÊima od Per- earthquake was felt. Such data are cited by
reya. KiπpatiÊ (1891) after Dubrovnik reports of Perrey.
ZagrebaËke novine Agramer politische Zei- Zagreb newspaper Agramer politische Zeitung
tung opisujuÊi jaku zimu 1829/30. navode poda- describing severe winter 1829/30 cite a datum that

18
tak da je temperatura krajem prosinca bila -25 °C. the temperature by the end of December was -25
Iste su novine 1841. i 1842. u svakom broju obja- °C. The same newspaper published during 1841
vljivale podatke o tlaku, temperaturi, vjetru, iz- and 1842 in every number data of pressure, tem-
gledu neba, vodostaju Save te o vremenu izlaska i perature, wind and aspect of the sky, water level of
zalaska Sunca u Zagrebu. Do sada nije poznato Sava river and the times of the sunrise and sunset
at Zagreb. Up to now it is not known who was ob-
tko je bio motritelj, a ne zna se ni poloæaj postaje.
server and where was the location of the station.
Podatke o temperaturi, tlaku, vjetru i izgledu Data on temperature, pressure, wind and as-
neba objavljivale su i zadarske novine Gazzetta di pect of the sky were published also in Zadar news-
Zara od 1832. do 1850., pod kraj toga razdoblja paper Gazzetta di Zara from 1832 to 1850, at the
Ëak s dvije postaje. Postaja s duljim nizom mje- end of this period even from two stations. The sta-
renja bila je na liceju, gdje je profesor Pegger tion with longer series was at the high school for
motrio dva puta dnevno (u 6 i 14 sati). Treba na- girls, where professor Pegger observed twice a
pomenuti da su se meteoroloπka motrenja 1845. day (at 6 a.m. and 2 p.m.). It should be noted that
godine sustavno obavljala, osim u Zadru, joπ i u the meteorological observations in 1845 were sys-
Splitu, Dubrovniku i Kotoru. MjeseËne i godiπnje tematically made except in Zadar also in Split,
srednjake tih podataka objavio je Frane Carrara Dubrovnik and Kotor. Monthly and annual means of
(1846.). Od njega potjeËe i vjeran prikaz klime these data were published by Frane Carrara
(1846). From him originates also a true presentation
Dalmacije koji se osniva na dugogodiπnjim isku-
of the climate of Dalmatia based on long term em-
stvenim spoznajama. pirical cognitions.
U Rijeci su takoer tamoπnje novine od 1843. In Rijeka the local newspaper was bringing from
do 1845. objavljivale vrijednosti temperature i 1843 to 1845 the values of temperature and pres-
tlaka koje je mjerio lijeËnik N. Tiller na NautiË- sure measured by physician N. Tiller at Naval
koj πkoli u 8 i 16 sati. U Osijeku je od 1856. do school at 8 a.m. and 4 p.m.. In Osijek from 1856 to
1865. samoinicijativno mjerio lijeËnik Blauhorn 1865 the physician Blauhorn measured on its own
u tri termina dnevno. On je svoje podatke redovno at three observation hours a day. He sent his data
dostavljao u Zagreb (Penz, 1866), ali se ne zna regularly in Zagreb (Penz, 1866), but it is not known
gdje su oni sada. where they are now.
Svi navedeni motritelji iz prve polovice 19. All these observers in the first half of 19th centu-
stoljeÊa radili su prema svojim moguÊnostima, ry worked to their possibilities without some gener-
al instructions and without instrument checking.
bez nekih opÊih uputa i bez kontrole instrumena-
Therefore the measured data have only historical,
ta. Zbog toga izmjereni podaci imaju samo povi- but not the scientific meteorological value. They are
jesnu, ali ne i znanstvenu meteoroloπku vrijedno- only a proof of willingness of particular persons to
st. Oni su samo dokaz o æelji pojedinaca da upo- know weather and its state in their region and also
znaju vrijeme i njegova stanja u svom kraju, a i o of their love for nature and of their readiness to per-
njihovoj ljubavi prema prirodi i o spremnosti da sist much longer in this voluntary activity.
uz osobna odricanja πto dulje ustraju u toj volon- By the middle of 19th century began develop-
terskoj djelatnosti. ment of a network of regular meteorological obser-
Sredinom 19. stoljeÊa zapoËeo je razvoj mreæe vations in Croatia. So the Government’s building
regularnih meteoroloπkih motrenja u Hrvatskoj. department in the banal (country) administration
Tako je Vladin graevinski odsjek u tadaπnjoj founded its network of precipitation stations and al-
banskoj upravi osnovao svoju mreæu kiπomjernih ready for 1851 published a survey map of mean
annual precipitation amounts.
postaja i veÊ je za 1851. izdao preglednu kartu sa
srednjim godiπnjim koliËinama oborine.
1.3 Founding and development of the
1.3. Osnutak i razvoj mreæe meteoro- meteorological station
loπkih postaja network
1.3.1. Razdoblje od sredine 19. stoljeÊa do 1.3.1 Period from the middle of 19th century
I. svjetskog rata (1851.-1914.) to World War I (1851- 914)

Mreæa sluæbenih (regularnih) meteoroloπkih The network of regular meteorological stations


postaja u Hrvatskoj, kao πto je spomenuto, poËela in Croatia was founded in thesecond half of 19th
se osnivati u drugoj polovici 19. stoljeÊa. To je bi- century. It was related to general circumstances of
lo povezano s opÊim okolnostima razvoja meteo- development in meteorology in Europe and abroad.

19
rologije u Europi, a i πire. Naime, sredinom 19. Namely, by the middle of 19 century so much aug-
stoljeÊa toliko se poveÊao broj meteoroloπkih mented the number of meteorological stations, be-
postaja πto su ih osnivali zaljubljenici u meteo- ing founded by meteorological fans, that the
rologiju, da su uËeni ljudi u pojedinim zemljama learned people in single countries became aware
spoznali kako njihovu radu valja posvetiti doliËnu that to their work an appropriate attention should
pozornost. Trebalo je uvesti viπe reda u naËin i be given. It was necessary to make more order in
vrijeme obavljanja motrenja, u smjeπtaj postaja i the way and time of carrying observations, in loca-
vrstu sprava za meteoroloπka mjerenja. Zato se ting stations and kind of equipment for meteorolog-
poËinju organizirati skupine ili mreæe meteoro- ical measurements. Therefore there begun to be
loπkih postaja koje trebaju omoguÊiti stjecanje organized groups or networks of meteorological
pouzdanih i cjelovitih znanja o vremenu i klimi. stations which should enable acquiring reliable and
Uspostavljaju se i ustanove koje Êe skrbiti o radu complete knowledge on weather and climate. The
meteoroloπkih postaja. institutions were establishe which would take care
Prvi poznati poticaj za osnutak mreæe meteo- of operation of meteorological stations were esta-
roloπkih postaja u Hrvatskoj moæe se pripisati blished. First known initiative to found a network of
novËarskom savjetniku Danielu pl. Stanisavlje- meteorological stations in Croatia may be attri-
viÊu iz Zagreba (Penzar, Penzar, 1978.). Dana 4. buted to a financial adviser Daniel noble Stani-
prosinca 1849. on je uputio prijedlog austrijskoj savljeviÊ from Zagreb (Penzar, Penzar, 1978). On
Akademiji znanosti u BeËu o tome. Predlagao je, Dec.4, 1849 he directed the proposition about it to
za poËetak, uspostavljanje postaja u Karlovcu, Austrian Academy of Sciences in Vienna. He sug-
Malom Alanu, Maljevcu, Rijeci, Varaædinu, Za- gested, as the begin, to establish stations in
valju i, dakako, Zagrebu. Razlog za takav izbor Karlovac, Mali Alan, Maljevac, Rijeka, Varaædin,
postaja je to πto je StanisavljeviÊ u naznaËenim Zavalje and, of course, Zagreb. The reason for such
mjestima naπao osobe koje su bile voljne prihvati- a choice of stations was the fact that in designed
ti se motriteljskog posla! Akademija, koja je tada places he found persons willing to take over obser-
bila jedina ustanova kojoj su se meteoroloπki za- vational job! Academy, then being the only institu-
nesenjaci mogli obratiti za pomoÊ, odnosno za tion to which meteorological fanatics could turn for
dobivanje potrebnih meteoroloπkih sprava, odbila help respectively for obtaining necessary meteoro-
je StanisavljeviÊev prijedlog. Ona je, naime, kani- logical apparatus, refused StanisavljeviÊ’s proposi-
la osnivati meteoroloπke postaje uz postojeÊe tion. It, namely, intended to found meteorological
poπtanske urede. Meutim, tu razboritu nakanu stations at existing postal offices. Meanwhile that
(podaci motrenja bi se iz poπtanskih ureda lako reasonable intention (observation data could be
mogli dostavljati srediπnjoj sluæbi) nije bilo je- from postal offices easily transmitted to the central
dnostavno provesti u djelo. service) was not easy to carry out.
UnatoË takvim poËetnim nesporazumima i ne- Inspite of such initial disagreements and misun-
suglasicama, mreæa meteoroloπkih postaja u derstanding the network of meteorological stations
Hrvatskoj osnivala se po uzoru na austrijsku me- in Croatia was being founded following the model
teoroloπku sluæbu i u njezinu okrilju. Ona je op- of Austrian meteorological service and in its patro-
skrbljivala postaje u Hrvatskoj instrumentima i nage. It supplied the stations in Croatia with instru-
uputama za rad, a izmjerene je podatke i druge ments and working instructions and it checked the
vremenske informacije provjeravala i redovito measured data and other weather information and
objavljivala u svojim godiπnjacima. Odgovorna regularly published in its yearbooks. The responsi-
ustanova bila je Srediπnji zavod za meteorologiju ble institution was Central Institute for Meteorology
i geomagnetizam u BeËu (Central Anstalt für Me- and Geomagnetism in Vienna (Central Anstalt für
teorologie und Erdmagnetismus), koji je uteme- Meteorologie und Erdmagnetismus) established in
ljen 1851. godine. Prema njegovu godiπnjaku za 1851. After its yearbook for 1848 in that year in
1848., te je godine u Austriji radila 31 postaja. U Austria were operative 31 stations. In the yearbook
godiπnjaku za 1852. objavljeni su i podaci prve for 1852 were published also data of the first mete-
meteoroloπke postaje u Hrvatskoj koja je radila po orological station in Croatia operating after instru-
uputama iz BeËa. ctions from Vienna.
Prva sluæbena meteoroloπka postaja u Hrvat- First official meteorological station in Croatia
skoj osnovana je 1851. u Dubrovniku. Nalazila se was founded in 1851 in Dubrovnik. It was located
u zgradi gimnazije, a motrenja je obavljao gimna- in the building of the High School (Gymnasium) and
zijski profesor Ivan de Bortoli. observations were carried out by its professor Ivan

20
Godine 1853. osnovane su dvije postaje: u de Bortoli. In 1853 two stations were founded: in
Zagrebu i Staroj Gradiπki. Meteoroloπka postaja u Zagreb and Stara Gradiπka. The meteorological
Zagrebu poËela je raditi 18. veljaËe, a bila je station in Zagreb got operational on Feb.18 and it
smjeπtena u Gornjem gradu (sadaπnja OpatiËka was located in Upper Town (now OpatiËka 18). The
18). Postaja je utemeljena zalaganjem veÊ spo- station was established by pleading of already
menutog StanisavljeviÊa, koji je bio i motritelj na mentioned StanisavljeviÊ who was also the obser-
njoj. U Novoj Gradiπki motrenja je obavljao po- ver on it. In Stara Gradiπka the observationswere
ruËnik Gold, a za njezin osnutak zasluæan je gene- carried by lieutenant Gold and its founding is a
ralmajor Uffenberg. merit of Major General Uffenberg.
Godine 1854. (prvi su podaci objavljeni za ru- In 1854 (first data were published for Septem-
jan) utemeljena je meteoroloπka postaja u Zadru. ber) meteorological station in Zadar was founded.
Motrenja obavljaju poπtanski Ëinovnici. Observations were carried by postal officials.
Godinu dana poslije toga, 1855. godine (prvi
A year after it, in 1855 (first data were published
podaci su objavljeni za veljaËu), poËela je raditi
for February) meteorological station in KorËula be-
meteoroloπka postaja u KorËuli, a prvi je motritelj
came operative and its first observer was canon
bio kanonik Ivan Zaffron.
Ivan Zaffron.
Vis dobiva meteoroloπku postaju u svibnju
1857., ali ona iste godine (16. listopada) prestaje Vis gets its meteorological station in May 1857,
raditi. Motritelj je bio Franjo Krema. but it ceased its operation in the same year (on
Oct.16). Its observer was Franjo Krema.
Godine 1858., 1. oæujka, utemeljena je postaja
u Hvaru, a njezin je utemeljitelj i dugogodiπnji In 1858, on March 1, meteorological station in
motritelj (do 1899.) bio glasoviti hrvatski priro- Hvar was founded and its founder and observer for
doslovac Grgur BuËiÊ, po profesiji poπtanski Ëi- a long time (up to 1899) was famous Croatian natu-
novnik. ralist Grgur BuËiÊ, a postal clerk by profession.
SljedeÊe godine, 1859., osnivaju se tri meteo- In the next year 1859 three meteorological sta-
roloπke postaje: u Osijeku, Splitu i Varaædinu. U tions were founded: in Osijek, Split and Varaædin. In
Osijeku se postaja nalazila u osjeËkoj Tvri, i to u Osijek the station was in Tvra (Fort) in the garden
vrtu vojne bolnice. Prvi je motritelj bio vojni sluæ- of the military hospital. Its first observer was military
benik Ulmann. U Splitu je prvi motritelj Ivan de official Ulmann. In Split the first observer was Ivan
Bortoli, koji je tamo oËito premjeπten iz Du- de Bortoli who was obviously moved there from
brovnika. U Varaædinu motrenja obavlja profesor Dubrovnik. In Varaædin the observations were car-
F. Folprecht. ried by professor F. Folprecht.
Na kraju prvog desetljeÊa postojanja mreæe At the end of the first decade with existence of
meteoroloπkih postaja, godine 1860., utemeljena the network of meteorological stations, in 1860,
je meteoroloπka postaja u Rijeci, a prvi je motri- meteorological station in Rijeka was founded and
telj bio profesor I. Penz.
its first observer was professor I. Penz.
Broj meteoroloπkih postaja do svrπetka 19.
The number of meteorological stations aug-
stoljeÊa poveÊavao se neprestance, premda je
Ëesto bilo i obustave motrenja, ponajËeπÊe zbog mented steadily up to the end of 19th century, al-
preseljenja motritelja. Do 1900. godine na po- though there were frequent discontinuations of ob-
druËju Hrvatske bilo je utemeljeno ukupno 168 servations, mostly due to moving of observers. Up
postaja i uz to joπ 23 postaje na podruËjima koja to 1900 on the territory of Croatia a total of 168 sta-
sada pripadaju susjednim dræavama. Broj naselja tions were founded and besides still 23 stations on
u kojima su se u 19. stoljeÊu obavljala motrenja territories belonging now to neighboring states. The
na podruËju Hrvatske iznosi 161. Nesukladnost number of settlements in which were carried mete-
broja postaja i naselja potjeËe odatle πto je u poje- orological observations on the territory of Croatia in
dinim mjestima tijekom naznaËenog razdoblja bi- 19th century amounts to 161. Discrepancy in the
lo nekoliko meteoroloπkih postaja koje su gdjekad number of stations and settlements comes out be-
(Dubrovnik, primjerice) radile istovremeno. Od cause there were in some places during that period
ukupno 168 postavljenih postaja 24 su prestale ra- several meteorological stations operating some-
diti, pa je 1900. godine radilo 146 postaja. times (e.g. Dubrovnik) simultaneously. Of a total of
VeÊina postaja uspostavljena je na poticaj po- 168 set stations 24 ceased to operate, so in 1900
jedinih intelektualaca koji su od meteoroloπke were operating 146 stations.

21
srediπnjice zatraæili i dobili instrumente i na taj se Most of the stations were founded by initiative of
naËin ukljuËili u sluæbenu mreæu postaja. Poje- single individual intelectuals who asked from the
dinci su meteoroloπke sprave dobili na drugi meteorological central and obtained instruments
naËin, pa su poËinjali motriti bez suradnje sa sre- and in such a way were included into the official
diπnjicom, kojoj nisu dostavljali podatke te stoga network of stations. Some individuals obtained me-
oni nisu bili ni objavljeni. Takav je, primjerice, teorological devices on another way, so they began
bio sluËaj s P. L. Biankinijem iz ©ibenika, koji je to observe with no cooperation with the central to
potaknuo mjerenja temperature i oborine u Drni- which they did not supplied data and therefore they
πu, Kninu, KorËuli, Mokrinama, Ninu, Obrovcu, were not published. Such a case was, for instance,
Podgori, RaËiπÊu, ©ibeniku, Trogiru i Veloj Luci with P. L. Biankini from ©ibenik who initiated obser-
u razdoblju 1884.-1887., a podaci su naknadno vations of temperature and precipitation in Drniπ,
dostavljeni u BeË radi objavljivanja. Dakako, i Knin, KorËula, Mokrine, Nin, Obrovac, Podgora,
meteoroloπke srediπnjice nastojale su pronaÊi RaËiπÊe, ©ibenik, Trogir and Vela Luka in the period
prikladne motritelje i opskrbiti ih instrumentima 1884-1887 and the data were later sent to Vienna
radi uspostave vremenskih motrenja. Meteoro- for publication. Of course meteorological centers
loπke postaje u Petrinji, Lepoglavi i na Sljemenu, also made efforts to find appropriate observers ant
na Medvednici, osnovane su zaslugom prof. Ivana to supply them with instruments for establishing
Stoæira, motritelja i upravitelja Meteoroloπkog meteorological observations. Meteorological sta-
opservatorija u Zagrebu. Bilo je i postaja koje su tions in Petrinja, Lepoglava and Sljeme on
utemeljile vojska, mornarica, ministarstvo grae- Medvednica mountain were founded owing to pro-
vine i druge ustanove koje su bile zainteresirane fessor Ivan Stoæir, observer and director of the
za podatke vremenskih motrenja. Meteorological Observatory in Zagreb. There were
Godine 1900. od ukupno 146 postaja koje su also some stations founded by the army, navy,
radile, kiπomjernih, koje motre samo oborinu, bi- ministry of building and other institutions, interested
lo je 88. Zanimljivo je da su u poËetku kiπomjerne in data of weather observations.
postaje bile zapostavljene i utemeljene su ra- In 1900 of a total of 146 operative stations there
zmjerno kasno u usporedbi s bolje opremljenim were 88 precipitation stations measuring only pre-
postajama. Prve su kiπomjerne postaje postavlje- cipitation. It is interesting that in the beginning
ne u Istri. Takve je postaje u sjevernoj Hrvatskoj prepicitation stations were neglected and founded
u nekoliko navrata (1877., 1887. i 1892.) osnivao rather late compared with better equipped stations.
graevinski odsjek Vlade u Zagrebu, kao πto je First precipitation stations were set up in Istria.
veÊ spomenuto. Such stations in northern Croatia repeatedly (1877,
Razumljivo je da su u svojem poËetku motre- 1887 and 1892) were founded by building depart-
nja bila manje ujednaËena nego sada. Dogovori i ment of the government in Zagreb, as it was al-
propisi o smjeπtaju instrumenata, njihovu tipu, o ready mentioned.
terminima motrenja, jedinicama za pojedine me- It is understandable that in their beginnings ob-
teoroloπke elemente te o nazivima i definiciji at- servations were less standardized than now.
mosferskih pojava nastajali su postupno. Tek su Conventions and regulations on setting instru-
se godine 1870. ustalili Celzijevi stupnjevi i mili- ments, their type, observing hours, units for parti-
metri kao jedinice za mjerenje temperature te tla- cular meteorological elements and names and defi-
ka i koliËine oborine. Iste godine zamalo sve po- nitions of atmospheric phenomena developped
staje obavljaju motrenja u 7, 14 i 21 sat, dok je gradually. Only in 1870 were settled degrees
prije jutarnje motrenje bilo u 6, 7 ili 8 sati, a ve- Centigrade and millimeters as units for measuring
Ëernje u 20, 21 i najËeπÊe u 22 sata (Penzar, Pen- temperature, pressure and precipitation amounts.
zar, 1978.). In the same year almost all stations make observa-
Motritelje na meteoroloπkim postajama u 19. tions at 7 a.m., 2 p.m. and 9 p.m., while earlier the
stoljeÊu moæemo podijeliti u dvije skupine. Prvu morning observation took place at 6, 7 or 8 a.m.
Ëine uËitelji, profesori, lijeËnici, ljekarnici, sve- and evening observation at 8, 9 and mostly 10 p.m.
Êenici i opÊenito osobe koje su taj posao obavljale (Penzar, Penzar, 1978).
iz ljubavi prema prirodi i prirodnim znanostima. Observers on the meteorological stations in
Kad bi takve osobe iz bilo kojeg razloga promije- 19th century can be divided into two groups. The
nile mjesto boravka, obiËno bi u drugome mjestu first consists of teachers, professors, physicians,
preuzimale ili poËinjale vremenska motrenja. pharmaceutists, priests and generally persons do-
Primjerice, profesor de Bortoli je poËeo motrenja ing that job through love for nature and natural sci-

22
najprije u Dubrovniku, a zatim u Splitu. Profesor ences. When such persons for any reason would
Penz je utemeljio postaju u Rijeci, a poslije je change the place of their residence, usually they
obavljao motrenja u Osijeku. Andrija Moho- would take over or begin with weather observations
roviËiÊ obavljao je motrenja u Bakru i Zagrebu, a in the other place. For instance, professor de
profesor Antun Satler u GospiÊu, Srijemskoj Mi- Bortoli began with observations at first in Dubrov-
trovici i Petrinji. Drugu skupinu motritelja Ëine nik, then in Split. Professor Penz founded the sta-
Ëlanovi vojnih posada, poπtanski i æeljezniËki Ëi- tion in Rijeka and later he made observations in
novnici, svjetioniËari, namjeπtenici u poljopri- Osijek. Andrija MohoroviËiÊ made observations in
vrednim i πumskim gospodarstvima i sl. Neki od Bakar and Zagreb and professor Antun Satler in
njih koji su taj posao preuzeli po duænosti nisu GospiÊ, Srijemska Mitrovica and Petrinja. The other
imali mnogo razumijevanja za meteorologiju, pa group of observers make members of military gar-
zato nisu redovito ili kvalitetno obavljali vremen- risons, postal and railroad clerks, lighthouse kee-
ska motrenja. Meutim, bilo je popriliËno i onih pers, employees in agricultural and forest estates
koji su savjesno obavljali posao vremenskog and similar. Some of them took this job as an offi-
motritelja, koji ih je tijekom vremena vjerojatno cial duty and they had not much understanding for
zainteresirao. U 19. stoljeÊu bilo je 18 osoba koje meteorology and so they did not carry weather ob-
su posao vremenskog motritelja na meteoroloπkoj servations regularly or in a quality way. Meanwhile
postaji viπeg reda obavljali barem 10 godina. there were a lot of those who carried the work of
U drugoj polovici 19. stoljeÊa bila je ukupno the meteorological observer consciously getting
21 postaja s neprekidnim nizovima vremenskih with the time probably interested for. In 19th centu-
motrenja duljim od 15 godina, 17 s 20 godina ili ry there were 18 persons doing the job of weather
duljim nizovima, a 4 s nizovima duljim od 30 go- observer on a meteorological station of higher or-
dina. To su: Hvar (42 godine), Zagreb-GriË (39), der at least for 10 years. In the second half of 19th
Pula (36) i Rijeka (32). century was a total of 21 stations with a continous
series of weather observations longer than 15
PoËetkom 20. stoljeÊa, do I. svjetskog rata,
years, 17 with 20 years or longer and 4 with series
broj se meteoroloπkih postaja nije zamjetno mi-
longer than 30 years. They are: Hvar (42 years),
jenjao. Pojedine su nove postaje poËinjale s
Zagreb-GriË (39), Pula (36) and Rijeka (32).
radom, ali su druge prestajale. Prije poËetka I.
svjetskog rata u Hrvatskoj je bilo 35 postaja I. i II. By the beginning of 20th century, up to the
reda i 80 kiπomjernih (ukupno 115) (VolariÊ, World War I, the number of meteorological stations
Kempni, Lisac, 1990.). did not change considerably. Some new stations
were beginning to operate, but the others ceased.
S obzirom na upravu nad mreæom meteoro-
Before the beginning of the World War I there were
loπkih postaja, treba zakljuËiti da ona nije bila
in Croatia 35 stations of Ist and IInd order and 80
jedinstvena. Do 1870. veÊina je postaja bila pod
precipitation stations (together 115) (VolariÊ,
nadzorom austrijske sluæbe, a od 1871. do 1900.
Kempni, Lisac, 1990).
veliki dio postaja nadzirao je Srediπnji zavod za
meteorologiju i geomagnetizam u Budimpeπti, Regarding the management of operating the
dok su postaje u Istri i Dalmaciji uglavnom imale network of meteorological stations it should be
upravu u BeËu. TreÊi, manji dio postaja bio je pod concluded that it was not unique. Up to 1870 most
upravom mornarice ili u privatnom vlasniπtvu. of the stations were under supervision of the
Poslije dugotrajnog MohoroviËiÊevog nasto- Austrian service and from 1871 to 1900 a great
janja, zemaljska vlada je 15. sijeËnja 1901. godine deal of stations was controlled by the Central
donijela odluku o stavljanju svih postaja na po- Institute for Meteorology and Geomagnetism in
druËju banske uprave pod nadzor Meteoroloπkog Budapest, whereas as the stations in Istria and
opservatorija Zagreb-GriË, kojemu je na Ëelu bio Dalmatia had their management mostly in Vienna.
Andrija MohoroviËiÊ (Penzar B. i suradnici, The third, lesser part, of stations was managed by
1986.). On je odmah poËeo provjeravati podatke i the navy or private property.
pripremati ih za objavljivanje. MohoroviËiÊ upu- After lasting MohoroviËiÊ’s insisting the country
Êuje cirkularno pismo svim motriteljima. Pohva- government made on Jan.15, 1901 decision to
ljuje poimence tridesetak dobrih postaja. Slijedi subdue all stations on the territory of Banal Croatia
toËan naputak o tome kako treba motriti i biljeæiti under jurisdiction of the Meteorological Observatory
podatke motrenja (slika 1.2.). U pismu je i slje- Zagreb-GriË headed by Andrija MohoroviËiÊ
deÊa preporuka: „Tko si tu moralnu duænost pre- (Penzar, B. et al., 1986). He immediatly began
uzme, da neπto biljeæi, neka to ili u redu biljeæi ili checking data and preparing them for publication.

23
Slika 1.2. Naputak za motrenje i biljeæenje pojave leda koji je izradio Andrija MohoroviËiÊ 1894. godine

Figure 1.2 Instruction for observation and registration of ice by Andrija MohoroviËiÊ, 1894

24
uopÊe neka ne biljeæi. Bolje je niπta nego loπe“ MohoroviËiÊ sent a circular letter to all observers.
(Penzar I., SijerkoviÊ, 1998.). He commends by name about thirty good stations.
An exact instruction how the observational data
Pod takvim skrbnim nadzorom (MohoroviËiÊ
should be measured and recorded follows (Figure
je osobno obiπao zamalo sve meteoroloπke posta-
1.2). In the letter also stays the following recomen-
je) mreæa je dobro radila i prikupljeni su vrlo kva-
dation: “Who is taking this moral duty to record
litetni podaci o vremenu u Hrvatskoj, πto je bilo
something, he should record it either correctly or
temelj za istraæivanje klime. Godine 1911. Meteo-
not at all. It is better nothing than bad.” (Penzar I.,
roloπki opservatorij mijenja ime u Kraljevski ze-
SijerkoviÊ, 1998). In 1911 Meteorological Obser-
maljski zavod za meteorologiju i geodinamiku u
vatory changed its name to Royal Country Institute
Zagrebu. for Meteorology and Geodynamics in Zagreb.

1.3.2. Razdoblje od poËetka I. do svrπetka II. 1.3.2 Period from the beginning of the World
svjetskog rata War I to the end of World War II
Prvi svjetski rat, od 1914. do 1918. godine, The World War I, from 1914 to 1918, caused
uzrokovao je prestanak rada mnogih postaja, gu- ending of operation for many stations, loss of in-
bitak instrumenata i podataka vremenskih motre- strumentation and weather observation data.
nja. Oporavak mreæe meteoroloπkih postaja bio je Recovery of the network of meteorological stations
teæak i vrlo spor. was difficult and very slow.
Tadaπnja novoformirana dræava Kraljevina The newly formed state of Kingdom of Yugo-
Jugoslavija imala je, Ëini se, preËih briga od mete- slavia had, as it seems, more urgent worries than
oroloπke sluæbe. Tek potkraj 1922. u Beogradu je meteorological service. Only by the end of 1922 in
odræana konferencija o organizaciji meteoroloπke Belgrade the conference was held organizing me-
sluæbe. Druga je odræana 1925., a treÊa u lipnju teorological service was held. The second was held
1926. u Sarajevu. Tada je dogovoreno da Êe cijela in 1925 and the third in June 1926 in Sarajevo.
sluæba biti podijeljena na 5 opservatorija (Zagreb, Then it was agreed upon that the whole service will
Beograd, Sarajevo, Ljubljana, Split), od kojih Êe be divided in 5 observatories (Zagreb, Belgrade,
svaki dobiti svoju mreæu na upravljanje. Mreæu je Sarajevo, Ljubljana, Split). The network should be
financed by Ministry of Agriculture and Waters and
trebalo financirati Ministarstvo poljoprivrede i vo-
the operation of observatories (which should be al-
da, a rad opservatorija (koji su trebali biti i znan- so scientific institutions) by Ministry of Education
stvene ustanove) Ministarstvo prosvjete (Marki, (Marki, 1927). Unfortunately realizing such a con-
1927.). Naæalost, ostvarivanje takva zakljuËka clusion of experts was not easy.
struËnjaka nije bilo lako.
When in 1925 Stjepan ©kreb took over the
Kad je godine 1925. Stjepan ©kreb preuzeo management of the Geophysical Institute in Zagreb
upravu GeofiziËkog zavoda u Zagrebu (kako se (as since 1921 Royal Country Institute for Meteo-
od 1921. godine nazivao Kraljevski zemaljski za- rology and Geodynamics was renamed), under his
vod za meteorologiju i geodinamiku), pod nje- control were 68 stations in total, of which 49 pre-
govim je nadzorom bilo ukupno 68 postaja, od Ëe- cipitation and 19 stations of higher order. They
ga 49 kiπomjernih i 19 postaja viπeg reda. One su were mostly equipped with inaccurate instruments
uglavnom bile opremljene neispravnim spravama, and the observers on them were not enough pro-
a motritelji na njima nisu bili dovoljno struËni fessional (VolariÊ, Kempni, Lisac, 1990). A smaller
(VolariÊ, Kempni, Lisac, 1990.). Jedan, manji, part of stations (in Istria and on the Adriatic) fell un-
dio postaja u Istri i na Jadranu pripao je Italiji, der Italy, whereas the majority of stations in Dalma-
dok je veÊina postaja u Dalmaciji dospjela pod tia came under control of the Meteorological Obse-
rvatory in Belgrade and War Navy. By the end of
nadzor Meteoroloπkog opservatorija u Beogradu i
1926 the Meteorological Observatory in Belgrade
Ratne mornarice. Potkraj 1926. Meteoroloπki
controlled on the Croatian territory of the Adriatic
opservatorij u Beogradu nadzirao je na hrvatskom operation of 9 stations of higher order and the War
podruËju Jadrana rad 9 postaja viπeg reda, a Ratna Navy 8 stations (Marki, 1927).
mornarica 8 postaja (Marki, 1927.).
It should be pointed out that the Belgrade ob-
Valja istaknuti da je beogradski opservatorij servatory got management of those stations which
dobio upravu nad onim postajama koje je obnovio were renewed or set up after the World War I with
ili podigao poslije svrπetka I. svjetskog rata, i to the money obtained by the state as the war repara-
novcem koji je dræava dobila kao ratnu odπtetu. tion.

25
Ratna je mornarica svoju skrb ostvarila najpri- The War Navy realized its care at first through
je posredstvom MornariËke meteoroloπke ce- Navy Meteorological Center founded in 1925 in
ntrale, koja je utemeljena 1925. u Kumboru (Boka Kumbor (Boka Kotorska) as a part of the Navy Air
kotorska) u sastavu MornariËkog vazduhoplov- Force. In 1930 that center moved to Split to Obser-
stva. Godine 1930. ta centrala prelazi u Split, na vatory Marjan, built in 1925 by the Community of
Opservatorij Marjan, koji je godine 1925. izgradi- Split. In 1931 due to lack of communal finances for
la OpÊina Split. Godine 1931., zbog nedostatka its support the War Navy took over the observato-
opÊinskih financijskih sredstava za njegovo izdr- ry. Through the reorganization of the Hydrographic
æavanje, Ratna mornarica preuzima Opservatorij. Institute in 1936 the naval meteorological service
Preustrojem Hidrografskog instituta godine with stations of higher order was turned to its com-
1936., pomorska meteoroloπka sluæba s postajama petence, what will last all the way until beginning of
viπeg reda prelazi u njegovu nadleænost, a tako Êe the World War II in Yugoslavia in April 1941. Then
ostati sve do poËetka II. svjetskog rata u Jugo- were under its control 15 stations on the territory of
slaviji u travnju 1941. Tada je pod njegovim na- Croatia (Suπak, Omiπalj, Rab, Bonaster, GrpaπËak,
dzorom bilo 15 postaja na podruËju Hrvatske Æirje, ©ibenik, Movar, Divulje, Split, Hvar, Vis, Vela
(Suπak, Omiπalj, Rab, Bonaster, GrpaπËak, Æirje, Luka, ©ipan, Dubrovnik) and also Kumbor in Boka
©ibenik, Movar, Divulje, Split, Hvar, Vis, Vela Kotorska.
Luka, ©ipan, Dubrovnik) i Kumbor u Boki ko- In 1926 on the Adriatic there were about sixty
torskoj. precipitation stations (of which some had also a
Godine 1926. na Jadranu je bilo i πezdesetak thermometer) founded by former Water Inspection
kiπomjernih postaja od kojih su neke imale i ter- and they then belonged to particular regional coun-
ties and served for purposes of agriculture and hy-
mometar, koje je ustanovila negdaπnja Inspekcija
drotechnics. There were also a few climatological
voda, a tada su pripadale pojedinim oblasnim æu-
stations with tobacco producers. Following found-
panijama i sluæile potrebama poljodjelstva i hi-
ing of Banovina of Croatia in 1939 the Geophysical
drotehnike. Bilo je i nekoliko klimatoloπkih po-
Institute took over the network of meteorological
staja pri proizvoaËima duhana.
stations in Herzegovina and in Bosnian Posavina.
Poslije osnutka Banovine Hrvatske, 1939. go-
By the end of 1940 on the territory of Croatia
dine, GeofiziËki je zavod preuzeo mreæu meteoro-
there were 53 stations of higher order (observing
loπkih postaja u Dalmaciji (osim onih o kojima je
several meteorological elements at least three
skrbio Hidrografski institut), kao i postaja u Her-
times a day) and 137 precipitation stations (Sijer-
cegovini i Bosanskoj Posavini. koviÊ, 1993).
Potkraj 1940. na podruËju Hrvatske postojale During the World War II weather observations
su 53 postaje viπeg reda (s motrenjima nekoliko were carried on several tens of stations over the
meteoroloπkih elemenata, najmanje tri puta territory of then Independent State of Croatia.
dnevno) i 137 kiπomjernih (SijerkoviÊ, 1993.). Geophysical Institute cotrolled operation of these
Tijekom II. svjetskog rata vremenska motrenja stations, collected and processed the data of their
obavljaju se na nekoliko desetaka postaja na po- observations including also stations in Bosnia, as
druËju tadaπnje Nezavisne Dræave Hrvatske. Geo- well as naval and aeronautical stations. Only by the
fiziËki zavod provodi nadzor nad radom tih posta- end of 1944 and in 1945, as the war conflicts took
ja, prikuplja i obrauje podatke njihovih motre- over the whole territory of Croatia, many of such
nja, ukljuËujuÊi postaje u Bosni, kao i pomorske i stations ceased operating breaking the series of
zrakoplovne postaje. Tek potkraj 1944. i 1945. meteorological observations up to date. Stations
godine, kad su ratni sukobi zahvatili cijelo po- on the major part of the Adriatic were not under
druËje Hrvatske, mnoge od tih postaja prestaju ra- competence of the Geophysical Institute because
diti, prekidajuÊi dotadaπnji niz meteoroloπkih that part of the Croatian territory was occupied by
motrenja. Postaje na veÊem dijelu Jadrana nisu Italy and they were operative under Italian meteoro-
bile u nadleænosti GeofiziËkog zavoda, jer je taj logical service or army. The majority of stations on
dio hrvatskog podruËja okupirala Italija te su the occupied area ceased operating following the
radile u okviru talijanske meteoroloπke sluæbe ili capitulation of Italy in September 1943.
vojske. VeÊina je postaja na okupiranom podruËju When a part of antifascist alliance activities
prestala raditi poslije kapitulacije Italije u rujnu swept over our regions, on the liberated area a
1943. need for a meteorological service related to actions

26
Kad je dio aktivnosti AntifaπistiËkog saveza of Partisan naval forces on the Adriatic and to acti-
zahvatio i naπe krajeve, na osloboenom podruËju vity of allied air force was felt. In the beginning of
osjetila se potreba za meteoroloπkom sluæbom s March 1944 in the main staff of the Peoples Libe-
obzirom na akcije partizanskih mornariËkih snaga rating Army and Partisan Squads of Croatia wea-
na Jadranu i na djelovanja savezniËkog zrako- ther observations were made without use of appa-
plovstva. PoËetkom oæujka 1944. u glavnom sto- ratus. In April 1944 to the order of the supreme
æeru NarodnooslobodilaËke vojske i partizanskih staff on the island of Vis first true meteorological
odreda (NOV PO) Hrvatske obavljana su vreme- station with all necessary instrumentation was es-
nska motrenja bez uporabe sprava. U travnju tablished. The station was included into allied syno-
1944., a prema nalogu vrhovnog stoæera, na otoku ptic network. In September 1944 on Vis began to
Visu uspostavljena je prva prava meteoroloπka operate also an upper air station, mostly to meet
postaja sa svim potrebnim spravama. Postaja je needs of allied air force. An important role in deve-
bila ukljuËena u savezniËku sinoptiËku mreæu. U lopment of renewed meteorological service had re-
rujnu 1944. na Visu poËinje raditi i radiosondaæna founding the Hydrographic Institute by the end of
postaja, ponajviπe za potrebe savezniËkog zrako- 1943. A year later, in November 1944, the institute
plovstva. Vaænu ulogu u razvoju obnovljene me- moved to liberated Split, got a more complete or-
teoroloπke sluæbe imao je ponovni osnutak ganization and in its scope it had meteorological
Hidrografskog instituta potkraj 1943. Godinu da- service too. Lack of the professional personnel to a
na poslije toga, u studenom 1944., Institut prelazi certain degree was solved by organizing courses
u osloboeni Split, dobiva cjelovitiji ustroj te u for meteorological technicians from which the first,
svojem sastavu ima i meteoroloπku sluæbu. Ma- with 27 participants, was held during the summer
njak struËnog osoblja donekle je rijeπen orga- of 1944 in Italian Gravina, and the second, with 30
niziranjem teËajeva za meteoroloπke tehniËare, od participants, in March 1945 in Kaπtela. They were
kojih je prvi, s 27 polaznika, bio u ljeto 1944. u disposed in commands of major military units, on
talijanskom Graviniju, a drugi, s 30 polaznika, u
military airfields, in meteorological department of
oæujku 1945. u Kaπtelima. Oni su rasporeeni u
the Hydrographic Institute and on reestablished
zapovjedniπtvima veÊih vojnih jedinica, u vojnim
meteorological stations on the Adriatic. In May
zrakoplovnim lukama, u meteoroloπkom odsjeku
1945, as the World War II officially ended, on the
Hidrografskog instituta i na ponovno usposta-
Croatian part of the Adriatic 13 stations with pro-
vljenim meteoroloπkim postajama na Jadranu. U
fessional personnel were operating. They were sta-
svibnju 1945., kad je sluæbeno zavrπen II. svjetski
rat, na hrvatskom dijelu Jadrana radilo je 13 po- tions in Dubrovnik, KorËula, SuÊuraj, Hvar, Vis,
staja sa struËnim osobljem. To su bile postaje u Split, ©ibenik, Zadar, Rab, Senj, Loπinj, Rijeka and
Dubrovniku, KorËuli, SuÊuraju, Hvaru, Visu, Labin. The operation of the stations was managed
Splitu, ©ibeniku, Zadru, Rabu, Senju, Loπinju, Ri- by the meteorological department of the Hydro-
jeci i Labinu. Radom postaja rukovodio je meteo- graphic Institute and it was so up to 1947, when it
roloπki odsjek Hidrografskog instituta i tako je bi- was already formed the unique Hydrological and
lo do 1947. godine, kad je formirana jedinstvena Meteorological Service of Yugoslavia. Since then
Hidrometeoroloπka sluæba Jugoslavije. Od tada up to 1952 designated meteorological stations, to-
do 1952. naznaËene su meteoroloπke postaje, za- gether with the Marine Meteorological Center,
jedno s Pomorskim meteoroloπkim centrom koji which was founded and taken out of the Hydro-
je utemeljen 1947. i izdvojen iz Hidrografskog in- graphic Institute, was incorporated into Federal
stituta, u sastavu Savezne uprave hidrometeo- Direction for Hydrological and Meteorological Ser-
roloπke sluæbe (GrakaliÊ, 1977.). vice (GrakaliÊ, 1977).
Po zavrπetku rata u nadleænosti GeofiziËkog After the end of the war under authority of Geo-
zavoda u Zagrebu ostalo je samo 16 klimatoloπkih physical Institute in Zagreb only 16 climatological
i 52 kiπomjerne postaje, koliko je preæivjelo ratni and 52 precipitation stations, were left, how many
vihor. Ureaji su bili dotrajali, mnogi su bili neis- survived the war whirl. The equipment was weared
pravni, a nedostajali su novi, pa zato ne iznena- out, many out of order, the new was falling short
uje πto je 1946. kiπomjernih postaja bilo joπ and it was not surprising that in 1946 there are still
manje (samo 32!). Godine 1947. u Hrvatskoj radi less precipitation stations (only 32!). In 1947 in
26 sinoptiËkih (od kojih 13 na Jadranu), 21 klima- Croatia are operative 26 synoptic (including also
toloπka i 56 kiπomjernih postaja (SijerkoviÊ, those on the Adriatic, 13 of them), 21 climatological
1993.). and 56 precipitation stations (SijerkoviÊ, 1993).

27
1.3.3. Povijest mreæe meteoroloπkih postaja 1.3.3 The history of meteorological station
razliËitih namjena network for different purposes
U prethodnim poglavljima razmatrana je povi- In previous chapters the history of weather ob-
jest vremenskih motrenja na meteoroloπkim po- servations on meteorological stations was consid-
stajama ponajveÊma s glediπta istraæivanja klime. ered mostly from the aspect of climate research.
Valja, meutim, istaknuti da su se razvijale i mre- Meanwhile it should be pointed out that also other
æe meteoroloπkih postaja s vremenskim motrenji- networks of meteorological stations were deve-
ma za potrebe drugih znanstvenih podruËja mete-
loped with weather observations for other scientific
orologije, kao πto su to sinoptiËke, zrakoplovne,
branches of meteorology like synoptic, agrometeo-
agrometeoroloπke, pomorske ili visinske meteo-
rological, naval or upper air meteorological stations.
roloπke postaje.

SinoptiËke postaje Synoptic stations

Na prvoj austrijskoj sinoptiËkoj karti od 1. lip- On the first Austrian synoptic map of June 1,
nja 1865. bili su zabiljeæeni podaci meteoroloπkih 1865 there were present data from the meteoro-
postaja Hvara, Pule i Zagreba (Penzar I., Sijer- logical stations Hvar, Pula and Zagreb (Penzar,
koviÊ, 1998.). To bismo mogli, uvjetno, smatrati I.,SijerkoviÊ, 1998). It could be, conditionally, re-
poËetkom rada sinoptiËkih postaja u nas. Godine garded as a beginning of operation of synoptic sta-
1876. podaci s Hvara zabiljeæeni su na prvoj si- tions in our region. In 1876 the data from Hvar are
noptiËkoj karti NjemaËke. »ini se, ipak, da podaci present on the first synoptic map of Germany. It
iz Hrvatske nisu redovito dostavljani u druge eu- seems, yet, that the data from Croatia were not
ropske zemlje. Vremenski podaci iz Zagreba, regularly delivered to other European countries.
primjerice, i to oni koji se odnose na motrenja u 7 Weather data from Zagreb, for instance, those re-
sati, redovito se dostavljaju BeËu tek od 1. sije- lated to 7 a.m. observation, are regularly delivered
Ënja 1892., nastojanjem Andrije MohoroviËiÊa. to Vienna only since Jan.1, 1892 by insisting of
Od godine 1905. na zagrebaËkom Meteoroloπkom Andrija MohoroviËiÊ. Since 1905 at the Zagreb ob-
opservatoriju na GriËu uvode se posebna mjerenja servatory special measurements are introduced at
u 12 sati radi dostavljanja „meunarodnom tele-
noon to be delivered to “international telegraph”.
grafu“. Nastojanjem Ambroza HaraËiÊa od go-
On insisting of Ambroz HaraËiÊ since 1894 the data
dine 1894. podaci iz Malog Loπinja dva puta dne-
from Mali Loπinj are twice a day transmitted by tele-
vno dostavljaju se brzojavno u BeË. Prva mreæa
sinoptiËkih postaja u nas vjerojatno je bila ona ko- graph to Vienna. The first network of synoptic sta-
ju je ustanovio Hidrografski zavod u Puli, koji je tions here was probably that established by the
radio u okrilju austrijske (austrougarske) ratne Hydrographic Institute in Pula, operative under
mornarice (GrakaliÊ, 1977.). U toj ustanovi se veÊ Austrian (Austro-Hungarian) war navy (GrakaliÊ,
od 1874. godine izrauju redoviti vremenski iz- 1977). In that institution were already since 1874
vjeπtaji, πto su se veÊinom zasnivali na vreme- made regular weather reports, mostly based on
nskim motrenjima na brodovima austrijske ratne meteorological observations on ships of the
mornarice, a zatim i u mreæi meteoroloπkih posta- Austrian war navy and then also based on the net-
ja. Godine 1878. skupljaju se vremenski podaci i work of meteorological stations. In 1878 also the
iz drugih dijelova Europe te redovito crtaju vre- weather data from other parts of Europe were col-
menske karte, na osnovi kojih se izrauju i prog- lected and the weather maps were regularly drawn,
noze vremena. Takva je aktivnost posebice bila from which weather forecasts were made.
naglaπena tijekom I. svjetskog rata kada je svaki
ratni brod ujedno bio i meteoroloπka postaja. Such activity was especially stressed during the
Ipak, prvom sluæbenom mreæom sinoptiËkih World War I, when every warship was also a mete-
postaja moæemo smatrati onu koja je oznaËena na orological station. Yet as the first official network of
prvoj „graanskoj” sinoptiËkoj karti izraenoj 17. synoptic stations may be regarded that contained
prosinca 1920. u Kraljevskom zemaljskom zavo- in the first “civil” synoptic map, made on Dec.17,
du za meteorologiju i geodinamiku u Zagrebu. Do 1920 in Royal Country Institute for Meteorology
poËetka II. svjetskog rata sinoptiËka motrenja and Geodynamics in Zagreb. Up to the beginning
odvijala su se uglavnom u okviru ratne mornarice of the World War II synoptic observations were
i ratnog zrakoplovstva. mostly developed in war navy and war air force.

28
Agrometeoroloπke postaje Agrometeorological stations

PoËetkom agrometeoroloπkih mjerenja moæe As the beginning of agricultural meteorological


se smatrati godina 1898. kad su za meteoroloπku measurements may be considered the year 1898,
postaju u Kriæevcima nabavljena tri geotermome- when for the meteorological station in Kriæevci three
tra (PandæiÊ i sur., 1998.). Time je ta postaja, soil thermometers were acquired (PandæiÊ et al.,
utemeljena 1866. godine u okviru Gospodarskog i 1998). So that station, established in 1866 at
πumarskog uËiliπta, dobila obiljeæja agrometeoro- Agricultural and Forestry School, got character of
loπke postaje. Takav je status zadræala do 1920. an agrometeorological station. Such status it kept
godine, kad je uËiliπte ukinuto, a postaja prestala until 1920, when the school was revoked and the
raditi. station ceased to operate.
Godine 1946., na poticaj Zemaljskog poljopri- In 1946 on initiative of the Country Agricultural
vrednog zavoda u Zagrebu, Ministarstvo poljo- Institute in Zagreb Ministry of Agriculture and Fo-
privrede i πumarstva NRH donosi uredbu kojom restry of proclaimed a regulation ordering all organs
se nalaæe svim organima lokalne vlasti da na svo- of the local power to organize on its territory phe-
jem podruËju organiziraju fenoloπka motrenja, a nological observations according to the common
prema zajedniËkom programu. Tako je tijekom program. So during the spring of 1946 410 pheno-
proljeÊa 1946. uspostavljeno 410 fenoloπkih logical stations were established. However, already
postaja. Meutim, veÊ 1947. njihov je broj sma- in 1947 their number was reduced to 250 with a
njen na 250, s tendencijom daljnjeg smanjivanja. tendency for further reducing.
Zrakoplovne meteoroloπke postaje
Aeronautical meteorological stations
Najstarija zraËna luka u Hrvatskoj bila je u
The oldest airport in Croatia was in Zagreb on
Zagrebu na Selskoj cesti, gdje je u razdoblju od 1.
Selska cesta, where in the period from Nov.1923 to
studenog 1923. do 1. svibnja 1927. postojala i
meteoroloπka postaja na kojoj su motritelji bili May 1, 1927 existed also a meteorological station
vojne osobe. Ona bi se mogla smatrati prvom on which the observers were military persons. It
zrakoplovnom meteoroloπkom postajom (Penzar could be regarded as the first aeronautical meteo-
I., SijerkoviÊ, 1998.). Od 1. svibnja 1927. aero- rological station (Penzar, I., SijerkoviÊ, 1998). Since
drom se nalazio na Borongaju, gdje je postavljena May 1, 1927 the airport was located on Borongaj,
i zrakoplovna meteoroloπka postaja. Do poËetka where the aeronautical meteorological station was
II. svjetskog rata skrb o radu zrakoplovnih postaja set up. Up to the beginning of the World War II the
imalo je ratno zrakoplovstvo. war air force cared about operation of aeronautical
stations.
Tijekom rata u pojedinim su se mjestima oba-
vljala vremenska motrenja za potrebe zrako- During the war at some places weather obser-
plovstva okupacijskih vojnih snaga Italije i Nje- vations for needs of air forces of occupying military
maËke. Na podruËju NDH bilo je Ëetrdesetak forces of Italy and Germany were carried on. On
takvih postaja. S druge strane, za potrebe zrako- the territory of Croatia there were around forty such
plovstva antifaπistiËke koalicije formirane su stations. On the other hand, for needs of air force
1944. godine zrakoplovne meteoroloπke postaje of the antifascist coalition in 1944 aeronautical me-
pri glavnom stoæeru NOV i PO Hrvatske te pri teorological stations were formed at the main staff
vrhovnom stoæeru na Visu. of Croatia and at the supreme staff on Vis island.
Poslije II. svjetskog rata prva uspostavljena After the World War II the first established aerona-
zrakoplovna meteoroloπka postaja bila je ona u utical meteorological station was at LuËko near
LuËkom kraj Zagreba, gdje je bio smjeπten za- Zagreb, where the Zagreb airport was located, and
grebaËki aerodrom, a postaja je bila u okviru vo the station was under military meteorological ser-
jne meteoroloπke sluæbe. vice.

Pomorske meteoroloπke postaje Naval meteorological stations

Uspostava mreæe pomorskih meteoroloπkih Establishing of the network of marine meteoro-


postaja na Jadranu povezana je s austrijskom logical stations on the Adriatic is related to the
mornaricom te osnutkom Hidrografskog zavoda u Austrian navy and founding Hydrographic Institute
Trstu 1860. godine i njegove podruænice u Puli in Trieste in 1860 and its expositure in Pula in 1862.
1862. Pulska je ustanova godine 1869. postala Pula institution became in 1869 an independent in-

29
samostalan zavod, koji je funkcionirao do svrπe- stitute, being in function until the end of the World
tka I. svjetskog rata i sloma Austro-Ugarske Mo- War I and collapse of Austro-Hungarian Monarchy.
narhije. Od 1867. godine svi brodovi austrijske Since 1867 all ships of Austrian navy were obliged
mornarice imali su obvezu biljeæenja vaænih vre- to record important weather phenomena. Since
menskih pojava. Od 1877. godine vremenska 1877 all harbour offices and captainies had to ma-
motrenja morali su obavljati svi luËki uredi i ka- ke weather observations and since 1887 weather
petanije, a od 1887. vremenske dnevnike vodile log books were in charge of nautical schools too.
su i pomorske πkole. O uspostavi sluæbenih mete-
oroloπkih postaja na Jadranu, koje su imale i obi- Upper air meteorological stations
ljeæja pomorskih meteoroloπkih postaja, bilo je ri-
jeËi u prethodnim poglavljima. Officially first upper air measurements in Croatia
were pilot balloon measurements in Zagreb in the
Visinske meteoroloπke postaje period March to October 1918. The measurements
were made at the Astronomical Observatory in the
Sluæbeno prva visinska motrenja u Hrvatskoj Upper Town twice a day (when the weather condi-
bila su pilotbalonska mjerenja u Zagrebu u ra- tions permitted). A total of 258 measurements was
zdoblju oæujak-listopad 1918. Mjerenja su oba-
made and the highest achieved altitude with paper
vljana na Zvjezdarnici u Gornjem gradu, i to dva
balloons was 5,500 meters (SijerkoviÊ, 1993).
puta dnevno (kad su to vremenske okolnosti do-
puπtale). Ukupno je obavljeno 258 mjerenja, a However they are not the earliest pilot balloon
najveÊa dosegnuta visina papirnih balona bila je measurements in Croatian meteorology. In the peri-
5500 metara (SijerkoviÊ, 1993.). od from December 1915 to March 1916 Croatian
scientist Sjepan MohoroviËiÊ carried aerological
Meutim, to nisu najranija pilotbalonska mje- measurements of upper wind using balloons in
renja u hrvatskoj meteorologiji. U razdoblju od Igalo, Boka Kotorska. It was related to the needs
prosinca 1915. do oæujka 1916. hrvatski znan- and requests of the Austro-Hungarian war air force.
stvenik Stjepan MohoroviËiÊ obavljao je aero-
Once the balloon achieved an altitude of 12 kilome-
logijska mjerenja visinskog vjetra pomoÊu balona
ters. The measurements were used in investigating
u Igalu, u Boki kotorskoj. To je bilo povezano s
vertical structure of Bora, Jugo and Adriatic cy-
potrebama i zahtjevima austrougarskog ratnog
zrakoplovstva. Balon je jedanput dosegao visinu clones (SijerkoviÊ, 1993). In the period from the end
od 12 km. Mjerenja su posluæila istraæivanju us- of the World War I to the beginning of the World
pravne strukture bure, juga i jadranskih ciklona War II measurements of upper wind using balloons
(SijerkoviÊ, 1993.). were made at military meteorological stations on
airport in Zagreb and Split once a day at 7 a.m..
U razdoblju od svrπetka I. svjetskog rata do During the World War II pilot balloon measurements
poËetka II., mjerenja visinskog vjetra pomoÊu
were carried periodically in Zagreb, Daruvar, Po-
balona obavljana su na vojnim meteoroloπkim
æega, ©ibenik, the island of Lastovo (maybe even
postajama na aerodromima u Zagrebu i Splitu, i to
elsewhere) for needs of the air force of occupying
jedanput dnevno, u 7 sati.
military forces of Italy and Germany. Radiosounding
Tijekom II. svjetskog rata pilotbalonska mje- measurements were carried shortly by German air
renja obavljana su povremeno u Zagrebu, Daru- force in Zagreb and ©ibenik and by the Partisan
varu, Poæegi, ©ibeniku, na otoku Lastovu (a mo- army on the island of Vis since 1944. After the end
æda i drugdje) za potrebe zrakoplovstva okupacij- of World War II in February 1946 pilot balloon mea-
skih vojnih snaga Italije i NjemaËke. Radioson- surements in Zagreb were renewed at the military
daæna mjerenja kratkotrajno su obavljale njema- meteorological station in LuËko where was at that
Ëke zrakoplovne snage u Zagrebu i ©ibeniku, te
time the Zagreb airport.
partizanska vojska na otoku Visu od rujna 1944.
Poslije svrπetka II. svjetskog rata u veljaËi
1946. obnovljena su pilotbalonska mjerenja u 1.3.4 Meteorological station in Dubrovnik
Zagrebu, i to na vojnoj meteoroloπkoj postaji u
The oldest official meteorological station in
LuËkom, gdje je bila tadaπnja zagrebaËka zrako-
plovna luka. Croatia was founded,in Dubrovnik in 1851. The
station was located in High School and its founder
was high school professor Ivan de Bortoli who was
1.3.4. Meteoroloπka postaja u Dubrovniku also its first observer.
Najstarija sluæbena meteoroloπka postaja u The station was equipped with a barometer,
Hrvatskoj utemeljena je, kako je veÊ istaknuto, u thermometer and pluviometer. It was operative,

30
Dubrovniku 1851. godine. Postaja je bila smje- properly speaking with interruptions, up to 1918
πtena u gimnaziji, a njezin je osnivaË bio gimnazi- (Penzar, Penzar, 1978; GrakaliÊ, 1979).
jski profesor Ivan de Bortoli, koji je ujedno bio i In this period, in the second half of 19th and at
prvi motritelj. the beginning of 20th century, up to the end of the
Postaja je bila opremljena barometrom, ter- World War I, in Dubrovnik weather observations
mometrom i kiπomjerom. Radila je, doduπe s pre- were made also on other stations.
kidima, do 1918. godine (Penzar, Penzar, 1978.; In 1869 there were wind observations on Fort
GrakaliÊ, 1979.). Lovrijenac and on MinËeta tower. On MinËeta exist-
U tome razdoblju, u drugoj polovici 19. i po- ed since 1889 the precipitation station and the
Ëetkom 20. stoljeÊa, do svrπetka I. svjetskog rata, army carried measurements also at the Sr fort.
u Dubrovniku su se obavljala vremenska motrenja
At the port authority in Gruæ observations begun
i na drugim postajama.
in 1887 and were carried with interruptions until
Godine 1869. obavljena su motrenja vjetra na 1918. In Dubrovnik port of Gruæ since 1902 obser-
utvrdi Lovrijencu i na kuli MinËeti. Na MinËeti je vations were carried also at the Tobacco Storing
od godine 1889. postojala kiπomjerna postaja, a Station. Those observations lasted too until 1918.
vojska je obavljala motrenja i na utvrdi Sru.
In the period between two World Wars meteor-
U luËkoj su kapetaniji u Gruæu motrenja po- ological observations were carried in Military Naval
Ëela 1887. i obavljala su se s prekidima do 1918. Academy in Gruæ and at the observation post on
godine. U dubrovaËkoj luci Gruæu od 1902. go- Sr. Both stations were under War Navy and cea-
dine obavljala su se motrenja i u Uredu za prihvat sed to operate by 1941. The station in Dubrovnik
duhana. I ta su motrenja potrajala do 1918. was set up anew on Dec.15, 1944. It was located
U razdoblju izmeu dva svjetska rata meteoro- on the fort of Lovrijenac. Because of unadequate
loπka motrenja obavljala su se u Vojno-pomor- location it changed several times its location. From
skoj akademiji u Gruæu i na promatraËkoj postaji March to September 1947 it was at the Military
na Sru. Postaje su bile u sastavu Ratne mornarice Naval Academy in Gruæ. Then it was returned to
i prestale su raditi godine 1941. Lovrijenac, where it stayed until Nov.18, 1948. Sin-
ce then up to Feb.4, 1949 it was operative with the
Postaja je u Dubrovniku ponovno uspostavlje-
port authority in Gruæ. Then it was again moved to
na 15. prosinca 1944. Bila je smjeπtena na utvrdi
I.VojnoviÊ street (villa Baulini) and on this location it
Lovrijencu. Zbog nepovoljnog smjeπtaja nekoliko
was operative until May 1951. Then it was trans-
je puta mijenjala lokaciju. Od oæujka do rujna
ferred to a convent, in Lapad, where it stayed until
1947. nalazila se u Vojnopomorskoj akademiji u
May 1979. On May 14, 1979 operation of the new
Gruæu. Zatim se vratila na Lovrijenac, gdje je os-
station has begun, which is also located on Lapad
tala do 18. studenog 1948. Od tada do 4. veljaËe
peninsula, in Gorica settlement. Until establishing
1949. radila je u sklopu luËke kapetanije u Gruæu.
aeronautical meteorological station in Δilipi, the sta-
Zatim je ponovno premjeπtena, ovaj put u ulicu I.
VojnoviÊa (vila Baulini) te je na tome mjestu tion in Dubrovnik was climatological and syno-
radila do svibnja 1951. Tada je preπla u samostan, ptic,and afterwards only climatological. During the
u Ulici od Gorice, na Lapadu, gdje je ostala do lasttwenty years the station has again synoptic pro-
svibnja 1979. Dana 14. svibnja 1979. poËela je s grams.
radom nova postaja, koja je takoer smjeπtena na
Lapadu, u naselju Gorica. Do uspostave zrako- 1.3.5 Meteorological station in Zagreb
plovne meteoroloπke postaje u »ilipima, postaja u
Dubrovniku je bila klimatoloπka i sinoptiËka, a First official Zagreb meteorological station was
zatim samo klimatoloπka. U proteklih dvadesetak set up on Feb.16, 1853. The station was estab-
godina postaja ponovno ima i sinoptiËke sadræaje. lished, as it was already indicated, by initiative of
Daniel noble StanisavljeviÊ who was also its first
observer. The station was located in the Upper
1.3.5. Meteoroloπka postaja u Zagrebu Town in premises of the National Museum of the
Prva sluæbena zagrebaËka meteoroloπka posta- Economy Society, nowadays in OpatiËka ulica No.
ja uspostavljena je 16. veljaËe 1853. Postaja je 18.
uspostavljena, kako je to veÊ naznaËeno, zalaga- “Gospodarske novine” in its number 9 of Feb.26
njem Daniela pl. StanisavljeviÊa, koji je bio i prvi brought first report on operation of this station titled
motritelj na njoj. Postaja se nalazila u Gornjem as “Observatorium meteorologiËni gospodarskog

31
gradu u prostorijama Narodnog muzeja Gospo- druπtva za Hervatsku i Slavoniju” (Meteorological
darskog druπtva, u sadaπnjoj OpatiËkoj ulici broj Observatory of the Economic Society for Croatia
18. and Slavonia). Beside of air pressure, temperature
„Gospodarske novine” u broju 9 od 26. veljaËe and humidity on the station was periodically meas-
1853. donose prvi izvjeπtaj o radu te postaje, koji ured also precipitation amount. It seems, that to
je potpisan s „Observatorium meteorologiËni the basic equipment obtained from Vienna later al-
gospodarskoga druπtva za Hervatsku i Slavoniju”. so a wind vane made in Zagreb was added (Penzar
Uz tlak, temperaturu i vlagu zraka, na postaji se I., 1977; SijerkoviÊ, 1993). Although a reliable trace
povremeno mjerila i koliËina oborine. »ini se da on the station operation was lost in May 1854, it is
je osnovnim ureajima, dobivenim iz BeËa, na- possible that the observations continued even later,
knadno dodana i vjetrulja napravljena u Zagrebu maybe in 1855 and 1856.
(Penzar I, 1977.; SijerkoviÊ 1993.). From the “Gospodarske novine” (Economic
Premda se pouzdan trag rada postaje izgubio u newspaper) it is possible to know about operation
svibnju 1854., moguÊe je da su motrenja nasta- of a new meteorological station already by the end
vljena i poslije, moæda 1855. i 1856. of 1855. The station was located at Agricultural
Experimental Site in Liepaves (now Malinova ulica
Iz „Gospodarskih novina” moæe se saznati o 9). Observations were carried by Antun Trummer,
radu nove meteoroloπke postaje veÊ potkraj 1855. higher gardener of the Agricultural Society. It is not
godine. Postaja je bila smjeπtena u Gospodarskom known who supplied the station with meteorologi-
pokuπaliπtu u Liepoj vesi (sad Malinova ulica broj cal instruments and the exact place of its location.
9). Motrenja je obavljao Antun Trummer, nadvr- Original data about operation of this station are not
tlar Gospodarskog druπtva. Tko je postaju opskr- preserved so it can be known only from “Gospo-
bio meteoroloπkim instrumentima i toËno mjesto darske novine”, as in the case of the preceding
njezina smjeπtaja nije poznato. Izvorni podaci o one. At the station together with precipitation
radu postaje nisu saËuvani nego se o tome moæe amount was measured also temperature three
saznati samo iz napisa u „Gospodarskim novina- times a day at 6 a.m., 12 a.m. and 6 p.m.. The new
ma”, kao i u sluËaju prethodne postaje. Na postaji station was operative until end of 1856.
se, uz koliËinu oborine, mjerila i temperatura, i to
tri puta dnevno, u 6, 12 i 18 sati. Nova je postaja The next location of the meteorological station
radila do potkraj 1856. godine. in Zagreb was the high school on Catherine Square
(again Upper Town). Observations at that place be-
SljedeÊa lokacija na kojoj je bila smjeπtena gun on Jan.1, 1857 and they lasted until June 30,
meteoroloπka postaja u Zagrebu je gimnazija na 1859. Observations were withinthe department of
Katarinskom trgu (ponovno Gornji grad). Mo- Natural Sciences and carried by high school pro-
trenja na tome mjestu poËela su 1. sijeËnja 1857. i fessor Antun Zeithammer. It could be concluded
trajala su do 30. lipnja 1859. Motrenja su bila u that those observations represent a continuity of
sklopu prirodoslovnog odjela, a vodio ih je gi- those begun, not far from Catherin Square, by
mnazijski profesor Antun Zeithammer. Moglo bi StanisavljeviÊ in 1853. From the former meteoro-
se zakljuËiti da ta motrenja predstavljaju nastavak logical station were taken thermometers and ther-
onih koja je, nedaleko od Katarinskog trga, poËeo mometric screen. Later were from Vienna obtained
StanisavljeviÊ 1853. godine. Iz bivπe meteorolo- a new rain gauge and barometer and the instruc-
πke postaje preneseni su termometri i termometri- tion for carrying observations. Fourth station was
jska kuÊica. Poslije su iz BeËa dobiveni novi kiπo- also located in Upper Town, in the building of the
mjer i barometar te naputak za obavljanje motre- first gymnasium at GriË (now GriË 3). The station
nja. has begun to operate on Dec.1, 1861 (Figure
»etvrta postaja bila je smjeπtena takoer u 1.3).Meteorological screen and other instrumenta-
Gornjem gradu, u zgradi prve realne gimnazije na tion were brought from the gymnasium. Therefore it
GriËu (sada GriË broj 3). Postaja je poËela raditi 1. may be concluded that the meteorological station
prosinca 1861. (slika 1.3.). Meteoroloπka kuÊica i on GriË represents a continuity of measurements
svekoliki drugi instrumentarij prenesen je iz Kla- from 1853. The first observer at GriË meteorologi-
siËne gimnazije na Katarinskom trgu. Stoga se cal station was professor Ivan Stoæir. Climatological
moæe zakljuËiti da meteoroloπka postaja na GriËu observations from GriË represent the longest series
predstavlja kontinuitet mjerenja iz godine 1853. of continous wether observations at a single loca-
Prvi motritelj na griËkoj meteoroloπkoj postaji bio tion in Croatia and it is fundamental for reseach on
je gimnazijski profesor Ivan Stoæir. Klimatoloπka climate and its change in our area. From this sta-

32
Slika 1.3. Zgrada realke u Zagrebu na GriËu u vrijeme uspostavljanja meteoroloπke postaje 1861. godine

Figure 1.3 The building of the high school on GriË in Zagreb, in the time of establishing
the meteorological station in 1861

motrenja na GriËu predstavljaju najdulji niz ne- tion later (in 1880) grew out observatory Zagreb-
prestanih vremenskih motrenja na jednom mjestu GriË and in further sequence Geophysical Institute
u Hrvatskoj, pa je temeljan za istraæivanje klime i and Meteorological and Hydrological Service of to-
njezinih promjena u naπim krajevima. Iz te posta- day, as centers of development in meteorological
je poslije je (1880. godine) nastao Opservatorij science and practice (service) in Croatia.
Zagreb-GriË, a u daljnjem slijedu GeofiziËki za-
vod i sadaπnji Dræavni hidrometeoroloπki zavod,
kao srediπta razvoja meteoroloπke znanosti i 1.4 The history of meteorological
prakse (sluæbe) u Hrvatskoj. science and practice
1.4.1 The beginnings of meteorological
1.4. Povijest meteoroloπke znanosti profession
i prakse
In chapter 1.1, we talked about the meteorolo-
1.4.1. PoËeci meteoroloπke struke gical observations that were mainly incidental in
dissertations of natural sciences from the first cen-
U potpoglavlju 1.1. govorili smo o meteoro-
turies of the modern world. Meteorological works in
loπkim razmatranjima koja se nalaze uglavnom
Croatia in the 19th century are numerous and of a
kao usputna u prirodoznanstvenim raspravama iz
prvih stoljeÊa Novoga vijeka. Meteoroloπki ra- different kind, mainly in the form of independent
dovi u Hrvatskoj u 19. stoljeÊu su mnogobrojni i dissertations or even a book.
raznoliki, a po obliku su veÊinom samostalne ras- At first, we are going to mention some popular
prave ili Ëak i knjige. works. These are mostly the translations, and their
Spomenut Êemo najprije popularna djela. To purpose is teaching common people the under-
su veÊinom prijevodi, a svrha im je pouËavanje standing of atmospheric phenomena.
puka u razumijevanju atmosferskih pojava. Tako Antun Karlo BakotiÊ (1861), the professor of
je Antun Karlo BakotiÊ (1861.), profesor mate- mathematics and physics from Rijeka, translated

33
matike i fizike iz Rijeke, s talijanskoga preveo from Italian the descriptions of geophysical phe-
opise geofiziËkih pojava. Pajo Krempler, æupnik nomena. Pajo Kempler, the vicar in HrnetiÊ, trans-
u HrnetiÊu, preveo je s njemaËkoga (1869.) nauk lated from German the study on weather with the
o vremenu s uputama kako se sluæiti barometrom instructions of how to use the barometer when pre-
pri predvianju vremena. Toma MiklouπiÊ, æu- dicting the weather (1869). Toma MiklouπiÊ, the
pnik u Stenjevcu, izdao je (1819.) stoljetni kale- vicar in Stenjevec, published the centenary calen-
ndar prema njemaËkom uzoru. Predvianje vre- dar according to the German model (1819). The
mena po predloæenoj metodi u tom djelu nema prediction of weather in that part does not have any
nikakvu struËnu osnovu. Djelo je za nas znaËajno professional basis.This work is significant for us in
stoga πto sadræi tumaËenje mnogih atmosferskih that it contains the explanation of many atmospher-
pojava. MiklouπiÊu se pripisuje autorstvo anoni- ic phenomena. MiklouπiÊ is credited with the au-
mne broπure iz 1825. o postavljanju gromobrana thorship of an anonimous brochure from 1825
za sprijeËavanje tuËe. Ivan Perkovac, knjiæevnik, about the installment of lightning-conductor for the
s poljskoga je preveo (1860.) kratki prikaz meteo- prevent of hail. Ivan Perkovac, the writer, translat-
rologije s puËkim, iskustvenim pravilima za pre- ed from Polish the short meteorological review with
dvianje vremena. Slavomir SinËiÊ, kotarski πko- the popular, experienced rules of the weather fore-
lski nadzornik, je pak za uËenike puËkih πkola na- casting (1860). Slavomir SinËiÊ, the district
pisao (1881.) izvorno djelce s jednostavnim tuma- school-inspector, wrote an authentic work with the
Ëenjem atmosferskih pojava. simple explanation of atmospheric phenomena for
Drugu, veliku skupinu radova saËinjavaju elementary school pupils (1881).
uglavnom kratki opisi neke pojave ili prikazi The second great group of works contains the
rezultata vlastitih autorovih opaæanja na meteoro- short descriptions of a certain phenomenon or the
loπkoj postaji. Tako je Grgur BuËiÊ, hvarski mo- reviews of the results of the author’s own observa-
tritelj i svestrani prirodoslovac - jedini u toj skupi- tions at meteorological station. Grgur BuËiÊ, the
ni autora koji nije bio srednjoπkolski profesor observer and the omniscient natural scientist from
Hvar, and the only one in this group of authors who
nego sluæbenik telegrafske postaje - prikazivao u
was not the high school professor but an employee
austrijskim Ëasopisima (od 1866. do 1896.), meu at the telegraph station, among other things pub-
ostalim, svoja opaæanja iz meteorologije i ocea- lished his remarks on meteorology and oceanogra-
nografije. Ambroz HaraËiÊ, osnivaË i voditelj phy in Austrian magazines (from 1866 to 1896).
meteoroloπke postaje u Malom Loπinju, inaËe Ambroz HaraËiÊ, the founder and the guide of the
veoma zasluæan za razvoj tog otoka, prikazivao je meteorological station in Mali Loπinj, moreover
vrijeme, klimu i, ovisno o njoj, vegetaciju otoka credited with the development of this island, pre-
(1886., 1888., 1892.), posebno s obzirom na tipi- sented the weather, the climate and the vegetation
Ëne promjene tijekom godine. Prikazi klime of the island depending on it (1886, 1888, 1892),
temelje se na viπegodiπnjem nizu mjerenja πto po- especially considering the typical changes during
veÊava njihovu vrijednost. Oton KuËera, astro- the year. The presentations of climate are based on
nom i popularizator prirodoslovlja, u πkolskim je the series of measuring during several years, which
increases their value. Oton KuËera, the as-
izvjeπÊima prikazao reæim vjetra u Vinkovcima
tronomer and the popularizer of natural sciences, in
kao i razmatranje o postanku mraza i metodama school reports presented the regime of wind in
njegove prognoze. No KuËerina struËnopopularna Vinkovci, as well as the consideration of the forma-
knjiga Vrieme (1897.) najvaænije je njegovo djelo tion of frost and the methods of its forecasting. Yet,
koje se i danas moæe s interesom Ëitati. Ivan Sto- the KuËer`s professional and popular book named
æir, osnivaË Meteoroloπkog opservatorija Zagreb- “Vrieme” (1897) is his most important work that can
GriË i njegov upravitelj tijekom 30 godina, te pi- be read with interest even today. Ivan Stoæir, the
sac srednjoπkolskih udæbenika iz fizike, redovito founder of the meteorological observatory Zagreb-
je objavljivao podatke motrenja u πkolskim izvje- GriË and its director for 30 years, the author of the
πÊima te domaÊim i stranim meteoroloπkim publi- high school physics textbooks, published regularly
kacijama. StruËne Ëlanke u vezi s tim motrenjima the data on the observations in school reports and
pisao je u Ëasopisima Meteorologische Zeitschrift in national and foreign meteorological publications.
In the magazines “Meteorologische Zeitschrift” and
i Zeitschrift der österreichischen Gesellschaft für
“Zeitschrift der osterreichischen Gesellschaft fur
Meteorologie. Antun Otokar Zeithammer, za Meteorologie” he wrote the papers considering
vrijeme dok je boravio u Hrvatskoj kao gimna- these observations. Antun Otokar Zeithammer,
zijski profesor na Katarinskom trgu u Zagrebu, while staying in Croatia and working as the high
osnovao je ondje meteoroloπku postaju 1857. i school professor on Katarina`s Square in Zagreb,
provodio motrenja do 1859. Podatke je objavlji- founded the meteorological station there in 1857

34
vao u mjesnim novinama i Gospodarskom listu, a and practiced observations until 1859. He pub-
uz to je takoer pisao o nekim svojim istraæiva- lished the data in local newspaper and in “Econo-
njima iz fiziËke geografije Hrvatske te o proπire- mic magazine”, and he wrote about some of his re-
nju meteoroloπke mreæe u nas. Rudolf ©ega, up- search of physical geography of Croatia and about
ravitelj meteoroloπke postaje u Kriæevcima, obra- the expansion of our meteorological network.
Rudolf ©ega, the director of the meteorological
dio je podatke tamoπnjih motrenja iz osmogo-
station in Kriæevci, elaborated the data on the local
diπnjeg razdoblja, a I. VitanoviÊ je prikazao observations from the period of eight years, and I.
vlaænost zraka i koliËine oborine u Osijeku za VitanoviÊ presented the air humidity and the
1880. godinu. amounts of rain for the year 1880.
Osim toga treba spomenuti da je Ignjat Bar- In addition to this, we have to mention that
tuliÊ u Knjiæevniku za 1864. opisao upotrebu br- Ignjat BartuliÊ described the use of telegrams in
zojava u meteorologiji, Simon ©ubic je raspra- meteorology in “Writer” for the year 1864, and
vljao o metodama odreivanja vlage u zraku u Simon ©ubic discussed the methods of the meas-
Radu JAZU, a Martin SekuliÊ razmatrao polarnu uring of air humidity in the “Work of Yugoslav Aca-
svjetlost, dugu i oledbu, te predloæio i postavlja- demy of Science and Arts”. Martin SekuliÊ ins-
nje anemometara na rijeËkoj æeljezniËkoj pruzi ra- pected closely the polar light, the rainbow and the
di upozorenja na bure. Rasprave su mu izaπle u glaciations, and suggested the installment of
anemometers on the railway track in Rijeka be-
Radu JAZU, knj. 20, 23, 27 i 54. VeÊ poËetkom
cause of the precautions to the northeasterly
20. stoljeÊa objavljen je rad Vladoja Drapczy- winds. His dissertations were published in the
nskog (1908.) gdje usporeuje vrijednosti meteo- “Work of Yugoslav Academy of Science and Arts”,
roloπkih elemenata u cikloni i u anticikloni za book 20, 23, 27 and 54. At the beginning of the
Zagreb, sasvim po uzoru na svoja prethodna istra- 20th century, the work of Vladoje Drapczynsky
æivanja za Kijev i St. Louis. (1908) was published, in which he compares the
Prvi povijesni pregled meteorologije u Hrva- values of the meteorological elements in cyclone
and anticyclone for Zagreb, on the model of his
tskoj naËinio je Bogoslav ©ulek (1885.), autor po-
previous research for Kiev and St. Louis.
znatog rjeËnika hrvatskog znanstvenog nazivlja.
The first historical review of meteorology in
Od autora meteoroloπkih radova koje bismo Croatia was made by Bogoslav ©ulek (1885), the
prema danaπnjim kriterijima mogli nazvati znan- author of famous dictionaries of Croatian scientific
stvenima, najstariji je akademik Josip Torbar. terms.
Njegove se meteoroloπke rasprave odlikuju kva- Josip Torbar is the oldest academician among
litetom koju stariji radovi drugih autora uglavnom theauthors of the meteorological works that could
nisu imali, a to je fizikalno objaπnjenje procesa ili be considered scientific according to the present
pojave koji se istraæuju, odnosno kritiËka analiza criteria. His meteorological disertations are charac-
postojeÊih hipoteza o dotiËnom predmetu. Josip terized by the quality that the older works of other
Torbar bio je sveÊenik, upravitelj zagrebaËke authors mainly did not possess, and that`s the
Velike realke, a potaknuo je osnivanje meteoro- physical explanation of the process or of the phe-
loπke postaje na GriËu u Zagrebu. Iz osobnog je nomenon which have been researched, or the cryt-
interesa redovito promatrao oblake, mjerio tem- ical analysis of the present hypotheses on the re-
peraturu i vlaænost zraka, te na temelju toga sa- spective subject. Josip Torbar was a priest, the
stavljao i poslije provjeravao mjesnu prognozu headmaster of the high school in Zagreb, and he
vremena. Pokuπao je objasniti mehanizam udara initiated the establishment of the meteorological
station on GriË in Zagreb. Out of his own interest,
bure. Svoje meteoroloπke radove objavio je u he regularly observed clouds, measured the tem-
Radu JAZU 17, 38, 43, 53, 72, 78, 87, 111 i 113. perature and humidity of air, and based on that he
Nastojao je prikazati reæim vjetra na Zemlji i u made and afterwards checked the local weather
Hrvatskoj, zagrebaËku klimu i metode prognoze forecast. He tried to explain the mechanism of the
vremena, a istraæio je pravilnost meteoroloπkog gust of bora. He published his meteorological
singulariteta “ledenih svetaca” u Hrvatskoj, kao i works in the “Work of Yugoslav Academy of
povezanost SunËevih pjega s meteoroloπkim ele- Science and Arts”(17, 38, 43, 53, 72, 78, 87, 111
mentima u Zagrebu. U proraËune je redovito and 113). He made efforts to present the wind
ukljuËivao meteoroloπke podatke iz Hrvatske, ma regime on the Earth and in Croatia, the climate in
kako oskudni oni bili u njegovo doba. Zagreb and the methods of the weather forecasts,
and he researched the correctness of the meteoro-
Gjuro Pilar, sveuËiliπni profesor geologije u logical singularity of “frozen saints” in Croatia, as
Zagrebu, posebno se bavio geoloπkim problemi- well as the connection of the sunspots with the me-
ma oledbe, πto je ukljuËivalo i njezine meteorolo- teorological elements in Zagreb. No matter how in-

35
πke uzroke. Rezultati su objavljeni u Radu JAZU adequate they were in his time, he regularly includ-
25, 30 i 39 i drugdje (1869. i 1872.). U okviru ed the meteorological data from Croatia in estima-
terenskih radova provodio je i neka mikrometeo- tions.
roloπka mjerenja. Gjuro Pilar, the university professor of geology
in Zagreb, especially concerned himself with the
Artur Gavazzi (FranoviÊ), sveuËiliπni profe-
geological problems of glaciations, which included
sor geografije u Zagrebu, bavio se takoer meteo- their meteorological causes. The results were pub-
rologijom i oceanografijom. Istraæivao je raspo- lished in the “Work of Yugoslav Academy of
djelu naoblake (1888.), oborine (1891.) i tempera- Science and Arts” (25, 30 and 39) and elsewhere
ture (1893.), a dao je i prikaz HaraËiÊeve rasprave (1869 and 1872). He did some micro-meteorologi-
o klimi Loπinja. Objavljivao je i poËetkom 20. cal measurements under terrain works.
stoljeÊa. Artur Gavazzi (FranoviÊ), the university pro-
Od stranaca koji su u 19. stoljeÊu po sluæbenoj fessor of geography in Zagreb, engaged in meteor-
duænosti boravili u naπim krajevima i zanimali se ology and oceanography, too. He researched the
za prirodne znanosti vjerojatno je najzasluæniji distribution of overcast (1888), precipitation (1891)
and temperature (1893), and he wrote the review of
Joseph Roman Lorenz, profesor na Viπoj po- HaraËiÊ`s dissertation on the climate of Losinj. He
morskoj πkoli u Rijeci, a poslije na sveuËiliπtu u published at the beginning of the 20th century as
BeËu. Vrlo je temeljito i uspjeπno istraæivao fizi- well.
kalne procese u atmosferi i u moru na Jadranu,
Among the foreigners that at the beginning of
osobito na Kvarneru. Vjerno je opisao prilike za the 19th century stayed in our country on official
vrijeme bure i prvi je tumaËio njezin nastanak i duties and took interest in natural sciences, proba-
udare (1863.; Lorenz, Rothe, 1874.). bly the most meritorious was Joseph Roman
U 19. stoljeÊu objavili su udæbenike, odnosno Lorenz, the professor at the High nautical school in
priruËnike J. R. Lorenz zajedno s C. Rotheom Rijeka, and later on at the University of Vienna. Very
thoroughly and successfully, he researched the
(1874.), F. ViskoviÊ (1876.) i I. PotoËnjak (1878.).
physical processes in the atmosphere and in the
Lorenzov njemaËki udæbenik obrauje opÊu me- sea on the Adriatic, especially in Kvarner. He au-
teorologiju, a za nas je vaæan zbog dijelova koji se thentically described the conditions under bora and
odnose na vrijeme na Jadranu. Frano ViskoviÊ, was the first to explain its origin and its gusts (1863;
pomorski kapetan u sluæbi austrijskog Lloyda, Lorenz, Rothe, 1874).
napisao je na talijanskom meteoroloπki priruËnik In the 19th century, J.R. Lorenz together with C.
za nautiËke πkole, a Ivan PotoËnjak, profesor na Rothe (1874), Frano ViskoviÊ (1876) and Ivan
Gospodarskom i πumarskom uËiliπtu u Kriæevci- PotoËnjak (1878), published textbooks and hand-
ma, objavio je za to uËiliπte prvi udæbenik iz me- books. Lorenz` German textbook deals with gene-
teorologije na hrvatskom jeziku. ral meteorology, and it is important to us because
of the parts concerning the weather on the Adriatic.
Viπegodiπnje srednje vrijednosti meteorolo- Frano ViskoviÊ, the sea captain in the service of
πkih elemenata u Hrvatskoj nalaze se i u geografi- the Austrian Lloyd, wrote the meteorological hand-
jama iz 19. stoljeÊa (Seljan, 1843.; KlaiÊ, 1878.; book for nautical schools in Italian, and Ivan
HoiÊ, 1888.; StefaniÊ, 1890.). PotoËnjak, the professor at Agricultural and forest
educational institution in Kriæevci, published the first
meteorological textbook for that school in English.
1.4.2. Razvoj meteoroloπke znanosti i prakse
The mean values of the meteorological ele-
Potkraj 19. i poËetkom 20. stoljeÊa promijenile ments in Croatia for the period of several years can
su se okolnosti vaæne za razvoj meteoroloπke zna- as well be found in the geographies from the 19th
nosti i prakse, kako u πirem okruæju, tako i u century (Seljan, 1843; KlaiÊ, 1878; StefaniÊ, 1890).
Hrvatskoj. Kao prvo i najvaænije, mreæe meteoro-
loπkih postaja doæivjele su veliki kvantitativni i 1.4.2 The development of meteorological
kvalitativni napredak. Tome su pridonijeli otkriÊe science and practice
i uporaba svih najvaænijih meteoroloπkih instru-
menata, standardizacija metoda i termina motre- At the end of the 19th and at the beginning of
the 20th century, the circumstances important for
nja, kao i uspostava meunarodne suradnje (Me- the development of meteorological science and
unarodna meteoroloπka organizacija, BeË, practice changed in Croatia and elsewhere. The
1873.). TehniËka otkriÊa i njihova primjena, naj- first and the most important thing is that the net-
prije telegrafa, a zatim radija, omoguÊila su brzi works of meteorological stations made a great
prijenos podataka vremenskih motrenja, πto je bio quantitative and qualitative progress. The discovery

36
uvjet za razvoj pojedinih podruËja meteorologije, and the use of all most important meteorological in-
kao πto je to sinoptiËka. Zatim, razvoj fakulteta struments, the standardization of methods and
omoguÊio je izobrazbu osoba koje su imale sklo- terms of observation, as well as the establishment
nosti prema prirodoslovnim znanostima. Studiji of the international co-operation (International me-
matematike i fizike omoguÊili su stjecanje odgo- teorological organization, Vienna, 1873) con-
tributed to that. Technical discoveries and their
varajuÊih znanja i onima koji su se æeljeli baviti use, at first of telegraph and then radio, enabled
meteorologijom, Ëime se podignula njezina razina the fast transfer of the data on weather observa-
do egzaktne znanosti. Naposljetku, na sve veÊem tions, which was the condition for the development
broju meteoroloπkih postaja ostvareni su dugogo- of the particular spheres of meteorology, as the
diπnji nizovi vremenskih motrenja, πto su bili so- synoptic sphere. The development of the universi-
lidni temelji za istraæivanja vremena i klime. ties enabled the education of the persons who
showed tendency towards natural sciences. The
Opisane okolnosti omoguÊile su i u Hrvatskoj
studies of mathematics and physics enabled the
πiru primjenu podataka vremenskih motrenja, πto acquirement of appropriate knowledge for those
je poticalo osnutak i razvoj razliËitih znanstvenih who wanted to follow a profession of meteorology,
podruËja primijenjene meteorologije i meteoro- which raised its level to the exact science. Finally,
loπke sluæbe opÊenito. the long time series of the weather observations
Glavni nositelj razvoja meteoroloπke znanosti were realized at many meteorological stations,
i prakse u Hrvatskoj bio je do svrπetka II. svjet- which were the solid bases for weather and climate
research.
skog rata GeofiziËki zavod u Zagrebu (kojemu je
preteËa bio Meteoroloπki opservatorij na GriËu), a The described circumstances enabled the ex-
u poslijeratnom razdoblju meteoroloπku je sluæbu panded use of data on weather observations,
preuzeo sadaπnji Dræavni hidrometeoroloπki za- which initiated the foundation and the development
vod. S obzirom na to razvoj meteorologije u Hr- of various scientific spheres of applied meteorology
and meteorological service in general.
vatskoj bio je uvelike povezan s radom i djelova-
njem ravnatelja GeofiziËkog zavoda i hidromete- Until the end of the second World War, the main
oroloπke ustanove, ali i drugih osoba koje su bile holder of the development of meteorological scie-
nositelji razvoja pojedinih podruËja meteorologije nce and practice in Croatia had been the Geophy-
i meteoroloπke sluæbe. sical service in Zagreb (the predecessor of which
was the Meteorological observatory on GriË), and in
Od meteoroloπkih struËnjaka koji su iskljuËivo the postwar period the meteorological service was
ili preteæito djelovali u okviru GeofiziËkog zavo- taken over by the present State Meteorological and
da valja istaknuti Andriju MohoroviËiÊa, Stjepana Hydrological Service. Consequently, the develop-
©kreba, Josipa Goldberga, Milana KovaËeviÊa, ment of meteorology in Croatia was connected
Antu Obuljena, Radovana VerniÊa, Branka Ma- with the work and activity of the headmaster of the
ksiÊa i Berislava MakjaniÊa. U hidrometeorolo- Geophysical Service and hydro-meteorological in-
πkoj sluæbi (Uprava, RepubliËki, Dræavni zavod) stitution, but also of other persons that were the
valja posebice istaknuti njegove direktore/ravna- holders of the development of particular spheres of
meteorology and meteorological service.
telje Franju MargetiÊa, Milu ©ikiÊa i Tomislava
VuËetiÊa te struËnjake kao πto je Boæidar Kirigin. Among the meteorological experts who exclu-
Od zamjetno manjeg broja zasluænih osoba koje sively and chiefly worked under the Geophysical
su djelovale izvan naznaËenih meteoroloπkih Service we must emphasize Andrija MohoroviËiÊ,
institucija valja spomenuti Stjepana MohoroviËiÊa Stjepan ©kreb, Josip Goldberg, Milan KovaËeviÊ,
Ante Obuljen, Radovan VerniÊ, Branko MaksiÊ and
i Eralda Markija. Takav je bio, kronoloπki prvi, i
Berislav MakjaniÊ. In Hydrological and Meteoro-
Wilhelm Keslitz, ravnatelj meteoroloπkog odjela logical Service (Management, Republic, State
vojnog Hidrografskog instituta u Puli. On je vjer- Service), its directors/headmasters have to be
no opisao, 1903. i 1914. godine, karakteristiËne pointed out, such as Franjo MargetiÊ, Mile ©ikiÊ
tipove vremena na Jadranu, osobito kad puπu bura and Tomislav VuËetiÊ, as well as the experts like
i jugo. Obradio je i 1900. i objavio rezultate 30- Boæidar Kirigin. Among the persons who worked
godiπnjeg niza vremenskih motrenja u Puli out of the mentioned meteorological institutions,
(1867.-1897.). U koautorstvu s K. Rösslerom we have to mention Stjepan MohoroviËiÊ and Erald
1904. je napisao udæbenik iz pomorske meteo- Marki. Chronologically, the first head-master of the
rologije, koji je vaæan i zato πto je sadræavao bro- meteorological department of the military Hydro-
jne meteoroloπke podatke na Jadranu. graphic Institute in Pula, was Wilhelm Keslitz. In
1903 and 1914 he authentically described the
ANDRIJA MOHOROVI»IΔ (Volosko, 23.I. characteristic types of weather on the Adriatic, es-
1857.-Zagreb, 18.XII.1936.) gimnaziju je zavrπio pecially when bora and jugo blow. He elaborated

37
u Rijeci, a studij matematike i fizike u Pragu. and in 1900 published the results of the thirty-year
Doktorirao je 1893. na Filozofskom fakultetu u series of weather observations in Pula (1867-1897).
Zagrebu. Sluæbovao je na gimnazijama u Zagrebu In co-authorship with Rossler, K., in 1904 he wrote
i Osijeku, a od 1882. do 1891. u Pomorskoj πkoli the marine meteorology textbook which was im-
u Bakru. Godine 1891. MohoroviËiÊ je premjeπten portant because it contained the numerous mete-
na Veliku realku u Zagrebu. Ujedno je od 1. I. orological data on the Adriatic.
1892. od Ivana Stoæira preuzeo upravu Meteo- ANDRIJA MOHOROVI»IΔ (Volosko, 23 Ja-
roloπkog opservatorija. Od tada do kraja 1921. bio nuary, 1857-Zagreb, 18 December, 1936).He fin-
je ravnatelj te ustanove, djelatnosti koje je ished high school in Rijeka, and his studies of
neprestance πirio i unapreivao. Opservatorij pod mathematics and physics in Prague. He won his
njegovom upravom 1911. postaje Kraljevski ze- doctoral degree at the Faculty of philosophy in
maljski zavod za meteorologiju i geodinamiku u Zagreb in 1893. He worked in high schools in
Zagrebu, a 1921. godine GeofiziËki zavod u Za- Zagreb and Osijek, and from 1882 to 1891 at
grebu, πto je veÊ reËeno. Aeronautical high school in Bakar. In 1891, Moho-
roviËiÊ was transffered to the High school in Za-
Svoju je meteoroloπku djelatnost poËeo u Ba- greb. Since 1 January 1892, he undertook the ma-
kru, gdje je utemeljio meteoroloπku postaju i na nagement of the Meteorological observatory. Since
njoj osobno obavljao motrenja. U Bakru je istraæi- then until the end of 1921, he was the head-master
vao oblake i napravio spravu za mjerenje brzine i of this institution, and he costantly widened and ad-
smjera gibanja oblaka. Motriteljsku je djelatnost vanced the sphere of his activities. Under his man-
nastavio i na zagrebaËkom Meteoroloπkom opser- agement, the observatory becomes the Royal State
vatoriju na GriËu. U Zagrebu je osnovao dvije Service of meteorology and geodynamics in Zagreb
meteoroloπke postaje, u BotaniËkom vrtu i na in 1911, and in 1921 it becomes the Geophysical
Josipovcu. Njegovim je nastojanjem Meteoro- Service in Zagreb.
loπki opservatorij preuzeo od maarske meteoro- He began his meteorological activity in Bakar,
loπke sluæbe godine 1901. nadzor nad radom me- where he founded the meteorological station on
teoroloπkih postaja u Hrvatskoj i Slavoniji. Po- which he personally performed the observations. In
datke njihovih vremenskih motrenja kontrolira, Bakar he researched the clouds and he made the
obrauje i objavljuje. Organizira mreæu od oko instrument for measuring the velocity and direction
500 dragovoljnih opaæaËa grmljavinskih oluja. U of cloud motion. He continued his observational
razdoblju 1893.-1914. izrauje i u tadaπnjim za- activity at the meteorological observatory on GriË in
grebaËkim novinama objavljuje prognozu vre- Zagreb. In Zagreb he founded two meteorological
mena za Zagreb. Od 1892. redovito brzojavom stations, at Botanical garden and on Josipovac.
dostavlja u BeË podatke vremenskih motrenja u Thanks to his efforts, in1901 the Meteorological
Zagrebu, a od 1905. godine za te svrhe uvodi i po- observatory undertook the supervision of the work
sebno motrenje u 12 sati. Godine 1899. organizira of the meteorological stations in Croatia and Sla-
vonia from Hungarian meteorological service.He
na podruËju Jastrebarskog pokusnu zaπtitu od
controls, elaborates and publishes the data on their
tuËe, a iste godine poËinje prvi meteoroloπki istra- weather observations. He organized the network of
æivaËki projekt u Hrvatskoj, koji se odnosi na is- the 500 voluntary observers of thunder storms. In
traæivanje bure u podruËju krπa. S meteoroloπkog the period from 1893 to 1914 he made and pub-
znanstvenog podruËja objavljuje devet radova, lished the weather forecast for Zagreb in the news-
koji se odnose na istraæivanje oblaka, studije jakih paper of that time. Since 1892, he regularly deliv-
mjesnih oluja i na istraæivanje zagrebaËke klime ered to Vienna the data on weather observations
(Skoko, MokroviÊ, 1982; SijerkoviÊ, 1993.). by telegram, and since 1905 for that purpose, he
PoËetkom 20. stoljeÊa MohoroviËiÊ svoj znan- introduced the special observation at 12 o’clock. In
stveni rad usmjerava na seizmologiju, o Ëemu je 1899, he organized the experimental protection
from hail in the area of Jastrebarsko, and in the
objavio 15 radova. Epohalan je njegov znanstveni
same year he initiated the first meteorological re-
dokaz postojanja graniËne plohe koja odjeljuje search project in Croatia, which referred to the re-
koru od plaπta Zemlje (MohoroviËiÊev diskonti- search of bora in the area of the rocky ground. In
nuitet ili MOHO). Sustavnim prikupljanjem po- the meteorological scientific sphere, he published
dataka o uËincima potresa i postavljanjem prvih nine works referring to the cloud research, the
seizmografa, MohoroviËiÊ je zapravo utemeljio study of strong local storms, and the research of
seizmoloπku sluæbu u Hrvatskoj. Prvi je u nas the climate in Zagreb (Skoko, MokroviÊ, 1982;
prouËio djelovanje potresa na zgrade. SijerkoviÊ, 1993).
Od 1897. MohoroviËiÊ je privatni docent, a od At the beginning of the 20th century, Moho-
1910. izvanredni profesor na Filozofskom faku- roviËiÊ oriented his scientific work towards the seis-
ltetu. Odræavao je nastavu i u Viπoj trgovaËkoj mology on which he published 15 works. His scien-

38
πkoli. Godine 1898. postao je redovni Ëlan JAZU- tific proof of the existence of marginal level surface
a (sada HAZU). that separates the Earth crust from its cover (the
MohoroviËiÊ discontinuity or MOHO) is epoch-mak-
Za njegov doprinos hrvatskoj i svjetskoj zna- ing. MohoroviËiÊ founded the Seismological
nosti MohoroviËiÊevo ime imaju krater na Mje- Service in Croatia by the systematic collecting of
secu, jedna ulica u Zagrebu, istraæivaËki brod the effects of earthquakes and by establishing of
Hidrografskog zavoda i GeofiziËki zavod Priro- the first seismographs. He was the first in our coun-
doslovno-matematiËkog fakulteta u Zagrebu. Na try to study of the effects of earthquakes on build-
rektorskom lancu SveuËiliπta u Zagrebu nalazi se ings.
i medaljon s MohoroviËiÊevim likom. Njegovo
Since 1897, MohoroviËiÊ was the private senior
poprsje nalazi se u predvorju GeofiziËkog zavoda,
lecturer, and since 1910, he was an extra professor
a spomen-skulptura na trgu u Voloskom. at the Faculty of philosophy. He taught at
STJEPAN ©KREB (Zagreb, 13.VII.1879.- Commercial high school, too. In 1898, he became
Zagreb, 14.VIII.1952.) gimnaziju je zavrπio u the regular member of the Yugoslav Academy of
Zagrebu, a zatim je na Mudroslovnom fakultetu u Science and Arts (today the Croatian).
Zagrebu upisao studij kemije, matematike i fizike. Owing to his contribution to Croatian and world
Diplomirao je godine 1901., a sljedeÊe je godine science, the crater on Moon, a street in Zagreb, the
postavljen za mjesnog uËitelja, najprije na Rea- research ship of Hydrographic service and the
lnoj gimnaziji, a zatim na Æenskom liceju u Za- Geophysical service of the Faculty of Science in
grebu. ©kreb je 1906. godine dobio naslov profe- Zagreb, were all named after him. On the chance-
sora, a 1910. proglaπen je doktorom filozofije s llor’s chain let of the University of Zagreb, there is a
disertacijom “Utjecaj zemaljske rotacije na giba- locket with the image of MohoroviËiÊ on. There is
nje atmosfere”. his portrait in the hall of the Geophysical Service,
and his memorial statue on the square in Volosko.
Godine 1899., na treÊoj godini studija, ©kreb
je postao honorarnim asistentom na Meteoro- STJEPAN ©KREB (Zagreb, 13 July, 1879-
loπkom opservatoriju u Zagrebu na GriËu. Godine Zagreb, 14 August, 1952). He finished high school
1912. odobrena mu je petomjeseËna stipendija za in Zagreb, and then he enrolled in the study of
studijski boravak u inozemstvu. Godine 1915. chemistry, mathematics, and physics at the Faculty
©krebu je prestala sluæba u Zavodu za meteoro- of Philosophy in Zagreb. He graduated in 1901,
logiju i geodinamiku u Zagrebu, a ujedno je uno- and the next year he was assigned the place of the
vaËen. Poslije svrπetka I. svjetskog rata, do 1924. local teacher, firstly at the High School in Zagreb
and then at the High school for girls in Zagreb. In
g., ©kreb je rasporeen u πkolsku upravu, gdje je
1906, ©kreb was given the title of professor, and in
obavljao vaæne duænosti. Godine 1925. premjeπ- 1910, he was proclaimed to be the doctor of phi-
ten je u GeofiziËki zavod, kao zamjenik tadaπnjeg losophy with the dissertation “The effect of the
upravitelja, a potkraj oæujka 1926. postavljen je Earth rotation upon the motion of atmosphere”.
za njegova upravitelja. Na tome je poloæaju ostao
do oæujka 1947., kad je umirovljen. Proπirio je i In 1899, at the third year of his studies, ©kreb
unaprijedio rad Zavoda. Osnivanjem mareograf- became the part-time assistant at the
ske postaje u Bakru utemeljio je fiziËku oceano- Meteorological Observatory on GriË, in Zagreb. In
1912, he got the five- month fellowship for the
grafiju. Uspostavio je suradnju Zavoda sa srod-
study residence abroad. In 1915, ©kreb finished his
nim ustanovama i s raznim granama gospodarstva working at the Service of meteorology and geody-
te posebice sa zdravstvom. ©kreb je obavio i vrlo namics in Zagreb, and at the same time, he was re-
zahtjevan posao obnove mreæe meteoroloπkih cruited. After the end of the World War I, until 1924,
postaja nakon I. svjetskog rata, njezina proπirenja Skreb performed important duties in the school
i unapreenja kakvoÊe rada. management. In 1925, he was transfered to the
©kreb je napisao 38 znanstvenih radova i 61 Geophysical Service, as a deputy of the head-mas-
rad struËne i popularizatorske problematike (Vo- ter, and at the end of March, 1926, he was nomi-
lariÊ, Kempni, Lisac, 1990.). Njegovi radovi obu- nated as the head-master. He stayed at this posi-
hvaÊaju znanstvena podruËja fizike, geofizike, as- tion until March 1947, when he was retired. He ex-
panded and promoted the work of the Service. By
tronomije, statistike, klimatologije i meteorologi- the establishment of the marigraph station in Bakar,
je. Bavio se primjenom teorije pogreπaka na me- he founded the physical oceanography. He estab-
teoroloπke podatke. Istraæivao je klimu Hrvatske, lished the co-operation of the Service with the ki-
posebice oborinski reæim, a zajedno s J. Goldber- ndred institutions and with various branches of
gom izradio je prvu klimatsku klasifikaciju Hrvat- economics, especially health services. Skreb did
ske. Od 1919. do 1946. odræavao je nastavu na the very requiring job, re-establishing the network
Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz brojnih ko- of meteorological stations after the World War I,

39
legija, a od 1923. do 1952. predavao je na Poljo- their expansion and the promotion of the quality of
privredno-πumarskom i TehniËkom fakultetu u their work
Zagrebu. Obnaπao je i duænost dekana Filozo- ©kreb wrote 38 scientific works and 61 work on
fskog fakulteta. Godine 1930. izabran je za do- the professional and popularizing problems
pisnog Ëlana JAZU-a, 1935. g. za izvanrednog, a (VolariÊ, Kempni, Lisac, 1990). His works contain
1937. za redovnog Ëlana JAZU-a. Godine 1942. the scientific spheres of physics, geophysics, as-
imenovan je potpredsjednikom Akademije. tronomy, statistics, climatology and meteorology.
Aktivno je sudjelovao u radu Hrvatskog priro- He engaged in the application of the theory of er-
doslovnog druπtva, a u tri navrata obavljao je duæ- rors to meteorological data. He did the research of
climate in Croatia, especially of the precipitation
nost njegova predsjednika. Objavio je brojne regime, and together with Josip Goldberg, he
Ëlanke u Ëasopisu „Priroda” i odræao mnoga pre- made the first climatic classification of Croatia.
davanja u PuËkom sveuËiliπtu u Zagrebu. From 1919 to 1946, he taught numerous courses
JOSIP GOLDBERG (Sarajevo, 18.II.1885.- of lecture at the Faculty of Philosophy in Zagreb,
Zagreb, 15.X.1960.) nakon gimnazijskog πkolo- and from 1923 to 1952, he taught at the Faculty of
vanja u Sarajevu, 1908. zavrπio je studij mate- Agriculture and Forestry and at the Faculty of
matike i fizike u BeËu. Na temelju disertacije iz Technology in Zagreb. He performed the duty of
termodinamike u BeËu je 1914. g. promoviran za the dean of the Faculty of philosophy, as well. In
doktora filozofije. U razdoblju 1908.-1927. slu- 1930, he was chosen as the correspondence
member of the Yugoslav Academy of Science and
æbovao je u svojstvu profesora fizike i matema-
Arts, in 1935 as an extra, and in 1937 as the regu-
tike na gimnazijama u Mostaru i Sarajevu. Go- lar member of YASA. In 1942, he was nominated
dine 1927. premjeπten je u GeofiziËki zavod u Za- as the vice-chairman of the Academy.
grebu, gdje je ostao do svojeg umirovljenja 1955.
godine. U razdoblju 1951.-1955. bio je predsto- He actively participated in the work of the
jnik GeofiziËkog zavoda (Penzar B. i sur., 1986.; Croatian society of natural sciences, and on three
SijerkoviÊ, 1993.). occasions, he performed the duty of its chairper-
son. He published numerous articles in the maga-
Goldberg je bio svestran geofiziËar, te se bavio zine “Nature” and gave many lectures at the
u znanstvenom i praktiËnom smislu njezinim ra- University Extension in Zagreb.
zliËitim granama: meteorologijom, oceanografi-
JOSIP GOLDBERG (Sarajevo, 18 February,
jom i seizmologijom. Najviπe se bavio istraæiva-
1885 - Zagreb, 15 October, 1960). After the edu-
njem klime. Bio je prvi koji se upustio u istraæiva- cation in high school in Sarajevo, he finished his
nje klimatskih promjena u nas. Objavio je u naπim studies of mathematics and physics in Vienna, in
i inozemnim Ëasopisima oko 30 znanstvenih i 1908. On the basis of the dissertation on thermo-
struËnih radova. Bio je autor ili koautor 8 udæbe- dynamics, he was promoted as the doctor of phi-
nika iz fizike i astronomije, koja su doæivjeli bro- losophy in Vienna, in 1914. In the period from 1908
jna izdanja. Objavio je brojne popularne Ëlanke iz to 1927, he worked as the professor of physics and
razliËitih podruËja prirodoslovnih znanosti, ali i iz mathematics at high schools in Mostar and Sara-
filozofije, likovne umjetnosti i glazbe. jevo. In 1927, he was transferred to the Geophy-
sical Service in Zagreb, where he stayed until his
Goldberg je 1947. godine bio osnivaË studija
retirement in 1955. From 1951 to 1955, he was the
geofizike s meteorologijom na Prirodoslovno- head of the Geophysical Service (Penzar, B. et al.,
matematiËkom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, 1986; SijerkoviÊ, 1993).
na kojemu je bio predstojnik katedre i odræavao
nastavu. Dopisnim Ëlanom JAZU-a, postao je veÊ Goldberg was the omniscient geophysicist, and
1940. g., a redovnim 1951. g. U Akademiji je bio in scientific and practical sense, he engaged in its
proËelnik njezine FiziËke sekcije. Zasluæan je za various branches such as meteorology, oceano-
osnutak Instituta za fiziku atmosfere i kozmiËku graphy and seismology. He engaged mostly in cli-
mate research. He was the first to get involved in
fiziku JAZU-a te u okviru toga i Opservatorija
the research of climatic changes in our country. He
Puntijarka na Medvednici. Bio je vrlo aktivan u published about thirty scientific and professional
Hrvatskom prirodoslovnom druπtvu, posebice u works in domestic and foreign magazines. He was
njegovoj matematiËko-fiziËkoj sekciji. the author or the co-author of eight physics and as-
MILAN KOVA»EVIΔ (Prkovci, 13.XII. tronomy textbooks that had numerous editions. He
1889.-Zagreb, 2.XII.1954.) gimnazijsko je πkolo- also published numerous papers on the different
vanje zavrπio u Vinkovcima, a zatim je upisao spheres of natural sciences, but on philosophy and
studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zbog on fine arts and music.
ratnih okolnosti studij je zavrπio po okonËanju I. Goldberg was the founder of the studies of geo-
svjetskog rata. Na GeofiziËki je zavod doπao physics with meteorology at the Faculty of Natural

40
1919. g. u svojstvu asistenta. U Zavodu je ostao Sciences and Mathematics of the University of
do 1947. Tada je, kao iskusan i vrstan struËnjak, Zagreb in 1947, at which he was the head of the
postavljen za naËelnika meteoroloπko-klimato- chair and gave lectures. He became the correspon-
loπkog odjela u novoosnovanoj Saveznoj upravi dence member of YASA in 1940, and the regular
hidrometeoroloπke sluæbe (SUHMS) u Beogradu. member in 1951. At the Academy, he was the chief
Na toj je duænosti ostao do umirovljenja 1954. go- of its Physical section. He was credited for the
dine (Penzar B. i sur., 1986.; SijerkoviÊ, 1993.). foundation of the Institute of atmospheric and cos-
mic physics of YASA, and of the Puntijarka Obser-
Odmah od poËetka svojeg rada kao meteorolog
vatory on Medvednica Mountain. He was very ac-
opredijelio se za klimatologiju. Organizirao je i tive in Croatian society of natural sciences, and es-
vodio mreæu meteoroloπkih postaja nad kojima je pecially in its mathematical and physical section.
GeofiziËki zavod imao nadzor izmeu dva svjets-
ka rata. Provjeravao je i obraivao podatke vre- MILAN KOVA»EVIΔ (Prkovci, 13 December,
menskih motrenja, te sudjelovao u njihovu publi- 1889 - Zagreb, 2 December, 1954). He completed
ciranju. Kratkotrajno je, 1926. godine, radio i kao high school in Vinkovci and entered the University
prognostiËar vremena. U SUHMS-u je posebice of Zagreb, Faculty of philosophy. Due to the war,
he graduated after the end of the First World War,
zasluæan za obradu i publiciranje podataka sa svih
and became an assistant in Geophysical Institute
postaja u Jugoslaviji u razdoblju 1925.-1940., te where he remained until 1947. At that time, being
za izradu prve karte izohijeta za FNRJ. an experienced and capable specialist he was invit-
KovaËeviÊ je objavljivao znanstvene i struËne ed to newly established Federal Hydrometeo-
radove u naπim i inozemnim Ëasopisima i to rological Service (FHMS) in Belgrade as a head of
uglavnom s podruËja klimatologije. Sudjelovao je meteorological- climatological department and re-
i u pisanju vrlo vaæne knjige “Klima Hrvatske” mained there until retirement in 1954 (Penzar, B. et
1942. godine. Objavio je i priliËan broj struËno- al., 1986; SijerkoviÊ 1993). Immediately at the be-
popularnih Ëlanaka iz meteorologije. Ukupno je ginning of his work, he decided to become a clima-
objavio 30 radova. Djelovao je kao nastavnik na tologist. He organized and directed the network of
meteorological stations, which was under the guid-
struËnim meteoroloπkim teËajevima nakon II.
ance of Geophysical Institute between two World
svjetskog rata, zatim u Srednjoj hidrometeorolo- Wars. He was checking and elaborating meteoro-
πkoj πkoli i na Prirodno-matematiËkom fakultetu logical observations and participated in publica-
u Beogradu. tions. For a short time in 1926, he was a forecaster.
ANTE OBULJEN (Split, 7.VII.1902.-Split, 8. In FHMS, he was especially meritorious for dealing
III.1978.) studirao je fiziku, najprije u BeËu, a za- with checking and publishing the data for all sta-
tim na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je tions in Yugoslavia in the period 1925-1940, and
diplomirao 1938. Nekoliko je godina, od 1926. do execution of first map isohyets for Yugoslavia.
1934., radio na Meteoroloπkom opservatoriju na KovaËeviÊ has published scientific and professional
Marjanu u Splitu. Godine 1936. dolazi u Geo- papers in domestic and foreign publications mainly
in the field of climatology. He participated in the
fiziËki zavod u Zagrebu, u kojemu radi do 1947.
publication of very important book “Climate of
Kratkotrajno je, 1947. godine, bio upravitelj Geo- Croatia” in 1942. He published a large number of
fiziËkog zavoda, a zatim, u drugoj polovici iste professional-popular articles from meteorology, to-
godine, naËelnik novoosnovane Uprave hidrome- tally thirty papers. After the Second World War, he
teoroloπke sluæbe NRH. Godine 1948. postavljen was also the instructor in professional meteorologi-
je za naËelnika sinoptiËkog odjela u Saveznoj cal courses, and in secondary hydrometeorological
upravi hidrometeoroloπke sluæbe u Beogradu, school and in the Faculty of Science in Belgrade.
gdje je radio do umirovljenja (SijerkoviÊ, 1993.;
Penzar B. i sur. 1986.). PonajveÊma se bavio pro- ANTE OBULJEN (Split, 7 July, 1902 - Split, 8
gnozom vremena. PoËeo je veÊ u Splitu, nastavio March, 1978).He was studying physics, first in
u Zagrebu i zavrπio u Beogradu. Poslije II. svje- Vienna and afterwards in Philosophy Faculty in
Zagreb where he graduated in 1938. For several
tskog rata obnovio je prognostiËku djelatnost u
years, 1926-1934, he was working in Meteoro-
GeofiziËkom zavodu. U Beogradu je organizirao
logical Observatory in Marjan, Split. In 1936, he
rad prognostiËke sluæbe i bio glavni prognostiËar.
came to Geophysical Institute in Zagreb where he
Radio je na unapreivanju metoda prognoze vre-
worked until 1947. For a short time, he was a chair-
mena. Bio je vrlo popularan u javnosti.
person of Geophysical Institute and afterwards be-
Napisao je 17 znanstvenih, struËnih i znanstve- came the head of newly established Hydro-
nopopularnih radova s podruËja opÊe meteo- meteorological Service in Croatia. In 1948, he be-
rologije, sinoptiËke meteorologije i klimatologije. came the head of the Synoptic Department of
Odræavao je nastavu iz meteorologije i klima- FHMS in Belgrade, where he was working until re-

41
tologije u Zagrebu (TehniËki fakultet, Prirodo- tirement (SijerkoviÊ, 1993; Penzar, B. et al.; 1986).
slovno-matematiËki fakultet, Viπa pedagoπka πko- He was mainly working in weather forecasting,
la) i u Beogradu (Prirodno-matematiËki fakultet i starting already in Split, continuing in Zagreb and
Srednja hidrometeoroloπka πkola). terminating in Belgrade. After the end of the
Second World War, he resumed prognostic activity
BRANKO MAKSIΔ (Zagreb, 16.IX.1909.- in the main forecaster. He was working on im-
Zagreb, 20.IX.1966.) gimnaziju je pohaao u provement on forecasting methods. He was very
Zagrebu. Diplomirao je 1933. iz teorijske mate- popular in public.
matike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Se-
dam godina bio je srednjoπkolski profesor, i to na He published 17 scientific, professional and
KlasiËnoj gimnaziji u Visokom (Bosna i Herce- popular papers in the field of general meteorology,
govina) i na Realnoj gimnaziji u Bitoli (Make- forecasting and climatology. He delivered lectures
donija). Od 1941. radio je u GeofiziËkom zavodu in meteorology and climatology in Zagreb and
u Zagrebu. Doktorirao je 1953. na SveuËiliπtu u Belgrade.
Zagrebu, obranivπi tezu: „Atmosferska vlaga u BRANKO MAKSIΔ (Zagreb, 16 September,
specijalnim uvjetima i njeno mjerenje”. Od 1947. 1909 - Zagreb, 20 September, 1966). He attended
predavao je meteorologiju na Prirodoslovno-ma- the high school in Zagreb and graduated in 1933 in
tematiËkom, Arhitektonskom i ©umarskom fakul- theoretical mathematics at the Faculty of Philo-
tetu. Godine 1961. postao je redovnim sveuËiliπ- sophy in Zagreb. For 7 years, he was the professor
nim profesorom geofizike i meteorologije na Pri- in the classic high school in Visoko (Bosnia and
rodoslovno-matematiËkom fakultetu u Zagrebu i Herzegovina) and in high school in Bitola (Mace-
Ëlanom dopisnikom u radnom sastavu JAZU-a. U donia). From 1941, he was working in Geophysical
razdoblju 1955.-1966. bio je predstojnik Geo- Institute in Zagreb. He obtained a doctoral degree
fiziËkog zavoda, te dekan i prodekan PMF-a. Od in 1953 with a thesis: “Atmospheric humidity in
1959. do 1966. bio je direktor Instituta za fiziku special conditions and its measurement”. From
atmosfere i kozmiËku fiziku JAZU-a, a od 1960. 1947 he lectured on Faculty of Science, Archite-
direktor GeofiziËkog instituta. Bio je proËelnik cture and Agriculture and Forestry Faculty in Za-
fiziËke sekcije JAZU-a, urednik znanstvenih Ëa- greb. In 1961 he became full professor of geophy-
sopisa, Ëlan struËnih komisija i sl. sics and meteorology in Faculty of science in Za-
greb, and corresponding member of Academy of
MaksiÊ se u razdoblju II. svjetskog rata i nepo- Science and Art in Zagreb in the period 1955-1966
sredno poslije njega aktivno bavio analizom i pro- he was a head of Geophysical Institute and dean in
gnozom vremena u GeofiziËkom zavodu i kao the Faculty of Science. From 1959 to 1966 he was
savjetnik u Upravi hidrometeoroloπke sluæbe. the director of the Institute for atmospheric and
Proπirio je djelatnost GeofiziËkog zavoda na nova cosmic physics in Academy, and from 1960 the di-
podruËja (aktinometrija, dinamiËka klimatologija, rector of Geophysical Institute. He was a head of
izuËavanje magnituda potresa itd.). Organizirao je physical section of Academy, chief editor of scien-
postdiplomski studij iz meteorologije. tific bulletins, member of professional commission
Njegova znanstvena djelatnost najviπe je bila etc.
usmjerena na dinamiËku i sinoptiËku meteorolo- MaksiÊ was in the period of the Second World
giju. Posebno su se isticala njegova istraæivanja War and after its end active in the work of weather
vlage u zraku, redukcije tlaka zraka na morsku ra- analysis and forecasting in Geophysical Institute
zinu, te mikroklimatska istraæivanja. U posljednje and as consultant in Hydrometeorological Service.
vrijeme teæiπte znanstvenog rada usredotoËio je He extended activity of the Geophysical Service
na problem objektivne, numeriËke prognoze vre- onto the new fields. He organized graduate studies
mena. Ukupno je objavio 25 radova. Bio je vrlo in meteorology.
plodan suradnik i urednik za meteorologiju OpÊe,
Pomorske i ©umarske enciklopedije. Bio je autor His scientific activity was mainly directed by the
ili koautor cijenjenih udæbenika iz fizike za sre- dynamic and synoptic meteorology. His research
dnje πkole (Penzar B. i sur., 1986; SijerkoviÊ, was particularly recognized in the study of air hu-
1993.). midity, pressure reduction on sea level, and micro-
climate. Last research was focused on the problem
BERISLAV MAKJANIΔ (Zagreb, 25.XI. 1922. on objective numerical weather forecast. He pub-
-Split, 9.X.1988.) poslije zavrπetka KlasiËne gim- lished 25 papers. He was very successful co-ope-
nazije u Splitu, upisao je studij matematike na rator and editor of General, Marine and Forest
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je Encyclopedia. He was also the author of important
diplomirao 1947. godine. MakjaniÊevo je zanima- textbooks in physics for secondary school (Penzar,
nje za meteorologiju poËelo razmjerno rano, veÊ u B. et al., 1986; Sijerkovic, 1993).

42
splitskoj gimnaziji, gdje je suraivao s B. Ki- BERISLAV MAKJANIΔ (Zagreb, 25 November,
riginom. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1922 - Split, 9 October, 1988). After completing the
upisao je i neke predmete iz geofizike. U Geofi- classic high school in Split he enrolled in the study
ziËkom je zavodu 1943. i 1944. honorarno obav- of mathematics and the Faculty of philosophy in
ljao vremenska motrenja. Kad je unovaËen, jedno Zagreb, where he graduated in 1947. His interest
je vrijeme (kolovoz 1945.-veljaËa 1946.) radio for meteorology started very early, already in the
kao meteoroloπki motritelj na Brijunima. U raz- high school in Split, where he was the collaborator
doblju 1946.-1947. radio je u novoosnovanom of B.Kirigin. At the university he studied some sub-
Hidrografskom institutu u Splitu. Godine 1947. jects of geophysics. In Geophysical Institute in
dobio je posao u tek osnovanoj Upravi hidrome- 1943 and 1944, he was working part-time in
teoroloπke sluæbe, gdje je radio sljedeÊih 11 godi- weather observations. As a freshman he was work-
na. Najprije je bio motritelj na meteoroloπkoj po- ing some time as meteorological observer in Brijuni.
staji Sljeme, a zatim je obavljao duænost naËelni- In the period 1946-1947 he worked in newly estab-
ka meteoroloπko-klimatoloπkog odjela. Dok je ra- lished Hydrographic Institute in Split. From 1947 he
dio u hidrometeoroloπkoj sluæbi, uvelike je prido- worked in Hydrometeorological Service for eleven
nio πirenju mreæe meteoroloπkih postaja u Hrvat- years. First he was observer in meteorological sta-
skoj, poboljπanju kakvoÊe njezina rada, uvoenju tion Sljeme, and after this he was a head of Meteo-
modernih metoda klimatoloπke obrade podataka i rological-Climatological Department. While working
objavljivanju prvih godiπnjaka. Godine 1958. na in Hydrometeorological Service he greatly con-
Prirodoslovno-matematiËkom fakultetu obranio je tributed to the increase of station network in Cro-
doktorsku disertaciju pod nazivom „Obalni sistem atia, improvement of its work, introduction of mod-
cirkulacije u dnevnom periodu - prilog matema- ern methods of climatological data elaboration and
tiËkoj teoriji i analizi pojava na primorju Jugosla- publication of first annual bulletins. In 1958 he ob-
vije”. Iste je godine preπao u GeofiziËki zavod, tained the doctor’s degree in the Faculty of Science
gdje je svoju djelatnost usmjerio na znanstveni i under the title “Coastal circulation system in daily
obrazovni rad. Bio je predstojnik Zavoda u ra- period- supplement to mathematical theory and
zdoblju 1966.-1982. U fakultetsku nastavu Ma- analysis of phenomena on the coastal area of
kjaniÊ je bio ukljuËen veÊ 1950. godine. Godine Yugoslavia”. The same year he transferred to
1961. postao je docentom, 1966. izvanrednim, a Geophysical Institute where his activity was direc-
1971. redovnim profesorom geofizike s meteoro- ted to scientific and educational work. He was the
logijom na PMF-u. Odræavao je nastavu i na ©u- head of Institute in the period 1966-1982. In lectur-
marskom fakultetu, u ©koli narodnog zdravlja i ing on faculty he was already incorporated in 1950.
Vojnoj akademiji. U razdoblju 1966.-1974. bio je In 1961 he became assistant, in 1966 an extra-or-
direktor Instituta za fiziku atmosfere JAZU-a. Bio dinary, and in 1971 an ordinary professor of geo-
je Ëlan ili je obavljao rukovodeÊe poslove razliËi- physics with meteorology in the Faculty of Science.
tih znanstvenih odbora, povjerenstava, uredniπta- He was giving the lectures on Agricultural Faculty,
va Ëasopisa. Bio je redaktor struke meteorologija and the School of national health and Military
u Pomorskoj enciklopediji, urednik Klimato- Academy. In the period 1966-1974 he was the di-
grafije Jugoslavije. Godine 1977. MakjaniÊ je iza- rector of atmospheric physics of Academy. He was
bran za izvanrednog Ëlana JAZU-a i u tome svo- the member of various scientific committees and in
jstvu bio je predsjednik Savjeta za daljinska istra- editorial board of publications. He was a reviser in
æivanja i fotointerpretaciju. U domaÊim i stranim meteorology for Marine Encyclopedia and chief edi-
publikacijama objavio je ukupno 29 znanstvenih i tor of climatography of Yugoslavia. In 1977 Ma-
20 struËnih radova, te sam ili u koautorstvu 6 kjaniÊ was chosen for extra-ordinary member of
udæbenika i skripata. Njegovi su interesi obuhva- academy, and in this position he was the president
Êali razliËita podruËja meteorologije i geofizike, of Council for remote-control research and photo
ali najviπe klimatologiju, dinamiËku meteorologi- interpretation. He published 29 scientific and 20
ju i primjenu matematiËke statistike u meteo- professional papers in domestic publications and
rologiji i geofizici. Posebno su zanimljiva i vaæna abroad, and alone or in co-operation of 6 text-
njegova istraæivanja bure posredstvom matema- books and notes. He has shown interest in various
tiËkih modela strujanja zraka preko planine (Pen- fields of meteorology and physics, but mostly cli-
zar B. i sur., 1986.; SijerkoviÊ, 1993.). matology, dynamic meteorology and applied math-
RADOVAN VERNIΔ (BihaÊ, 23.XII.1914.- ematical statistics in meteorology and geophysics.
Zagreb, 20.X.1958.) gimnaziju je pohaao u Of special interest is his research of bora by mathe-
Zagrebu, gdje je upisao i studij matematike i matical models of air currents across the moun-
nebeske mehanike na Filozofskom fakultetu, na tains (Penzar, B. et al., 1986; SijerkoviÊ, 1993).

43
kojemu je diplomirao 1939. Zatim je kratkotrajno RADOVAN VERNIΔ (BihaÊ, 23 December, 1914
radio kao honorarni asistent na katedri za mate- - Zagreb, 20 October, 1958). He attended the high
matiku. Poslije toga bio je upravitelj Meteorolo- school in Zagreb where he entered the study of
πkog opservatorija u Mostaru. Godine 1943. pre- mathematics and sky mechanics at the Faculty of
mjeπten je u GeofiziËki zavod u Zagrebu, u koje- Philosophy where he graduated in 1939, after this
mu je ostao do 1955. U razdoblju 1948.-1951. bio he was shortly employed as part-time assistant in
je upravitelj Zavoda. Godine 1953. obranio je do- mathematics, and afterwards he became a head of
ktorsku disertaciju. Zatim je postao docentom te Meteorological Observatory in Mostar. In 1943 he
izvanrednim profesorom na Prirodoslovno-mate- was transferred to geophysical Institute in Zagreb
matiËkom fakultetu u Zagrebu, a od 1954. bio je where he remained until 1955. In the period of
Ëlan dopisnik u radnom sastavu JAZU-a. Od go- 1948-1951 he was the chairman of the Institute. In
dine 1955. bio je predstojnik novoosnovanog 1953 he defended his doctoral thesis and became
Kabineta za dinamiËku astronomiju na PMF-u. the first assistant and later the extra-ordinary pro-
fessor in Faculty of science in Zagreb, and from
VerniÊ se u GeofiziËkom zavodu s poËetka ba-
1954 he was the corresponding member in Aca-
vio sinoptiËkom meteorologijom. Kao upravitelj
demy. From 1955 he was the chairman of newly
Zavoda posebice je zasluæan za osnutak mreæe za
established Cabinet for dynamic astronomy in
prikupljanje makroseizmiËkih podataka, za poËe-
Faculty of Science.
tak motrenja SunËevih pjega i mjerenja globalne
SunËeve radijacije, te za unapreenje publicisti- VerniÊ was in Geophysical Institute first of all in-
Ëke djelatnosti. U astronomiji se bavio nebeskom terested in synoptic meteorology. As Institute’s
mehanikom, posebno tzv. problemom triju tijela, chairman he was especially meritorious for the es-
πto je bila i tema njegove doktorske teze. tablishment of network for collection of macroseis-
Napisao je 12 znanstvenih i struËnih radova, mological data, for the beginning of observation of
od kojih 3 s podruËja meteorologije (Penzar B., sunspots and the measurements of radiation, as
Penzar I., 1958.). well as the advancement of publication activity. In
astronomy he was interested in the sky mechanics,
FRANJO MARGETIΔ (Zagreb, 25.XI.1905.- especially the so-called problem of three bodies
Zagreb, 15.VI1990.) gimnaziju je zavrπio u Su- that was also his doctoral thesis.
πaku. PoËeo je studij strojarstva u BeËu, ali ga nije
zavrπio. Godine 1933. diplomirao je fiziku na Fi- He published 12 scientific and professional pa-
lozofskom fakultetu u Zagrebu. Joπ dok je studi- pers from which there were three from the field of
rao postao je, 1930. godine, Ëlanom GeofiziËkog meteorology (Penzar B. and I., 1958).
zavoda, u kojemu je u svojstvu asistenta i opser- FRANJO MARGETIΔ (Zagreb, 25 November,
vatora radio do 1947. Skrbio je o radu kiπomjer- 1905-Zagreb, 15 June, 1990). He completed high
nih postaja. Nakon osnutka Uprave hidrome- school in Susak. He started a study of mechanical
teoroloπke sluæbe, 1948. godine postaje njezinim engineering in Vienna, which he did not completed.
naËelnikom, πto je bio do 1958. Velike su njegove In 1933 he graduated in physics in the Faculty of
zasluge za uspostavu i razvoj meteoroloπke i hi- Philosophy in Zagreb. Even during the study he be-
droloπke sluæbe u zahtjevnom i teπkom poratnom came in 1930 the member of Geophysical Institute
razdoblju, posebice mreæe motriteljskih postaja. where he remained as assistant and observer until
U vrijeme njegove uprave uvedena su pilotbalo- 1947. He was taking care about rain gage stations.
nska mjerenja visinskog vjetra i prva radiosonda- After establishment of Hydrometeorological Service
æna mjerenja slobodne atmosfere iznad Zagreba i in 1948 he became its director and remained there
Splita. Od 1958. do umirovljenja 1966. radio je until 1958. He was especially meritorious for the
kao savjetnik u Hidrometeoroloπkom zavodu, a development of meteorological and Hydrological
posebno je aktivan u studijskim i istraæivaËkim Service in a very difficult post-war period, particu-
poslovima. Sudjeluje u mikroklimatskim mjere- larly observation station network. At the time of his
njima i izrauje prototip psihrometra. Jedan je od leadership the pilot balloon measurements where
utemeljitelja sluæbe obrane od tuËe u Hrvatskoj. introduced for upper air wind observation and the
Bio je vrhunski struËnjak za meteoroloπke instru- first radio sounding measurements of free atmos-
mente. U Zavodu je posebice zasluæan za ustroja- phere above Zagreb and Split. From 1958 until re-
vanje meteoroloπkog laboratorija i radionice. tirement in 1966 he was the advisor in Hydrome-
Zasluæan je za obnovu prastarog Sprung-Fuesso- teorological Service, and especially was active in
vog barometra koji je na GriËu postavljen 1903. research work. He participated in microclimatic
godine. Sudjeluje u obnovi dugovjeËnih seizmo- measurements and he developed prototype of psy-
grafa GeofiziËkog zavoda (SijerkoviÊ, 1993.). chrometer. He is one of the founders of hail protec-

44
Objavio je 40 znanstvenih, struËnih i zna- tion service. He was expert for meteorological in-
nstveno popularnih radova. Posebno je vaæan nje- struments. In service he was especially meritorious
gov znanstveni doprinos istraæivanju oborine, pa for meteorological laboratory and workshop, partic-
je u povijesnoj knjizi „Klima Hrvatske”, objav- ularly for renewal of very ancient Sprung-Fuess
ljenoj 1942. godine, napisao poglavlje o oborini. barometer placed in GriË in 1903. He participated
Za enciklopedijska izdanja Leksikografskog za- in re-establishment of long lasting seismographs in
voda u Zagrebu napisao je brojne Ëlanke iz po- Geophysical Institute (SijerkoviÊ, 1993).
druËja meteorologije. He published 40 scientific, professional and
Predavao je meteorologiju za studente ge- popular papers. His contribution of precipitation re-
ografije na Prirodoslovno-matematiËkom fakulte- search is of special importance and in the book
tu u Zagrebu, a za studente geofizike s meteoro- “Climate of Croatia”, published in 1942, he wrote
logijom odræavao predavanja iz kolegija Meteo- the chapter on precipitation. In Encyclopedia of
roloπki instrumenti. Lexicographic Institute he wrote many articles from
BOÆIDAR KIRIGIN (Zagreb, 4.XII.1921.- meteorology.
Zwickau, 22.VIII.1977.) gimnaziju je pohaao u He was teaching meteorology for students of
Splitu, a u Zagrebu je zavrπio studij eksperime- geography at the Faculty of Science and for stu-
ntalne fizike s geofizikom na Prirodoslovno-ma- dents in geophysics he was giving the lecture
tematiËkom fakultetu. Nakon svrπetka studija kra- about meteorological instruments.
tkotrajno je radio na visinskoj meteoroloπkoj po-
staji Sljeme. Godine 1948. poËeo je raditi u novo- BOÆIDAR KIRIGIN (Zagreb, 4 December, 1921
osnovanoj Upravi hidrometeoroloπke sluæbe - Zwickau, 22 August, 1977). He attended the high
NRH. Godine 1956. postao je rukovoditeljem me- school in Split and in Zagreb completed the study
teoroloπko-klimatoloπkog odjela, πto Êe ostati sve of experimental physics with geophysics in Faculty
do svoje tragiËne smrti u prometnoj nesreÊi (Sijer- of Science. After graduating, he was shortly em-
koviÊ, 1993.). ployed in meteorological mountain station Sljeme.
In 1948 he started to work in the newly established
Meteorologijom se poËeo baviti zarana, joπ Hydrometeorological Service of Croatia. In 1956,
kao gimnazijalac u Splitu, gdje je u razdoblju he became a head of meteorological climatological
1938.-1940. vodio svoju privatnu meteoroloπku department where he remained until his tragic
postaju. VeÊ poËetkom studija ukljuËio se kao ho- death in traffic accident (SijerkoviÊ, 1993).
norarni motritelj u rad GeofiziËkog zavoda, gdje
Êe ostati do 1943. U hidrometeoroloπkoj sluæbi od Already in the high school in Split he was inter-
poËetka je radio u odjelu kojega je djelovanje ested in meteorology and in the period 1938-1940
povezano s meteoroloπkim postajama, motrenjem he established his private meteorological station. At
i obradom podataka te njihovom primjenom u the beginning of the study he was part-time ob-
istraæivanju klime. Neprocjenjiv je njegov dopri- server in Geophysical Institute, where he remained
nos razvoju mreæe meteoroloπkih postaja, kojih se until 1943. In Hydrometeorological Service his work
broj u gotovo tri desetljeÊa njegova rada poveÊao was connected with observations in meteorological
od 125 na 703. Zasluæan je za postavljanje najviπe stations, and data processing with the application
meteoroloπke postaje u Hrvatskoj na Zaviæanu, na in climate research. His contribution to station net-
sjevernom Velebitu. Na Zaviæanu je razvio punkt work development is invaluable, and the number of
za istraæivanje razliËitih metoda mjerenja oborine. stations during his work in 3 decades was in-
Sudjelovao je u mikroklimatskim mjerenjima na creased from 125 to 703. He is meritorious for es-
Zaviæanu i u Gorskom kotaru. U suradnji s va- tablishment of the highest meteorological station in
njskim Ëimbenicima promicao je primjenu meteo- Croatia, Zaviæan in north Velebit. He developed
roloπkih podataka i informacija u gospodarstvu i there a place for investigation of various methods
usluænim djelatnostima. Bio je vrlo aktivan i za- for precipitation measurements. He participated in
sluæan suradnik na izradi Klimatografije i Atlasa microclimatological measurements in Zaviæan and
klime Jugoslavije. Gorski kotar. In co-operation with other performers
he promoted the application of meteorological data
Bio je vrlo plodan pisac znanstvenih, struËnih i
and information in economy and trades. He was
znanstvenopopularnih radova, u Hrvatskoj i u
very active collaborator in the publication of cli-
inozemstvu. Od 72 objavljena rada velika se veÊi-
matography and of Climatic atlas of Yugoslavia.
na odnosi na istraæivanje oborine i snjeænog po-
krivaËa. Kirigin je bio dugogodiπnji, vrlo uspjeπni He was very diligent and fruitful author of scien-
urednik struËnog Ëasopisa „Vijesti iz hidrometeo- tific, professional and popular papers in Croatia and
roloπke sluæbe SR Hrvatske”. abroad. Most of his 72 papers are related to pre-

45
MILE ©IKIΔ (©tikada, 14.III.1924.-Beograd, cipitation and snow cover research. Kirigin was for
14.I.1985.) πkolovao se u Banjoj Luci. Poslije a long time very successful editor of professional
svrπetka II. svjetskog rata upisao je studij poljo- publication “News from Hydrometeorological
privrednih znanosti na Poljoprivredno-πumar- Service of Croatia”.
skom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu, na kojemu MILE ©IKIΔ (©tikada, 14 March, 1924 - Beo-
je diplomirao 1950. godine. Kratkotrajno je radio grad, 14 January, 1985). He attended school in
kao novinar, a 1951. poËeo je raditi u Upravi hi- Banja Luka. After the end of Second World War he
drometeoroloπke sluæbe NR Hrvatske. Kao ruko- enrolled in the Faculty of Agriculture and Forestry in
voditelj agrometeoroloπke sluæbe radio je do Zagreb where he graduated in 1950. He was short-
1958. g., kad je postao direktorom RepubliËkog
ly working as a journalist, and in 1951 he started to
hidrometeoroloπkog zavoda. Na toj je duænosti
work in the Hydrometeorological Service of Croatia.
ostao do poËetka 1980. g., kad je preuzeo duænost
As the chairman of Agrometeorological Service he
direktora Saveznog hidrometeoroloπkog zavoda u
Beogradu, koju je obnaπao do svoje smrti po- worked until 1958 when he became a director of
Ëetkom 1985. godine. Republic Hydrometeorological Institute. In this duty
he remained until the beginning of 1980 when he
U hidrometeoroloπkoj sluæbi Hrvatske oËito- transferred to Belgrade to become the director of
vao je velike organizatorske sposobnosti i πiroki Federal Hydrometeorological Service until his death
spektar struËnog znanja. Uvoenjem novih po- at the beginning of 1985.
druËja primijenjene meteorologije (oneËiπÊenje
zraka, oborina i voda; zaπtita od tuËe itd.) i suvre- In Hydrometeorological Service of Croatia he in-
menih metoda rada i tehnologija (automatske me- dicated great organizing capability and broad spec-
teoroloπke postaje, radarska meteorologija, fun- trum of professional knowledge. Introducing new
kcionalni sustav radioveza i daljinskog prijenosa fields of applied meteorology (air, precipitation and
podataka itd.) uvelike je pridonio razvoju sluæbe i water pollution, hail protection, etc), new methods
njezinu stasanju do europske razine. Kao direktor and technology (automatic meteorological stations,
oËitovao je veliku skrb glede izobrazbe struËnja- radar meteorology, functional system of radio co-
ka. Poticao je znanstveno-istraæivaËki rad, pa je nnection and remote-control transfer of data etc)
njegovom zaslugom 1970. godine Zavod upisan u and greatly contributed to the development of serv-
registar znanstvenih ustanova. Poticao je i razvi- ice and its increase to the European level. As the
jao meunarodnu suradnju. Napisao je desetak director he has shown large interest for the educa-
struËnih radova, uglavnom s podruËja agrometeo- tion of specialists. He was stimulating and develop-
rologije. Bavio se i nastavnom djelatnoπÊu u obra- ing international cooperation. He wrote several pro-
zovanju poljoprivrednih struËnjaka (PandæiÊ i fessional papers mainly from the field of agromete-
sur., 1998.). orology. He also participated in education of agri-
TOMISLAV VU»ETIΔ (Herceg Novi, 24.I. cultural specialists (PandæiÊ et al., 1998).
1935.-Zagreb, 25.II.2000.) zavrπio je Srednju
TOMISLAV VU»ETIΔ (Herceg-Novi, 24 January
hidrometeoroloπku πkolu 1953. godine, a zatim je
1935 - Zagreb, 25 February, 2000). He completed
radio kao tehniËar u hidrometeoroloπkoj sluæbi
secondary hydrometeorological school in 1953 and
Crne Gore u Cetinju i Titogradu (sada Podgorica).
Godine 1956. poËeo je raditi kao prognostiËar u afterwards worked as technician in Hydrome-
vojnoj zrakoplovnoj meteoroloπkoj sluæbi u Za- teorological Service in Montenegro in Cetinje and
grebu a ujedno je upisao studij geofizike s meteo- Titograd (now Podgorica). In 1956 he started to
rologijom na Prirodoslovno-matematiËkom fakul- work in military aeronautical service in Zagreb as
tetu SveuËiliπta u Zagrebu. Diplomirao je 1962. forecaster and registered the study of geophysics
Godine 1964. zaposlio se u RepubliËkom hidrom- with meteorology in the Faculty of Science. He
eteoroloπkom zavodu SR Hrvatske i to na mjestu graduated in 1962. In 1964 he was employed in
naËelnika SinoptiËko-aeroloπkog sektora, koji je u Hydrometeorological Service of Croatia in a posi-
svojem sastavu objedinjavao telekomunikacije, tion of head of synoptic-aerological sector, which
elektroniku, prognozu vremena, aerologiju i united telecommunications, electronics, weather
zrakoplovnu meteorologiju. Zasluæan je za uvo- forecasting, aerology and aeronautical meteorolo-
enje funkcionalnih sustava radio-veza i daljin- gy. He was given credit for introduction of functio-
skog prijenosa podataka te za osnutak suvremene, nal system of radio connections and remote-con-
radarski dirigirane, sluæbe zaπtite od tuËe. Kao trol transfer of data and founding of modern service
vrstan dugogodiπnji komentator vremenskih iz- of hail protection guided by radar system. As an ex-
vjeπÊa na televiziji uvelike je pridonio popula- cellent long-term commentator of weather reports
rizaciji prognoze vremena i meteorologije opÊeni- on television he greatly contributed to populariza-

46
to. Direktorom Zavoda postao je poËetkom 1980. tion of weather forecast and meteorology in gener-
i tu je duænost obavljao do umirovljenja potkraj al. At the beginning of 1980 he became the director
1995. U tome je razdoblju Zavod doæivio zamje- of Hydrometeorological Service and remained on
tan razvoj u razliËitim podruËjima svojeg djelo- this position until retirement in 1995. During this pe-
vanja. Uspostavljena je mreæa automatskih mete- riod large development was noticed in different
oroloπkih postaja; uvedena su elektroniËka raËu- fields of its activities. The automatic station network
nala u prijenosu i obradi podataka; nabavljen je was established, computers were introduced in the
prvi prijamnik satelitskih slika i time poËeo razvoj data processing, first receiver of satellite data was
satelitske meteorologije; u prognostiËkoj sluæbi purchased and in prognostic sector new objective
uvedene su metode objektivne (numeriËke) prog- (numerical) methods were introduced etc. In 1992
noze vremena itd. Godine 1992. Hrvatska je prim- Croatia was accepted into WMO and VuËetiÊ was
ljena u Svjetsku meteoroloπku organizaciju its first representative. He greatly contributed to the
(WMO - World Meteorological Organization), a
progress of international cooperation of MHS with
VuËetiÊ je bio prvi stalni predstavnik Hrvatske u
other services and associations (PandæiÊ et al.,
toj organizaciji. Uvelike je pridonio velikom raz-
1998).
voju meunarodne suradnje Dræavnog hidrome-
teoroloπkog zavoda (DHMZ) s drugim meteoro- ERALD MARKI (Hvar, 4 August, 1876 - Split, 1
loπkim sluæbama i njihovim asocijacijama (Pan- December, 1958). In 1901, he graduated from high
dæiÊ i sur., 1998.). technical school in Graz, as an expert he is merito-
ERALD MARKI (Hvar, 4.VIII.1876.-Split, 1. rious among the other things, for building of Split’s
XII.1958.) godine 1901. zavrπio je Visoku teh- shipyard and gashouse for cities electrification, and
niËku πkolu u Grazu (Austrija). Kao vrstan struË- his large contribution is also the arrangements of
njak zasluæan je, meu inim, za izgradnju split- park in Marjan. He was the professor of secondary
skog brodogradiliπta i plinare te za elektrifikaciju technical school in Split, and legal judge of machi-
grada, a velik je i Markijev doprinos ureenju nery and boiler plant. Deserving credit for this he
parka na Marjanu. Bio je profesor Srednje teh- became for 16 years city’s councilor. He was inte-
niËke πkole u Splitu i sudski vjeπtak za strojeve i rested speleology, hiking and sailing.
kotlove. Zbog svojih velikih zasluga bio je 16 go-
dina gradski vijeÊnik. Bavio se speleologijom, He became interested in meteorology very ear-
planinarstvom i jedrenjem. ly. Already in 1912, he was the member of Austrian
meteorological society. In 1922, he participated in
Meteorologijom se poËeo baviti zarana. VeÊ the first conference of establishment of Yugoslav
1912. bio je Ëlan Austrijskog meteoroloπkog dru-
meteorological service. With his initiative and active
πtva. Godine 1922. sudjelovao je, kao predstavnik
participation the meteorological observatory was
Primorja, na prvoj konferenciji o ustrojstvu mete-
oroloπke sluæbe u Jugoslaviji. Na njegov poticaj, built in Marjan, Split, and began to work at the be-
ali i uz aktivno sudjelovanje, izgraen je u Splitu, ginning of 1945 with Marki as its director for almost
na Marjanu, meteoroloπki opservatorij. Opser- two years. From 1948 until his death, Marki worked
vatorij je poËeo raditi 1926. g., a Marki je bio nje- as advisor in Marine Meteorological Center in Split.
gov upravitelj do 1931. Markijevom zaslugom His research and work for popularization in me-
obnovljen je rad splitskog meteoroloπkog opser- teorology is very important. Several of his publica-
vatorija veÊ poËetkom 1945., a Marki je skoro tions concerned theoretical studies of cloud and
dvije godine bio njegov upravitelj. Od 1948. do precipitation growing, and some of these papers
smrti Marki je radio kao savjetnik Pomorskog are published in scientific bulletins abroad. His two
meteoroloπkog centra u Splitu. climatological papers are especially important:
Vrlo je vaæan njegov istraæivaËki i populariza- “Climate in Dalmatia” from 1924 and “ Short survey
torski rad na podruËju meteorologije. Nekoliko of Yugoslav Adriatic coastal climate in comparison
njegovih radova odnosi se na teoretsko istraæiva- with French-Italian Riviera”, and the book “Wea-
nje nastanka sastojaka oblaka i oborina, od kojih ther- practical instructions for understanding and
su neki objavljeni u stranim znanstvenim Ëasopi- forecasting weather without instruments” from
sima. Posebice su vaæna dva njegova klimatoloπka 1950 (SijerkoviÊ, 1993).
rada: „Klimatske prilike Dalmacije” iz 1924. i
„Kratki prikaz klime jugoslavenske jadranske STJEPAN MOHOROVI»IΔ (Bakar, 1890 -
obale u usporedbi s klimom francusko-talijanske Zagreb, 1980). He graduated from high school in
rivijere” te knjiga „Vrijeme - praktiËna uputa za Zagreb. He studied mathematics and physics,
upoznavanje i proricanje vremena bez upotrebe mainly in Zagreb, and partly in Goettingen, where
sprava” iz 1950. godine (SijerkoviÊ, 1993.). he indicated interest for geophysics and astrono-

47
STJEPAN MOHOROVI»IΔ (Bakar, 1890.- my. In 1913 he became lecturer in gymnasium in
Zagreb, 1980.) gimnaziju je zavrπio u Zagrebu. Bjelovar. After the First World War, in which he was
Studirao je matematiku i fiziku, veÊim dijelom na raw recruit, he worked as secondary school profes-
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a manjim u sor first in the Trade Academy and afterwards in
Göttingenu, gdje oËituje zanimanje i za geofiziku the second woman real gymnasium, and from
i astronomiju. Godine 1913. poloæio je profesor- 1923 in classic gymnasium where he remained for
ski ispit i postao nastavnikom na Realnoj gimna- two decades. First scientific publication appeared
ziji u Bjelovaru. Po svrπetku I. svjetskog rata, u already in 1913 in the field of geophysics. The sec-
kojemu je bio unovaËen, radio je kao srednjoπko- ond work was from meteorology and the third from
lski profesor, najprije na TrgovaËkoj akademiji, the theory of relativity. At the end of war he ob-
zatim na II. æenskoj realnoj gimnaziji, a od 1923. tained the doctor’s degree in philosophy from Za-
na KlasiËnoj gimnaziji, gdje je radio cijela dva greb University. Until 1927 he published 22 scientif-
desetljeÊa. ic papers mainly from theoretical physics and then
Prvi znanstveni rad S. MohoroviËiÊ je objavio from astronomy, meteorology and geophysics. In
veÊ 1913., i to s podruËja geofizike. I drugi je s 1934 his last and most important work was pub-
meteoroloπkog podruËja, a treÊi je bio u vezi s lished where he postulated possible existence of
teorijom relativnosti. Po svrπetku rata proglaπen positron connected with the condition of electrons
je doktorom filozofije na ZagrebaËkom sveu- and positrons. He started to work in meteorology
Ëiliπtu. Do 1927. objavio je ukupno 22 znanstvena during the First World War, in which he was the
rada, veÊinom s podruËja teorijske fizike, zatim chief of military meteorological stations. In the peri-
astronomije, meteorologije i geofizike. Godine od of December 1915 to March 1916 he performed
1934. objavljen je njegov posljednji i najvaæniji in Igalo, Boka Kotorska, 88 pilot balloon measure-
rad, u kojemu je postulirao moguÊe postojanje ments in which one balloon reached the height of
pozitronija, vezanog stanja elektrona i pozitrona. 12 km. His study concerning these measurements
Meteorologijom se poËeo baviti tijekom I. was the first of this type in Croatia. The chapter
svjetskog rata, u kojemu je bio upravitelj vojnih “One calculation method for estimation of taking off
meteoroloπkih postaja. U razdoblju od prosinca the pilot balloon” contains theoretical study of the
1915. do oæujka 1916. obavio je u Igalu, u Boki problem of upper air measurements by balloons.
kotorskoj, 88 pilotbalonskih mjerenja (baloni od Stjepan MohoroviËiÊ could be considered as the
papira ili „paragumije”), u kojima je jedan balon beginner of aerology in Croatia. The results of
dospio 12 km visoko (veÊ spomenuto). Njegova measurements he used for investigations of vertical
studija o tim mjerenjima prva je takve vrste u structure of bora and jugo and the Adriatic cy-
Hrvatskoj. Poglavlje „Jedna raËunska metoda za clones. MohoroviËiÊ compared the results of his
obradu uzleta pilotnoga balona” sadræi teoretska measurements with observations of aircraft pilots,
razmatranja problema mjerenja visinskog vjetra and this way his study indicates the beginning of
pomoÊu balona. S obzirom na to, S. MohoroviËiÊ aeronautical meteorology in our area. Similar meas-
moæe se smatrati zaËetnikom aerologije u Hrva- urements he made in the period September 1916 -
tskoj. Rezultate mjerenja koristio je za istraæiva-
February 1918 in Galicia. He returned trustworthy
nje uspravne strukture bure i juga, kao i jadra-
to meteorology once more. In 1943 in Zagreb was
nskih ciklona. MohoroviËiÊ je rezultate svojih
published the paper “Clouds” which was actually
mjerenja usporeivao s opaæanjima pilota zrako-
plova, te njegova studija oznaËava poËetak zrako- “extract from International cloud atlas”. On title-
plovne meteorologije u nas. SliËna je mjerenja page it was written: “Freely composed, translated
obavljao u razdoblju od rujna 1916. do veljaËe and extended by professor doctor Stjepan Moho-
1918. u Galiciji. Meteorologiji se pouzdano vratio roviËiÊ, the reserved captain-meteorologist” (Paar,
joπ jedanput. Godine 1943. u Zagrebu je objavlje- 1992; SijerkoviÊ, 1993).
no djelo „Oblaci”, koje je zapravo „izvadak iz
Meunarodnog atlasa oblaka”. Na naslovnoj stra-
nici je napisano: „Slobodno sastavio, preveo i
nadopunio prof. dr. Stjepan MohoroviËiÊ, priË.
nadsatnik - meteorolog” (Paar, 1992.; SijerkoviÊ,
1993.).

48
2. METEOROLO©KA MOTRENJA 2. METEOROLOGICAL OBSERVA-
U RAZDOBLJU 1947.-2012. TIONS BETWEEN 1947 AND 2012.

U suvremenoj meteorologiji neophodno je In contemporary meteorology it is indispensable


punu pozornost posvetiti motrenjima, s tim da se to pay full attention to observation in order to
radi usporedivosti podataka definira toËnost, enable the comparability of data to define the pre-
propisi i naËini obavljanja motrenja, te kriteriji za cision, the rules and ways of performing the obser-
ustrojstvo mreæe meteoroloπkih postaja. Osnovne vation and to define the criteria for setting up the
smjernice i za to podruËje daje WMO. Razvoj network of meteorological stations. The guidelines
znanosti omoguÊio je da se osim koriπtenja kla- for this field were also given by WMO. Apart from
siËnih meteoroloπkih instrumenata danas koriste i the use of classical instruments, the actual deve-
ureaji koji omoguÊuju daljinska i automatska lopment of science, made possible the use of appli-
motrenja, pa Ëak i motrenja izvan Zemljine atmo- ances for remote and automatic observation even
observations out of the Earth’s atmosphere such as
sfere, kao πto su satelitska. Usprkos kontinuiranu
satellites. In spite of the continuous development of
razvoju mjernih ureaja, joπ je uvijek u motri-
measuring instruments in the observation system
teljskom sustavu vaæna uloga Ëovjeka, osobito u the role of man is still unavoidable especially in the
nadzoru rada ureaja i njihovu odræavanju. »inje- control and the functioning of instruments as well
nica je meutim da se ona postupno smanjuje, pa as their maintenance. But, in fact this role is de-
se doπlo veÊ i do poluautomatskih ili pribliæno au- creasing due to the growing use of semiautomatic
tomatskih motriteljskih sustava. Neovisno o naËi- and near-automatic observation systems. Inde-
nu izvedbe, postoji podjela na prizemna i visinska pendent on the technical make there are two divi-
meteoroloπka motrenja. Prva se odnose na pre- sions of meteorological observations: surface and
teæno prizemni sloj atmosfere (do 10 m iznad tla), upper-air observations. The first refers mainly to the
izuzev nekih atmosferskih pojava kao πto su nao- surface layer of the atmosphere (up to 10 m above
blaka i elektriËna praænjenja, dok se visinska od- surface) except some atmospheric phenomena
nose na atmosferski sloj do visine od tridesetak such as cloudiness and electric discharl ges while
kilometara iznad tla. Zbog toga Êe te dvije skupi- the upper-air observation reaches 30 km above
ne motrenja biti opisane odvojeno. surface. This is the reason why these two groups of
observation will be dealt with separately.
Kako je danaπnje podruËje Hrvatske bilo dje-
lomiËno u sastavu danas susjednih dræavnih za- As the actual territory of Croatia partly used to
jednica, u Dodatku A ukratko su opisana meteo- be within the territory of neighbouring countries, the
roloπka motrenja u nekoliko susjednih dræava: Appendix A will give a short description of meteo-
Austriji, Bosni i Hercegovini, Madæarskoj i Slo- rological observations in some of these countries:
veniji. Austria, Bosnia and Hercegovina, Hungary and
Slovenia.

2.1. In situ meteoroloπka motrenja


2.1 Meteorological observations in
In situ meteoroloπka motrenja podrazumijeva- situ
ju poloæaj osjetnika (senzora) na mjestu motrenja.
The in situ meteorological observations under-
To nije sluËaj kod tradicionalnog naËina opaæa-
stand the position of the sensor in the very place of
nja, jer se oko opaæaËa moæe smatrati kao „sen-
observation. This is not the case with the traditional
zor” za daljinsko motrenje, primjerice meteoro- way of observing because the eye of the observer
loπkih pojava. Meutim, zbog jednostavnosti izla- could be considered as the “sensor” for remote ob-
ganja ovdje se taj detalj neÊe posebno razmatrati. servation of meteorological phenomena.

2.1.1. Mreæa prizemnih meteoroloπkih postaja 2.1.1 Network of surface meteorological sta-
s preteæito klasiËnim instrumentima tions with mainly classical instruments
Mreæa meteoroloπkih postaja definirana je kao The network of meteorological stations is
skup postaja na kojima se mjere i opaæaju meteo- defined as a group of stations in which the meteo-
roloπki elementi prema odreenim propisima, na- rological elements are measured and observed
pucima i pravilima WMO-a. Takva propisana according to rules, instructions and regulations of
istovrsnost treba se odræavati niz godina da bi se WMO. This required uniformity should be stuck to

49
dobili usporedivi nizovi meteoroloπkih podataka through a long term in order to get a series of mete-
na promatranom podruËju i u vremenskom slije- orological data comparable on the observed territo-
du. ry and in the time sequence.

Povijesni pregled Historic overview

Organizirana meteoroloπka motrenja obavlja- The organized meteorological observations


na su u Hrvatskoj i prije 1880. godine koja se uzi- were performed in Croatia even before 1880 but
ma kao poËetak razdoblja organiziranih meteoro- that year is taken as the beginning of organized
loπkih motrenja u Europi. U okviru Habsburπke meteorological observations in Europe. Croatia was
Monarhije, koja je 1848. godine objavila prvi me- within the Habsburg monarchy which on 1848 edi-
teoroloπki godiπnjak bila je i Hrvatska, pa se ne- ted the fist meteorological almanac so that shortly
dugo zatim, od 1852. nadalje, u godiπnjacima po- afterwards, i.e. from 1852 onwards, in the
javljuju i meteoroloπke postaje iz hrvatskih grado- almanacs also the meteorological stations in
Croatian towns are mentioned (see chapter 1). The
va (poglavlje 1.). Promjena broja meteoroloπkih
change of the number of meteorological stations
postaja od 1851. do 2012. godine prikazana je na
between 1851 and 2012 is shown in Figure 2.1.
slici 2.1.
Immediately after its foundation in 1947 the
Neposredno nakon osnivanja 1947. godine, Meteorological hydrological service of NR Croatia
Hidrometeoroloπka sluæba NR Hrvatske preuzima takes over all the stations of the Geophysical
sve postaje od GeofiziËkog zavoda i sinoptiËke Institute and the synoptic station of the air force
postaje ratnog zrakoplovstva (poglavlje 1.). Na taj (chapter 1). In this way the network of meteorolo-
se naËin mreæa meteoroloπkih postaja ujedinjuje gical stations is united under one authority starting
pod jedinstvenom nadleænoπÊu i poËinje se razvi- a new and broader swing. An exception to this are
jati πirim zamahom. Izuzetak su 18 sinoptiËkih the 18 synoptic stations on the Adriatic coast which
postaja na Jadranu, kojima je do konca 1952. go- were until 1952 under the jurisdiction of the Federal
dine rukovodila Savezna uprava hidrometeoro- administration of the meteorological, hydrometeo-
loπke sluæbe Jugoslavije preko pomorskog odje- rological service of Yugoslavia through its maritime
ljenja sa sjediπtem u Splitu. section with the seat in Split.
Mreæa meteoroloπkih postaja organizacijski je The network of meteorological stations is orga-
ustrojena prema programu rada na: nized according to their working processes as:

Broj postaja / Number of stations

800

700

600

500

400

300

200

100

0
1851
1854
1857
1860
1863
1866
1869
1872
1875
1878
1881
1884
1887
1890
1893
1896
1899
1902
1905
1908
1911
1914
1917
1920
1923
1926
1929
1932
1935
1938
1941
1944
1947
1950
1953
1956
1959
1962
1965
1968
1971
1974
1977
1980
1983
1986
1989
1992
1995
1998
2001
2004
2007
2010

Godine / Years

Slika 2.1. Razvoj mreæe meteoroloπkih postaja u Hrvatskoj u razdoblju 1851.-2012.

Figure 2.1 Development of the network of meteorological stations in Croatia


in the period between 1851- 2012

50
• glavne meteoroloπke postaje (GMP) s profe- • main meteorological stations (GMP) with profe-
sionalnim motriteljima (24-satno motrenje); ssional observers (24-hour observation)
• obiËne (klimatoloπke) meteoroloπke postaje • ordinary (climatological) stations (OMP) with
(OMP) s neprofesionalnim motriteljima i mje- non-professional observers and measurements
renjima u 7,14 i 21 sat po lokalnom vremenu te at 7, 14, and 21 hr local time and continuous
s kontinuiranim praÊenjem meteoroloπkih po- following of meteorological phenomena;
java; • rain-gauge stations (K©P) with nonprofessional
• kiπomjerne postaje (K©P) s neprofesionalnim staff and precipitation measurement of at 7 hr
motriteljima i mjerenjima oborine u 7 sati po Central European Time (CET) and continuous
following of meteorological phenomena;
srednjoeuropskom vremenu (SEV) te praÊe-
• totalizer (T) for precipitation collecting on the
njem meteoroloπkih pojava kontinuirano;
yearly basis.
• totalizatori (T) za sakupljanje oborine u cjelo-
godiπnjem razdoblju. Main meteorological stations
Glavne meteoroloπke postaje These stations have a very extensive observa-
tion programme registering a large number of
Glavne meteoroloπke postaje imaju vrlo opse- meteorological elements and phenomena and as a
æan motriteljski program te registriraju veliki broj rule they should have a 24-hour staff on duty with
meteoroloπkih elemenata i pojava, a u pravilu bi data dissemination in three-hour synoptic terms. In
trebale imati deæurstvo od 24 sata s razmjenom reality this 24-hour duty had only 3-5 stations and
podataka u sinoptiËkim trosatnim terminima. U the rest were in the larger part of the day covered
stvarnosti 24-satna deæurstva imalo je 3-5 postaja, with working hours from 4-21 or 7-14 and 19-21.
a ostale su deæurstvom bile pokrivene veÊi dio The collected data were transmitted in the form of
dana, i to s radnim vremenom 4-21 sat ili 7-14 sati SYNOP-report through the receive centers in Split
i 19-21 sat. Dojavljeni podaci u obliku SYNOP- and Zagreb and forwarded to SHMZ and the inter-
izvjeπÊa, preko prijamnih centara u Splitu i Za- national exchange to the mid 1991 and from then
grebu, davani su dalje u SHMZ i u meunarodnu onwards directly from Zagreb. On Figure 2.2 the
razmjenu sve do sredine 1991. Od tada meuna- number of main meteorological stations in Croatia
rodne obveze preuzima DHMZ. Na slici 2.2. through the 65-year period are also shown.
prikazan je i broj glavnih meteoroloπkih postaja u The number of main meteorological stations
Hrvatskoj tijekom zadnjeg 65-godiπnjeg razdo- was also influenced by the already mentioned orga-
blja. nizational changes, depending whether the mar-

Broj postaja / Number of stations

700

650 glavne meteoroloπke postaje / main meteorological stations

600 obiËne meteoroloπke postaje / ordinary meteorological stations

550 kiπomjerne postaje / rain meteorological stations

500

450

400

350

300

250

200

150

100

50

0
1947

1950

1953

1956

1959

1962

1965

1968

1971

1974

1977

1980

1983

1986

1989

1992

1995

1998

2001

2004

2007

2010

Godine / Years

Slika 2.2. Broj meteoroloπkih (glavnih, obiËnih, kiπomjernih) postaja na podruËju Hrvatske (1947.-2012.)

Figure 2.2 Number of meteorological (main, ordinary and rain-gauge) stations in Croatia (1947- 2012)

51
Na broj glavnih meteoroloπkih postaja utjecale itime and aeronautical stations were under the con-
su i organizacijske promjene koje su prethodno trol of DHMZ. As already mentioned, the former
spomenute, a ovisno o tome jesu li pomorske i were under the control of SHMZ from 1947 to 1953
zrakoplovne postaje bile pod nadzorom DHMZ-a. and the latter from 1973 to 1991. From 1992 to
Kao πto je veÊ reËeno, prve su bile pod nadzorom 2002 all the meteorological stations on airports
SHMZ-a od 1947. do ukljuËivo 1952. godine, a (Zagreb Pleso, Pula, Rijeka Omiπalj, Zadar Zemunik,
druge od 1973. do ukljuËivo 1990. godine. Od Split Resnik, Dubrovnik »ilipi and after its founda-
1992. do 2002. sve meteoroloπke postaje u zra- tion also Osijek Klisa) are under the jurisdiction of
Ënim lukama (Zagreb-Pleso, Pula, Rijeka-Omi- the Ministry of maritime affairs, traffic and commu-
πalj, Zadar-Zemunik, Split-Resnik, Dubrovnik- nications within the flight control service (aeronauti-
»ilipi i nakon osnivanja Osijek-Klisa) pod nadle- cal meteorological service).
ænoπÊu su Ministarstva za pomorstvo, promet i Sometimes the programe of a single meteoro-
veze u okviru Uprave za kontrolu leta (zrakoplo- logical station is extended with additional observing
vna meteoroloπka sluæba). for the requirements of hydrology, agrometeorolo-
gy, ecology etc. that will be described further on.
Katkad se program glavne meteoroloπke po- Occasionally measurements are performed also
staje proπiruje dodatnim motrenjima za potrebe within international projects of WMO such as the
hidrologije, agrometeorologije, ekologije itd. Ta- International Geophysical Year 1957/1958 and the
koer, obavljaju se povremeno mjerenja u okviru ALPEX 1981/1982.
meunarodnih projekata WMO-a, kao πto je Me-
unarodna geofiziËka godina 1957./1958. i Alpski In the period between 1947 and 2002 for the
eksperiment 1981./1982. measurements on GMP mainly classical instru-
ments were used (mercury and alcohol thermome-
U razdoblju od 1947. do 2002. za mjerenja na ters, mercury barometers, rain-gauges), mechani-
GMP koriπteni su uglavnom klasiËni instrumenti cal registering instruments (thermographs, hygro-
(æivini i alkoholni termometri, æivini barometri, graphs, barographs, rain-gauge, wind-vane) as well
kiπomjeri), mehaniËki instrumenti (termograf, hi- as electric wind-vanes.
grograf, barograf, ombrograf, anemograf) te ele- From (since) 1990 electronic wind-vanes (of the
ktriËni anemografi. μm) type are gradually introduced in Croatia so that
Od 1990. godine poËeli su se s uvoditi elektro- in 2012 in the network of GMP there are 33 of
niËki anemografi (tipa μm, Hrvatska) pa ih 2012. them: Hvar (1990), Makarska (1990), Puntijarka
u mreæi GMP radi 33, i to: Hvar (1990.), Makar- (1990), Bilogora (1991), Gradiπte (1991), Rab
ska (1990.), Puntijarka (1990.), Bilogora (1991.), (1991), Mali Loπinj (1991), Senj (1992), Dubrovnik
Gradiπte (1991.), Rab (1991.), Mali Loπinj (1991.), (1995), Slavonski Brod (1995), Ogulin (1995),
Senj (1992.), Dubrovnik (1995.), Slavonski Brod Palagruæa (1995), Zadar (1995), Komiæa (1996),
(1995.), Ogulin (1995.), Palagruæa (1995.); Zadar Rijeka (1996), Daruvar (1996), Parg (1997), GospiÊ
(1995.); Komiæa (1996.); Rijeka (1996.), Daruvar (1998), Zaviæan (1998), Zagreb-Maksimir (1999),
(1996.), Parg (1997.), GospiÊ (1998.), Zaviæan Varaædin (1999), PloËe (2001); Osijek »epin,
(1998.), Zagreb-Maksimir (1999.), Varaædin Karlovac, Pazin (2002); Zagreb GriË, Krapina,
(1999.), PloËe (2001.), Osijek »epin, Karlovac, Pa- Sisak, ©ibenik, Knin, Split Marjan (2003) te Lastovo
zin (2002.), Zagreb-GriË, Krapina, Sisak, ©ibenik, (2008) . Also, since 2001 according to the “Plan for
modernization of measurements in the network of
Knin, Split-Marjan (2003.) te Lastovo (2008.).
main meteorological stations” a basic complement
Takoer, od 2001. godine se prema „Planu mode-
with temperature, relative humidity, air pressure
rnizacije mjerenja u mreæi glavnih meteoroloπkih
and precipitation sensors is being carried out. By
postaja” provodi osnovna nadopuna s osjetnicima the 2012 only stations Gorice, Komiæa, Kriæevci and
za mjerenje temperature, relativne vlage i tlaka Mali Loπinj remained without above mentioned
zraka te koliËine oborine. Do 2012. godine pre- complements.
ostale su, bez navedene nadopune, samo joπ po-
staje Gorice, Komiæa, Kriæevci i Mali Loπinj. In operational meteorology relatively little atten-
tion has been given to the measurements of solar
U operativnoj meteorologiji razmjerno malo radiation components in the world, therefore the
paænje se poklanjalo mjerenju komponenti SunËe- measurement of global (total) solar radiation, mete-
vog zraËenja stoga su u svijetu mjerenja globa- orological the most important component, started
lnog (ukupnog) SunËevog zraËenja, meteoroloπki only at the beginning, and in Croatia in the mid-
najvaænije komponente zapoËela tek poËetkom, a twentieth century. The first measurements of global
kod nas tek sredinom 20. stoljeÊa. Prva mjerenja solar radiation in Croatia started in 1948 on the
globalnog zraËenja u Hrvatskoj poËela su 1948. Zagreb-GriË opservatory (Robitzsch actinograph).

52
godine na opservatoriju Zagreb-GriË (Robitz- In the 1949, measurements of the global solar
schev aktinograf). VeÊ 1949. godine bila su uspo- radiation have been established at Sljeme and Split,
stavljena mjerenja globalnog zraËenja na Sljeme- in 1951 in Parg, in 1954 in Kriæevci and in 1956 in
nu i u Splitu, te l951. godine u Pargu, 1954, u Kri- Razomir (but measurements were carried shortly).
æevcima i 1956. u Razromiru (vrlo kratkotrajno). Since 1957/58, which was declared as the
Tek od 1957./58. godine, koja je u svijetu bila International Geophysical Year, measurements of
proglaπena Meunarodnom geofiziËkom godi- solar radiation on a global scale became more re-
nom, poËinju redovitija mjerenja u svjetskim ra- gular and the next contribution (and another initia-
zmjerima, a slijedeÊi poticaj je bio 1964./65. go- tive to it was…) was declaring the 1964/65 as the
dine koja je bila proglaπena Meunarodnom godi- International Year of the Quiet Sun. Consequently,
nom mirnog Sunca. Stoga je na Meteoroloπko- measurements of not only global but other solar
aeroloπkom opservatoriju Zagreb-Maksimir uspo- radiation components on the meteorological-aero-
stavljeno 1969. godine mjerenje ne samo glo- logical opservatory Zagreb Maksimir have been
balnog zraËenja veÊ i ostalih komponenti SunËe- established. On GMP Rijeka and Dubrovnik meas-
vog zraËenja. Na GMP Rijeka i Dubrovnik za- urements started in 1980 but they lasted only until
poËela su mjerenja globalnog zraËenja 1980. go- 1983. Unfortunately, the rest of measurements
dine no trajala su samo do 1983. godine. Naæa- mentioned herein were suspended during the peri-
od 1983-1989, too. Measurements of solar radia-
lost, i preostala ovdje spomenuta mjerenja potpu-
tion components (both global and diffuse) have
no su obustavljena u razdoblju 1983.-1989. godi-
been re-established in 2003 (Dubrovnik, Parg,
ne. Mjerenja komponenti (globalnog i difuznog)
Rijeka, Split Marjan), Zagreb Maksimir (2004),
SunËevog zraËenja poËinju se ponovno uspostav-
GospiÊ (2005), Zadar (2006) and it is planned to
ljati 2003. godine (Dubrovnik, Parg, Rijeka, Split
establish measurements at five more stations
Marjan), Zagreb-Maksimir (2004.), GospiÊ
(Figure 2.3).
(2005.) te Zadar (2006.), a predvieno je uspo-
stavljanje na joπ 5 postaja (slika 2.3.). Meteorological observations were entered in the
log book of the Main meteorological station (DGMP)
Meteoroloπka su motrenja upisivana u Dne- immediately after the observation and subsequently
vnik glavne meteoroloπke postaje (DGMP) odmah after processing of the registering tapes. From
nakon motrenja i naknadno nakon obrade regi- 1990 the entering of DGMP into the computers was
strirnih traka. Od 1990. zapoËelo se s unosom being introduced so that until 2004 such enterings
DGMP na osobno raËunalo, i do 2004. taj se unos were done in 33 GMP-s: Zagreb Maksimir VII/1990,

Slika 2.3. Mjerenje komponenti sunËevog zraËenja na MAO Zagreb-Maksimir

Figure 2.3 Measurement of solar radiation components, MAO Zagreb-Maksimir

53
veÊ obavlja na svih 33 GMP: Zagreb Maksimir Puntijarka IX/1990, Zagreb GriË IX/1990, Bilogora
(VII/1990.), Puntijarka (IX/1990.), Zagreb-GriË I/I992, Gradiπte I/1992, Krapina IX/1993, Split-
(IX/1990.), Bilogora (I/1992.), Gradiπte (I/1992.), Marjan I/1995, Zadar IX/1995, Rijeka III/1997, Senj
Krapina (IX/1993.), Split-Marjan (I/1995.), Zadar III/1997, Ogulin III/1997, Varaædin XII/1997, Slavon-
ski Brod I/1998, ©ibenik VIII/1998, Karlovac
(IX/1995.), Rijeka (III/1997.), Senj (III/1997.), VIII/1998, Dubrovnik XI/1998, Hvar XI/1998, Knin
Ogulin (III/1997.), Varaædin (XII/1997.), Slavo- XI/1998, Komiæa XI/1998, Makarska XI/1998, PloËe
nski Brod (I/1998.), ©ibenik (VIII/1998.), Karlo- XI/1998, Zaviæan XI/1998, GospiÊ IX/2000, Parg
vac (VIII/1998.), Dubrovnik (XI/1998.), Hvar I/2001, Pazin I/2001, Bjalovar III/2001, Daruvar
(XI/1998.), Knin (XI/1998.), Komiæa (XI/1998.), II/2001, Mali Loπinj II/2001, Rab III/2001, Sisak
Makarska (XI/1998.), PloËe (XI/1998.), Zaviæan II/2001, Kriæevci VIII/2001, Osijek I/2002 and Gorice
(XI/1998.), GospiÊ (IX/2000.), Parg (I/2001.), (I/2004).
Pazin (I/2001.), Bjelovar (III/2001.), Daruvar One of the main problems is the maintenance of
(II/2001.), Mali Loπinj (II/2001.), Rab (II/2001.), the facilities and their representativeness so that
Sisak (II/2001.), Kriæevci (VIII/2001.), Osijek some of the GMP are rebuilt or newly built. Since
(I/2002.) i Gorice (I/2004.). 1947 new buildings of main meteorological stations
were built on the following locations: Parg (1950),
Zadræavanje i osiguravanje reprezentativnosti Sisak (1954), GospiÊ (1961), Zadar (1963) Ogulin
motriliπta jedan je od glavnih zadataka odræavanja (1970), Senj (1974), Rijeka (1977), Dubrovnik
motriteljskog sustava. U okviru toga jest izgra- (1979), Knin (1988), Makarska (1990), Ogulin
dnja i odræavanje objekata GMP-a. Od 1947. (1993), Zadar (new location 1995), Daruvar (new
izgraene su nove zgrade glavnih meteoroloπkih location 1996), Slavonski Brod (new building 1999)
and Karlovac (new building 2001) and Varaædin
postaja na lokacijama: Parg (1950.), Sisak
(new location 2009). Some of these buildings are
(1954.), GospiÊ (1961.), Zadar (1963.), Ogulin really on very high aesthetic levels as shown on the
(1970.), Senj (1974.), Rijeka (1977.), Dubrovnik example of Zadar (Figure 2.4).
(1979.), Knin (1988.), Makarska (1990.), Ogulin
In order to train the observers workshops and
(1993.), Zadar (nova lokacija 1995.; slika 2.4.), seminars for leader chef officers of GMP were held:
Daruvar (nova lokacija 1996.), Slavonski Brod in Split (1953), Zagreb (1954), Zagreb (1957),
(novi objekt 1999.) i Karlovac (novi objekt 2001.) Zagreb (1974) Zagreb (1976), Zagreb (1977),
te Varaædin (nova lokacija 2009.). StubiËke Toplice (1981), Baπka - Krk (1983),

Slika 2.4. Glavna meteoroloπka postaja Zadar

Figure 2.4 Main meteorological station at Zadar

54
U svrhu osposobljavanja motritelja odræavana Samobor (1987), Zagreb (1995), Zagreb (2002),
su savjetovanja voditelja GMP, i to: Split (1953.), Zagreb (2006) and Zagreb (2014).
Zagreb (1954.), Zagreb (1957.), Zagreb (1974.), Trainings for probationers were also held
Zagreb (1976.), Zagreb (1977.), StubiËke Toplice through additional education (1972-1976). All the
(1981.), Baπka na Krku (1983.), Samobor (1987.), employees who had uncompleted secondary edu-
Zagreb (1995.), Zagreb (2000.), Zagreb (2006.) te cation now completed the secondary hydrometeo-
Zagreb (2014.). rological school in a supplementary class especially
organized for Croatia. In the 1980-2002 period the
Osposobljavanje pripravnika obavljalo se kroz training of meteorological observers was intensified
dodatno πkolovanje (1972.-1976.). Svi djelatnici on all GMP (85 people) through practical work on
bez zavrπene srednje πkole zavrπili su tada srednju the station as well as supplementary exams in the
hidrometeoroloπku πkolu u dodatnom razredu po- DHMZ and exams on government level.
sebno organiziranom za Hrvatsku. U razdoblju In 1976 a Rule book on the work of meteoro-
1980.-2012. godine organizirano je dodatno ospo- logical observatories and main meteorological sta-
sobljavanje meteoroloπkih motritelja na svim tions was published and it was re-edited in 1995.
GMP (85 djelatnika), kroz rad na postaji, dodatne Instructions for observations and monitoring at the
ispite u DHMZ-u i kroz polaganje dræavnog ispita. main meteorological stations were made (2008),
Godine 1976. naËinjen je Pravilnik o radu me- too. Until 2012 several articles on the history and
teoroloπkih opservatorija i glavnih meteoroloπkih functioning of the network of meteorological sta-
tions and on the history of single stations were pub-
postaja, a izmijenjen je i dopunjen 1995. Izraen
lished (Katuπin, 2007, 2010, 2011).
je i novi Naputak za opaæanja i motrenja na glav-
nim meteoroloπkim postajama (2008.). Do 2012. Ordinary (climatological) stations
godine napisano je nekoliko Ëlanaka o povijesti i
radu mreæe meteoroloπkih postaja i povijesti poje- The network of such stations comprises the sta-
dinih postaja (Katuπin, 2007., 2010., 2011.). tions that make the observations three times a day,
i.e. at 7, 14, and 21 hr local time. The issues
ObiËne meteoroloπke (klimatoloπke) postaje observed are: temperature, relative moisture level,
wind, overcast, precipitations, visibility and phe-
Mreæu obiËnih meteoroloπkih postaja Ëine po- nomena. After World War II, on the territory of
staje na kojima se obavljaju svakodnevna motre- Croatia there were 16 climatological stations under
nja tri puta tijekom dana u 7, 14 i 21 sat po loka- the administration of the Geophysical Institute
lnom vremenu, i to najvaænijih klimatskih eleme- Since 1947 (Figure 2.2) the number of such stations
grew very intensely especially during the 1967-
nata: temperature i relativne vlaænosti zraka, vje-
1976 period when they reached the number of 125.
tra, naoblake, koliËina oborine, vidljivosti i atmo- But after 1983 the number of ordinary meteorolo-
sferske pojave. gical station started to decrease, especially during
Nakon zavrπetka Drugog svjetskog rata na po- the war year 1991. The distribution of main and
druËju Hrvatske, pod upravom GeofiziËkog zavo- ordinary meteorological stations is shown on Figure
da, radilo je 16 klimatoloπkih postaja. Od 1947. 2.5.
godine (slika 2.2.) broj se klimatoloπkih postaja Since 1962 in the efforts to satisfy the require-
poveÊavao, a najviπe ih je bilo 1967. i 1976., uku- ments of different branches of the economy, sta-
pno 125. Smanjenje broja obiËnih meteoroloπkih tions outside the regular network were also orga-
postaja poËelo je 1983., a znatno je pao tijekom nized. Such stations are treated as supplementary,
1991. zbog dogaanja u Domovinskom ratu. Pro- and where possible, they take the function of the
storna razdioba glavnih i obiËnih meteoroloπkih basic network as well.
postaja u Hrvatskoj prikazana je na slici 2.5. The data from climatological stations are basic
for the application in the economy and the study of
U nastojanju da se zadovolje potrebe raznih
the climate so their steady maintenance is of prime
grana gospodarstva, od 1962. poËelo se i s posta- importance. Of the same importance is also the
vljanjem postaja izvan plana osnovne mreæe. regular payment for services to voluntary observers
Takve postaje tretiraju se kao dopunske, a gdje je because only through steady contacts and correct
to moguÊe, one istovremeno obavljaju funkcije relationship towards them the quality of work and
osnovne mreæe. data gathering can improve.
Podaci klimatoloπkih postaja osnova su za ko- The measurement on climatological stations are
riπtenje u gospodarstvu i prouËavanju klime. Sto- performed with classical instruments (mercury ther-

55
»AKOVEC-NEDELI©ΔE

VARAÆDIN
BEDNJA LUDBREG

PREGRADA NOVI MAROF KOPRIVNICA


KRAPINA
ZABOK KRIÆEVCI –UR–EVAC

STUBI»KE TOPLICE SV. IVAN ZELINA


RC BILOGORA
PUNTIJARKA BJELOVAR
ZAGREB-RIM
©IBICE
ZAGREB-GRI» VIROVITICA
BELI
SAMOBOR
ZAGREB-MAKSIMIR MANASTIR
SO©ICE »AZMA
BOTINEC
ZAGREB-AERODROM SLATINA DONJI MIHOLJAC
PARG GRABOVAC
JASTREBARSKO OBOROVO VOΔIN
DARUVAR KOPA»KI RIT
VALPOVO
KARLOVAC PISAROVINA LEKENIK RC STRUÆEC ZVE»EVO OSIJEK TVR–AVICA
CRNI LUG KUTINA NA©ICE
ABRAMI -NP RISNJAK
KUTJEVO MITROVAC
VOLOSKO VRELO DELNICE BOSILJEVO SISAK LIPIK RC OSIJEK
NOVIGRAD- BOTONEGA LI»ANKE LOKVE-BRANA
PETRINJA
SUNJA
KUTJEVO VIDIM »EPIN OSIJEK - AERODROM
CELEGA LETAJ GORINCI NOVSKA
BRANA KUKULJANOVO TOPUSKO POÆEGA
OGULIN NOVA –AKOVO
PORE» RIJEKA BAKAR GRADI©KA VUKOVAR
HRV. KOSTAJNICA ILOK
PAZIN CRIKVENICA VINKOVCI
»EPIΔ SLAVONSKI BROD
DREÆNICA KRAKAR RC GORICE RC GRADI©TE
ROVINJ SLUNJ
PLA©KI
KRK
SV. IVAN SENJ
NA PU»INI PULA BRINJE ÆUPANJA
AERODROM CRES

OTO»AC
PULA RA»INOVCI
LI»KO LE©ΔE

RAB ZAVIÆAN
KORENICA

KARLOBAG UDBINA
DONJI
Glavna meteoroloπka postaja / Main meteorological station
MALI LO©INJ GOSPIΔ LAPAC
PAG LOVINAC
SILBA
Klimatoloπka postaja / Ordinary meteorological station
STARIGRAD
PAKLENICA GRA»AC

ZADAR
NOVIGRAD
BOÆAVA ZADAR-ZEMUNIK
KNIN
KUKLJICA BENKOVAC
BIOGRAD
DRNI©
SESTRICE VELE

©IBENIK SINJ

SPLIT
AERODROM
RI»ICE BRANA
IMOTSKI
SPLIT-MARJAN ©ESTANOVAC

SUTIVAN MAKARSKA
BOL
SUMARTIN
VRGORAC
JELSA

KOMIÆA HVAR
PLO»E
METKOVIΔ
KUNA
OPUZEN
VELA LUKA
KOR»ULA

STON
LASTOVO

GOVE–ARI
NP MLJET

DUBROVNIK DUBROVNIK
AERODROM

PALAGRUÆA
MOLUNAT

Slika 2.5. Razdioba glavnih i obiËnih meteoroloπkih postaja u Hrvatskoj u 2012. godini

Figure 2.5 Distribution of main and ordinary meteorological stations in 2012

ga odnos prema njihovom odræavanju i redovitim mometers, wind-gauges and rain-gauges) and
isplatama nagrada dobrovoljnim motriteljima mo- according to the recomendation of WMO it should
ra biti na visokoj razini, jer se samo kontrolom ra- remain so until the proper link between the data
da, stalnim kontaktiranjem i korektnoπÊu u ispu- achieved through the classical measuring methods
njavanju obveza prema motriteljima moæe po- and the measurements done by electronic instru-
boljπati kvaliteta rada i podataka. ment is found.
Mjerenja na klimatoloπkim postajama obavlja- Unfortunately the voluntary work of climatologi-
ju se klasiËnim instrumentima (æivini termometri, cal stations in the long run is relatively difficult to
vjetrokaz i kiπomjer) prema preporuci WMO-a, a achieve. This is visible from the fact that there was
tako bi trebalo ostati dok se ne pronae prava a rather large number of installed climatological sta-
veza izmeu podataka dobivenih klasiËnim mje- tions with a relatively short life (see Appendix B).
renjima i podataka dobivenih pomoÊu elektro-
niËkih instrumenata. Rain-gauge stations
Naæalost, kao volonterski, dugotrajan rad kli- The network of rain-gauge stations consists of
matoloπkih postaja nije jednostavno ostvariti. Na stations where the measurements of precipitations

56
to ukazuje priliËan broj uspostavljenih klimato- are done only once in the 24-hour period and that
loπkih postaja s relativno kratkim razdobljem rada at 7 hr CET. In the cold part of the year the quanti-
(vidi Dodatak B). ty (height) of snow is measured as well as the height
of new snow. Every day the meteorological phe-
Kiπomjerne postaje nomena are followed and recorded.
The observations are performed by nonprofe-
Mreæu kiπomjernih postaja Ëine postaje na ko- ssional observers and the data are mostly used for
jima se u pravilu samo jedanput na dan (7 sati po the requirements of the economy (water manage-
SEV-u) mjeri koliËina oborine koja je pala u ment, electric power industry, civil engineering) and
posljednja 24 sata. U hladnom razdoblju godine the study of climate. In the network of rain-gauge
mjeri se visina snijega te visina novog snijega. stations in Croatia in 1946 there were only 32 sta-
Svaki se dan prate i biljeæe meteoroloπke pojave. tions (Figure 2.2). Until 1957 their number grew to
Motrenja obavljaju neprofesionalni motritelji, above 500 and in 1962 there were even 530 such
a podaci se najviπe koriste za potrebe gospodar- stations. Since 1980 the number of rain-gauge sta-
stva (vodoprivrede, elektroprivrede, graevinar- tion is decreasing with a steeper fall before the
stva) i u prouËavanju klime. Homeland war and after it (under 300) and then
again the number of rain-gauge stations starts to
U mreæi kiπomjernih postaja u Hrvatskoj su increase and in 2012 there were 327 stations.
1946. godine bile samo 32 postaje (slika 2.2.). Do Together with the rain-gauge stations there are
1957. broj se kiπomjernih postaja poveÊao do iz- installed also ordinary climatologic stations for spe-
nad 500, s tim da ih je 1962. bilo 530. Od 1980. cial requirements.
njihov broj lagano pada, sa znatnim padom ne-
posredno prije Domovinskog rata i nakon njega In 1952 the network of rain-gauge stations
which measured half-year and yearly quantities of
(ispod 300) te ih opet 2012. godine ima 327. Za
precipitation was built in nonaccessible and unin-
razliËite potrebe, uz kiπomjerne i obiËne klimato-
habited places. These large scale rain-gauges - to-
loπke postaje postavljaju se ombrografi i ispa-
talyzers - are also useful because such large areas
ritelji. would not otherwise be covered with precipitation
Godine 1952. uspostavljena je mreæa kiπomje- data. But the correctness of such data is unfortu-
ra koji mjere polugodiπnju ili godiπnju koliËinu nately not always satisfactory and for this reason
oborina na nepristupaËnim i nenaseljenim podru- their number stagnated between 20 and 30 and in
Ëjima. Ti veliki kiπomjeri, totalizatori, takoer su 2012 there were 20 totalyzers in total.
korisni jer bez njih na velikim prostranstvima ne
bi bilo podataka o oborinama. Naæalost toËnost Distribution of stations as to area and altitude co-
tih podataka nije uvijek zadovoljavajuÊa, te je i verage in 1977.
zbog toga njihov broj stagnirao u rasponu 20 - 30
na ukupno 20 u 2012. godini. In the table 2.1 the relationship between the
number of stations, average area covered theoreti-
Prostorna i visinska razdioba postaja 1977. go- cally by a single station and the calculated distance
dine between stations for the year 1977 is shown. The
year 1977 is taken because then the number of sta-
U tablici 2.1. prikazan je odnos izmeu broja tions was the same as recommended by WMO.
postaja, prosjeËne povrπine koju teorijski pokriva Referring to altitude zones, in comparison with the
jedna postaja i izraËunate udaljenosti izmeu percentage of a single altitude zone, the number of
postaja za 1977. godinu, kada je broj postaja bio meteorological stations above 400m showed to be
najbliæi preporukama WMO-a. too small (table 2.2)
U odnosu na visinske zone pokazuje se da je u
usporedbi s postotkom pojedine visinske zone Actual conditions
broj meteoroloπkih postaja iznad 400 m premalen
(tablica 2.2.). The horizontal and vertical coverage of Croatia
with meteorological stations in 1977, which was as
recommended by WMO, and accepted by all mem-
Osvrt na postojeÊe stanje
ber states was during the Homeland war signifi-
Prikazana horizontalna i vertikalna pokrive- cantly altered because in 1991 and 1992 some
nost Hrvatske meteoroloπkim postajama u 1977. 55% of the stations were out of work.
godini, koja je u skladu s preporukama WMO-a, u Compared to the year 1989, i.e. before the
Domovinskom je ratu znaËajno promijenjena, jer aggression, in 1993 only some 70% of the stations

57
Tablica 2.1. Broj meteoroloπkih postaja i prosjeËna povrπina koju pokriva pojedina postaja (km2),
te prosjeËna udaljenost izmeu postaja (km) u 1977. godini

Table 2.1 Number of meteorological stations and average area covered by a single station (sq km)
and average distance between stations (km) in 1977.

ProsjeËna povrπina ProsjeËna udaljenost


Vrsta postaje Broj postaja za jednu postaju u km2 izmeu postaja (km)
Type of station Number of stations Average area for a Average distance
single station in sq km between stations (km)

Glavna met. postaja


22 2570 50,7
Main station
ObiËna met. postaja
119 400 20,0
Ordinary station
Kiπomjerna postaja
612 90 9,5
Rain-gauge st.

Tablica 2.2. Raspored meteoroloπkih postaja po visinskim zonama izraæen u postotcima ukupnog broja
meteoroloπkih postaja u 1977. godini

Table 2.2. Disposition of meteorological stations according to altitude zones in percents


of total number of meteorological stations in 1977.

Visinski pojas / upper-air zone


Vrsta postaje 0- 201 - 401 - 601 - 801 - 1001 - 1301 - preko/ over
Type of station 200 m 400 600 800 1000 1300 1600 1600

GMP 78 10 3 0 6 0 3 0
OMP 69 13 5 5 4 1 2 1
K©P 60 19 9 6 3 1 1 1
PA 53 20 10 7 6 3 0,8 0,2

GMP - Glavna meteoroloπka postaja / Main station


OMP - ObiËna meteoroloπka postaja / Ordinary station
K©P - Kiπomjerna postaja / Rain-gauge station
PA - povrπina (%) pojedinog visinskog pojasa u odnosu na ukupnu povrπinu Hrvatske / area (%) of single
upper-air zone in relation to total area of Croatia

1991. i 1992. godine nije radilo viπe od 55 % me- were functioning and that meant that in war actions
teoroloπkih postaja u odnosu na optimalan broj there were some 30% of the destroyed or under
meteoroloπkih postaja prema kriteriju WMO-a occupation. The GMP stations at GospiÊ, Karlovac,
koji su prihvatile sve Ëlanice. Dubrovnik, Slavonski Brod, Osijek Zeleno polje.
U odnosu na 1989. godinu, u 1993. radi 70 % Zagreb Maksimir, Varaædin (Figure 2.6) and Daruvar
postaja, πto znaËi da je u ratnim akcijama uniπteno had direct hits to the buildings or the near vicinity.
ili je okupirano 30 % postaja. Damage of the total number of destroyed mete-
Direktnim pogotkom u zgradu ili meteoroloπki orological instruments, equipment and facilities in
krug ili u neposrednu blizinu bili su oπteÊeni the basic network of meteorological stations can be
GMP: GospiÊ, Karlovac, Dubrovnik, Slavonski estimated to reach about 3.5 million dollars.
Brod, Osijek-Zeleno polje, Zagreb-Maksimir,
Varaædin (slika 2.6.) i Daruvar. Guidelines for further development
Prebrojavanjem ukupnog broja uniπtenih me- • Bring the number of meteorological stations of
teoroloπkih instrumenata, opreme i objekata u the basic network in Croatia onto the level of the

58
Slika 2.6. Postaja u Varaædinu, oπteÊena u Domovinskom ratu (1991.)

Figure 2.6 Station in Varaædin, damaged during the Homeland war (1991)

osnovnoj mreæi meteoroloπkih postaja procjenjuje WMO recommendation and preserve the mea-
se da πteta od razaranja iznosi oko 3,5 milijuna suring homogeneity in Croatia.
dolara. • Equip the stations with new instruments
• Modernize the meteorological measurements
Osnovne smjernice za daljnji razvoj through new technology and appliances in con-
• Broj meteoroloπkih postaja osnovne mreæe u formity with the recommendation of WMO but
Hrvatskoj valja dovesti na razinu u skladu s securing a correct link between the past way of
preporukama WMO-a i oËuvati homogenost measuring and the measuring with the new, di-
mjerenja na podruËju Hrvatske. fferent technology.
• Meteoroloπke postaje treba opskrbiti novim • The facilities of meteorological stations de-
instrumentima. stroyed during the war or damaged through
• U skladu s preporukama WMO-a valja mo- long neglect should be brought to a serviceable
dernizirati meteoroloπka mjerenja ureajima state. In places where they do not exist, build
nove tehnologije, tako da se osigura korektna new ones.
veza izmeu dosadaπnjeg naËina mjerenja i
• Improve the way of training the observers on
mjerenja novom, razliËitom tehnikom.
• Objekte glavnih meteoroloπkih postaja razru- GMP.
πene u ratu te uniπtene zbog dugogodiπnjeg • Improve the relationship between the process-
neodræavanja, treba dovesti u upotrebno stanje, ing and control of data and the maintenance of
a na mjestima gdje ne postoje, treba izgraditi meteorological stations because only an infor-
nove. mation feedback about the quality of data could
• Treba poboljπati naËin osposobljavanja mo- give a real picture of a successful maintenance
tritelja na GMP. and quality of work.

59
• Treba zadræati Ëvrst odnos izmeu obrade i 2.1.2 Automatic surface meteorological ob-
kontrole podataka i odræavanja meteoroloπkih servations
postaja, jer samo povratna informacija o kva-
liteti podataka daje sliku o uspjeπnosti odræa- The automation of meteorological measure-
vanja i kvaliteti rada. ments came to the full value with the fast develop-
ment of measuring techniques (in the 50s of the
20th century), electronics and telecommunication
2.1.2. Automatska prizemna meteoroloπka (60s and 70s) and especially with the development
motrenja of the microprocessor technology and informatics
Automatizacija meteoroloπkih mjerenja doπla (80s and 90s of the 20th century). In meteorology
the automation became of prime importance with
je do punog izraæaja s naglim razvojem mjerne
the fast growth of interests for this science (even
tehnike (50-ih godina 20. stoljeÊa), elektronike i
during World War II) with the spreading of meteor-
telekomunikacija (60-ih i 70-ih godina) te pose-
ological services and their application to all the
bno s razvojem mikroprocesorske tehnologije i
parts of life and work. But it should be stressed that
informatike (80-ih i 90-ih godina proπlog stolje- automation of meteorological measurement beca-
Êa). Ipak, treba naglasiti da je automatizacija me- me specially important in the micrometeorology
teoroloπkih mjerenja poseban znaËaj dobila u where it is still very much in use.
mikro meteorologiji, gdje se i danas obavlja veÊi-
na svih meteoroloπkih mjerenja. At first the automatic meteorological systems
(AMS) were meant to measure the basic meteoro-
Automatski meteoroloπki sustavi (AMS) imali logical elements in inaccessible places where they
su u poËetku zadaÊu obavljati mjerenja osnovnih were of specific importance for the meteorological
meteoroloπkih elemenata na mjestima koja su za service. That meant that an independence from
Ëovjeka bila nepristupaËna πto je imalo poseban man as observer and controller of the functioning of
znaËaj za meteoroloπku sluæbu. Danaπnji auto- the station was required. The actual automatic
matski meteoroloπki sustavi su to veÊim dijelom meteorological systems have in greater part be-
postali i stvarno po svim svojim karakteristikama. come independent in all their characteristics. As the
Kako je stalni dotok mjerenih meteoroloπkih po- inflow of measured meteorological data in real time
dataka u realnom vremenu potreban mnogim dje- is continuous in many actual activities the automa-
latnostima, pristupilo se automatizaciji mjerenja. tized measurements were introduced. But because
No, zbog sloæenosti motrenja meteoroloπkih poja- of the complexity of observation of meteorological
va (oborine, oblaci itd.) to joπ uvijek Ëine motri- phenomena (precipitations, clouds etc) such obser-
telji, iako se i broj tih pojava neprekidno smanjuje vations are still done by men although the number
zbog sve boljih mjernih osjetnika. of observed phenomena is steadily decreasing due
Kako i automatski meteoroloπki sustavi isto ta- to ever improving sensors. As the automatic mete-
ko rade po strogo definiranim normama WMO-a, orological systems, too, have to function according
to strictly defined WMO norms, the actual genera-
nove generacije automatskih meteoroloπko-mjer-
tions of automatic meteorological measuring sys-
nih sustava, koje se nalaze i u naπoj meteoroloπkoj
tems in use in our meteorological service - of our
sluæbi, i to domaÊe proizvodnje, u potpunosti za-
domestic production - quite satisfy all the require-
dovoljavaju sve navedene zahtjeve. Stoga ih je
ments mentioned. This is why they should be intro-
neophodno uvoditi u veÊem broju da meteoro- duced on larger scale so that the meteorological
loπka sluæba moæe odgovoriti svim postavljenim services could satisfy the requirements of their
zahtjevima svojih korisnika, kako unutar dræave users within the country as well as abroad. Non-
tako i u inozemstvu. Usprkos tome potrebno je the-less it is necessary to maintain a certain num-
zadræati odreeni broj postaja s automatskim i s ber of stations with automatic as well as classical
klasiËnim naËinom mjerenja i motriteljima, radi ways of measuring and observers or combined with
zadræavanja homogenosti stoljetnih meteorolo- automatic measurements in order to maintain the
πkih nizova, πto je namjera i u πirim svjetskim homogeneity of century-long series what is the
razmjerima. Kombinirani rad postaja sluæi i kon- worldwide intention. All that for the control of fun-
troli rada i unapreenja rada automatskih meteo- ctioning as well as for the improvement of automat-
roloπkih sustava. ic meteorological systems.

Namjenska automatska meteoroloπka mjerenja Specific meteorological measurements


U sklopu Centra za meteoroloπka istraæivanja, Within the Center for meteorological research,
osnovanog 1968. godine unutar tadaπnjeg Re- founded in 1968 as part of the former Federal

60
publiËkog hidrometeoroloπkog zavoda, bio je i Hydrometeorological Institute there existed the
Odjel za razvoj, primjenu i obavljanje specijalnih Department for development, application and spe-
meteoroloπkih mjerenja, u kojem se odvijala go- cial meteorological measurements in which nearly
tovo sva aktivnost, uz veliku potporu Meteorolo- all activities were performed with the support of the
πkog laboratorija, vezana za uspostavu i nadzor Meteorological laboratory connected to the imple-
rada automatskih meteoroloπkih sustava. ToËnije, mentation and control of the automatic meteoro-
ta vrsta djelatnosti obavlja se od 1977. godine, ka- logical systems. More precisely, such activity is in
da je postavljen prvi elektroniËki anemograf na course since 1977 when the first electronic anemo-
graph on the invester- station of Hrvatska elektro-
investitorskoj postaji Hrvatske elektroprivrede
privreda in Oborovo was installed. In 1979 the first
(HEP) u Oborovu. No veÊ 1979. godine uspo- automatic meteorological station on the island of Vir
stavljena je prva automatska meteoroloπka postaja was installed. After that the installation of automatic
na otoku Viru. Nakon toga uspostava mjerenja measuring for the requirements of the investors
automatskim meteoroloπkim sustavima, za po- became common practice as the necessary conti-
trebe investitora, postala je opÊa praksa, jer su za- nuity of measurements could not be kept up by
htjevi za mjerenjima traæili kontinuitet mjerenja classical measuring systems and observers. In
koji se klasiËnim mjernim sustavima i motritelji- many cases the special measurements (Figure 2.7)
ma nije viπe mogao postiÊi. U mnogo sluËajeva were taken through the use of automatic measuring
specijalna mjerenja (slika 2.7.) obavljala su se systems (A-anemograph, AA-alarm anemograph,
upotrebom automatskih mjernih sustava (A-ane- AMP automatic meteorological station, AO-alarm
mograf, AA-alarmni anemograf, AMP-automat- ombrograph), pilot-baloon (PB) systems which
ska meteoroloπka postaja, AO-alarmni ombro- gave the wind direction and speed, and radioson-
graf), pilotbalonskog (PB) sustava, koji daje des (VRS) which gave data on the circulation, tem-
smjer i brzinu vjetra, te vezane radiosonde (VRS), perature and relative humidity and atmospheric
koja daje podatke o strujanju, temperaturi i rela- pressure up to 10000 m (table 2.3).
tivnoj vlaænosti zraka te atmosferskom tlaku do A special form of specialized measurements are
1000 m (tablica 2.3.). profile measurements (PF) of the speed and direc-
tion of wind, temperature and relative air humidity.
Poseban vid namjenskih mjerenja su profilna
Such measurements between 1981 and 1987 were
mjerenja (PF) brzine i smjera vjetra, temperature i
taken with an all-terrain vehicle with sensors for the
relativne vlaænosti zraka. Ta mjerenja su se u ra- wind directions and speed, and temperature and
zdoblju 1981.-1987. provodila terenskim vozi- relative air humidity. But in 1999, in collaboration
lom. No, 1999. godine razvijen je u suradnji s with the producer of μm meteorological systems an
proizvoaËem μm meteoroloπkih sustava jedin- automatic system unique in the world was deve-
stven u svijetu automatski mjerni sustav za profi- loped for profile measurements which consists of 1-
lna mjerenja koji se sastoji od 1 - 5 zasebnih mjer- 5 separate measuring components (Figure 2.8a)
nih komponenti (slika 2.8a) koje mjere ili samo which measure either only the wind or only the tem-
vjetar ili temperaturu i relativnu vlaænost ili sve perature and relative humidity or all of them togeth-
zajedno. er.
Taj sustav ima potpunu autonomnost napaja- This system has a completely autonomous
nja. Posebnost je u tome πto se uzorkovani sekun- power supply. It samples data in intervals of sec-
dni podaci telemetrijski (radioveza) prenose na onds sending them telemetrically (radio links) to a
sakupljaËko raËunalo koje zapisuje i sekundne collecting computer which processes them and
mjerene podatke te ih obrauje i arhivira. Podaci files them away also at such intervals. These data
se odatle GSM vezom prenose u DHMZ. Uda- are then sent through GSM link to DHMZ. The loca-
ljenost sustava i smjeπtaja raËunala ovisi o dome- tion of the system and the location of the computer
depend on the range of the radio link and it can be
tu radio veze, a moæe biti do 30 km. Mjerni sustav
30 km. The measuring system can be located on
moæe se postaviti na mjernu lokaciju i tada se
the same location where the measurements are
ukljuËuje sam (alarmni nivo) ili po potrebi iz taken and then it is automatically swithed on (alarm
DHMZ-a, a svi su meusobno vremenski sinkro- level), or for the requirements of DHMZ. These sys-
nizirani te u potpunosti daju istovremenost mje- tems are all synchronized giving completely syn-
renja. Po svim karakteristikama to je jedinstveni chronized measurements. By all its characteristics
takav meteoroloπki mjerni sustav u svijetu, jer ne this is a unique meteorological system in the world
samo πto daje i zapisuje sekundne podatke veÊ i because it not only gives and records the data at
realizira istovremenost mjerenih podataka te seconds intervals but it also does it simultaneously
upravljanje svim funkcijama na daljinu. Za sada with remote control of all the functions. To this mo-

61
Slika 2.7. Specijalna mjerenja - viπe slika u kompletu

Figure 2.7 Special measurements - several pictures in a batch

62
Tablica 2.3. Namjenska automatska meteoroloπka mjerenja koja je provodio DHMZ

Table 2.3 Specified purpose automatic meteorological measurements taken by DHMZ

Lokacija Mjerni period Mjerni sustav Razlog mjerenja


Location Measuring period Measuring system Application

OBOROVO 1975.-2000. A, AMP, KMP MoguÊa lokacija za nuklearnu elektranu


VIR 1977.-1980. AMP MoguÊa lokacija za nuklearnu elektranu
HAMAZ 1977.-1980. A Odreivanja lokacije i smjera piste Aerodroma Krk
REMETINEC 1979.-1984. A, KMP Projektiranje SveuËiliπne bolnice Novi Zagreb
A, AMP, KMP,
PLOMIN 1979.-1984. Projektiranje dimnjaka TE Plomin i studija utjecaja na okoliπ
VRS, PB
NP PLITVICE 1980.-1989. A, KMP, KZV Zaπtita prirodnih karakteristika te razvoj turizma
KUTINA 1981.-2010. AMP Izgradnja i eksploatacija Tvornice gnojiva
A, KMP, VRS,
BJELOVAR 1981.-1986. Prostorno planiranje i zaπtita okoliπa
PB, PF, KZ
Odreivanje lokacije s najveÊim udarima vjetra te
MOST KRK 1981. A, PF, AA
praÊenje sigurnosti prometa s obzirom na vjetar
PODRUTE 1983.- A, VRS, PB Utjecaj na okoliπ moguÊe cementare
JABLAN-ZLOBIN 1983.-1985. A, PF Utjecaj jakog vjetra na distribuciju elektriËne enegije
A, AMP, VRS, Zaπtita okoliπa s obzirom na eksploataciju
MOLVE 1983.-1995.
PB, KZ prirodnog plina
TS MELINA 1985.-2008. 2A Distribucija elektriËne enegije i jaki vjetar
DALJ 1986.-1987. A, AMP MoguÊa lokacija za nuklearnu elektranu
LU»ICA 1986.-1991. A, KMP MoguÊa lokacija za HE
MOST RJE»INA 1986.-1994. A Sigurnost prometa s obzirom na jaki vjetar
CRIKVENICA 1986.-1994. AMP Thalasotherapia Crikvenica - zdravstveni turizam
SISAK 1988.-1990. AMP Prostorno planiranje i zaπtita okoliπa
GUSIΔ POLJE 1988.-1991. AMP Procjena utjecaja na okoliπ nove HE SKLOPE
1988.-1991.
HE SKLOPE AMP Procjena utjecaja na okoliπ nove HE SKLOPE
1995.-2011.
TS LI»KI OSIK 1988.-1991. AMP Procjena utjecaja na okoliπ nove HE SKLOPE
TS OBROVAC 1988.- A, AMP Distribucija elektriËne energije i jaki vjetar
TS NIN 1988.-1995. A, AMP Distribucija elektriËne energije i jaki vjetar te sol
TS KONJSKO 1989.-1991. AMP Istraæivanje za potrebe iskoriπtavanja sunËeve energije
HE LE©ΔE 1989.-1991. A, KMP MoguÊa lokacija za HE
GOTALOVO 1989.-2003. AMP MoguÊa lokacija za HE
HE »AKOVEC 1991.- A Nadzor nad sigurnoπÊu rada HE
HE DUBRAVA 1994.-2006. AMP Nadzor nad sigurnoπÊu rada HE
CP TRILJ 1994.-2001. AMP Istraæivanje sliva Cetine-vodni potencijal za HEP
Istraæivanje utjecaja vremenskih prilika na
AUTOCESTA ZG-KA 1994.-1995. AMP
sigurnost cestovnog prometa
MALINSKA 1994.- AMP Potrebe TuristiËke zajednice Malinske
HRELJIN 1996.-2004. A Sigurnost prometa na autocesti ZG-RI
MASLENICA 1997.- 2AA Sigurnost prometa na MasleniËkom mostu
OPATIJA 1997.- AMP Potrebe TuristiËke zajednice Opatije
UMAG 1999.-2008. AMP Potrebe TuristiËke zajednice Umaga
PUNAT 1999.-2002. AMP Potrebe znanstvenog projekta i TuristiËke zajednice Opatije
BUKOVO 2000.- A Sigurnost prometa na autocesti ZG-RI
MOST PAG 2000.- 2AA Sigurnost prometa na mostu

63
Tablica 2.3. Namjenska automatska meteoroloπka mjerenja koja je provodio DHMZ - nastavak

Table 2.3 Specified purpose automatic meteorological measurements taken by DHMZ - continue

Lokacija Mjerni period Mjerni sustav Razlog mjerenja


Location Measuring period Measuring system Application

VRH U»KE 1993.-2006. A Utjecaj jakog vjetra na distribuciju elektriËne energije


TS NOVALJA 1995.- A Utjecaj jakog vjetra na distribuciju elektriËne energije
DUGI RAT Vjetrovni profil za potrebe odreivanja odnosa graevinske
1999. PF
- ÆRNOVNICA konstrukcije i pritiska vjetra za PTT tornjeve
Sigurnost prometa s obzirom na jak vjetar i pojavu
TUNEL SV. ROK 1999.-2003. 2AMP
zaleivanja te ventiliranje tunela
BRODOGRADILI©TE Mjerenja temperaturnog profila na brodu hladnjaËi (Lady
2000. PF, 30 T+TG
SPLIT KorËula) za potrebe sluæbenog certificiranja broda
Mjerenja vjetrovnog profila za potrebe odreivanja odnosa
DUBROVA»KI MOST 2001. PF
graevinske konstrukcije i pritiska vjetra
SENJ 2002. PF Vjetrovni profil za potrebe odreivanja odnosa vjetar-valovi
JASTREBARSKO 2002.-2006. AMP Znanstvena istraæivanja ©umarskog instituta
VIJADUKT BARI»EVIΔ 2002.-2004. AMP Sigurnost prometa s obzirom na jak vjetar i pojavu zaleivanja
VIJADUKT BOÆIΔI 2002.-2004. AMP Sigurnost prometa s obzirom na jak vjetar i pojavu zaleivanja
LEDENIK 2003.-2004. AMP Sigurnost prometa s obzirom na jak vjetar i pojavu zaleivanja
Mjerenja vjetrovnog profila za potrebe odreivanja
MASLENI»KI MOST 2003.-2004. PF
uËinkovitosti burobrana
GORINCI 2003.- AMP Za potrebe HE LeπÊe u izgradnji i u radu
JANKOVAC 2003.- AAO Za potrebe Hrvatskih voda - sliv Drave
CRIKVENICA 2003.- AMP Potrebe TuristiËke zajednice Crikvenice
Vjetrovni profil za potrebe odreivanja odnosa graevinske
SPLIT-POLJUD 2003. PF
konstrukcije i pritiska vjetra
ZNANSTVENI
2004.- 2AMP Znanstveni projekt 1,2 - mikrometeoroloπka mjerenja
PROJEKT 1,2-DHMZ
ZNANSTVENI
2004.- AMP Znanstveni projekt 3 - specijalna mikrometeoroloπka mjerenja
PROJEKT 3-DHMZ
BAKARAC 2004.- A Sigurnost prometa s obzirom na jak vjetar
Projekt DART05 (Dynamics of the Adriatic in Real Time 2005) -
ZADAR - ZEMUNIK 2004.-2005. SODAR
mjerenja vertikalnih profila vjetra niæih slojeva atmosfere
POVILE 2004.- A Sigurnost prometa s obzirom na jak vjetar
KOMARNA 2005.- A Projektiranje Peljeπkog mosta
TUNEL SV. ROK - Mjerenja vjetrovnog profila za potrebe odreivanja
2006.- PF
MASLENI»KI MOST uËinkovitosti burobrana na dionicama prometnice
Vjetrovni profil za potrebe odreivanja odnosa graevinske
KOZJAK 2006.- PF
konstrukcije i pritiska vjetra za TT tornjeve
PRIZNA 2006.- A Sigurnost prometa s obzirom na jak vjetar
JASENICE 2006.- A Sigurnost prometa s obzirom na jak vjetar
LOKVINE 2006.- A Sigurnost prometa s obzirom na jak vjetar
Projekt DART06 (Dynamics of the Adriatic in Real Time 2006) -
SPLIT - AERODROM 2006. SODAR
mjerenja vertikalnih profila vjetra niæih slojeva atmosfere
SLUNJ-POLIGON 2007.- AMP Monitoring kvalitete zraka
KARLOBAG 2008.- A Za potrebe dogradnje luke
MASLENICA - STARI
2008.- A Sigurnost prometa s obzirom na jak vjetar
MOST
NP MLJET 2008.- AMP + 3 plutaËe Znanstvena istraæivanja eko sustava NP Mljeta
Projekt WINDEX (Wind resources and forecasting in complex
SPLIT - AERODROM 2010. SODAR terrain of Croatia) - mjerenja vertikalnih profila vjetra niæih
slojeva atmosfere

64
Slika 2.8a Shematski prikaz rada profilnog meteoroloπkog mjernog sustava

Figure 2.8a Schematic description of profile meteorological measuring systems

Slika 2.8b Profilna mjerenja, DubrovaËki most, 2001. godine

Figure 2.8b The profile measurements, DubrovaËki most, 2001

su njime provedena mjerenja za potrebe Grae- ment it performed measurements for the require-
vinskog fakulteta iz Splita na tri lokacije iznad ments of the Faculty of Civil Engineering in Split on
Dugog Rata (1999. godine), za potrebe navede- three locations above Dugi Rat (1999), for the same
nog fakulteta i Hrvatske uprave za ceste na obje- faculty and the Croatian Road Administration on the
ktima DubrovaËkog mosta (4 lokacije) u izgradnji building sites of Dubrovnik Bridge (4 locations;
(slika 2.8b) te u Senju (2001./2002. godine) za Figure 2.8b) as well as Senj (2001/2002) for the
potrebe GeofiziËkog zavoda SveuËiliπta u Zagre- requirements of the Geophysical Institute of the
bu. Takoer su provedena i mjerenja na objektima University of Zagreb. Measurements on the sites of
stadiona NK Hajduka (2002.) na Poljudu u Splitu the stadium FK Hajduk at Poljud in Split (2002) and

65
te vrhu Kozjak (2006.-2012.), a za potrebe znan- on the top of the Kozjak mauntain (2006-2012)
stvenoistraæivaËkog projekta pri Graevinskom were performed for the requirements of the
fakultetu u Splitu i za izgradnju burobrana na dio- research project of the mentioned Faculty in Split,
nici autoceste A3 Sv. Rok-Maslenica (2006.). to build a windbreak on the section of the highway
A3 Sv. Rok - Maslenica (2006).
U sklopu Projekta obnove i zaπtite obalnih πu-
ma 2002. godine nabavljen je mjerni sustav SO- Within the Project of coastal forest restoration
DAR Scintec FAS64 (NjemaËka) za mjerenje and protection, in 2002 measurements system
visinskih profila brzine i smjera vjetra do 1000 m SODAR Scintec FAS64 (Germany) for the measure-
smjeπten u terenskom kombi vozilu. Meteoroloπki ment of vertical wind speed and direction profiles
elementi su posebno vaæni kod raznih ekoloπko- up to 1000 m was procured and placed in the all-
terrain vehicle. Meteorological elements are of a
akcidentnih situacija, ratnih situacija, praÊenja
particular importance in a variety of ecologicaly -
meteoroloπkih fenomena, zaπtite od πumskih po-
accidental situations, wars, monitoring of meteoro-
æara te praÊenja ostalih meteoroloπko-ekoloπkih logical phenomena, protection of forest fires and
elemenata za potrebe operativnih sluæbi pri nadle- monitoring of other meteorological and ecological
ænim organizacijama. elements for operational services of the authorized
Mjerni sustav opremljen je prijenosnom au- organizations. The measuring system is equipped
tomatskom meteoroloπkom postajom, a ima viπe with a portable automatic meteorological station
razina napajanja strujom i to sve u sklopu teren- and it has got a multi-level power supply all within
skog kombi-vozila. Unutar cijelog sustava nalazi the all-terrain vehicle. Within this system there are
se i sav ostali potreban pribor kao i razliËite vrste all other necessary accessories as well as different
komunikacijskih ureaja prema svim korisnicima types of communication devices to data users.
podataka mjerenja. SODAR (Sonic Detection And Ranging) measuring
system is used for remote sensing of vertical turbu-
SODAR (SOnic Detection And Ranging) lent structure and wind profile of the lower layers of
mjerni sustav koristi se za daljinsko mjerenje ver- the atmosphere. SODAR measuring system is the
tikalne turbulentne strukture i profila vjetra niæih same as RADAR (RAdio Detection And Ranging)
slojeva atmosfere. SODAR sustav je istovjetan system, but it uses sound waves instead of radio
kao i radar (radar detection and ranging) sustav, waves.
osim πto se koriste zvuËni valovi umjesto radio
Measurements that were carried out by SODAR
valova. system for international as well as other projects in
Mjerenja sustavom SODAR provedena su i za which DHMZ participated:
potebe meunarodnih i ostalih projekata u kojima • 2004-2005 Zadar-Zemunik wind profiles mea-
je sudjelovao DHMZ svojom aktivnoπÊu: surements of lower layers of the atmosphere for
• 2004.-2005. Zadar-Zemunik mjerenja profila the project DART05 (Dynamics of the Adriatic in
vjetra niæih slojeva atmosfere za potrebe pro- Real Time 2005)
jekta DART05 (Dynamics of the Adriatic in • 2006 Split-airport wind profile measurements of
Real Time 2005.); lower layers of the atmosphere for the project
• 2006. Split-aerodrom mjerenja profila vjetra DART06 (Dynamics of the Adriatic in Real Time
niæih slojeva atmosfere za potrebe projekta 2006)
DART06 (Dynamics of the Adriatic in Real • 2010 Split-airport wind profile measurements of
Time 2006.); lower layers of the atmosphere for the project
• 2010. Split-aerodrom mjerenja profila vjetra WINDEX (Wind resources and forecasting in
niæih slojeva atmosfere za potrebe projekta complex terrain of Croatia).
WINDEX (Wind resources and forecasting in The It should be stressed that within the auto-
complex terrain of Croatia). matic meteorological station in Opatija, in 1997 the
Posebno treba napomenuti da su u sklopu au- first contiuous measuring of UV-B radiations in
tomatske meteoroloπke postaje u Opatiji 1997. Croatia were done and their results were imme-
godine zapoËela i prva kontinuirana mjerenja UV- diately communicated to the citizens and visitors,
B zraËenja u Hrvatskoj. Ona su odmah bila i u warning them through the tourist-meteorological
funkciji obavjeπtavanja graana i posjetitelja gra- monitoring, of the dangers from such radiations
da Opatije na moguÊu opasnost od UV-B zraËenja (Figure 2.9). Besides, this is the first such station
(slika 2.9.) putem tzv. turistiËko-meteoroloπkog that shows the comfort feeling index stressing how
monitoringa. To je i prva takva postaja koja je pri- meteorology can be applied in tourism. The same
kazivala stalni osjet ugode, πto joπ viπe daje zna- was also done in Umag in 1999 and in Crikvenica in

66
a) b)

Slika 2.9. Jedan od prikaza UV-B zraËenja (a) i ostalih mjernih elemenata (b) na turistiËko-meteoroloπkom sustavu

Figure 2.9 One of the descriptions of UV-B radiations and comfort index on the touristic-meteorological system

Ëaj meteorologiji primijenjenoj u turistiËkoj dje- 2003. The recent installation of such continuous
latnosti. Ista mjerenja uspostavljena su 1999. go- measuring i.e. the measuring of ozone in Croatia
dine i u Umagu te 2003. godine u Crikvenici. and that on the GMP Ogulin and GMP Daruvar in
Od novije uspostavljenih mjerenja treba spo- 1999 should also be mentioned, although they
menuti prva kontinuirana mjerenja prizemnog were relocated on the GMP Gradiπte and Makarska
ozona u Hrvatskoj i to na GMP Ogulin i GMP Da- in 2006.
ruvar u 1999. godini koja su 2006. godine pre- The modernization, i.e. the introduction of auto-
mjeπtena na GMP Gradiπte i GMP Makarsku. matic measuring systems into the network of mete-
Uvoenje automatskih mjernih sustava u regu- orological stations of DHMZ started in 1991 when
larnu mreæu postaja DHMZ-a zapoËelo je tek also in that part of the meteorological service a
higher stress was put on the importance of auto-
1991. godine kada se i u tom dijelu meteoroloπke
matic systems. The type of measuring system in
sluæbe poËinje pridavati veÊa vaænost automa-
major use for the requirements of the Institute until
tskim sustavima. Tip mjernog sustava koji je pre-
1986 was the IJS Ljubljana largely developed by the
vladavao u koriπtenju za potrebe Zavoda do 1986.
already mentioned Department for development,
godine bio je IJS, Ljubljana, koji je u velikoj mje-
application and special meteorological measuring.
ri i razvio veÊ navedeni Odjel za razvoj, primjenu But the political changes and the changes in the
i obavljanje specijalnih meteoroloπkih mjerenja. Institute contributed to the changes in the applica-
No, promjene u tadaπnjoj dræavi, kao i u samom tion of automatic systems so that in the Institute in
Zavodu, doprinijele su i promjenama u naËinu ra- this field the system of the μ m type, Zagreb are
da s automatskim sustavima te se od tada koriste used. This system is of a complete Croatian pro-
sustavi tipa μm, Zagreb, koji je u potpunosti bio duct, completely supporting all the requirements
hrvatski proizvod, a u cijelosti je podræavao sve and protocols for automatic meteorological sys-
zahtjeve i protokole za automatske meteoroloπke tems in the network of the meteorological service.
sustave u mreæi postaja meteoroloπke sluæbe. The course of implementation of automatic meteo-
Tijek uvoenja automatskih meteoroloπkih susta- rological systems into the meteorological service in
va u meteoroloπkoj sluæbi Hrvatske prikazan je u Croatia is shown in the book “50 years of the func-
knjizi 50 godina rada Dræavnog hidrometeo- tioning of the Meteorological Hydrological Service”,
roloπkog zavoda, (PandæiÊ i sur., 1998). (PandæiÊ at all 1998).

Mreæa automatskih meteoroloπkih sustava Dræav- Network of automatic meteorological systems of


nog hidrometeoroloπkog zavoda the Meteorological Hydrological Service
Odjel za razvoj, primjenu i obavljanje specija- The already mentioned Department for develop-
lnih meteoroloπkih mjerenja i Meteoroloπki labo- ment, application and special meteorological meas-

67
Slika 2.10. Alarmni anemograf, most Pag, 2001. godina

Figure 2.10 Anemograph at Pag bridge, 2001

ratorij Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda uring and the Meteorological Laboratory of the
1991. godine pokrenuli su uspostavu telemetri- Meteorological Hydrological Service have in1991
jskog sustava (mreæe) daljinskog prijenosa po- triggered the implementation of telemetric systems
dataka mjerenja automatskih meteoroloπkih (network) for remote transfer of measured data of
postaja. Suradnjom s proizvoaËem automatskih the automatic meteorological stations. In collabora-
meteoroloπko-mjernih sustava, tipa μm, 21. rujna tion with the producer of automatic meteorological
1992. poËeo je s radom telemetrijski sustav sta- measuring systems of the mm type, on 21st
lnog daljinskog prijenosa puπtanjem u rad (putem September 1992 started the functioning of the tele-
radioveze) automatske meteoroloπke postaje metric system for permanent remote transfer of
Oborovo (vlasniπtvo Hrvatske elektroprivrede). S data (through radio link) of the automatic meteoro-
obzirom na brzo πirenje automatskih sustava kako logical station Oborovo (property of Hrvatska elek-
u meteoroloπkoj sluæbi tako i za posebne potrebe troprivreda). Due to the ever faster spreading of
automatic systems through the meteorological
drugih djelatnosti koje su traæile da njihova mje-
service as well as for the requirements of other
renja budu sukladna sluæbenima, Dræavni hidro-
activities wanting to have their measurements done
meteoroloπki zavod je 16. sijeËnja 1995. propisao
in harmony with the official ones, the Meteorological
protokole „TehniËki zahtjevi i propisi za mikro-
Hydrological Service has on 16th of January 1995
procesorske anemografe i automatske meteoro- issued the protocols: “Technical requirements and
loπke sustave u osnovnoj mreæi postaja Dræavnog rules for microprocessors, anemographs and auto-
hidrometeoroloπkog zavoda” za uvoenje au- matic meteorological systems in the basic network
tomatskih mjernih sustava u mreæu postaja slu- of the Meteorological Hydrological Service” for the
æbe. To je dovelo do veÊeg reda u ovoj vrsti mete- introduction of automatic measuring systems in the
oroloπkih mjerenja na podruËju Hrvatske (slika network of stations of the service what lead to
2.10.). some more order within this kind of meteorological
Mreæa automatskih meteoroloπkih postaja measuring in Croatia (Figure 2.10.). Today, in 2012
DHMZ-a brojila je 2002. godine 45 automatskih the network of automatic meteorological stations
meteoroloπkih sustava, u stalnom svakodnevnom DHMZ counts already 75 automatic meteorological
prozivanju putem radioveze, telefonom te mobil- systems with constant daily polling via GSM, GPRS
nom i GSM mreæom. 2012. godine mreæa auto- and Internet
matskih meteoroloπkih postaja DHMZ-a (slika At the beginning of the year 2002, the network
2.11.) ima veÊ 75 automatskih meteoroloπkih su- of automatic meteorological stations DHMZ (Figure

68
Slika 2.11. Mreæa automatskih meteoroloπkih sustava DHMZ-a (2012.)

Figure 2.11 Network of automatic meteorological systems of DHMZ (2012)

stava u stalnom svakodnevnom prozivanju putem 2.10) counted already 45 automatic meteorological
GSM, GPRS i internet mreæe. systems, of several owners, in the continued,
everyday call through radio link, telephone, mobile
S obzirom na specifiËne zahtjeve vlasnika tih
and GSM network. As regards the specific require-
postaja, to su i termini prijenosa podataka mjere- ments of the owners of these stations also the time
nja s njih podreeni njihovim potrebama, tako da terms of transmission of measured data is subordi-
se prijenosi obavljaju od 1 do 24 puta dnevno u nated to their needs so that the transmission is
skladu s navedenim potrebama. Podaci mjerenja done from one to 24 times a day according to
(10-minutni intervali) AMP-a prebacuju se putem requirements. The measured data (in 10-minutes
navedenih veza na prozivno raËunalo u DHMZ-u intervals) from the AMP are switched through the
u programski definiranom razmaku (svakih 10 mentioned connections to the polling computer in
minuta, svakih 60 minuta, jednom dnevno ili sl.), the DHMZ in the programmed interval (or every 10
a tada u BAZU10 - bazu 10 min. podataka (slika minutes or every 60 minutes or once a day or simi-
2.12.). lar.) and then to BASE 10 - the base 10 min data to
the computer with base then via internal network to
Svi pristigli podaci dostupni su svima unutar
the server in the central computer, as a safety copy.
DHMZ-a pomoÊu programa MB Pregled - polo- (Figure 2.12).
æajnog, tabliËnog i grafiËkog prikaza zadnja 4 da-
na podataka mjerenja, ali i ovlaπtenim korisnici- All the data so collected are available to every-
ma izvan Zavoda i to u svako doba (slika 2.13.). body in the DHMZ through the program MBOver-
view of the last 4 days of measured data but also to
Na ovaj naËin sve operativne sluæbe Republi- the authorized users outside the Institute and that
ke, æupanija, gradova, privrednih organizacija i at any time (Figure 2.13).
sami graani mogu svakodnevno koristiti podatke In this way all the operative services of the
sa svih navedenih postaja koje opsluæuje Dræavni Republic, the counties, cities, companies and even
hidrometeoroloπki zavod, πto istovremeno znaËi the single citizens can at any time make use of the
da te sluæbe i pojedinci ne moraju, za neke lokaci- data of all the mentioned stations served by the
je, postavljati svoje zasebne ureaje, veÊ ih u DHMZ what means that these services and indivi-
potpunosti ili djelomiËno mogu zamijeniti posto- duals do not need to install, for certain locations,
jeÊi u mreæi automatskih meteoroloπkih sustava their separate instruments but they can partly or
Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda. Takoer, completely exchange with those in the network of

69
MJERENJA
OBSERVATION

MODEM Vanjski korisnici


External users
Telephone
GPRS, GSM
LAN
INTERNET

ISDN, ADSL, GSM


GPRS, LAN I n t r an et
PC + “Center” SERVER
LAN

DHMZ DHMZ

LAN

Kontrola, obrada, analiza, prognoza


Data Quality Control and Analysis, Weather Forecasting DHMZ

Slika 2.12. NaËin rada mreæe automatskih meteoroloπkih postaja DHMZ-a

Figure 2.12. Functioning of the automatic network of meteorological stations of DHMZ

pravovremene informacije o mjerenim meteorolo- automatic meteorological systems of the DHMZ.


πkim elementima te prognoze i upozorenja koja se Also early information on measured meteorological
temelje i na tim podacima, omoguÊuju nadleænim elements as well as forecasts and warnings based
sluæbama poduzimanje odreenih mjera u izvan- on those data, enable the authorized services to
rednim meteoroloπkim prilikama. take steps in cases of severe weather conditions.

Slika 2.13. GrafiËki prikaz podataka iz mreæe automatskih meteoroloπkih postaja DHMZ-a

Figure 2.13 Graphic description of data of the network of automatic meteorological stations of DHMZ

70
Ovakav sustav meteoroloπkih postaja u potpu- Such a system of meteorological stations can
nosti se moæe uklopiti u sve vrste monitoringa successfully be integrated into all types of monito-
(ekoloπki, elektroprivredni, prometni, turistiËki i ring (ecological, electric power, traffic, turistic etc)
dr.), tj. operativnog praÊenja i upozoravanja na i.e. operative following and warning of possible
moguÊe izvanredne prilike s obzirom na vremen- severe weather conditions.
ske ili radne uvjete. Obviously, the implementation of such network
OËito je da je uspostava ovakve mreæe auto- of automatic meteorological systems becomes
matskih meteoroloπkih sustava neophodna zbog indispensable for the growing requirements for
sve veÊih zahtjeva za meteoroloπkim podacima u meteorological data in the sphere of basic human
needs as well as safety for life and property mean-
sferi osnovnih ljudskih potreba i æivotne sigur-
ing well-being for the whole country.
nosti, πto ujedno znaËi veÊu dobrobit, ekonomsku
i politiËku, svake zemlje. It should be emphasized that in 2003 on MAO
Zagreb Maksimir a test site for the testing of all
Posebno treba naglasiti da je 2003. u krugu types of sensors, processor modules and meteoro-
MAO Zagreb-Maksimir uspostavljen Ispitni poli- logical poles has been established due to making a
gon za potrebe ispitivanja svih vrsta osjetnika, decision of putting them in a regular measuring net-
procesorskih modula te meteoroloπkih stupova work (Figure 2.14).
zbog donoπenja odluke za njihovo uvoenje u re-
According to all that is said aforehand the
dovnu mreæu postaja (slika 2.14.).
DHMZ must have in view the automatization of the
Sve upuÊuje na to da DHMZ mora uloæiti do- part of its network of meteorological stations and
datne napore kako bi joπ veÊi dio meteoroloπkih that is a must for the future of the meteorological
postaja bio moderniziran πto je neminovna bu- services. In 2012, in the occasion of the twentieth

Slika 2.14. MAO Zagreb-Maksimir s ispitnim poligonom

Figure 2.14 MAO Zagreb-Maksimir with testing site

71
duÊnost meteoroloπke sluæbe. U 2012. godini, anniversary of functioning of the automatized mete-
godini 20. obljetnice rada mreæe automatskih me- orological stations network for the requirements of
teoroloπkih postaja, za potrebe Zavoda, veÊ je the Institute 25 new automatic meteorological sys-
uspostavljeno i novih 25 automatskih meteoro- tems have already been installed also with the per
loπkih sustava sa zapisom uzorkovanih sekundnih second sampled entries of measured data testifying
podataka mjerenja, πto samo potvruje da i sami u that we are quite able to follow all the directives of
potpunosti moæemo slijediti preporuke WMO-a WMO for this kind of meteorological measure-
za tu vrstu meteoroloπkih mjerenja. ments.

2.1.3 Upper-air measurements


2.1.3. Visinska meteoroloπka mjerenja
An important step in the development of mete-
Vaæan korak u razvoju meteorologije bio je
orology was the possibility of introducing the third
omoguÊavanje uvoenja treÊe (vertikalne) kom-
(vertical) component of the study of state and
ponente u prouËavanju stanja i gibanja zraËnih movements of air masses in the atmosphere. That
masa u atmosferi. To je omoguÊeno mjerenjem was made possible through the measuring of
brzine i smjera vjetra pilotbalonima te mjerenjem speed and direction of winds by the use of pilot-
temperature, vlaænosti, tlaka zraka, brzine i smje- balloons as well as through measuring the tempe-
ra vjetra radiosondaænim ureajima. I prije poËe- rature, humidity, air pressure, wind speed and di-
tka radiosondaænih mjerenja u Zagrebu veÊ su rection with radiosounding equipments. Already
1918. sa Zvjezdarnice obavljana mjerenja vjetra before the beginning of radio-sounding, some
puπtanjem papirnih balona pa su u razdoblju od measuring of winds by paper balloons from the
27. oæujka do 23. listopada 1918. naËinjene son- Astronomical observatory in Zagreb in 1918 were
daæe vjetra u 9 i 16 sati - ukupno 258 mjerenja do done so that in the period between 27th March and
maksimalne visine od 5500 m. U razdoblju 1918.- 23rd October 1918 the wind sounding at 9 and 16
1941. sondaæu vjetra obavljale su vojne meteoro- hours were done: 258 measurements to 5000 m
loπke postaje, meu njima one u Zagrebu i Splitu, height. In the period between 1918 and 1941 the
u 7 sati. Tijekom Drugog svjetskog rata sondaæe wind sounding was performed by Army meteoro-
vjetra izvoene su u Zagrebu, Daruvaru i na La- logical stations among which those in Zagreb and
stovu. KraÊe vrijeme radiosondaæna mjerenja Split at 7 hours. During World War II the wind
izvodile su njemaËke zrakoplovne snage u Zagre- sounding was performed in Zagreb, Daruvar and on
bu i ©ibeniku, te savezniËke snage na Visu (po- Lastovo. Some shorter time such soundings were
glavlje 1.). preformed by the German air forces in Zagreb and
©ibenik and by the Allied forces on Vis (chapter 1).
Pilotbalonska mjerenja
Pilot-balloon measurements
Pilotbalonska mjerenja se obavljaju optiËkim
teodolitima ili radarom kojima se prati dizanje vo- Pilot-balloon measurements are performed with
dikom napunjenih balona. U razdoblju 1977.- optical theodolites or radars which follow the rise of
1980. pilotbalonska (PB) mjerenja na Opservato- the hydrogen-filled balloon. In the period between
riju Zagreb-Maksimir obavljana su radarom WF3. 1977 and 1980 the pilot-balloon (PB) measure-
Osim πto su PB mjerenja provoena samostalno ments on the observatory Zagreb Maksimir were
na postajama Zagreb-Maksimir i Split-Lazarica, performed with the WF 3 radar. Beside the inde-
provoena su i u meuterminima izmeu radio- pendently performed PB measurements on the sta-
sondaænih mjerenja. Mjerenja su obraivana upo- tions Zagreb Maksimir and Split Lazarica, such
trebom MolËanovljeva kruga, a od 1. kolovoza measurements were also performed in times
1984. koriπtenjem osobnog raËunala (Zagreb- between radio-soundings. The measurements
Maksimir). Prosjek postignutih visina je bio 4526 were processed by means of the MolËan’s circle
m za Zagreb-Maksimir, 6090 m za Split-Marjan i and since 1st August 1984 by a PC /Zagreb
4169 m za Slavonski Brod. Postignute visine ovi- Maksimir) The average of reached heights was
se o lokaciji, jer izvoenje PB mjerenja ovisi o 4526 m for Zagreb Maksimir, 6090m for Split
Marjan, 4169 m for Slavonski Brod. The heights
pokrivenosti neba oblacima i o vidljivosti. U ta-
were dependent on the location because the PB
blici 2.4. navedeni su termini mjerenja te razdob-
measurements depend on the cloud coverings of
lja mjerenja i raspoloæivih podataka.
the sky and of the visibility. In the table 2.4 the
Pilotbalonska mjerenja u Puli prestala su u terms of measurements are listed as well as the
travnju 1970. zbog preseljenja GMP Pula s loka- periods of measurements and the availability of

72
Tablica 2.4. Pilotbalonska mjerenja u Hrvatskoj u razdoblju 1947.-2001.

Table 2.4 Pilot-balloon measurements in Croatia between 1947 and 2001

Postaja Termini motrenja (h) Razdoblje motrenja Razdoblje raspoloæivosti podataka


Observation station Time Observation period Period of data availability
Zagreb-LuËko 7 1946.-1956. -
Zagreb-Borongaj 4, 16 1956.-1959. 1956.-1959.
Zagreb-Maksimir 7,13, 1959.-2001. 1959.-2001.
7, 19*1
Split-Marjan 4, 1949.-1955. 1951.-1955.
4, 16 od 1952.
0, 13 1967.-1991. 1967.-1991.
Split-Lazarica 7,13,19 1956.-1963. 1956.-1963.
Sinj 7, 13 1963.-1967. 1963.-1967.
Pula 4, 16 1954.-1970. 1954.-1970.
Slavonski Brod 6, 16 1954.-1957. 1956.-1969.
1,7,13,19 1957.-1969.
Slavonski Brod
aerodrom 1,7,13,19 1969.-1991. 1969.-1991.

*1 - u razdoblju kada je u 13 h bilo RS mjerenje

cije Monte Zaro u zraËnu luku i prelaska pod nad- data. The pilot-balloon measurements in Pula
leænost SHMZ-a. Pilotbalonska mjerenja u Splitu stopped in April 1970 because of the moving of
prestala su u lipnju 1991., a u Slavonskom Brodu GMP Pula from the Monte Zaro location to the air-
u kolovozu iste godine, zbog nemoguÊnosti prije- port and the switch of competence to SHMZ. The
voza vodika i opasnosti za motritelje zbog ratnih pilot-balloon measurements in Split ceased in June
okolnosti. 1991 and in Slavonski Brod in August of the same
year because of the impossibility to transport
Obraeni podaci nalaze se u Aeroloπkim go- hydrogen and the danger for the observers under
diπnjacima koji su izdavani do 1986. godine. Od war conditions and the measurements have never
1986. postoje originalni dnevnici s mjerenjima, since been restored.
koji se koriste za analize visinskog strujanja nad
Hrvatskom. The processed data are collected in the Aero-
logic yearbooks published until 1986 and from that
year there are original logbooks with the measure-
Radiosondaæna mjerenja ments. They are used for the analyses of upper-air
Radiosondaæna mjerenja vrlo su skupa. Po- circulations over Croatia.
trebno je osigurati ureaj, radiosonde, balone, vo-
dik i ljude (slika 2.15.). U usporedbi s drugim eu- Radio-sounding
ropskim zemljama, u Hrvatskoj su radiosondaæna
Radiosoundings are costly because the whole
mjerenja poËela dosta kasno, u svibnju 1955., ka-
equipment has to be at hand: radiosondes, ball-
da su osnovane dvije radiosondaæne postaje, u
oons, hydrogen and staff (Figure 2.15). Compared
Zagrebu i Splitu, s radioteodolitima GMD-1A ko- with other countries in Europe, in Croatia the radio-
ji su dobiveni u okviru vojne pomoÊi od SAD-a. sounding started relatively late, i.e. in May 1955
Vojni su sluæbenici cijelo vrijeme radioson- when two radiosouding stations were founded, one
daænih mjerenja u Splitu (1956.-1963.) i u Za- in Zagreb and one in Split, with radio-theodolites
grebu do 1. lipnja 1969. radili zajedno s radnicima GMD-1A received within the military grants of the
Hidrometeoroloπkog zavoda na obavljanju redo- USA.
vitih mjerenja. U tablici 2.5. prikazana su raz- The military staff have during the whole period of
doblja mjerenja, termini mjerenja i razdoblja ras- radio-sounding in Split (1956-1963) and in Zagreb
poloæivosti podataka. until 1st June 1969 been workig on regular meas-

73
Slika 2.15. Radiosondaæna mjerenja na Meteoroloπko-aeroloπkom opservatoriju Zagreb-Maksimir (1998.)

Figure 2.15 Radio-soundigs on the meteorological-aerological observatory Zagreb-Maksimir (1998)

Od poËetka mjerenja 1955. na obje RS postaje urements together with the employees of the
koristi se ameriËki ureaj za sondiranje GMD-1A. Hydrometeorological Institute. In Table 2.5. the
Podaci o vjetru obrauju se grafiËki na projektoru periods of measurements, the time terms of meas-
A-1, a temperatura i vlaænost zraka takoer gra- urements and the availability of data are shown.
fiËki na pomiËnim kruænim raËunalima i lineali- Since the beginning of measurements in 1955
ma. Uvoenje pisaËa Servogor umjesto dotada- on both RS stations the American sounding equip-
πnjeg πtampaËa znakova dovelo je do poboljπanja. ment GMD-1A is used. The wind data are
processed graphically on the projector A-1 as well
Prvo veÊe poboljπanje i olakπanje u radu znaËi- as the temperature and air humidity.
lo je uvoenje u operativni rad mikrokompjutora
The introduction of the plotter Servogor meant
Sinclair Spectrum ZX-48 K od 1. kolovoza 1984.
an improvement after the use of the printer of signs.
Koriπtenjem mikrokompjutora podaci su dobiveni
direktno na magnetni medij, a prestala je upotreba Another stronger improvement and relief was
projektora A1, kruænih raËunala i lineala. Nabava the introduction of the microcomputer Sinclair
Spectrum ZX-48 K since August 1984. Through the
jaËih osobnih raËunala joπ viπe je olakπala posao.
use of the microcomputers the data were put
Drugo poboljπanje postignuto je 1. oæujka directly onto the magnetic medium. With the pur-
1995. uvoenjem u rad ureaja MicroCORA chase of PCs the work became even easier.
(Vaisala, Finska), donacije finske meteoroloπke The introduction of the MicroCORA/Vaisala,
sluæbe. Taj automatizirani ureaj omoguÊio je Finland) equipment, a donation from the Finnish
ranije zavrπavanje radiosondaæe i olakπao posao meteorological service, (since 1sz March 1995)
operaterima (slika 2.16.). meant an additional improvement. This automated
equipment rendered the radio-sounding quicker
Svi PB i RS podaci do 1970. su obraivani
and the operators had less work to do (Figure
ruËno, kada je za obradu RS podataka u SHMZ-u 2.16).
napravljen program za raËunalnu obradu. Do
1984. podaci su dostavljani u SHMZ, gdje se All the PB and RS data were processed manu-
ally until 1970 when in SHMZ a software for com-
obavljala obrada. VraÊani su ispisani na papiru, a
puter processing of RS data had been introduced.
ulazni podaci izbuπeni na karticama. Na Opser- Until 1984 the data were delivered to SHMZ where
vatoriju Zagreb-Maksimir takoer je raen unos they were processed and then returned printed on
podataka za prethodne godine. VeÊina podataka paper entering the data on punched cards. On the
izbuπenih na karticama prebaËena je posljednjih observatory Zagreb Maksimir the data for the previ-
godina na magnetne trake. ous years were entered. The majority of data from

74
Tablica 2.5. Radiosondaæna mjerenja u Hrvatskoj, razdoblje 1947.-1997.

Table 2.5 Radio-sounding in Croatia between 1947 and 1997

Postaja Termini motrenja (h) Razdoblje motrenja Razdoblje raspoloæivosti podataka


Observation station Time Observation period Period of data availability
Split Lazarica 4 1956.-1957. 1956.-1957.
1 1957.-1963. 1957.-1963.
Zagreb Borongaj 4 1955.-1955. 1955.-1955.
16 1955.-1956. 1955.-1956.
4 1956.-1957. 1956.-1957.
1 1957.-1959. 1957.-1959.
Zagreb Maksimir 1 1959.-1960. 1959.-1960.
1,13 1960.-1963. 1960.-1963.
1 1963.-1966. 1963.-1966.
1,13 1967.-1983. 1964.-1983.
1 1983.-1986. 1983.-1986.
1,13 1986.-2001. 1986.-2001.

Prestankom rada navigacijskog sustava (ome- punched cards were latelychanged onto magnetic
ga) 31. rujna 1997., nije se viπe mogao koristiti tapes.
radiosondaæni ureaj MicroCORA. Zbog toga je When on 30th September 1997 the (omega)
krajem 1997. nabavljen novi ureaj, koji je zasno- navigation system ceased to work, the radio-
van na LORAN-C orijentacijskom sustavu. sounding system MicroCORA could no longer be

Slika 2.16. Prikazi rezultata radiosondaænih mjerenja ureajem Vaisala

Figure 2.16 Description of results got with the Vaisala radio-sounding equipment

75
Slika 2.17. U potpunosti automatizirani radiosondaæni ureaj Vaisala-Autosonde na lokaciji Zadar-Zemunik

Figure 2.17 Wholly automated radio-sounding system Vaisala-Autosonde on Zadar-Zemunik location

Od 25. sijeËnja 2000. na lokaciji Zadar-Ze- used. So by the end of 1997 a new equipment was
munik instaliran je automatski radiosondaæni ure- purchased which was based on the LORAN-C na-
aj tipa Vaisala-Autosonde koji koristi GPS son- vigation system.
de. Puπtanje u redovni rad obavljeno je sredinom Since 25th January 2000 on location Zadar-
2002. godine (slika 2.17.). Zemunik an automatic radio-sounding equipment
of the Vaisala-Autosonde was installed using GPS
Smjernice razvoja sondes. Its steady functioning started in mid 2002
(Figure 2.17).
• Treba i nadalje osigurati prostornu raspodjelu
visinskih mjerenja prema preporukama i nor- Guidelines for further development
mama WMO-a.
• Ensure a geographical distribution of upper-air
• Treba modernizirati opremu za izvoenje mje- measurements according to directives of the
renja, koja se razvija u smjeru potpune auto- WMO. That means: radiosondes stations
matizacije mjerenja. Zagreb Maksimir (at 1 and 13 hours) and Zadar
• Treba formirati banku RS podataka popunja- (at 1 and 13 hours); pilot-balloon measurements
vajuÊi je unatrag od poËetka mjerenja. in the meantime (7 and 19) Zagreb Maksimir
• Treba razviti programe primjene za koriπtenje and Zadar, and Slavonski Brod (1, 7, 13, 19)
banke radiosondaænih podataka za prouËava- and Pula (1,7,13,19) (all CET).
nje klime, lokalne prognoze mraza, magle i sl. • Modernize the measuring equipment in the
• Treba zadovoljavati sve meunarodne obveze sense of full automatization
u smislu redovite dostave izvjeπtaja TEMP. • Constitute an RS data bank and fill it with old
data dating from the beginning of measuring.
• Develop new programs of application for using
2.2. Daljinska motrenja the bank of radio-sounding data for the study of
climate, local frost forecast, fog etc.
Termin daljinska motrenja proizlazi iz pro- • Satisfy all international obligations as for regular
stornog odnosa osjetnika mjernog ureaja i mete- reporting of TEMP.
oroloπkog objekta koji se motri. Naime, u tom
sluËaju, informacije o meteoroloπkom objektu do-
bivaju se s udaljenosti pomoÊu elektromagnetskih 2.2 Remote sensing
signala (radiovalova, infracrvenog ili vidljivog di- The term remote sensing derives from the space
jela elektromagnetskog spektra). U daljinska relationship of the sensor of the measuring instru-

76
motrenja spadaju radarska i satelitska motrenja, ment and the meteorological object observed. In
kao i vizualna opaæanja, iako se ova posljednja such a case the information of the meteorological
obiËno svrstavaju u in situ motrenja. I radarska i object are received from a distance through elec-
satelitska motrenja spadaju u skupinu suvremenih tromagnetic signals (radio-waves, infrared or elec-
tromagnetic spectrum). Remote observations also
metoda motrenja, jer se intenzivno razvijaju tek
comprise radar and satellite observations as well as
posljednjih nekoliko desetljeÊa. Smatra se da su visual perception although the latter usually belongs
to metode motrenja buduÊnosti, iako joπ uvijek to the in situ observations. Both radar and satellite
ovise o klasiËnim in situ motrenjima kao svo- observation belong to the modern observation
jevrsnom kalibracijskom sustavu. methods because they were developed only in the
last few decades. They were judged as observation
methods of the future although they still depend on
2.2.1. Radarska motrenja classical in situ observation as a calibration system
sui generis.
Radar se u meteorologiji poËeo primjenjivati
krajem II. svjetskog rata. Nakon rata polje njego-
ve primjene se proπiruje te se intenzivno koristi za 2.2.1 Radar observations
najave nevremena, mjerenje koliËine oborine, The use of radars as a meteorological tool was
praÊenje strujanja u prizemnom sloju, a posebno first applied near the end of World War II. After the
mjesto ima u hidrologiji i prometnoj meteorologi- war its use is growing and it is intensive merely
ji. Danas se radarska mjerenja asimiliraju i u nu- used to forecast storms, to measure the quantity of
meriËke modele za prognozu vremena te predsta- precipitation, to follow the air circulation in the sur-
vljaju izvor podataka o razdiobi, koliËini i vrsti face layer and it holds a special place in hydrology
oborina. and traffic meteorology. Nowadays radar data are
assimilated in numerical weather forecasting mod-
els and they are the source of information defining
Princip rada
the precipitation type, intensity and distribution.
Radar (RAdio Detection And Ranging) je akti-
vni osjetnik za daljinska motrenja koji odaπilje Working principles
pakete elektromagnetskih valova u odreenim
Radar (acronym of RAdio Detection And
vremenskim intervalima te mjeri reflektirano zra- Ranging) is an active sensor for remote observa-
Ëenje na udaljenim objektima. Za meteorologiju tions which through emitting of electromagnetic
udaljeni objekti su kapljice kiπe, kristali snijega ili waves collects information of remote objects.
zrnca leda koji se nalaze u oblacima. Radarska Meteorological radar targets are raindrops, ice
motrenja mogu se jednako dobro upotrebljavati christalls and ice particles. Radar observations can
danju i noÊu. Kao i satelitska motrenja, radarska u equally well be used by day as by night and the
kratkom vremenu obuhvaÊaju velika podruËja i electromagnetic waves pass through fog, snow
imaju brz dotok informacija. Tako se koliËine and rain with equal success. Like satellite observa-
oborine na povrπini veÊoj od 30 000 km2 radarom tion, radar observation comprises in short time
large areas and fast inflow of information. So the
mogu procijeniti za nekoliko minuta. Osim ko-
quantity of precipitation on area larger than 30000
liËine oborine, radarom se moæe procijeniti i vrsta sq km can with radars be estimated in a few minu-
oborine te smjer i brzina premjeπtanja oborinskih tes. Apart from the quantity of precipitation, the
zona, πto je naπlo primjenu u now castingu te u radar can detect the kind of precipitation, velocity
obrani od poplava i umjetnom djelovanju na vri- and direction of movement of precipitation areas
jeme. Valne duljine elektromagnetskog zraËenja and that is of prime importance for flood and hail
upotrebljene kod meteoroloπkih radara su u X, C i defense. The wavelengths of electromagnetic ra-
S podruËju, a odgovaraju valnjim duljinama 1, 5 i diation used in meteorological radars are mostly 1
10 cm. to 10 cm.

Danas su u upotrebi dvostruko polarizirani ko- Nova days most common type of radar in use is
C band dual pol Doppler radar. Together with the
herentni radari koji su u stanju mjeriti brzine obla-
measurements of the position and intensity of pre-
Ënih Ëestica i na taj naËin mjeriti komponente po- cipitation these radars are able to measure the
lja vjetra u atmosferi, te na razlici intenziteta po- speed of cloud particles from that it is calculated
lariziranih komponenti odreivati vrstu oborine ili the wind field and from the difference of dual pola-
meteoroloπkog objekta. rized intensities the nature of targets is determined.

77
Situacija u Hrvatskoj Situation in Croatia

Meteoroloπki radari koji se koriste u Hrvatskoj The meteorological radars used in Croatia are S
imaju valnu duljinu zraËenja 10 cm (S-frekvencij- band ie. the wavelength of 10 cm. While building up
ski opseg). Pri stvaranju mreæe meteoroloπkih ra- the meteorological radar network this wavelength
dara, koji su bili prvenstveno namjenjeni mjere- was chose for its main characteristic: the reliability
nju oborine u grmljavinskim olujnim oblacima, of measurement of intense precipitation areas in
odabrana je ova valna duljina zbog svoje pouzda- convective systems and in super cell Cb clouds.
nosti mjerenja i razmjerno malog guπenja signala In Croatia the radars were introduced for the
u mjerenju intenzivnih oborinskih zona koje se guided hail protection. In the 70s of last century the
javljaju unutar grmljavinskih oluja. target radars of UK production Mk-7 of 60 km
range were purchased and adapted for meteoro-
PoËetak uvoenja radara u Hrvatskoj vezan je
logical purposes. In time radars were located on
uz radarski navoenu obranu od tuËe. Sedamde-
eight locations between the rivers Sava and Drava.
setih godina proπlog stoljeÊa nabavljeni su i za
The radar measurements were performed manually
meteoroloπku uporabu prepravljeni niπanski rada- during the intense hail defense season (April -
ri britanske proizvodnje 3 Mk-7, dometa 60 kilo- October) but only on convective clouds. During the
metara. S vremenom radari su postavljeni na fist modernization (only in part), in 1982 there were
osam lokacija u meurijeËju Drave i Save i time two modern non coherent radar types set up :
je postignuto dobro radarsko prekrivanje cijelog WSR-74S, on RC Puntijarka and RC Osijek. Their
podruËja. Radarska mjerenja su se obavljala range was 240 km and they had a digital video inte-
ruËno u sezoni aktivne obrane od tuËe (travanj - grator and processor (DVIP). Since the independ-
listopad) samo u situacijama s konvektivnom nao- ence of Croatia in the Meteorological hydrological
blakom. Prvom djelomiËnom modernizacijom institute a series of efforts are made to modernize
1982. godine postavljena su dva nekoherentna the existing radar networks in collaboration with
radara tipa WSR-74S, na RC-Puntijarka i RC- Croatian producers as well in using the radar s for

Slika 2.18. Meteoroloπki radar na RC-Bilogori

Figure 2.18 The Bilogora radar centre

78
Osijek. Radari su imali radni domet od 240 kilo- other purposes (weather forecasts, precipitation
metara, a bili su opremljeni digitalnim videointe- measuring). The Doppler radar of American pro-
gratorom i procesorom. Od osamostaljenja Hrvat- duction was purchased and set up on Bilogora in
ske u Dræavnom hidrometeoroloπkom zavodu se, 1994 (Figure 2.18).
u suradnji s hrvatskim proizvoaËima, poduzima The next step in modernization was the digitali-
niz akcija na osuvremenjavanju postojeÊe mreæe zation of the WSR-74S radar on RC Puntijarka in
radara, kao i uporabi radara u druge svrhe (pro- 1994 comprising the development and production
gnoza vremena, mjerenje oborine). Doplerski of signal processors, software for control and pre-
radar dometa 240 kilometara ameriËke proizvod- sentation.
nje nabavljen je i postavljen na RC-Bilogora
After the successful digitalization of the radar on
1994. godine (slika 2.18.).
Puntijarka the digitalization of small range radars
SljedeÊi korak u osuvremenjivanju uËinjen je (MER 93S) started. Special efforts were made in the
1994. godine digitalizacijom radara WSR-74S na making of a radar receiver, aerial with driving
RC-Puntijarka, koja je obuhvaÊala razvoj i izradu motors and digital processing of signals. The
procesora signala, programske podrπke za kon- aspect of the radar network can be seen on Figure
trolu i prikaz. 2.19.
Nakon uspjeπno ostvarene digitalizacije radara The making of digitalized radar products is par-
na Puntijarki, zapoËela je digitalizacija radara ma- ticularly important for its ability of disseminating
log dometa (MER 93S). Posebni napori pritom su data to the users. The efforts are made to distribute
uloæeni u izradu radarskog prijamnika, antene s the data to the users within the DHMZ ass well to
pogonskim motorima i u digitalno procesiranje other users the Croatian army and the Croatian
signala. Izgled radarske mreæe u Hrvatskoj prika- flight control. Figure 2.20 shows the panoramic
zan je na slici 2.19. view of one of the first digitalized pictures of RC
Stvaranje digitaliziranih radarskih produkata Puntijarka sent via Internet into the central office of
ima posebno znaËenje zbog moguÊnosti elektro- DHMZ in Zagreb. The picture shows the approach-
niËkog slanja podataka korisnicima. Tako se, os- ing of a storm from Slovenia and demonstrates the
im razliËitim korisnicima unutar DHMZ-a, otvara possibility of radar measurements.
moguÊnost koriπtenja podataka i razliËitim va- Radar on RC Osijek is modernized in the year
njskim korisnicima, prije svega Hrvatskoj vojsci i 2003 and parallel to the digitalization of the data the
Hrvatskoj kontroli leta. Na slici 2.20. je panoram- Doppler facility is enabled. With two Doppler radars
ski prikaz jedne od prvih digitaliziranih slika s on RC Bilogora and RC Osijek the basics for wind
RC-Puntijarka poslanih internetom u srediπnji measurements are achieved and the distribution of
ured DHMZ-a u Zagrebu. Slika prikazuje pribli- data to GTS started, according to EUMETNET pro-
æavanje nevremena iz smjera Slovenije i ujedno ject E-PROFILE (follower of e-winprof) (Figure 2.21).

Slika 2.19. Mreæa meteoroloπkih radara u Hrvatskoj

Figure 2.19 Meteorological radar network in Croatia

79
Slika 2.20. Panoramski prikaz jedne od prvih digitaliziranih radarskih slika s RC-Puntijarka (Zagreb)

Figure 2.20 Panoramic view of one of the first digitalized radar pictures form the RC Puntijarka (Zagreb)

demonstrira prognostiËke moguÊnosti radarskih Data format is adjusted to WMO BUFR and
mjerenja. HDF5 and the distribution over GTS according to
Radar na RC-Osijeku moderniziran je tijekom the requirements of EUMETNAT project OPERA is
2003. godine te je uz digitalizaciju signala izvrπe- made, the data are used for compositing the
na i ugradnja moguÊnosti doplerovog radara. Do- European radar picture. Those radars are Doppler
plerizacijom radara Bilogora i Osijek ostvareni su radars, wich means that in addition to defer work-
preduvjeti za mjerenje brzine i smjera vjetra ra- ing the intensity of precipitation and cloud cover
darom te su podatci ukljuËeni u razmjenu WMO-a can also be used to measure speed and altitude
u skladu s projektom EUMETNET-a E-PRO- wind divergence (Figure 2.22).
FILE, sljednik projekta e-winprof. Navedeni ra- Radar image is presented on the DHMZ web
dari su doppler radari, πto znaËi da se osim za with the 15 min frequency. The image is volume
odreivanje oborine i intenziteta naoblake mogu scan defined with elevation 0,5 deg, ending with
koristiti i za mjerenje brzine i divergencije visi- 34,9 deg. The scanning is done in 8 minutes (it de-
nskog vjetra (slika 2.21.). pends on the number of elevations and other radar
Radarski podaci radara Bilogora i Osijek prila- parameters). Image is a CAPPI presentation on 2
goeni su za razmjenu unutar mreæe WMO-a te se km high. Pictures are renewed every 15 minutes.
kodirani u BUFR i HDF5 formatu distribuiraju u
The final modernization of Osijek radar is made
mreæu GTS-a gdje se u okviru EUMETNET pro-
in 2012. and the software and hardware platform is
jekta OPERA koriste za izradu radarske kompo-
zitne slike oborine nad Europom (slika 2.22.). now the same level as Bilogora. First composite
picture from two radars is made and put in opera-
Radarska slika prikazuje se na internet stranici tional use. The image is SRI (surface rainfall intensi-
DHMZ-a s frekvencijom obnavljanja svakih 15 ty) map derived from volume scans of Bilogora and
minuta. Slika je rezultat „volume scan-a", koji Osijek radar. The intensity is colored in 5 different
poËinje na elevaciji 0,5 °, a zavrπava na 34,9 °. rainfall levels.
Cjelokupni „volume scan" traje do 8 minuta
(ovisno o zahtjevima za brojem elevacija i defini-
Radar data and digital storage of data
ciji ostalih parametara koji utjeËu na kvalitetu
radarske slike). Before the digitalization these parameters were
Prikaz radarske slike je PPI slika (panoramski recorded: position of clouds, cloud height and
prikaz), nosi naziv CAPPI, a pokazuje situaciju na height of defined radar reflectivity. The way of mea-
2.0 km visine (moæe bilo koji odabir visine plohe suring and choice of data to measure depended on

80
Slika 2.21. Vertikalni profil vjetra mjeren na RC-Bilogora

Figure 2.21 The vertical wind profile measured at RC Bilogora

od interesa). Radarske slike se prikazuju u 15-mi- the method of hail defense. Since the beginning of
nutnim intervalima, a uz sliku je termin poËetka hail defense service the position of maximal radar
radarskog mjerenja. Vrijeme prikaza slike na uda- reflectivity, the diameter of intensified radar reflec-
ljenom raËunalu ovisi o obradi i prijenosu infor- tion zone, defined per reflectivity Zmax - 10 dBZ,
macija. height of intensified radar reflectivity zone and the

Slika 2.22. Kompozitna slika radarskih mjerenja oborine

Figure 2.22 The composite picture radar measurements of precipitation

81
Modernizacija programske i raËunalne kompo- height of clouds were measured. The precise view
nente radara u Osijeku zavrπena je 2012. godine of the record of such measurement can be seen on
te su radari Bilogora i Osijek podignuti na istu Table 2.6. The digitalized measurements are saved
programsku razinu πto omoguÊuje izradu kompo- in PPI or RHI form. The angle separation can range
zitne radarske slike. from 0.1 or more (most frequently 0.5 or 1 degree
Slika predstavlja kompozitni prikaz produkta for PPI or d 0.1 or 0.2 degrees for RHI) and radially
SRI (Surface Rainfall Intensity - oËekivani inten- 125 m or more (from 250 to 1000 m). The measu-
zitet oborine na tlu) dobiven iz podataka priku- red data are saved in files, ray per ray. The number
pljenih radarima na Bilogori i u Osijeku. Na slici of rays depends on the angle separation. The num-
je skala koja prikazuje oËekivane koliËine oborine ber of data along the ray depends on the radial se-
u sat vremena. Najniæi prikazani nivo je 0.25 paration. The exact picture of the file depends on
mm/h pa do >100 mm/h, raspodijeljeno u 5 nivoa the format for data filing. Except raw data also
u razliËitim bojama. processed data can be filed.
The data of radar measurements of all radar
Radarski podaci i njihovo arhiviranje centers for the period from 1981 till the year of
Prije digitalizacije biljeæili su se sljedeÊi radar- introduction of digitalized radars are filed in the data
ski parametri: poloæaj oblaka, visina oblaka i visi- base in the computer. At the moment the data are
na podruËja odreene radarske odraæajnosti. Na- under control and then they will be available for pro-
Ëin mjerenja i odabir podataka koji se mjere ovi- cessing.
sio je o metodi obrane od tuËe. The digitalized radar measurements of all radar
Od poËetka rada obrane od tuËe mjerio se po- centers for the period 1997-2001 are filed on CD
loæaj maksimuma radarske odraæajnosti, promjer and can be processed with corresponding software
zone pojaËane radarske odraæajnosti, definirano tools. On the radar centers Puntijarka and Bilogora
odraæajnoπÊu Zmax - 10 dBZ, visina zone po- measurements are done on the daily basis all year
veÊane radarske odraæajnosti i visina oblaka. To- round and on other centers only in the period of hail
Ëan izgled zapisa mjerenja prikazan je u tablici defense. The digitalized radar measurements are
2.6. Digitalizirana mjerenja spremaju se u PPI ili filed in two formats, RIF and IRIS. The format RIF is

Tablica 2.6. Podaci ruËnih radarskih mjerenja odraza

Table 2.6 Data of manual radar measurements of reflexes

VeliËina / Size Opis / Description


Pm meteoroloπki potencijal radara / meteorological potential of radar
Rbr odraza redni broj odraza / ordinal number of reflex
Vrijeme/ Time lokalno vrijeme mjerenja /local time of measurement
αnmax azimut maksimalnog radarskog odraza u cijelim stupnjevima
azimuth of maxim radar reflex in full degrees
εnmax elevacija maksimalnog radarskog odraza u cijelim stupnjevima
elevation of maximal radar reflex in full degrees
Dnmax udaljenost maksimalnog radarskog odraza / distance of maximal radar reflex
Nmax intenzitet maksimalnog radarskog odraza u decibelima
intensity of maximal radar reflex in decibels
D”-D’ πirina zone (promjer) pojaËanog radarskog odraza
width (diameter) of zone of intensified rada reflex
εvz elevacija vrha zone pojaËanog radarskog odraza
elevation of top of zone of intensified radar reflex
Dvz udaljenost vrha zone pojaËanog radarskog odraza
distance of top of zone of intensified radar reflex
εv elevacija vrha radarskog odraza / elevation of top of radar reflex
Dv udaljenost vrha radarskog odraza / distance of top of radar reflex

82
RHI obliku. Kutno razluËivanje moæe biti od 0.1 ° used in all radar centers except on Bilogora. The
ili viπe (najËeπÊe 0.5 ° ili 1 ° za PPI, odnosno 0.1 ° radar measurement in this format files the program
ili 0.2 ° za RHI), a radijalno od 125 m i viπe (naj- for the radar running and filing of radar data AMRAS
ËeπÊe od 250 do 1000 m). Izmjereni podaci spre- which is compiled in Croatia in the collaboration
maju se u datoteke zraka po zraku. Broj zraka ovi- with DHMZ. The format IRIS belongs to the pro-
si o kutnom razluËivanju. Broj podataka duæ zra- gram IRIS of the American company SIGMET and it
ke ovisi o radijalnom razluËivanju. ToËan izgled is used on RC Bilogora and Osijek.
datoteke ovisi o formatu za spremanje podataka. For internal in house use the composite from
Osim sirovih podataka mogu se spremati razni radars in Osijek, Bilogora and IC EUMETSAT geo-
podaci njihovih obrada.
stationary data is made.
Rezultati radarskih mjerenja svih radarskih
centara za razdoblje od 1981. godine do uvoenja Intenational exchange of radar data
digitaliziranih radara upisani su u bazu podataka
na raËunalu. Trenutno se provodi kontrola podata- Thanks to the modernization, the DHMZ is on
ka, koji Êe nakon toga biti dostupni za obradu. equal terms integrated into the international pro-
Digitalizirana radarska mjerenja svih radarskih grams connected to the exchange of radar pro-
centara za razdoblje 1997.-2001. spremljena su na ducts in Europe. The Austrian Central office for
CD i moæe ih se obraivati odgovarajuÊim soft- meteorology and geophysics (ZAMG) in Vienna has
verskim alatima. Na radarskim centrima Punti- in 1993 started a project of exchange of radar data
jarka i Bilogora mjerenja se obavljaju svako- and compilation of a picture of Central European
dnevno tijekom cijele godine, a na ostalima samo countries (Central European Weather Radar net-
za vrijeme rada obrane od tuËe. Digitalizirana ra- working - CERAD) in which Croatia was present
darska mjerenja spremljena su u dva formata, RIF since the beginning.
i IRIS. Format RIF koristi se na svim radarskim Single radar pictures and national composites
centrima osim Bilogore. Radarska mjerenja u tom are sent to the meteorological institute in Austria
formatu sprema program za upravljanje radarom i where the compositing is done and the central-
spremanje radarskih podataka AMRAS, koji je European composite picture is distributed to the
naËinjen u Hrvatskoj u suradnji s DHMZ-om. participating countries.. Now in the composite pic-
Format IRIS pripada programu IRIS ameriËke ture there are inserted the radar data of 32 radars
tvrtke SIGMET, a koristi se na RC-Bilogora i RC
from nine countries of central Europe. Croatia is
-Osijek.
active in this program since 1996.
Za internu upotrebu napravljena je kompozitna
The harmonization of producing and exchang-
slika radarskih mjerenja oborine radara Bilogora,
ing different radar products goes on in the Euro-
Osijek te satelitskih mjerenja geostacionarnog
satelita EUMETSAT u IC dijelu spektra. pean group for the operative exchange of radar
data. That refers to the defining of products for the
Meunarodna razmjena radarskih podataka exchange, used algorithms and corresponding
coding. At the beginning of 2000 Croatia has
ZahvaljujuÊi osuvremenjavanju, DHMZ se entered the EUMETSAT program under the name
ravnopravno ukljuËuje u meunarodne programe OPERA with the aim to harmonize and standardize
vezane uz razmjenu radarskih produkata u Euro- the radar products and the possibility of creation of
pi. Austrijski Srediπnji ured za meteorologiju i ge- a unique radar image of Europe. OPERA (Ope-
odinamiku (ZAMG) iz BeËa pokrenuo je 1993. rational Programme for the Exchange of Weather
godine projekt razmjene radarskih podataka i Radar Information), operates and develops the
izrade kompozitne slike srednjoeuropskih zemalja ODYSSEY data hub, which collects radar volume
(Central European Weather Radar Networking - data, distributes quality flagged volume data to
CERAD) u kojem Hrvatska sudjelovala od poËe- modelers and other radar data users, and produces
tka. quality controlled radar products. OPERA makes
PojedinaËne radarske slike i nacionalni ko- available the OPERA Data Information Model
mpoziti πalju se u Meteoroloπki zavod Austrije, (ODIM) and encoding/decoding software for for-
odakle se srednjoeuropska kompozitna slika di- mats such as HDF5 and BUFR. OPERA provides
stribuira zemljama sudionicama. Sada su u ko- support to its members in environmental and socie-
mpozitnu sliku ukljuËeni podaci 32 radara iz de- tal issues related to weather radars, such as radar
vet zemalja srednje Europe. Hrvatska u ovom siting, radio-frequency interference and the impact
programu operativno sudjeluje od 1996. godine. of wind farms. It also provides a European platform

83
Rad na harmonizaciji stvaranja i razmjene ra- for exchange of experience in the field of weather
zliËitih radarskih produkata nastavlja se u euro- radars. OPERA radar network consist of 202 radars
pskoj grupi za operativnu razmjenu radarskih po- from 30 members.
dataka. To se prije svega odnosi na definiranje 2010. DHMZ participate in BALTRAD project
produkata za razmjenu, upotrebljene algoritme i and from 2012. for the investigation purposes the
odgovarajuÊe kodiranje. Od poËetka 2000. godine Baltrad Radar Tool Box is tested. Baltrad Tool Box
Hrvatska se ukljuËila u EUMETNET program
is a set of software tools used for radar data cor-
pod nazivom OPERA, s osnovnim ciljem harmo-
rection and quality control (Figure 2.23).
nizacije i standardizacije radarskih produkata, te
moguÊnosti stvaranja jedinstvene radarske slike
Europe. U mreæu je ukljuËeno 30 zemalja i 202 Plans
radara. Giving the basic users of radar data, first of all of
Tijekom 2010. Hrvatska se ukljuËila u projekt the hail defense service, the radar systems are set
Baltrad te je od 2012. poËela eksperimentalna up in the continental part of Croatia. The main aim
primjena Baltrad Tool Boxa, skupa programskih of the CRORAD project (Croatian network of mete-
alata za korekciju i kontrolu kvalitete radarskih orological radars) is the setting up of radar systems
podataka (slika 2.23.). in coastal regions so that the whole of Croatia could
be covered with radar data. A unique radar image
Planovi is also being prepared which will comprise all the
existing radars. The radar data and products can
S obzirom na osnovne izvorne korisnike ra- be applied in hydrology for precipitation amount
darskih podataka, prije svega obranu od tuËe, ra- measuring and the announcement of severe wea-
darski sustavi postavljani su u kontinentalnom di-
ther conditions and forecasts at very short notice.
jelu Hrvatske. Osnovni cilj projekta CRORAD
The measurement of horizontal fields and vertical
(hrvatske mreæe meteoroloπkih radara) jest posta-
wind profiles can be used in weather forecasts and
vljanje radarskih sustava u priobalje, Ëime bi se
initialization of numerical models.
osiguralo potpuno pokrivanje Hrvatske radarskim
podacima. U pripremi je i stvaranje jedinstvene Three new locations for radars in coastal area
radarske slike u koju Êe biti ukljuËeni svi posto- are determined. Field measurements are made and
jeÊi radari. Radarski podaci i produkti mogu se the new locations are Monte Kope near Pula, Sveti
primjenjivati u hidrologiji za procjenu koliËine Kriæ near Zadar and Vela Glava at island of Vis. The
oborine, te najavama opasnih vremenskih situaci- first field cleaning are made and the preparations

Slika 2.23. Radarski kompozit Bilogora i Osijek / projekt Baltrad

Figure 2.23 Radar composute of RC Bilogora and Osijek / project Baltrad

84
ja i vrlo kratkoroËnoj prognozi vremena. Mjerenja for the new infrastructure is made. The project is to
horizontalnih polja i vertikalnog profila vjetra install three C band dual pol Doppler units.
mogu se koristiti u prognozi vremena i inicijali-
zaciji numeriËkih modela. Okvirom planova mo- Conclusion
dernizacije i proπirenja radarskih mjerenja nad ci-
jelim podruËjem Hrvatske pristupilo se ureenju In the past ten years two radar systems had
novih lokacija za radarske centre na Jadranu. been modernized and DHMZ took active part in
operative and research programs and projects in
Izvrπena su terenska mjerenja i odreene su
Europe and since 1995 it operatively exchanges
potencijalne lokacije za postavljanje radara u
Istri, Monte Kope kod Pule, Sveti Kriæ kod Zadra radar products in WMO GTS. There is urgent need
i Vela Glava na Visu. Pristupilo se ËiπÊenju terena to install radars on the coastal area of Croatia to
i osposobljavanju infrastrukture (struja, komu- obtain complete radar picture over the whole land.
nikacije, prilazni putevi, objekti) te ishodovanju
potrebnih dozvola. Projektom modernizacije
2.2.2 Satellite observations
predvieni su dopler radari C valnog podruËja uz
dual polarizaciju signala. Short history of satellite measurements

ZakljuËak The meteorological satellites are artificial Earth’s


satellites equipped with the instruments for remote
DHMZ se aktivno ukljuËio u operativne i zna- sensing of different properties of the atmosphere
nstveno-istraæivaËke europske programe i proje- and surface in real time. Besides images of the
kte, a od 1995. godine operativno se razmjenjuju clouds, meteorological satellites measure tempera-
radarski produkti u mreæu WMO-a. Radarski po- ture and humidity of the atmosphere and the land
daci koriste se sve viπe u vrlo kratkoroËnoj prog- surface, determine the ice cover spread, the
nozi vremena te postaju nezamjenjivi izvor infor- boundaries of water and humid areas and the con-
macija u ranom upozoravanju na opasne meteoro- tent of the atmospheric gases. They also have an
loπke pojave, vrednovanju numeriËkih mezo- important role in gathering meteorological data
modela, osiguranja priredbi na otvorenom, anali- from buoys, meteorological balloons and the auto-
za u umjetnom djelovanju na vrijeme i pruæanja matic stations and their transmission to the data-
usluga komercijalnim korisnicima. processing centers. The meteorological satellites
are undoubtedly the top achievements of the sec-
2.2.2. Motrenja sa satelita ond half of the 20th century. The satellite measure-
ments and observations together with the rise of
Povijest satelitskih motrenja the fast computers represent a real revolution in
meteorology. The first experimental meteorological
Meteoroloπki sateliti su vrsta umjetnih Zemlji-
satellite Tiros-1 was launched in the USA into a low
nih satelita opremljenih instrumentima za daljin-
orbit around the Earth on 1st April 1960 (Figure
sko prikupljanje podataka o razliËitim svojstvima
atmosfere i Zemljine povrπine u realnom vreme- 2.24). The satellite was orbiting the Earth at 700 km
nu. Osim snimaka oblaka, meteoroloπki sateliti in a near polar orbit. Although it functioned for only
mjere temperaturu i vlaænost atmosfere, tempera- three months, it took about 23000 pictures. That
turu Zemljine povrπine, odreuju granice vode, was the first time that the meteorologists could rea-
vlaænih podruËja i leda te sadræaj pojedinih plino- lly see the distribution of meteorological systems in
va u atmosferi. Posebno su vaæni jer omoguÊuju i the atmosphere.
prikupljanje meteoroloπkih podataka s balona, The USA also produced and launched the first
plutaËa i automatskih meteoroloπkih postaja te geostationary satellite. The ATS-1 was sent to the
njihov prijenos do meteoroloπkih srediπta za obra- orbit above the equator on 7th December 1966.
du podataka. Meteoroloπke satelite zasigurno mo- The satellite was taking pictures of the whole
æemo svrstati meu najveÊa tehnoloπka dostignu- Earth’s disc every half an hour with the resolution of
Êa druge polovine dvadesetog stoljeÊa. Satelitska 3.2 km. It was giving useful data through six years,
mjerenja i opaæanja, zajedno s pojavom brzih
until 1972.
raËunala, predstavljaju pravu revoluciju u meteo-
rologiji. Prvi eksperimentalni meteoroloπki satelit Today satellite measurements make 85% of all
Tiros-1 lansirale su SAD u nisku orbitu oko Zem- meteorological measurements. The global system
lje 1. travnja 1960. Satelit je kruæio oko Zemlje na of operating meteorological satellites is made of
oko 700 km u pribliæno polarnoj orbiti. Premda je two kinds of satellite: geostationary (American

85
radio samo tri mjeseca, snimio je gotovo 23000 GOES, European METEOSAT, Japanese MTSAT,
slika. Bilo je to prvi put da su meteorolozi mogli Korean COMS, Chinese FY-2/4, Indian INSATs,
stvarno vidjeti snimku raspodjele meteoroloπkih Russian GOMS) and polar-orbitig ones (NOAA,
sustava u atmosferi. SAD je takoer proizveo i METEOR, METOP...), managed by seven different
lansirao prvi geostacionarni satelit. ATS-1 je bio civil agencies throughout the world (Figure 2.25).
postavljen u orbitu iznad ekvatora 7. prosinca
The geostationary satellites are located on fixed
1966. (slika 2.24.). Satelit je svakih pola sata sni-
mao slike cijelog Zemljinog diska s rezolucijom localities in the plane of the equator, orbiting
3,2 km. Osiguravao je korisne podatke tijekom together with the Earth at the altitude of 36000 km.
πest godina, sve do 1972. The most important advantage of these satellites is
the fact that they can take pictures of the Earth’s
Satelitska mjerenja danas Ëine viπe od 85% disc in several spectral channels every 15 min or
ukupnih meteoroloπkih mjerenja. Globalni sustav even less, as in case of Meteosat satellites. One of
operativnih meteoroloπkih satelita sastoji se od
the drawbacks of the geostationary satellites is the
dvije vrste satelita: geostacionarnih (ameriËki
fact that they are not capable of measuring radia-
GOES, europski METEOSAT, japanski MTSAT,
tion coming from high geographic latitudes (> 60
koreanski COMS, kineski FY-2/4, indijski IN-
SATs, ruski GOMS) i polarnokruænih (NOAA, degrees north and south geographic latitudes). In
METEOR, METOP...), kojima upravlja sedam these regions the polar-orbiting satellites are there-
razliËitih civilnih agencija diljem svijeta (slika fore irreplaceable.
2.25.). The polar-orbiting satellite orbits the Earth every
Geostacionarni sateliti nalaze se na fiksnim 100 minutes at the altitude of about 850 km. The
lokacijama u ravnini ekvatora i kruæe zajedno sa orbits of these satellites are synchronous with the
Zemljom na visini od 36000 km. Osnovna pred- Sun and so designed that, because of the rotation
nost tih satelita je u tome πto snimaju Zemljin disk of the Earth, every next orbit of the satellite covers
u viπe spektralnih podruËja svakih 15 minuta ili a zone a little to the right from the previous one.
ËeπÊe, kao πto je sluËaj s Meteosat satelitima. Je- That means that the satellite overflies every zone on
dan od nedostataka geostacionarnih satelita jest to Earth at the same local time twice a day. The width
πto vrlo slabo snimaju zraËenje iz podruËja viso- of the zone captured by the satellite in one orbiting

Tiros-1 (polarnokruæni, 1960) ATS - 1 (geostacionarni, 1966)


Tiros-1 (polar-orbiting, 1960) ATS - 1 (geostationary, 1966)

Slika 2.24. Prvi eksperimentalni meteoroloπki sateliti

Figure 2.24 First experimental meteorological satellites

86
Slika 2.25. Geostacionarni i polarnokruæni meteoroloπki sateliti u orbiti oko Zemlje
(izvor: Svjetska Meteoroloπka Organizacija (WMO))

Figure 2.25 Geostatinary and polar-orbitting satellites in the Earth's orbit


(source: World Meteorological Organization (WMO)

kih zemljopisnih πirina (>60 ° sjeverne i juæne is 3000 km. Polar-orbiting satellites have several
geografske πirine). U tim je podruËjima stoga detectors that measure radiation in a large number
nezamjenljiva uloga polarnokruænih satelita. of wavelengths. Therefore, besides high quality
Polarnokruæni sateliti kruæe oko Zemlje svakih cloud images, these satellites provide the data
100 minuta, najËeπÊe na visini od oko 850 km. about vertical temperature and humidity profiles of
Orbite tih satelita sinkrone su sa Suncem i predvi- the atmosphere, temperature of the sea and land
ene tako da, zbog rotacije Zemlje, svaka sljedeÊa surface, cloud movements, vegetation etc.
orbita satelita pokriva pojas malo udesno od pret-
hodnog. To znaËi da satelit prelijeÊe svako po- Satellite pictures in the operational forecast
druËje na Zemlji u isto mjesno vrijeme dvaput service in Croatia
dnevno. ©irina pojasa koju satelit snimi u jednom
prelijetanju je do 3000 km. Ta vrsta satelita ima In the operational forecast service in Croatia
velik broj detektora za snimanje u razliËitim di- satellite images are used since 1986. Till mid 1995
jelovima spektra, pa se dobivaju ne samo slike a Secondary Data User Station was used (SDUS),
oblaka visoke kvalitete i veÊe oπtrine i razluËiva- receiving the images from Meteosat satellite in
nja veÊ i podaci o vertikalnom profilu temperature WEFAX (analog) format, as well as the images from
i vlage u atmosferi, temperaturi povrπine tla i mo- NOAA polar-orbiting satellites, also in analog form.
ra, gibanju oblaka, vegetaciji i sliËno. From November 1995 until mid 2004 the Primary
Data User Station (PDUS) was in use, receiving di-
Satelitske slike u prognostiËkoj operativi u gital data from Meteosat satellite, analog images
Hrvatskoj from NOAA satellites and forecast charts through
U operativnoj prognostiËkoj sluæbi u Hrvatskoj MDD (Meteorological Data Distribution) system.
satelitske slike koriste se od 1986. godine. Do sre- Since 2004 satellite data are received via
dine 1995. u upotrebi je bila sekundarna korisni- EUMETCast system which uses telecommunication
Ëka stanica (SDUS - Secondary Data User Sta- satellites for data distribution. Besides dissemina-
tion), koja je primala slike sa satelita Meteosat u ting Meteosat 7, 8 and 9 data, EUMETCast system
WEFAX (analognom) formatu, kao i slike polar- enables distribution of NOAA, Metop and other po-
nih satelita NOAA, takoer u analognom obliku. lar-orbiting and geostationary satellite data and al-

87
Od studenog 1995. do sredine 2004. godine u so other meteorological products including the pro-
upotrebi je bila primarna korisniËka stanica ducts from numerical weather prediction models.
(PDUS - Primary Data User Station) koja je omo- In the operational work of the forecast service in
guÊivala prijam digitalnih podataka s Meteosat
Croatia mainly the data from Meteosat satellites are
satelita, analognih slika sa satelita NOAA te pri-
jam pojedinih prognostiËkih karata preko MDD used. These satellites, the processing and distribu-
(Meteorological Data Distribution) sustava. Od tion of data is managed by EUMETSAT - the Euro-
2004. godine podaci se primaju putem EUMET- pean agency for the use of meteorological satelli-
Cast sustava. To je sustav koji koristi komerci- tes. In the Earth’s orbit there is currently one Me-
jalne telekomunikacijske satelite za prijenos po- teosat First Generation satellite (Meteosat 7) and
dataka. Osim odaπiljanja podataka s Meteosat 7, three Meteosat Second Generation (MSG) sate-
8, 9 i 10 satelita, Eumetcast sustav ukljuËuje i pri- llites.
jenos podataka s NOAA, Metop i drugih polarnih The first MSG satellite (Figure 2.26) was laun-
i geostacionarnih satelita, kao i brojnih drugih
ched on 28 August 2002. SEVIRI (Spinning Enhan-
meteoroloπkih produkata ukljuËujuËi i produkte
ced Visible and Infrared Imager) instrument on
numeriËkih modela za prognozu vremena.
board the satellite measures the radiation in 12
U operativnom radu prognostiËke sluæbe u spectral channels - eight in the thermal infrared
Hrvatskoj koriste se uglavnom podaci s Meteosat spectrum (IR), three in the solar spectrum and in a
satelita. Obradom i distribucijom podataka s Me- broad high-resolution visible channel (HRVIS). The
teosat satelita upravlja EUMETSAT - Europska
data are received every 15 minutes, or every 5 mi-
agencija za iskoriπtavanje meteoroloπkih satelita.
U orbiti oko Zemlje trenutaËno je operativan je- nutes in Rapid Scanning Service (RSS) mode.
dan Meteosat satelit prve generacije (Meteosat 7) Spatial resolution of HRVIS channel data is
te tri satelita druge generacije. 1km/pixel in sub-satellite point whereas the resolu-
tion of the other 11 channels is 3km/pixel. Each
Prvi Meteosat satelit druge generacije (MSG)
spectral channel finds the application in the analy-
(slika 2.26.) lansiran je 28. kolovoza 2002. Za ra-
sis of the state of the atmosphere and its’ consti-
zliku od prve generacije Meteosat satelita, koji su
snimali zraËenje u tri spektralna podruËja, instru- tuents. Spectral channels in solar spectrum (0.6
ment SEVIRI (skraÊeno od engl. Spinning Enha- and 0.8 μm) are essential for cloud detection, cloud
nced Visible and Infrared Imager) na MSG sate- tracking, scene identification and the monitoring of
litu snima zraËenje Zemlje u dvanaest spektralnih land surfaces and aerosols. These channels are
podruËja - osam u termalnom infracrvenom po- depending on the insolation and are useful only
druËju, tri u podruËju solarnog spektra te u πiro- during daylight hours. They can be used in combi-
kopojasnom vidljivom kanalu visoke rezolucije nation to generate information on vegetation, an
(HRVIS). Podaci se primaju svakih 15 minuta, important element of climate change studies.

Slika 2.26. Meteosat satelit druge generacije (MSG)

Figure 2.26 Meteosat Second Generation (MSG) satellite

88
odnosno svakih 5 minuta u tzv. Rapid Scanning Near-infrared 1.6 μm, also a solar channel,
Service (RSS) modu. Prostorno razluËivanje measures reflected sunlight and helps to discrimi-
HRVIS kanala je 1 km u toËki ispod satelita, dok nate between snow and clouds as well as ice-
je razluËivost ostalih 11 kanala 3 km/pixelu. Sva- clouds from water-clouds. It also provides aerosol
ko od spektralnih podruËja ima primjenu u analizi information. This channel is important for aviation,
stanja atmosfere i njenih sastojaka. Tako se po- because of its ice-cloud detection abilities. The
daci u vidljivom dijelu spektra, koji je zastupljen infrared 3.9 μm channel is primarily used for the
s dva kanala (0,6 i 0,8 μm) koriste za prepoznava- detection of low clouds and fog at night, for the
nje i praÊenje oblaka te monitoring povrπine tla i measurement of land and sea temperatures at
aerosola. Za mjerenje u vidljivom dijelu spektra night and the detection of forest fires. Infrared
izvor zraËenja je Sunce tako da se slike mogu do- channels in the water vapour absorption bands (6.2
biti iskljuËivo tijekom osunËavanja. Mogu se ko- i 7.3 μm) provide information on the humidity con-
ristiti u kombinaciji, Ëime se dobiva podatak o ditions in the mid-troposphere and enable the
vegetaciji, vaænom elementu u studijama o kli- height assignment for semi-transparent clouds. The
matskim promjenama.
humidity information from both channels is used for
Kanal u blisko infracrvenom podruËju 1,6 μm tracking water vapour features and thus provides
mjeri reflektirano sunËevo zraËenje i omoguÊuje the local wind field even in cloud-free conditions.
razlikovanje snijega od oblaka i vodenih od le- These data are also used to infer possible local
denih oblaka. Takoer daje i podatak o koliËini atmospheric instability which might lead to convec-
aerosola. Taj je kanal vrlo vaæan za zrakoplovstvo tion and severe storms. Infrared 8.7 μm channel is
zbog njegove moguÊnosti prepoznavanja ledenih used primarily to provide quantitative information on
oblaka. Infracrveni kanal 3,9 μm ima vaænu ulogu thin cirrus clouds and to support the discrimination
u prepoznavanju niskih oblaka i magle noÊu, pro- between ice and water clouds. It is also necessary
cjenu temperature tla i mora noÊu te u prepozna- for the atmospheric instability products.
vanju πumskih poæara odnosno vruÊih toËaka.
Podaci u infracrvenim kanalima u podruËju apsor- Infrared 9.7 μm is a channel focused on ozone.
pcije vodene pare (6,2 i 7,3 μm) mjera su za ko- It is sensitive to the ozone concentration in the
liËinu vodene pare u viπoj odnosno srednjoj tro- lower stratosphere, thus enabling the monitoring of
posferi i omoguÊuju pridjeljivanje visine polu- total ozone and its diurnal changes as well as the
transparentnim oblacima. ZajedniËki podatak o height of the tropopause. Thermal infrared channels
vlazi iz oba kanala koristi se za praÊenje struktura 10.8 μm and 12.0 μm are used for measuring land
prepoznatljivih na slikama u spektru vodene pare, and sea surface temperatures, cloud-top tempera-
Ëime se omoguÊuje raËunanje atmosferskog vjetra tures, calculating the atmospheric winds and for
Ëak i u uvjetima kad nema oblaka. Vaæna je pri- estimate of the atmospheric instability. The so-
mjena i u odreivanju lokalne nestabilnosti atmo- called CO2 channel 13.4 μm is used for the esti-
sfere koja bi mogla dovesti do konvekcije i oluj- mation of atmospheric instability. It also provides
nog nevremena. Infracrveni kanal 8,7 μm vaæan je the information about the temperature of the lower
za dobivanje informacija o tankim cirusima jer ra- troposphere and infers the height of semi-transpar-
zlikuje vodene od ledenih oblaka. Takoer se ko- ent clouds. Examples of images in all 12 spectral
risti i u produktima za odreivanje nestabilnosti channels are given in Figure 2.27.
atmosfere.
In meteorological practice the images combin-
Kanal 9,7 μm, tzv. ozonski kanal, osjetljiv je ing several channels, so called RGB combinations
na koncentraciju ozona u niæoj stratosferi pa (from Red Green Blue) are frequently used. These
omoguÊuje praÊenje ukupnog ozona i njegovih images enable unambiguous recognition of certain
dnevnih promjena kao i praÊenje visine tropo- structures or processes. An example of such com-
pauze. TermiËki infracrveni kanali 10,8 i 12,0 μm bined image is the Airmass RGB, in Figure 2.28.,
koriste se za mjerenje temperature povrπine tla i which enables the recognition of different air-mass-
vrhova oblaka, za praÊenje oblaka kod raËunanja
es, jet stream location, etc.
atmosferskog vjetra te za procjenu nestabilnosti
atmosfere. Takozvani CO2 kanal, srednje valne Besides deriving pictures of clouds the satellite
duljine 13,4 μm, koristi se za procjenu nestabil- data enable calculation of various meteorological
nosti atmosfere, a daje i informaciju o temperaturi products such as: cloud type, cloud height, wind
niæe troposfere te omoguÊuje odreivanje visine vectors on different height levels (calculated from
polutransparentnih oblaka. Primjeri slika u sva- the movement of clouds and other tracers, such as
kom od 12 spektralnih podruËja prikazani su na water vapor or ozone), tropospheric humidity, pre-
slici 2.27. cipitation index, hot spots for fire detection, insta-

89
Slika 2.27. Primjeri slika u svakom od 12 MSG spektralnih podruËja

Figure 2.27 Examples of the images in all 12 MSG spectral channels

U meteoroloπkoj praksi Ëesto se koriste ko- bility of the air masses, total ozone and many other
mbinacije slika u nekoliko spektralnih podruËja, parameters related to land surface, ice cover, cli-
tzv. RGB kombinacije (od engl. Red Green Blue - matology parameters, etc. One part of the products
Crveno Zeleno Plavo), pomoÊu kojih je moguÊe is produced in the EUMETSAT center in Darmstadt
jednoznaËno odreivanje neke pojave ili procesa. and the other in the meteorological services by
Primjer jedne takve kombinirane slike je i tzv. using special programs for satellite data process-
Airmass RGB, na slici 2.28., koji omoguÊuje pre- ing. New products are being developed within spe-
poznavanje razliËitih zraËnih masa, poloæaj mla- cial development projects under the name Satellite
zne struje itd. Application Facilities (SAF) in several European
Osim slika oblaka, iz podataka satelitskih mje- national meteorological services. Every project
renja mogu se izdvojiti ili izraËunati i brojni drugi (SAF) studies a single meteorology segment such
produkti, primjerice visina i vrsta oblaka, vektori as: short term forecast, climate monitoring, strato-
vjetra na razliËitim visinama (koji se izraËunavaju sphere ozone monitoring, monitoring of the oceans,
iz gibanja oblaka i vodene pare ili ozona), tropo- ice and energy balance in the atmosphere. Every
sferska vlaænost, indeks oborine, vruÊe toËke za SAF is managed by one national meteorological
prepoznavanje poæara, parametri stabilnosti atmo- service which within the project gathers also other
sfere, sadræaj ozona te brojni drugi produkti interested meteorological services of EUMETSAT
vezani uz tlo, ledeni pokrov, klimatoloπke para- member states.
metre i sliËno. Dio produkata izrauje se u EU- Apart from the new generation of geostationary
METSAT-ovom centru u Darmstadtu, a dio u me- satellites, there are two EUMETSAT’s polar- orbi-
teoroloπkim sluæbama koriπtenjem posebnih pro- ting satellites (Eumetsat Polar System - EPS), called
grama za obradu satelitskih podataka. Brojni pro- Metop, flying in the Earth’s orbit.

90
Slika 2.28. Airmass RGB iz podataka Meteosat 10 satelita za 6. studenog 2013. u 12 UTC. Airmass RGB
kombinira razliku kanala 6,2 - 7,3 μm u crvenom snopu, razliku kanala 9,7 - 10,8 μm u zelenom
te kanal 6,2 μm u plavom dijelu spectra

Figure 2.28 Airmass RGB Image derived from Meteosat 10 satellite data on 6th November 2013, 12 UTC. Airmass RGB
combines channel difference 6.2 -7.3 μm in red beam, channel difference 9.7 - 10.8 μm in green and
channel 6.2 μm in blue part of the spectra

dukti nastali su u okviru posebnih razvojnih pro- First Metop satellite was launched on 19 Octo-
jekata pod nazivom Satellite Application Faci- ber 2006 and the second on 17 September 2012
lities (SAF) u viπe europskih nacionalnih meteo- (Figure 2.29). These satellites contribute to co-
roloπkih sluæbi. Svaki projekt (SAF) obrauje po- mmon European - American satellite program in
jedini segment meteorologije kao πto je: kratko- which EPS/Metop satellites provide for the morning
roËna prognoza, praÊenje klime, praÊenje strato- and the American satellites for the afternoon orbits.
sferskog ozona, praÊenje oceana, leda i energet- The instruments, besides the images of the clouds,
ske ravnoteæe u atmosferi. Svaki SAF vodi jedna provide the vertical profiles of temperature and hu-
nacionalna meteoroloπka sluæba koja u okviru pro- midity for assimilation into numerical models and
jekta okuplja i druge zainteresirane meteoroloπke measure the sea and land surface temperature and
sluæbe zemalja Ëlanica organizacije EUMETSAT.
the concentration of atmospheric gasses.
Osim nove generacije geostacionarnih satelita,
The new satellite systems provide an enormous
u orbiti oko Zemlje lete i dva EUMETSAT-ova
polarnokruæna satelita (Eumetsat Polar System - quantity of data, but the access to these data is
EPS) koji nose naziv Metop. Prvi od Metop sa- possible only to EUMETSAT members and the
telita lansiran je 19. listopada 2006., a drugi 17. licensed users. This fact shows the importance for
rujna 2012. (slika 2.29.). Ti su sateliti europski Croatia being a cooperating member of EUMET-
doprinos zajedniËkom europsko-ameriËkom pro- SAT since January 2002 and a full member since
gramu. Pri tom EPS Metop sateliti osiguravaju ju- 2007.
tarnje, a ameriËki sateliti poslijepodnevne orbite.
Instrumenti, osim slika oblaka, snimaju vertikalne
profile temperature i vlaænosti za uvrπtavanje u 2.3 World Weather Watch
numeriËke modele, temperature povrπine mora i
tla kao i koncentraciju pojedinih atmosferskih The World Weather Watch (WWW), established
plinova. by the WMO in 1963, is a comprehensive program

91
Slika 2.29. Izgled Metop polarnog satelita i smjeπtaj instrumenata na satelitu (izvor: EUMETSAT)

Figure 2.29 Metop polar-orbitting satellite and the payload instruments (source: EUMETSAT)

Novi satelitski sustavi osiguravaju ogromnu of observations and exchange of such data along
koliËinu podataka, a pristup tim podacima omo- with the forecasts and warnings derived form them.
guÊen je samo Ëlanicama EUMETSAT-a i kori- It is organized and coordinated by the WMO to
snicima s licencom. Upravo je zbog toga iznimno ensure that every country has access to data and
vaæno Ëlanstvo Hrvatske u EUMETSAT-u u svoj- information necessary to provide weather forecasts
stvu pridruæene Ëlanice od 2002, a punopravne and warning services on a day-to-day basis, espe-
Ëlanice od 2007. godine. cially in support of safety of life and property. The
basic infrastructure established through the WWW
delivers the data and products essential for predict-
2.3. Svjetsko meteoroloπko bdijenje ing and providing early warning of severe weather
Svjetsko meteoroloπko bdijenje (WWW), os- and monitoring the climate system (WMO, 2002).
novano unutar WMO-a 1963. godine, je sveobu- The Global Observing System (GOS) of the
hvatan program motrenja i razmjene podataka za- WWW comprises networks of about 10000
jedno s prognozom i upozorenjima koji su ute- manned and automatic weather stations (Figure
meljeni na tim podacima. WWW je organizirano i 2.30), about 1000 upper-air stations on land and
koordinirano u WMO-u da bi se osiguralo da sva- ships providing observational data on a voluntary
ka zemlja ima pristup podacima i informacijama basis by the maritime community, some 3000 com-
koje su potrebne za prognozu i upozorenja na mercial aircraft which provide over 70000 additional
dnevnoj osnovi, naroËito zbog zaπtite ljudskih æi- observations daily, 100 moored and 600 drifting
vota i imovine. Osnovna infrastruktura u WWW buoys, and weather radars operated by the NMHSs
se sastoji u ispruci podataka i produkata bitnih za of the world. These are completed by a constella-
prognozu i pravovremeno upozorenje na opasne tion of 10 polar-orbiting and geostationary meteo-
vremenske prilike i praÊenje klimatskog sustava rological satellites (Figure 2.25 and 2.32), operated
(WMO, 2002.). by some National Meteorological and Hydrological
Globalni sustav motrenja (GOS), koji je u sa- Services (NMHSs) or space agencies (Obasi, 2001).
stavu WWW-a, sadræi mreæu od pribliæno 10000 WMO is preparing a separate programme WIGOS

92
Slika 2.30. TipiËni dnevni raspored moteoroloπkih motrenja s meteoroloπkih postaja (crveno)
i s brodova (plavo), (Obasi, 2001.)

Figure 2.30 Typical daily coverage of surface observations made at meteorological stations (red)
and from the ships (blue), (after Obasi, 2001)

prizemnih meteoroloπkih postaja (s motriteljima i (WMO Integrated Observing System) which


automatskih; slika 2.30.), oko 1000 visinskih po- includes GOS as well as the other observation sys-
staja kako na kopnu tako i brodovima koji oba- tems as e.g. GCOS (Global Climate Observing
vljaju motrenja na dobrovoljnoj osnovi, oko 3000 System).
komercijalnih zrakoplova koji osiguravaju preko WIS (WMO Information System) is a combina-
70000 dodatnih motrenja dnevno, 100 usidrenih i tion of ground and satellite communication systems

Slika 2.31. Globalni telekomunikacijski sustav

Figure 2.31 Global Telecommunication System

93
Slika 2.32. Svjetsko meteoroloπko bdijenje i operativni rad u nacionalnoj meteoroloπkoj sluæbi (Obasi, 2001.)

Figure 2.32 The World Weather Watch and the operations of an NMHS (after Obasi, 2001)

Slika 2.33. Hrvatski nacionalni telekomunikacijski sustav

Figure 2.33 Croatian NMC telecommunication system

94
600 ploveÊih plutaËa, te mreæu meteoroloπkih for continuous data exchange among all national
radara u nacionalnim meteoroloπkim sluæbama. meteorological and hydrological services and users
Ovome treba dodati i 10 polarnih i geostacionar- as it has been represented in Figure 2.31 In that
nih meteoroloπkih satelita (slika 2.25. i 2.32.) koje system three different level of centers exist: national
odræavaju neke nacionalne meteoroloπke sluæbe information centers (NC - National Centers), regio-
ili svemirske agencije (Obasi, 2001.). WMO nal information centers (DCPC - Data Collection
provodi poseban program WIGOS (WMO Inte- and Production Centers) and global information
grated Observing System) koji ukljuËuje GOS centers (GISC - Global Information System Cen-
kao i druge opaæaËke sustave kao πto je na primjer ters). DHMZ has been established as Marine
GCOS (Global Climate Observing System). Meteorological WIS DCPC/WIGOS Center for
WIS (WMO Infrmation System) je kombinaci- Ardiatic.
ja prizemnih i satelitskih komunikacija za kon- Croatian national telecommunication system is
tinuiranu razmjenu podataka i produkata izmeu represented in Figure 2.33 A rather good connec-
svih nacionalnih sluæbi i korisnika kao πto je pri- tion with the rest of the meteorological community
kazano na slici 2.31. U tom sustavu razlikuju se is realized. One of significant computer telecommu-
tri razine centara: nacionalni informacijski centri nication line makes connection with subregional
(NC - National Centres), regionalni centri (DCPC
meteorological centre in Vienna and Global Centre
- Data Collection and Production Centres) i glo-
in Offenbach-u as well as with the ECMWF.
balni centri (GISC - Global Information System
Centres). DHMZ je uspostavljen kao pomorsko-
meteoroloπki WIS DCPC/WIGOS centar za Ja-
dran.
Hrvatski nacionalni telekomunikacijski sustav,
prikazan na slici 2.33., osigurava dobru vezu s os-
talim Ëlanicama WMO-a. Jedna od vaænih raËu-
nalnih komunikacijskih veza je ona s podregio-
nalnim centrom u BeËu i globalnim centrom u
Offenbachu, te ECMWF-om.

95
3. UPOTREBA PODATAKA 3. THE USE OF METEOROLOGICAL
METEOROLO©KIH MOTRENJA OBSERVATION DATA

Usporedno razvojem ljudskog druπtva i zna- Parallel to the development of human society
nosti, potrebe za meteoroloπkim podacima, koji and science, the need for meteorological data, as a
su rezultat ili proizvod meteoroloπkih motrenja, result of meteorological observations, has con-
neprestano rastu. Sveobuhvatna primjena meteo- stantly been growing. A comprehensive application
roloπkih podataka realizira se unutar pojedinih of meteorological data is carried out by individual
grana meteorologije: u praÊenju klime, prognozi branches of meteorology: climate monitoring,
vremena, tehniËkoj meteorologiji, istraæivanjima weather forecast, technical meteorology, research,
itd. Druga skupina korisnika srodne su discipline etc. Associated disciplines such as hydrology and
poput hidrologije i oceanografije. KonaËno, vaæni oceanography comprise another group of users.
su korisnici iz druπtvenih i gospodarskih djelat- Finally, users coming from social and economic
nosti kao πto su: prostorno planiranje, vodopri- sectors such as: spatial planning, water manage-
vreda, elektroprivreda, promet, graditeljstvo, po- ment, electric power industry, traffic, construction,
ljoprivreda, turizam i druge. agriculture, tourism and others, comprise yet
another important group of users.

3.1. Meteorologija
3.1 Meteorology
Znanstveni pristup meteorologiji omoguÊen je
tek nakon sustavnog pristupa meteoroloπkim Scientific approach to meteorology was made
motrenjima koja su uspostavljena koncem 18. possible only after a systematic approach to mete-
stoljeÊa. Kombiniranjem empirijskih i teorijskih orological observations established at the end of
znanja postupno se doπlo do danaπnjeg stupnja the 18th century. Current level of meteorological
meteoroloπke teorije i prakse. U ovom radu bit Êe theory and practice has been achieved gradually by
prikazana primjena nekoliko najvaænijih produ- combining empirical and theoretical knowledge.
kata meteoroloπkih motrenja, kao πto su: praÊenje Application of several important products of mete-
klime, prognoza vremena, pomorska, zrakoplov- orological observations, such as: climate monitor-
na i tehniËka meteorologija te istraæivanje. ing, weather forecast, marine, aeronautical and
technical meteorology, and research will be pre-
sented in this chapter.
3.1.1. PraÊenje klime
RijeË klima grËkoga je podrijetla i znaËi „na- 3.1.1 Climate monitoring
gib”, aludirajuÊi na visinu Sunca iznad horizonta.
U πirem smislu, prema starijim izvorima, klima je The word ‘climate’ comes from Greek and
prosjeËno ili srednje stanje atmosfere u duljem means ‘slope’, signifying the position of the Sun
razdoblju (standardno 30 godina) na odreenom above the horizon. In a wider sense, according to
podruËju. Kasnije se uvidjelo da je navedena de- older sources, climate is the average or mean state
finicija klime nepotpuna pa su u nju ukljuËeni i of the atmosphere over a longer period of time
ekstremni meteoroloπki dogaaji, kao πto su pri- (usually 30 years) over a certain area. The definition
mjerice ekstremne oborine, ekstremne tempera- of climate was later found to be incomplete, so
ture zraka ili udari vjetra u odreenim razdoblji- extreme weather events, such as e.g. extreme pre-
ma (dan, mjesec, godina). U najnovije doba defi- cipitation, extreme air temperature or wind gusts in
nicija klime proπirena je u kolektivno stanje at- certain periods (day, month, year), were included as
mosfere u duljem razdoblju, to jest na skup svih well. Lately, the definition was expanded again to
pojedinaËnih vremenskih stanja. mean a collective state of the atmosphere over a
Kad bi Zemljina kugla bila potpuno homoge- longer period of time, i.e. an assembly of all individ-
na i bez atmosferskog omotaËa, na njoj bi vladala ual weather states.
solarna ili matematiËka klima uvjetovana kvazi- Provided the Earth was completely homoge-
invarijantnim insolacijskim (astronomskim) fa- nous and having no atmosphere, it would be gov-
ktorima (v. Penzar i Penzar, 1978.). Joπ su stari erned by solar or mathematical climate caused by
Grci, po tom principu podijelili Zemljinu povr- quasi-invariant insolation (astronomical) factors

97
πinu na æarki, dva umjerena i dva hladna pojasa, (Penzar and Penzar, 1978). Following that principle,
pa se tako razlikuju tri tipa klime: topla, umjerena the old Greek divided the Earth’s surface into a to-
i hladna. Pored spomenutih faktora, klimu odre- rrid, two temperate and two cold zones, thus dis-
uje opÊa cirkulacija atmosfere nad nekim po- tinguishing between three types of climate: warm,
druËjem, kao i sastav atmosfere. Glavni su modi- temperate and cold. Beside the factors mentioned
fikatori klime raspodjela kopna i mora, poloæaj before, climate is determined by general cirucula-
planinskih masiva, vodene povrπine, biljni po- tion of the atmosphere over an area as well as by
krov itd. Posljedica toga raznolikost je klimatskih the composition of the atmosphere. The key cli-
podtipova na Zemlji. Tako se moæe govoriti o mate modificators are land and sea distribution,
maritimnoj i kontinentalnoj, planinskoj, vlaænoj i position of mountain ranges, water surfaces, vege-
suhoj klimi, ovisno o poloæaju i karakteristikama tation cover etc. This results in a diversity of climat-
krajolika. U Hrvatskoj prevladava umjerena kli- ic subtypes and we can talk about maritime and
ma (©kreb, 1942.; ZaninoviÊ i dr., 2008.). Na jad- continental, mountain, wet and dry climates, de-
ranskom priobalju i otocima prevladavaju mari- pending on the position and landscape characteris-
timni utjecaji koji postupno slabe prema unu- tics. Temperate climate prevails in Croatia (©kreb,
traπnjosti, gdje prevladavaju obiljeæja kontine- 1942; ZaninoviÊ et al., 2008). Maritime influences
ntalne klime. U viπim predjelima, osobito onima prevail in the Adriatic Littoral and the islands, grad-
iznad 1000 metara nad morem, zamjetne su od- ually fading away further from the coast, where
like planinske klime. characteristics of continental climate take over.
Characteristics of mountain climate are present in
Tijekom stoljetnog praÊenja i prouËavanja higher regions, especially those above 1000 metres
utvreno je da klima nije konstantna. Ona se above the sea level.
naime mijenja na razliËitim vremenskim ljestvi-
cama: mjeseËnoj, godiπnjoj, dekadnoj ili stoljet- A century long monitoring and research provid-
noj. KratkoroËne varijacije nazivaju se klimat- ed evidence that climate is not constant. It varies on
skim kolebanjima, a dugoroËne klimatskim pro- different time scales: monthly, annual, decennial, or
mjenama. U prvom sluËaju, kao mjera varijacija centennial. Short term variations are called climatic
klime, mogu posluæiti odstupanja vrijednosti kli- fluctuations, whereas long terms ones are called cli-
matskih elemenata od njihova viπegodiπnjeg, mate change. In the former case, departures of cli-
primjerice 30-godiπnjeg prosjeka, koja se naziva- mate element values from their long term, e.g. 30
ju i klimatskim anomalijama. U drugom sluËaju, year, average, usually referre to as climate anoma-
obiËno se promatra trend viπegodiπnjih srednjaka lies, may be taken as a climate variation measure.
klimatskih elemenata u viπe uzastopnih klimat- In the latter, either a trend in climate element multi-
skih razdoblja ili kontinuirana tendencija tijekom annual mean values in a number of successive cli-
matic periods is observed, or a continuous tenden-
dugogodiπnjeg razdoblja, npr. sekularnog ili ti-
cy over a long period, e.g. secular or several
jekom viπe desetljeÊa. I jedno i drugo danas je vr-
decades. The fact that WMO set up the World Cli-
lo aktualno u svjetskim razmjerima. To najbolje
mate Reseach Programme (WCRP) in 1979 goes to
potvruje angaæman WMO-a, koji je joπ 1979.
show how important they both are on a global
utemeljio Svjetski program istraæivanja klime
scale. The purposes of WCRP is to monnitor, study
(WCRP - World Climate Research Programme),
and predict climate conditions on the Earth, espe-
Ëija je svrha praÊenje, prouËavanje i predvianje
cially human influence on climate conditions due to
klimatskih prilika na Zemlji. Osobito je naglaπen
increased production of greenhouse gases. The
utjecaj Ëovjeka na klimatske prilike, posebice po-
Republic of Croatia is actively involved in WCRP
veÊana proizvodnja stakleniËkih plinova. U te
activities.
aktivnosti WCRP-a ukljuËila se i Republika Hr-
vatska.
Monthly and annual meteorological
summaries
MjeseËni i godiπnji pregledi meteoroloπkih
podataka Ever since the beginning of systematic observa-
tions in 1851, meteorological observation data from
Podaci meteoroloπkih motrenja s glavnih, kli- the main, climatological and precipitation stations
matoloπkih i kiπomjernih postaja kontroliraju se i have been checked and archived. Meteorological
arhiviraju od poËetka sustavnih motrenja, dakle data has been electronically processed and stored
od 1851. godine pa sve do danas. Godine 1981. on magnetic media since 1981. The data are then
zapoËinje postupak elektroniËke obrade meteoro- used in producing climate atlases, special summ-

98
loπkih podataka te pohrana na magnetne medije. aries and climate monitoring. To simplify handling of
U daljnjem postupku podaci se pripremaju za iz- the data, annual summaries are made for individual
radu klimatskih atlasa, posebnih pregleda i praÊe- elements, for example precipitation. Almanacs are
nje klime. Radi jednostavnijeg rukovanja izrauju published for some stations and then internationally
se i godiπnji pregledi za pojedine elemente, kao exchanged. Special reports on meteorological data
πto je primjerice oborina. Za neke postaje objav- have been published since 1990 in the Statistical
ljuju se godiπnjaci koji se πalju u meunarodnu Yearbook of the Republic of Croatia, printed by the
razmjenu. Posebni prilozi o meteoroloπkim poda- Croatian Bureau of Statistics.
cima objavljuju se od 1990. godine u Hrvatskom
statistiËkom ljetopisu, koji prireuje Dræavni sta-
Centennial (secular) climate series
tistiËki zavod.
As mentioned before, long term observation
Stoljetni (sekularni) klimatski nizovi data for a great number of weather stations in
Croatia stretches to the second half of the 19th
Kao πto je veÊ spomenuto, podaci dugogo- century. The data is valuable not only for under-
diπnjih motrenja za veÊi broj postaja u Hrvatskoj standing secular climate conditions in different
seæu u drugu polovicu 19. stoljeÊa. Oni predstav- parts of Croatia (Figure 3.1), but also for comparing
ljaju vrijedan arhivski materijal ne samo za spo- climate variations in a broader region in a period
znaju o sekularnim klimatskim prilikama u ra- longer than 100 years. Cooperation in research and
zliËitim podruËjima Hrvatske (slika 3.1.) veÊ i za exchange of secular data series was for that reason
usporedbu klimatskih varijacija πire regije u ra- developed with national meteorological services of
zdoblju duljem od 100 godina. U tu svrhu razvije- Central European countries. Great efforts have
na je suradnja na istraæivanju i razmjeni seku- been put into transferring the data onto magnetic
larnih nizova podataka s nacionalnim meteoro- media in order to make the exchange easier and
loπkim sluæbama srednje europskih zemalja. Da usage more efficient. Partial success has been
bi razmjena bila jednostavnija i uporaba djelo- achieved as there are secular data available in the
tvornija, ulaæu se veliki napori da se navedeni po- DHMZ electronic archives for weather stations:
daci prenesu na magnetne medije. U tome se Zagreb-GriË, Osijek, Poæega, GospiÊ, Crikvenica
djelomiËno i uspjelo jer su sekularni podaci za and Hvar. Special publications with summaries of
postaje: Zagreb-GriË, Osijek, Poæegu, GospiÊ, more important elements, such as air temperature
Crikvenicu i Hvar raspoloæivi u raËunalnoj arhivi and precipitation amount, have been produced for
DHMZ-a. Za neke od navedenih postaja prireene some of the mentioned stations.
su posebne publikacije s pregledom vaænijih ele-
menata kao πto su temperatura zraka i koliËine
Climate atlases and monographs
oborine.
Thirty-year data series are used in assessing cli-
Klimatski atlasi i monografije mate in standard periods. Reference climate pe-
riods are 1931-1960 and 1961-1990, recommen-
Za ocjenu klime u standardnim razdobljima ded by the World Meteorological Organization
koriste se tridesetogodiπnji nizovi podataka. Refe- (WMO), and they are used in producing climate
rentna su klimatska razdoblja prema preporuci atlases. Collecting of climatological data, for the
Svjetske meteoroloπke organizacije (WMO) su purpose of producing a climate atlas of the SFR
1931.-1960. i 1961.-1990. Na temelju njih Yugoslavia for the period 1931-1960, started in
izrauju se klimatski atlasi. Tako su se godine 1963. The contribution of the Hydrological and Me-
1963. poËeli prikupljati klimatoloπki podaci za teorological Service of Croatia to that project was
klimatski atlas SFR Jugoslavije za razdoblje significant. The available data was used in produc-
1931.-1960. Izradi tog atlasa velik je doprinos dao ing the Climate Atlas of Croatia. The Atlas shows
i RepubliËki hidrometeoroloπki zavod Hrvatske. the mean annual cycles and spatial distribution of
Prema raspoloæivim podacima izraen je i Atlas mean annual values of main climatic elements, such
klime Hrvatske. U njemu je prikazan srednji go- as air temperature, precipitation amount, cloudi-
diπnji hod i prostorna raspodjela srednjih go- ness, solar radiation duration, wind etc. To satisfy
diπnjih vrijednosti glavnih klimatskih elemenata the needs of users, the frequency of analysing cli-
kao πto su temperatura zraka, koliËina oborine, mate data for recent 30-year periods, 1971-2000
naoblaka, trajanje sijanja Sunca, strujanje zraka and 1981-2010, has increased (Figure 3.2).

99
Slika 3.1. Vremenski nizovi srednjih godiπnjih temeratura zraka i koliËine oborine, pripadni 11-godiπnji klizni srednjaci i
linearni trendovi u razdoblju 1901.-2008. Izvor: Fifth National Communication of the Republic of Croatia under
UNFCCC. http://unfccc.int/resource/docs/natc/hrv_nc5.pdf

Figure 3.1 Time series for the mean annual air temperature and precipitation amounts, related 11-year binomial
moving averages, and linear trends for 1901-2008 period. Unit is anomalies (°C and mm, respectively) with respect to
1961-1990 average. Source: Fifth National Communication of the Republic of Croatia under the United Nation
Framework Convention on the Climate Change. http://unfccc.int/resource/docs/natc/hrv_nc5.pdf

100
Slika 3.2. Prostorna raspodjela srednje godiπnje koliËine oborine prema razdoblju 1971.-2000.

Figure 3.2 Mean annual precipitation map according to the 1971-2000 period

itd. U posljednje vrijeme sve se ËeπÊe analiziraju According to the guidelines of the World
klimatski podaci za potrebe korisnika iz recentnih Meteorological Organization, which recommends
30-godiπnjih razdoblja 1971.-2000. i 1981.-2010. periodically issue of climate atlas for a 30-year cli-
(slika 3.2.). mate periods, Climatic atlas of Croatia 1961-1990,
SlijedeÊi upute Svjetske meteoroloπke organi- 1971-2000 is prepared. It is printed in Croatian and
zacije, koja preporuËa periodiËno izdavanje kli- English, and in its preparation contributed 18
matskih atlasa za 30-godiπnja klimatska razdob- authors (Figure 3.3). Climate atlas contains maps of
lja, tiskan je Klimatski atlas Hrvatske 1961.-1990, spatial distribution of climatic elements using GIS,
1971.-2000. (ZaninoviÊ i dr., 2008.) na hrvatskom graphs of the annual cycle of climatic elements at
i engleskom jeziku u Ëijoj je izradi sudjelovalo 18 ten selected meteorological stations and the textual
autora (slika 3.3.). Klimatski atlas sadræi karte part that is divided in 18 chapters describing the cli-
prostornih razdioba klimatskih elemenata kori- matic conditions and their causes. At the end there
steÊi GIS (Geografski informacijski sustav), gra- are tables with the average 30-year monthly, sea-
fikone godiπnjih hodova razliËitih parametara kli- sonal and annual values of climatological elements
matskih elemenata na deset odabranih meteoro- at 20 stations that represent the diversity of climate
loπkih postaja te tekstualni dio podijeljen u 18 in Croatia. Given the temporal variability of climatic
poglavlja, u kojem su opisane klimatske znaËajke parameters and the observed warming in the last
i njihovi uzroci. Na kraju se nalaze tablice s pro- decade of the twentieth century tabular representa-
sjeËnim 30-godiπnjim mjeseËnim, sezonskim i tions have been expanded with the climatic period
godiπnjim vrijednostima klimatoloπkih elemenata 1971-2000. Climate atlas is a fundamental contri-
na 20 postaja koje reprezentiraju klimatsku razno- bution to the knowledge of the natural characteri-

101
Slika 3.3. Klimatski atlas Hrvatske 1961.-1990., 1971.-2000.

Figure 3.3 Climate altas of Croatia 1961-1990, 1971-2000

likost Hrvatske. S obzirom na vremensku varija- stics of Croatia and its climate potential, which will
bilnost klimatskih parametara i uoËeno zatoplje- be useful for experts from different areas of society
nje u posljednjoj dekadi dvadesetog stoljeÊa ta- and economy, such as spatial planning, water
bliËni prikazi proπireni su i na klimatsko razdoblje management, energy, agriculture, tourism, health,
1971.-2000. Klimatski atlas fundamentalni je do- sport and protection of the environment.
prinos za upoznavanje prirodnih karakteristika
Climate conditions at a certain location or on the
Hrvatske i njena klimatskog potencijala Ëije Êe
poznavanje koristiti struËnjacima iz razliËitih po- territory of Croatia have been described in several
druËja druπtva i gospodarstva, kao πto su, izmeu books either published by DHMZ or their
ostalih, prostorno planiranje, graevinarstvo, vod- authors/co-authors were DHMZ employees. The
no gospodarstvo, energetika, poljodjelstvo, turi- Climatic Monograph of Zadar was published in
zam, zdravstvo, sport, zaπtita okoliπa. 1995, and its second edition came out in 2005 in
both Croatian and English (Kraljev et al., 1995,
Klimatske prilike pojedine lokacije ili podruË-
ja Hrvatske opisane su u nekoliko knjiga koje je 2005). The monograph “Zaviæan among snow,
izdao DHMZ ili su njihovi autori/koautori djela- wind and Sun” was published for the 50th anniver-
tnici DHMZ-a. Klimatska monografija Zadra sary of Zaviæan weather station (2003). Milan
publicirana je 1995., a drugo dvojeziËno izdanje SijerkoviÊ wrote on the weather and climate of
(hrvatsko-englesko) 2005. (Kraljev i dr., 1995., Croatian mountainous regions (2003). A very
2005.). Monografija Zaviæan izmeu snijega, vje- detailed description of climate research in the
tra i Sunca izdana je u povodu 50. obljetnice rada Adriatic region up to the year 2000 was given in a
meteoroloπke postaje Zaviæan (2003.). O vremenu book written by B. Penzar et al. (2001).
i klimi hrvatskih gorskih krajeva pisao je Milan
SijerkoviÊ (2003.). Veoma detaljan opis istraæi- Real time climate monitoring
vanja klime na podruËju Jadrana do 2000. godine
prikazan je u knjizi B. Penzar i sur. (2001.). The first continuous weather and climate moni-
toring in DHMZ was conducted in the period 1953-
PraÊenje klime u realnom vremenu 1959, when a publication Monthly weather review
was published in Croatia. Air temperature and pre-
Prvo kontinuirano praÊenje vremena i klime cipitation amount anomalies were analysed on a
unutar DHMZ-a bilo je u razdoblju 1953.-1959., monthly scale in the period 1969-1983. The analy-
kada je izdavana publikacija MjeseËni pregled ses were never published, but were otherwise used

102
2
3.1
Varaædin
Varaædin
>99 <1
11
3.6 3.7 7
Zagreb Bjelovar Zagreb Bjelovar
>99 >99 2 <1 <1 12 2
2.5 3.0
Karlovac 3.6 Daruvar Osijek Karlovac 17 Daruvar Osijek
3.2 Sisak 99 99 1 Sisak <1 <1
3.2 0 <1
Rijeka >99 3.4 Pazin Rijeka <1 2
Pazin 3.9 2 <1 3
3.4 >99 Sl. Brod Sl. Brod
Ogulin PoreË <1 Ogulin
PoreË >99 >99 2 <1
3.5 >99 <1 <1
>99 Senj 4.1 Senj 1
>99 Zaviæan <1 Zaviæan
>99 <1
1 PERCENTILI PERCENTILE
4.2 PERCENTILI PERCENTILE
3.7 GospiÊ 1 GospiÊ ekstremno sušno <2 extremely dry
M. Loπinj ekstremno hladno <2 extremely cold M. Loπinj <1
>99 vrlo sušno 2-9 very dry
>99 vrlo hladno 2-9 very cold <1
2.8 hladno 9-25 cold 0 sušno 9-25 dry
Zadar 3.6 Zadar 0
>99 Knin normalno 25-75 normal <1 Knin normalno 25-75 normal
3.7 >99 toplo warm 4 <1
75-91 kišno 75-91 wet
©ibenik 3.7 vrlo toplo very warm ©ibenik
91-98 1 vrlo kišno 91-98 very wet
>99 <1
Split ekstremno toplo >98 extremely warm Split
>99 1 ekstremno kišno >98 extremely wet
2.8 6
Hvar
2.8 >99 25 Hvar
Komiæa Komiæa 4
>99 3.2 18 5
3.1 24
Lastovo Dubrovnik Dubrovnik
odstupanje temp. (°C) A deviation (°C) >99 odstupanje oborine (%) A deviation (%) Lastovo
>99 12 1
postaja met. station postaja met. station
percentili P percentile percentili P percentile

Slika 3.4. Anomalije srednje mjeseËne temperature zraka (lijevo) i mjeseËne koliËine oborine (desno)
na podruËju Hrvatske za lipanj 2012.

Figure 3.4 Anomalies of mean monthly air temperature and monthly precipitation amounts in Croatia in June 2012

vremena u Hrvatskoj. U razdoblju 1969.-1983. for different purposes (media, government, econo-
analizirane su anomalije temperature zraka i koli- my).
Ëina oborine na mjeseËnoj ljestvici. Te analize ni- Since 1984, anomalies in mean monthly air tem-
su objavljivane, ali su koriπtene za razliËite svrhe perature and monthly precipitation amount are re-
(mediji, Vlada, gospodarstvo). gularly monitored for all main weather stations in
Od 1984. godine redovito se prate anomalije Croatia (Figure 3.4). They are also regularly pub-
srednje mjeseËne temperature zraka i mjeseËne lished in the monthly Bulletin for meteorology,
koliËine oborine za sve glavne meteoroloπke po- hydrology and environmental protection, as well as
staje u Hrvatskoj (slika 3.4.). One se redovito ob- in the publication Extraordinary meteorological and
javljuju u mjeseËniku Bilten iz podruËja meteo- hydrological events in Croatia, which was published
rologije, hidrologije i zaπtite Ëovjekova okoliπa te until 1997.
u godiπnjoj publikaciji Izvanredne meteoroloπke i In 1991, climate monitoring in DHMZ improved.
hidroloπke prilike u Hrvatskoj, koja je izlazila do Namely, as the monitoring is based on three stan-
1997. godine. dard times of observation (7, 14, and 21 hours),
Godine 1991. poboljπao se naËin praÊenja receiving of the data from main weather stations is
klime u DHMZ-u. Naime, kako je praÊenje za- organized in approximately real time (with one day
snovano na troterminskim podacima (7, 14 i 21 delay). For this purpose, special reports, called
h), organiziran je prijam tih podataka s glavnih HRKLIMA (HRvatska KLIMA - Croatian climate) are
postaja u pribliæno realnom vremenu (uz jedan prepared. Once data is received, it is checked and
dan zakaπnjenja). Za tu svrhu prireuju se posebni made available to users and climate monitoring.
izvjeπtaji pod nazivom HRKLIMA (HRvatska Besides monthly, there are quarterly (seasonal)
KLIMA). Nakon prijma, podaci se kontroliraju i and annual summaries of air temperature and pre-
stavljaju na raspolaganje za potrebe praÊenja cipitation amount climate anomalies. In that way, it
klime i ostalih korisnika. is possible to relatively objectively determine
Osim mjeseËnih, prireuju se tromjeseËni (se- whether the long periods are extreme or within
zonski) i godiπnji prikazi klimatskih anomalija standard limits of the observed climate values. The
temperature zraka i koliËine oborine. Na taj se mentioned anomalies show deviations from the
naËin razmjerno objektivno moæe utvrditi jesu li average state in the observed periods, where
tako duga razdoblja bila ekstremna ili u granica- extremes may be hidden on a smaller temporal
ma normale promatranih klimatskih veliËina. scale and can be studied separately. Croatia is

103
Navedene anomalije su pokazatelji odstupanja od involved in the European Climate Bulletin through
prosjeËnog stanja u promatranim razdobljima ko- climate summaries that DHMZ publishes. The
je katkad moæe skrivati ekstreme na manjoj vre- results of Croatian climate monitoring are regularly
menskoj skali, a oni se mogu posebno razmatrati. published on the DHMZ web page (http://meteo.
Hrvatska je klimatskim prilozima DHMZ-a hr).
ukljuËena u Europski klimatski bilten. Rezultati
praÊenja klime Hrvatske objavljuju se redovito na Regular drought monitoring, using the
internetskoj stranici DHMZ-a (http://meteo.hr). Standardized Precipitation Index (SPI) developed
by McKee et al. (1993), started in 2009 on the
Od 2009. godine na internetskoj stranici
DHMZ web page. The index is suitable for assess-
DHMZ-a zapoËelo je i redovito praÊenje suπe po-
moÊu standardiziranog oborinskog indeksa (SPI, ing intensity and duration of meteorological
eng. Standardized Precipitation Index) koji su drought, and the World Meteorological Organi-
razvili McKee i dr. (1993.). Taj indeks pogodan je zation recommended its use to all national meteo-
za ocjenu intenziteta i trajanja meteoroloπke suπe, rological and hydrological services (WMO, 2012).
a Svjetska meteoroloπka organizacija preporuËila As it is possible to calculate the SPI for different
je njegovu upotrebu svim nacionalnim hidrome- temporal scales (from one to several consecutive
teoroloπkim sluæbama (WMO, 2009.). Kako se months), the index enables indirect monitoring of
SPI moæe izraËunati za razliËite vremenske skale short-term and long-term water supply assess-
(od jednog do viπe uzastopnih mjeseci), on omo- ments, which make it a good indicator of agricul-
guÊuje indirektno praÊenje procjena kratkoroËne i tural and hydrological drought. Besides the SPI,
dugoroËne zalihe vode πto ga Ëini dobrim indika- other indicators, such as the diference and ratio
torom i za agronomsku, i za hidroloπku suπu. Po- between the measured and average precipitation
red SPI indeksa za praÊenje suπe koriste se i drugi
amount and the respective percentile and return
pokazatelji, kao πto su razlika i omjer izmjerene i
period of the measured precipitation amount, are
prosjeËne koliËine oborine te pripadni percentil i
povratno razdoblje izmjerene koliËine oborine. used in drought monitoring. All indicators are pre-
Svi pokazatelji prikazuju se grafiËki za 23 postaje sented graphically for 23 weather stations in
u Hrvatskoj i to za mjeseËnu i viπemjeseËnu skalu Croatia on a monthly or multi-monthly time scales
(3, 6, 9, 12, 24 i 48 mjeseci). Osim toga, svakim (3-, 6-, 9-, 12-, 24- and 48 months). Furthermore,
se danom aæurira kumulativna koliËina oborine cumulative precipitation amount, whose curve lies
Ëija se krivulja nalazi u okviru teorijskih percenti- within theoretical percentiles (example in Figure
la (primjer na slici 3.5.). Teorijske krivulje omo- 3.5), is updated daily. Theoretical curves make
guÊuju ocjenu oborinskih prilika od poËetka te- assessments of precipitation conditions from the
kuÊeg mjeseca do trenutnog datuma (Juras i Cin- beginning of the current month until the current
driÊ, 2009.). Treba napomenuti da svi pokazatelji date possible (Juras and CindriÊ, 2009). It needs to
takoer upuÊuju i na potencijalni viπak oborine i be noted that all indicators also signal potential pre-
na taj naËin upotpunjuju sliku o oborinskim pri- cipitation surplus and in that way complete the pic-
likama u Hrvatskoj.
ture of precipitation conditions in Croatia.

Sudjelovanje u klimatskim programima Participation in climate programmes


Republika Hrvatska veÊ je dulje vrijeme uklju- The Republic of Croatia has been involved in
Ëena u razliËite nacionalne i meunarodne kli- various national and international climate pro-
matske programe. Meu tim programima najista- grammes for a long time. The most prominent of
knutije mjesto zauzima prethodno spomenuti
the programmes is definitely the already mentioned
Svjetski program istraæivanja klime (WCRP -
World Climate Research Programme (WCRP), in
World Climate Research Program), u kojem su-
djeluje od njegova osnutka 1979. godine. Na which Croatia has been involved since its beginning
temelju WCRP-a koncipiran je Hrvatski istraæi- in 1979. In 1990, the Croatian Climate Research
vaËki klimatski program (CCRP - Croatian Cli- Programme (CCRP) was modelled on the WCRP
mate Research Programme) 1990. godine uz (English translation in 1993). Croatia also partici-
engleski prijevod 1993. Hrvatska takoer sudjelu- pates in the work of various international climate
je u radu razliËitih meunarodnih komisija koje se commissions, such as the Intergovernmental Panel
bave klimom, kao πto je Meuvladin panel o kli- on Climate Change (IPPC), and the Commission for

104
Slika 3.5. Kumulativna koliËina oborine u rujnu 2010. godine i krivulje teorijskih percentila iz razdoblja 1961.-2010.
na postaji Zagreb-Maksimir

Figure 3.5 Cumulative precipitation amount in September 2010 and curves of theoretical percentiles
from the period 1961-2010 at Zagreb-Maksimir weather station

matskim promjenama (IPCC - Intergovernmental Climatology (CCl) of the World Meteorological


Panel on Climate Change) i Komisija za klima- Organization.
tologiju (CCl - Commission for Climatology) Croatia has also participated in special WMO
Svjetske meteoroloπke organizacije).
programmes, such as: World Climate Data Info-
Hrvatska je takoer sudjelovala u posebnim rmation Referral Service (INFOCLIMA), Climate
programima WMO-a, kao πto su: Svjetski infor- Computing (CLICOM) and Data Rescue (DARE).
macijski servis za klimatske podatke (INFOCLI-
MA - World Climate Data Information Referral
Climate projects and climate change
Service), Klimatske obrade (CLICOM - Climate
Computing) i Spaπavanje podataka (DARE - Data Several scientific projects on spatial and tempo-
Rescue). ral climate variability have been realized. They were
co-financed by the Ministry of Science and
Klimatski projekti i klimatske promjene Technology of the Republic of Croatia, i.e. by the
Ministry of Science, Education and Sports of the
Realizirano je i nekoliko znanstvenih projeka- Republic of Croatia (see Chapter xx Research and
ta, koji su se bavili prostorno-vremenskom varija-
bilnoπÊu klime, a koje je sufinanciralo Mini- Development): Weather and climate on the territory
starstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvat- of Croatia and Spatial and temporal climate varia-
ske odnosno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i tions in Croatia (1976-1980), Physical basis of the
πporta Republike Hrvatske (vidi poglavlje 3.1.6. weather and climate (1986-1990), Natural disasters
Razvoj i istraæivanje): Istraæivanje vremena i kli- of meteorological and hydrological origin (1986-
me na podruËju Hrvatske i Prostorno-vremenske 1995), Climate monitoring in Croatia within global
varijacije klime Hrvatske (1976.-1980.), Fizi- climate change (1991-1995), Long range weather -
kalne osnove vremena i klime (1986.-1990.),
climate forecast on the Adriatic-Pannonian profile
Meteoroloπke i hidroloπke elementarne nepogode
(1986.-1995.), PraÊenje klime Hrvatske unutar (1996-2002), Climate variability and change and
globalnih klimatskih promjena (1991.-1995.), their impact (2003-2006), and Climate variations
DugoroËna prognoza vremena i klime na profilu and change and response in affected systems
Jadran - Panonija (1996.-2002.), Klimatska vari- (2007-2013).

105
jabilnost i promjene i njihove posljedice (2003.- The observed global warming in the second half
2006.) i Klimatske varijacije i promjene i odjek u of the 20th century, especially in its last decade,
podruËjima utjecaja (2007.-2013.). signalled change in the climate system. As climate
UoËeno globalno zatopljenje tijekom druge is one of the components in the Earth’s system,
polovice proπlog stoljeÊa, posebno krajem za- such change leads to global changes in the envi-
dnjeg desetljeÊa, upozorilo je na promjene u kli- ronment. The intensity and direction of those
matskom sustavu. BuduÊi da je klima jedna kom- changes varies from region to region, so climato-
ponenta Zemljina sustava, takve promjene do- logical research focuses on climate change
vode do globalnih promjena u okoliπu. One su ra- research at both national and regional level.
zliËitog intenziteta, pa i smjera, u pojedinim regi-
jama, pa su istraæivanja klimatskih promjena In the period 2003-2013, there were two scien-
zadaci klimatoloπkih istraæivanja i na nacionalnim tific projects whose goal was studying climate and
i regionalnim razinama. climate extremes on the territory of Croatia, detect-
Cilj dvaju znanstvenih projekata u razdoblju ing the observed climate change and climate
2003.-2013. bio je prouËavanje klime i klimatskih change modelling based on simulations of the pre-
ekstrema na podruËju Hrvatske, detekcija opaæe- sent and future climate with different greenhouse
nih klimatskih promjena i modeliranje klimatskih gas emission scenarios using regional and global
promjena iz simulacija sadaπnje i buduÊe klime uz climate models.
razliËite scenarije emisije stakleniËkih plinova ko-
risteÊi regionalne i globalne klimatske modele. Climate change research from observations

Trend and variability analysis of annual and sea-


Istraæivanje klimatskih promjena iz podataka
sonal air temperature and precipitation series in cli-
motrenja matically different regions of Croatia (continental,
Analiza trenda i varijabilnosti godiπnjih i se- mountainous and maritime) was conducted for the
zonskih nizova temperature zraka i oborine u kli- period from the beginning of the 20th century until
matski razliËitim podruËjima Hrvatske (kontinen- the end of the first decade of the 21st century
talna, gorska i maritimna) provedeno je za razdo- (MZOIP, 2010; GajiÊ-»apka&CindriÊ, 2010).
blje od poËetka 20. stoljeÊa do kraja prve dekade Change tendency for the period since the middle of
21. stoljeÊa (MZOIP, 2010.; GajiÊ-»apka i Cin- the 20th century was analysed for a dense network
driÊ, 2010.). Za gustu mreæu postaja tendencija of stations. Temperature and precipitation indices
promjena analizirana je za razdoblje od sredine were examined, with emphasis on the extremes,
20. stoljeÊa. Ispitani su temperaturni i oborinski
which showed intensity, frequency and duration of
indeksi, s naglaskom na ekstreme, koji upuÊuje na
extreme events; e.g. heat waves, heavy short-term
intenzitet, uËestalost i trajanje ekstremnih pojava;
npr. toplinskih valova, jakih kratkotrajnih obori- precipitation, dry and rainy periods (CindriÊ et al.,
na, suπnih i kiπnih razdoblja (CindriÊ i dr.; 2010.; 2010; GajiÊ-»apka et al, 2014; MZOIP, 2014)
GajiÊ-»apka et al, 2014.; MZOIP, 2014.) (slika (Figure 3.6). Derived parameters were also intro-
3.6.). U analizu su uvedene i iz nje su izvedene duced into the analyses: physiological equivalent
veliËine: fizioloπka ekvivalentna temperatura za temperature for assessing heat stress, and tourism
ocjenu toplinskog stresa i klimatski indeks za turi- climate index for assessing climate condition suit-
zam za ocjenu pogodnosti klimatskih prilika za ability for different tourism related activities
razliËite turistiËke aktivnosti (ZaninoviÊ i Matza- (ZaninoviÊ&Matzarakis, 2007; ZaninoviÊ&GajiÊ-
rakis, 2007.; ZaninoviÊ i GajiÊ-»apka, 2008.; »apka, 2008; Srnec&ZaninoviÊ, 2008; ZaninoviÊ et
Srnec i ZaninoviÊ, 2008.; ZaninoviÊ i dr., 2010., al., 2010, 2011; Brossy et al., 2013) (Figure 3.7);
2011.; Brossy i dr., 2013.) (slika 3.7.); stupanj-
heating and cooling degree-day which indicate the
dan grijanja i hlaenja te broj dana grijanja i
amount of energy needed for heating or cooling
hlaenja, koji upuÊuju na koliËinu potrebne ener-
gije za grijanje i hlaenje i meu ulaznim su kli- (Cvitan&Sokol JurkoviÊ, 2011); development stages
matskim parametrima u energetici (Cvitan i Sokol of fruit trees and forest vegetation regarding climate
JurkoviÊ, 2011.) razvojne faze voÊaka i πumskog change adaptation in agriculture and forestry
raslinja zbog prilagodbe na klimatske promjene u (KruliÊ&VuËetiÊ, 2011; JeliÊ&VuËetiÊ, 2011; MZOIP,
poljoprivredi i πumarstvu (KruliÊ i VuËetiÊ, 2014), climate change impact on maize yield
2011., JeliÊ i VuËetiÊ, 2011.; MZOIP, 2014.), (VuËetiÊ, 2010), changes in soil temperature and

106
Slika 3.6. Prostorna raspodjela dekadnih trendova indeksa temperaturnih ekstrema za 41 postaju (Tx90% - broj toplih
dana i Tx10% - broj hladnih dana) i indeksa oborinskih ekstrema za 137 postaja (R75 - broj vlaænih dana, R95T - udio
oborine u vrlo vlaæne dane u ukupnoj godiπnjoj koliËini, CDD10 - maksimalna godiπnja trajanja suπnih razdoblja,
CWD10 - maksimalna godiπnja trajanja kiπnih razdoblja za kategoriju 10 mm. Razdoblje: 1961.-2010.

Figure 3.6 Spatial distribution of decadal trends in annual extreme temperature indices for 41 stations (Tx90%
- number of warm days; Tx10% - number of cold days) and in annual extreme precipitation indices for 137 stations
(R75 - number of moderate wet days; R95T - precipitation fraction of annual total precipitaiton due to very wet days;
CDD10 - annual maximum number of consecutive dry days with daily precipitation < 10 mm; CWD10 - maximum
annual consecutive number of wet days with daily precipitation ≥ 10 mm) during the 1961-2010 period

107
Boravak na plaæi / Beach tourism Kulturni / Cultural

Jedrenje / Sailling Biciklizam / Cycling

PjeπaËenje / Hiking

Slika 3.7. Ocjena uvjeta za razliËite vrste turistiËkih aktivnosti na Hvaru

Figure 3.7 Estimation of conditions for different types of tourism at Hvar

utjecaj klimatskih promjena na prinose kukuruza other agroclimatic indices due to climate change
(VuËetiÊ, 2010.), promjene temperature tla i osta- (DereæiÊ&VuËetiÊ, 2011; Trnka et al, 2011), wildfire
lih agroklimatskih indeksa uslijed klimatskih pro- risk index (fierceness of fire) for assessing changes
mjena (DereæiÊ i VuËetiÊ, 2011.; Trnka i dr, in fire risk areas; snow cover parameters for plan-
2011.), indeks opasnosti od poæara raslinja (æesti- ning winter tourism related activities (GajiÊ-»apka,
na poæara) zbog ocjene promjena podruËja ugro- 2011), components of water balance and hydrolog-
æenosti od poæara; parametri snjeænog pokrivaËa
ical parameters for the needs of water management
za planiranja aktivnosti u zimskom turizmu (Ga-
(ZaninoviÊ&GajiÊ-»apka, 2000; GajiÊ-»apka&Ce-
jiÊ-»apka, 2011.), komponente vodne ravnoteæe i
hidroloπke veliËine za potrebe vodnog gospo- sarec, 2010) (Figure 3.8). Results of this research
darstva (ZaninoviÊ i GajiÊ-»apka, 2000.; GajiÊ- complement the knowledge on temporal change in
»apka i Cesarec, 2010.) (slika 3.8.). Rezultati na- climate indices on the territory of Croatia where the
vedenog istraæivanja dopunjuju znanje o vremen- interaction between the atmosphere and complex
skoj promjeni klimatskih indeksa na podruËju local geophysical characteristics may cause great
Hrvatske gdje se izmeu atmosfere i sloæenih changes in their spatial and temporal distributions.

108
Slika 3.8. Viπedekadni trendovi godiπnje koliËine oborine u Varaædinu i protoka Drave kod Donjeg Miholjca
Izvor: GajiÊ-»apka i Cesarec, 2010.

Figure 3.8 Multi-decadal trends in annual precipitation amounts in Varaædin and discharge of Drava River
at Donji Miholjac. Source: GajiÊ-»apka and Cesarec, 2010

lokalnih geofiziËkih znaËajki moæe uzrokovati ve- The results point at the significant spatial and sea-
like razlike u njihovim prostornim i vremenskim sonal trend variability and, because of that, global
raspodjelama. Rezultati pokazuju znatnu prostor- network data in such areas need to be carefully
nu i sezonsku promjenjivost trendova. Zbog toga analysed as there are significant regional differen-
podatke globalne mreæe na takvim podruËjima
ces. The results should also be important for vali-
treba analizirati s oprezom jer su prisutne znatne
regionalne razlike. Rezultati bi takoer trebali biti dation of simulated changes by climate models,
vaæni za validaciju modelom simuliranih promje- assessment of climate change impact on the envi-
na, u procjeni uËinaka klimatskih promjena u ronment and society, as well as in preparing miti-
okoliπu i druπtvu, a takoer i u pripremi strategija gation and adaptation strategies.
ublaæavanja i prilagodbe.
Climate modelling in DHMZ
Klimatsko modeliranje u DHMZ-u Due to the nonlinearity of the processes in the
Zbog nelinearnosti procesa koji se odvijaju u climate system, the observed trends of changes in
klimatskom sustavu za buduÊe projekcije klime climate parameters cannot be extrapolated to
nije moguÊe ekstrapolirati uoËene trendove pro- assess their changes in future climate. Because of
mjena klimatskih parametara. Zbog toga se za that, global climate models, consisting of models of
prikaz komponenata klimatskog sustava i nji- the atmosphere, ocean, soil, vegetation and ice,
hovih meudjelovanja koriste globalni klimatski which include carbon cycles and other greenhouse
modeli koji se sastoje od modela atmosfere, ocea- gases, are used to simulate climate system com-
na, tla, vegetacije i leda te ukljuËuju cikluse uglji- ponents and their interactions. Assessments of
ka i drugih stakleniËkih plinova. Procjene budu- future climate change relative to the present climate
Êih klimatskih promjena u odnosu na sadaπnju are obtained from model integrations through past
klimu dobivaju se na naËin da se model prvo inte-
periods, when concentrations of greenhouse gases
grira kroz protekla razdoblja u kojima koncen-
match the observed values, and then in a future cli-
tracije plinova staklenika odgovaraju izmjerenim
vrijednostima, a zatim u buduÊoj klimi kada su mate, when the concentrations are derived from
koncentracije izvedene iz scenarija emisije stak- scenarios of greenhouse gas emissions.
leniËkih plinova. For the purpose of analysing future climate
U svrhu analize buduÊih klimatskih promjena change, DHMZ registered a project “Climate
DHMZ prijavio je projekt Analiza klimatskih change analysis in the Western Balkans” as part of
promjena na zapadnom Balkanu u sklopu Pro- the Program for Climate Model Diagnosis and
grama za dijagnozu i usporedbu klimatskih mo- Intercomparison (PCMDI) with the Lawrence

109
dela (engl. Program for Climate Model Diagnosis Livermore National Laboratory (LLNL; California,
and Intercomparison - PCMDI) pri Lawrence USA). From the Program’s database, the results of
Livermore National Laboratory - LLNL, Kali- a three-member ensemble of the coupled global
fornija, SAD. Iz baze podataka tog Programa atmosphere-ocean model ECHAM5-MPIOM
analizirani su rezultati troËlanog ansambla simu- (Roeckner et al., 2003; Marsland et al., 2003) si-
lacija globalnog zdruæenog atmosfersko-ocean- mulations were analysed on a relatively coarse spa-
skog modela ECHAM5-MPIOM (Roeckner i sur. tial resolution of about 200 km for two 30-year peri-
2003.; Marsland i sur. 2003.) na relativno gruboj ods: 1961-1990 (present climate), and 2041-2070
prostornoj rezoluciji od pribliæno 200 km za dva (mid 21th century climate). In the future climate,
30-godiπnja razdoblja: 1961.-1990. (sadaπnja kli- simulations follow A2 scenario of greenhouse gas
ma) i 2041.-2070. (klima sredinom 21. stoljeÊa).
emissions (NakiÊenoviÊ et al., 2000), defined by the
U buduÊoj klimi simulacije slijede A2 scenarij
Intergovernmental Panel on Climate Change (IP
emisije stakleniËkih plinova (NakiÊenoviÊ i sur.
CC). This scenario represents a possible upper limit
2000.) koji je definirao Meuvladin panel za kli-
matske promjene (IPCC - Intergovernmental Pa- of anthropogenic impact, i.e. the most unfavourable
nel on Climate Change). Navedeni scenarij pred- conditions that can be expected. Initial research
stavlja moguÊu gornju granicu antropogenog utje- was directed towards winter and summer changes
caja, odnosno najnepovoljnije uvjete koji bi se of climate parameters on a global level, and over
mogli oËekivati. Prva istraæivanja bila su usmjere- the areas of southern Europe and the Medi-
na na zimske i ljetne promjene klimatskih para- terranean (BrankoviÊ et al., 2010), whereby sys-
metara na globalnoj razini te na podruËju juæne tematic errors of the model, which can have a bear-
Europe i Sredozemlja (BrankoviÊ i sur. 2010.) pri ing on the interpretation of climate change, were
Ëemu su identificirane sustavne pogreπke modela identified.
koje mogu utjecati na interpretaciju klimatskih
Because of coarse horizontal resolution (mainly
promjena.
100-200 km), the relief representation in a global
Zbog grubog horizontalnog razluËivanja (ugla- climate model does not correspond to the real relief
vnom od 100-200 km), prikaz reljefa u globalnom on the Earth, especially in steep mountainous
modelu ne odgovara stvarnom reljefu na Zemlji,
regions (Figure 3.9). That mostly affects results of
osobito u strmim planinskim podruËjima (slika
simulated surface climate parameters, such as air
3.9.). To najviπe utjeËe na rezultate simulacija
prizemnih klimatskih parametara, kao πto su tem- temperature and precipitation, which are strongy
peratura zraka i oborina, koji su pod velikim utje- affected by the relief. Since changes in these cli-
cajem reljefa. Kako je upravo promjena tih para- mate parameters are essential for future climate
metara u buduÊoj klimi najvaænija za planiranje change adaptation plans at regional and local lev-
prilagodbe na klimatske promjene na regionalnoj els, it is necessary to obtain their values at a better
i lokalnoj razini, potrebno je raspolagati njihovim horizontal resolution. Furthermore, climate change
vrijednostima na boljoj horizontalnoj rezoluciji. risk assessment models (for example hydrological
Osim toga, modeli za procjenu rizika od klima- models) require information on climate parameters
tskih promjena (primjerice hidroloπki modeli) za- on a significantly denser grid than that provided by
htijevaju informacije o klimatskim parametrima
global models. One way to increase resolution of a
na znatno guπÊoj mreæi toËaka od one koju daju
globalni modeli. Jedan od naËina da se poveÊa re- global climate model results is the dynamical down-
zolucija rezultata globalnog klimatskog modela scaling method with a regional climate model used
metoda je dinamiËke prilagodbe (engl. dynamical over a smaller area, but with a higher resolution,
downscaling) regionalnim klimatskim modelom usually 10-50 km. In the process of dynamical
koji se koristi nad nekim manjim podruËjem, ali s downscaling, the regional climate model uses
viπom prostornom rezolucijom, uglavnom od 10 results from global climate model simulations as ini-
do 50 km. U postupku dinamiËke prilagodbe tial and boundary conditions (Figure 3.10). As the
regionalni model za poËetne i rubne uvjete uzima horizontal resolution in regional models is higher
vrijednosti klimatskih parametara iz simulacija than in global, relief characteristics in regional mo-
globalnog klimatskog modela (slika 3.10.). Bu- dels correspond more accurately to the actual relief
duÊi da je horizontalno razluËivanje u regional-
(Figure 3.9).
nom modelu veÊe nego u globalnom, obiljeæja
reljefa u regionalnom modelu bolje odgovaraju Within the project Climate variations and chan-
stvarnom reljefu (slika 3.9.). ges and response in affected systems (2007-2013),

110
Slika 3.9. Reljef srednje i juæne Europe u globalnom modelu rezolucije 200 km (gore lijevo), u regionalnom modelu
rezolucije 35 km (gore desno) i u digitalnom modelu terena rezolucije 30" (dolje)

Figure 3.9 Relief in central and southern Europe in a global climate model at 200 km resolution (upper left panel),
in a regional climate model at 35 km resolution (upper right panel) and in a digital elevation model
at 30-arc second 8 bottom panel)

Slika 3.10. Shematski prikaz mreæe globalnog modela i mreæe regionalnog klimatskog modela koji za rubne
uvjete uzima rezultate globalnog modela

Figure 3.10 Schematic depioction of the dynamical downscaling of a global model with a regional climate model

111
Stoga se u sklopu projekta Klimatske varijaci- after analysing ECHAM5-MPIOM global model,
je i promjene i odjek u podruËjima utjecaja dynamical downscaling of the three-member simu-
(2007.-2013.) nakon analize globalnog modela lation ensemble was performed using RegCM3 (Pal
ECHAM5-MPIOM zapoËelo s dinamiËkom pri- et al., 2007) regional climate model over the larger
lagodbom troËlanog ansambla simulacija tog part of Europe and the Mediterranean region for the
modela pomoÊu regionalnog klimatskog modela
periods 1961-1990, 2011-2040 (near future) and
RegCM3 (Pal i sur. 2007.) nad veÊim dijelom
Europe i Sredozemlja za razdoblja 1961.-1990., 2041-2070. Results of regional climate model sim-
2011.-2040. (bliæa buduÊnost) i 2041.-2070. Re- ulations at a higher spatial resolution (35 km) with
zultati simulacija regionalnim klimatskim mo- climate change projections in the near future are
delom viπe prostorne rezolucije (35 km) s projek- more appropriate for potential users of climate
cijama klimatskih promjena u bliæoj buduÊnosti information than projections for the last 30 years of
prikladniji su za potencijalne korisnike klimatskih the 21st century. Initially, the analyses were
informacija od projekcija koje se odnose na zad- focused on mean and extreme air temperature and
njih 30 godina 21. stoljeÊa. Najprije su analize
precipitation changes (BrankoviÊ et al., 2012;
bile usmjerene na promjene srednjih i ekstremnih
temperatura zraka i oborine (BrankoviÊ i sur. Figures 3.11 and 3.12), and then a more detailed
2012.; slike 3.11. i 3.12.), a zatim su rezultati cije- analyses of the indices of precipitation extremes in
log ansambla koriπteni za detaljniju analizu pro- the Adriatic (PatarËiÊ et al., 2014) and Croatia
mjena indeksa oborinskih ekstrema na Jadranu (MZOIP 2014) were done for the period 2011-2040.
(PatarËiÊ i sur., 2014.) te u cijeloj Hrvatskoj An example of the use of RegCM3 model results in
(MZOIP 2014.) za razdoblje 2011.-2040. Primjer biometeorology is presented in a paper by Brosy et
upotrebe rezultata RegCM3 modela u biometeo- al. (2013), where a two-member ensemble was
rologiji prikazan je u radu Brosy i sur. (2013.) u
used for analysing bioclimate conditions at a large
kojem je dvoËlani ansambl koriπten za analizu
bioklimatskih prilika veÊeg broja postaja na po- number of weather stations in Croatia in the pres-
druËju Hrvatske u sadaπnjoj i dva navedena raz- ent and two already mentioned future periods. In
doblja buduÊe klime. Kako bi se uzele u obzir order to take into account the uncertainties of
neizvjesnosti buduÊih promjena klime koje su future climate changes regarding the choice of
povezane s izborom scenarija emisije stakleniËkih greenhouse gas emission scenarios and global and

Slika 3.11. Promjena prizemne temperature zraka (u °C) u Hrvatskoj u razdoblju 2011.-2040. u odnosu na
razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM
za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i ljeto (desno)

Figure 3.11 RegCM ensemble-mean surface air temperature change in Croatia (2011-2040 minus 1961-1990) following
the A2 emission scenario for winter (left panel) and summer (right panel) seasons

112
Slika 3.12. Promjena oborine u Hrvatskoj u razdoblju 2041.-2070. u odnosu na razdoblje 1961.-1990. prema rezultatima
srednjaka ansambla regionalnog klimatskog modela RegCM za A2 scenarij emisije plinova staklenika za zimu (lijevo) i
ljeto (desno). Razlike su izraæene u postotcima oborine iz referentnog razdoblja 1961.-1990.

Figure 3.12 RegCM ensemble-mean precipitation change in Croatia between future (2041-2070) and reference
climate (1961-1990) following the A2 emission scenario for winter (left panel) and summer (right panel) seasons.
Differences are expressed in percentages of the reference climate precipitation

plinova te izborom globalnih i regionalnih kli- regional climate models, within the CLIM-RUN pr-
matskih modela, u sklopu projekta CLIM-RUN oject (Climate Local Information in the Medite-
(engl. Climate Local Information in the Medi- rranean region Responding to User Needs), an ana-
terranean region Responding to User Needs) lysis of a subset of regional climate model simula-
obavljena je analiza podskupa simulacija regio- tions from the ENSEMBLES project (van der Linden
nalnih klimatskih modela iz projekta ENSEM- and Mitchell, 2009) was conducted for several loca-
BLES (van der Linden i Mitchell 2009.) za po- tions in the Adriatic. The results indicated a possi-
druËje Jadrana koja upuÊuje na moguÊi poveÊani
ble increase in temperature and precipitation stress
temperaturni i oborinski stres tijekom 21. stoljeÊa
uz klimatski scenarij A1B (BrankoviÊ i sur., during the 21st century under the A1B climate sce-
2013.). nario (BrankoviÊ et al., 2013).

RegCM3 takoer je koriπten za dinamiËku pri- RegCM3 was also used for dynamical down-
lagodbu ansambala sezonskih prognoza zdru- scaling of seasonal forecast ensembles of the
æenog atmosfersko-oceanskog globalnog modela ECMWF (European Centre for Medium-Range
Europskog centra za srednjoroËne prognoze vre- Weather Forecasts) coupled atmosphere-ocean
mena (engl. European Centre for Medium-Range global model for winter and summer seasons in the
Weather Forecasts - ECMWF) (Doblas-Reyes i period 1991-2001. Those experiments tested the
sur., 2009.) za zimu i ljeto u razdoblju 1991.- potential of dynamically downscaled climate fore-
2001. Tim eksperimentima ispitan je potencijal casts on shorter (seasonal) time scales and
dinamiËke prilagodbe klimatskih prognoza na RegCM3 sensitivity to soil moisture initialization
kraÊim (sezonskim) vremenskim skalama te osje-
(PatarËiÊ and BrankoviÊ, 2012), which is an impor-
tiljivost modela RegCM3 na inicijalizaciju vla-
tant source of seasonal atmospheric predictability.
ænosti tla (PatarËiÊ i BrankoviÊ, 2012.) koja pred-
stavlja vaæan izvor atmosferske sezonske predik- DHMZ is involved in the international CORDEX
tabilnosti. project (Coordinated Regional Climate Downscaling
DHMZ ukljuËio se u meunarodni projekt Experiment) by conducting simulations with a new
CORDEX (engl. Coordinated Regional Climate version of the RegCM4 model over Europe (EURO-
Downscaling Experiment) izvoenjem simulacija CODEX). The goals of the project are: 1) assessing
novom verzijom modela RegCM4 nad podruËjem the performance of regional climate models in cli-

113
Europe (EURO-CORDEX). Ciljevi su projekta: mate simulations when reanalysis data (so called
1) ocijeniti uspjeπnost regionalnih klimatskih mo- “perfect” boundary conditions) are used as initial
dela u simulacijama klime kada se za poËetne i and boundary conditions, and 2) producing a set of
rubne uvjete koriste podaci reanalize, tzv. „sa- climate change projections based on prescribed
vrπeni" rubni uvjeti i 2) proizvesti skup projekcija greenhouse gas concentrations in the 21st century
klimatskih promjena u odnosu na unaprijed za-
(so called Representative Concentration Pathways
dane koncentracije stakleniËkih plinova u 21. sto-
- RCPs) (van Vuuren et al., 2011) by using multiple
ljeÊu (engl. Representative Concentration Path-
ways - RCPs; van Vuuren i sur., 2011.) koriπte- global climate models to force regional models
njem viπe globalnih klimatskih modela za poËetne (Giorgi at al., 2009). Except for scientific research
i rubne uvjete za regionalne modele (Giorgi i sur., (e.g. Vautard et al., 2013), those results represent a
2009.). Osim za znanstvena istraæivanja (npr. background for climate change impact and adapta-
Vautard i sur., 2013.) navedeni rezultati predstav- tion studies, whereas the design of the experiments
ljaju podlogu za studije utjecaja i prilagodbe na (set of regional (global) climate models and scena-
klimatske promjene, a sam dizajn eksperimenata rios) enables to estimate the uncertainty of climate
(skup regionalnih (globalnih) klimatskih modela i change projections, i.e. it provides a basis for the
scenarija) omoguÊava procjene neizvjesnosti pro-
production of probabilistic climate change assess-
jekcija klimatskih promjena, odnosno daje os-
novu za izraËun vjerojatnosti promjena klimatskih ment for climatic variables of interest.
parametara u buduÊnosti. Prior to conducting simulations within the
U DHMZ-u izvoenju simulacija modelom EURO-CORDEX project, RegCM4 sensitivity to
RegCM4 u sklopu EURO-CORDEX projekta boundary conditions, reinitialization, convection
prethodili su testovi osjetljivosti modela na poËet- schemes and horizontal resolution was tested in
ne uvjete, reinicijalizaciju, sheme konvekcije i order to determine best model configuration for
horizontalnu rezoluciju kako bi se odredila naj- dynamical downscaling of ECMWF ERA-Interim
bolja konfiguracija modela za dinamiËku pri- reanalysis (Dee et al., 2011), which was then con-
lagodbu ERA-Interim reanalize ECMWF-a (Dee i ducted for the period 1989-2008 at 50-km and
sur., 2011.) koja je zatim provedena za razdoblje
12.5-km horizontal resolutions. For the purposes of
1989.-2008. na horizontalnoj rezoluciji od 50 km
i 12,5 km. Za procjene buduÊih klimatskih prom- assessing future climate change, dynamical down-
jena napravljena je dinamiËka prilagodba global- scaling of the HadGEM2-ES global climate model
nog klimatskog modela HadGEM2-ES (Collins i (Collins et al., 2011, Jones at al., 2011) was per-
sur., 2011.; Jones i sur., 2011.) na 50 km rezoluci- formed at a 50-km resolution in the period 1970-
ji u razdoblju 1970-2005. te u buduÊem razdoblju 2005, and in the future period 2006-2050 following
2006.-2050. slijedeÊi scenarij RCP4.5 (Thomson i the RCP4.5 scenario (Thomson et al., 2011). The
sur., 2011.). Analiza simulacija na 50 km s Had- analysis of simulations at 50 km with the Had-
GEM2-ES i ERA-Interim rubnim uvjetima upu- GEM2-ES and ERA-Interim boundary conditions
Êuje na sustavne pogreπke povezane s nedostaci- revealed systematic errors related to deficiencies in
ma u simuliranju ukupne koliËine naoblake (Gü-
simulating total cloud amount (Güttler et al., 2013a).
ttler i sur., 2013a). Daljnjom analizom pokazalo
se da je sustavne pogreπke moguÊe dijelom ubla- A further analysis showed that it is possible to
æiti koriπtenjem nove sheme za turbulentno mije- reduce the systematic errors by using a new sche-
πanje u atmosferskom graniËnom sloju (Güttler i me for turbulent mixing in the atmospheric bounda-
sur., 2013b) i izravnom dinamiËkom prilagodbom ry layer (Güttler et al., 2013b) and by direct dyna-
na rezoluciju 12,5 km. mical downscaling to a 12.5 km resolution.
Rezultati istraæivanja opaæenih i projiciranih The results of research on the observed and
klimatskih promjena u Hrvatskoj, koja se provode projected climate changes in Croatia, conducted in
u DHMZ-u, sastavni su dio nacionalnih izvjeπÊa DHMZ, are a part of National Communication of the
Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Republic of Croatia under the United Nation
Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) Framework Convention on Climate Change (UNFC-
(MZOPU 2001.; MZOPUG 2006.; 2010.; MZOIP CC) (MZOPU 2001; MZOPUG 2006; 2010; MZOIP
2014.) i jedna od podloga za poglavlje Utjecaj i 2014) and are one of the inputs to the chapter
prilagodba klimatskim promjenama po podruËji- Impact and Adaptation to Climate Changes by
ma utjecaja. Areas.

114
3.1.2. Vremenska prognoza 3.1.2 Weather forecasting

Vremenske prognoze i upozorenja na opasne Weather forecasts and dangerous weather phe-
vremenske pojave danas su svakako najpoznatiji, nomena warnings are nowadays best known, most
najvaæniji i najvidljiviji rezultat primjene meteo- important and most visible result of applied meteo-
rologije u svakodnevnom æivotu. rology in our daily lives.
Iza nekoliko reËenica ili grafiËkog prikaza vre- The work of thousands of observers and mete-
menskih prognoza koje moæemo proËitati, Ëuti ili orologists lies behind a few sentences or a graph
vidjeti u medijima krije se rad tisuÊa motritelja i showing the weather forecast, which we can read,
meteorologa diljem svijeta koji je isto tako nemo- hear or see in the meadia, and is available to us only
guÊ bez odgovarajuÊe globalne informatiËke i through appropriate global IT and telecommunica-
telekomunikacijske infrastrukture. tions infrastructure.
Suvremena tehnologija danas je nuæna za izra- Advanced technology is nowadays necessary
du vremenske prognoze kakvu druπtvo treba i for producing weather forecasts the public needs
oËekuje od meteoroloπke struke - poËevπi od mo- and expects from meteorology - starting with
trenja atmosfere, tla i voda, koja su danas brojni- atmospheric, soil and water observations, which
ja, raznolikija i tehnoloπki naprednija od svih do are more numerous, more diversified and techno-
sada, najmodernijih raËunala koja izraËunavaju logically more advanced than before; sophisticated
buduÊe stanje atmosfere toËnije nego ikada do sa- computers, which can compute a future state of
da te raËunalnih programa koji omoguÊavaju the atmosphere more accurately than ever before,
Ëetverodimenzionalnu vizualizaciju atmosfere i and computer software, which enables a 4-dimen-
atmosferskih pojava. sional visualization of the atmosphere and atmos-
Usprkos napretku civilizacije, naπe je druπtvo pheric phenomena.
itekako ovisno o vremenskim uvjetima. Stoga je Despite the progress of human civilization, our
vremenska prognoza postala neizostavni dio naπih society strongly depends on weather conditions.
æivota te su struËni meteoroloπki pojmovi, prim-
Weather forecasts have, therefore, become an
jerice ciklone i anticiklone, tople i hladne fronte
unavoidable part of our lives, and meteorological
umjerenih zemljopisnih πirina, tropski cikloni, taj-
terminology, such as cyclones and anticyclones,
funi, tornada, pijavice i sliËno, postali dio uobiËa-
warm and cold fronts of temperate latitudes, tropi-
jenog rjeËnika svakog prosjeËnog Ëovjeka. Aktu-
cal cyclones, typhoons, tornados, sprouts and si-
alne informacije o posljedicama vremenskih oluja
milar, have embedded themselves in the vocabu-
razorne snage, o ogromnim πtetama i ljudskim
lary used by ordinary people. Up-to-date informa-
ærtvama uzrokovanim olujnim i orkanskim vjetro-
vima, poplavama ili suπom, velikim koliËinama tion on the aftermath of destructive weather storms,
snijega i kiπe koja se smrzava na tlu ili pak æesto- damages and casualties caused by gales or
kom olujnom nevremenu s intenzivnim grmljavi- storms, floods or droughts, heavy snow or freezing
nama i tuËom, dostupne su nam putem medija rain, or severe stormy weather with intensive thun-
ubrzo nakon πto se dogode na bilo kojem dijelu der and hail, is available to us shortly after the
zemaljske kugle. event, regardless of where in the world the event
takes place.
Mogu li se takve vremenske nepogode pou-
zdano i pravodobno predvidjeti kako bi se izbje- Is it possible to accurately and timely predict
gle ili ublaæile njihove nerijetko katastrofalne such bad weather in order to avoid or mitigate its
posljedice? ZahvaljujuÊi danaπnjim vrlo sofistici- often catastrophic effects? Thanks to very sophisti-
ranim tehnologijama, suvremena meteorologija cated technologies we possess today, contempo-
moæe primijeniti velik dio svojih znanstvenih rary meteorology can put a large number of its
dostignuÊa i tako dovoljno rano najaviti opasne scientific achievements to use and send early warn-
meteoroloπke pojave koje mogu ugroziti ljudske ings of dangerous weather phenomena threatening
æivote i uzrokovati znatne materijalne πtete. human lives and potentially causing significant
material damage.
Pouzdane vremenske prognoze omoguÊuju i
optimalno planiranje ljudskih aktivnosti kako u Reliable weather forecasts enable optimal plan-
gospodarstvu, tako i u drugim javnim i druπtve- ning of human activities in economic as well as
nim djelatnostima. U znatnoj mjeri one pridonose other public and social activities. They significantly

115
sigurnosti cestovnog, pomorskog i zraËnog pro- contribute to the safety of road, sea and air traffic,
meta, planiranju i zaπtiti poljoprivredne proizvod- planning and protection of agricultural production,
nje, distribuciji energije, gaπenju velikih poæara energy distribution, putting out wildfires, transport-
na otvorenom prostoru, transportu proizvoda ing products sensitive to extremely low or high air
osjetljivih na ekstremno nisku ili visoku tempera- temperatures, and their use in medicine is growing
turu zraka, a sve je πira i njihova primjena u medi- as well. Economic and social development of soci-
cini. Uostalom, ekonomski i socijalni razvoj dru- eties can also be measured by increasingly more
πtva oËituje se i po sve sloæenijim zahtjevima i sve complex requests and a greater need for weather
veÊim potrebama za prognozom vremena. forecasts.
Prognozirano vrijeme jedan je od najvaænijih
Weather forecast is one of the most important
parametara za praÊenje i predvianje stanja dru-
parameters in monitoring and predicting the state
gih Ëimbenika prirodnog okoliπa, primjerice ra-
zine povrπinskih i podzemnih voda, stanja mora, of other natural environmental factors, for example
vlaænosti tla te industrijskog i drugih oblika one- the level of surface and ground waters, state of sea,
ËiπÊenja okoliπa. To vrlo rjeËito svjedoËi o ulozi i soil moisture, as well as industrial and other forms
osobitom znaËenju pouzdane i pravodobne vre- of environmental pollution. This very clearly testifies
menske prognoze, Ëime ona u svjetskim razmjeri- to the role and the particular significance of reliable
ma postaje vrlo vaæna karika multidisciplinarnog and timely weather forecasts, which have become
lanca u svakodnevnom ostvarivanju opÊe dru- an indispensable link in a multidisciplinary chain of
πtvene koristi. achieving socio-economic benefits on a daily basis.
Istraæivanja Svjetske meteoroloπke organizaci- The World Meteorological Organization research
je pokazuju da su uπtede koje se ostvaruju kori- shows that savings coming from the use of various
πtenjem raznovrsnih sofisticiranih meteoroloπkih sophisticated meteorological information, forecasts
informacija, prognoza i upozorenja viπestruko
and warnings, greatly outweigh investments - rang-
veÊe od uloæenih sredstava - u rasponu od 1:3 do
ing from 1:3 to 1:20. It is important to keep in mind
1:20. Pritom valja imati na umu da razvijene
zemlje ulaæu znatna financijska sredstva u razvoj that developed countries invest significant financial
svojih nacionalnih meteoroloπkih sluæbi i u meu- resources into developing their national meteoro-
narodne meuvladine specijalizirane meteoro- logical services and into specialized intergovern-
loπke agencije, te je znaËenje, ali i korist od vre- mental meteorological agencies. The importance as
menskih prognoza za cjelokupno gospodarstvo well as benefits that weather forecasts bring to the
izravno proporcionalno financijskim ulaganjima. entire economy is directly proportional to financial
investments.
Razvoj prognostiËke sluæbe u Hrvatskoj
Development of weather forecast service in
Premda prve pokuπaje izdavanja vremenske Croatia
prognoze u Hrvatskoj moæemo pronaÊi znatno
ranije (vidi poglavlje 1.), njihova sustavna izrada i Although first attempts at publishing weather
izdavanje poËinje 1947. godine uspostavom na- forecasts in Croatia date much earlier (see Chapter
cionalne hidrometeoroloπke sluæbe. Tadaπnje vre- 1), systematic production and publishing of fore-
menske prognoze temeljile su se na praÊenju vre- casts started in 1947, when the national meteoro-
menske situacije na ruËno crtanim prizemnim si- logical and hydrological service was established. At
noptiËkim kartama i pojednostavljenim prognos- that time, weather forecasts were based on moni-
tiËkim kartama prizemnog polja tlaka s ucrtanim toring weather situations on hand drawn surface
poloæajima glavnih frontalnih sustava. Podaci za synoptic charts and simplified surface pressure field
crtanje prognostiËkih karata primali su se od ve-
prognostic charts with charted locations of main
Êih europskih prognostiËkih centara posredstvom
radiotelegrafije. Njihova interpretacija zasnivala frontal systems. The data needed for creating prog-
se uglavnom na subjektivnoj procjeni i iskustvu nostic charts was received from bigger European
prognostiËara, a izraivale su se samo 24-satne prognostic centers by means of radiotelegraphy.
prognoze, odnosno prognoze za sljedeÊi dan. Na Their interpretation was based on subjective evalu-
slici 3.13. prikazana je prizemna sinoptiËka karta ation and experience of the forecaster. Only 24-
(koja opisuje analizu prizemnog polja tlaka uz hour forecasts were made, or, in other words, fore-
naznaËena srediπta anticiklona, ciklona i pripad- casts for the next day. Figure 3.13 shows a surface

116
nih frontalnih poremeÊaja na temelju sinoptiËkih synoptic map (which represents a surface pressure
podataka koji su u meunarodnoj razmjeni putem field analysis with charted centers of anticyclones,
globalnog telekomunikacijskog sustava - GTS) i cyclones and relevant frontal disturbances, pro-
danas osnovno pomagalo u svakodnevnoj prog- duced on the grounds of synoptic data received in
nostiËkoj praksi. international data exchange via global telecommu-
Pouzdanost, kvaliteta i raznovrsnost vreme- nications system - GTS), which is nowadays a basic
nskih prognoza u sljedeÊim su se desetljeÊima tool in daily prognostic practice.
postupno poveÊavale, ponajprije svakodnevnim
crtanjem i analiziranjem visinskih sinoptiËkih Reliability, quality and diversity of weather fore-
karata (AT 850, 700 i 500 hPa, RT 500/1000). casts increased gradually over the next decades,
Daljnji napredak u operativnoj prognozi vremena primarily by producing charts on a daily basis and
slijedi 1955. godine - uvoenjem radiosondaænih analysing upper-air synoptic charts (AT 850, 700
mjerenja u Zagrebu, a tijekom iduÊih godina i and 500 hPa, RT 500/1000). A further advance-
πirenjem mreæe meteoroloπkih postaja s klasiËnim ment in operational weather forecasts occurred in
instrumentima te pojavom meteoroloπkih radara. 1955 - when radiosonde observation was intro-
Tome valja dodati uvoenje meteoroloπkih sate-
duced in Zagreb, and in subsequent years, when
lita poËetkom 60-ih godina proπlog stoljeÊa te us-
postavu programa Svjetskog meteoroloπkog bdi- the network of weather stations with customary
jenja 1963. (World Weather Watch), Ëime je - instruments spread and meteorological radars were
putem faksimilskih emisija - omoguÊeno prima- introduced. Meteorological satellites appeared in
nje kvalitetnih analitiËkih i prognostiËkih podloga the early 1960’s and the World Weather Watch pro-
utemeljenih na objektivnim metodama. gramme was introduced in 1963 which - via fac-
Daljnji razvoj prognostiËke sluæbe, osobito u simile emissions - enabled receiving quality analyti-
posljednjih tridesetak godina, u najveÊoj je mjeri cal and prognostic data based on objective meth-
uvjetovan brzim razvojem novih tehnologija, po- ods.
sebice u podruËju telekomunikacija i informatike.
Further development of the weather forecast
Uspostava brzih raËunalnih i satelitskih telekomu-
nikacijskih veza omoguÊila je brzu meunarodnu service, especially in the last 30 years, has mostly
razmjenu podataka i analitiËko-prognostiËkih been affected by the development of new tech-
podloga, a pojavom sve moÊnijih raËunala nume- nologies, especially in the field of telecommunica-
riËki prognostiËki modeli atmosfere sve potpunije tions and information technology. Establishing fast
uraËunavaju procese i gibanja razliËitih razmjera. computer and satellite telecommunication lines
Zamjetno se poboljπava njihovo vertikalno i hori- enabled fast exchange of international data and

Slika 3.13. Prizemna sinoptiËka karta za 2.7.2014. u 06 UTC

Figure 3.13 Surface synoptic map, 02 July 2014 at 06 UTC

117
zontalno razlaganje, a prognostiËko razdoblje po- analytic-prognostic materials. With the appearance
staje sve dulje. of powerful computers, numerical forecasting mo-
Velik doprinos i poticaj daljnjem razvoju dobi- dels of the atmosphere are now able to calculate
la je prognostiËka operativa sredinom 70-ih go- processes and motions of different proportions
dina proπlog stoljeÊa. Tad je osnovan Europski more thoroughly. Their vertical and horizontal dis-
centar za srednjoroËne vremenske prognoze cretisation is improving, and the forecast period is
(ECMWF), kao specijalizirana meuvladina eu- becoming longer.
ropska struËna agencija, smjeπtena u Readingu, u In the mid 1970’s, when the European Center
Velikoj Britaniji. Njegov primarni cilj bio je izra-
for Medium Range Weather Forecasting (ECMWF)
da globalnog atmosferskog modela za srednjo-
was established as a specialized intergovernmental
roËne prognoze vremena, stvaranje i odræavanje
globalne baze podataka te pomoÊ u naprednom agency, based in Reading, Great Britain, opera-
πkolovanju kadrova. Hrvatska, tada republika tional forecasting received an additional incentive
bivπe Jugoslavije, bila je posredno jedan od nje- for further development. The main goal of the
govih suosnivaËa, a nakon svog osamostaljenja, ECMWF was to produce a global atmospheric
potpisom Ugovora o suradnji potkraj 1995. go- model for medium range weather forecasts, create
dine, postaje njegova pridruæena Ëlanica. and maintain a global database, and help with
Danaπnji ECMWF-ov prognostiËki sustav Ëini advanced education of staff. Croatia, at that time
nekoliko komponenti: globalni model atmo- an ex-Yugoslav republic, was indirectly one of its
sferske cirkulacije, oceanski model valova, model founders. After gaining independence, Croatia
povrπinskog sloja tla, globalni model cirkulacije u became an associate member of the ECMWF by
oceanu te perturbirani modeli asimilacije podata- signing a Cooperation Agreement at the end of
ka i ansambla prognoza. Dobiveni rezultati su u 1995.
rasponu od dana i tjedana do nekoliko mjeseci
The current ECMWF forecast system consists of
unaprijed.
several components: global atmospheric circulation
Na slici 3.14a prikazan je tzv. ENS (Ensemble model, ocean wave model, surface-layer soil
forecast) meteogram za Zadar u razdoblju 3. do model, global ocean circulation model, perturbed
13.11.2013. u 12 UTC na kojem je vjerojatnosna data assimilation and ensemble forecast models.
srednjoroËna prognoza (probabilistic forecast)
The obtained results range from one day, weeks to
tijeka najvaænijih vremenskih parametara za deset
several months in advance.
dana unaprijed.
Slika 3.14b prikazuje ENS perjanicu (plum), Figure 3.14a shows a so called ENS (Ensemble
koja opisuje vremenske promjene danih para- forecast) meteogram for Zadar in the period from
metara za Zadar u istom prognostiËkom razdo- Nov 3 to Nov 13, 2013 at 12 UTC where a proba-
blju. Sadræi pedeset i dvije krivulje moguÊeg bilistic medium range forecast of the flow of main
ishoda, pri Ëemu je plava puna linija rezultat inte- weather parameters is for ten days in advance.
gracije deterministiËkog modela T1279, crvena Figure 3.14b shows an ENS plume, which
crtkana linija rezultat integracije modela T639 describes weather changes of the given parame-
bez perturbacija (neznatno izmijenjenih) poËetnih ters for Zadar in the same forecast period. There
meteoroloπkih polja, a ostale su rezultat integraci-
are fifty two curves of possible outcome, where the
je modela T639 na temelju perturbacija poËetnih
full blue line is the result of the integration of the
meteoroloπkih polja. Stabilnost rjeπenja i vjerojat-
nost ostvarenja prognoze u izravnoj su vezi sa deterministic T1279 model, and the red dotted line
zguπnjenjem krivulja u prvih pet do sedam dana i is the result of the integration of T639 model based
njihovim sve veÊim rasapom prema kraju pro- on the perturbation of the starting meteorological
gnostiËkog razdoblja. fields. The Stability of results and forecast realiza-
tion probability are in direct relation to the conden-
Slika 3.14c prikazuje prognozu prostorne ra-
zdiobe vjerojatnosti odreene vremenske pojave u sation of the curves within first five to seven days
144. satu razdoblja prognoze na podruËju Europe: and their increasing dispersion toward the end of
vjerojatnost za pojavu ukupne oborine veÊe od 1, the forecast period.
5, 10 i 20 mm, brzine vjetra na 10 metara visine Figure 3.14c shows a forecast of spatial proba-
veÊe od 10 i 15 m/s te na temperaturne anomalije bility distribution of a certain weather phenomenon
na 850 hPa. Primjena vjerojatnosnih prognoza in the 144th hour of the forecast period on the ter-

118
Slika 3.14a. ENS (Ensemble forecast) meteogram za Zadar u razdoblju od 2. do 12.7.2014. u 00 UTC

Figure 3.14a ENS (Ensemble forecast) meteogram for Zadar in the period from July 2 to July 12, 2014 at 00 UTC

119
Slika 3.14b. ENS perjanica (plum), koja opisuje vremenske promjene danih parametara za Zadar
od 2. do 12.7.2014. u 00 UTC

Figure 3.14b ENS plume, which describes time changes of given parameters for Zadar
from July 2 to July 12, 2014 at 00 UTC

120
Slika 3.14c. Prognoza prostorne razdiobe vjerojatnosti odreene vremenske pojave u 36. satu razdoblja prognoze na
podruËju Europe (prognoza za 3.7.2014. u 12 UTC): vjerojatnost za pojavu ukupne oborine veÊe od 1, 5, 10 i 20 mm,
brzine vjetra na 10 metara visine veÊe od 10 i 15 m/s te temperaturne anomalije na 850 hPa

Figure 3.14c Forecast of spatial probability distribution of a certain weather phenomena in hour 36 of the forecast
period for the area of Europe (forecast for July 3, 2014, at 12 UTC): probability of total precipitation exceeding 1, 5, 10
and 20 mm, wind speed at 10 meters exceeding 10 and 15 m/s, and temperature anomalies at 850 hPa

predstavlja znaËajnu dopunu deterministiËkim ritory of Europe: probability of total precipitation


prognozama jer ukljuËuje vjerojatnost njihova exceeding 1, 5, 10 and 20 mm, wind speed at 10
ostvarenja. m above the ground exceeding 10 and 15 m/s, and
temperature anomalies at 850 hPa. The use of pro-
Od veljaËe 2009. godine u DHMZ-u redovito
babilistic forecasts greatly supplements determinis-
se koriste rezultati prognoza istog ENS modela za tic forecasts as they include probability of their real-
32 dana unaprijed te izrauju prognostiËki materi- ization.
jali koji se osvjeæavaju na tjednoj bazi. Slika
3.15a prikazuje prognozu prostornog odstupanja From February 2009, DHMZ regularly uses fore-
prognoza ansambla tjednog srednjaka tempera- cast results of the same ENS model for 32 days in
ture od klime modela (gore) te vjerojatnost da advance, and creates prognostic material which is
updated weekly. Figure 3.15a shows a forecast of
odstupanje bude pozitivno (dolje). Slika 3.15b
spatial distribution of weekly mean temperature
prikazuje vjerojatnost da dnevna oborina premaπi
anomalies calculated relative to model climatology
granice od 1, 5, 10 i 20 mm (gore) te dnevni ras-
(up), and probability of a positive weekly mean
pon vrijednosti maksimalnih i minimalnih tem- anomalies (down). Figure 3.15b shows the proba-
peratura (dolje) u odabranoj toËki modela. bility of daily precipitation exceeding the limits of 1,
Posljednjih godina doπlo je i do znatnog po- 5, 10 and 20 mm (up), and a daily range of maxi-
boljπanja sezonskih prognoza, dostupne su jed- mum and minimum temperature values (down) at a
nom mjeseËno, a u DHMZ-u prognostiËki se ma- selected point of the model.
terijal operativno izrauje od srpnja 2009. godine. In recent years there have been significant
Slika 3.16a daje prostorni prikaz ECMWF pro- improvement in seasonal forecast. They are avail-
gnoze odstupanja srednje tromjeseËne temperatu- able once a month, and DHMZ has been producing
re (gore) te vjerojatnost pozitivnog odstupanja za prognostic material ever since July 2009. Figure
isto razdoblje. Slika 3.16b prikazuje mjeseËno od- 3.16a shows a spatial representation of an ECMWF

121
Slika 3.15a. ECMWF prognoza prostornog odstupanja prognoza ansambla EPS tjednog srednjaka temperature
(za tjedan 30.6. do 6.7.2014) od klime modela (gore) te vjerojatnost da odstupanje bude pozitivno (dolje)

Figure 3.15a ECMWF forecast of spatial distribution of ENS weekly mean temperature anomalies (for the week June
30 to July 6, 2014) from the climate model (up), and the probability of a positive deviation (down)

stupanje meteoroloπkog parametra (srednja mje- forecast of mean quarterly temperature deviations
seËna temperatura) od srednjaka/medijana klime (up) and the probability of a positive deviation for
modela, ali i odnos prema stvarnim klimatskim the same period. Figure 3.16b shows a monthly
normalama u odabranoj toËki modela. deviation of a meteorological parameter (monthly
BuduÊi da je rad na izradi novih i poboljπanju mean temperature) from the mean/median climate
postojeÊih prognostiËkih modela atmosfere po- model, and a relation to real standard climate nor-
stao vrlo skup i zahtjevan, u novije se vrijeme mals at a selected point of the model.

122
Slika 3.15b. Vjerojatnost da dnevna oborina premaπi granice od 1, 5, 10 i 20mm (gore) te dnevni raspon vrijednosti
maksimalnih i minimalnih temperatura (dolje) u odabranoj toËki modela u mjeseËnoj prognozi

Figure 3.15b Probability of daily precipitation exceeding the limits of 1, 5, 10, and 20 mm (up), and a daily range of
maximum and minimum temperature values (down) at a selected point of the model in a monthly forecast

udruæuju znanstveni potencijali i financijska sre- As work on producing new and improving the
dstva mnogih zemalja u multilateralnim razvojno- existing prognostic atmospheric models has
istraæivaËkim i operativnim projektima. Tako je become very expensive and demanding, many
Hrvatska, na temelju konvencije koju je 1994. go- countries have lately combined their scientific
dine potpisalo πest dræava srednje Europe - Aus- potential and financial resources in multilateral
trija, »eπka, Hrvatska, Madæarska, SlovaËka i research and development as well as operational
Slovenija, postala jedna od osnivaËica i puno- projects. In that way, Croatia has become, pur-
pravnih Ëlanica srednjoeuropskog regionalnog suant to the Convention signed by 6 Central Euro-
prognostiËkog centra RC-LACE. Njegov je cilj
pean countries - Austria, the Czech Republic, Croa-
bio razvoj i operativna primjena srednjoeuropske
tia, Hungary, Slovakia and Slovenia, one of the fou-
verzije mezoskalnog prognostiËkog modela ALA-
nding members and a full member of the Central
DIN za podruËje srednje Europe, a sjediπte mu je
bilo u Pragu. Hrvatska se istodobno pridruæuje European prognostic centre RC-LACE. Its goal is
meunarodnom razvojno-istraæivaËkom projektu development and operational application of a Cen-
ALADIN-u, a 1996. godine u Parizu potpisuje tral European version of the ALADIN mesoscale
sporazum, Memorandum of Understanding, ko- prognostic model for the area of Central Europe,
jim se precizno definiraju ciljevi i ureuju odnosi with headquarters located in Prague. At the same
te meusobne obveze zemalja Ëlanica projekta. time, Croatia joined the ALADIN international
Njegov je idejni zaËetnik bila francuska meteoro- research and development project, and signed a
loπka sluæba Météo-France, a trajno mu pridonosi Memorandum of Understanding in Paris in 1996,

123
Slika 3.16a. Prostorni prikaz ECMWF prognoze odstupanja srednje tromjeseËne temperature (gore)
te vjerojatnost pozitivnog odstupanja (dolje) za isto razdoblje

Figure 3.16a Spatial representation of an ECMWF forecast of mean quarterly temperature deviations (up)
and probability of a positive deviation (down) for the same period

trinaest europskih i dvije afriËke zemlje. U po- whereby the goals are clearly defined and mutual
sljednjih desetak godina, s razvojem raËunalnih relations and obligations of the project member
kapaciteta, ogroman napredak doæivljavaju i re- countries regulated. The idea stemmed from the
gionalni modeli. Do kraja 2013. godine na
French national meteorological service Météo-
DHMZ-u operativno se 2 puta dnevno provodio
izraËun ALADIN/ALARO modela rezolucije 8 France, and there are thirteen European and two
km (hidrostatiËka verzija) i 2 km (nehidrostatiËka African countries that continually contribute to its
verzija) za sve meteoroloπke elemente te dinamiË- operations. In the last ten years, due to the growth

124
Slika 3.16b. MjeseËno odstupanje meteoroloπkog parametra (srednja mjeseËna temperature - gore;
srednja koliËina oborina - sredina; srednji tlak zraka - dolje) od srednjaka/medijana klime modela,
ali i odnos prema stvarnim klimatskim normalama u odabranoj toËki modela

Figure 3.16b Monthly deviation of a meteorological parameter (mean monthly temperature - up;
mean precipitation amount - middle: mean air pressure - down) from the mean/median of a climate model,
as well as a relation to real standard climate normals at a selected point of the model

ka adaptacija smjera i brzine vjetra na razluËivost in computer capacity, regional models have grown
2 km, πto daje realnije rezultate u onim dijelovima significantly as well. Until the end of 2013, DHMZ
Hrvatske gdje na strujanje zraka znaËajno utjeËe operationally produced calculations of the ALADIN/
lokalni reljef. PoËetkom 2014. godine izraËun ALARO model at 8 km resolution (hydrostatic ver-
prognoze radi se 4 puta dnevno koriπtenjem inici- sion) and 2 km resolution (nonhydrostatic version)
jalnog polja dobivenog iz asimilacijskog ciklusa for all meteorological elements twice a day, and
te trosatnih rubnih uvjeta dobivenih iz modela dynamic adaptation of wind direction and speed at
ECMWF-a s pomakom od 6 sati. Rezultat je po- 2 km resolution, which produced more realistic
veÊanje toËnosti kratkoroËne prognoze vremena results in parts of Croatia where the air flow is
za podruËje Hrvatske za 72 sata unaprijed πto je
greatly influenced by the local relief.
iznimno vaæno za uËinkovitost sustava za rano
upozorenje na opasne vremenske pojave. Joπ in- At the beginning of 2014, forecast calculations
formacija o aktivnostima vezanim uz regionalno were done 4 times a day using the initial field result-
numeriËko modeliranje i prognozu moæe se naÊi u ing from the assimilation cycle, and 3-hour bound-
poglavlju 3.1.6. Razvoj i istraæivanje. ary conditions resulting from the ECMWF model

125
Modernizacijom meteoroloπke sluæbe nakon with a 6-hour offset. The result is enhanced accu-
2000. godine omoguÊen je i prijam proizvoda nje- racy of short range weather forecasts for Croatia for
maËkih prognostiËkih modela posredstvom fax-e 72 hours in advance, which is extremely important
prijamnika, a satelitskim prijenosom informacija for the efficiency of the early severe weather phe-
na raspolaganju je i dio proizvoda drugih veÊih nomena warning system. Additional information on
prognostiËkih centara. activities relating to regional numerical modelling
Od 1980-ih godina posebna se pozornost po- and forecasts can be found in Chapter 3.1.6 Rese-
sveÊuje znanstveno-istraæivaËkom potencijalu arch and Development.
hrvatskih prognostiËara i njihov stalnom usavrπa- After 2000, the Service was modernized, which
vanju. Aktivno sudjelovanje prognostiËara u do- made receiving of German prognostic models pos-
maÊim i meunarodnim znanstvenim projektima sible via eFax, whereas satellite information trans-
znaËajno je pridonijelo razvoju vlastitih metoda i mission made part of other bigger prognostic cen-
dijagnostiËkih alata koji se primjenjuju u svakod- ters’ products available as well.
nevnom operativnom radu.
Since the 1980’s, special attention has been
Primjerice, 1996. godine u operativnu pri-
paid to scientific and research potential of Croatian
mjenu ulazi hrvatski dijagnostiËki model HRID
forecasters and their continuous development.
(High Resolution Isentropic Diagnosis) namije-
Their participation in Croatian and international sci-
njen postprocesnoj obradi pseudotempova sre-
entific projects significantly contributed to the
dnjoeuropske verzije mezoskalnog prognostiËkog
modela ALADIN/LACE i izradi objektivne lo- development of own methods and diagnostic tools,
kalne prognoze. Nakon πto je iste godine bio im- now used in their daily operational work.
plementiran i u francuskoj sluæbi Météo-France, For example, a Croatian diagnostic model HRID
HRID se operativno koristio i u viπe zemalja su- (High Resolution Isentropic Diagnosis) came into
dionica projekta ALADIN. Na slici 3.17. prikazan use in 1996. It was intended for postprocess analy-
je jedan od proizvoda modela HRID, koji se te- sis of pseudo-TEMPs of Central European version
melji na objektivnoj analizi vertikalnih vremen- of the ALADIN/LACE mesoscale prognostic model
skih presjeka atmosfere i proraËunu lokalnih vre- and production of objective local weather forecasts.
menskih promjena niza elementarnih i izvedenih After it was implemented by the French service
termodinamiËkih parametara te parametara stabil- Météo-France the same year, HRID was also used
nosti pomoÊu kojih se prikazala prognoza olujne by several members of the ALADIN project. Figure
ciklonalne bure na podruËju Zadra. 3.17 shows one of the HRID model products,
which is based on an objective analysis of vertical
Vrste proizvoda i usluga time cross sections of the atmosphere and a calcu-
lation of local weather changes of a series of stan-
IzvjeπÊa o vremenu, prognoze i upozorenja dard and derived thermodynamic parameters, as
namijenjeni su stalnim i povremenim korisnicima well as stability parameters, which were used to
razliËitog profila kako iz raznih gospodarskih show the forecast for a storm force cyclonic bora in
grana tako i iz drugih djelatnosti javnog i dru- Zadar area.
πtvenog æivota Hrvatske. Na temelju spomenutih
analitiËkih i prognostiËkih podloga u hrvatskoj
prognostiËkoj sluæbi izrauju se vremenska izvje- Types of products and service
πÊa, opÊe i posebne prognoze za podruËja razliËite
veliËine (mjesne, regionalne, Hrvatska, Europa) i Weather reports, forecasts and warnings are
za razliËita prognostiËka razdoblja. intended for permanent and occasional users of dif-
ferent profiles, from various economic to public and
Usluæivanje korisnika tijekom proteklih se de-
social activities in Croatia. Weather reports, general
setljeÊa takoer mijenjalo sukladno tehnoloπkom
and specific forecasts for different areas (local,
napretku i opÊem razvoju struke. Samom uspo-
regional, Croatia, Europe) and for different forecast
stavom nacionalne meteoroloπke sluæbe 1947. go-
periods are produced from the mentioned analytic
dine, zapoËela je i suradnja s korisnicima, prije
svega s tadaπnjim republiËkim institucijama te and prognostic materials by the Croatian forecast
novinama i radijem. Prognoze su se tada dostav- service.
ljale korisnicima iskljuËivo telefonom, teleprinte- In the past several decades, due to the develo-
rom ili obiËnom poπtom. Uz postupni razvoj te- pments in technology and the overall development

126
Slika 3.17. HRID vertikalni vremenski presjek za raËunsku toËku Zagreb-GriË, koji se temelji na objektivnoj analizi
vertikalnih vremenskih presjeka atmosfere i proraËunu lokalnih vremenskih promjena niza elementarnih
i izvedenih termodinamiËkih parametara za razdoblje 2. do 3.7.2014. u 00 UTC

Fgiure 3.17 HRID vertical time cross section for Zagreb-Gri_ calculation point, based on an objective analysis of
vertical time cross sections of the atmosphere and calculations of weather changes of a number of standard
and derived thermodynamic parameters for the period of July 2 to July 3, 2014, at 00 UTC

lekomunikacija i ukljuËenost korisnika u nove in- of the profession, the services offered to users have
frastrukture, u Zagrebu je 1983. godine zapoËeo changed. Cooperation with users started when the
prijenos prognoza prema korisnicima i telefaksom national meteorological service was established in
(u Pomorskom meteoroloπkom centru u Splitu od 1947, primarily with the institutions of the Republic
1988. godine). PrognostiËka sluæba, prateÊi opÊi at that time as well as the press and radio.
razvoj raËunalne tehnologije, od 1988. godine za- Forecasts were delivered only by phone, teleprinter
poËela je i operativno upisivanje prognoza raËu- or regular mail. With gradual development of
nalom (operativno suËelje na raËunalu VAX) te telecommunications and new infrastructure that
njihovo automatsko slanje korisnicima telefak- users acquired, delivering of forecasts via telefax
som, a kasnije i elektroniËkom poπtom. began in 1983 in Zagreb (the Maritime Meto-
rological Service in Split in 1988). In 1988, the fore-
DHMZ se vrlo rano ukljuËio i u globalno mre-
cast service, following the general course of com-
æno povezivanje i razmjenu informacija raËu-
puter technology development, initiated operational
nalom pa su se veÊ 1994. prema CARNET-u
registering of weather forecasts via computers
poËeli slati podaci o trenutnom stanju vremena
svaka 3 sata za Hrvatsku i Europu i na hrvatskom, (operating interface in VAX computers) and immedi-
i na engleskom jeziku. Tada je u uporabi bio ate delivery to users by telefax, and later by e-mail.
Gopher servis koji je omoguÊavao pretraæivanje DHMZ entered global network integration and
internetskih resursa koriπtenjem lista i izbornika, i data exchange via computers very early and, as
to navigacijom kroz hijerarhijske razine izborni- early as 1994, data on the current state of the
ka. Za razliku od mreæe (World Wide Web) nije weather in Croatia and Europe, both in Croatian
imao moguÊnost zajedniËkog prikazivanja teksta i and English, was received by the CARNET every 3
slike. Godine 1997. ukljuËujemo se na svjetsku hours (at that time, a Gopher service was used,

127
internetsku mreæu na domeni meteo.hr. Od 1999. which made browsing of Internet resources possi-
godine, poËetkom razvoja internog prognostiËkog ble by using lists and menus as well as navigating
suËelja na DHMZ-u, na internetskoj stranici through hierarchical menu levels. Unlike the web,
DHMZ-a zapoËinje svakodnevno objavljivanje i there was no option for simultaneous showing of
grafiËkih i tekstualnih prognoza koje izrauju text and image). In 1997, DHMZ joined the World
prognostiËari DHMZ-a te automatskih prognoza Wide Web with a web site in the meteo.hr domain.
temeljem izravnih izraËuna atmosferskih modela Since 1999, when an internal DHMZ forecast inter-
za viπe od 100 gradova u Hrvatskoj i svijetu. face was set up, DHMZ daily publishes graphical
Nabavom novog raËunala 2002. godine te dalj- and textual forecasts, made by their forecasters, on
njim razvojem sofisticiranih raËunalnih rjeπenja, their web site, and automatic forecasts for over 100
kao πto su radne stanice, zapoËinje novi tehnolo- cities both in Croatia and around te world, based
πki skok u operativnom radu prognostiËke sluæbe. on direct calculations of atmospheric models.
Na DHMZ-u se tada razvija novo operativno su-
By purchasing a new computer in 2002, and
Ëelje kojim prognostiËari po prvi put mogu pre-
gledavati sav dostupan raspoloæivi analitiËki i further development of sophisticated IT solutions in
prognostiËki materijal i u tekstualnom, i u grafi- the form of work stations, the forecast service
Ëkom obliku, πto znatno olakπava svakodnevni achieved a technological leap in their operations. A
operativni rad. new operational interface was developed in DHMZ
at that time whereby forecasters were able, for the
Novim suËeljem takoer se za automatsku di-
seminaciju oblikuju i pripremaju tekstualni pro- first time, to browse all available analytic and fore-
dukti, a od 2003., uvoenjem sustava TRIVIS, i casting material both in textual and graphical form,
grafiËki produkti namijenjeni raznim korisnicima which greatly facilitated their daily work. With the
te internetskoj stranici DHMZ-a (slika 3.18.). help of the new interface, textual products were
created and prepared for automatic dissemination,
Vremenska prognoza izdaje se za razliËita ra-
and in 2003, when the TRIVIS system was intro-
zdoblja na vremenskoj skali, od vrlo kratkoroËne
duced, graphic products became available to vari-
(tzv. nowcasting), preko kratkoroËne, sred-
njoroËne do dugoroËne. RaËunalni atmosferski ous DHMZ users and were placed on the DHMZ
modeli koje koriste prognostiËari DHMZ-a su web site (Figure 3.18).
model Europskog centra za srednjoroËnu prog- Weather forecasts are published for different
nozu vremena (European Centre for Medium time periods, ranging from very short range (so
Range Weather Forecast - ECMWF; Reading, called ‘nowcasting’), through short range, medium
Ujedinjeno Kraljevstvo), zatim globalni i region- range, to long range forecasts. Atmospheric com-
alni model njemaËke nacionalne meteoroloπke puter models used by DHMZ forecasters consist of
sluæbe (Deutsche Wetterdienst - DWD; Offen- the ECMWF model (European Centre for Medium
bach, NjemaËka) te regionalni model visoke re- Range Weather, Reading, United Kingdom), a glob-
zolucije ALADIN Hrvatska koji je, u suradnji s al and regional model of German Weather Service
ostalim nacionalnim meteoroloπkim sluæbama (Deutsche Wetterdienst - DWD; Offenbach,
Ëlanicama ALADIN konzorcija, proizvod Germany), and the regional ALADIN Croatia high
DHMZ-a. Po potrebi, prognostiËari se sluæe i
resolution model, which was created by the DHMZ
drugim izraËunima modela javno dostupnim na
in collaboration with other national weather servic-
internetu. Na osnovi izraËuna raËunalnih atmo-
es of the ALADIN consortium member states.
sferskih modela te struËnosti i iskustva deæurni
prognostiËari DHMZ-a sastavljaju vremenske When needed, the forecasters use other model cal-
prognoze - tekstualne, tabliËne ili grafiËke za culations which are publicly available on the
potrebe javnosti ili posebnih korisnika. Internet. Based on the atmospheric model calcula-
tions and the expertise and experience of forecast-
Vrlo kratkoroËna prognoza vremena ona je ko-
ers on call, weather forecasts are produced - as
ja se izdaje za razdoblje do nekoliko sati unapri-
textual, tabular or graphical weather forecasts, for
jed. Alati kojima se prognostiËar sluæi za izdava-
the needs of the public or specific users.
nje takve prognoze izraËuni su raËunalnih atmos-
ferskih modela, posebno onih visoke prostorne i A very short range weather forecast is the one
vremenske rezolucije (ponajprije model ALA- published for a period of up to several hours. The
DIN) te radarske i satelitske snimke. Zamjetan tools that a forecaster uses to create such a fore-
napredak i doprinos kvaliteti vrlo kratkoroËnih cast are primarily atmospheric model calculations,

128
Slika 3.18. Vremenska prognoza za Hrvatsku na internetskoj stranici DHMZ-a, www.meteo.hr

Figure 3.18 Weather forecast for Croatia on the DHMZ website, www.meteo.hr

vremenskih prognoza hrvatska prognostiËka slu- especially the ones of high spatial and temporal
æba doæivjela je nakon 1986. godine kad je poËelo resolution (ALADIN model), and radar and satellite
sustavno koriπtenje satelitskih podataka i pro- images. A significant move forward and rise in the
dukata u svakodnevnom operativnom radu. Sre- quality of very short range weather forecasts pub-
dinom 2001. godine Vlada Republike Hrvatske lished by the DHMZ happened after 1986, when
potpisala je ugovor o suradnji s europskom meu- the DHMZ started systematically exploiting satellite
vladinom struËnom agencijom EUMETSAT, spe- data and products in their daily operations. In the
cijaliziranom za eksploataciju meteoroloπkih sate- mid 2001, the Government of the Rebublic of
lita, Ëime je Hrvatska poËetkom 2002. postala Croatia signed a Cooperation Agreement with the
njezina pridruæena, a 2007. i punopravna Ëlanica, EUMETSAT intergovernmental expert agency, spe-
kako je veÊ reËeno u poglavlju 2. cialized in exploitation of meteorological satellites.
Vrlo kratkoroËne prognoze uglavnom se izda- Croatia became an associate member of the
ju u tekstualnom obliku i sadræe opis oËekivanog EUMETSAT in 2002, and a full member in 2007, as
razvoja vremena na odreenom podruËju na ma- it was already mentioned in Chapter 2.

129
njoj prostornoj skali zajedno s brojËanim iznosi- Very short range weather forecasts are pub-
ma predviene temperature, koliËine (u mm), lished mostly in textual form and contain a descrip-
vrste (oblika) i intenziteta oborine te drugih po- tion of the expected weather development in a cer-
trebnih parametara, npr. vjetra. Na tim se progno- tain area at a smaller spatial scale, together with
zama zasniva izdavanje upozorenja o opasnim i numerical amounts of the expected temperature,
πtetnim pojavama uvjetovanih atmosferskim pro- precipitation amount (in mm), type (form) and inten-
cesima jakog intenziteta, kao πto su jako grmlja- sity, and other parameters of importance, e.g wind.
vinsko nevrijeme s olujnim vjetrom i tuËom, veli- Issuing warnings for dangerous and hazardous
ka koliËina kiπe ili snijega, jaka poledica, kasno- weather phenomena caused by high intensity
proljetni i ranojesenski mraz, olujna i orkanska atmospheric processes, such as severe thunder-
bura i jugo, gusta magla itd. storms with gale and hail, high amount of rain or
Prema Zakonu o obavljanju poslova hidrome- snow, strong glaze, late spring or early autumn hoar
teoroloπke sluæbe (NN 14/1978.), upozorenja na frost, gale force or force 12 bora or jugo, thick fog,
opasne vremenske pojave koja izdaje DHMZ je- etc., is based on those forecasts.
dina su sluæbeno vaæeÊa informacija u izvanred- According to the Law on the Performance of the
nim okolnostima. Hydro-meteorological Service (Official Gazette
Pod pojmom opasne vremenske pojave pod- 14/1978), dangerous weather phenomena warn-
razumijevaju se sve pojave koje mogu ugroziti ings issued by the DHMZ are the only official infor-
ljudsko zdravlje i æivote te materijalna dobra. mation accepted in the event of exceptional cir-
Upozorenja postoje za iznimno jak vjetar, veliku cumstances.
koliËinu kiπe, veliku koliËinu snijega, poledicu, The term dangerous weather phenomena
moguÊnost grmljavinskog nevremena, iznimno describes all phenomena that can endanger human
visoku i iznimno nisku temperaturu zraka, maglu health and lives as well as cause material damage.
i poplave. U tu kategoriju posebno ulaze i upo- There are warnings for exceptionally strong winds,
zorenja na poveÊanu opasnost od πumskih poæara, high amount of rain, high amount of snow, glaze,
odnosno poæara otvorenih prostora. possibility of thunderstorms, exceptionally high and
Spomenuta upozorenja DHMZ izdaje za opÊu exceptionally low air temperature, fog and floods.
javnost putem interneta, televizije i radija te no- Increased threat of forest and wildfire warnings
vina. BuduÊi da DHMZ ima dugogodiπnju surad- belong to this category as well.
nju s Hrvatskom radiotelevizijom (HRT), u infor-
The DHMZ warnings mentioned before are
mativnom programu Hrvatskog radija, odnosno
available to the general public via the Internet, tele-
Hrvatske televizije, svakodnevno postoji moguÊ-
vision and the radio as well as daily newspapers. As
nost upozoravanja sluπateljstva i gledateljstva na
the DHMZ has a longstanding cooperation with
moguÊe opasne vremenske pojave.
Croatian Radio Television (HRT), there is always a
Posebno mjesto zauzimaju upozorenja u sus- possibility of warning the audience and viewers of
tavu projekta MeteoAlarm u koji je DHMZ uklju- possible severe weather phenomena in the daily
Ëen kao nacionalna sluæba zaduæena za upozore- informative programme of Croatian Radio, i.e.
nja na opasne vremenske pojave. Velika pozor- Croatian Television.
nost posveÊuje se razvoju metoda i kriterija za iz-
davanje upozorenja na opasne vremenske pojave. Warnings by the MeteoAlarm project system,
To je rezultiralo time da se 17. srpnja 2009. into which the DHMZ is included as a national ser-
DHMZ sluæbeno pridruæio jedinstvenom servisu vice in charge of severe weather phenomena warn-
upozorenja na opasne vremenske pojave u Euro- ings, have a special place. Great attention is paid to
pi, MeteoAlarm, i objavljivanjem vremenskih the development of methods and criteria for issuing
upozorenja za podruËje Hrvatske. Upozorenja ko- severe weather phenomena warnings. On July 17,
ja se izrauju unutar spomenutog projekta dostu- 2009, the DHMZ officially joined MeteoAlarm, a
pna su na internetskim stranicama www.meteo- unique severe weather phenomena warning system
alarm.eu i www.meteo.hr (slika 3.19. a i b) i sluæe in Europe, by issuing weather warnings for the ter-
prije svega putnicima i turistima u Europi i svijetu ritory of Croatia. Warnings created within the men-
koji tamo mogu dobiti informacije o vjerojatnosti tioned project are available on the Internet at
i intenzitetu pojave opasnih vremenskih pojava u www.meteoalarm.eu and www.meteo.hr (Figure
razliËitim regijama zemalja Ëlanica projekta. Info- 3.19 a and b), and are first and foremost intended
rmacija o intenzitetu i vjerojatnosti pojavljivanja for travelers and tourists in Europe and the world

130
opasne vremenske pojave sadræi 4 stupnja: zeleni who can obtain information on the probability and
(nema potrebe za upozorenjem), æuti (potencijal- intensity of severe weather phenomena in different
no opasno vrijeme), naranËasti (opasno vrijeme) i regions of the project member countries.
crveni (iznimno opasno vrijeme). Unutar tog pro- Information on the intensity and probability of
jekta DHMZ izdaje upozorenja na vjetar, kiπu, severe weather phenomena is divided into 4 levels:
snijeg, poledicu, grmljavinsko nevrijeme, iznim-
green (no need for issuing warnings), yellow (a pos-
no visoku i iznimno nisku temperaturu zraka te
sibility of severe weather), orange (severe weather),
maglu. Pod koliËinom kiπe podrazumijeva se i
and red (extremely severe weather). Within the proj-
moguÊnost bujiËnih poplava.
ect, the DHMZ issues warnings for wind, rain,
Upozorenja se izrauju i za posebne korisnike, snow, glaze, thunderstorm, exceptionally high and
ponajprije za Dræavnu upravu za zaπtitu i spaπava- exceptionally low air temperature, and fog. The
nje (DUZS), zatim za Vatrogasno operativno za- amount of rain also refers to a possibility of flash
povjedniπtvo Hrvatske vojske, Hrvatske vode itd. floods.
U sluËaju poplava, DHMZ je duæan, prema Warnings are also made for specific users, pri-
Glavnom provedbenom planu obrane od poplava marily for the National Protection and Rescue
Republike Hrvatske, izdavati upozorenja i Glav- Directorate (DUZS), the Firefighting Operative
nom centru obrane od poplava. Ona sadræe upo- Headquarters of the Croatian Army, Hrvatske vode
zorenja o poloæaju i vjerojatnom smjeru premje- Plc (legal entity for water management), etc.
πtanja atmosferskih sustava koji mogu uzrokovati In case of floods, and in line with the National
nevrijeme s obilnom oborinom, a koja moæe Flood Defence Plan, the DHMZ must send warn-
uzrokovati poplave (ponajprije bujiËne). ings to the National Flood Defence Centre as well.
Svakodnevna operativna suradnja DHMZ - The warnings contain the location and a probable
DUZS definirana je dokumentom „Standardni direction of movement of atmospheric circulation
operativni postupak za koriπtenje vremenskih pro- systems, which can cause severe weather with
gnoza DHMZ-a” (SOP) iz svibnja 2006. kojim se large amounts of precipitation, which in turn can
ureuje sadræaj prognoza, vrijeme dostavljanja, cause flooding (especially flash floods).
naËin slanja te dobivanje i upozorenja dodatnih Daily operational cooperation between the
podataka. DHMZ and the DUZS is defined in the “Standard
operating procedure for the utilization of the DHMZ
U skladu sa SOP-om, Sektor za vremenske
weather forecasts” (SOP), May 2006, whereby the
analize i prognoze Dræavnog hidrometeoroloπkog content of weather forecasts, time of forecast deli-
zavoda dostavlja upozorenja, redovne i posebne very, manner of delivery and obtaining of warnings
vremenske prognoze Dræavnoj upravi za zaπtitu i and other information were regulated.
spaπavanje, Sluæbi za sustav 112 - u Dræavni cen-
In line with the SOP, the DHMZ Weather
tar 112 (u daljnjem tekstu „DC112”) i Dræavnom
Analysis and Forecast Division delivers warnings,
vatrogasnom operativnom srediπtu (u daljnjem
regular and special weather forecasts to the
tekstu VOS) prema dogovorenom rasporedu.
National Protection and Rescue Directorate, 112
DUZS - DC112 prosljeuje prognoze centrima Service - to the National Center 112 (hereinafter:
112 i ostalim sluæbama Dræavne uprave za zaπtitu DC112) and to the National Firefighting Operative
i spaπavanje (u daljnjem tekstu DUZS), sukladno Headquarters (hereinafter: VOS), in accordance
unaprijed dogovorenoj dinamici i rasporedu. with the previously agreed schedule. The DUSZ-
Za vrijeme trajanja protupoæarne sezone, izra- DC112 forward the forecasts to 112 Centers and
uju se takoer i redovite prognoze za priobalno other National Protection and Rescue Directorate
podruËje namijenjene protupoæarnoj aktivnosti, a Services (hereinafter: DUSZ) in accordance with the
za potrebe VOS-a. Vjerojatnost pojave poæara previously agreed dynamics and schedule.
moæe se izraziti pomoÊu tzv. indeksa opasnosti od During the firefighting season, regular forecasts
poæara. DHMZ u ljetnom razdoblju svakodnevno for the coastal region are published. They are
izrauje takav indeks koji je poglavito ovisan o intended to help organise firefighting activities and
vremenskim prilikama tj. temperaturi i vlaænosti fulfil the needs of the VOS. The probability of a fire
zraka, vjetru ali i oborinama, odnosno koliËini starting can be shown by the so called fire risk
vlage u listincu. Kada poæar nastupi, na njegovo index. In summer months, the DHMZ produces a

131
Slika 3.19a. Internet stranica www.meteoalarm.eu - prostorni prikaz upozorenja na opasne vremenske pojave
koje izdaju nacionalne meteoroloπke sluæbe na podruËju Europe za 30.6.2014.

Figure 3.19a Web site www.meteoalarm.eu - spatial representation of severe weather phenomena warnings
issued by national meteorological services in Europe for June 30, 2014

Slika 3.19b. Internetska stranica http://meteoalarm.eu/hr_HR/0/0/HR-Hrvatska.html na kojoj je prikaz upozorenja na


opasne vremenske pojave u Hrvatskoj za 30.6.2014. Upozorenja su izradili prognostiËari
Sektora za vremenske analize i prognoze Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda

Figure 3.19b Web site http://meteoalarm.eu/hr_HR/0/0/HR-Hrvatska.html showing severe weather phenomena


warnings in Croatia on June 30, 2014. The warnings were produced by the forecasters of the Weather Analysis
and Forecast Division of the Meteorological and Hydrological Service of Croatia.

132
πirenje presudno utjeËu smjer i brzina vjetra. fire risk index on a daily basis. The index depends
Spomenuti indeks obiËno se prognozira za jedan on the weather conditions, i.e. air temperature and
dan unaprijed. Na taj se naËin olakπava pro- humidity, wind, and precipitation, i.e. the amount of
tupoæarnim sluæbama odabir stupnja pripravnosti. moisture. Once a fire has started, the direction and
speed of wind have a direct impact on spreading of
Osim navedenih redovitih aktivnosti, prognos-
the fire. The index mentioned before is usually fore-
tiËari DHMZ-a duæni su u sluËaju veÊe nesreÊe,
casted one day in advance. That way the firefight-
poæara ili katastrofe, a na zahtjev æupanijskih cen-
ing services can more easily choose the level of fire-
tara 112, VOS-a ili na zahtjev DC 112, davati i
fighting readiness.
posebne prognoze i dodatna tumaËenja, a DUZS
odreuje subjekte i nositelje zaπtite, kojima Êe se Additional to these regular activities, DHMZ fore-
na lokalnoj razini dostavljati posebna upozorenja. casters must, in case of a calamity, fire or catastro-
phe, and at a request of the County 112 centers,
Upozorenja na opasne vremenske pojave izda-
VOS or DC112, deliver special forecasts and addi-
ju se i sredstvima javnog priopÊavanja. Propisani
tional interpretations of the same, and the DUSZ
posao obavljaju meteorolozi-prognostiËari u Sek-
then decides on people needing and in charge of
toru za vremenske analize i prognoze, podrazumi-
protection who will, at a local level, receive special
jevajuÊi dodatnu sluæbenu odgovornost zbog oba-
warnings.
vljanja poslova koji zahtijevaju psihofiziËke na-
pore zbog obaveze donoπenja odluka u kratkom Severe weather phenomena warnings are pub-
vremenskom razdoblju, a koje su vezane uz Ëu- lished in mass media as well. The prescribed tasks
vanje ljudskih æivota i zaπtitu materijalnih dobara. are performed by meteorologists-forecasters in the
Weather Analysis and Forecast Division, which
Uspostavom institucije Stoæera zaπtite i spaπa- implies additional professional responsibility as the
vanja Republike Hrvatske, Vlada Republike Hr- work demands investing great psychological and
vatske na sjednici od 19. travnja 2012. godine physical efforts when making instant decisions that
predstavnike Dræavnog hidrometeoroloπkog za- are intended to save human lives and protect mate-
voda imenovala je stalnim Ëlanovima Stoæera te rial assets.
su od tada specijalna izvjeπÊa i prognoze o stanju
atmosfere i voda redovni prilog na svim sastanci- By establishing the Protection and Rescue
ma te vaæan Ëimbenik u donoπenju odluka. Headquarters of the Republic of Croatia, at a meet-
ing held on April 19, 2012, the Government of the
KratkoroËna prognoza vremena odnosi se na Republic of Croatia appointed representatives of
prognoze za sljedeÊa 3 dana. Alati koje progno- the National Meteorological and Hydrological
stiËari koriste za njihovu izradu uglavnom su Service as full members of the headquarters.
samo izraËuni raËunalnih atmosferskih modela Special reports and forecasts on the state of the
(ALADIN, ECMWF, DWD itd.) Izdaju se za po- atmosphere and waters became a regular feature
druËja razliËite veliËine, a prema Glavnom pro- at all meetings and an important factor in the deci-
vedbenom planu obrane od poplava, podruËja od sion making process of the Headquarters.
interesa su 5 regija: istoËna Hrvatska, srediπnja
Hrvatska, gorska Hrvatska (Gorski kotar i Lika), Short range weather forecasts are forecasts for
sjeverni Jadran, Dalmacija. Te prognoze pre- the following 3 days. The tools used by forecasters
doËavaju se tabliËno i tekstualno te sadræe infor- are usually only calculations of atmospheric com-
puter models (ALADIN, ECMWF, DWD, etc.). Fore-
maciju o oborini i temperaturi zraka. S obzirom
casts are produced for different size areas and,
na oborinu prognozira se koliËina i oblik (vrsta) te
according to the National Flood Defence Plan, there
po moguÊnosti i intenzitet. KoliËina oborine prog-
are 5 areas of interest: Eastern Croatia, Central
nozira se brojËano (u mm), u okviru graniËnih iz-
Croatia, Mountainous Croatia (Gorski Kotar and
nosa koji se odnose na podruËje u cijelosti za 12-
Lika), Northern Adriatic, and Dalmatia. These fore-
satna vremenska razdoblja. Oblik (vrsta) oborine
casts are both textual and tabular, and contain
odnosi se na razlikovanje kiπe i snijega. Tempera-
information on precipitation and air temperature.
tura zraka prognozira se za svaki pojedini dan
Precipitation amount and type (form) as well as
posebno.
intensity are forecasted when possible.
Takve se prognoze izrauju svakodnevno naj- Precipitation amount is forecasted numerically
ËeπÊe za potrebe javnih medija (interneta, radija, (mm), within the limits related to the entire region for
televizije, tiska). 12-hour time periods. Precipitation type (form)

133
U radijskim i televizijskim emisijama progno- refers to the differentiation between rain and snow.
stiËari veÊ dugi niz godina izravno sudjeluju u Air temperature is forecasted for each day sepa-
prezentiranju izvjeπÊa. Suradnja s Hrvatskom ra- rately.
diotelevizijom (HRT) zapoËela je veÊ 1956. godi- These forecasts are created on a daily basis,
ne (tada TV Zagreb) kada je prognostiËar svako- mostly for mass media (Internet, radio, television,
dnevno, oko 14 sati javljao prognozu vremena za press).
iduÊi dan. Od jeseni 1958. godine suradnja se pro-
For many years now, forecasters have been
πiruje i redovitim gostovanjem prognostiËara u
directly involved in presenting weather forecasts on
nedjeljnoj emisiji za poljoprivrednike.
radio and television shows. The cooperation with
UkljuËivanje vremenske prognoze u Dnevnik the Croatian Radio and Television (HRT) started in
zapoËelo je 1964. godine, kada je TV Zagreb emi- 1956 (TV Zagreb at that time), when a forecaster
tirao Dnevnik nedjeljom, no, od 1967. godine pa presented the weather forecast for the following
sve do danas prognostiËari DHMZ-a svakodne- day at about 2 pm every day. In autumn 1958, the
vno, na kraju glavnog veËernjeg Dnevnika daju cooperation expanded and included regular
vremensku prognozu. Danas je Vremenska pro- appearance of a forecaster in a Sunday show on
gnoza jedan od najgledanijih sadæaja HRT-a te je agriculture.
nezaobilazan prilog na kraju svih informativnih
In 1964, weather forecasts became part of the
emisija HRT-a. Od poËetka suradnje do 2005. go-
News, when TV Zagreb broadcast the News on
dine grafiËki dio prognoze na HRT-u izraivao je Sundays, but ever since 1967, DHMZ forecasters
grafiËki odjel HRT-a, no, od 1.10.2005. godine u daily present weather forecast at the end of the
operativni rad na HRT-u uveden je grafiËki sustav evening News. The weather forecast is one of the
TRIVIS. Istovremeno se uspostavlja i cjelodnev- most viewed HRT programmes and is an unavoi-
na smjena jednog prognostiËara za sve medijske dable part of all informative HRT shows. From the
potrebe HRT-a Ëime je DHMZ, kao institucija od beginning of the cooperation until 2005, the graphic
javnog interesa, stekao joπ veÊu vidljivost i mo- part of the weather forecast was made by the HRT
guÊnost za pravodobno i toËno informiranje jav- Graphic Design Department, but as of October 1,
nosti. 2005, the TRAVIS graphic system was incorpora-
Razvoj novih medija (internet) omoguÊio je ted in the HRT operational activities. At the same
DHMZ-u i izravnu komunikaciju s javnoπÊu pu- time, to cater for all HRT media needs for forecasts,
tem mreæne stranice www.meteo.hr na kojoj se za a 24-hour shift was introduced for one forecaster,
javnost redovito objavljuju vremenske prognoze i which gave the DHMZ, as an institution of public
upozorenja na opasne vremenske pojave. interest, greater visibility and a possibility to deliver
timely and accurate weather information.
SrednjoroËna prognoza vremena odnosi se na
razdoblje od Ëetvrtog do sedmog (ili desetog) da- Development of new media (Internet) enabled
na nakon dana izdavanja prognoze. Alati koji se the DHMZ to communicate directly with the public
koriste pri izradi tih prognoza ponovno su izra- via www.meteo.hr website, where weather fore-
Ëuni raËunalnih atmosferskih modela, ali onih ko- casts and severe weather phenomena warnings are
ji u sebi sadræe prognozu za potrebno vremensko published.
razdoblje (model ECMWF i DWD, ALADIN ne). Medium range weather forecasts refer to a peri-
»estina izrade tih prognoza je po potrebi, a prema od from day 4 to day 7 (or day 10) after the forecast
Glavnom provedbenom planu obrane od poplava is published. The tools used to produce this type of
Republike Hrvatske izrauju se dva puta tjedno. forecasts again include calculations of atmospheric
Prognozira se oborina (koliËina u mm te vrsta) i computer models, but only those that contain fore-
temperatura zraka za podruËja ista kao i kod casts for the mentioned period (ECMWF and DWD
kratkoroËnih prognoza. KoliËina oborine za Ëetvr- models, but not ALADIN). How often such fore-
ti i peti dan daje se u 24-satnim razdobljima, a za casts are produced depends on the need for them,
πesti i sedmi dan kao 48-satna koliËina. Tempera- but, according to the National Flood Defence Plan,
tura zraka prognozira se kvalitativno, u usporedbi they are made twice a week. Precipitation (amount
s danom prije poËetka prognostiËkog razdoblja in mm and form) and air temperature are forecast-
(toplije od, hladnije od, sniæavanje temperature, ed for the same areas as in short range weather
porast temperature i sliËno). Prognoza se predoËa- forecasts. Precipitation amounts for day 4 and day
va tabliËno i tekstualno. 5 are given in 24-hour periods, whereas for day 6

134
DugoroËna prognoza vremena odnosi se na and day 7 as 48-hour amounts. Air temperature is
razdoblje dulje od 7, odnosno dulje od 10 dana. U forecasted quantitatively and compared to the day
tom smislu postoji polumjeseËna (dvotjedna) preceding the start of the prognostic period
prognoza te mjeseËna i sezonska prognoza vreme- (warmer than, colder than, falling of temperature,
na. PrognostiËari DHMZ-a izrauju takve pro- rising of temperature, and similar). These forecasts
gnoze na osnovi izraËuna raËunalnog atmosfe- come in textual and tabular forms.
rskog modela ECMWF-a i to za polumjeseËnu i Long range weather forecasts refer to a period
mjeseËnu prognozu interpretacijom Ëetverotjedne longer than 7, i.e. 10 days. There are 14-day,
prognoze temperature i oborine po tjednima te monthly and seasonal weather forecasts. Such
tromjeseËne (sezonske) prognoze temperature, forecasts, made by DHMZ forecasters, are based
oborine i tlaka zraka po mjesecima. Za razliku od on ECMWF calculations of the atmospheric com-
prognoza na manjoj vremenskoj skali, dugoroËne puter model for 14-day and monthly forecasts, an
prognoze daju informaciju o odstupanju tempera- interpretation of a 4-week forecast for temperature
ture zraka i koliËine oborine (za sezonske pro- and precipitation by weeks, and a 3-month (sea-
gnoze i tlaka zraka) u tjednu, mjesecu ili sezoni u sonal) forecast for temperatures, precipitation and
godini u odnosu na prosjeËne vrijednosti (sred- air pressure by months. Unlike forecasts for shorter
time ranges, long range weather forecasts show
njake meteoroloπkih parametara za razdoblje od
information on deflections of air temperature and
30 godina, trenutaËno za razdoblje od 1981. do
precipitation amount (for seasonal forecasts and air
2010. godine) u tom istom tjednu, mjesecu ili se-
pressure) in a week, month or season of the year
zoni u godini. from the average value (mean values of meteoro-
Krajnjim su korisnicima posebno zanimljive logical parameters for periods of 30 years, current-
mjeseËne vremenske prognoze za pojedine regije ly for the period from 1981 to 2010) in the same
Hrvatske, koje se izrauju dvaput mjeseËno, i to week, month or season of the year.
za 7 podruËja: istoËna Hrvatska, srediπnja Hrvat- End users are especially interested in monthly
ska, gorska Hrvatska (Gorski kotar i Lika), sjever- weather forecasts for different regions in Croatia.
ni Jadran, srednji Jadran, juæni Jadran i unutra- They are created twice a month for 7 regions:
πnjost Dalmacije. Eastern Croatia, Central Croatia, Mountainous
S redovnom izradom mjeseËnih prognoza za- Croatia (Gorski Kotar and Lika), Northern Adriatic,
poËelo se 1972. godine primjenom statistiËke me- Middle Adriatic, Southern Adriatic and Inland
tode analogije uz pretpostavku da je u arhivskim Dalmatia.
kartama naen razvoj vremena sliËan tekuÊem Starting from 1972, monthly weather forecasts
razvoju vremena, oËekivanje jest da Êe i u stvar- were created regularly using a statistical analogy
noj buduÊnosti biti sliËan razvoj vremena kako method (presuming a weather development similar
slijedi u arhivskim kartama. Nadgradnja mjeseËne to the current weather development is found in the
prognoze slijedila je 1998. godine kada se metoda archived charts, a similar weather development is
statistiËke analogije upotpunila s deterministi- expected to happen in the real future). Monthly
Ëkim rjeπenjem ECMWF-a za prvu dekadu prog- forecast was upgraded in 1998 when a determinis-
noziranog razdoblja. Od 1.1.2010. godine napuπta tic ECMWF solution for the first decade of the fore-
casted period was added to the statistical analogy
se u potpunosti metoda analogija te se mjeseËna
method. The analogy method was completely
prognoza izrauje u potpunosti na osnovi speci-
abandoned on January 1, 2010, and since then
jalnih podloga ECMWF-a (slika 3.20.).
monthly forecasts are based on special ECMWF
PrognostiËka sluæba DHMZ-a danas je i jedna prognostic materials. (Figure 3.20)
od rijetkih u svijetu koja redovito izrauje i se- Even today, the DHMZ Forecast Service is one
zonske prognoze (od 2005.) za svoje podruËje of the rare services in the world that regularly pro-
odgovornosti (slika 3.21.). Sezonska prognoza za duces seasonal forecasts (since 2005) for their area
iduÊa tri mjeseca izrauje se na osnovi specijalnih of responsibility (Figure 3.21). Seasonal weather
prognostiËkih podloga ECMWF-a. DHMZ od forecasts are based on special ECMWF prognostic
2010. godine takoer redovito sudjeluje i u re- materials. Since 2010, the DHMZ has regularly par-
gionalnom forumu za klimatske prognoze za ju- ticipated in the South-East Europe Climate Outlook
goistoËnu Europu (SEECOF). Forum (SEECOF).

135
Slika 3.20. DHMZ mjeseËna prognoza za korisnike - primjer za srediπnju Hrvatsku za razdoblje od 27.6. do 27.7.2014.

Figure 3.20 DHMZ monthly forecast for users - an example for Central Croatia for the period June 26 - July 27, 2014

Daljnji razvoj prognostiËke sluæbe Future development of the forecast service

Zahtjevi prema prognostiËkoj sluæbi i u buduÊ- Demands that the forecast service will face in
nosti Êe biti sliËni kao i do sada: da prognoza bude the future will be similar to the demands it faces
πto toËnija te da se πto viπe poveÊa vremenski raz- now: forecasts must be as accurate as possible
mak od trenutka izdavanja upozorenja na opasnu and lead time for issuing severe weather phenome-
vremensku pojavu do samog trenutka ostvarenja na warnings must be as long as possible.
te pojave (engl. lead time). In order to accomplish this goal, different scale
Nuæan uvjet za ostvarivanje tog cilja jest dalj- atmospheric forecast models must be developed -
from global models to limited area models. This
nji razvoj prognostiËkih modela atmosfere razliËi-
includes not only better calculations of physical
tih razmjera - kako globalnih tako i modela za
processes and their horizontal and vertical discreti-
ograniËeno podruËje. To ukljuËuje ne samo bolje sation, but also longer forecast periods and adding
uraËunavanje fizikalnih procesa i njihova hori- in solutions with different starting conditions and
zontalnog i vertikalnog razlaganja nego i produ- different outcome probability. Further improve-
ljenje prognostiËkog razdoblja te ukljuËivanje rje- ments in the efficacy of numerical forecast models
πenja s razliËitim poËetnim uvjetima i razliËitom greatly depend on the inclusion of observation data
vjerojatnoπÊu ishoda. Pritom daljnje poboljπanje not only on local, but on planetary level as well.
uspjeπnosti numeriËkih prognostiËkih modela Faster future development of satellite, radar and

136
Slika 3.21. DHMZ sezonska prognoza za korisnike (primjer za srpanj-rujan 2014.)

Figure 3.21 DHMZ seasonal forecast for users (an example for July-September 2014)

jako ovisi o ukljuËivanju podataka motrenja ne information technology, fast telecommunication


samo u lokalnim veÊ i u planetarnim razmjerima. lines, observational networks of a higher quality at
Tome Êe uvelike pridonijeti daljnji i sve bræi raz- the World Weather Watch level (http://www.
voj satelitske, radarske i raËunalne tehnologije, wmo.int/pages/prog/www/index_en.html), will sig-
sve bræe telekomunikacijske veze te sve kvalitet- nificantly contribute to achieving this goal.
nija mreæa motrenja na razini Svjetskog meteoro- In future, more attention will be paid to adapting
loπkog bdijenja (World Weather Watch; http:// meteorological information to each and every user,
www.wmo.int/pages/prog/ www/index_en.html). which means that every forecaster will need to have
U buduÊnosti Êe se viπe pozornosti poklanjati i special interdisciplinary skills to be able to include
prilagoavanju meteoroloπke informacije svakom the necessary information in their decision making
pojedinom korisniku, pri Ëemu progostiËar mora process in real time (e.g. weather forecasts are
posjedovati i posebna interdisciplinarna znanja already included in the integrated maritime traffic
kako bi u realnom vremenu korisnik tu informaci- control system in Croatia).
ju mogao ukljuËiti u svoj sustav odluËivanja (npr. Beside advances in technology and science, the
u Hrvatskoj je vremenska prognoza veÊ ukljuËena future of Croatian forecast service is, therefore,

137
u integrirani sustav kontrole pomorskog prome- linked to permanent education of forecasters as
ta). there are new trends emerging in the world which
see the role of forecasters as an important factor in
Stoga, osim tehnoloπkog i znanstvenog napre-
integrated multidisciplinary information systems.
tka, buduÊnost hrvatske prognostiËke sluæbe ve-
zana je i uz stalnu edukaciju prognostiËara s obzi-
rom na to da se u svijetu veÊ naziru jasni trendovi 3.1.3 Marine meteorology
u poimanju nove uloge prognostiËara kao vaænog
Ëimbenika u integriranim multidisciplinarnim Safety of navigation and other maritime needs
informacijskim sustavima. have greatly contributed to the development of
meteorology, especially marine meteorology, which
started developing in the mid 19th centuty when
3.1.3. Pomorska meteorologija the American captain Maury published the “Wind
and Current Charts of the North Atlantic”. Marine
Sigurnost plovidbe i druge potrebe u pomor- meteorology performs very specific tasks related to
stvu znatno su doprinijele razvoju meteorologije, the safety of human lives and assets at sea, as
posebno pomorske meteorologije, koja se inten- human lives at sea are more exposed to weather
zivno razvijala od sredine l9. stoljeÊa kada je related risks than on land.
ameriËki kapetan Maury objavio rad „Vjetar i
karte morskih struja na sjevernom Atlantiku”. Po- Understanding the importance of marine mete-
morska meteorologija ima sasvim odreene za- orology was greatly influenced by the wreckage of
datke vezane uz osiguranje ljudskih æivota i do- French and English ships in the Black Sea during
bara na moru, jer su na moru ljudski æivoti znatno the Crimean War in 1854. A french scientist, Le-
izloæeniji nemilosti vremena od onih na kopnu. verrier, later proved that the accident could have
been prevented as the time of the storm could have
Na shvaÊanje vaænosti poznavanja meteorolo- been foreseen by tracking the cyclone movement.
gije u pomorstvu uvelike je utjecala havarija fran- Following the accident, the development of meteo-
cuskih i engleskih brodova u Crnom moru za vri- rological science was taken more seriously, includ-
jeme Krimskog rata 1854. godine, nakon koje je ing the development of marine meteorology.
francuski znanstvenik Leverrier dokazao da se
nezgoda mogla sprijeËiti jer se vrijeme oluje mog- The World Meteorological Organization orga-
lo predvidjeti praÊenjem kretanja ciklone. Nakon nized sending of weather information to ships at all
toga meteoroloπka znanost poËela se intenzivnije seas and oceans in order to improve safety at sea.
razvijati, ukljuËujuÊi i pomorsku meteorologiju. The seas are divided into sea areas and individual
member countries are responsible for sending out
U okviru Svjetske meteoroloπke organizacije notifications to ships.
organizirano je obavjeπtavanje brodova o vre-
menu na svim morima i oceanima zbog sigurnosti Notifications containing prognostic charts and
na moru. Morska podruËja podijeljena su na zone weather forecasts, which include wind direction
u kojima su pojedine zemlje Ëlanice odgovorne za and speed, wave direction, movement and height,
obavjeπtavanje brodova. Brodovi se obavjeπtava- sea currents, ice, fog etc., are sent to ships by
ju radiopredajom, radioteleksom, satelitima i fa- radio, radio-telex, satellites and facsimiles.
ksimilima. Tim sredstvima πalju se prognostiËke Big countries with maritime boundaries provide,
karte i prognoze koje, uz ostalo, daju smjer i brzi- beside weather notifications, meteorological servi-
nu vjetra, smjer, kretanje i visinu valova, morskih ces for guiding ships over the oceans for a fee.
struja, leda, magle i sl. National meteorological services create and
Velike pomorske zemlje, osim standardnih broadcast weather notifications for ships, contain-
meteoroloπkih obavijesti, daju meteoroloπke uslu- ing weather reports and synoptic situations, warn-
ge za voenje brodova preko oceana uz naplatu. ings of approaching severe weather phenomena,
Nacionalne meteoroloπke sluæbe izrauju i za forecasts and state of the weather at certain posi-
brodove emitiraju obavijesti o vremenu, koje sa- tions. The notifications are sent by radio, fax print-
dræe vremenske izvjeπtaje i sinoptiËke situacije, ers and other telecommunication means.
upozorenja o nailasku opasnih pojava, prognoze i In 2001, the WMO Marine Meteorology Comm-
stanja vremena u pojedinim pozicijama. Izvjeπtaji ission and the Intergovernmental Oceanographic
se πalju radijem, telefaksom i drugim telekomu- Commission (IOC) were combined to form the Joint
nikacijskim sredstvima. WMO/IOC Technical Commission on Oceano-

138
Komisija za pomorsku meteorologiju WMO-a graphy and Marine Meteorology - JCOMM. The
i Meunarodna komisija za oceanografiju (IOC) Commission is responsible for faster development
udruæene su od 2001. godine u ZajedniËku of technologies and procedures needed for the
WMO/IOC tehniËku komisiju za oceanografiju i marine weather observing system, notification sys-
pomorsku meteorologiju - JCOMM (Joint WMO/ tem and telecommunications with the aim of
IOC-Technical Commission for Oceanography improving safety of sea and ocean navigation.
and Marine Meteorology). Ta komisija zaduæena Users of marine meteorological services are
je za sve bræi razvitak tehnologija i postupaka za increasingly becoming more demanding, which in
pomorsko-meteoroloπki sustav motrenja, obavje- turn requires faster development of marine meteo-
πtavanja i telekomunikacije radi veÊe sigurnosti rology. Programmes for the development of marine
plovidbe na morima i oceanima.
meteorological services, considered by the
Korisnici pomorsko-meteoroloπkih usluga JCOMM, have been developed by workgroups,
imaju sve veÊe zahtjeve, πto uzrokuje poveÊanje regional associations and maritime transport repre-
brzine razvoja pomorske meteorologije. Zbog to- sentatives.
ga su izraeni programi za razvoj pomorsko-me-
Meteorological services provided by national
teoroloπkih usluga koje je razmatrala JCOMM, a
marine weather observing centres and global
u nju su ukljuËene radne grupe, regionalne asoci-
marine meteorological associations ensure safety of
jacije i predstavnici pomorskog prometa.
activities at sea, under the sea and in coastal
Meteoroloπke usluge koje pruæaju nacionalni regions by sending out marine weather notifications
pomorsko-meteoroloπki centri i svjetske pomor- and reports on future weather state.
sko-meteoroloπke asocijacije viπestruko osigura-
vaju djelatnosti na moru, pod morem i u priobalju The strength of the WMO lies in national mete-
putem pomorsko-meteoroloπkog izvjeπtavanja o orological services of member states as they pro-
vremenu i buduÊem stanju vremena. vide, beside their regular activities, observations
collected by observing ships. Marine weather
Snaga WMO-a poËiva i na nacionalnim me- observations are collected from about 7000 ships,
teoroloπkim sluæbama zemalja Ëlanica, u kojima which are included in the voluntary ship observation
brodska motrenja dragovoljno obavljaju pomoraci scheme, as well as from anchored meteorological
uz svoje redovite duænosti. Pomorska meteoro- ships and buoys.
loπka motrenja dolaze s oko 7000 brodova koji
pripadaju shemi dragovoljnog motrenja na bro- In the years to come, from the WMO and the
dovima, zatim s usidrenih meteoroloπkih brodova JCOMM in particular, a significant increase is
i plutaËa. expected in achievements in the fields of telecom-
munications and marine observations for the needs
U godinama koje dolaze, u okviru WMO-a i
of marine meteorology and oceanography and
posebno JCOMM-a, oËekuje se znaËajan rast no-
safety at seas and oceans as well.
vih dostignuÊa u podruËju telekomunikacija i mo-
trenja na morima za potrebe pomorske meteo- In line with the WMO recommendations, marine
rologije i oceanografije te sigurnosti na morima i meteorological services provide services to mari-
oceanima. time transport, relevant meteorological and
oceanographic services to the fishing industry and
U skladu s preporukama WMO-a, pomorske
recreational and nautical tourism, relevant studies
meteoroloπke sluæbe daju usluge za potrebe po-
morskog prometa, odgovarajuÊe meteoroloπko- for different coastal and island projects, research
oceanografske usluge za ribarsku privredu, re- and offshore drilling, shipbuilding etc.
kreativno-nautiËki turizam, potrebne studije za ra- Meteorological services on the Croatian Adriatic
zliËite obalne i otoËne projekte, za istraæivanje i are performed by the Marine Meteorological Centre
buπenje pod morem, za konstruiranje brodova itd. (Pomorski meteoroloπki centar - PMC) in Split,
Na hrvatskom Jadranu pomorsku meteoro- which is part of the DHMZ. The Centre contributes
loπku sluæbu obavlja Pomorski meteoroloπki cen- navigational safety (maritime transport) in line with
tar (PMC) u Splitu koji je u sastavu DHMZ-a. the international SOLAS convention, and performs
Time doprinosi sigurnosti plovidbe u skladu s support to numorous other weather dependant
meunarodnom SOLAS konvencijom te daje pot- activities on the coast, islands and the open sea.
poru niza drugih usluga djelatnosti na obali, oto- The Marine Meteorological Service on the
cima i na otvorenom moru, koje su ovisne o vre- Adriatic has a tradition spanning over several cen-
menskim prilikama. turies (see HodæiÊ, 1998). The first meteoroogical

139
Pomorsko-meteoroloπka sluæba na Jadranu data on the Adriatic was collected by the French in
ima viπestoljetnu tradiciju (HodæiÊ, 1998.). Prve the period from 1806 to 1809 as part of hydro-
meteoroloπke podatke s Jadrana prikupili su Fran- graphic research and cartographic studies.
cuzi od 1806. do 1809. godine u sklopu hidrograf- Austrians collected data from 1822 to 1824, where-
skih istraæivanja i kartografskih radova. Austri- as systematic climate observations were set up in
janci su poËeli prikupljati podatke od 1822. do 1841 in Trieste, and in 1887 harbourmasters’ offi-
1824., dok je sustavna klimatoloπka motrenja za- ces and harbour branch offices began recording
poËela 1841. u Trstu, a 1887. godine zapoËela su meteorological observations.
meteoroloπka motrenja u luËkim kapetanijama i First sporadic instrumental measurements (tem-
uredima. perature, humidity and wind) were recorded in the
Prva instrumentalna neredovita mjerenja (tem- North Adriatic at the end of the 16th century (S.
peratura, vlaga i vjetar) zabiljeæena su na sjever- Santorini), and then again at the beginning of the
nom Jadranu krajem 16. stoljeÊa (S. Santorini) te 19th century: on the island of Mljet (1822 and
poËetkom 19. stoljeÊa: na Mljetu (1822. i 1824.), 1824), in Zadar (1932), Rijeka (1842) and Split
Zadru (1932.), Rijeci (1842.) i Splitu (1845.). (1845).
Ovdje Êemo navesti da su pomorsko-meteo- It needs to be noted that, from 1826 to 1859,
roloπka opaæanja zabiljeæena u meteoroloπkim marine weather observations, which included mean
dnevnicima za grad Trogir od 1826. do 1859. go- monthly air temperatures, were recorded in mete-
dine s upisanim srednjim mjeseËnim temperatura- orological logbooks for the city of Trogir. The same
ma zraka. U istim godiπnjim dnevnicima, uz tem- yearly logbooks contained not only data on air tem-
peraturu zraka nalaze se rubrike za jaËinu vjetra, perature, but also columns for wind force, wave
visinu valova, naoblaku i meteoroloπke pojave. height, cloudiness, and meteorological phenome-
na.
Najstarija regularna meteoroloπka postaja za-
poËela je s radom u Dubrovniku 1851. a na Hvaru The oldest official weather stations were set up
1857. godine. in Dubrovnik in 1851, and on the island of Hvar in
1857.
Sama meteoroloπka sluæba za Jadran utemelje-
na je 1860. godine u okviru Hidrografskog zavo- The meteorological service for the Adriatic was
da u Trstu i trajala je do l918. godine. Od 1874. established in 1860 as part of the Hydrographic
godine svakodnevno su se izraivali meteoroloπki Office in Trieste, and remained open until 1918,
izvjeπtaji. Osnutkom radiotelegrafske sluæbe, producing daily weather reports from 1874
1878. godine, primaju se podaci iz Europe, crtaju onwards. When the radio-telegraph service was
se sinoptiËke karte i izdaju prognoze najprije u founded in 1878, data was received from Europe,
dvama, a od 1896. u trima termina (7, 14 i 21 sat). synoptic charts were created and weather fore-
casts were published first twice a day, and from
Nakon I. svjetskog rata, pomorsko-meteoro- 1896 three times a day (at 7am, 2 pm and 9 pm).
loπka sluæba obnovljena je 1925. u sastavu mor-
After the First World War, the marine meteoro-
nariËkog zrakoplovstva u Kumboru, a 1930. nje-
logical service was restored as part of the Naval Air
zino sjediπte premjeπta se u Split u Hidrografski
Forces in Kumbor. In 1930, the seat was relocated
institut do 1941. godine. Obnova meteoroloπkog
to Split, and until 1941 was part of the
odsjeka zapoËela je 1944. na Visu, 1945. prelazi u
Hydrographic Institute. Restoration of the
Split u Hidrografski institut, te postaje Pomorski
Department of Meteorology started in 1944 in Vis,
meteoroloπki centar u kojem ostaje do 1947. kada
and was relocated to the Hydrographic Institute in
prelazi u sastav SHMZ-a, a od l952. u sastavu je
Split in 1945, where it was set up as the Marine
hrvatske meteoroloπke sluæbe. Od 2001. godine
Meteorological Centre. In 1947, it became part of
preustrojem DHMZ-a, PMC nalazi se u Sluæbi za
the SHMZ (Federal Hydrometeorological Institute in
primijenjenu meteorologiju kao zaseban odjel
former Yugoslavia), and since 1952 it has been part
(preustrojem od 2012. godine kao Sluæba Pomor-
of the Croatian meteorological service. With the
ski meteoroloπki centar u sastavu Sektora za vre-
reorganisation of the DHMZ in 2001, PMC was set
menske analize i prognoze).
up as a separate department within the Department
PMC prati i obrauje opasne meteoroloπke po- for Applied Meteorology (following the reorganisa-
jave, izrauje preglede vremena, upozorenja o tion in 2012, it became the Marine Meteorology
opasnim vremenskim pojavama i pomorsko-me- Center within the Weater Analysis and Forecast
teoroloπke prognoze. Produkti njegova rada su: Division).

140
pomorsko-meteoroloπki bilteni i upozorenja za The PMC tracks and processes severe meteo-
brodove, bilteni i upozorenja za sidriπta i luke; rological phenomena, creates weather surveys,
meteoroloπke obavijesti za potragu i spaπavanje, severe weather phenomena warnings and marine
meteoroloπke obavijesti za nautiËki turizam i weather forecasts. The products of their work are:
sportske aktivnosti, kao i turizam opÊenito (na en- marine meteorological bulletins and warnings for
gleskom, njemaËkom i talijanskom jeziku), ships, bulletins and warnings for ports and anchor-
posebne meteoroloπke obavijesti za marine, bro- ing sites; weather notifications for the Search and
dogradiliπta, pomorske konstrukcije, za tegljenje i Rescue, weather notifications for nautical tourism,
prijevoz opasnih tereta, za druge pomorske ra- sports activities, and tourism in general (in English,
dove, istraæivanja i iskoriπtavanje mora, morskog German and Italian), special meteorological notifica-
dna i podmorja, za ceste, solane, elektroprivredu, tions for marinas, shipyards, marine constructions,
ribarstvo i drugo; prognoze za +12, +24, +48,+74, for towing and dangerous goods shipping, other
+96 i +120 sati. PMC izrauje prognoze za cijeli maritime works, research and exploitation of the
Jadran ili za sjeverni, srednji i juæni Jadran (slika sea, seabed and the undersea, for roads, salt pans,
3.22.), a po potrebi i za manja podruËja. electric power industry, fishing, etc.; forecasts are
made for +12, +24, +48, +74, +96 and + 120
Odjel za pomorska meteoroloπka motrenja i hours. The PMC creates weather forecasts for the
klimatologiju (2001. godine preustrojem DHMZ-a whole Adriatic, separately for the North, Central or
u Sluæbi za primijenjenu meteorologiju kao zase- South Adriatic (Figure 3.22), and forecasts for
ban odsjek, a od preustroja DHMZ-a 2009. godi- smaller areas if needed.
ne u Sluæbi za motrenje vremena i klime) prikup-
Department of marine weather observations and
lja, obrauje i Ëuva pomorske klimatoloπke po-
climatology (during the restructuring of the DHMZ in
datke; dostavlja podatke brodskih meteoroloπkih
2001, it was set up as a separate entity within the
mjerenja i opaæanja nadleænim srediπtima za
Department for Applied Meteorology, and following
meunarodnu razmjenu (Hamburg i London);
the DHMZ restructuring in 2009, it became a
izrauje pomorsko-klimatoloπke analize, studije,
ekspertize, prikaze, potvrde o vremenu; organi- department within the Weather Observation and
zira i nadzire meteoroloπka mjerenja i opaæanja na Climate Service) collects, processes and archives
brodovima te prati ispravnost rada tih postaja, marine climate data; submits ship meteorological
predlaæe nacrte i propise, izrauje meteoroloπke measurements and observations to competent
naputke, priruËnike i druga pomagala za rad na international exchange centres (Hamburg and
pomorskim meteoroloπkim postajama, organizira, London); creates marine clomatological analysis,
prati i kontrolira mreæu postaja za klasiËna mje- studies, expertise, overviews, weather verifications;
renja temperature mora na Jadranu. PMC dio je organizes and oversees meteorlogical measure-
DHMZ-a koji unapreuje i podræava meteo- ments and observations, tracks accuracy of the
roloπku sluæbu na brodovima te na taj naËin dopri- work of weather stations belonging to the marine
nosi svjetskom pomorsko-meteoroloπkom sustavu weather station network, suggests drafts and regu-
motrenja i izvjeπtavanja (HodæiÊ, 1997.). lations, creates meteorological manuals, hand-
books and other aids for working in marine weath-
Brodska meteoroloπka motrenja na brodovima
er stations; organizes, follows and controls the sta-
hrvatske trgovaËke mornarice zapoËela su l953.
tion network off clasic sea temperature measure-
godine. Pomorska meteoroloπka motrenja s bro-
ments in the Adriatic. The PMC is part of the DHMZ
dova dosegla su svoj vrh 1984./85. godine kada je
that is improving and supporting meteorological
oko 7700 brodova u svijetu obavljalo pomorska
service on ships and in that way contributes to the
meteoroloπka mjerenja na svim morima i oceani-
world marine weather observation and reporting
ma. Poslije toga dolazi do nepravilnog, ali stalnog
system (HodæiÊ, 1997).
opadanja, a u lipnju 1994. taj broj pao na oko
7200 brodova. Naæalost, taj se trend u Hrvatskoj Meteorological observations from ships in
kontinuirano nastavlja veÊ od 1987. godine tako Croatia were first made by the Croatian merchant
da je u Hrvatskoj ukupan broj VOS brodova tre- navy ships in 1953. Marine weather observations
nutno samo 3 (slika 3.23.), od toga 2 katamarana from ships peaked in 1984/85 when about 7700
(slika 3.24.) na priobalnoj plovidbi (kao pomoÊni ships performed marine meteorological measure-
brodovi) i jedan brod u meunarodnoj plovidbi ments at all seas and oceans. This followed by an
(kao dopunski S-AWS Baros, donacija e-SURF- irregular, but constant decline and in June 1994
MAR). there were about 7200 observing ships.

141
Slika 3.22. Podjela Jadrana na sjeverni srednji i juæni za potrebe izdavanja pomorske vremenske prognoze

Figure 3.22 Division of the Adriatic into the North, Central and South Adriatic for the purpose
of issuing weather forecasts

Svojim radom DHMZ - PMC i dalje æeli osi- Unfortunately, this trend in Croatia started in 1987
gurati i potpomoÊi sve one djelatnosti koje su us- and today there are only 3 ships in the VOS pro-
mjerene na odræavanje i jaËanje ekoloπke svijesti gramme (Figure 3.23), two of which are catamarans
o zaπtiti mora i æivota u Jadranskom moru. (Figure 3.24) in coastal navigation and one ship is in
Tako svake godine tiska Ëasopis za pomorsku international navigation.
meteorologiju i ekologiju Jadrana „Jadranska The aim of the DHMZ - PMC is to help and su-
meteorologija”, kojim promiËe znaËaj i dostignu- pport all activities that maintain and improve aware-
Êa meteoroloπke znanosti u pomorstvu, i uopÊe ness of marine conservation in the Adriatic Sea. For
njenu vaænost u svim djelatnostima vezanim uz that reason, a magazine on marine meteorology
more. and ecology of the Adriatic, “Adriatic Meteorology”,
VodeÊi raËuna o tome da je Hrvatska pomor- is published annually, promoting the importance
ska zemlja, Dræavni hidrometeoroloπki zavod and achievements of meteorology in maritime
pokrenuo je nove aktivnosti radi proπirenja svoje affairs, and its importance in all activities associated
djelatnosti na podruËju pomorske meteorologije. with the sea in general.
PoËetkom svibnja 2006. godine na 6. neformalnoj
Taking into account that Croatia is a maritime
konferenciji direktora meteoroloπkih i hidroloπkih
nation, the Hydrological and Meteorological Service
sluæbi jugoistoËne Europe - „Informal Conference
of South-Eastern Europe Directors“ (ICEED) ko- of Croatia has initiated new activities in order to
ju je organizirao u Dubrovniku, DHMZ prvi je widen its activities in the field of marine meteorolo-
puta sluæbeno objavio svoju namjeru za kandi- gy. At the beginning of May 2006, at the 6th
daturu za Regionalni pomorski meteoroloπki cen- Informal Conference of South-Eastern Europe
tar πto je od strane sudionika jednoglasno po- Directors of meteorological and hydrological servic-
dræano. Iste je godine, 11. listopada 2006. u Pod- es (ICEED), organized by the DHMZ and held in
strani odræan i sastanak na nacionalnoj razini na Dubrovnik, the DHMZ declared for the first time its
kojem je DHMZ okupio predstavnike hrvatskih intention to run for the Regional marine meteoro-
relevantnih institucija i autoriteta iz podruËja po- logical centre, which was unanimously endorsed.
morstva, predstavio im viziju i misiju buduÊeg The same year, on October 11, 2006, a meeting at
RPMC-a te zajedno s njima definirao ciljeve te the national level was held in Podstrana where the

142
160 8000
VOS Cro
VOS
140 7500

120 7000

VOS Ships - JOOMM


VOS Ships - Croatia
100 6500

80 6000

60 5500

40 5000

20 4500

0 4000
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
Godina / Year

Slika 3.23. Broj hrvatskih VOS brodova (plavo, broj na lijevoj vertikalnoj osi) u usporedbi s ukupnim brojem
VOS brodova (crveno, broj na desnoj vertikalnoj osi) - prema JCOMM, u razdoblju 1987.-2013. godine

Figure 3.23 Number of VOS ships (blue, figure on left vertical axis) compared to the total number of VOS ships (red,
figure on the right vertical axis) - according to the JCOMM, in the period 1987-2013

zadatke suglasno zajedniËkim interesima i potre- DHMZ assembled representatives of relevant


bama. Croatian institutions and authorities in the field of
U skladu sa zakljuËcima sastanka u Podstrani maritime affairs and presented the vision and mis-
2006. godine, Dræavni hidrometeoroloπki zavod sion of the future RMMC as well as defined goals
nastavio je aktivnosti u vezi uspostave Regional- and tasks in line with the common interests and
nog pomorskog meteoroloπkog centra u sklopu needs.
Svjetske meteoroloπke organizacije. U prosincu In accordance with the conclusions arrived at in
2008. godine izvrπena je sluæbena prijava da Podstrana in 2006, the Hydrological and Meteo-
DHMZ postane regionalno srediπte za razmjenu
rological Service of Croatia continued with setting
podataka i produkata za podruËje Jadrana u
up of a regional marine meteorological centre as
sklopu novog svjetskog informacijskog sustava
part of the World Meteorological Organization. In
Svjetske meteoroloπke organizacije (engleska
kratica: WMO WIS-DCPC). Navedenu prijavu December 2008, the DHMZ applied for the position
najprije je prihvatila TehniËka komisija WMO of a regional centre for data collection and produc-
CBS XIV tehniËke konferencije koja se od 25.3. tion for the Adriatic area within the new WMO glob-
do 2.4.2009. odræavala u Dubrovniku. al information system (WMO WIS-DCPC). The
application was first accepted by the Technical
Ista je prijava podræana i na sastanku WMO
Committee at the WMO CBS XIV technical confe-
RAVI u Bruxellesu (16.-24.9.2009.) gdje je uspo-
rence held in Dubrovnik from March 25 to April 2,
stava Regionalnog pomorskog meteoroloπkog
2009.
centra u Hrvatskoj uπla u strateπki plan za RAVI
(Regiju VI Svjetske meteoroloπke organizacije), The same application was endorsed at the
πto je takoer podræano i na sastanku JCOMM III WMO RAVI meeting in Bruxelles (September 16-24,
(Maroko, studeni 2009.). Tijekom 2010. i 2011. 2009), when the establishing of a regional marine
godine, zbog kadrovskih i financijskih restrikcija, meteorological centre in Croatia became part of the
kako na razini Hrvatske tako i na razini WMO-a, strategic plan for RAVI (Regional Association VI of
nije bilo znaËajnijih aktivnosti u vezi uspostave the World Meteorological Organization), which in
Regionalnog pomorskog meteroloπkog centra. turn was also endorsed at the JCOMM III meeting
Nastavak aktivnosti uslijedio je 2012. godine (Moroco, November 2009). During 2010 and 2011,
kada se 17. i 18. svibnja 2012. godine u Zagrebu due to staff and financial restrictions, at Croatian as
odræala radionica vezana uz osnivanje Regio- well as WMO level, there were no significant activi-

143
Slika 3.24. Katamaran "Dubravka“ IMO 9034200 Callsign 9A7583, trenutno na liniji Jelsa (Hvar) - Bol (BraË) - Split

Figure 3.24 Catamaran “Dubravka” IMO 9034200 Callsign 9A7583,


currently running on Jelsa (Hvar) - Bol (BraË) - Split line

nalnog pomorskog meteoroloπkog centra za po- ties regarding the establishment of a regional
druËje Jadrana (Adriatic Marine Meteorological marine meteorological centre.
Centre, AMMC) u suorganizaciji Dræavnog hi- Activities resumed in 2012, when a workshop
drometeoroloπkog zavoda i Svjetske meteoroloπ- on the establishment of the Regional Marine
ke organizacije. Ta radionica ima posebnu vaæ- Meteorological Centre for the Adriatic area (Adriatic
nost svjetskih razmjera, jer se njome izrauje Marine Meteorological Centre, AMMC) was held on
predloæak posve novog tipa meunarodnog centra May 17-18, 2012. The organization of the meeting
za prikupljanje, proizvodnju i razmjenu meteoro- was helped by the Hydrological and Meteorological
loπkih, oceanografskih i hidroloπkih informacija
Service of Croatia (DHMZ) and the World Meteo-
(podataka, produkata), kao i informacija o tim in-
rological Organization (WMO). The workshop was
formacijama (metapodaci) za podruËje zatvorenih
globally important as a completely new design of an
mora kao πto je Jadransko more. U tom je smislu
international centre for collection, production and
DHMZ-ov projekt uspostave Regionalnog po-
exchange of meteorological, oceanographic and
morskog centra za Jadran (AMMC) postao pilot-
hydrological data (metadata) was created for areas
projekt Svjetske meteoroloπke organizacije za
mala zatvorena mora. Operativnost centra osigu- of semi-enclosed seas such as the Adriatic Sea.
ravat Êe unaprijeeni Svjetski informacijski su- The DHMZ project of establishing the Adriatic
stav (WIS - WMO Information System) visokih Marine Meteorological Centre (AMMC) became a
tehnoloπkih moguÊnosti koji Êe na zajedniËkom WMO pilot project for small, semi-enclosed seas.
internetskom suËelju povezivati nacionalne mete- Operability of the Centre is ensured by the WMO
oroloπke i oceanografske sluæbe te njihove kori- Information System (WIS) of high technical capabil-
snike svih zemalja Jadranskog podruËja, πto je do ities which can link national meteorological and
sada organizacijski i tehnoloπki bilo nezamislivo. oceanographic services and their users from the
Centar Êe biti u kategoriji regionalnog informa- Adriatic area by a common interface. Until now, this
cijskog centra (DCPC - Data Collection and Pro- was organizationally and technically unattainable.
duct Collection). Povezivanjem nacionalnih me- The Centre will be categorized as a regional infor-
teoroloπkih i oceanografskih sluæbi ostvaruje se mation centre (DCPC - Data Collection and
predloæak optimalne iskoristivosti i dostupnosti Production Centre). By connecting national meteor-
svih raspoloæivih tehniËkih i struËnih resursa na ological and oceanographic services, a platform is
jednom mjestu svim zainteresiranim korisnicima. made for optimal utilisation and accessibility of
Pri tome Êe svaka institucija ukljuËena u sustav available technical and expert resources in one
WIS-DCPC Regionalnog pomorskog meteoro- place to all interested users. Every institution
loπkog centra dobiti neuporedivo veÊu vidljivost i involved in the Regional Marine Meteorological
dostupnost prema svojim korisnicima od javnosti Centre’s WIS - DCPC system will gain unparalleled
i znanstvenih institucija do sluæbi nadleænih za visibility and accessibility regarding their users,

144
sigurnost na podruËju Jadrana. Proizvodnju, kont- ranging from the public, scientific institutions, to
rolu i usluæivanje s informacijama i meta-infor- services providing safety in the Adriatic area.
macijama tog sloæenog sustava osiguravat Êe po- Production, control and dissemination of data and
sebni standardi u okviru novog Svjetskog integri- metadata of this complex system will be ensured by
ranog motriteljskog sustava (WIGOS - WMO special standards of the new WMO Integrated
Integrated Global Observing System). Na taj na- Global Observing System (WIGOS). In this way,
Ëin na jednom mjestu korisnik Êe moÊi saznati ko- users will be able to find out which information
je se sve informacije (podaci, produkti) nalaze u (data, products) the system provides and the terms
sustavu i pod kojim uvjetima ih moæe dobiti. Do- under which the information is available. Accessing
hvat informacije ostvarit Êe se internetskim suËe- information will be made available via the internet
ljem WIS DCPC Centra o kojem Êe skrbiti Dræa- WIS DCPC interface, handled by the DHMZ. All
vni hidrometeoroloπki zavod. Naravno, proizvod- partner institutions both in Croatia and abroad will
nja informacija u Hrvatskoj i drugim zemljama contribute to data production. In such a way, the
odvijat Êe se unutar svih ukljuËenih partnerskih level of service will be improved and unified, and uti-
instituicija. Takav sustav znatno Êe unaprijediti i lization of the existing data will be raised. The
ujednaËiti razinu usluge i poveÊati iskoristivost DHMZ Marine Meteorological Centre, in line with
postojeÊih informacija. Veliku ulogu u tom proce- their competences, will play an important role in
su svakako Êe imati i Pomorski meteoroloπki cen- that process. The establishment of the Regional
tar DHMZ-a u skladu sa svojim nadleænostima. Centre in Croatia is a great recognition of our coun-
Osnivanje tog Regionalnog centra u Hrvatskoj ve- try and the DHMZ as a national representative in the
liko je priznanje naπoj zemlji kao i DHMZ-u kao
WMO.
nacionalnom predstavniku prema WMO-u.
At the end of May 2012, DHMZ representatives
Krajem svibnja 2012. predstavnici DHMZ-a
(Ivan »aËiÊ, MSc, Vlasta Tutiπ, PhD, and Kreπo
(mr. sc. Ivan »aËiÊ, dr. sc. Vlasta Tutiπ i dr. sc.
PandæiÊ, PhD) attented a JCOMM IV meeting
Kreπo PandæiÊ) prisustvovali su sastanku JCO-
(WMO Joint Technical Commission for Oceano-
MM IV (ZajedniËka komisija za oceanografiju i
graphy and Marine Meteorology and UNESCO
pomorsku meteorologiju WMO-a i Meunarodne
komisije za Ocenografiju UNESCO-a koja se od Intergovernmental Oceanographic Commission),
23. do 31. svibnja 2012. godine odræala u Juænoj held in south Korea from May 23 to May 31, 2012,
Koreji), na kojem je sluæbeno prihvaÊen status where Croatia was officially accepted as a regional
Hrvatske kao regionalnog WMO WIS DCPC cen- WMO WIS DCPC centre. As a result, in October
tra. Kao posljedica toga, u listopadu 2012. odræan 2012, a meeting was held in Split with interested
je sastanak u Splitu sa zainteresiranim korisnici- users and partners as well as WMO representatives
ma i partnerima te predstavnicima WMO-a i na- and representatives of national services of coun-
cionalnih sluæbi zemalja uz Jadransko more. tries in the Adriatic region.
10. rujna 2014. na Izvanrednoj sjednici Komi- The activities of the Adriatic Marine
sije za osnovne sustave Svjetske meteoroloπke or- Meteorological Centre (AMMC) are based on com-
ganizacije (WMO - World Meteorological Orga- plementarity and ability to integrate with the existing
nization) u Asuncionu, Paragvaj, Hrvatska je po- systems in partner countries, where national mete-
tvrdila Regionalni pomorski meteoroloπki centar orological services serve as contacts at a national
DHMZ-a kao dio Svjetskog informatiËkog susta- level to other participants in organizing an integra-
va WMO-a (WIS-WMO Information System). ted meteorological hydrological and oceanographic
Regionalni pomorski meteoroloπki centar za observing system. When preparing activities, great
podruËje Jadrana (Adriatic Marine Meteorolo- attention is paid to the integration of meteorological
gical Centre, AMMC) svoje aktivnosti bazira na and oceanographic observing systems, keeping in
komplementarnosti i integraciji s veÊ postojeÊim mind that oceanographic observations are not as
sustavima u zemljama partnerima, pri Ëemu na- frequently available as “real-time” meteorological
cionalne meteoroloπke sluæbe predstavljaju kon- observations, and that full integration of meteoro-
takte na nacionalnoj razini prema ostalim sudion- logical and oceanographic observations is possible
icima u izgradnji integriranog meteoroloπkog, only for seasonal or annual studies on climate
hidroloπkog i oceanografskog sustava motrenja. change in the Adriatic. Integration of hydrological
U pripremi aktivnosti, veliku pozornost zahtijeva data for the Adriatic Sea catchment area presents
integracija meteoroloπkih i ocenografskih sustava another challenge as advanced numerical simula-
motrenja, imajuÊi u vidu da su ocenografska mo- tions of sea-atmosphere interactions require inte-

145
trenja veoma rijetko raspoloæiva u smislu „real- grations of the entire hydrological cycle with the aim
time” motrenja u meteorologiji, te se potpuna in- of creating complex analytic and prognostic pod-
tegracija meteoroloπkih i oceanografskih motre- loge. With that in mind, the activities of the DHMZ
nja moæe ostvariti tek za sezonske ili godiπnje aim at the integration of national measurement
studije praÊenja klime na Jadranu. Drugi izazov sources within the National WIGOS plan, as part of
Ëini integracija hidroloπkih podataka za sliv Ja- Mediterranean-European WIGOS activities coordi-
drana, imajuÊi u vidu da napredne numeriËke si- nated by the WMO.
mulacije interakcije mora i atmosfere iziskuju in-
In the last ten years, the DHMZ has been paying
tegracije cijelog hidroloπkog ciklusa, s ciljem po-
more and more attention to tailoring of meteorolog-
stizanja sloæenih analitiËkih i prognostiËkih pod-
ical information to individual users. That can be
loga. U tom su cilju DHMZ-ove aktivnosti vezane
i na integraciju nacionalnih izvora mjerenja u clearly seen from the service the Marine Meteo-
okviru Nacionalnog WIGOS plana, kao dijela rological Centre provides with the aim of raising the
WIGOS mediteransko-europskih aktivnosti pod safety and security of navigation. On December 6,
koordinacijom WMO. 2006, at the annual celebration of Seaman’s Day,
the DHMZ - PMC was given an award by the Mini-
DHMZ u proteklih desetak godina sve viπe po- stry of the Sea, Tourism, Transport and Develop-
zornosti poklanja prilagoavanju meteoroloπke ment for improvements in the safety and security of
informacije svakom pojedinom korisniku, πto je navigation and marine environment protection.
osobito prepoznato kroz usluge Pomorskog mete-
oroloπkog centra u poveÊanju sigurnosti pomo-
rske plovidbe. Stoga je 2006. godine Ministarstvo 3.1.4 Aeronautical meteorology
mora, turizma, prometa i razvitka dodijelilo
DHMZ - PMC-u priznanje za unapreenje sigu- The importance of meteorology in aviation
rnosti plovidbe i zaπtitu pomorskog okoliπa po- Aeronautical meteorology is an applied atmos-
vodom godiπnje proslave Dana pomoraca (6. pheric science, aimed to study the meteorological
prosinca).
processes and phenomena that have an effect
upon aviation. In world proportions, aeronautical
3.1.4. Zrakoplovna meteorologija meteorology started to develop parallel with the
development of aviation, first under military institu-
Uloga meteorologije u zrakoplovstvu tions, and later on under civil institutions and orga-
nizations.
Zrakoplovna meteorologija grana je primije-
njene meteorologije usmjerena na prouËavanje From the beginning up to these days, meteoro-
meteoroloπkih procesa i pojava koje utjeËu na logy and aviation have been two inseparable
zrakoplovstvo. U svjetskim se razmjerima zrako- branches that have constantly been closely related.
plovna meteorologija poËela razvijati paralelno s In addition, the first flight of Wright brothers in 1903
razvojem zrakoplovstva, najprije u okviru vojnih almost had a bad ending because of the wind gust
institucija, a zatim u okviru civilnih institucija i that they encountered.
organizacija. At the beginning of the 20th century, the devel-
Od tih poËetaka pa sve do danas, meteorologi- opment of aviation was marked by the great loss of
ja i zrakoplovstvo dvije su nerazdvojne grane, lives and aircrafts because of the imperfection of
stalno meusobno blisko povezane. I prvi let bra- aircrafts and unpredicted dangerous meteorologi-
Êe Wright, 1903. godine, umalo je zavrπio ne- cal conditions, which warned the humankind that
sretno zbog udara vjetra koji ih je zadesio. this new branch of world industry considerably
Razvoj zrakoplovstva poËetkom dvadesetog depends on meteorology.
stoljeÊa, zbog nesavrπenosti letjelica i nepre- The fact is that not only aviation depends on
dvienih opasnih meteoroloπkih uvjeta, bio je meteorology, but also meteorology depends on avi-
obiljeæen velikim gubicima letjelica, ali i ljudskih ation and has benefited from it. Many meteorologi-
æivota, πto je ËovjeËanstvo upozorilo na Ëinjenicu cal phenomena have been discovered thanks to
da ta nova grana svjetske industrije uvelike ovisi aviation and the international civil aviation with more
meteorologiji. than 3000 airplanes is participating nowadays in
»injenica je da nije samo zrakoplovstvo ovi- collecting meteorological data under Global
sno meteorologiji veÊ je i meteorologija ovisna Observational System (GOS) of the World

146
zrakoplovstvu i uvelike je od njega profitirala. Meteorological Organization (WMO). It is also nece-
Mnoge su meteoroloπke pojave otkrivene zahva- ssary to point out that only pilots can give the infor-
ljujuÊi zrakoplovstvu, a meunarodno civilno zra- mation about the existence of certain meteorologi-
koplovstvo s preko 3000 zrakoplova sudjeluje u cal phenomena, because they notice these phe-
skupljanju meteoroloπkih podataka u okviru Glo- nomena during the flight and send their reports in
balnog sustava motrenja (GOS) Svjetske meteo- encoded form (AIREP) to the air traffic control cen-
roloπke organizacije (WMO). Isto tako treba is- ters.
taknuti da informaciju o odreenim meteoro-
In the history of aviation, many air crashes hap-
loπkim pojavama mogu dati jedino piloti koji te
pened because of meteorological factors.
pojave opaæaju za vrijeme leta i koji svoja izvje-
πÊa πalju u kodiranom obliku AIREP (Air Re- Meteorology participates at high percentage (even
port), u centre kontrole leta. 20-25%) in the air crashes. The percentage of air
crashes caused by meteorology is unfortunately not
U povijesti zrakoplovstva mnoge su se nesreÊe on the decline, in spite of better airplanes, better
dogodile zbog meteoroloπkih Ëimbenika. U zra- and faster communication, and safer flight proce-
koplovnim nesreÊama one zbog meteoroloπkih dures. The reason for that is the increase of the
Ëimbenika zauzimaju visokih 20-25 %. Postotak
density of air traffic, and on the other hand, the
nesreÊa uzrokovanih nevremenom se naæalost ne
problem of applicability of the development of
smanjuje usprkos sve savrπenijim zrakoplovima i
atmospheric science in mesoscale and microscale
sve boljim i bræim komunikacijama te sigurnijim
procedurama letenja. Razlog tom s jedne je strane and of the predictability of meteorological pheno-
stalno poveÊanje gustoÊe zraËnog prometa, a s mena dangerous for aviation.
druge strane problem primjenjivosti razvoja Meteorological phenomena such as vertical
atmosferske znanosti u mezoskalnom i mikroskal- wind shear, convective turbulence, clear-air turbu-
nom podruËju i prediktabilnosti meteoroloπkih lence, microburst, gust front, strong cross wind,
pojava opasnih za zrakoplovstvo. poor visibility, low cloud base, icing, thunderstorms,
U izvjeπÊima Nacionalnog odbora za sigurnost squall lines, mountain waves, hail and freezing pre-
zraËnog prometa SAD-a (NTSB - National Trans- cipitation are stated as causes of air crashes in the
portation Safety Board) kao uzroci zrakoplovnih reports of National Transportation Safety Board
nesreÊa spominju se sljedeÊe meteoroloπke po- (NTSB) in the USA. From the results of these
jave: vertikalno smicanje vjetra, turbulencija reports, it can be seen that all dangerous meteoro-
(konvektivna i u vedrom zraku), mikroudar, udar- logical phenomena for aviation are mesoscale.
na fronta, jak boËni vjetar, slaba vidljivost, niska Hence, scientists of atmospheric sciences are
podnica oblaka, zaleivanje zrakoplova, grm- focusing their research on the mesoscale phenom-
ljavinski oblaci, olujne pruge, planinski valovi, ena and the results are of great use to operational
tuËa i smrzavajuÊe oborine. Iz rezultata tih iz- aeronautical meteorology.
vjeπÊa uoËava se da su meteoroloπki procesi kod
Aeronautical meteorologists around the world
pojava opasnih za zrakoplovstvo mezorazmjera.
are aware that the main areas of aeronautical mete-
Stoga znanstvenici atmosferske znanosti usmje-
orology are at the same time the top themes of the
ravaju svoja istraæivanja na pojave mezoskale, a
rezultati tih istraæivanja uvelike koriste opera- world scientific research. The biggest problem still
tivnoj zrakoplovnoj meteorologiji. lies in the domain of using this knowledge in oper-
ational diagnosis and nowcasting which are made
Zrakoplovni meteorolozi u cijelom svijetu sv- every day for aviation and whose safety and eco-
jesni su da su glavna podruËja zrakoplovne mete- nomic effects are every day reviewed by users of
orologije istovremeno i glavna tema svjetskih aeronautical meteorological information. Because
znanstvenih istraæivanja. NajveÊi problem joπ je
of all that, great efforts are made in the world to
uvijek u domeni primjene tih znanja u operativnoj
investigate and improve methods for diagnosing
dijagnozi i vrlo kratkoroËnoj prognozi (nowcasti-
and predicting the meteorological phenomena dan-
ngu) koja se svakodnevno izrauje za zrakoplov-
gerous for aviation.
stvo, Ëije gospodarske i sigurnosne uËinke svako-
dnevno ocjenjuju korisnici zrakoplovnih meteoro- Federal Aviation Administration (FAA) of the USA
loπkih informacija. Zbog svega toga se u svijetu has initiated and financed Aviation Weather
ulaæu veliki napori u smjeru istraæivanja i pobo- Research Program (AWRP), whose purpose is to
ljπanja metoda dijagnosticiranja i prognoziranja increase the degree of scientific understanding of
meteoroloπkih pojava opasnih za zrakoplovstvo. atmospheric processes causing the development

147
Savezna zrakoplovna administracija SAD-a of dangerous meteorological phenomena which in
(FAA - Federal Aviation Administration) inicirala the end would result with better forecasting prod-
je i financira program istraæivanja u zrakoplovnoj ucts for aviation and air traffic management.
meteorologiji AWRP (Aviation Weather Rese- Aeronautical meteorological staff are expected
arch Program) kojemu je svrha poveÊati stupanj
to possess the capability of the fast use of the
znanstvenog razumijevanja atmosferskih procesa
achieved knowledge from all areas of meteorology,
koji uzrokuju razvoj opasnih meteoroloπkih poja-
especially from mesoscale and microscale meteo-
va kako bi se u konaËnici doπlo do poboljπanih
prognostiËkih produkata za zrakoplovstvo i kon- rology because the majority of meteorological phe-
trolu leta. nomena is born and dies on mesoscale and
microscale. The users of aviation meteorological
Od zrakoplovnog meteoroloπkog osoblja oËe- information (diagnoses and forecasts) expect high
kuje se sposobnost brze primjene dostignutih zna-
accuracy of this information in order to make the
nja iz svih podruËja meteorologije, a osobito iz
complete aviation system as robust as possible
podruËja mezoskalne i mikroskalne meteorologije
because of the adverse meteorological conditions.
jer se veÊina meteoroloπkih pojava raa i umire na
mezoskali i mikroskali. Korisnici zrakoplovnih In the whole world, aviation meteorological ser-
meteoroloπkih informacija (dijagnoza i prognoza) vice is founded according to the defined standards
oËekuju visoku toËnost prognoza kako bi cjelo- published in Annex 3 of Convention on International
kupni sustav u zrakoplovstvu bio πto manje osjet- Civil Aviation which is made under cooperation
ljiv na nepovoljne meteoroloπke uvjete. between International Civil Aviation Organization
U cijelom svijetu zrakoplovna meteoroloπka (ICAO) and World Meteorological Organization
sluæba funkcionira po definiranim standardima (WMO).
koji se publiciraju u Aneksu 3 Konvencije o me-
unarodnom civilnom zrakoplovstvu koji Meu-
Aeronautical meteorology in the Republic of
narodna organizacija za civilno zrakoplovstvo
Croatia
(ICAO) donosi u suglasju s Svjetskom meteoro-
loπkom organizacijom (WMO). The Aviation Meteorological Service (AMS) in the
Republic of Croatia started to develop after the
Zrakoplovna meteorologija u Republici Second World War, first in a period from 1959 till
Hrvatskoj 1973 under the State Hydrometeorological Service,
then from 1973 till 1987 under the Federal Hydro-
Civilna zrakoplovna meteoroloπka sluæba meteorological Service and from 1987 till 1991
(ZMS) u Republici Hrvatskoj poËela se razvijati under the Federal Air Traffic Control Administration.
nakon Drugog svjetskog rata, najprije od 1959. do Since 9th December 1991, the AMS has been
1973. u okviru republiËkog Hidrometeoroloπkog operating under the Croatian Air Traffic Control
zavoda, od 1973. do 1987. u okviru Savezne hi- Administration which was the part of the Ministry of
drometeoroloπke sluæbe (SHMZ) te od 1987. do Maritime Affairs, Traffic and Communications.
1991. u okviru Savezne uprave za kontrolu leta Since the 1st January 2000, AMS has been a part
(SUKL). Od 9. prosinca 1991. do danas zrako- of Croatian Control Ltd (CCL).
plovna meteoroloπka sluæba djeluje u okviru
Uprave kontrole leta (UKL), koja je najprije bila Meteorological observations for the needs of
organizirana u sklopu Ministarstva pomorstva military aviation began during the Second World
prometa i veza, a od 1. sijeËnja 2000. ZMS je us- War on the locations Zagreb-LuËko, Daruvar,
trojena u okviru Hrvatske kontrole zraËne plo- ©ibenik and Lastovo. Sometimes there were also
vidbe d.o.o. (HKZP). pilot balloon measurements. After the break down
Meteoroloπka motrenja za potrebe vojnog zra- of Italy and for the need of military aviation of the
koplovstva poËela su tijekom drugog svjetskog Independent State of Croatia, on 1st November
rata na lokacijama Zagreb-LuËko, Bjelovar, Da- 1943 the meteorological station in Zadar was
ruvar, ©ibenik i Lastovo, a povremeno su vrπena i established and it was later transferred to Zemunik.
pilot-balonska mjerenja. Nakon sloma Italije, za At the end of the Second World War, Zagreb
potrebe ratnog zrakoplovstva Nezavisne Dræave Airport with the military meteorological station was
Hrvatske (NDH) u Zadru je 1. studenog 1943. situated in LuËko. Later on it was moved to Pleso,
uspostavljena meteoroloπka postaja, koja je nakon where since 1959 the Prognostic Aviation Service

148
savezniËkog bombardiranja Zadra premjeπtena u has been operating alongsinde the Observational
Zemunik. Po svrπetku rata zagrebaËka zraËna luka Service.
s vojnom meteoroloπkom postajom najprije je bila Today, the AMS is one of the divisions of
u LuËkom, a kasnije se preselila na Pleso, gdje od Croatian Control Ltd, which is professionally
1959. godine pored motriteljske djeluje i progno- responsible for meteorological observations and
stiËka sluæba za zrakoplovstvo.
forecasts for aviation and for meeting the interna-
Danas je ZMS jedan od sektora HKZP-a d.o.o, tional standards in daily operational work. All the
koji je struËno odgovoran za meteoroloπka mo- countries members of ICAO and WMO must satis-
trenja i prognoze za zrakoplovstvo te za poπtiva- fy the proclaimed standards, because they made
nje meunarodnih standarda u radu sluæbe. Sve themselves liable to that by signing the conventions
zemlje Ëlanice ICAO-a i WMO-a duæne su poπti- of these two special agencies of the United
vati objavljene standarde jer su se na to obvezale Nations.
potpisom konvencija s tih dviju specijalnih agen-
cija Ujedinjenih naroda. The observational part of the AMS operates at
nine international airports in Croatia: Zagreb, Pula,
ZMS funkcionira kao motriteljska sluæba na Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik, Osijek, Loπinj and
devet meunarodnih aerodroma u Hrvatskoj: BraË. Conjoint prognostic part serves all of nine
Zagreb, Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik, international airports and work of Meteorological
Osijek, BraË i Loπinj. Objedinjena prognostiËka
Watch Office (MWO) 24 hours per day.
sluæba pokriva svih devet aerodroma i poslove
Ureda meteoroloπkog bdijenja (Meteorological Beside the meteorological technological and
Watch Office) te radi 24 sata dnevno. communication infrastructure, it is also necessary
to satisfy the standards for the staff providing mete-
Kako bi meunarodni standardi i preporuke
orological service for international civil aviation.
bili poπtivani u svim aspektima, ZMS treba pored
definirane meteoroloπke tehnoloπke i komu- Because of the important participation of meteor-
nikacijske infrastrukture definirati i provoditi ology in safety of international civil aviation, it is nec-
standarde za osoblje koje obavlja meteoroloπko essary for the staff working on observations and
osiguranje zraËne plovidbe. forecasts for aviation to have adequate knowledge,
skills and capabilities which are licensed and con-
Zbog velikog udjela meteorologije u sigurnosti tinuously checked under the competency scheme.
zraËnog prometa te zahtjeva da osoblje koje oba-
vlja poslove motrenja i prognoziranja za zrako- Rapid development of the atmospheric science,
plovstvo ima adekvatno znanje, vjeπtine i sposob- especially in the area of mesoscale meteorology
nosti, postoji sustav dozvola za rad u sklopu kojeg and nowcasting, necessitates to have educated
se stalno prati struËnosti. staff to keep up with these developments and apply
them in operational aeronautical meteorology.
Brzi razvoj atmosferske znanosti u podruËju
These are the reasons that have dictated the
mezoskalne meteorologije i vrlo kratkoroËnog
prognoziranja uvjetuje stvaranje ciljano obuËenog organization of the AMS in Croatia, which beside
osoblja koje je sposobno pratiti ta dostignuÊa i the operational component also has the research
primjenjivati ih u operativnoj zrakoplovnoj mete- and development component consisting of the
orologiji. Ti su razlozi uvelike diktirali ustroj specialists and instructors for particular areas of
ZMS-a u Hrvatskoj, koja pored operativne kom- aeronautical meteorology.
ponente ima i razvojnu komponentu saËinjenu od The program containing the knowledge and
struËnjaka i instruktora za pojedina podruËja skills necessary for performing operational and spe-
zrakoplovne meteorologije. cialized jobs has been created for all the categories
Za sve kategorije zrakoplovnog meteoroloπkog of the aeronautical meteorological staff. Knowledge
osoblja naËinjen je program znanja i vjeπtina and skills are being refreshed through various
nuænih za obavljanje specijalistiËkih i operativnih courses and seminars organized in CCL. With
poslova. Znanja i vjeπtine stjeËu se i osvjeæavaju respect to constant changes in the development of
na raznim teËajevima i seminarima koji se organi- science and technology, the program is subject to
ziraju u HKZP-u. S obzirom na stalne promjene u continuous adaptation.
razvoju znanosti i tehnologije potrebno programe In order to create positive effects on key per-
neprestano prilagoavati novim spoznajama. formance indicators in aviation (safety, capacity,
Kako bi uËinci na kljuËne pokazatelje perfor- environmental and economic efficiency), in addition
mansi u zrakoplovstvu (sigurnost, kapacitet, oko- to the unquestionable expertise and training of

149
liπ i ekonomska uËinkovitost) bili pozitivni, pored meteorological personnel, there is requirement for
neupitne struËnosti i treninga meteoroloπkog oso- appropriate training of other aviation personnel,
blja potrebna je i primjerena obuËenost drugog such as pilots, air traffic controllers, airport services,
zrakoplovnog osoblja, kao πto su piloti, kontrolori flight dispatchers etc. The responsibility for creating
leta, aerodromske sluæbe, dispeËeri leta itd. Odgo- and implementing training programs for all cate-
vornost za kreiranje programa i provoenje obuke gories of aviation personnel in the field of aeronau-
iz podruËja zrakoplovne meteorologije svih kate- tical meteorology is in domain of the AMS experts
gorija zrakoplovnog osoblja imaju struËnjaci and such activity in the Republic of Croatia has
ZMS-a i ta aktivnost u Republici Hrvatskoj su- been ongoing since the 1991
stavno se provodi od 1991. godine.
Conclusion
ZakljuËak Since the beginning of aviation, meteorologists
Meteoroloπke pojave koje utjeËu na zrakoplo- have had to detect and predict meteorological phe-
vne operacije svakodnevno su u cijelom svijetu nomena that affect aeronautical operations on a
od poËetka zrakoplovstva morali detektirati i pro- daily basis and throughout the world. Their work
gnozirati zrakoplovni meteorolozi. Njihov rad i and the results of their work have been limited pri-
rezultati bili su ograniËeni u prvom redu zbog ne- marily due to lack of knowledge of the basic mech-
dostatka znanja osnovnih mehanizama koji su anisms that are responsible for the formation of
odgovorni za stvaranje opasnih meteoroloπkih po- dangerous meteorological phenomena and it is
java, stoga je i razumljivo da su korisnici u zrako- therefore understandable that the aviation commu-
plovstvu Ëesto bili nezadovoljni. nity was often dissatisfied.

Zrakoplovstvo od meteorologije oËekuje vrlo Aviation community expects very precise and
precizne i toËne prognoze koje omoguÊavaju accurate forecasts from meteorology to ensure air
odvijanje zraËnog prometa prema planiranim ru- traffic in accordance to the planned routes with
tama uz minimalna kaπnjenja i poremeÊaj pro- minimal delays and disruption due to unforeseen
meta zbog nepredvienih meteoroloπkih uvjeta. weather conditions. It is therefore necessary that all
Zbog toga je nuæno da sva nova saznanja o atmo- of new knowledge on atmospheric phenomena,
especially phenomena limited by small temporal
sferskim pojavama, pogotovo male vremenske i
and spatial scales, is moved from the domain of
prostorne skale, budu πto prije prenesena iz do-
science to the field of operational practice in the
mene znanosti u domenu operativne prakse u zra-
aeronautical meteorology as soon as possible. Only
koplovnoj meteorologiji jer samo takav pristup
such approach can bring results in satisfying the
moæe donijeti rezultate u zadovoljavanju potreba
needs of the aviation community.
zrakoplovne zajednice.

3.1.5 Applied meteorology


3.1.5. Primijenjena meteorologija
Weather and climate are ever-present in our
Vrijeme i klima sveprisutni su u naπem svaki- daily lives. It is almost impossible to find an area of
daπnjem æivotu. Gotovo je nemoguÊe izdvojiti po- social activity that is not exposed to the influence of
druËje ljudske djelatnosti koje nije izloæeno atmo- the atmosphere. For that reason, producing stud-
sferskom utjecaju. Upravo stoga je izrada studija, ies, reports and expertise to satisfy the needs of a
elaborata i ekspertiza za potrebe neke gospodar- specific economic or human activity is just one of
ske i druπtvene aktivnosti jedna od mnogobrojnih the numerous activities the Meteorological and
djelatnosti Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda. Hydrological Service performs.
Zahtjevi korisnika razliËitih struka i gospo- Development and improvement of applied
darskih podruËja su u velikoj mjeri poticali razvoj meteorology have been greatly affected by
i unapreenje primijenjene meteorologije. Njiho- demands made by users from different sectors.
vom zaslugom su se otvarala nova podruËja pri- Thanks to them, new areas where meteorological
mjene meteoroloπkih podataka i pokrenuta su bro- data can be applied have been developed and
jna struËna i znanstvena istraæivanja. numerous expert and scientific studies have been
Analiza i primjena meteoroloπkih informacija initiated.
za potrebe planiranja, projektiranja, izgradnje, Analysis and application of meteorological data
odræavanja i nadzora gospodarskih i infrastruk- for the purpose of planning, designing, building,

150
turnih sustava te i svih drugih djelatnosti koje su maintaining and supervising of economic and infra-
ovisne ili uvjetovane meteoroloπkim, klimatskim structure systems; and all other activities depen-
i hidroloπkim uvjetima je vrlo sloæen zadatak. Je- dant on or affected by meteorological, climate and
dan od osnovnih preduvjeta za kvalitetno rjeπa- hydrological conditions, is a very complex task. In
vanje tog zadatka je kvalitetan meteoroloπki po- order to successfully tackle this task, it is necessary
datak proiziπao iz dobro dimenzionirane i oprem- to have quality meteorological data, obtained from
ljene mreæe meteoroloπkih postaja (ukljuËujuÊi a well-designed and well-equipped weather station
njeno redovito odræavanje i unapreivanje) i spe- network (including its regular maintenance and
cijalnih mjerenja. improvement) and special measurements.
U proteklih polja stoljeÊa izraeno je 850 stu- As a result of own research, cooperation and
dija i elaborata koji su rezultat vlastitih istraæiva- help of investors, application of expert and techni-
nja, suradnje i pomoÊi investitora, primjene struË- cal handbooks as well as recommendations
nih i tehniËkih priruËnika te preporuka koje se exchanged through the World Meteorological
razmjenjuju kroz sustav Svjetske meteoroloπke Organization system, there have been over 850
organizacije. Dinamika njihove izrade je u naj- studies and reports produced in the past half cen-
veÊoj mjeri u korelaciji s gospodarskim razvitkom tury. The speed at which they are produced corre-
(slika 3.25.). U razdoblju od 2002. do danas broj lates mainly with the economic development (Figure
zahtjeva korisnika za izradom studija i elaborata 3.25). In the period from 2002 to nowadays, the
ustalio se na prosjeËnih 40 godiπnje. Pri tom su number of requests for studies and reports revolves
najzastupljenije gospodarske djelatnosti: gradi- around 40 per year. Most studies and reports have
teljstvo, energetika, zaπtita okoliπa i promet (slika been produced for economic activities such as civil
3.26.). engineering, energy industry, environmental protec-
tion and transport (Figure 3.26).
Prostorno planiranje, urbanizam i graditeljstvo
Physical planning, urbanism and civil
Uzimanje u obzir meteoroloπkih parametara engineering
pri donoπenju odluka o planiranju razvoja grada
ili novih naselja doprinosi kvalitetnijoj i ekono- Taking meteorological parameters into consi-
mski opravdanoj gradnji. Za potrebe prostornih deration when making decisions on the urban or
planera izrauju se klimatske klasifikacije prosto- new settlements development contributes to eco-
ra na temelju specifiËnih meteoroloπkih para- nomically justified constructions of a higher quality.
metara koji daju odgovor na pitanje odgovara li Climate classification of an area, based on specific
neki prostor s obzirom na meteoroloπke uvjete meteorological parameters, which gives answers to
nekoj specifiËnoj namjeni (urbana naselja, ener- whether an area, considering its meteorological

60

50
broj studija i elaborata

40

30

20

10

0
<1965

1966

1968

1970

1972

1974

1976

1978

1980

1982

1984

1986

1988

1990

1992

1994

1996

1998

2000

2002

2004

2006

2008

2010

2012

Godina / Year

Slika 3.25. Prikaz broja studija i elaborata izraenih u razdoblju 1958.-2013. godina. Punom linijom
prikazani su petogodiπnji srednjaci

Figure 3.25 Number of studies and reports made in the period 1958-2013.
Five-year averages are shown by the full line

151
urbanizam, graditeljstvo
energetika
promet
zaπtita okoliπa
meteoroloπke podloge za SUO
zaπtita ljudi i dobara
zdravlje, turizam

0 50 100 150 200 250


broj studija i elaborata

Slika 3.26. Pregled broja studija i elaborata po podruËjima primjene

Figure 3.26 Number of studies and reports by fields of application

getski objekti, turizam itd.). Za te potrebe meteo- conditions, is suitable for a specific purpose (urban
roloπke podloge sadræe analizu strujnog reæima, area, power station, tourism, etc.), is made for the
termiËkih razlika, temperaturnih ekstrema, maksi- use of spatial planners. For that purpose, meteoro-
malnih brzina vjetra, trajanja oborine, vjerojatnost logical study contain analysis of wind regime, ther-
pojave oborine, intenziteta i trajanja pojave ma- mal differences, temperature extremes, maximum
gle, optereÊenja od snijega i vjetra, relativne vlaæ- wind speeds, precipitation duration, probability of
nosti zraka i sl. Njihov cilj je stvaranje podloga za precipitation, intensity and duration of fog, snow
zaπtitu prirodnih karakteristika nekog prostora te and wind load, relative humidity, etc. These studies
planiranje gospodarskih aktivnosti. aim at creating basis for protecting natural charac-
Prva cjelovita meteoroloπka podloga za po- teristics of an area and planning of economic activ-
trebe prostornog planiranja izraena je 1968. go- ities.
dine za regiju juænog Jadrana. Tek 12 godina The first complete meteorological study for the
poslije sliËan zahtjev postavljen je i realiziran za purpose of physical planning was made in 1968 for
podruËje Osijeka, a zatim je uslijedilo nekoliko the South Adriatic region. A similar request was
zahtjeva: za πire podruËje Bjelovara (1983.), park made and realized for Osijek region 12 years later,
prirode Velebit (1987.), opÊinu Rijeka, Pleso, Ve- after which other requests followed: for broader
liku Goricu, Senj (1993.), Lastovsko otoËje Bjelovar area (1983), Velebit Nature Park (1987),
(1994.), Varaædinsku æupaniju (1995.), grad Rije- Rijeka municipality, Pleso, Velika Gorica, Senj
ku (2002.), grad Bjelovar (2002.), PoreË (2003.), (1993), Lastovo islands (1994), Varaædin County
park prirode Medvednica (2003.), sportski centar (1995), City of Rijeka (2002), City of Bjelovar (2002),
Platak (2008.). PoreË (2003), Medvednica Nature Park (2003),
Na podruËju Nacionalnog parka Plitvice pro- Platak sport centre (2008).
vodila su se osamdesetih godina (1980.-1989.) In the 1980’s (1980-1989), automatic meteoro-
klasiËna i automatska meteoroloπka mjerenja te logical measurements as well as air and water qual-
praÊenje kvalitete zraka i voda (tablica 3.1.). U ity monitoring were conducted on the territory of
okviru meteoroloπkih studija, u razdoblju od 5 go- the Plitvice Lakes National Park (Table 3.1). As part
dina izraivane su analize klimatskih prilika s ci- of meteorological studies, analysis of climate condi-
ljem stvaranja podloge za planiranje gospodarskih tions for the purpose of creating a basis for plan-
aktivnosti i zaπtitu prirodnih karakteristika prosto- ning of economic activities and protecting natural
ra. characteristics of the area was made over a period
Grad Zagreb je shvativπi vaænost klimatskih of 5 years.
promjena 2013. godine bio prvi grad koji je za- Realizing the importance of climate change, in
traæio izradu meteoroloπke podloge za Plan pri- 2013 the City of Zagreb requested a meteorological
lagodbe klimatskim promjenama. study for the purpose of creating a Plan of adapta-
U okviru vodnogospodarske osnove grada Za- tion to climate change.
greba izraena je meteoroloπka podloga 1980. go- In 1980, a meteorological study was produced
dine, a 10 godina poslije nadopunjena je novijim as part of the Water Management Strategy of the

152
podacima. Meteoroloπka podloga za vodnogospo- City of Zagreb, and it was updated 10 years later. A
darsku osnovu Ëitave Hrvatske izraena je 2002. meteorological study for the Water Management
godine. Strategy of Croatia was realised in 2002.
Za one lokacije gradnje i graevinske objekte Climatological studies, indicating prevailing
gdje vrijeme moæe imati znatan utjecaj na sigur- weather conditions and identifying all possible risks
nost samog objekta i njegovog koriπtenja izrauju of extreme weather conditions which may endan-
se klimatoloπke podloge koje ukazuju na prevla- ger both the process of building and the usage of
davajuÊe vremenske uvjete i identificiraju svaki buildings, are produced for construction sites and
postojeÊi rizik za pojavu ekstremnih vremenskih structures where the weather may have a signifi-
prilika koje mogu dovesti u opasnost proces iz- cant impact on the safety of the building and its
gradnje i koriπtenja graevinskog objekta. Opasni
use. Meteorological parameters considered dan-
meteoroloπki parametri za sigurnost gradnje su
gerous in the process of building are high wind
jak vjetar, visok snijeg, zaleivanje i tuËa, pa je
speed, deep snow, icing and hail, so the probabili-
vjerojatnost njihova pojavljivanja vrlo vaæna pri
projektiranju. U primijenjenoj klimatologiji, na- ty of such conditions should be taken very serious-
roËito za potrebe projektiranja objekata s duæim ly when designing buildings. In applied meteorolo-
vijekom trajanja, od interesa su dogaaji koji se gy, especially in designing buildings with longer life-
rijetko pojavljuju. Minimalne i maksimalne tem- time, weather phenomena happening rarely are of
perature zraka za povratno razdoblje 50 godina, special interest. Minimum and maximum air tem-
maksimalne brzine vjetra za povratno razdoblje peratures for a 50-year return period, maximum
50 godina i karakteristiËno optereÊenje snijegom wind speeds for a 50-year return period and a char-
vaæni su dijelovi tehniËke regulative koja se odno- acteristic snow load are all important parts of tech-
si na djelovanje meteoroloπkih uvjeta na grae- nical regulations pertaining to the influence of
vine. Procjene ekstremnih vrijednosti osnova su weather conditions on buildings. Mapping of the

Slika 3.27. Maksimalno godiπnje optereÊenje snijegom za povratno razdoblje 50 godina


(tzv. karakteristiËno optereÊenje) za podruËje Republike Hrvatske

Figure 3.27 Maximum annual snow load for a 50-year return period (so called characteristic snow load)
for the territory of the Republic of Croatia

153
za kartiranje tih parametara, a prikazane karte parameters is based on assessments of extreme
(slike 3.27. i 3.28.) dio su ili osnova za izradu na- values, and the maps (Figures 3.27 and 3.28) are
cionalnih dodataka u normama koje izdaje essential for creating national annexes for the
Hrvatski zavod za norme (Djelovanja vjetra: Standards issued by the Croatian Standards
HRN EN 1991-1-4:2012 /NA:2012; OptereÊenja Institute (Wind load: HRN EN 1991-1-4:2012/
snijegom: HRN EN 1991-1-3:2012/NA:2012; NA:2012; Snow loads: HRN EN 1991-1-3:2012/
Toplinska djelovanja: HRN EN 1991-1-5:2012/ NA:2012; Thermal action: HRN EN 1991-1-5:2012/
NA:2012). NA:2012).
Za potrebe zaπtite od djelovanja munje na gra- For the purpose of protecting buildings from
evinama izraena je izokerauniËka karta sred- lightning, an isokeraunic map with average annual
njeg godiπnjeg broja dana s grmljavinom i/ili number of days with lightning and/or thunder was
grmljenjem u razdoblju 1971.-2000.
made for the period 1971-2000.
Izraene su mnogobrojne studije i elaborati
Numerous studies and reports containing charts
koji sadræe prikaze relevantnih klimatskih para-
metara za potrebe planiranja, projektiranja, izgra- of relevant climate parameters have been produced
dnje i/ili odræavanja razliËitih graevinskih obje- for the purpose of planning, designing, building
kata, te sluæe kao meteoroloπka podloga za izradu and/or maintaining different building structures, and
studije utjecaja tih objekata na okoliπ: they serve as a meteorological basis for studies on
• sustava odvodnje i proËiπÊavanja otpadnih vo- the buildings’ environmental impact:
da gdje najveÊu vaænost ima analiza intenziteta • drainage system and purification of wastewater,
kratkotrajnih oborina (85 elaborata), (slika where analysis of short term precipitation is ex-
3.29.) tremely important (85 reports), (Figure 3.29)
• luka i marina s detaljnom analizom klime vje- • harbours and marinas with a detailed wind cli-
tra (60 elaborata), mate analysis (60 reports),

Slika 3.28. Osnovna brzina vjetra na podruËju Republike Hrvatske

Figure 3.28 Basic wind speed on the territory of the Republic of Croatia

154
• vjetroelektrana (24 elaborata), • wind power plants (24 reports),
• odlagaliπta otpada (17 elaborata), • waste landfills (17 reports),
• dalekovoda (15 elaborata), • power lines (15 reports),
• retencija, crpiliπta vode i akumulacija (7 elabo- • water retention, water wells and water accumu-
rata). lation (7 reports).
Izgradnja novih i proπirenje postojeÊih zraËnih Construction of new airports and extensions of
luka bili su povod za izradu analiza klimatskih the existing ones initiated a number of analyses of
prilika na lokacijama zraËnih luka Zagreb-Pleso, climate conditions on the locations of the following
Rijeka na otoku Krku, Osijek, Vis, Imotski, Rab, airports: Zagreb-Pleso, Rijeka (on the island of Krk),
Dubrovnik, KorËula, Loπinj, Lastovo, Hvar, ©es- Osijek, Vis, Imotski, Rab, Dubrovnik, KorËula,
tanovac, Pokrovnik i Stankovci. Loπinj, Lastovo, Hvar, ©estanovac, Pokrovnik and
Analiza posebno uspostavljenih automatskih Stankovci.
meteoroloπkih mjerenja na lokaciji Remetinca
An analysis of the specifically set up automatic
(1979.-1984.) Ëinila je osnovu meteoroloπkih po-
meteorological measurements at the location of
dloga izraenih za potrebe izgradnje nove klini-
Remetinec (1979-1984) was used as the input for
Ëke bolnice Novi Zagreb.
meteorological study for the needs of construction
Izraen je niz elaborata i studija koje sadræe of the new clinical hospital Novi Zagreb.
prikaze znaËajnih klimatskih parametara (naj-
ËeπÊe razdiobe smjera i brzine vjetra, oËekivanih Numerous reports and studies, containing
ekstremnih brzina vjetra, visine snjeænog pokri- analysis of important climatic parameters (wind
vaËa, zaleivanja) za potrebe planiranja i projekti- speed and direction frequency distributions,
ranja prometnica i objekata na njima: tunel UËka expected wind speed extremes, snow cover thick-
(1972.), æeljezniËka pruga Zagreb-Karlovac-Rije- ness, icing) were made for the purpose of planning
ka (1980.), æeljezniËko Ëvoriπte Rijeka (1983.), and designing roads and road infrastructures: the
rijeËka zaobilaznica (1984.), dubrovaËki most UËka tunnel (1972), railroad Zagreb-Karlovac-
(1988.), jadranska magistrala Starigrad kod Senja Rijeka (1980), Rijeka railway junction (1983), Rijeka
(1989.), jadranska cesta Novi Vinodolski-Masle- bypass (1984), Dubrovnik bridge (1988), Adriatic
nica (1989.), most RjeËina (1990.), dionica polu- highway from Starigrad to Senj (1989), Adriatic road
autoceste od Vrbovskog do Bosiljeva i od Krapi- Novi Vinodolski-Maslenica (1989), the RjeËina
ne do Macelja (1997.), tunel Sveti Rok (1997.), bridge (1990), sections of the semi-highways from

Slika 3.29. ITP (intenzitet-trajanje-povratno razdoblje) krivulje

Figure 3.29 ITP (intensity-duration-return period) curves

155
zaπtita od buke na autocesti Zagreb-GoriËan Vrbovsko to Bosiljevo and from Krapina to Macelj
(1998.) i Zagreb-Lipovac (1999.), dionica pro- (1997), Sveti Rok Tunnel (1997), noise barriers on
metnice Bosiljevo-Josipdol (1999.), cesta Du- Zagreb-GoriËan (1998) and Zagreb-Lipovac high-
bovica-Sv. Nedjelja na otoku Hvaru (2002.), most ways (1999), section of the Bosiljevo-Josipdol road
kopno-otok »iovo (2002.), dionice autoceste A1 (1999), Dubovica-Sv.Nedjelja road on the island of
tunel Sv. Rok- Posedarje (2002.), Pirovac-Vrpolje Hvar (2002), mainland-»iovo island bridge (2002),
(2004.), Vrpolje-Dugopolje (2004.), Split-Za- sections of A1 highway: Sv.Rok tunnel-Posedarje
gvozd-PloËe (2004.), Ëvor MetkoviÊ-Ëvor Pelje- (2002), Pirovac-Vrpolje (2004), Vrpolje-Dugopolje
πac (2009.), dionica æeljezniËke pruge PeruπiÊ- (2004), Split-Zagvozd-PloËe (2004), junction
GospiÊ-GraËac (2004.), most kopno - poluotok MetkoviÊ-junction Peljeπac (2009), sections of
Peljeπac (2004. i 2007.), tunel kroz Medvednicu PeruπiÊ-GospiÊ-GraËac railroad (2004), mainland-
(2005.), zaπtita od buke na rijeËkoj zaobilaznici Peljeπac peninsula bridge (2004 and 2007), tunnel
(2005.), centri za odræavanje i kontrolu prometa through Medvednica mountain (2005), noise barri-
Osijek i –akovo (2006.), Krk (2005.), most preko ers on Rijeka bypass (2005), traffic maintenance
Cetine kod Omiπa (2006.), dionica ceste Za- and control centres Osijek and -akovo (2006) and
gvozd-Baπka Voda (2008.), zagrebaËka zaobila- Krk (2005), bridge over the Cetina near Omiπ
znica IvaniÊ Grad-Zelina i Pojatno-Horvati (2006), section of Zagvozd-Baπka Voda road
(2011.), (slika 3.30.). (2008), Zagreb bypass IvaniÊ Grad - Zelina and
Analizirane su ekstremne i prosjeËne vreme- Pojatno-Horvati (2011), (Figure 3.30).
nske prilike za potrebe projektiranja niza elektro- Extreme and average weather conditions were
energetskih objekata, kao πto su termoelektrane analysed for the purpose of designing a number of
Plomin (1978.), Sisak (1970.), Slavonski Brod electric power system structures, such as thermal
(1977.), Lukovo ©ugarje (1997.), Obrovac power plants Plomin (1978), Sisak (1970),
(1997.), Jertovec (1997., 2000.), Zagreb (1999.), Slavonski Brod (1977), Lukovo ©ugarje (1997),
Vukovar (2008.), Bravar (2013.), Osijek (2013.) i Obrovac (1997), Jertovec (1997, 2000), Zagreb
nuklearne elektrane Prevlaka (1982.-1985.), Vir (1999), Vukovar (2008), Bravar (2013), Osijek (2013)
(1980.) i Slavonija (1981) za potrebe kojih su and the nuclear power plants Prevlaka (1982-
uspostavljena automatska meteoroloπka mjerenja 1985), Vir (1980) and Slavonija (1981). In order to
u Oborovu, Viru i Dalju (tablica 3.1.) collect relevant data, automatic meteorological
U procesu planiranja i provedbe gradnje i odr- measurements were set up in Oborovo, Vir and Dalj
æavanja graevinskih objekata od velikog je zna- (Table 3.1).

Slika 3.30. Ruæe vjetra na trasi planirane juæne obilaznice oko Zagreba

Figure 3.30 Wind roses along the planned route of the southern part of Zagreb bypass

156
Ëaja i prognoza vremenskih prilika. Naime, zastoj Weather forecasts are very important in the
u izgradnji uzrokovan nepovoljnim vremenskim process of planning, constructing and maintaining
uvjetima moæe dovesti do znatnog kaπnjenja u structures. A delay in construction, caused by
provedbi projekta gradnje i procesa odræavanja, a unfavourable weather conditions, may cause sign-
time i do ekonomskih πteta. ificant delays in completion of the construction pro-
Pri projektiranju graevinskih objekata izuzet- ject and maintenance process, as well as cause
no je vaæno je da se meteoroloπki podaci ne pod- financial losses.
cjenjuju jer to moæe kasnije dovesti do velikih πte- It is of utmost importance not to underestimate
ta, pa i gubitaka ljudskih æivota. Nekoriπtenje ili meteorological data in designing structures as it
neodgovarajuÊe koriπtenje meteoroloπkih podata- may lead to serious financial damages as well as
ka pri projektiranju i gradnji odreenih objekata loss of human lives. Failing to use meteorological
dovodi ponekad do pogreπnih rjeπenja. Najπtetniji data or inappropriate use of the same in building
primjeri neuvaæavanja rezultata meteoroloπkih design and construction of certain structures leads
studija izgradnja su zrakoplovne piste na otoku to inadequate solutions. The best example for that
Krku, koja je izloæena boËnim udarima vjetra kao
is the runway on the island of Krk, which is exposed
i poloæaj MasleniËkog mosta koji je takoer izlo-
to side winds (pointed out in the meteorological
æen jakim udarima vjetra.
study), and the new location of the Maslenica
bridge.
Energetika
Meteoroloπki podaci vrlo su vaæni (u primjeni Energy sector
meteorologije) za potrebe energetskog sektora,
osobito u novije vrijeme kada je Planom energet- Meteorological data are very important in ener-
skog razvitka Republike Hrvatske predvien zna- gy sector, especially nowadays when, according to
tan porast udjela proizvodnje energije od obnov- the Energy Sector Development Strategy of the
ljivih izvora u ukupnoj proizvodnji. Izdvajamo Republic of Croatia, the share of energy from
osnovna podruËja primjene meteoroloπkih poda- renewable energy sources in the overall energy pro-
taka u razvoju i upravljanju elektroenergetskim duction in Croatia is about to increase significantly.
sustavom. There are several basic areas where meteorological
data is applied in the development and manage-
Planiranje energetskog razvoja Hrvatske (ener- ment of the electrical energy system:
getska strategija)
Planning of Croatian energy sector development
S obzirom na sve manju naklonost javnosti (energy sector strategy)
prema izvorima energije klasiËnog tipa i nuklear-
nim elektranama veÊ su 80-ih godina proπlog sto- Considering the public’s increasingly diminish-
ljeÊa zapoËela istraæivanja moguÊnosti koriπtenja ing support to traditional energy sources and
obnovljivih izvora energije kao πto su Sunce, vje- nuclear power plants, research into the use of
tar i voda. U suradnji s tadaπnjom Elektrodalma- renewable energy sources, such as the solar ener-
cijom iz Splita u razdoblju 1981.-1986. godine gy, wind and water, started as early as the 1980’s.
analizirani su meteoroloπki parametri potrebni za In cooperation with former Elektrodalmacija from
iskoriπtavanje energije Sunca. Prva analiza ener- Split, meteorological parameters needed for explo-
getskog potencijala vjetra na podruËju Hrvatske itation of solar energy were analysed in the period
datira iz 1982. i 1989. godine, a na temelju novi- from 1981 to 1986. The first analyses of wind ener-
jih podataka mjerenja izraena je 1997. godine gy potential on the territory of Croatia were made in
Meteoroloπka podloga za moguÊu proizvodnju 1982 and 1989, whereas in 1997, based on more
elektriËne energije iz energije vjetra na odabranim recent measurement data, a meteorological study
makrolokacijama (slika 3.31. i 3.32.). was produced for electric power production from
Meteoroloπke podloge za nacionalne ener- wind energy in selected macrolocations (Figure
getske programe MAHE (male hidroelektrane), 3.31 and 3.32).
SUNEN (energija Sunca), ENWIND (energija In 1998, meteorological studies were produced
vjetra)i KUEN zgrada izraene su 1998. godine. for national energy programmes MAHE (small water
Novija analiza meteoroloπkih podataka za stu- power plants), SUNEN (solar energy), ENWiND
diju SunËevo zraËenje na podruËju RH izraena je (wind energy) and KUEN house.

157
2003. godine, a najobuhvatnija meteoroloπka pod- A more recent analysis of meteorological data
loga za procjenu energetskog potencijala vjetra u for the “Solar radiation on the territory of Croatia”
Hrvatskoj izraena je 2009. godine. study was made in 2003, and the most compre-
hensive meteorological basis for wind energy
Pri ocjeni energetskog potencijala obnovljivih
potential assessment in Croatia was produced in
izvora energije kao πto su voda, vjetar i Sunce
2009.
znaËajni udio ima poznavanje prostorne razdiobe
meteoroloπkih elemenata kao πto su koliËina obo- When assessing energy potential of renewable
rine, globalno zraËenje, broj sati sijanja Sunca, energy sources such as water, wind and the Sun,
brzina vjetra. Kartografski prikazi ovih veliËina understanding of spatial distribution of meteorolog-
sastavni su dio Klimatskog atlasa Hrvatske (Zani- ical elements, such as precipitation amount, global
noviÊ i sur., 2008.) i Atlasa vjetra (http://mars. radiation, number of hours of sunlight and wind
dhz.hr/web/index.htm). speed, plays an important role. Cartographic pre-
sentations of the elements are a constituent part of
Potvrene i oËekivane klimatske promjene both the Climate Atlas of Croatia (ZaninoviÊ et al.,
takoer utjeËu na potroπnju i proizvodnju energije 2008;http://klima.hr/razno_e.php? id= news&
i potrebno ih je uvaæiti pri planiranju dugoroËnog param=atlas_e) and the Wind Atlas (http://mars.
razvoja elektro-energetskog sustava. Tako je dhz.hr/ web/index.htm).
2009.-2010. godine izraena studija Klimatske
Confirmed and expected climate change has an
varijacije i promjene znaËajne za poslovanje
impact on energy consumption as well as on pro-
Hrvatske elektroprivrede.
duction, and it is important to take that into account
Potroπnja energije na grijanje i hlaenje stam- when planning long-term development of electric
benih prostora ovisi o realnim potrebama koje su power systems. For that reason, the study “Impact

Slika 3.31. Srednja godiπnja ukupna dozraËena sunËana energija za razdoblje 1961.-1990. za podruËje Republike Hrvatske

Figure 3.31 Mean annual global solar irradiation for the territory of the Republic of Croatia

158
velikim dijelom povezane s meteoroloπkim uvje- of Climate Variability and Change on Operations of
tima. Oduvijek je zaπtita od hladnoÊe bila prioritet Hrvatska elektroprivreda” was published in 2009-
u odnosu na zaπtitu od vruÊine, pa je najprije za 2010.
praktiËnu primjenu zapoËela izrada meteoroloπkih Energy consumption for heating and cooling of
analiza i studija stupanj-dana grijanja i broja dana living spaces depends on realistic needs which
grijanja. Njihova je potraænja sve uËestalija. Zad- mainly depend on meteorological conditions.
njih godina, u vrijeme potvrenog globalnog za- Protection against cold has always been a priority in
topljenja, zapoËela je izrada analiza i studija stu- relation to protection against heat, so meteorologi-
panj-dana hlaenja i broja dana hlaenja, Ëija po- cal analysis and studies on heating degree-days
traænja takoer raste. U procesu procjene ener- and the number of heating days were first done for
getske efikasnosti u zgradarstvu koriste se i po- practical purposes. Demand for such analysis is
daci o sunËevu zraËenju, na primjer, kao πto su growing. Recently, as global warming has been
satne vrijednosti svih potrebnih meteoroloπkih confirmed, analyses and studies on cooling degree-
parametara definirane za tzv. reprezentativnu go- days and the number of cooling days were pro-
dinu (slika 3.33.). duced and there is a growing demand for them as
Sve racionalniji pristup u gospodarenju energi- well. In the process of assessing energy efficiency
jom u zgradarstvu u Hrvatskoj podupire i ponuda in buildings, data on solar radiation, such as hourly
novijih meteoroloπkih parametara izvedenih upra- values of all necessary meteorological parameters
vo za takve potrebe. Tako je 2004. godine izra- defined for the so-called representative year, are
ena meteoroloπka podloga za Pravilnik o uπtedi used (Figure 3.33).
energije i toplinskoj zaπtiti zgrade, a 2013. godine New meteorological parameters, created for
je za potrebe Ministarstva graditeljstva i pros- such needs, support a more rational approach to

Slika 3.32. PodruËja sa srednjom godiπnjom brzinom vjetra veÊom od 5 m/s na visini 80 m iznad tla

Figure 3.32 Areas with mean annual wind speed exceeding 5 m/s at 80 m above ground level

159
Slika 3.33. Dijagram pravokutnika satnog globalnog SunËeva zraËenja za pojedini mjesec reprezentativne godine. Zagreb
Maksimir. Ploha: nagib 45°, orijentacija -135°, SI (sjevero-istok)

Figure 3.33 Box-plot diagram of hourly global solar radiation for a particular month of the representative year. Zagreb
Maksimir. Surface: elevation angle 45°, orientation -135°, NE (North-East)

tornog ureenja izraena baza kimatskih podataka energy management in buildings. In 2004, a mete-
potrebnih za proraËun energetskih svojstava zgra- orological basis was produced for the Technical
da. regulations about thermal energy savings and ther-
mal protection of buildings, and in 2013, a climate
Planiranje, izgradnja i koriπtenje proizvodnih i database, necessary for calculating energy charac-
teristics of buildings, was produced for the Ministry
prijenosnih energetskih objekata (regionalni
of Construction and Physical Planning.
razvoj)
Za potrebe planiranja, izgradnje i koriπtenja Planning, building and use of production and
energetskih objekata izrauju se klimatoloπke transmission energy structures
podloge koje ukazuju na prevladavajuÊe vremen- Climatological studies, pointing at the prevailing
ske uvjete i vjerojatnost za pojavu ekstremnih weather conditions and the probability of severe
vremenskih prilika koje mogu dovesti u opasnost weather phenomena which may endanger both the
proces izgradnje i koriπtenja objekta. Meteoro- process of building as well as later usage of the
loπke podloge Ëine i znaËajan dio studija utjecaja structures, are created for the purpose of planning,
na okoliπ svakog, pa tako i energetskog objekta building and use of energy structures. Meteoro-
(opisano u prethodnom poglavlju). logical analyses form a significant part of the envi-
Spomenute analize se velikim dijelom temelje ronmental impact study of every structure, includ-
na podacima meteoroloπkih mjerenja uspostav- ing energy structures (described in the previous
ljenih za potrebe Hrvatske elektroprivrede. Tako chapter).
su se u razdoblju od 1985. godine do danas pro- The aforementioned analyses are mostly based
vodila automatska meteoroloπka mjerenja na 9 on data from meteorological measurements estab-
lokacija na podruËjima trafostanica te postojeÊih i lished for the needs of Hrvatska elektroprivreda. In
planiranih hidroelektrana (tablica 2.3.). the period from 1985 until now, automatic meteo-
Glavni ulazni klimatoloπki element u hidro- rological measurements have been conducted at 9
loπkim proraËunima za vodnoenergetske potrebe locations in the areas with existing or planned ener-
je oborina - koliËina, uËestalost, trajanje (slika gy facilities (Table 2.3).
3.34.). Prve analize oborinskog reæima na po- The main input climatological element in hydro-
druËjima hidroelektrana izraene su 1957. i 1967. logic calculations for hydropower needs is precipi-
godine. VeÊ 1984. godine su za potrebe projekta tation - amount, frequency, duration (Figure 3.34).
Katastar malih vodnih snaga SRH izraene karte The first analyses of the precipitation regime in the

160
izohijeta za 10-godiπnje razdoblje za Ëetiri slivna areas of hydro power plants were made in 1957
podruËja i Hrvatsku u cjelini te za Gorski kotar i and 1967. In 1984, isohyet charts of a 10-year peri-
Primorje. U okviru Studije ureenja zemljiπta i od of four river basins and Croatian territory as a
otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog podruËja whole, as well as of the mountainous and littoral
slivova Drave i Dunava provedene je analiza oda- Croatia (Gorski kotar and Primorje), were made as
branih oborinskih veliËina (1986.), prikazane su part of the project “Cadastre of small water power
opÊe vremenske prilike u slivu Drave na podruËju resources in the Socialist Republic of Croatia”. As
planiranih VS Osijek i VS Donji Miholjac (1986.), part of the “Study on land and open watercourses
obavljena su specijalna meteoroloπka mjerenja i maintenance in the upper part of the Drava and
usporedba s prosjeËnim klimatskim prilikama na Dunav river basins in Croatia”, an analysis of selec-
podruËju HE LeπÊe i VS LuËica (1989.), izraena ted precipitation quantities (1986) was conducted,
je meteoroloπka podloga za vodnoprivrednu osno- general weather conditions in the Drava river basin
at the locations of the planned WS Osijek and WS
vu rijeke Orljave (1989.). Ocijenjen je klimatski
Donji Miholjac (1986) were presented, special
potencijal πireg podruËja Podsuseda zbog plani-
meteorological measurements were conducted
ranja vodnih stepenica Save (1996.), a za iste
and compared to the average climate conditions in
potrebe su 2010. analizirane klimatske prilike po-
the areas of LeπÊe HPP and WS LuËica (1989), and
druËja uz rijeku Savu kod Zagreba. Meteoroloπke a meteorological basis was produced for the
prilike na lokacji HE Viπegrad analizirane su Orljava River water management plan (1989).
1990. godine. Analiza oborinskog reæima za po- Climate potential of wider Podsused region was
trebe rada hidroelektrana na gornjem slivu Drave assessed for the needs of the planned building of
izraena je 2006., a klimatska analiza πireg po- water steps on the Sava River (1996). For the same
drulja Dreænice 2003. godine. VeÊ viπe od 20 go- reason, climate conditions in the area along the
dina za redom izrauju se analize oborine i ostalih Sava River near Zagreb were analysed in 2010.
meteoroloπkih parametara i usporeivanje s pro- Weather conditions at the Viπegrad HPP in Bosnia
sjeËnim klimatskim prilikama na podruËjima HE were analysed in 1990. Precipitation regime was
Vinodol, HE Senj i slivova Krke, Cetine i Zrma- analysed in 2006 for the needs of hydro power
nje. Analiza meteoroloπkih prilika na lokaciji HE plants in the upper part of the Drava river basin, and
LeπÊe - Gorinci za razdoblje 1987.-1999. izraena in 2003 a climate analysis was produced of the
je 2001. godine, a studija Oborovo od uspostav- wider Dreænica area. Analyses of the precipitation
ljanja do ukidanja meteoroloπkih mjerenja izra- and other meteorological parameters and their
ena je 2002. godine. comparison to the average climate conditions at
Sve veÊi broj vjetrelektrana na podruËju Re- the locations of Vinodol HPP, Senj HPP and over
publike Hrvatske doveo je do znaËajnog razvoja the Krka, the Cetina and the Zrmanja river basins
have been produced each year for over 20 years
primjene meteorologije na tom podruËju. Tako se
now. The analysis of weather conditions at the
meteoroloπki podaci primjenjuju pri:
location of LeπÊe - Gorinci HPP for the period of
• procjeni podruËja najpogodnijih za izgradnju 1987-1999 was produced in 2001, whereas the
vjetroelektrane (Mjesto i uloga obnovljivih study ”Oborovo from setting up to terminating
izvora energije u Æupaniji Splitsko-dalmatin- meteorological measurements” was made in 2002.
skoj - meteoroloπka podloga, 1999., 2001.; A growing number of wind power plants on the
Odabir najpogodnije lokacije mjerenja iz oda- territory of the Republic of Croatia has led to a sig-
branog skupa makrolokacija za potrebe analize nificant development of applied meteorology in that
prirodnog energetskog potencijala vjetra, area. Meteorological data is now needed for:
2001.; Meteoroloπka podloga za koriπtenje
• assessment of most suitable locations for build-
energije vjetra na podruËju Novalje, 2002.;
ing wind power plants (Place an Role of Rene-
Karta srednje godiπnje brzine vjetra na podru- wable Energy Sources in Split-Dalmatia County
Ëju Slavonije, 2003.; Analiza raspoloæivog - meteorological study, 1999, 2001; Selection of
energetskog potencijala vjetra na odabranim the most suitable measuring locations from the
makrolokacijama, 2005.; Meteoroloπka podlo- selected group of macrolocations for the pur-
ga za studiju isplativosti koriπtenja obnovljivih pose of analysing natural wind power potential,
izvora energije na otoku Hvaru, 2005.; Ocjena 2001; A meteorological basis for wind power
energetskog potencijala vjetra na lokacijama usage in the area of Novalja, 2002; Average an-
Sinj i Dugobabe, 2008.; Procjena energetskog nual wind speed map for Slavonija region, 2003;
potencijala vjetra na lokacijama planiranih vje- Analysis of available wind energy potential at se-

161
troelektrana na podruËju Zadarske i LiËko-se- lected macrolocations, 2005; A meteorological
njske æupanije, 2008.), basis for the feasibility study of renewable ener-
• ocjeni oËekivanih znaËajki razdioba smjera i gy sources on the island of Hvar, 2005;
brzine vjetra na lokacijama buduÊih vjetroele- Assessment of wind energy potential at the lo-
ktrana pri Ëemu se koriste i numeriËki modeli cations of Sinj and Dugobabe, 2008; Asse-
atmosfere velike razluËivosti od 50 do 500 m) ssment of wind energy potential at the locations
(15 elaborata), of planned wind farms in Zadar and Lika-Senj
• analizi ekstremnih vremenskih prilika koje Counties, 2008),
mogu utjecati na rad vjetroagregata, kao πto su • assessment of expected characteristics of wind
velike brzine vjetra, turbulencija (nagle kra- regime at the locations of future wind farms,
tkotrajne promjene brzine vjetra), zaleivanje, where high resolution numerical models of the
elektriËno praænjenje u atmosferi (Mahovitost atmosphere (50-500 m) are used (15 reports),
vjetra na podruËju Obrovca, 2004.; Analiza • analysis of severe weather phenomena that can
maksimalnih brzina vjetra na podruËu Novalje, have an impact on functioning of wind turbines,
2008.; Maksimalne izmjerene i oËekivane br- such as high wind speeds, turbulence (abrupt
zine vjetra na lokacijama vjetroelektrana ZD2 i short changes in wind speed), icing, electrical
discharge in the atmosphere (Gustiness of wind
ZD3, 2008., 2011.),
in Obrovac region, 2004; Analysis of maximum
• procjeni oËekivane proizvodnje energije plani-
wind speeds in Novalja region, 2008; Highest
rane vjetroelektrane (12 elaborata).
measured and expected wind speed at the lo-
Posebna uloga nacionalne meteoroloπke slu- cations of wind farms ZD2 and ZD3, 2008,
æbe zasniva se na raspolaganju dugogodiπnjim ni- 2011),
zom podataka motrenja smjera i brzine vjetra. • assessment of expected wind farm energy pro-
Naime, obveza investitora u izgradnju vjetroelek- duction (12 reports).
trane je da uspostavi meteoroloπkih mjerenja na The role of the national meteorological service
planiranoj lokaciji u trajanju od najmanje godinu lies in the fact that it has data on wind observations
dana. Zbog velike vremenske promjenjivosti vje- spanning over many years already available.
tra nuæno je ocijeniti vjetrovitost kratkotrajnih Namely, wind farm investors are required to set up
razdoblja s mjerenjima u odnosu na prosjeËne meteorological measurements at the planned loca-
viπegodiπnje vjetrovne prilike na danoj lokaciji tions in the period of at least one year. Due to big
(14 ocjena vjetrovitosti). variability of wind over time, it is necessary to
Dugogodiπnje iskustvo pokazuje da projekti assess windiness of short periods with measure-
koriπtenja energije vjetra koji se provode bez ments and compare them to the average wind con-
uËeπÊa meteorologa podcjenjuju kompleksnost fi- ditions over several years at a given location (14
zikalnih procesa u graniËnom sloju atmosfere, windiness assessments).
osobito jaËinu, turbulentnost i vertikalnu promje- Long-term experience shows that wind power
njivost bure na podruËju priobalja i njegovog pla- projects, where services of meteorologists are not
ninskog zalea. used, underestimate the complexity of physical

T (god) 2 5 10 25 50 100
120
DUBROVNIK (1959-2005.)
100
KoliËina oborine (mm)

5 min
80 10 min
60 min
60

40

20

0
P (%) 50 80 90 96 98 99

Slika 3.34. Primjer procjene maksimalnih oËekivanih koliËina oborine razliËitog trajanja za razne povratne periode

Figure 3.34 Example of an assessment of maximum precipitation amounts of different durations


(accumulation periods) and of different return periods

162
Planiranje proizvodnje i potroπnje energije processes in the atmospheric boundary layer,
(upravljanje elektroenergetskim sustavom i especially the force, turbulence and vertical variabil-
trgovina energijom) ity of the bora in the coastal region and its moun-
tainous hinterland.
Potroπnja i proizvodnja energije su velikim di-
jelom uvjetovane vremenskim prilikama. Stoga Energy production and consumption planning
pravovremena prognoza vremena za razdoblja od (management of electric power system and ener-
nekoliko dana unaprijed pa sve do sezona i godina gy trading)
unaprijed. omoguÊuje pouzdaniju ocjenu razlike
Energy consumption and production strongly
izmeu potrebe za energijom i proizvodnje ener-
depend on weather conditions. Timely weather
gije, a time doprinosi smanjenju troπkova u upra-
forecasts for periods of several days in advance to
vljanju elektroenergetskim sustavom i trgovinu a season or year(s) in advance, therefore, enable
energijom. making more reliable assessments of the difference
U Dræavnom hidrometeoroloπkom zavodu between the need for energy and energy produc-
prognoziraju se specifiËni meteoroloπki parametri tion, and contribute to lowering of electric power
usklaeni s potrebama proizvodnje, prijenosa i system management costs and energy trading.
trgovine energijom (na primjer, globalno i difuz- The Meteorological and Hydrological Service of
no zraËenje, brzina vjetra na osi vjetroagregata i Croatia produces forecasts of specific meteorolog-
sl.) (slika 3.35.). ical parameters according to the needs of energy
Prognoza Dræavnog hidrometeoroloπkog zavo- production, transport and trading (e.g. global and
da je: diffuse radiation, wind speed on wind turbine
• vjerodostojna - pouzdan i autentiËan izvor pro- heights, etc.) (Figure 3.35)
gnoze, tj. poznati znanstveno priznati model Forecasts we produce are:
koriπten u svrhu za koju je dizajniran, verifici- • Trustworthy - reliable and authentic source of
rani rezultati, forecasts, i.e. a well-known, scientifically ac-
• dostupna - uvijek dostupno i sigurno mjesto i knowledged model used for the purpose it was
vrijeme dostave prognoze (osiguran paralelni designed for, verified results,
sustav prognoze i 24-satno praÊenje rada), • Available - always available and secure place
• upotrebljiva - format i sadræaj definirani prema and time of forecast delivery (parallel forecast
potrebama korisnika, system and 24-hour monitoring ensured),
• dosljedna - nema pada kvalitete, nema prekida • Usable - format and contents defined according
isporuke, to the needs of users,
• odræiva - prihvatljivi troπkovi za dobivenu vri- • Consistent - no decline in quality, no interrup-
tions in delivery,
jednost (cost-benefit).
• Sustainable - acceptable costs for received va-
lue (cost-benefit).
Promet
Dræavni hidrometeoroloπki zavod izdaje pre- Road traffic
ma potrebama i u dogovoru s korisnicima klimat- Depending on the needs and agreements with
ske analize za planiranje i projektiranje prometne the users, the Meteorological and Hydrological
infrastrukture (cesta, pruga, zraËnih luka, prista- Service (DHMZ) publishes climate analyses for the
niπta) i dugoroËno planiranje odræavanja tih obje- needs of planning and designing of traffic infra-
kata. Obavijesti i prognoze te upozorenja na ek- structure (roads, railroads, airports, harbours) and
stremne meteoroloπke prilike (njihov intenzitet i long-term maintenance planning of the structures.
trajanje) neposredno doprinose odlukama o Notifications and weather forecasts as well as
odræavanju cesta, pruga, pista te sigurnom odvi- severe weather phenomena (their intensity and
janju kopnenog, zraËnog, rijeËnog i pomorskog duration) have a direct impact on decisions concer-
prometa. ning road, railroad, and runway maintenance as
Meteorologija u sustavu projektiranja i izgra- well as the flow of traffic, either land, air, river or sea
dnje prometnica te praÊenju i uspostavi sigurnosti traffic.
prometa ima znaËajnu ulogu. RazliËite vremenske Meteorology plays an important role in the sys-
prilike kao πto su velike koliËine snijega, pojava tem of designing and building roads, monitoring
leda, intenzivna oborina i jak vjetar mogu utjecati and establishing traffic safety. Different weather

163
Slika 3.35. Primjer grafiËkog suËelja prognoze smjera i brzine vjetra za potrebe rada vjetroelektrane

Figure 3.35 Example of a graphical interface of wind speed and direction forecast for wind power plant location

na prometovanje vlakova i cestovnih vozila (slika conditions, such as large amounts of snow, icing
3.36.). Da bi se osigurala maksimalna iskoristi- events, intense precipitation and strong wind may
vost prometnice i smanjile moguÊe posljedice ut- affect road and railroad traffic (Figure 3.36). In order
jecaja vremenskih prilika na promet potrebno je: to ensure maximum road utilization and reduce
• uvaæiti prostornu i vremensku promjenjivost possible impact of weather conditions on the traffic,
meteoroloπkih elemenata duæ prometnica u the following is needed:
fazi planiranja, projektiranja i izgradnje (uva- • to take into account spatial and temporal vari-
æavanjem povijesnog i dijagnostiËkog meteo- ability of meteorological elements along roads in
roloπkog materijala koji se koristi pri odabiru the phases of road planning, designing and
lokacije aerodroma, trase ceste ili pruge i po- building (respecting historical and diagnostic
pratnih objekata), tj. pravovremeno analizirati weather data used when selecting locations for
mjesne klimatske karakteristike (opisano u airports, road or railroad routes and accompa-
poglavlju 3.1.3.), nying structures), i.e. to analyse local climate
• uspostaviti, odræavati i pratiti na trasi promet- characteristics on time (described in Chapter
nice standardizirani svjetski prihvaÊen sustav 3.1.3);
meteoroloπkih mjerenja u realnom vremenu, • to set up, maintain and monitor a standardized,
kontrolu i obradu podataka (opisano u poglav- globally accepted system of real time meteoro-
lju 2.), logical measurements along road routes, control
• uspostaviti sustav prognoze vremenskih prilika and data processing, (described in Chapter 2);
na gustoj mreæi toËaka duæ prometnice kori- • to set up a forecast system along road routes
steÊi prognostiËke atmosferske modele fine using high resolution prognostic atmospheric
razluËivosti. models.
U hladnom dijelu godine posebna pozornost During the cold part of the year, special atten-
posveÊuje se minimalnim temperaturama zraka, tion is paid to minimum air temperatures, hoar frost
pojavi mraza i poledice, oborini, posebno snijegu. and icing events, and precipitation, especially
Iz utvrenih korelacija minimalnih temperatura snow. From the established correlations of mini-
zraka na 2 m visine i minimalnih temperatura zra- mum air temperatures at 2 m above the ground and
ka pri tlu u razliËitim vremenskim situacijama. minimum air temperatures near the ground in differ-
procjenjuju se prilike kada se moæe oËekivati smr- ent weather conditions, it is possible to assess con-
zavanje pri tlu. U suradnji s korisnicima raene su ditions when freezing on the ground is expected. In

164
Slika 3.36. Oteæani promet zbog snijega 11.2.2012.

Figure 3.36 Difficult road conditions due to snow, February 11, 2012

posebne analize koje olakπavaju ne samo plani- cooperation with users, special analyses were
ranje uËestalosti pojedinih intervencija zbog sni- made which facilitate not only planning of the fre-
jega na prometnicama, veÊ omoguÊavaju i plani- quency of certain interventions due to snow on
ranje naËina njihovog provoenja. Tako su izra- roads, but also enable planning of the manner of
ene: Vjetrovne i snjeæne prilike na poduËju Stare their implementation. The following reports were
Suπice (2001.), Klimatske prilike na podruËju made: Wind and snow conditions in Stara Suπica
Hrvatske znaËajne za odræavanje cesta (2002. i region (2001), Climate conditions on the territory of
2009.), Analiza meteoroloπkih uvjeta pogodnih za Croatia essential to road maintenance (2002 and
pojavu zaleivanja na MasleniËkom mostu 2009), Analysis of weather conditions likely to
(2004.), Analiza uËestalosti dnevnih visina snje- cause icing on the Maslenica Bridge (2004),
Analysis of the frequency of daily snow cover depth
ænog pokrivaËa na karakteristiËnim odabranim
in the selected characteristic areas (2013).
podruËjima (2013.).
In 2001, general climate characteristics of all air-
Za potrebe avionskog prometa 2001. godine
ports were produced for air traffic purposes.
izraene su opÊe klimatske karakteristike svih
Furthermore, 27 reports were produced on weath-
zraËnih luka. Izraeno je i 27 izvjeπÊa o vremen-
er conditions at the time of paraglider, glider, heli-
skim prilikama za vrijeme ozbiljnih nesreÊa para- copter and plane accidents.
glajdera, jedrilica, helikoptera i zrakoplova.
The specificity of ensuring road traffic safety in
SpecifiËnost osiguranja sigurnosti cestovnog Croatia is protection against the strong and gale
prometa u Hrvatskoj zaπtita je od utjecaja jake i force bora, which impedes traffic in the coastal
olujne bure. koja oteæava prometovanje u priobal- region, especially in the cold part of the year.
nom podruËju, osobito tijekom hladnog dijela go-
dine. In 1981, special meteorological measurements
of wind speed and direction were set up on the
Tako su veÊ 1981. godine uspostavljena speci- bridge connecting the mainland with the island of
jalna meteoroloπka mjerenja smjera i brzine vjetra Krk. Based on the data received, a spectral analy-
na mostu kopno - otok Krk. Na osnovi tih podata- sis of the bora wind speed was made (1983), as
ka izraena je spektralna analiza brzine bure well as an analysis of the bora gustiness at the loca-
(1983.), analiza mahovitosti bure na toj lokaciji tion (1985) and an analysis of wind speed correla-
(1985.) te analiza korelacije brzine vjetra na mo- tion on the Krk bridge and at Rijeka airport in
stu Krk i na zraËnoj luci Rijeka u Omiπlju (1985.). Omiπalj, the island of Krk (1985).

165
Negativni utjecaj bure na sigurnost prometa na Negative impact of the bora on the safety of traf-
autocesti Rijeka - Zagreb pratio se analizom po- fic on Rijeka - Zagreb highway was monitored using
dataka specijalno uspostavljenih mjerenja na lo- data analysis of specially set up measurements on
kacijama vijadukata Bukovo i Hreljin. Tako je the locations of the Bukovo and Hreljin viaducts. In
2006. godine izraena analiza reæima strujanja na 2006, an analysis of the flow regime on the Kikovica
dionici autoceste Kikovica - tunel TuhobiÊ. - tunnel TuhobiÊ section of the highway was pro-
Posebna pozornost posveÊivala se analizi ma- duced.
ksimalnih brzina i promjenjivosti brzine vjetra na Special attention was paid to the analysis of
lokaciji MasleniËkog mosta. Tako je 2002. godine maximum wind speed and wind speed variability on
izraena analiza prostorne promjenjivosti smjera i the location of the Maslenica bridge. In 2002, an
brzine vjetra na MasleniËkom mostu, a 2003. go- analysis of spatial variability of wind speed and
dine sliËna analiza za potrebe projektiranja buro-
direction on the Maslenica bridge was produced,
brana (slika 3.37.).
and in 2003 a similar analysis was made for noise
Potrebe za struËnom meteoroloπkom analizom barrier design purposes (Figure 3.37).
karakteristika bure na dionici autoceste A1 od
The need for expert meteorological analysis of
tunela Sv. Rok do Maslenice uvjetovale su posta-
vljanje specijalnih meteoroloπkih mjerenja na the bora characteristics on the section of A1 high-
nekoliko lokacija duæ trase autoceste. Od osobi- way from the tunnel Sveti Rok to Maslenica initiated
tog znaËaja za nove spoznaje o specifiËnostima setting up of special meteorological measurements
bure na tom podruËju bila su visokofrekventna at several locations along the highway. High fre-
(60 Hz) mjerenja na probnom poligonu za testi- quency (60 Hz) measurements at the vicinity of the
ranje burobrana u blizini MasleniËkog mosta Maslenica bridge were of special importance to
(tablica 2.3.). Na osnovi tih podataka i podataka gaining new knowledge on specificities of the bora
visokofrekventnih mjerenja brzine vjetra na lo- in that area (Table 2.3). Based on the acquired data
kacijama Senja i DubrovaËkog mosta te raspo- and high frequency wind speed measurement data
loæivih podataka automatskih mjerenja za potrebe at the locations of Senj and Dubrovnik bridge, as
Hrvatskih cesta izraena je Meteoroloπka podloga well as available data from automatic measure-
za izradu pravilnika o odreivanju graniËnog ments for Hrvatske ceste purposes, a meteorologi-

Slika 3.37. Hod sekundnih brzina vjetra na lokaciji poligona burobrana kod MasleniËkog mosta 23.12.2003.
u 10-minutnom intervalu od 04:10 do 04:20 h

Figure 3.37 Course of one-second wind speeds at the location of noise barriers near the Maslenica bridge on
December 23, 2003, in a 10-minute interval from 04:10 to 04:20 h

166
Slika 3.38. GrafiËko suËelje AnemoAlarma - meteoroloπke podrπke za osiguranje sigurnosti prometa
od opasnosti po vozila od jakog vjetra

Figure 3.38 AnemoAlarm graphical interface - weather support for ensuring road traffic safety
from the effect of strong winds on vehicles

nivoa negativnog utjecaja brzine i smjera vjetra cal basis for Regulations on determining the limit of
na sigurnost cestovnog prometa (2003.-2005.). negative wind speed and direction impact on road
Na osnovi tih podloga razvila se uspjeπna me- traffic safety (2003-2005) was produced.
uinstitucionalna suradnja meteorologa, prome- Due to the work done on producing the studies,
tnih i informatiËkih struËnjaka, koja je rezultirala a successful inter-institutional cooperation was
izradom programske podrπke nazvane Anemo- developed between meteorologists, traffic and IT
Alarm. Danas je AnemoAlarm operaterima kont- experts, resulting in the development of the
role odvijanja prometa osnovni alat pomoÊu kojeg AnemoAlarm software. Nowadays, AnemoAlarm is
odluËuju o ograniËenju i/ili zatvaranju prometa za an indispensable tool which traffic control operators
pojedinu kategoriju vozila na dionicama promet- use when making decisions on limiting and/or clos-
nica na kojim puπe bura (slika 3.38.). Temelj rada ing traffic on sections of the roads affected by the
tog programskog paketa podaci su automatskih bora (Figure 3.38). The software uses automatic
meteoroloπkih mjerenja na velikom broju lokacija meteorological measurement data from a large
na cestama te i prognoza smjera i brzine vjetra do- number of locations on the roads and wind direc-
bivena operativnim prognostiËkim modelom tion and speed forecasts received from the ALADIN
ALADIN. operative prognostic model.

Kvaliteta zraka i zaπtita okoliπa Air quality and environmental protection


U podruËju kvalitete zraka i zaπtite okoliπa The Meteorological and Hydrological Service
Dræavni hidrometeoroloπki zavod izrauje stru- produces expertise, technical and research studies
Ëne, tehniËke i studijske podloge za gotovo sve in the field of air quality and environmental protec-

167
gospodarske djelatnosti koje tijekom provoenja tion for almost all economic activities that cause
svojih aktivnosti oneËiπÊuju okoliπ izbacivanjem pollution of the environment by emitting different
razliËitih jednostavnih ili sloæenih kemijskih spo- simple and complex chemical substances and
jeva i aerosola u atmosferu, vode ili tlo. NajveÊi aerosols into the atmosphere, water or soil. Most of
broj studija i elaborata izraen je s teæiπtem na ak- the studies and reports that have been made are
tivnosti (slike 3.39.-3.44.): focused on (Figure 3.39 - 3.44):
• modelling and monitoring of physical processes
• modeliranja i praÊenja fizikalnih procesa u
in the atmosphere addressing problems of air
atmosferi vezanih uz probleme taloæenja one-
pollutant deposition and transport on a local, re-
ËiπÊenja i prijenosa oneËiπÊenja na lokalnoj,
gional and global scale,
regionalnoj i globalnoj skali,
• odelling of dispersion and transport of air pollu-
• modeliranja disperzije i prijenosa oneËiπÊenja
tants from different emission sources and the
iz razliËitih izvora emisije s primjenom analize
analysis of the impact of traffic, industry, ener-
utjecaja u prometu, industriji, energetici, turi- getics, tourism, and other sectors.
zmu itd., • analysis of meteorological aspects on air quality
• analize meteoroloπkih aspekata i utjecaja na in environmental impact studies for facilities that
kvalitetu zraka u studijama utjecaja na okoliπ can significantly affect air quality and the envi-
za postrojenja koja mogu znaËajnije utjecati na ronment (thermal power plants, nuclear facilities
kvalitetu zraka i okoliπa (termoelektrane, nu- and power plants, industrial facilities, roads and
kelarna postrojenja i elektrane, industrijski po- other sources of emissions),
goni, prometnice i drugi emisijski izvori), • planning, establishing and implementing air and
• planiranja, uspostave i provoenja monito- precipitation quality precipitation monitoring on
ringa kvalitete zraka i oborine na podruËju RH the territory of the Republic of Croatia, and for
i za specifiËne potrebe, specific purposes,
• izrade planova za donoπenje mjera za smanji- • making plans for creating measures for reducing
vanje utjecaja emisijskih izvora na podruËju adverse effects of pollutants emission in the
njihova utjecaja, affected areas
• zoniranja podruËja RH s obzirom na mjerene i • zoning of the Croatian territory based on the
modelirane pokazatelje kvalitete zraka. measured and modelled air quality indicators

Slika 3.39. Emisija πtetnih spojeva iz termoelektrane EL-TO Æitnjak u Zagrebu

Figure 3.39 Harmful emission fro EL-TO Æitnjak thermal power plant in Zagreb

168
Slika 3.40. Na kartama u prilogu analiziran je utjecaj pretovara nafte na kvalitetu zraka na Krku. Prikazana je razdioba
srednjih koncentracija sumporovodika (H2S, lijevo) i benzena (desno), u μg/m3, tijekom jedne operacije pretovara nafte u
trajanju od 20 sati na terminalu Omiπalj

Figure 3.40 The charts below show analyses of oil trans-shipment and offshore loading and storage impact on air
quality on the island of Krk. They show the spatial distribution of mean hydrogen sulfide (H2S, left) and benzene (right)
concentrations (μg/m3), during a 20-hour long operation of crude oil loading at Omiπalj terminal

Slika 3.41. Modelirane maksimalne dnevne vrijednosti koncentracija ozona i duπikovog dioksida na podruËju Hrvatske
ukazuju na podruËja u kojima treba pojaËati mjere za smanjivanje emisija πtetnih spojeva
(iz Plana djelovanja za smanjivanje koncentracija ozona na podruËju Hrvatske)

Figure 3.41 Modelled maximum daily values of ozone and nitrogen dioxide concentrations on the territory of Croatia
point at the areas where measures for reducing harmful emissions need to be increased
(from the Action plan for reducing ozone concentrations on the territory of Croatia)

169
Slika 3.42. Prostorni dijagram razdiobe koncentracija duπikovog dioksida u ovisnosti o smjeru i brzini vjetra na dvije
postaje (AMP1 i AMP2) za praÊenje utjecaja cementara u Kaπtelanskom zaljevu

Figure 3.42 A spatial diagram of nitrogen dioxide concentration distribution in relation to wind direction speed and at
two stations (AMP1 and AMP2) for monitoring the effect of the cement industry in Kaπtela Bay

Slika 3.43. Dimnjak visine 202 m izraËunat je za dvije termoelektrane u Zagrebu na osnovi proraËuna disperzijskim mod-
elom koji je morao zadovoljiti uvjet da u zimskim mjesecima struja emitiranih plinova probija sloj temperaturne inverzije
kako bi se sprijeËilo zadræavanje πtetnih spojeva na podruËju Zagreba i izloæenost stanovnika visokim koncentracijama
duπikovih spojeva i lebdeÊih Ëestica. Visina πirenja perjanice plinova prikazana na slici za sijeËanj bila je kojih 800-900 m
dok se sloj inverzije pratio do visine od kojih 250 m. ELTO Æitnjak (sijeËanj 1999.)

Figure 3.43 The design of a 202 m high chimney of two thermal power plants in Zagreb was based on dispersion mod-
el calculations. By the use of the model it was ensured that, in the winter months, the effluent of emitted gases pene-
trates the temperature inversion layer in order to prevent retention of pollutants in lower atmosphere and exposure of
population to high concentrations of nitrogen compounds and particulate matter Zagreb area. The height of gas
plume propagation in January shown in the picture amounts to 800-900 m above ground whereas the inversion layer
was at 250 m. ELTO Æitnjak (January 1999)

170
Slika 3.44. PraÊenje donosa oneËiπÊujuÊih tvari na podruËje istoËne Slavonije tijekom epizodne situacije vrlo visokih
koncentracija lebdeÊih Ëestica. Analizom putanja (trajektorija) zraËnih masa utvreni su uzroci pojave visokih
koncentracija u studenom 2012. godine

Figure 3.44 Transport of pollutants to the East Slavonija region during an episode of extremely high concentration
levels of particulate matter. What caused high concentration events in November 2012 was established by
analysing paths of air mass trajectories coming from polluted industrial areas of Eastern Europe

Mreæa postaja za praÊenje kvalitete i kemijskog Network of weather stations for monitoring pre-
sastava oborine cipitation quality and chemical composition

Dræavni hidrometeoroloπki zavod je krajem In the late 1970’s, the Hydrological and Meteo-
70-tih godina, prema preporukama Svjetske mete- rological Service, in line with the WMO recommen-
oroloπke organizacije (WMO), uspostavio sustav dations, established a precipitation and air quality
monitoringa kvalitete oborine i zraka na odabra- monitoring system at selected representative
nim meteoroloπkim postajama reprezentativnim weather stations for monitoring and analysis of
za praÊenje i analizu prekograniËnih i regionalnih cross-border and regional effects of pollutant emi-
utjecaja emisija oneËiπÊujuÊih tvari. ssions.
U mnogim zemljama, meteoroloπke su sluæbe Meteorological services in many countries have
postale nosioci ovih aktivnosti jer je razumijeva- undertaken such activities, hence understanding of
nje atmosferskih, fizikalnih i kemijskih procesa atmospheric processes, both physical and chemi-
usko povezano i nedjeljivo. S druge strane, mete- cal, is closely linked in addition, meteorological
oroloπke sluæbe veÊ su imale uspostavljenu rela- services had already established a relatively dense
tivno gustu mreæu postaja za praÊenje fizikalnih network of weather stations for monitoring physical
parametara u atmosferi, sustav njihova nadzora i parameters in the atmosphere, surveillance and
odræavanja, kao i stalnu ljudsku posadu, tako da je maintenance system including permanent staff.
najlogiËnije bilo povezati te dvije funkcije moni- Therefore, it was logical to combine the two moni-
toringa atmosfere u jedan sustav. U velikom broju toring activities into a single system. This is the case
europskih zemalja to je i danas sluËaj. in a number of European contries today.
Dræavni hidrometeoroloπki zavod je u razdo- In the period 1981 to 2013, the Hydrological
blju od 1981. do 2013. godine mjerenja kvalitete and Meteorological Service of Croatia conducted
zraka i oborine obavljao na kojih 30-ak postaja air and precipitation measurements at about 30
(slika 3.45., tablica 3.1.), rasporeenih po cijelom stations (Figure 3.45, Table 1.) spread out across
terioriju dræave, tako da budu zastupljene sve kli- the entire territory of Croatia so that all climate and
matske i geografske regije i podruËja koja nisu geographical regions and areas which are not

171
Tablica 3.1. Popis meteoroloπkih postaja Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda na kojima su u razdoblju 1981.-2013.
godine prikupljani i analizirani uzorci kemijskog sastava oborine s podacima o razdobljima aktivnog
uzorkovanja na postajama i prekidima u radu

Table 3.1 List of the Hydrological and Meteorological Service weather stations where samples of chemical
composition of precipitation were collected and analysed in the period from 1981 to 2013, and information
on the periods of active sampling at the stations and interruptions of work

Geografska Geografska Nadmorska Aktivne


Postaja Razdoblje uzorkovanja
duljina, ° πirina, ° visina, m postaje

BILOGORA 17.200 45.883 270 1997.-2013. x


BJELOVAR 16.850 45.900 141 1990.-1996. -
DARUVAR 17.233 45.600 161 1999.-2013. x
DUBROVNIK 18.083 42.650 52 1982.-1990., 1998.-2013. x
DVOR NA UNI 16.273 45.064 150 1988.-1990. -
GOSPIΔ 15.367 44.550 564 1982.-2013. x
GRI» - ZAGREB 15.983 45.817 157 1982.-2002. -
KARLOVAC 15.550 45.500 110 1981.-1996., 2003.-2013. x
KNIN 16.200 44.033 255 1997.-2002.; 2011.-2012. -
KOMIÆA 16.039 43.018 20 1998.-2013. x
KOPRIVNICA 16.817 46.183 141 1982.-1995. -
KRAPINA 15.867 46.167 202 1994.-2013. x
KRIÆEVCI 16.55 46.03 155 1995.-1996., 1999.-2002. -
KUTJEVO 17.883 45.426 236 2008.-2013. x
1982.-1990.; 1992.-2002.;
MAKSIMIR - ZAGREB 16.033 45.817 121 x
2005.-2013.
OGULIN 15.233 45.267 328 1988.-2013. x
1982.-1984.; 1987.-1990.;
OSIJEK 18.733 45.533 89 x
2003.-2013.
PAZIN 13.933 45.233 291 1994.-2013. x
1981.-1982., 1984.-1990.,
PLITVI»KA JEZERA 15.617 44.883 580 -
1996.-1997.
PORE» 13.600 45.233 15 1994.-1996. -
PULA 13.850 44.867 30 1982.-1996. -
PUNTIJARKA - HR02 15.967 45.917 988 1981.-2013. x
RIJEKA 14.450 45.333 120 1981.-2013. x
1984.-1996., 1999.-2001.,
SENJ 14.900 44.983 26 -
2010.-2012.
©IBENIK 15.917 43.733 77 1982.-2001. -
SISAK 16.367 45.500 98 1994.-1996. -
SLAVONSKI BROD 18.000 45.167 88 1982.-1984., 2001.-2013. x
SPLIT 16.433 43.517 122 1982.-2013. x
VARAÆDIN 16.383 46.300 167 1982.-1996. -
VINKOVCI 18.817 45.283 85 1982.-1989. -
ZADAR 15.217 44.133 5 1982.-2013. x
ZAVIÆAN - HR04 14.983 44.817 1594 1981.-2013. x

172
Slika 3.45. Prostorna razdioba postaja DHMZ-a i duljina nizova podataka na postajama

Figure 3.45 Spatial distribution of DHMZ weather stations and lengths of data series (nizovi podataka) at stations

pod neposrednim utjecajem velikih izvora emisije directly affected by large sources of pollutant emi-
oneËiπÊujuÊih tvari. ssions are represented

Zdravlje, rekreacija i turizam Health, recreation and tourism

“Atmosfera je ocean zraka na Ëijem dnu æivi “The atmosphere is an ocean of air at the bot-
Ëovjek” rekao je jedan klimatolog i slikovito uka- tom of which lives the man,” said a climatologist
zao da atmosfera nuæno na njega djeluje. Ljudski and with this vivid image pointed out just how
organizam sposoban je postepeno se prilagoditi strongly the atmosphere affects him. The human
πirokom rasponu vremenskih prilika o Ëemu svje- organism is capable of slowly adapting to a wide
doËi Ëinjenica da ljudi æive od polarnih do trop- range of weather conditions. The proof of that is the
skih i pustinjskih uvjeta. Meutim, ponekad se or- fact that people live in areas with weather condi-
ganizam teπko prilagoava zbivanjima u atmo- tions ranging from tropical to desert. Our organism,
sferi, pa vremenske prilike mogu uzrokovati i however, sometimes has difficulties in adapting to
neugodne posljedice. Brojna istraæivanja u nas i u events happening in the atmosphere, and the
svijetu pokazala su kako pojedine vremenske weather conditions may have unpleasant conse-
situacije djeluju na Ëovjeka, posebno na bolesnog quences. Numerous studies, both in Croatia and in
Ëovjeka. Rezultati tih istraæivanja danas su podlo- the world, show that specific weather situations
ga za izdavanje biometeoroloπke prognoze, koja affect people, especially sick people. The results of
se u Zavodu izrauje od 2003. godine i stavlja na these studies are nowadays used as a starting
raspolaganje javnosti putem medija i interneta. point in producing biometeorological forecasts. The
Od 2012. godine u ljetnom se razdoblju u suradnji Service has been producing such forecasts since
s Ministarstvom zdravlja i Zavodima za javno 2003 and they have been publicly available in the
zdravstvo izdaju upozorenja na toplinske valove media and on the Internet. As heat waves may be

173
Slika 3.46. Bioklimatski prospekt za turiste, Hvar, 1971.-2000.

Figure 3.46 Bioclimatological leaflet for tourists, Hvar, 1971-2000

koji mogu biti opasni za ljude, s preporukama dangerous to people, warnings and recommenda-
kako se zaπtititi. tions on protectiong oneself from heat waves have
Vrijeme i klima, zajedno s geografskim po- been issued since 2012 in cooperation with the
loæajem, topografijom i okoliπem te florom i fau- Ministry of Health and Institutes of Public Health.
nom Ëine prirodnu osnovu svakog turizma, oso- The weather and climate, coupled with the geo-
bito rekreacijskog, koji je vrlo osjetljiv na vre- graphical position, topography and the environ-
menske uvjete. Pogodnost vremenskih prilika ko- ment, as well as the flora and fauna of a location,
je su nuæni uvjet za zadovoljstvo turista pri obav- represent a natural base of tourism, especially
ljanju razliËitih aktivnosti na odmoru moguÊe je recreational tourism which is very sensitive to
ocijeniti odabirom klimatskih podataka vaænih za weather conditions. Suitable weather conditions
turizam te pomoÊu turistiËko-klimatskih indeksa have an important role in tourist satisfaction when
(slika 3.46.), koji ocjenjuju prikladnost klime u engaging in different outdoor activities. It is possible
ovisnosti o vrsti provoenja odmora. Za neke to assess suitability of weather conditions by
aktivnosti, kao πto je to primjerice kulturni turi- choosing climate information relevant to tourism
zam, nije presudno ima li vjetra ili kiπe, dok Êe na and by tourism climatic indices (Figure3.46), by
primjer to onemoguÊiti boravak na plaæi. Starijim which climate suitability is assessed depending of
ljudima ili ljudima s kroniËnim bolestima, koji the type of holiday activities. For some holiday
teπko podnose ljetne vruÊine, primjerene su desti- activities, e.g. cultural tourism, it is irrelevant whe-
nacije ili razdoblja s prevladavajuÊim osjetom ther there is rain or wind, whereas these conditions
ugode prikladnim za odmor i πetnje. Sportaπima, will prevent people from spending time on the
kojim odgovara aktivan odmor, ugodne ili svjeæe beach. Destinations or time periods with predomi-

174
prilike bit Êe pogodnije od ljetnih vruÊina, kad or- nantly mild weather conditions are more suited for
ganizam troπi energiju za obranu od vruÊine. Pri- the elderly or people with chronic diseases who do
kazani na prikladan naËin u turistiËkim broπurama not tolerate high temperatures well and enjoy
ili na plakatima ti podaci mogu pomoÊi pri do- spending their holidays taking walks. Sportsmen,
noπenje odluke o odabiru destinacije i najpogod- who enjoy active holidays, prefer mild or chilly con-
nijeg razdoblja za odmor, ovisno o osobnom sta- ditions to summer heat when their bodies lose
nju i potrebama. energy fighting the heat. Presented in a suitable
manner in tourist brochures and posters, this type
of information helps people when making decisions
Agrometeorologija on the most agreeable holiday destination and time
period, depending on personal health and needs.
Agrometeorologija u Hrvatskoj ima dugu tra-
diciju i njezini poËeci zasnovani na znanstvenim
temeljima datiraju od sredine 19. stoljeÊa. Koliko Agrometeorology
se danas zna, prvi puta na nekoj sluæbenoj meteo-
roloπkoj postaji, (u gradu Hvaru, tada u sastavu Agrometeorology in Croatia has a long tradition
Srediπnjeg zavoda za meteorologiju i zemaljski and its scientifically based beginnings reach to the
magnetizam u BeËu), njezin osnivaË Grgur BuËiÊ, middle of the 19th century. From the available data,
obavlja fenoloπka opaæanja, te rezultate dostavlja it is known that first phenological observations in
u BeË. Postaja je osnovana 1858., a u godiπnjaku Croatia were conducted at the official weather sta-
Uebersicht der phänologischen Beobachtungen tion in Hvar. The weather station was founded in
im Jahre 1864. BuËiÊ je zabiljeæen kao fenoloπki 1858 by Grgur BuËiÊ and was part of the Central
motritelj. To pokazuje da su fenoloπka opaæanja Institute for Meteorology and Earth Magnetism in
kod nas zapoËela toËno prije 150 godina. Vienna, where the observation results were sent.
BuËiÊ was mentioned as a phenological observer in
Godine 1860. u Kriæevcima je zapoËelo s ra- the almanac Uebersicht der phänologischen
dom Gospodarsko uËiliπte i Ratarnica za Ëije je Beobachtungen im Jahre 1864, which proves that
potrebe uspostavljena meteoroloπka postaja phenological observations in Croatia started exactly
(1866. godine postaja je veÊ radila). Zbog speci- 150 years ago.
fiËnog karaktera ovog uËiliπta, gospodarskog od-
nosno poljoprivrednog i πumarskog, funkcija me- In 1960, the Agriculture and Forestry College
teoroloπke postaje je tomu bila podreena pa mo- (Gospodarsko uËiliπte i Ratarnica) was established
æemo govoriti o prvoj agrometeoroloπkoj postaji. in Kriæevci and subsequently a weather station to
Daljnji razvoj postaje bio je takoer usmjeren pre- cater for its needs. Since the operations of the
weather station were closely connected to the spe-
ma specifiËnim potrebama poljoprivrede, pa se
cific agricultural and forestry needs of the College, it
1898. nabavljaju i tri geotermometra.
is safe to say that it was the first agrometeorologi-
Za razvoj agrometeorologije na tom uËiliπtu cal station in Croatia. Further development of the
znaËajan je prof. Ivan PotoËnjak koji je 1878. go- station was directed toward specific agricultural
dine izdao knjigu Nauka o podneblju i zraËnih po- needs and in 1898 three geothermometers were
javih (slika 3.47.), knjiga se smatra prvim udæbe- purchased.
nikom o agrometeorologiji u Hrvatskoj, i izvorno
Professor Ivan PotoËnjak greatly contributed to
je pisana na hrvatskom jeziku (VuËetiÊ, 2011.).
the development of agrometeorology at the
Nije sluËajno da se znanstvena agrometeorologija
College. In 1878, he published a book “Science of
„rodila” baπ na gospodarskom i πumarskom uËi-
Climate and Air Phenomena” (Figure 3.47), which
liπtu. To samo pokazuje da se od samih poËetaka can be considered as the first school book on
stvaranja moderne agrometeorologije promiπljalo agrometeorology in Croatia, originally written in
na njezin interdisciplinarni karakter. Croatian (VuËetiÊ, 2011). It is not a coincidence that
Tijekom prve polovice 19. st. nastoje se mete- scientific agrometeorology was ‘born’ in an agricul-
oroloπka mjerenja povezati s vegetacijom odre- ture and forestry college. It only shows that inter-
enog podruËja, osobito u funkciji razvoja turi- disciplinary character of modern agrometeorology
zma, odnosno ljeËiliπnog turizma. U tomu pred- was taken into account from its very beginnings.
njaËe veÊ spomenuti Grgur BuËiÊ u Hvaru i Am- In the first half of the 19th century, there were
broz HaraËiÊ u Malom Loπinju. Fenoloπka mo- attempts to connect meteorological measurements
trenja u kontinentalnoj Hrvatskoj organiziraju se with the vegetation in a certain area, especially in
po πkolama (Petrinja, Varaædin, Nova Gradiπka relation to the development of tourism, i.e. health

175
Slika 3.47. Prva knjiga-udæbenik o agrometeorologiji u Hrvatskoj, izvorno pisana na hrvatskom jeziku

Figure 3.47 First book-tutorial of agrometeorology in Croatia

itd.). Pokuπaj jaËeg organiziranja fenoloπkih mo- tourism. Most prominent in that respect were the
trenja, 1937., u suradnji Hrvatskog prirodoslo- already mention Grgur BuËiÊ in Hvar, and Ambroz
vnog druπtva i GeofiziËkog zavoda (PMF), u Ëijoj HaraËiÊ in Mali Loπinj. Phenological observations in
su nadleænosti bile meteoroloπke postaje, na æa- continental Croatia were organized by schools (in
lost nije urodio plodom. Ponovni uspjeπniji po- Petrinja, Varaædin, Nova Gradiπka, etc.). In 1937,
kuπaj dogodio se 1946. kada Poljoprivredni insti- the Croatian Natural Sciences Society and Geo-
tut organizira prva sustavna fenoloπka motrenja. physical Institute (Faculty of Science), which was in
charge of weather stations, attempted to better
Osnivanjem Dræavnog hidrometeoroloπkog organize phenological observations. Unfortunately,
zavoda (DHMZ) 1947. agrometeorologija doæiv- the first attempt failed, but in 1946 the Institute of
ljava puni procvat. Na meteoroloπkim postajama Agriculture managed to successfully organize sys-
od 1951. uspostavljaju se mjerenja temperature tematic phenological observations.
tla te se osniva mreæa fenoloπkih opaæanja (VuËe-
Establishing the Hydrological and Meteoro-
tiÊ i dr., 2008.). Meteoroloπka postaja u Kriæev-
logical Service (DHMZ) in 1947 gave boost to
cima 1954. ulazi u sustav mreæe postaja DHMZ-a agrometeorology. Starting in 1951, soil temperature
i to kao agrometeoroloπka postaja. U krugu ove measurements were set up at weather stations and
postaje 1958. osnovan je Meunarodni fenoloπki a network of phenological observations was estab-
vrt, a zatim je proπiren i s DomaÊim fenoloπkim lished (VuËetiÊ et al., 2008). The weather station in
vrtom. Od poËetka ustroja DHMZ-a pa do 2001. Kriæevci became part of the DHMZ weather station
godine jedna od osnovnih ustrojnih jedinica je network in 1954 as an agrometeorological station.
agrometeorologija, Ëiji je djelokrug rada podije- The International Phenological Garden was found-
ljen na tri osnovne djelatnosti; poljoprivrednu me- ed in 1958 on the grounds of the station and was
teorologiju, πumarsku meteorologiju i fenologiju then extended to include a domestic phenological
bilja. garden. Since its beginnings until 2001, agromete-

176
Poljoprivredna meteorologija orology was one of DHMZ organizational units
whose scope of work was divided into three core
U okviru poljoprivredne meteorologije posto- activities: agricultural meteorology, forest meteorol-
jala je mreæa invenstitorskih agrometeoroloπkih ogy and plant phenology.
postaja postavljenih namjenski na odabranoj lo-
kaciji sa svrhom mjerenja meteoroloπkih Ëimbeni- Agricultural meteorology
ka kao pokazatelja vremena i klime mikro po-
druËja. Osim klasiËnih meteoroloπkih mjerenja Within agricultural meteorology, there was a net-
work of agrometeorological stations, set up by
obavljala su se specijalna s odreenom namje-
investors at selected locations, for measuring mete-
nom. Primjerice, mjeri se temperatura tla na raz-
orological factors as indicators of micro area weath-
nim dubinama i temperatura zraka na raznim visi- er and climate. Beside regular meteorological
nama (vertikalni temperaturni gradijent). Na measurements, there are also special measure-
agrometeoroloπkoj postaji u Kriæevcima obavljaju ments for a specific purpose. For example, soil
se i mjerenja pojedine komponente vodne bilance, temperature is measured at different depths and air
isparitelj razreda A, transpiracija po Piche-u, izra- temperature at different heights (vertical tempera-
vno i stvarno isparavanju vode iz tla po Popovu i ture gradient). The agrometeorological station in
potencijalno ili maksimalno moguÊe isparavanje Kriæevci also conducts measurements of individual
iz tla po Garnier-u. Takoer obavljaju se mjerenja water balance components, class A vaporiser, tran-
zaliha vode u tlu na raznim dubinama izravnim spiration according to Piche, direct and real evapo-
uzimanjem uzoraka tla po gravimetrijskoj metodi. ration of water from soil according to Popov, and
Za potrebe raznih istraæivanja obavljaju se i speci- potential and maximal possible evaporation from
jalna mjerenja unutar neke biljne zajednice ili se soil according to Garnier. Measurements of soil
istraæuju uvjeti pod kojim uspijevaju pojedini water reserve are performed at different depths
endemi ili rijetke biljne i æivotinjske vrste. using direct soil sampling according to the gravi-
metric method. Special measurements in a plant
species or conditions needed for growing certain
©umarska meteorologija
endemic plants or rare plant or animal species are
©umarska meteorologija je zapoËela 1981. go- conducted for the needs of various research stu-
dine s osnovnom namjenom zaπtite πuma od po- dies.
æara. U operativnom radu primjenjuje se kanad-
ska metoda prilagoena naπim klimatskim uvjeti- Forest meteorology
ma, poznata pod nazivom Canadian Forest Fire Forest meteorology started in 1981 and its basic
Weather Index System. Za potrebe prilagodbe na- purpose is fire protection of forests. Operational
πim uvjetima izgraen je i djelomiËno opremljen activities are based on the Canadian method,
meteoroloπko-πumarski laboratorij i poligon u known as Canadian Forest Fire Weather Index
Makarskoj. System, adapted to our climate conditions. For the
adaptation needs, a partially equipped meteorolog-
Fenologija bilja ical-forest laboratory was built in Makarska.

Na kojih 50-ak fenoloπkih postaja diljem Plant phenology


Hrvatske prate se razvojne faze odreenih biljaka.
Biljke su grupirane u divlje zeljasto bilje, πumsko Development stages of certain plants are being
drveÊe i πiblje, livadske trave i leguminoze, ratar- monitored at about 50 phenological station around
ske kulture, voÊke i vinovu lozu. Osim biljaka, Croatia. The plants are categorised as wild herba-
ceous plants, forest trees and shrubs, meadow
prate se i biljne bolesti, poljski radovi te fenologi-
grass and legumes, field crops, fruit trees and
ja pËela. Za potrebe fenoloπkih istraæivanja po-
vines. Beside plants, plant diseases, field works
sebno su vaæni Meunarodni DomaÊi fenoloπki and bee phenology are monitored as well. The
vrt u Kriæevcima. International and domestic phenological gardens in
Ustroj agrometeorologije unutar DHMZ-a se Kriæevci are of great importance in phenological
uvelike mijenja nakon 2001. godine. Agrometeo- research.
roloπka mjerenja temperature tla i fenoloπka opa- The organization of argometeorology within the
æanja objedinjuju se u okviru osnovne mreæe me- DHMZ greatly changed after 2001 when agromete-
teoroloπkih postaja. orological and phenological observations were con-

177
Agrometeoroloπka prognoza i istraæivanja solidated within the framework of basic weather
station network.
Sluæba za agrometeorologiju, koja je osnovana
2009. godine, sastoji se od Odjela za agrometeo- Agrometeorological forecast and research
roloπka istraæivanja i Odjela za agrometeoroloπke
informacije te je naglasak rada na znanstveno- The Agrometeorological Service, founded in
istraæivaËkom segmentu i posebno na objavljiva- 2009 and consisting of the Agrometeorological
nju informacija za potrebe poljodjelstva napose u Research Department and Agrometeorological
vidu agrometeoroloπkih prognoza. Prognoza vre- Information Department, puts a lot of effort into
mena za potrebe poljoprivrede u Hrvatskoj se za scientific research, especially into publishing infor-
πiru javnost pojavljuje od 1988. godine prve- mation for the needs of agriculture in Croatia in the
nstveno u periodiËkim Ëasopisima ili specijalizi- form of agrometeorological forecasts. Agriculture
ranim dodacima pojedinih dnevnih novina. Agro- related weather forecasts for wider public first
meteoroloπka prognoza redovito se od 1990. emi- appeared in 1988, primarily in periodicals and spe-
tira na Hrvatskom radiju te od 1999. povremeno, cial supplements to daily newspapers. Since 1990,
a od 2004. i redovito, na Hrvatskoj televiziji. Re- agrimeteorological forecasts are regularly broad-
dovito emitiranje agrometeoroloπke prognoze na cast on the Croatian Radio, from 1999 occasiona-
dræavnoj televiziji je rijetkost i u svijetu, te treba lly, and since 2004 they are broadcast on the
istaknuti posebni napor koji ulaæu hrvatski agro- Croatian Television as well. Regular broadcast of
meteorolozi da njezina gledanost bude πto veÊa. agrimeteorological forecasts on national television
Takva specijalizirana prognoza objavljuje se i u is rare in the world, and Croatian agrometeorolo-
struËnim Ëasopisima. Na internetskim stranicama gists need to be commended for the efforts they
Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda (http://me- put into raising viewing. Such specialized forecasts
teo.hr) od 2004. izrauje se Agrometeoroloπki bil- are published in professional magazines as well.
ten s agrometeoroloπkom prognozom za pet hrva- Since 2004, the Agrometeorological Bulletin, con-
tskih regija. taining agrometeorological forecast for five Croatian
U znanstveno-istraæivaËkom dijelu ostvaruje regions, can be found on the Hydrological and
se suradnja s visokoπkolskim ustanovama (Geo- Meteorological Service web page (http://meteo.hr)
fiziËki odsjek PMF-a, ©umarski fakultet i Agro- Cooperation with higher education institutions
nomski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu) u provo- (Department of Geophysics of the Faculty of Scie-
enju znanstvenih projekata (npr. KovaËeviÊ i dr., nce, Faculty of Forestry and Faculty of Agronomy at
2008.; SeletkoviÊ i dr., 2011.; StojiÊ i dr., 2012.; the University of Zagreb) has been established in
Rosavec i dr., 2013.), u radu s diplomandima i scientific research regarding scientific projects (e.g.
postdiplomandima. Istraæivanja su bila i u okviru KovaËeviÊ et al., 2008; SeletkoviÊ et al., 2011;
projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i StojiÊ et al., 2012; Rosavec et al., 2013), work with
sporta (npr. Bice i dr., 2011.), a rezultati istraæi- graduate students and obtaining academic titles.
vanja se redovito izlaæu na domaÊim i meuna- Research has also been done within the projects of
rodnim konferencijama, te objavljuju u znan- the Ministry of Science, Education and Sports (e.g.
stvenim Ëasopisima. Bice et al., 2011), and the results have been regu-
U zasjedanju Komisije za agrometeorologiju larly presented at local and international confe-
Svjetske meteoroloπke organizacije predstavnik rences, and published in scientific magazines.
Hrvatske prvi put je bio 2002. i od tada redovito In 2002, a Croatian representative attended a
sudjeluje u njezinom radu svake Ëetvrte godine. U meeting of the World Meteorological Organization
njezinoj ekspertnoj grupi Vremenski i klimatski Commission for Agricultural Meteorology for the
ekstremi, utjecaji i preventivne strategije u poljo- first time, and since then has regularly participated
privredi, stoËarstvu, πumarstvu i ribarstvu hrvat- in its work every four years. A Croatian expert pa-
ski struËnjak je radio u proπlom Ëetverogodiπnjem rticipated in the work of its expert group ‘Weather
mandatu. Meunarodna suradnja se ostvaruje i and Climate Extremes, impacts and prevention
putem meunarodnih znanstveno-istraæivaËkih strategies in agriculture, livestock farming, forestry
projekata kao, πto su europski projekti COST 734. and fishery’ in its last 4-year mandate. International
Utjecaj klimatskih promjena i varijacija na europ- cooperation is also accomplished via scientific and
sko poljodjelstvo (VuËetiÊ, 2010.; Trnka i dr., research projects such as European projects COST
2011.), COST ES 1106: Procjena koriπtenja i raz- 734: Impacts of Climate Change and Variability on
mjene vode za potrebe europske poljoprivrede European Agriculture (VuËetiÊ, 2010; Trnka et al.,
pod utjecajem klimatskih promjena te COST 725: 2011), COST ES 1106: Assessment of European

178
Europska fenoloπka baza (VuËetiÊ i VuËetiÊ, Agriculture Water use and trade under climate
2006.) koji je prerastao u EUMETNET-ov projekt change, and COST 725: European phenological
pod istim nazivom. dana platform (VuËetiÊ and VuËetiÊ, 2006), which
Iako je agrometoroloπki tim mala grupa stru- grew into a EUMETNET project of the same name.
Ënjaka, ostvaruje svoje zadatke i izvan svojih mo- Although the agrometeorological team consists
guÊnosti, te je poznat u domaÊoj javnosti kao i u of a small number of experts, their accomplish-
struËnim meunarodnim krugovima. ments are well beyond their means, and they are
well known both in Croatia and in international cir-
cles.
3.1.6. Razvoj i istraæivanje
Meteorologija, kao jedna od mlaih grana 3.1.6 Research and development
primijenjene fizike, posljednjih desetljeÊa napre-
duje ogromnim koracima. U skladu sa svjetskim Meteorology, as one of the newest branches of
razvojem informatike i tehnologije, omoguÊen je applied physics, has made giant steps in the past
detaljniji uvid u mnoge do sada neistraæene at- several decades. A more detailed insight into the so
mosferske pojave i procese malih prostornih raz- far unresearched atmospheric phenomena and
mjera te razmjerno kratkog vremenskog trajanja, small scale processes of relatively short duration as
ali i prognozu nadolazeÊih vremenskih prilika u well as forecasts of upcoming weather conditions
sljedeÊih nekoliko dana, sezona, pa i godina. Brzi over the next several days, season or even several
napredak znanosti i tehnologije u uvjetima globa- years, were made possible by global development
lizacije Ëine stjecanje znanja i njegovu produktiv- of information technology and technology in ge-
nu primjenu temeljnim izazovom konkurentnog neral. In times of globalization, fast scientific and
gospodarstva i druπtva. Vrijednost toËne i pravo- technological progress presents acquiring know-
dobne meteoroloπke i klimatoloπke informacije u ledge and productive use of the same the greatest
prevenciji i prilagodbi druπtva pri tom igra kljuË- challenge to a competitive economy and society.
nu ulogu, bilo da se radi o upozorenju na opasnu Whether it is a severe weather phenomena warning
vremensku pojavu ili pak o informaciji o mogu- or information on possible climate change in a cer-
Êim klimatskim promjenama na odreenom po- tain area, the value of accurate and timely meteoro-
druËju. Jedna od bitnih pretpostavki za izdavanje logical and climatological information plays a key
takvih informacija je kvalitetan i meunarodno role in prevention and adaptation of the society.
konkurentan znanstveno-istraæivaËki rad, uz pre- One of the key assumptions for publishing such
noπenje i ukljuËivanje direktnih rezultata u pri- information is internationally competitive scientific
mjenu u svim gospodarskim granama. research of high quality coupled with the transfer
and application of its results in all industries.

Razvoj i sadaπnje stanje


Development and present state
Do osnutka Hidrometeoroloπke sluæbe 1947.
godine znanstveno-razvojni rad odvijao se u Until 1947, when the Hydrological and Me-
sklopu GeofiziËkog zavoda (danas GeofiziËkog teorological Service was established, the Geo-
odsjeka Prirodoslovno-matematiËkog fakulteta, physical Institute (today the Department of Geo-
SveuËiliπta u Zagrebu) s kojim je kasnije nastav- physics at the Faculty of Science, University of
ljena suradnja, posebice na edukaciji kadrova i na Zagreb) had been in charge of scientific develop-
zajedniËkim projektima. U poËetku je taj rad imao ment. Cooperation with the Department of Geo-
karakter struËnog rada s ciljem poboljπanja meto- physics continued, especially on joint projects and
da analize i prognoze vremena, obrade i analize in the field of staff training. At the beginning, scien-
klimatoloπkih, hidroloπkih i agrometeoroloπkih tific development revolved around expert work with
podataka. PoËetkom πezdesetih godina organizira the aim of improving analysis and weather forecast
se poslijediplomski studij na GeofiziËkom zavo- methods, processing and analysing climatological,
du, koji je do danaπnjih dana u Hrvatskoj glavni hydrological and agrometeorological data. In the
centar za stvaranje kvalitetnih znanstvenih kadro- early 1960’s, post-graduate studies were organized
va u meteorologiji. Magistri i doktori znanosti at the Geophysical Institute, which has remained
uvelike su doprinjeli unapreenju sluæbe, ali i the leading centre for generating experts in meteo-
omoguÊili stvaranje znanstvene jedinice. Inter- rology ever since. Masters and Doctors of Science
nom odlukom tadaπnjeg RepubliËkog hidrome- greatly contributed to the advancement of the

179
teoroloπkog zavoda (RHMZ) 12. srpnja 1968. go- Service, and made establishing of a scientific
dine osnovan je sektor za meteoroloπka istraæi- research unit possible. By an internal decision of
vanja koji 1976. postaje Centar za meteoroloπka the Republic Hydrometeorological Service (RHMZ)
istraæivanja, Znanstveno-istraæivaËka djelatnost at that time, on July 12, 1968, the Sector for
prepoznata je i od 11. studenog 1976. Centar za Meteorological Research was established, which
meteoroloπka istraæivanja RHMZ-a upisan je u was renamed as the Centre for Meteorological
registar znanstvenih organizacija. Prema rjeπenju Research in 1976. On November 11, 1976, the
od 20. rujna 1996. godine DHMZ se nalazi u Centre for Meteorological Research of the RHMZ
Upisniku znanstveno-istraæivaËkih pravnih osoba was registered as a scientific organization.
Ministarstva znanosti i tehnologije Republike According to the Resolution of September 20,
Hrvatske kao ustanova koja obavlja znanstveno- 1996, the Meteorological and Hydrological Service
istraæivaËku djelatnost u znanstvenom podruËju of Croatia was entered in the Register of Scientific
prirodnih znanosti. Ministarstvo znanosti, obrazo- and Research Legal Entities with the Ministry of
vanja i sporta na temelju Pravilnika o upisniku Science and Technology as an institution carrying
znanstvenih organizacija izdaje DHMZ-u 27. stu- out scientific research in the field of natural scie-
denog 2012. godine novo rjeπenje i dozvolu za nces. On November 27, 2012, based on the Ordi-
obavljanje znanstvene djelatnosti iz podruËja nance on the Register of Scientific and Research
prirodnih znanosti (slika 3.48.). Legal Entities, the Ministry of Science, Education
DHMZ kao znanstveno-istraæivaËka pravna and Sports provided DHMZ with a new resolution
osoba u znanstvenom podruËju prirodnih znanosti and a permission to conduct scientific activities in
nacionalno je srediπte izvrsnosti i znanja u po- natural sciences (Figure 3.48).
druËju meteorologije i klimatologije. Premda sva- DHMZ, as a scientific and research legal entity in
ki sektor/sluæba unutar DHMZ-a brine o struËnom the field of natural sciences, is a national centre of
usavrπavanju i uvoenju novih metoda u djelo- excellence and expertise in meteorology and clima-
krug njihova rada, glavnina istraæivaËkog rada tology. Although professional development and
obavlja se u okviru Sektora za meteoroloπka istra- implementation of new methods are within the
æivanja i razvoj, koji je nadleæan za organizaciju, scope of work of each sector/division within the
koordinaciju i izvrπavanje poslova razvoja i istra- DHMZ, majority of research is done by the
æivanja u okviru DHMZ-a. U kontekstu odræivog Meteorological Research and Development
razvoja u druπtvu nuæan uvjet je neprekidno pra- Division, which is responsible for the organization,
Êenje novih spoznaja i vlastito istraæivanje na po- coordination and implementation of research and
druËju meteorologije na dobrobit cijele druπtveno- development activities within the DHMZ. In the con-
gospodarske zajednice. Krajnji je cilj visoka kva- text of sustainable development, a key condition is
liteta usluga i proizvoda namijenjenih raznim ko- being up-to-date with the latest achievements and
risnicima unutar DHMZ-a. kao i iz gospodarstva investing into own research in the field of meteoro-
te javnog i druπtvenog æivota Republike Hrvatske. logy for the benefit of the entire community. The
Sve djelatnosti istraæivaËkog i razvojnog rada goal of the DHMZ is to provide high quality services
usmjerene su na razvoj za potrebe ispunjavanja and products to different users within the DHMZ as
osnovne uloge DHMZ-a i primjenu rezultata i well as users coming from different industries and
metoda za potrebe operativne prognoze vremena, public and social life of the Republic of Croatia. All
upozorenja na opasne vremenske pojave i infor- research and development activities aim at fulfilling
miranje javnosti te za potrebe razliËitih druπtvenih the primary role of the DHMZ, application of the
i gospodarskih subjekata (energetika, poljoprivre- results and methods in operative weather forecast,
da, turizam, promet, prostorno planiranje, indus- issuing of severe weather phenomena warnings
trija, zaπtita okoliπa, zdravstvo itd.). and informing the public, as well as fulfilling the
Kako bi se mogle zadovoljiti potrebe gospo- needs of different social and economic subjects
darstva i druπtvenog razvoja za kvalitetnom infor- (energetics, agriculture, tourism, traffic, spatial pla-
macijom, nuæan uvjet je dovoljan broj visoko nning, industry, environmental protection, health
kvalificiranih znanstvenika i struËnjaka, koji mo- care system, etc.).
gu pratiti i razvijati najnovije metode u podruËju In order to meet the needs of Croatian economy
meteorologije i hidrologije, s ciljem njihove prim- and social development for quality information, it is
jene u razliËitim granama gospodarstva i druπtva necessary to have an adequate number of scien-
u cjelini. Neprekidno se ulaæu veliki napori u tists and experts employed who can follow and
kadrovskoj promjeni. U 2012. godini na DHMZ-u develop new methods in the fields of meteorology

180
Slika 3.48. Kopije rjeπenja o upisu DHMZ-a u registar znanstvenih ustanova

Figure 3.48 Copy of the Resolution on the entry of DHMZ in the Register of Scientific Institutions

181
je radilo 18 doktora znanosti i 17 magistara, πto je and hydrology, which can then be applied in diffe-
veliki napredak u odnosu na 2003. godinu kad je rent industries and the society as a whole. Great
bilo zaposleno 8 doktora znanosti i 16 magistara. efforts are invested into staffing. In 2013, there
Razvojni i istraæivaËki rad u DHMZ-u vezan je were 18 Doctors and 17 Masters of Science work-
uz projekte financirane iz razliËitih izvora, ali i uz ing in the DHMZ, which is a great step forward
studije i elaborate koje se izrauju na zahtjev po- when compared to 2003 when only 8 Doctors and
jedinih korisnika. Takve studije nerijetko su uvod 16 Masters of Science were employed.
u veÊe istraæivaËke projekte. Rezultati tog rada Research and development activities of the
gotovo redovito se objavljuju u struËnim i znan- DHMZ are connected to the projects financed by
stvenim Ëasopima (slika 3.49.). I dok su u poËetku different sources, but also to the studies and re-
gotovo svi radovi imali karakter struËnog rada, s ports created at the request of individual users.
ciljem poboljπanja operativnih aktivnosti, s vre- Such studies often lead to bigger research projects.
menom su se pojavljivali i sve brojniji znanstveni
Results of the projects are regularly published in
radovi publicirani u priznatim znanstvenim Ëa-
trade and scientific research journals (Figure 3.49).
sopisima. U razdoblju do 1976. godine izdane su
In the period up to 1976, two meteorological biblio-
dvije meteoroloπke bibliografije Jugoslavije: jed-
na koja je obuhvaÊala grau u razdoblju 1947.- graphies of Yugoslavia were published: one com-
1967., te druga za razdoblje 1968.-1976. godine. prising the materials for the period 1947-1967, and
Tim bibliografijama nije bila obuhvaÊena graa iz the other for the period 1968-1976. Neither bibliog-
podruËja hidrologije. U povodu obiljeæavanja raphy comprised any material on hydrology. Until
πezdesete obljetnice osnutka meteoroloπke i hi- 2007 there was no list of all scientific and profe-
droloπke sluæbe u Republici Hrvatskoj, kao i Ëi- ssional papers written by the DHMZ employees, so
njenice da u tom razdoblju nije postojao jedin- for the 60th anniversary of the Meteorological and
stven popis svih znanstvenih i struËnih radova za- Hydrological Service in Croatia a Bibliography of
poslenika zavoda, u 2007. godini izdana je Biblio- papers published by the DHMZ personnel in the
grafija zaposlenika Dræavnog hidrometeoroloπkog period 1947-2006 was published. The Bibliography
zavoda u razdoblju 1947.-2006. Ovom Biblio- does not comprise expert reports and studies,
grafijom nije obuhvaÊena graa kao πto su struËni handbooks and manuals, thesis, reviews of profe-

Slika 3.49. Dinamika publiciranja struËnih i znanstvenih radova zaposlenika DHMZ-a u razdoblju 1947.-2006.
(izvor: Bibliografija 1947.-2006.)

Figure 3.49 Rate of publishing professional and scientific papers by the DHMZ personnel in the period 1947-2006
(source: Bibliography 1947-2006)

182
elaborati i studije, struËni priruËnici i naputci, di- ssional and scientific papers, interviews, commen-
plomski radovi, recenzije struËne i znanstvene li- taries and popular short sketches published in the
terature, intervjui te komentari i kratke popularne press, nor translations of foreign literature into
crtice u tisku, ili prijevodi inozemne literature na Croatian, although precisely those written materials
hrvatski jezik. Upravo ta pisana graa daje pres- provide an overview of activities in the professional
jek aktivnosti na struËnom i znanstvenom planu and scientific field during that long period and
kroz dugo razdoblje burnih tehnoloπkih i znans- exceptional technological and scientific achieve-
tvenih postignuÊa. Od 2007. do 2013. godine ments. Papers published in the period from 2007 to
izvor podataka publiciranih radova je Hrvatska 2013 can be found in the Croatian Scientific
znanstvena bibliografija (CROSBI), dostupna na Bibliography (CROSBI), and the information on the
internetskoj stranici http://bib. irb.hr/lista-rado- scientific and professional papers published by the
va?sif_ust=4&print=true#cccaso pis, na kojoj se DHMZ personnel can be found on the web page
nalaze podaci upisanih znanstvenih i struËnih http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_ust=4&print=true#
radova djelatnika DHMZ-a. cccasopis.
Znanstveno-istraæivaËki rad na DHMZ-u Scientific research at the DHMZ can be divided
moæemo ukratko podijeliti na Ëetiri glavna po- into four main areas:
druËja:
• research on local and regional atmospheric
• istraæivanja lokalnih i regionalnih atmosfer- processes, modelling of the same for the needs
skih procesa te njihovo modeliranje za potrebe of operational analysis and weather forecast, as
operativne analize i prognoze vremena, razne well as for different industries and energy sec-
grane gospodarstva i energetike te integrirano tors, and integrated modelling of meteorologi-
modeliranje meteoroloπkih, hidroloπkih i ocea- cal, hydrological and oceanographic processes,
nografskih procesa, • research aimed at understanding climate and
• istraæivanja usmjerena prema poznavanju kli- climate change, especially the extremes, on the
me i klimatskih promjena, posebno ekstrema territory of the Republic of Croatia, compared to
na podruËju Hrvatske u odnosu na europske i European and global conditions by monitoring
svjetske prilike praÊenje prostorne i vremenske spatial and temporal (seasonal) variability in the
(sezonske) varijabilnosti intenziteta, uËesta- intensity, frequency and duration of climatic and
losti i trajanja klimatskih parametara i kom- combined parameters, and by climate modelling
biniranih veliËina i klimatskim modeliranjem of the present and future climate in order to as-
sadaπnje i buduÊe klime radi ocjene oËekivanih sess the expected change,
promjena, • research on the effects of weather and climate
• istraæivanja utjecaja vremenskih i klimatskih conditions and climate change using agrome-
prilika te klimatskih promjena, uz primjenu teorological methods and models in order to in-
agrometeoroloπkih metoda i modela, u cilju crease the efficiency of agricultural production,
uËinkovitije poljoprivredne proizvodnje, πu- forestry, forest fire protection and fishery,
marstva, zaπtite πuma od poæara i ribarstva, • research on the effects of the weather on peo-
• istraæivanja utjecaja vremena na ljude i pro- ple and bioclimatic spatial and temporal charac-
storno-vremenske znaËajke bioklime uz izradu teristics and producing criteria for exceptional
kriterija za izvanredne biometeoroloπke pri- bioclimatic conditions.
like.
Scientific and developmental projects
Znanstveno-razvojni projekti
The goal of scientific research and developmen-
Glavni cilj znanstveno-istraæivaËkog i razvoj- tal work is improving DHMZ operating activities. By
nog rad u DHMZ-u poboljπanje je operativnih ak- participating in local and international reseach and
tivnosti. Sudjelovanjem u radu domaÊih i meu- scientific projects, DHMZ scientists share their
narodnih istraæivaËkih i struËnih projekata struË- experience and knowledge and improve their theo-
njaci DHMZ-a dijele iskustva i znanje, usavrπa- retical knowledge and practical skills, get to know
vaju se u teorijskim i praktiËnim vjeπtinama, upo- and implement new types of meteorological data
znaju i uvode u sluæbu nove vrste meteoroloπkih and methods as well as new software tools. All of
podataka i metoda kao i nove programske alate. the above is used in their daily work, enhancing the
Sve to primjenjuje se u svakodnevnom radu, Ëime quality of meteorological and climatological data
se poveÊava kvaliteta meteoroloπkih i klimato- and analysis. Emphasis is put on research on

183
loπkih podataka i analiza. Teæiπte je stavljeno na specificities of local and regional atmospheric
istraæivanja specifiËnosti lokalnih i regionalnih processes in order to improve methods of their mo-
atmosferskih procesa u svrhu unapreenja metoda delling and producing more accurate forecasts.
njihova modeliranja i toËnije prognoze. Rezultati Results of the research and climate monitoring,
istraæivanja i praÊenja klime, dijagnosticiranja diagnosis of climate change and variability, as well
klimatskih promjena i varijabilnosti, kao i procje- as assessments of a future state of climate, are
na stanja buduÊe klime, nalaze πiroku primjenu u widely applied in different social branches and pla-
raznim druπtvenim granama i planiranju. Dio nning. Part of research capacities is devoted to new
istraæivaËkih kapaciteta usmjeren je na nove spoz- achievements and methods for supporting pla-
naje i metode s ciljem podrπke planiranju te raz- nning, and development of environmental protec-
voju strategije i politike zaπtite okoliπa od one- tion pollution control strategy and policy.
ËiπÊenja.
In the early 1980’s, active international coopera-
PoËetkom osamdesetih godina zapoËela je tion started as part of the Global Atmospheric
aktivna meunarodna suradnja u sklopu svjetskih Research Programme (GARP), followed by the
programa Program globalnog istraæivanja atmos- Alpine Experiment (ALPEX) subprogramme where-
fere (GARP), a zatim i njezina potprograma by atmospheric processes in the area of the Alps
Alpski eksperiment (ALPEX), koji je istraæivao were researched in the experimental phase in 1982
atmosferske procese na podruËju Alpi, s eksperi- (50th anniversary of the Meteorological and
mentalnom fazom 1982. godine (Pedeset godina Hydrological Service, 1998). Results of those pro-
rada Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda, grammes provided a more detailed insight into the
1998.). Rezultat ovih programa bio je detaljniji unexplored atmospheric phenomena and small
uvid u mnoge do tad neistraæene atmosferske po- scale processes of relatively short duration, and
jave i procese malih prostornih razmjera te raz- allowed making more accurate assumptions as to
mjerno kratkog vremenskog trajanja, u cilju bo- the effect of mountains on the weather and climate.
ljeg predvianja utjecaja planina na vrijeme i kli- In the period from September 7 to November 15,
mu. Meunarodni projekt pod imenom Mezo- 1999, the goal of the international Mesoscale Alpine
skalni alpski program (MAP-Mesoscale Alpine Programme (MAP) project was to obtain a meteo-
Programme) imao je u razdoblju od 7. rujna do rological database of appropriate spatial-temporal
15. studenog 1999., za glavni cilj dobiti bazu me- density and quality needed to improve operational
teoroloπkih podataka odgovarajuÊe prostorno-vre- weather forecasts and numeric atmospheric mo-
menske gustoÊe i kvalitete radi poboljπanja opera- dels, which would in turn more accurately simulate
tivne prognoze vremena i numeriËkih modela the processes (Bougeault et al., 2001). The project
atmosfere, koji Êe te procese biti u stanju joπ bolje was initiated by the international meteorological
simulirati (Bougeault et al., 2001.). Projekt je po- community, and the meteorological services of
krenula mnogobrojna meunarodna meteoroloπka Alpine countries (Austria, Croatia, Italy, France,
zajednica, uz aktivno sudjelovanje meteoroloπkih Germany, Slovenia, and Switzerland) actively par-
sluæbi svih zemalja alpskog podruËja (Austrija, ticipated. Assimilation of the data, as well as the
Hrvatska, Italija, Francuska, NjemaËka, Slove- development of numerical methods and computer
nija, ©vicarska). Asimilacija podataka dobivenih capacity contributed to making numerical prognos-
ovim projektom, kao i razvoj numeriËkih metoda tic models operational at a resolution lower than 10
i raËunalnih kapaciteta doprinijeli su uvoenjem u km.
operativni rad numeriËkih prognostiËkih modela
Croatia, as a maritime and tourism country, is
fine rezolucije manje od 10 km.
part of the Mediterranean, one of the climatically
Hrvatska, kao pomorska i turistiËka zemlja, most pleasant areas in the world. Nevertheless, the
dio je Sredozemlja, jednog od klimatski najugo- area is prone to sudden weather phenomena of
dnijih podruËja na svijetu. UnatoË tomu, to je po- high intensity, affecting people’s lives and activities
druËje izloæeno i naglim te vrlo intenzivnim vre- and causing extensive material damage. High
menskim pojavama koje uvelike utjeËu na æivot i amounts of precipitation, often causing flooding in
aktivnosti ljudi, a uzrokuju i velike materijalne some locations, and gales stand out among them.
gubitke. Pri tom se osobito istiËu velike koliËine Meteorological measurements are mainly done for
oborina, koje Ëesto dovode do poplava na nekim the mainland area and are not sufficient to cover the
lokacijama, kao i olujni vjetar. Meteoroloπka mje- entire Mediterranean. For that reason, a project
renja uglavnom su vezana uz kopno i priliËno su named “Cyclones that produce high impact wea-

184
nedostatna da bi se u cijelosti obuhvatilo podruËje ther in the Mediterranean” (MEDiterranean EXperi-
Sredozemlja. Stoga je pokrenut projekt u koji su ment on “Cyclones that produce high impact wea-
bile ukljuËene sve zemlje Sredozemlja, ukljuËu- ther in the Mediterranean”- MEDEX) was initiated,
juÊi i Hrvatsku, pod nazivom Ciklone koje imaju involving all Mediterranean countries, including
znatan utjecaj na vrijeme na Sredozemlju-ME- Croatia. In September 2000, the project received
DEX (MEDiterranean EXperiment on “Cyclones the status of a Research and Development Project
that produce high impact weather in the Medite- (RDP) under the auspices of the World Meteo-
rranean”). Projekt je u rujnu 2000. dobio status is- rological Organization. The project represented a
traæivaËkog i razvojnog projekta (RDP - Research new initiative in solving numerous scientific and
and Development Project) pod pokroviteljstvom practical problems of the weather and climate in the
Svjetske meteoroloπke organizacije. Taj projekt Mediterranean (Jansa et al., 2000; Jansa et al.,
predstavljao je novu istraæivaËku inicijativu za 2014).
rjeπavanje brojnih znanstvenih i praktiËnih prob- In order to achieve better general understanding
lema vezanih uz vrijeme i klimu Sredozemlja and natural water circulation forecasts with an
(Jansa et al., 2000.; Jansa et al., 2014.). emphasis on dangerous weather phenomena,
U cilju boljeg razumijevanja i prognoze kru- monitoring and modelling of the same within an
æenja vode u prirodi, s naglaskom na opasne po- coupled atmosphere - sea - land system, as well as
jave, njihovo praÊenje i modeliranje u okviru their variability and characteristics, a big interna-
zdruæenog sustava atmosfera - more - kopno, nji- tional project HyMeX http://www.hymex.org/
hovu varijabilnost i karakteristike pokrenut je ve- (Hydrological cycle in Mediterranean Experiment)
liki meunarodni projekt HyMeX, dostupno na was launched. Reasons for launching the project in
http://www. hymex.org/ (Hydrological cycle in the Mediterranean (Drobinski et al., 2013) lie in the
Mediterranean Experiment). Motivacija za pokre- fact that the Mediterranean is one of the key areas
tanje ovog programa na Sredozemlju (Drobinski for studying climate change (possible impact on the
et al., 2013.) je πto je to jedno od kljuËnih podru- increasing number of natural disasters, taking pre-
Ëja za prouËavanje klimatskih promjena (moguÊ vention and mitigation measures, uneven distribu-
utjecaj na poveÊan broj prirodnih katastrofa, po- tion and an increased demand for water supplies,
duzimanje mjera za prevenciju i ublaæavanje po- as well as more frequent events of extreme weather
sljedica), nejednolike razdiobe i sve veÊa potreba phenomena, such as heavy precipitation, storms,
za pitkom vodom te sve ËeπÊe ekstremnih vre- severe local winds, flash floods, extreme air tem-
menskih pojava (obilne oborine, oluje, jaki lokal- perature, droughts, fires). The Adriatic region is one
ni vjetrovi, bujiËne poplave, velike vruÊine, suπe, of the three areas of special interest for studying
poæari). PodruËje Jadrana proglaπeno je jednim od certain atmosphere/sea interaction events in the
tri podruËja od posebnog interesa za prouËavanje period from 2010 to 2020 (Figure 3.50). The influen-
odreenih pojava interakcije atmosfera/more u ce of the sea on the atmosphere in the event of
razdoblju 2010.-2020. godina (slika 3.50.). Utje- storms, heavy precipitation and cyclone develop-
caj mora na atmosferu pri pojavi olujnih vjetrova, ment, and the influence of the atmosphere on the
obilnih kiπa i razvoju ciklona joπ je uvijek nedo- circulation in the sea are still not sufficiently
voljno istraæen, kao i utjecaj atmosfere na cirku- researched. The programme is expected to signifi-
laciju u moru. OËekivanja ovog programa idu u cantly reduce the number of errors in meteorologi-
smjeru znaËajnog smanjenja greπaka u meteoro- cal and oceanographic analyses and forecasts.
loπkim i oceangrafskim analizama i prognozama. Croatia expects continued close cooperation
U Hrvatskoj se oËekuje i daljnja intenzivnija su- between meteorolgists and oceanographers, which
radnja meteorologa i oceanografa, koja je nuæna is essential for the development of a coupled ope-
za razvoj zdruæenog meteoroloπko-oceanograf- rational meteorological and oceanographic forecast
skog operativnog prognostiËkog sustava. system.
S daljnjim poboljπanjem prognoze atmosfer- Improving forecasts of atmospheric processes
skih procesa strogo uvjetovanih lokalnim utjecaji- over a certain smaller area, caused strictly by local
ma na nekom manjem podruËju, doÊi Êe i do efi- influences, will lead to a more efficient warning sys-
kasnijeg sustava upozoravanja. To bi trebalo uve- tem. That in turn should reduce damages caused
like doprinijeti smanjenju πteta od opasnih atmo- by atmospheric phenomena as well as provide be-
sferskih pojava, ali i ukupnom poznavanju vre- tter overall understanding of weather and climate
menskih i klimatskih obiljeæja naπeg podruËja. characteristics of Croatia.

185
Slika 3.50. HyMeX podruËja od posebnog interesa

Figure 3.50 HyMeX of the special interest areas

Danaπnja numeriËka prognoza vremena zahti- Current numeric weather forecasts require inter-
jeva meunarodnu suradnju meu mnogim na- national cooperation between many national me-
cionalnim meteoroloπkim centrima. Hrvatska je teorological centres. Since 1996, Croatia has been
joπ od 1996. godine ukljuËena u projekt ALA- involved in the ALADIN project, whose goal is to
DIN. Ëiji je cilj razvoj i primjena numeriËkog mo- develop and implement a high resolution numerical
dela velike razluËivosti za potrebe pouzdane i model for creating accurate and timely short range
pravovremene kratkoroËne prognoze vremena. weather forecasts. Since then, significant advances
Od tada pa do danas razvoj modela i raËunalnih have been made in the development of models and
kapaciteta doæivio je ogroman napredak (Tudor et computer capacity (Tudor et al., 2013). Until the
al., 2013.). Do kraja 2013. godine operativno se 2 end of 2013, calculations of the ALADIN/ALARO
puta dnevno provodio izraËun ALADIN/ALARO model at 8 km resolution (hydrostatic version) and
modela rezolucije 8 km (hidrostatiËka verzija) i 2 2 km resolution (non-hydrostatic version) were
km (nehidrostatiËka verzija) za sve meteoroloπke operationally done twice a day for all meteorological
elemente te dinamiËka adaptacija smjera i brzine elements and dynamic adaptation of wind direction
vjetra na razluËivost 2 km, πto daje realnije rezul-
and speed at 2 km resolution, which produced
tate u onim dijelovima Hrvatske gdje na strujanje
more realistic results in parts of Croatia where the
zraka znaËajno utjeËe lokalni reljef (slika 3.51.).
air flow is significantly influenced by the local relief
PoËetkom 2014. godine izraËun prognoze radi se
4 puta dnevno koriπtenjem inicijalnog polja do- (Figure 3.51). At the beginning of 2014, forecast is
bivenog iz asimilacijskog ciklusa te trosatnih rub- run 4 times per day using the initial data from the
nih uvjeta dobivenih iz modela ECMWF-a sa po- assimilation cycle and 3-hour lateral boundary con-
makom od 06 sati. Sve je to rezultat meunarodne ditions from the ECMWF model. This is all the result
suradnje, ali i velikih napora uËinjenih kod nas na of international cooperation as well as great efforts
razvoju asimilacije radarskih podataka, istraæi- on part of Croatia invested into the development of
vanju interakcije fizike i dinamike atmosfere i radar data assimilation, research on the interaction
uvoenja fizikalnih procesa manjih razmjera of physics and atmospheric dynamics, and imple-
(konvekcija, turbulencija). Rezultat je poveÊanje mentation of small scale physical processes (con-
toËnosti kratkoroËne prognoze vremena za po- vection, turbulence). As a result, short range weath-
druËje Hrvatske za 72 sata unaprijed na rezoluciji er forecasts for Croatia for the next 72 hours from
modela od 8 km i 24 sata unaprijed na nehidrosta- the 8 km resolution model and forecasts for the
tiËkoj verziji modela rezolucije 2 km. ToËnija next 24 hours from a 2 km resolution non-hydro-

186
a) b)

Slika 3.51. Prognoza polja vjetra na 10 m na 2-km rezoluciji za πire podruËje Zadra (a) i 8-km rezoluciji za podruËje
Hrvatske (b) - prognoza za 12. rujna 2014., 00 UTC

Figure 3.51 2-km resolution wind field forecast at 10 m for wider Zadar area (a) and 8-km resolution forecast for
Croatia (b) - forecasts for September 12, 2014, 00 UTC

prognoza poveÊat Êe uËinkovitost sustava za rano static model version, are more accurate. Higher
upozorenje na opasne vremenske pojave, ali i dati accuracy leads to higher efficiency of the early
korisnije podatke za racionalizaciju i unaprei- warning system for severe weather phenomena. It
vanje uËinkovitosti u svim sektorima gospodar- will also provide data needed to rationalize and
stva, te na racionalno koriπtenje energije i prirod- improve efficiency in all economic sectors, rationa-
nih resursa, oËuvanje okoliπa i kakvoÊe æivljenja lize use of energy and natural resources, and
u cijelosti. improve environmental protection and quality of life
U znanstvenim istraæivanjima i razvoju in general.
DHMZ je primao financijsku potporu Ministar- DHMZ received financial support from the
stva znanosti, obrazovanja i πporta RH (MZOS). Ministry of Science, Education and Sports (MZOS)
Od poËetka 2007. godine tri su znanstvena pro- for its scientific research and development. Since
jekta, Ëiji su nosioci znanstvenici iz DHMZ-a the beginning of 2007, three scientific projects, led
(Klimatske varijacije i promjene i odjek u po- by DHMZ scientists (Climate variations and change
druËjima utjecaja - voditeljica projekta dr.sc. and response in affected systems - leader Marjana
Marjana GajiÊ »apka dostupno na http://bib. GajiÊ »apka, PhD, http://bib.irb.hr/lista-radova?
irb.hr/lista-radova?sif _ proj=004-1193086- sif_proj=004-1193086-3035&period=2007; Storms
3035&period=2007.; Oluje i prirodne katastrofe u and natural disasters in Croatia - leader Branka
Hrvatskoj - voditeljica projekta dr.sc. Branka IvanËan-Picek, PhD, http://bib.irb.hr/lista-radova?
IvanËan-Picek, dostupno na http://bib.irb.hr/ lista- sif _ proj=004-1193086-3036&period=2007;
radova?sif _ proj=004-1193086-3036&peri- Meteorological observation and data ssimilation
od=2007.; Metode motrenja i asimilacije meteo- methods - leader Kreπo PandæiÊ, PhD, http://bib.
roloπkih podataka - voditelj projekta dr.sc. Kreπo irb.hr/lista-radova?sif _ proj=004-1193086-
PandæiÊ, dostupno na http://bib.irb.hr/lista-rado- 3065&period=2007), have been part of the biggest
va?sif_proj=004-1193086-3065&period=2007.), scientific programme in the field of geosciences in
dio najveÊeg znanstvenog programa iz podruËja Croatia called “Characteristics and Interactions of
geoznanosti u Hrvatskoj pod naslovom Svojstva i the Atmosphere, Hydrosphere and Geosphere in
meudjelovanje atmosfere, hidrosfere i geosfere u Croatia”. Except for financing research, MZOS
podruËju Hrvatske. Osim financiranja samih is- made it possible to employ 5 research fellows to
traæivanja, MZOS je omoguÊio upoπljavanje 5 work on the projects. Three of them have already
znanstvenih novaka za rad na ovim projektima. become Doctors of Science, one is about to

187
Od toga troje ih je doktoriralo, jedan je pred za- become a Doctor of Science and one has become
vrπetkom doktorata, a 1 je magistrirao. Naπi znan- a Master of Science. DHMZ scientists have also
stvenici sudjelovali su i na drugim znanstvenim participated in other scientific projects co-financed
projektima koje je sufinancirao MZOS, Ëiji su by MZOS whose project leaders were scientists
voditelji znanstvenici iz drugih institucija. Kako from other institutions. Since MZOS transferred
je u 2013. godini MZOS financiranje projekata financing of projects to the Croatian Science
prebacio na Hrvatsku zakladu za znanost Foundation (HRZZ) in 2013, part of DHMZ scien-
(HRZZ), dio se naπih znanstvenika ukljuËio u rad tists became involved in HRZZ projects.
na projektima za HRZZ.
A lot of research is done as part of international
Velik broj istraæivanja dio je meunarodnih is- research and development projects (e.g. ALADIN,
traæivaËkih i razvojnih projekata (npr. ALADIN, RC LACE, EMEP), and programmes within the
RC LACE, EMEP), kao i programa u okviru EIG framework of the EIG EUMETNET (The Network of
EUMETNET-a (The Network of European Natio- European National Meteorological Services),
nal Meteorological Services), EUMETSAT-a EUMETSAT (The European Organisation for the
(The European Organisation for the Exploitation Exploitation of Meteorological Satellites) and COST
of Meteorological Satellites) i COST-a (European
(European Cooperation in the field of Scientific and
Cooperation in the field of Scientific and Techni-
Technical Research). More information on all DHMZ
cal Research). Detaljnije informacije o svim pro-
projects can be found on the web page
jektima koji se provode na DHMZ-u moæe se naÊi
www.meteo.hr under Projects.
na stranici www.meteo.hr u rubrici Projekti.
Dio znaËajnih istraæivanja vezan je uz sura- Part of more significant research is connected to
dnju u okviru EU FP7 i IPA projekata, kao i bila- the collaboration in the EU FP7 and IPA projects, as
teralnu suradnju naπe meteoroloπke i hidroloπke well as bilateral collaboration between DHMZ with
sluæbe sa sluæbama pojedinih europskih zemalja. the meteorological and hydrological services of
some European countries.
U sklopu EU FP7 suradnje u razdoblju 2011.-
2014. znanstvenici DHMZ-a bili su ukljuËeni u Within the EU FP7 collaboration, in the period
dva projekta: 1. CLIM-RUN (Climate Local Info- 2011-2014, DHMZ scientists were involved in two
rmation in the Mediterranean region Responding projects: 1. CLIM-RUN (Climate Local Information
to User Needs - Lokalne klimatske informacije u in the Mediterranean region Responding to User
podruËju Sredozemlja prema potrebama korisni- Needs;http://www.climrun.eu), which contributed
ka, dostupno na http://www.climrun.eu) gdje je to the preparation of climate information and
dan doprinos u pripemi klimatskih informacija i expected climate change (BrankoviÊ et al., 2013)
oËekivanih klimatskih promjena (BrankoviÊ et al., for planning in energy and tourism sectors in
2013.) za planiranje energetskog i turistiËkog sek- Croatia: 2. ECLAIRE (Effects of climate change on
tora u Hrvatskoj; 2. ECLAIRE (Effects of climate air pollution impacts and response strategies for
change on air pollution impacts and response stra- European ecosystems; http://www.eclaire.eu).
tegies for European ecosystems - UËinci oneËi-
The DMCSEE project (Drought Management
πÊenja zraka na europske ekosustave izazvane kli-
Centre for Southeastern Europe; http://www.
matskim promjenama i strategije za njihovo ubla-
dmcsee.eu) was co-financed by the EU as part of
æavanje, dostupno na http://www.eclaire.eu).
the South East Europe Transnational Cooperation
Projekt DMCSEE (Drought Management Cen- Programme. The project was initiated in order to
tre for Southeastern Europe - Centar za praÊenje develop, assess and implement tools for drought
suπe u jugoistoËnoj Europi, dostupno na http:// risk management. Taking into account factors such
www.dmcsee.eu). sufinancirala je EU u sklopu as terrain slope, solar radiation, coefficient of pre-
programa transnacionalne suradnje za jugoistoËnu cipitation amount variation, soil and vegetation
Europu. Projekt je pokrenut u cilju razvoja, pro-
cover type (PerËec TadiÊ et al. 2014), a chart of
cjene i primjene alata za upravljanje rizikom od
drought sensitivity was produced. Even after the
suπe. U sklopu projekta izraena je karta osje-
project was finished in 2012, DMCSEE still
tljivosti na suπu, uz uvaæavanje faktora kao πto su
remained operational.
nagib terena, sunËevo zraËenje, koeficijent vari-
jacije koliËine oborine, vrstu tla i biljnog pokrova In the period when Croatia was preparing to
(PerËec TadiÊ et al. 2014.). Po zavrπetku projekta enter the EU, as part of the IPA III C programme -
u 2012. godini, DMCSEE ostao je i dalje ope- Regional Development, DHMZ prepared and won
rativno aktivan. two projects - one as a project leader and the other

188
U razdoblju pripreme Hrvatske za Ëlanstvo u as a project partner: 1. WILL4WIND (Weather
EU u sklopu IPA III C programa - Regionalni Intelligence for Wind Energy; www.will4wind.hr),
razvoj, DHMZ je pripremio i dobio dva projekta - with the goal of developing a system of more accu-
u prvom je nositelj projekta, a u drugom instituci- rate local wind forecasts necessary for increasing
ja partner: 1. WILL4WIND (Weather Intelligence efficiency of wind energy management and its inte-
for Wind Energy - Inovativna meteoroloπka po- gration into the wind energy management system;
drπka upravljanju energijom vjetra, dostupno na 2. ENHEMS-Buildings (Enhancement of Research,
www.will4wind.hr), gdje je cilj razvoj sustava Development and Technology Transfer capacities
toËnije prognoze lokalnog vjetra za potrebe efi- in Energy Management Systems for Buildings;
kasnijeg upravljanja vjetrovnom energijom i nje- www.enhems-buildings.fer.hr). Main activities the
zine integracije u sustav upravljanja vjetrovnom DHMZ participates in are upgrading of solar radia-
energijom; 2. ENHEMS-Buildings (Enhancement tion measurement components at 7 measuring sta-
of Research, Development and Technology tions in Croatia and developing weather forecast
Transfer capacities in Energy Management Sys- service for the needs of energy management of
tems for Buildings - Unapreenje istraæivanja, buildings.
razvoja i moguÊnosti prijenosa tehnologije u sus-
tavu upravljanja energijom u zgradarstvu, dostup- Cooperation within the European Commission
no na www.enhems-buildings.fer.hr). Osnovne COST programme (European Cooperation in the
aktivnosti u kojima DHMZ sudjeluje su nado- field of Scientific and Technical Research) opens up
gradnja mjerenja komponenti SunËevog zraËenja possibilities of acquainting our scientists with the
na 7 mjernih postaja u Hrvatskoj te razvoj usluge latest scientific achievements as well as networking
prognoze vremena za potrebe energetskog uprav- with scientific institutions. One of such projects is
ljanja zgradama. the WIRE - Weather Intelligence for Renowable
Energies, whose goal is to improve methods for
Suradnja u okviru COST programa Europske
assessing wind and solar energy production,
Komisije (European Cooperation in the field of
improve numerical prognostic models for such
Scientific and Technical Research) otvara velike
needs, and establish a joint approach of relevant
moguÊnosti za ukljuËivanje naπih znanstvenika u
professions (meteorologists, electrical engineers) to
najnovije znanstvene tokove, kao i umreæavanje
optimization of technical and economic intergration
istraæivaËkih institucija. Jedan od takvih projekata
of renewable energy sources into the electric power
je WIRE - Weather Intelligence for Renowable
Energies (Meteoroloπke informacije za obnovlji- network. Another example of the cooperation is the
ve izvore energije), Ëiji je cilj unaprijediti metode project EURO-AGRIVAT (Assessment of European
za predvianje proizvodnje energije iz vjetra i Agriculture Water use and Trade under Climate
Sunca, unaprijediti numeriËke prognostiËke mo- Change). The project is based on the use of models
dele za takve potrebe te uspostaviti zajedniËki and data, the latest climate database and projec-
pristup svih relevantnih struka (meteorolozi, ele- tions as well as agrometeorological models with the
ktroenergetiËari) optimizaciji tehniËke i eko- aim of integrating all data in order to assess agri-
nomske integracije obnovljivih energija u ele- culture water use and trade under present and
ktriËnu mreæu. Drugi primjer suradnje na COST future climate conditions.
programu je projekt EURO-AGRIVAT (Asse- Part of developmental and research activities
ssment of European Agriculture Water use and are linked to joint projects of European meteorolog-
trade under climate change - Procjena koriπtenja i ical and hydrological services, especially within the
razmjene vode za potrebe europske poljoprivrede EIG EUMETNET programme (The Network of
pod utjecajem klimatskih promjena). Osnova European National Meteorological Services). A
ovog projekta su upotreba modela i podataka, naj- good example is the SRNWP (Short Range Nu-
novije baze klimatskih podataka i projekcija te merical Weather Prediction Programme) whose
agrometeoroloπkih modela u cilju integriranja goal is to harmonize and improve work on research
svih tih podataka za ocjenu koriπtenja i razmjene and application of short range numerical weather
voda za potrebe poljoprivrede pod sadaπnjim i prediction models. Cooperation in the field of radar
buduÊim klimatskim uvjetima. meteorology takes place within the OPERA pro-
Dio razvojnih i istraæivaËkih aktivnosti vezan gramme (the European Weather Radar Network),
je uz suradne projekte europskih meteoroloπkih i which is creating a European operational radar
hidroloπkih sluæbi, osobito u sklopu programa composite image and developing a unique
EIG EUMETNET-a (The Network of European ODYSSEY centre for radar data.

189
National Meteorological Services). Izvrstan prim- Within the ECSN (European Climate Support
jer je SRNWP - (Short Range Numerical Weather Network), EIG EUMETNET also supports the HRT-
Prediction Programme - Program kratkoroËne GAR project (High Resolution Temperature clima-
numeriËke prognoze) koji ima za cilj uskladiti i tology- Greater Alpine Region) which started as an
unaprijediti rad na istraæivanju i primjeni nume- extension of the EU projects ALPCLIM, ALP-IMP
riËkih modela kratkoroËne prognoze vremena. and HISTALP for wider Alpine area. The project
Suradnja na podruËju radarske meteorologije produced charts of mean monthly air temperatures
odvija se u okviru programa EIG EUMETNET at high resolution for the period 1961-1990 (Hiebl et
OPERA - Meteoroloπki radari u Europi, koji raz- al. 2009).
vija kompozitnu sliku operativnih radara u Europi DHMZ, as a representative of Croatia, an
i razvija jedinstven ODYSSEY centar za radarske EUMETSAT (The European Organisation for the
podatke. Exploitation of Meteorological Satellites) member
state, also participates in the EUMeTrain project (In-
EIG EUMETNET podræava u okviru ECSN
ternational training project by EUMETSAT to supp-
(European Climate Support Network) i projekt
ort and increase the use of meteorological satellite
HRT-GAR (High Resolution Temperature clima-
data). The goal of the project is creating material for
tology- Greater Alpine Region) koji je pokrenut training in the use of satellite data and products,
kao nastavak EU projekata ALPCLIM, ALP-IMP and combining of the two with other meteorological
i HISTALP za πire Alpsko podruËje u sklopu ko- data (e.g. Mikuπ and Strelec MahoviÊ, 2013).
jeg su izraene karte srednjih mjeseËnih tempe-
ratura zraka u visokoj rezoluciji za razdoblje In collaboration with the Faculty of Civil
1961.-1990. (Hiebl et al.. 2009.). Engineering from Belgrade, Serbia, and the ISRIC -
World Soil Information, the Netherlands, on the
DHMZ kao predstavnik Hrvatske, zemlje Ëla- project WorldDailyMeteo - Space-time interpolation
nice EUMETSAT-a (The European Organisation of daily meteorological variables at 1 km resolution,
for the Exploitation of Meteorological Satellites) methods for spatial-temporal interpolations of daily
sudjeluje i u projektu EUMeTrain (International meteorological parameter values are developed by
training project by EUMETSAT to support and using series of MODIS satellite images (Hengl et al.
increase the use of meteorological satellite data - 2012, Kilibarda et al. 2014).
Meunarodnom projektu obuke za koriπtenje me- All the scientific research done at the DHMZ can
teoroloπkih satelitskih podataka u okviru EU- be applied and used to improve operational
METSAT-a). Cilj projekta je razvoj materijala za activites of the DHMZ. Most of project results have
obuku koriπtenja satelitskih podataka i produkata been published in scientific and professional jour-
i njihovo kombiniranje s ostalim meteoroloπkim nals. Significant resources are invested into pre-
podacima (npr. Mikuπ i Strelec MahoviÊ, 2013.). senting the results of our work at international and
U sklopu suradnje s Graevinskim fakultetom professional meetings and conferences. The fact
iz Beograda, Srbija i ISRIC - World Soil Informa- that DHMZ has been entrusted with organizing
tion, Nizozemska na projektu WorldDailyMeteo - such events in Croatia shows that our work has
Space-time interpolation of daily meteorological been recognized.
variables at 1 km resolution, razvijaju se metode
prostorno-vremenske interpolacije dnevnih vri- Plans for the future
jednosti meteoroloπkih parasmetara koriπtenjem
nizova MODIS-ovih satelitskih snimaka (Hengl We are facing growing demands and challenges
et al. 2012.; Kilibarda et al. 2014.). in mastering modern methods and models, while
climate change and more frequent events of
Sav ovaj znanstvenoistraæivaËki rad nalazi pri- extreme weather phenomena are threatening all
mjenu i poboljπava operativne aktivnosti DHMZ-a. aspects of economy. One of the key assumptions
VeÊi dio rezultata rada na projektima objavljen je for issuing such information is internationally com-
u znanstvenim i struËnim Ëasopisima. Znatna petitive scientific research of high quality as well as
sredstva ulaæu se i u prezentaciju rezultata rada transfer and implementation of the results in all eco-
DHMZ-a na meunarodnim znanstvenim i struË- nomic systems. In order to do that, fast and effi-
nim skupovima i konferencijama, a priznanje tog cient staffing measures are needed as hiring of
rada vidljivo je i po tome πto se Hrvatskoj povje- young researchers is of vital importance in achiev-
ravaju organizacije tih skupova. ing the set goals.

190
Planovi za buduÊnost Improving severe weather phenomena forecasts
requires development of numerical models of much
Pred nama su sve veÊi zahtjevi i izazovi u sa- higher resolution than currently available on all
vladavanju modernih metoda i modela, a klima- scales, from several hours to long range forecasts
tske promjene i sve ËeπÊe pojave ekstremnih vre- and climate projections. Development of a coupled
menskih pojava prijete svim gospodarskim grana- atmosphere-sea model, expected to produce be-
ma. Jedna od bitnih pretpostavki za izdavanje tter results in local precipitation forecasts, is one of
takvih informacija je kvalitetan i meunarodno the priorities in future development. Spatially and
konkurentan znanstvenoistraæivaËki rad, uz pre- temporally denser observation and measurement
noπenje i ukljuËivanje njegovih rezultata u pri-
data are essential for improving the quality of end
mjenu u svim gospodarskim granama. U tom smi-
products.
slu potrebne su brze i uËinkovite mjere u smislu
kadrovskih promjena jer je zapoπljavanje mladih In order to improve and develop applications in
znanstvenika kljuËno za postizanje postavljenih response to specific demands made by users, an
ciljeva. even better cooperation is planned with the public
and private sectors. The results of analyses and
Poboljπanje prognoze opasnih vremenskih po-
java zahtijeva i razvoj numeriËkih modela puno modelling are expected to be implemented in cli-
finije rezolucije nego πto je to trenutno i to na mate change adaptation plans.
svim vremenskim skalama, od nekoliko sati pa
sve do dugoroËnijih prognoza i klimatskih projek- 3.2 Hydrology
cija. Razvoj zdruæenog modela atmosfera - more
jedan je od prioriteta u daljnjem razvoju, od kojeg The most important hydrologic elements: water
se oËekuju i bolji rezultati u lokalnoj prognozi level, flow, water temperature, drift, ice occurrence,
oborine. Prostorno i vremenski guπÊi podaci water waves, morphological changes of the river
motrenja i mjerenja pri tom su nezaobilazan fak- bed, as well as characteristics of water quality, are
tor u poveÊanju kvalitete izlaznih produkata. direct or indirect consequences of atmospheric
states and occurrences and cannot be explained
Za potrebe korisnika meteoroloπkih informaci- without the results of meteorological observations.
ja planirana je joπ bolja suradnja s javnim i priva-
tnim sektorom s ciljem poboljπanja i razvoja apli- The results of meteorological observations are
kacija kako bi se odgovorilo specifiËnim zahtje- applied in the working out of hydrologic analyses,
vima korisnika. OËekuje se i da Êe se rezultati hydrologic forecasts and warnings about extreme
analiza i modeliranja sve viπe koristiti u izradi hydrologic states, as well as in the case of water-
planova za prilagodbu klimatskim promjenama. management (Penzar et al., 1996).
One of the most important areas of the applica-
tion of results of meteorological observations in
3.2. Hidrologija
hydrology and water resources is the working out of
Najvaæniji hidroloπki elementi: vodostaj, pro- the fundamental principles of water-management
tok, temperatura vode, nanos, pojave leda, vodni of a country, the water areas, confluence or some
valovi, morfoloπke promjene rijeËnog korita, kao other area (WMO, 1993). Within these fundamental
i karakteristike kakvoÊe vode, izravna su ili ne- principles, climatic elements of the analysed area
izravna posljedica atmosferskih stanja i pojava, i take an important place: precipitation (yearly and
ne mogu se protumaËiti bez rezultata meteoro- monthly quantities and quantities of short-term pre-
loπkih motrenja. cipitation of strong intensity, the number of precipi-
tation days, the snow level and its wateriness, hail,
Rezultate meteoroloπkih motrenja struËnjaci
frost), air temperature at the 2 m level and tempe-
hidrolozi primjenjuju u izradi hidroloπkih analiza
rature of the earth at the levels of 20, 25, 30 and 50
i hidroloπkih prognoza, u upozorenjima na ekstre-
cm, evaporation from the water and earth surfaces
mno hidroloπko stanje te kod gospodarenja vo-
(evaporation) and through plants (transpiration), re-
dama (Penzar i sur., 1996.).
lative humidity of the air, overcast, air pressure,
Jedno od najvaænijih podruËja primjene rezul- wind (the strength and velocity of various wind
tata meteoroloπkih motrenja u hidrologiji i vod- directions - the wind rose), sunshine, occurrence of
nim resursima je u izradi vodnogospodarskih ice, climatic indicators of regions (De Martanne’s
osnova dræave, vodnog podruËja, sliva ili nekog drought index, Foster’s diagram, Köppen’s classifi-
drugog podruËja (WMO, 1993.). U tim osnovama cation of climate).

191
vaæno mjesto zauzimaju klimatski elementi anali- Precipitation is the most important magnitude
ziranog podruËja: oborine (godiπnja i mjeseËna input used in: planning, project design, and con-
koliËina te koliËina kratkotrajne oborine jakog struction and maintenance of water-management
intenziteta, broj oborinskih dana, visina i vodnost structures. The knowledge about spatial and time
snijega, tuËa, mraz), temperatura zraka na 2 m vi- division of the precipitation quantity in an area is the
sine te temperatura tla na 25, 20, 30 i 50 cm, ispa- basis of the complete analysis that precedes diffe-
ravanje s vodene i povrπine tla (evaporacija) te rent types of exploitation of water: energetics
kroz biljke (transpiracija), relativna vlaænost zra- (hydro, thermo and nuclear power plants), water
ka, naoblaka, tlak zraka, vjetar (Ëestina i brzina supply, protection against flooding, drainage and
pojedinih smjerova - ruæa vjetrova), sijanje Sun- irrigation, river and channel navigation, water quali-
ca, pojava leda, klimatski pokazatelji podruËja ty, etc. The analysis of precipitation quantities in the
(De Martonneov indeks suπe, fosterov dijagram, course of the year, as well as a long-term analysis
Köppenova klasifikacija klime). will give the picture of the rainy and droughty time
segments upon which water-management de-
Oborina je najvaænija ulazna veliËina koja se pends. The relationship between the strength and
koristi kod planiranja, projektiranja, izgradnje i duration of rain that are equally probable (they have
odræavanja objekata vodnog gospodarstva. Po- the same recurrent period) is being formed via the
znavanje prostorne i vremenske razdiobe koliËine so called ITP curve (intensity - duration - probabili-
oborina na nekom podruËju osnova je cijele anali- ty, i.e. the recurrent period). The curve that connec-
ze koja prethodi raznovrsnom koriπtenju voda u ts the quantity of precipitation, duration and the
energetici (hidro, termo i nuklearne elektrane), recurrent period is called the HTP curve. In the co-
vodoopskrbi, obrani od poplava, odvodnji i urse of designing structures that have to be spe-
navodnjavanju, rijeËnoj i kanalskoj plovidbi, kva- cially insured against floods, in the case of nuclear
liteti vode i dr. Analiza koliËine oborine tijekom power plants and huge dams, the probable maxi-
godine, kao i u viπegodiπnjem razdoblju, daje sli- mal quantities of precipitation are determined (PMP
ku o kiπnim i suπnim razdobljima o kojim takoer - probable maximum precipitation) as the physical-
ovisi djelatnost vodnog gospodarstva. Veza izme- ly possible maximum quantity of precipitation at a
u jakosti i trajanja kiπe koje su jednako vjero- set time of duration through various types of
jatne (imaju jednak povratni period) formira se storms.
preko tzv. ITP krivulja (intenzitet - trajanje - vje-
A very important application of the results of
rojatnost, odnosno povratni period). Krivulja koja
meteorological observations can be found in deter-
povezuje koliËinu oborina, trajanje i povratni pe- mining of the water balance of an area, within the
riod naziva se HTP krivulja. Pri projektiranju frame of which there are water resources available
objekata koje treba posebno osigurati od poplava, for exploitation, compared to the existing or expect-
kod nuklearnih elektrana i velikih brana. odreuju ed (short-term and long-term) needs for water in
se vjerojatno maksimalne koliËine oborina (PMP urban areas and all the branches of economy at the
- probable maximum precipitation), kao najveÊa existing or supposed level of development in the
fizikalno moguÊa koliËina oborina za zadano tra- mentioned area. The technique of water balance
janje, pri razliËitim tipovima oluja. calculation in principle consists in setting up water
Vaæna je primjena rezultata meteoroloπkih balance equations (i.e. continuity equations) by
motrenja i u definiranju vodne bilance nekog po- means of which we define the relations among the
druËja, u okviru koje su vodni resursi raspoloæivi individual balance components for particular parts
za koriπtenje, u usporedbi sa postojeÊim ili oËeki- of the confluence or the whole of the confluence for
vanim (kratoroËnim ili dugoroËnim) potrebama za a set time period. Generally, the water balance is
vodom urbanih sredina i svih gospodarskih grana determined on the basis of a several-years average
na zateËenoj ili pretpostavljenoj razini razvitka record (e.g. 1961 -1990) of basic components of
navedenog podruËja. Tehnika proraËuna bilance the water balance equation: precipitation P (mm),
voda se u biti sastoji u postavljanju vodno bi- drainage H (mm) and evapotranspiration E (mm).
lanËnih jednadæbi (odnosno jednadæbi kontinuite- Beside these values, some derived values are also
ta) kojima se definira veza izmeu pojedinih stated, like the specific drainage module q (1s-1
komponenti bilance za odreene dijelove sliva km-2) and the drainage quotient.
i/ili za sliv u cjelini za zadano vremensko razdo- In operational terms, i.e. in real time, the impor-
blje. Bilanca voda opÊenito se odreuje na teme- tant area of application of the results of meteoro-
lju viπegodiπnjeg prosjeka (npr. 1961.-1990.) logical observations are hydrologic forecasts. We

192
osnovnih komponenti jednadæbe bilance voda: distinguish between short-term (from two to ten
oborine P (mm), otjecanja H (mm) i evapotrans- days), long-term (for more than ten days), seasonal
piracije E (mm). Pored ovih veliËina iskazuju se i (for several months) and other hydrological fore-
neke izvedene veliËine, kao πto su specifiËni mo- casts. We also forecast huge and flooding waters,
dul otjecanja q (l s-1 km-2) i koeficijent otjecanja. as well as sudden floods (the peak and time of the
U operativnom smislu, odnosno u realnom occurrence of the water wave, the volume of the
vremenu, vaæno podruËje primjene rezultata me- wave, etc), small waters (the size and time of the
teoroloπkih motrenja su hidroloπke prognoze. occurrence of small waters, volume below some
Razlikujemo kratkoroËne (do dva dana), sred- user-defined level UNESCO, 1982), the occurrence
njoroËne (od dva do deset dana), dugoroËne (za of ice shelves and ice floes on rivers and lakes, as
viπe od deset dana), sezonske (nekoliko mjeseci) i well as the possibility of the occurrence of ice
druge hidroloπke prognoze. Prognoziramo: velike floods, the estimate of the drift transport, as well as
i poplavne vode, kao i nagle poplave (vrh i vrije- the morphological changes of the river bed, the lev-
me pojave vodnog vala, zapreminu vala i dr.), els of subterranean waters, etc.
male vode (veliËinu i vrijeme pojave male vode, In recent times, more and more products of
zapreminu ispod nekog korisniËki definiranog remote sensing research are being applied in hy-
praga, UNESCO, 1982.), pojavu ledohoda i le- drologic forecasting, like the meteorological radars
dostaja na rijekama i jezerima te moguÊnost na- and satelites: precipitation (quantity and intensity),
stanka ledene poplave, procjenu transporta nano- precipitation forecast, snow (level and water equi-
sa, kao i morfoloπkih promjena korita, razinu pod- valent) as well as its melting, humidity of the earth,
zemnih voda i sl. etc.
U novije vrijeme kod hidroloπkog prognozi-
ranja sve viπe se primjenjuju produkti daljinskih 3.3 Oceanography
istraæivanja (remote sensing), meteoroloπkih ra-
dara i satelita: oborine (koliËina i intenzitet), pro- Meteorological data are extremely important for
gnoza oborina, snijeg (visina i ekvivalent vode) the understanding of the characteristics and move-
kao i njegovo otapanje, vlaænost tla i dr. ments of the sea. The exchange of momentum,
heat and water between the atmosphere and sea,
that largely depends on the state of the atmos-
3.3. Oceanografija phere, represents an important impact upon the
Meteoroloπki podaci izuzetno su vaæni za sea. Apart from the atmosphere, there are other
razumijevanje svojstava i gibanja mora. Naime, factors that influence the sea: coastal discharges
razmjena impulsa, topline i vlage izmeu atmo- (particularly rivers whose outflows are characterised
sfere i mora, koja znatnim dijelom ovisi o stanju by specific stratification and dynamics), sea-bottom
atmosfere, ima vaæan utjecaj na more. Osim at- displacements (that can bring about the occurrence
mosfere, na more djeluju i kopneni dotoci (napose of waves in the sea, the so called tsunamis) and the
rijeke uz uπÊa kojih se opaæa specifiËna strati- gravitational attraction of the Moon and Sun togeth-
fikacija i dinamika), pomaci morskog dna (koji er with the centrifugal force related to revolution
mogu dovesti do pojave visokih valova u moru - (which cause the tides). However, in numerous
tzv. tsunamija) te gravitacijsko privlaËenje Mje- seas, and this is the case with the Adriatic, too, the
seca i Sunca zajedno s centrifugalnom silom koja most important processes are those developed
se javlja uslijed revolucije (πto uzrokuje plimu i under the influence of the atmosphere.
oseku). Meutim, u mnogim morima, pa tako i u Thus, the atmosphere has an impact on the sea,
Jadranu, najËeπÊi su procesi koji se razvijaju pod but the coupling is two-way: the sea influences the
utjecajem atmosfere. atmosphere. Since the times of Lukas (1911), our
Dakle, atmosfera djeluje na more, ali se utjecaj climatologists have taken the feedback into
oËituje i u suprotnom smjeru - more djeluje na account. Yet, there were scarcely any detailed,
atmosferu. Joπ od Lukasovih (1911.) vremena dynamic analyses. Enger and Grisogono (1998)
naπi su klimatolozi uvaæavali to povratno djelo- have devoted one of the rare analyses to the influ-
vanje. No, podrobnih dinamiËkih analiza gotovo ence of the sea temperature on spreading of the
da nije bilo. Jednu od rijetkih takvih analiza En- bora, the north-eastern wind, above the sea.
ger i Grisogono (1998.) posvetili su utjecaju tem- The aim of this chapter is to demonstrate the
perature mora na πirenje bure nad morem. importance of meteorological observations and

193
Svrha je ovog poglavlja ukazati na vaænost measurements for the research of the Adriatic Sea
meteoroloπkih motrenja i mjerenja za istraæivanje processes. With this aim in view the articles in
procesa u Jadranskom moru. S tom Êe se namje- which Croatian authors have analysed and com-
rom kratko prikazati Ëlanci u kojim su hrvatski pared meteorological and oceanographic data will
autori analizirali i meusobno usporeivali mete- be briefly reviewed. Attention will be paid to
oroloπke i oceanografske podatke. Posebno Êe se processes in the sea caused by the exchange of
razmotriti procesi u moru uvjetovani razmjenom momentum between the atmosphere and sea, as
impulsa izmeu atmosfere i mora, a posebno oni well as to processes related to the surface
procesi koji su povezani s povrπinskom izmjenom exchange of heat and water.
topline i vlage.

3.3.1 Action of the atmospheric pressure and


3.3.1. Djelovanje tlaka zraka i tangencijalne tangential wind stress onto sea
napetosti vjetra na more
The exchange of momentum between the
Razmjena impulsa izmeu atmosfere i mora atmosphere and sea develops in the direction per-
odvija se u smjeru okomitom na morsku povrπinu
pendicular to the sea surface and in the tangential
te u tangencijalnom smjeru. Prva je komponenta
direction. The first component is documented by
dokumentirana podacima o tlaku zraka, a druga
the air-pressure data, the second by the wind data
podacima o vjetru iz kojih se mnoæenjem modula
from which it is possible to determine the wind
vektora vjetra sa samim vektorom moæe odrediti
tangencijalna napetost. Brojni su procesi u moru stress by multiplying the wind vector absolute value
koji se odvijaju pod tim utjecajem. Svrstat Êemo with the vector itself. There are numerous process-
ih po prostornim i vremenskim dimenzijama - od es in the sea that develop under this forcing. We
manjih prema veÊima. shall classify them according to spatial and tempo-
ral dimensions - from smaller to larger ones.
Vjetrovni valovi
Wind waves
Veza kratkoperiodiËkih valova u moru i vjetra
oËigledna je. Za Jadran ta je veza najprije doku- The relationship between the high-frequency
mentirana na osnovi motrenja (Zupan, 1961.), a waves in the sea and the wind is obvious. In the
zatim i mjerenjima (slika 3.52.), kako na otvore- case of the Adriatic, this relationship was initially
nom moru (Tabain, 1974.; SmirËiÊ i GaËiÊ, 1983.; documented on the basis of observations (Zupan,
SmirËiÊ i Leder, 1996.; SmirËiÊ et al., 1996.) tako 1961), and then by measurements (Figure 3.52) -
i u obalnom podruËju (SmirËiÊ i Leder, 1999.). Na both in the open sea (Tabain, 1974; SmirËiÊ and
jednoj postaji u sjevernom Jadranu opaæena je GaËiÊ, 1983; SmirËiÊ and Leder, 1996; SmirËiÊ et
maksimalna valna visina veÊa od 10 m u zimskoj al., 1996) and in the coastal area (SmirËiÊ and
situaciji tijekom koje je nad Jadranom Ëitav dan Leder, 1999). At one station in the northern Adriatic
puhalo jugo koje je doseglo brzinu od oko 25 m/s. a maximal wave height surpassing 10 m was
U obalnom podruËju registrirane su znatno manje observed in a winter situation in the course of which
visine, zbog malih duljina privjetriπta. Mjerenja the whole of the Adriatic had a strong scirocco, a
valomjerima omoguÊila su i da se analiziraju southern wind, blowing all day long, with the velo-
spektri vjetrovnih valova te da se odredi nekoliko city reaching about 25 m/s. In the coastal area con-
izraza koji prikazuju ovisnost spektra na odabra- siderably smaller heights were registered, due to
noj lokaciji o vjetru (GaËiÊ i SmirËiÊ, 1986.; Ta- the smaller wind fetch. Measurements with wave
bain, 1997.; PrπiÊ et al., 1999.). Osim toga, spek-
gauges have made it possible to analyse the wind-
tralnom analizom na objektivan su naËin razlu-
wave spectra and to determine expressions that
Ëeni valovi æivog mora koji su pod neposrednim
relate the spectrum at a specific location to the
utjecajem vjetra, od valova mrtvog mora koje je
wind (GaËiÊ and SmirËiÊ, 1986; Tabain, 1997; PrsiÊ
vjetar generirao izvan podruËja u kojem se vrπe
mjerenja ili prije nego πto su mjerenja izvrπena. et al., 1999). Besides, by means of spectral analy-
sis, the wind waves, which are directly controlled by
Mezoskalni procesi the wind, have been separated, in an objective way,
from the swell, which is generated by winds outside
Mezoskalni atmosferski poremeÊaji izazivaju the area where wave measurements are performed
razliËite procese u zaljevima i kanalima uzduæ or before the measurements are done.

194
Slika 3.52. ZnaËajna valna visina (tj. srednja visina gornje treÊine valova poredanih po visini) i brzina vjetra za epizode
juga zabiljeæene u Dubrovniku u razdoblju od 21. do 23. prosinca 1979. (SmirËiÊ i GaËiÊ, 1983.)

Figure 3.52 Significant wave height (i.e. mean height of the largest third of waves) and wind speed for a scirocco
episode recorded at Dubrovnik between 21 and 23 December 1979 (SmirËiÊ and GaËiÊ, 1983)

istoËne jadranske obale. Goldberg i Kempni Mesoscale processes


(1938.) su analizirajuÊi seπe Bakarskog zaljeva
utvrdili postojanje petnaest razliËitih modova, ko- Mesoscale atmospheric disturbances induce
ji mogu biti uzrokovani impulsima lokalnog vje- various processes in the bays and channels along
tra ili valovima koji u zaljev pristiæu s otvorenog the eastern Adriatic coast. Goldberg and Kempni
mora. Oscilacije morske razine u razdoblju od ko- (1938), while analysing seiches of the Bakar Bay,
jih petnaest minuta, izuzetno velikih amplituda have determined the existence of fifteen different
(do 3 m), opaæene su u viπe navrata u zaljevu Vele modes that could be caused either by impulses of
Luke na otoku KorËuli (slika 3.53.). Premda jed- local winds or by the waves arriving into the bay
no objaπnjenje te oscilacije dovodi u vezu s pod- from the open sea. Oscillations of the sea level,
morskim potresima (Zore-Armanda, 1979.), dvije having periods of about fifteen minutes and
interpretacije uzroke vide u meteoroloπkim pore- extremely high amplitudes (up to 3 m), were
meÊajima. To su, s jedne strane, nestabilnosti koje observed on several occasions in the Vela Luka Bay
stvaraju valove na otvorenom moru koji se zatim on the Island of KorËula (Figure 3.53). Though one
proπire do zaljeva i rezonancijom izazivaju velike of the explanations of these oscillations relates
oscilacije (HodæiÊ, 1979./1980.), a s druge strane them to undersea earthquakes (Zore-Armanda,
gravitacijski atmosferski valovi koji putuju nad 1979), other interpretations see the causes in mete-
zaljevom i neposredno rezonantno pobuuju osci- orological disturbances. On the one hand, there are
lacije u moru (OrliÊ, 1980.). U novije vrijeme po- instabilities that produce waves in the open sea
kazalo se da atmosferski poremeÊaji mogu iza- which could then propagate towards the bay and
zvati ne samo povrπinske valove (kod kojih su cause great oscillations by resonance (HodæiÊ,
morske struje uniformne duæ vertikale), nego i 1979/1980). On the other hand, there are atmos-
unutarnje valove (za koje je karakteristiËno verti- pheric gravity waves which travel above the bay
kalno smicanje struja). Tako su u estuariju rijeke and could resonantly excite oscillations in the sea
Krke naeni valovi koji putuju od slapova prema (OrliÊ, 1980). In recent times it became evident that
uπÊu (OrliÊ et al., 1991.), a u Virskom moru (Ga- atmospheric disturbances may generate not only
ËiÊ, 1980.) i Zadarskom kanalu (VilibiÊ i OrliÊ, the surface waves (where the sea currents are uni-
1999.) tzv. Kelvinovi valovi koji se gibaju u smje- form along the vertical) but also the internal waves
ru suprotnom od smjera kazaljke na satu. (where the currents are sheared). Thus the waves

195
Slika 3.53. Dana 21. lipnja 1978. ujutro pojavile su se petnaestominutne oscilacije morske razine u zaljevu Vela Luka na
otoku KorËuli. Amplituda oscilacija bila je izuzetno velika, oko 3 m, tako da se unutarnji dio zaljeva periodiËki punio i
praznio. More je naizmjence potapalo brodice i ostavljalo ih polegnute na dnu
(kao na ovoj slici nepoznatog snimatelja)

Figure 3.53 In the morning of 21 June 1978 fifteen-minute sea-level oscillations occurred in the Vela Luka Bay on the
Island of KorËula. Amplitude of the oscillations was extremely high, about 3 m, resulting in recurrent overflowing and
draining of the interior part of the bay. The sea periodically drowned the boats and left them lying at the bottom
(as in this picture taken by an unknown photographer)

Odziv mora na sinoptiËko atmosfersko djelovanje were found in the Krka Estuary travelling from the
waterfalls to the mouth (OrliÊ et al., 1991), whereas
Pozornost hrvatskih istraæivaËa najprije je pri- in the Vir Sea (GaËiÊ, 1980) and in the Zadar
vuklo djelovanje ciklona i anticiklona na more. Channel (VilibiÊ and OrliÊ, 1999) the so called Kelvin
VeÊ je BuËiÊ (1861.) u Hvaru obavljao usporedna waves were found, moving counterclockwise.
mjerenja visine morske razine, iznosa tlaka zraka
te smjera i jaËine vjetra, zakljuËio da je djelovanje Response of the sea to the synoptic atmos-
tlaka zraka znaËajnije od djelovanja vjetra. Goto- pheric activity
vo stoljeÊe kasnije KasumoviÊ (1958.) je izvrπio The first phenomena to draw the attention of
regresijsko povezivanje tlaka zraka i vodostaja za Croatian researchers were the effects of cyclones
postaju Bakar, pri Ëemu je utvrdio da u situacija- and anticyclones upon the sea. Very early on, BuËiÊ
ma u kojima je vjetar nad Jadranom slab smanje- (1861) performed measurements in Hvar, compar-
nje (poveÊanje) tlaka zraka od 1 hPa izaziva pove- ing the sea-level height with the air pressure and
Êanje (smanjenje) vodostaja od oko 1 cm, u skla- the direction and strength of the wind, after which
du s tzv. modelom inverznog barometra. Veza he concluded that the effect of the air pressure was
more important than the effect of the wind. Almost
izmeu promjena tlaka zraka i vodostaja provjera-
a century later, KasumoviÊ (1958) performed a
vana je kasnije i na temelju duljih vremenskih ni- regression analysis of the air pressure and sea level
zova, uz koriπtenje popreËne spektralne analize for the Bakar station, whereupon he showed that
(Karabeg i OrliÊ, 1982.), pa se potvrdilo da je ta when the wind blowing over the Adriatic is weak,
veza bliska teorijski odreenom odnosu. Sinop- the decrease (increase) of the air pressure of 1 hPa

196
tiËke atmosferske poremeÊaje nad morem Ëesto causes an increase (decrease) of the water level of
prati i jaËanje vjetrova koji izazivaju dodatne po- about 1 cm - in accordance with the so called
make morske razine. Hrvatski su istraæivaËi u ne- inverse barometer model. The relationship between
koliko navrata analizirali simultane vremenske ni- the air pressure and sea level has been checked
zove vjetra i vodostaja, pri Ëemu je utvreno da later on the basis of longer time series, using the
cross-spectral analysis (Karabeg and OrliÊ, 1982),
jugo povisuje jadranski vodostaj (Leder, 1985.;
by which it was confirmed that the relationship is
1988.; CeroveËki i OrliÊ, 1989.; OrliÊ et al.,
very similar to the theoretically determined value.
1994.), da bura uglavnom sniæava vodostaj uzduæ The passage of synoptic atmospheric disturbances
istoËnojadranske obale (Leder, 1985.; OrliÊ et al., above the sea is often accompanied by the
1994.) te da lebiÊ moæe dovesti do poplavljivanja strengthening of winds which causes additional dis-
splitskog podruËja (VilibiÊ et al., 2000.). Mode- placements of sea level. Croatian researchers have
lima je reproducirano djelovanje juga (CeroveËki repeatedly analysed simultaneous time series of
i OrliÊ, 1989.) i bure (slika 3.54.; OrliÊ et al., winds and sea levels, and have determined that
1994.). Meutim, te modele do sada nisu preuzele scirocco raises the Adriatic level (Leder, 1985,
operativne prognostiËke sluæbe koje bi - koristeÊi 1988; CeroveËki and OrliÊ, 1989; OrliÊ et al., 1994),
meteoroloπke prognoze za proraËune oceanograf- that the bora mostly lowers the sea level along the
skim modelima - mogle davati prognoze jadran- eastern Adriatic coast (Leder, 1985; OrliÊ et al.,
skih vodostaja. Takve bi prognoze bile posebno 1994), and that the south-western wind can cause
korisne u situacijama kad nad Jadran stiæe ciklona flooding of the Split area (VilibiÊ et al., 2000).
Models were used to reproduce the effects of the
iz podruËja Genovskog zaljeva. Nizak tlak zraka i
scirocco (CeroveËki and OrliÊ, 1989) and the bora
jako jugo dovode tada do pojave olujnog uspora
(Figure 3.54, OrliÊ et al., 1994). However, for the
(engl. storm surge) u Jadranu i do poplavljivanja, time being, these models have not been taken over
primjerice Venecije i Trsta, ali i Pule, Rijeke ... by the operational prognostic services, which could
SinoptiËki atmosferski poremeÊaji, a napose s - by using meteorological forecasts for calculations
njima povezan vjetar, izazivaju ne samo koleba- by oceanographic models - produce forecasts of
nja morske razine veÊ i strujanje u moru. Takvo the Adriatic level. Such forecasts would be particu-
su strujanje hrvatski znanstvenici poËeli istraæi- larly useful in situations when the cyclone from the
vati istom 1970-ih godina, kad su zapoËela mje- Genoa Bay area arrives over the Adriatic. The low
renja autonomnim strujomjerima koji se postav- air pressure and a strong scirocco then cause the
ljaju na plutaËe usidrene u moru i omoguÊuju re- occurrence of a storm surge in the Adriatic and the
gistraciju struja u duljem razdoblju. Teæiπte istra- flooding of, say, Venice and Trieste, but also of
æivanja otvorenog Jadrana bilo je na efektu bure Pula, Rijeka ...
(KuzmiÊ et al., 1985.; OrliÊ et al., 1986.; Zore- The synoptic atmospheric disturbances, and
Armanda i GaËiÊ, 1987.; KuzmiÊ i OrliÊ, 1987., particularly the wind related to them, cause not only
1991.; KuzmiÊ, 1991., 1993.; CeroveËki et al., the sea-level variability but the sea currents as well.
1991.; Sturm et al., 1992.; OrliÊ et al., 1994.; Such currents have been investigated by Croatian
Brana et al., 1996.), a tek je u jednom navratu raz- scientists since the 1970s, when a new type of
matran i efekt juga (OrliÊ et al., 1994.). Mode- measurements started: autonomous current
liranje se najprije obavljalo uz koriπtenje polja meters were mounted on buoys that were
vjetra sintetiziranog iz klimatoloπkih podataka anchored in the sea, which made possible the regi-
(OrliÊ et al., 1986.; KuzmiÊ i OrliÊ, 1987.; Kuz- stration of currents through longer periods. The
emphasis of the research of the open Adriatic Sea
miÊ, 1989.; Bone, 1993.; 1996.; OrliÊ et al.,
was on the bora effect (KuzmiÊ et al., 1985; OrliÊ et
1994.) a u novije se vrijeme zapoËelo s poveziva-
al., 1986: Zore-Armanda and GaËiÊ, 1987; KuzmiÊ
njem meteoroloπkih i oceanografskih modela
and OrliÊ, 1987, 1991; KuzmiÊ, 1991, 1993;
(Beg Paklar et al., 2001.). Pokazalo se da bura CeroveËki et al., 1991; Sturm et al., 1992; OrliÊ et
zbog svoje promjenjivosti uzduæ istoËnojadranske al., 1994; Brana et al., 1996), with only one instance
obale stvara kompleksan sustav strujanja u moru of observing the scirocco effect (OrliÊ et al., 1994).
(slika 3.54.), sa strujama koje su usmjerene niz Modelling was first performed by using the wind
vjetar tamo gdje je bura jaka (Trst, Senj), odnosno field synthesised from climatological data (OrliÊ et
uz vjetar u podruËjima u kojima je bura slaba al., 1986; KuzmiÊ and OrliÊ, 1987; KuzmiÊ, 1989;
(Rovinj). Jugo pak, zbog topografskih karakteri- Bone, 1993, 1996; OrliÊ et al., 1994), whereas
stika Jadranskog mora, stvara ciklonalni kruæni recently the meteorological and oceanographic

197
tok na istoËnoj strani Jadrana, a anticiklonalni su- models began to be coupled (Beg Paklar et al.,
stav na zapadnoj; zbog potonjeg moæe doÊi do 2001). It became evident that the bora - due to its
obrtanja izlazne struje, koja inaËe teËe uz zapadnu variability along the eastern Adriatic coast - deve-
obalu. I bura i jugo uzrokuju struje u moru koje lops a complex system of currents in the sea
po brzini nadmaπuju sve ostale doprinose struj- (Figure 3.54), with currents that are directed down-
nom polju. Istraæivanjem vjetrovnih struja suvre- wind where the bora is strong (Trieste, Senj), and
meni su hrvatski znanstvenici ostvarili znaËajan upwind in areas where the bora is weak (Rovinj).
The scirocco, on the other hand, because of the
iskorak u jadranskoj oceanografiji, πto je vidljivo
topographic characteristics of the Adriatic Sea,
po citiranosti navedenih radova u inozemnoj lite-
creates a cyclonic gyre on the eastern side of the
raturi. Adriatic, and an anticyclonic system on the western
Vjetar povezan sa sinoptiËkim atmosferskim side; owing to the latter the outgoing current that
poremeÊajima ne uzrokuje struje samo na otvo- usually flows along the western coast may occa-
renom Jadranu veÊ i u istoËnojadranskim obalnim sionally be reversed. Both the bora and scirocco
bazenima. Takve struje pokazuju vremensku vari- cause currents in the sea that surpass all other con-
jabilnost koja odgovara onoj u atmosferi, ali je tributions to the current field. By their research into
njihova prostorna promjenjivost odreena topo- the wind-related currents, the contemporary
grafskim karakteristikama bazena. Hrvatski su Croatian scientists have achieved a significant
istraæivaËi uspjeli povezati anemografske podatke breakthrough in the Adriatic oceanography, as do-
cumented by citations of the above mentioned
s mjerenjima struja provedenim u brojnim bazeni-
papers in the international publications.
ma jadranske podine. Uz pomak od sjevera prema
jugu, ovdje valja spomenuti RijeËki zaljev (GaËiÊ The wind related to the synoptic atmospheric
et al., 1982.; OrliÊ i KuzmiÊ, 1985.), Senjska vrata disturbances does not only cause currents in the
(SmirËiÊ et al., 1987.), Velebitski kanal (OrliÊ et open Adriatic but in the eastern Adriatic coastal
al., 2000.), Virsko more (GaËiÊ, 1980.; Zore- basins as well. Such currents show temporal varia-
Armanda i DadiÊ, 1984.), Zadarski kanal (Leder bility that corresponds to that of the atmosphere,
but their spatial variability is determined by the
et al., 1998.), estuarij rijeke Krke (LegoviÊ et al.,
topographic characteristics of the basins. The
1991.), Kaπtelanski zaljev (Zore-Armanda, 1980.;
Croatian researchers have succeeded in relating
GaËiÊ, 1982.; GaËiÊ et al., 1987., 1991.; Beg Pa- the anemographic data to the current measure-
klar i GaËiÊ, 1997.; Zore-Armanda et al., 1999.), ments undertaken in numerous basins of the
Malostonski zaljev (VuËak et al., 1981.) te dubro- Adriatic shelf. Moving from the north to the south
vaËko obalno podruËje (GaËiÊ, 1980.). Razvijeni we have to mention the Rijeka Bay (GaËiÊ et al.,
su i modeli vjetrovnog strujanja u nekim od na- 1982; OrliÊ and KuzmiÊ, 1985), the Senj Gate
vedenih obalnih bazena (OrliÊ i KuzmiÊ, 1985.; (SmirËiÊ et al., 1987), the Velebit Channel (OrliÊ et
Bone, 1988.; Leder et al., 1998.; Bone et al., al., 2000), the Vir Sea (GaËiÊ, 1980a; Zore-
1999.; OrliÊ et al., 1999.). Armanda and DadiÊ, 1984), the Zadar Channel
SinoptiËki atmosferski poremeÊaji ne uzrokuju (Leder et al., 1998), the Krka Estuary (LegoviÊ et al.,
1991), the Kaπtela Bay (Zore-Armanda, 1980;
samo prisilna veÊ i slobodna gibanja u moru. Seπi
GaËiÊ, 1982; GaËiÊ et al., 1987, 1991; Beg Paklar
cijelog Jadrana - perioda oko 21 i 11 sati - i njiho-
and GaËiÊ, 1997; Zore-Armanda et al., 1999), the
va veza s meteoroloπkim djelovanjem veÊ su dugo Mali Ston Bay (VuËak et al., 1981) and the
predmet istraæivanja. KasumoviÊ (1963.) je lijepo Dubrovnik coastal area (GaËiÊ, 1980b). Models of
opisao naËin na koji seπi najËeπÊe nastaju: kad se wind-driven currents have been developed for
ciklona pribliæava Jadranu, razina mora se uzdiæe some of the mentioned coastal basins (OrliÊ and
u njegovom sjevernom dijelu zbog sniæenog tlaka KuzmiÊ, 1985; Bone, 1988: Leder et al., 1998;
zraka i juga koje puπe na prednjoj strani ciklone; Bone et al., 1999; OrliÊ et al., 1999).
nakon πto ciklona i njoj pripadajuÊi frontalni sus-
Synoptic atmospheric disturbances cause not
tav prijeu preko Jadrana, vjetar naglo oslabi ili only the forced but also the free movements of the
skrene na buru, Ëime se pobude povrπinski seπi. sea. The seiches of the whole Adriatic - having the
Dakle, olujni uspor i seπi predstavljaju dvije faze period of about 21 and 11 hours - and their rela-
u odzivu Jadrana na sinoptiËko atmosfersko djelo- tionship with the meteorological forcing have been
vanje - fazu uspostave poËetnog poremeÊaja pri a subject of research for a long time now.
kojoj je more pod neposrednim utjecajem meteo- KasumoviÊ (1963) has given a fine description of
roloπkih Ëimbenika te fazu povratka u nepore- the way the seiches are most often created: when

198
Slika 3.54. Vertikalno usrednjene struje (a) i vodostaji (b) u podruËju sjevernog i srednjeg Jadrana, uzrokovani prostorno
promjenjivom burom (prikazanom na desnom dijelu slike). Polja su dobivena hidrodinamiËkim numeriËkim modelom
(OrliÊ et al., 1994.). Izolinije vodostaja razlikuju se za 2 cm, a negativne su vrijednosti osjenËane. PoËetnim slovom
oznaËene su postaje Ancona, Venecija, Kopar, Rovinj, Bakar i Novalja

Figure 3.54 Vertically averaged currents (a) and sea levels (b) in the northern and middle Adriatic, generated by a
spatially changeable bora (depicted in the right part of the figure). The fields were generated by a hydrodynamical
numerical model (OrliÊ et al., 1994). Sea-level isolines differ by 2 cm, with negative values being shaded. Letters mark
stations Ancona, Venice, Koper, Rovinj, Bakar and Novalja

meÊeno stanje u kojoj traju i slobodne oscilacije. the cyclone approaches the Adriatic, the sea level
Svi ti nalazi potvreni su ne samo novijim empi- rises in its northern part owing to the decreased air
rijskim veÊ i teorijskim istraæivanjima (CeroveËki pressure and the scirocco blowing on the front side
et al., 1997.; Raicich et al., 1999.), kojim su obuh- of the cyclone; after both the cyclone and its frontal
vaÊeni i procesi priguπenja seπa. Druga vaæna system cross the Adriatic, the wind suddenly wea-
klasa slobodnih oscilacija su one inercijalnog pe- kens or turns into the bora, which triggers the sur-
rioda - koji u Jadranu iznosi 17 sati. Pokazalo se face seiches. Accordingly, the storm surge and
seiches represent two phases in the reaction of the
da se takve oscilacije javljaju ljeti, kako u sjever-
Adriatic to the synoptic atmospheric activity - the
nom (GaËiÊ i VuËak, 1982.; Leder et al., 1987.;
phase of the setting up of the initial disturbance
OrliÊ, 1987.) tako i u srednjem (Leder et al., when the sea is under the direct influence of meteo-
1995.) i juænom Jadranu (Leder et al., 1992.). rological factors, and the phase of the return to the
Nadalje, utvreno je da inercijalne oscilacije na- undisturbed state when the free oscillations persist.
staju kad vjetar nad morem naglo promijeni brzi- All these findings have been confirmed, not only by
nu ili smjer, πto je potvreno jednostavnim anali- new empirical but by theoretical researches as well
tiËkim modelom (OrliÊ, 1987.). Inercijalne se (CeroveËki et al., 1997; Raicich et al., 1999), which
oscilacije oËituju prvenstveno u polju temperature also addressed decay of the seiches. The second
i struja, a mogu potrajati nekoliko dana, pa se important class of free oscillations are those of the
opaæaju i u vrijeme kad nema vjetra nad morem. inertial period - which equals 17 hours in the
Adriatic. It was shown that such oscillations occur
Utjecaj planetarnih atmosferskih valova na more in summer, in the northern (GaËiÊ and VuËak, 1982;
Leder et al., 1987; OrliÊ, 1987), the middle (Leder et
Atmosfersko djelovanje na more oËituje se i na al., 1995) as well as the southern Adriatic (Leder et
znatno veÊem prostoru i u duljim razdobljima al., 1992). Furthermore, it has been shown that the

199
nego πto su oni karakteristiËni za sinoptiËke at- inertial oscillations occur in situations when the
mosferske poremeÊaje. Analizom podataka o vo- wind above the sea suddenly changes velocity or
dostaju mora, tlaku zraka i geopotencijalu izo- direction, as confirmed by a simple analytical model
barne plohe 500 hPa za postaju Dubrovnik i 1976. (OrliÊ, 1987). The inertial oscillations are evident pri-
godinu pokazano je da oscilacije vodostaja s peri- marily in the temperature and current fields, and
odom od desetak dana do nekoliko mjeseci kore- can continue for several days. Thus they can be
noticed even at the time when no wind is blowing
spondiraju s atmosferskim oscilacijama koje su
above the sea.
uzrokovane prolaskom planetarnih atmosferskih
valova nad Jadranom (Penzar et al., 1980.). Kas-
The influence of planetary atmospheric waves
niji radovi, kojima je zahvaÊeno cijelo podruËje on the sea
Jadrana (OrliÊ, 1983.), a potom i istoËnog Sredo-
zemlja (Lascaratos i GaËiÊ, 1990.), potvrdili su taj The effect of the atmosphere on the sea is evi-
zakljuËak. Kad je analiza meudjelovanja atmos- dent in a considerably larger area and on longer
fere i mora na planetarnoj skali po prvi put izvr- time scales than are those characteristic of synop-
πena na osnovi duljih, petogodiπnjih vremenskih tic atmospheric disturbances. By analysing data on
nizova (PasariÊ i OrliÊ, 1992.) pokazalo se da pos- the sea level, air pressure and geopotential height
toji statistiËki znaËajna veza izmeu tlaka zraka i of the 500 hPa surface for the Dubrovnik station in
jadranskog vodostaja, s tim da reakcija mora na 1976, it was found that oscillations of sea level with
djelovanje atmosfere znatno nadmaπuje inverzni periods between ten days and several months cor-
barometarski efekt. ZakljuËeno je da u podruËju respond to the atmospheric oscillations caused by
dugih perioda na more ne djeluje samo tlak zraka the passage of planetary atmospheric waves above
the Adriatic (Penzar et al., 1980). Later studies co-
nego i neka druga sila koherentna s atmosferskim
vering the whole Adriatic (OrliÊ 1983), and later the
tlakom (npr. tangencijalna napetost vjetra). Za
eastern Mediterranean area (Lascaratos and GaËiÊ,
provjeru tog zakljuËka trebalo je prikupiti duge 1990), corroborated this conclusion. When the
nizove podataka o vodostaju i tlaku zraka, ali i o analysis of the planetary-scale atmosphere-sea
vjetru te na Jadran primijeniti metode viπestruke interaction was for the first time performed on the
korelacijske i regresijske analize, koja omoguÊuje basis of longer, five-year time series (PasariÊ and
da se vodostaj istovremeno poveæe i s tlakom zra- OrliÊ, 1992), it turned out that there is a statistically
ka i s vjetrom (PasariÊ i OrliÊ, 1998.; 2001.; Pasa- significant correlation between the air pressure and
riÊ et al., 2000.). Na taj se naËin uspjelo veÊim di- the Adriatic sea level, with the response of the sea
jelom objasniti odstupanje od inverznog barome- to the atmospheric forcing considerably surpassing
tarskog efekta, buduÊi da je pronaena koherent- the inverse barometer effect. It was concluded that
nost dugoperiodiËkih oscilacija vodostaja, kako s at long periods the sea is influenced not only by the
tlakom zraka tako i s vjetrom (slika 3.55.). Meu- air pressure but also by another forcing coherent
tim, pri analizi su uoËena i neka osnovna ogra- with it (e.g. the wind stress). To check this conclu-
niËenja u primijenjenim statistiËkim metodama. sion, it was necessary to collect long time series of
data, not only on sea level and air pressure but on
Viπegodiπnje promjene winds, too, and to apply methods of multiple corre-
lation and regression analysis on the Adriatic in
Veza atmosfere i mora utvrena je i na viπego- order to connect the sea level simultaneously with
diπnjim periodima. U nizu radova istraæivane su the air pressure and wind (PasariÊ and OrliÊ, 1998,
promjene u nagibu morske razine, strujanju i sali- 2001: PasariÊ et al., 2000). In this way it was po-
nitetu Jadranskog mora (Buljan i Zore-Armanda, ssible to explain the departure from the inverse
1976., i u tamo citiranim radovima; Zore-Arman- barometer effect, since coherence was found
da et al., 1991., Grbec et al., 1998.). Pokazalo se between the long-period oscillations of sea level
da se te promjene mogu dovesti u vezu s analog- with both the air pressure and wind (Figure 3.55)
nim promjenama gradijenta tlaka zraka (slika However, some fundamental limitations of the
applied statistical methods were noted during the
3.56.). Osim toga, razmatrana su viπegodiπnja ko-
exercise.
lebanja vodostaja na pojedinim jadranskim posta-
jama i korelirana su s kolebanjima tlaka zraka
Year-to-year and decadal changes
(OrliÊ i PasariÊ, 1994.; VilibiÊ i Leder, 1996.;
VilibiÊ, 1998.). Regresijskim povezivanjem ano- The relationship between the atmosphere and
malija vodostaja i anomalija tlaka zraka utvreno sea has been determined at interannual and

200
Slika 3.55. Izglaeni vremenski nizovi vjetra na postaji Split (gore), tlaka zraka za postaju Rijeka (sredina) i vodostaja u
Bakru (dolje) za razdoblje od kraja 1983. do poËetka 1991. godine (PasariÊ et al., 2000.)

Figure 3.55 Low-pass filtered time series of wind at the Split station (up), air pressure for the Rijeka station
(middle) and sea level at the Bakar station (down), recorded between the end of 1983 and beginning of 1991
(PasariÊ et al., 2000)

je da promjena vodostaja od 2 cm odgovara prom- decadal time scales. In a series of papers year-to-
jeni tlaka zraka od samo 1 hPa. Dakle, i na ovim year variability of the sea-level slope, currents and
periodima pronaeno je odstupanje od inverznog salinity of the Adriatic Sea has been investigated
barometarskog efekta. Za sada nije bilo moguÊe (Buljan and Zore-Armanda, 1976, and the papers
prikupiti dovoljno duge vremenske nizove vjetra cited therein; Zore-Armanda et al., 1991; Grbec et
al., 1998). It turned out that the variability could be
da bi se provjerila pretpostavka prema kojoj i na
related to the analogous variability of the air-pre-
viπegodiπnjim periodima morska razina reagira na ssure gradient (Figure 3.56). Besides, years-to-year
djelovanje ne samo tlaka zraka nego i vjetra. Na- oscillations of sea level at various Adriatic stations
posljetku, u jadranskim je vodostajima uoËena i have been considered and correlated to the air-
jedna dvadesetogodiπnja oscilacija, s minimumi- pressure oscillations (OrliÊ and PasariÊ, 1994:
ma poËetkom 1950-ih, 1970-ih i 1990-ih godina, VilibiÊ and Leder, 1996; VilibiÊ, 1998). By regress-
a maksimumima u meuvremenu. Ta je oscilacija ing the sea-level anomalies on the air-pressure
dovedena u vezu s globalnom dvadesetgodiπnjom anomalies it was found that sea-level change of 2
oscilacijom u atmosferi (OrliÊ i PasariÊ, 2000.; cm corresponds to an air-pressure change of only
OrliÊ, 2001.), koja je u spomenutim godina po- 1 hPa. That means that at these periods, too, a
dræavala poviπeni tlak zraka i sniæenu temperaturu departure from inverse barometer effect was found.
nad podruËjem Sredozemlja. So far it has been impossible to collect wind time
series long enough to check the assumption
according to which sea level at year-to-year time
3.3.2. Odziv mora na djelovanje povrπinskih scale reacts not only to the air pressure but also to
protoka topline i vlage wind. Finally, a twenty-year oscillation was noted in
the Adriatic sea level, with minimums in the begin-
Protoku topline izmeu atmosfere i mora do- ning of 1950s, 1970s and 1990s, maximums in
prinosi SunËevo zraËenje, dugovalno zraËenje between. This oscillation was related to the global

201
Slika 3.56. Srednji godiπnje vrijednosti saliniteta zabiljeæenog na profilu Split-Gargano te razlike tlaka zraka izmeu
Trsta i Atene, u razdoblju od 1952. do 1984. godine (Zore-Armanda et al., 1991.)

Figure 3.56 Mean annual values of salinity recorded at the Split-Gargano transect and air-pressure difference
between Trieste and Athens, between the years 1952 and 1984 (Zore-Armanda et al., 1991)

mora, prijenos latentne topline pri isparavanju te bidecadal oscillation in the atmosphere (OrliÊ and
voenje topline. Protok vlage odreen je pak raz- PasariÊ, 2000; OrliÊ, 2001), which, in the years
likom oborine i isparavanja. Odavno se zna da mentioned, supported high air pressure and low air
povrπinski protoci topline i vlage utjeËu na tempe- temperature above the Mediterranean area.
raturu mora i salinitet, a tim i na tzv. termohalino
strujanje. Meutim, sve donedavno povrπinski se 3.3.2 Sea response on action of the surface
protoci nisu povezivali s procesima u Jadranskom heat and humidity flows
moru. Razlog prije svega treba traæiti u Ëinjenici
da se ti protoci ne mjere neposredno, veÊ se odre- Surface exchange of heat between the atmos-
uju iz empirijskih relacija uzimajuÊi u obzir ra- phere and sea is controlled by the Sun radiation,
zliËite meteoroloπke parametre (naoblaku, obori- the long-wave radiation of the sea, the transfer of
nu, tlak vodene pare, tlak zraka, temperaturu zra- latent heat during evaporation, as well as the heat
ka, brzinu vjetra) i temperaturu mora. Takve si- conduction. The surface water flux is determined by
multane vremenske nizove nije lako prikupiti, pa the difference between precipitation and evapora-
su se hrvatski istraæivaËi tek u novije vrijeme po- tion. It has been known for a long time that surface
Ëeli ËeπÊe baviti povrπinskim protocima. buoyancy fluxes influence the sea temperature and
salinity, and thus also the so called thermohaline
U poËetku pozornost je privuklo isparavanje. circulation. However, until recent times these fluxes
Zore-Armanda (1969.) ga je raËunala sezonski za were never related to the processes in the Adriatic
cijeli Jadran, Bonacci (1985.) mjeseËno za Jadran Sea. The reason should be looked for in the fact
podijeljen na kvadrante, a Grbec et al. (1997.) that the fluxes are not measured directly, but are
mjeseËno za postaju Trst. Prema prvom od tih derived from empirical relations, taking into account
radova isparavanje je veÊe zimi nego ljeti, a pre- various meteorological parameters (cloudiness,
ma preostala dva rada godiπnji je hod obrnut. Ra- precipitation, water vapour pressure, air pressure,
zliku oborine i isparavanja odreivali su Artegiani air temperature, wind speed) and sea temperature.
et al. (1993.) mjeseËno za dvije sukcesivne zime Such simultaneous time series is difficult to collect,
na po jednoj lokaciji u sjevernom, srednjem i so it is only recently that Croatian researchers have
juænom Jadranu, zatim Grbec (1997.) te Grbec i started paying more attention to the surface fluxes.

202
MoroviÊ (1997.) mjeseËno tijekom dvadeset godi- At the beginning it was evaporation that has
na na pet postaja uzduæ istoËnojadranske obale, a attracted attention. Zore-Armanda (1969) made
SupiÊ i OrliÊ (1999.) mjeseËno kroz dvadeset seasonal calculations for the whole of the Adriatic,
sedam godina i dnevno u toku nekoliko mjeseci Bonacci (1985) made monthly calculations for the
na Ëetiri postaje u podruËju sjevernog Jadrana. Adriatic divided into quadrants, whereas Grbec et
Naeno je da u viπegodiπnjem prosjeku oborina al. (1997) did monthly calculations for the Trieste
nadmaπuje isparavanje, ali i da se iznos te razlike station. According to the first of the above papers
znatno mijenja od postaje do postaje te iz godine evaporation is higher in winter than in summer,
u godinu. Povrπinski protoci topline takoer su according to the two remaining papers the annual
raËunati za pojedine postaje, kroz duga razdoblja, course is reversed. The difference between precipi-
uz koriπtenje mjeseËnih vrijednosti ulaznih para- tation and evaporation was determined by Artegiani
metara (Grbec, 1997.; Grbec i MoroviÊ, 1997.; et al. (1993) monthly for two successive winters at
SupiÊ et al., 1997.; SupiÊ i OrliÊ, 1999.), odnosno one location each for the northern, middle and
tijekom svega nekoliko mjeseci ali uz upotrebu southern Adriatic, by Grbec (1997) and Grbec and
dnevnih ili Ëak desetminutnih vrijednosti ulaznih MoroviÊ (1997) monthly in the course of twenty
parametara (Brana et al., 1996.; SupiÊ i OrliÊ, years at five stations along the eastern Adriatic
1999.; Grbec et al., 2001.). Tim se raËunima coast, and by SupiÊ and OrliÊ (1999) monthly for
pokazalo da, primjerice, zimi more gubi znatno twenty-seven years as well as daily in the course of
viπe topline u podruËju ispred Trsta i Senja nego several months at four stations in the northern
ispred Rovinja, πto ima dalekoseæne posljedice za Adriatic. It was found that over the years precipita-
svojstva i gibanje mora. Takoer je uoËeno da tion exceeds evaporation, but that the amount of
zimskom prijenosu topline iz mora u atmosferu this difference considerably changes from station to
station and from year to year. The surface heat flux-
najveÊi doprinos daju kratke epizode koje traju
es were calculated, too, for different stations
svega nekoliko dana i koje obiljeæava dominacija
through long time intervals by using monthly values
bure nad Jadranom.
of input parameters (Grbec, 1997; Grbec and
Kad je rijeË o povezivanju povrπinskih protoka MoroviÊ, 1997; SupiÊ et al., 1997; SupiÊ and OrliÊ,
sa svojstvima i gibanjem Jadranskog mora, treba 1999), and also over several months only but by
naglasiti da se ono provodilo na nekoliko naËina. using daily or even ten-minute values of input
Najdulju tradiciju imaju kvalitativne usporedbe parameters (Brana et al., 1996; SupiÊ and OrliÊ,
povrπinskih protoka vlage s poljima saliniteta 1999; Grbec et al., 2001). These calculations
(Zore-Armanda, 1969.) i gustoÊe (Artegiani et al., showed that, for example, the sea loses much
1993.) te povrπinskih protoka topline i vlage s more heat off Trieste and Senj than off Rovinj,
temperaturom, salinitetom i gustoÊom mora (Su- which has far-reaching consequences for the cha-
piÊ i OrliÊ, 1999.). U potonjem je radu pokazano racteristics and motion of the sea. It has also been
da zimske epizode hlaenja mogu u toku samo noted that, in the winter transfer of heat from the
nekoliko dana sniziti temperaturu pri povrπini sea to the atmosphere, the greatest contribution
sjevernog Jadrana i za 5 °C (slika 3.57.). Do za- provide short episodes that last only several days
nimljivih rezultata doπlo se koreliranjem povrπin- and that are marked by the domination of the bora
skog protoka topline s vremenskom promjenom above the Adriatic.
toplinskog sadræaja vodenog stupca (Brana et al., As far as the connection between the surface
1996.), odnosno s vertikalnom promjenom tempe- buoyancy fluxes and the characteristics and move-
rature mora uz samu povrπinu (SupiÊ et al., 1997.; ments of the Adriatic Sea is concerned, it should be
Grbec i MoroviÊ, 1997.; Grbec, 1997.). To je emphasised that it was studied in several ways. The
izmeu ostalog omoguÊilo da se procijeni veliËina longest tradition belongs to the qualitative compa-
koeficijenta turbulentne izmjene topline u Jadra- rison of the surface water fluxes with the salinity
nu. Naposljetku, u novije se vrijeme zapoËelo ko- fields (Zore-Armanda, 1969) and density (Artegiani
relirati povrπinske protoke s brzinom strujanja u et al., 1993), and also of the surface heat and water
moru (SupiÊ et al., 2000.) te s postotnim udjelom fluxes with the sea temperature, salinity and densi-
vodenih masa u pojedinim podruËjima (VilibiÊ i ty (SupiÊ and OrliÊ, 1999). In the latter paper it was
OrliÊ, 2001.). Tako se, primjerice, pokazalo da je shown that winter episodes of cooling could, in the
pojava Istarske obalne protustruje ljeti u sjever- course of a few days only, lower the temperature at
nom Jadranu vjerojatnija ako je prethodne zime the surface of the northern Adriatic by 5°C (Figure
prijenos topline iz mora u atmosferu bio manji od 3.57). Interesting results have been obtained by
uobiËajenoga. correlating surface heat flux to temporal changes of

203
Slika 3.57. Prijenos topline SunËevim zraËenjem (Qs), dugovalnim zraËenjem mora (Ql), isparavanjem (Qe) te voenjem
(Qc), rezultantni protok topline izmeu atmosfere i mora (Q) i temperatura mora na dubini od 5 m (Ts), u podruËju Pule
(puna krivulja) i Rovinja (crtkana krivulja) za razdoblje od 8. studenoga 1992. do 21. veljaËe 1993. (prema SupiÊ i OrliÊ,
1999.). Posebno se istiËu dvije epizode, pri samom kraju 1992. i na poËetku 1993. godine, za kojih je more predalo veliku
koliËinu topline atmosferi i pritom se naglo ohladilo

Figure 3.57 Surface heat flux due to the Sun radiation (Qs), long-wave radiation of the sea (Ql), evaporation (Qe) and
conduction (Qc), resulting heat flux between the atmosphere and sea (Q) and sea temperature at the depth of 5 m
(Ts), in the area of Pula (full line) and Rovinj (dashed line) between 8 November 1992 and 21 February 1993 (SupiÊ and
OrliÊ, 1999). Well pronounced are two episodes, at the end of 1992 and the beginning of 1993, during which the sea
released a great amount of heat to the atmosphere and suddenly cooled down

3.3.3. ZakljuËak the heat content of the water column (Brana et al.,
1996) and to the vertical change of sea temperature
Kako se vidi iz ovog prikaza, pa i iz broja close to the sea surface (SupiÊ et al., 1997; Grbec
njime obuhvaÊenih Ëlanaka (92), hrvatski istraæi- and MoroviÊ, 1997; Grbec, 1997). Among other
vaËi fizikalnih procesa u Jadranu u svom su se things, this has made it possible to estimate the
radu obilno koristili meteoroloπkim podacima. coefficient of the turbulent heat exchange in the
Sasvim je sigurno da Êe se ta praksa nastaviti, s Adriatic. Recently, surface fluxes have been corre-
tim da se moæe oËekivati da Êe uz rutinska meteo- lated with the current speed (SupiÊ et al., 2000) and
roloπka motrenja i mjerenja na stalnoj mreæi po- with the fractions of water masses in various areas
staja svoju primjenu naÊi i ciljani meteoroloπki (VilibiÊ and OrliÊ, 2001). Thus, for example, it was
eksperimenti. Aktualno poveÊavanje prostorne i found that the occurrence of the Istrian Coastal

204
vremenske rezolucije s kojom se provode meteo- Countercurrent during summer in the northern
roloπke analize po svoj Êe prilici ukazati na pro- Adriatic is more probable if in the preceding winter
cese koji ovise o djelovanju Jadranskog mora na the transfer of heat from the sea to the atmosphere
atmosferu. Dakle, moæe se pretpostaviti da Êe was lower than usual.
suradnja naπih meteorologa i oceanografa postati
dvosmjerna i da Êe se u bliskoj buduÊnosti pisati 3.3.3 Conclusion
prikazi o primjeni oceanografskih podataka u me-
teorologiji. As is evident from this survey, as well as from
the sheer number of papers covered by it (92),
Croatian researchers of physical processes in the
Adriatic have amply used meteorological data in
their work. The practice will without doubt continue,
but it is to be expected that, besides the meteoro-
logical observations and measurements routinely
performed on the permanent network of stations,
targeted meteorological experiments will find their
application as well. The current increase of the spa-
tial and temporal resolution of the meteorological
analyses will probably reveal processes that
depend on the influence of the Adriatic on the
atmosphere. It can be assumed, therefore, that the
collaboration of our meteorologists and oceanogra-
phers will become a two-way activity, and that in
the near future reviews will be written about the
application of oceanographic data in meteorology.

205
DODATAK A APPENDIX A.

Meteoroloπka motrenja u susjednim Meteorological observations in neigh-


zemljama bouring countries

A1. Razvoj meteoroloπkih motrenja u A1. Development of meteorological


Austriji observations in Austria

Prva zabiljeæena vizualna opaæanja vremen- First records of simple visual observations of
skih pojava u Austriji datiraju joπ iz 1500. godine. weather phenomena in Austria can be traced back
Redovna instrumentalna mjerenja biljeæena to the year 1500. Regular observations using instru-
tijekom duljeg vremenskog razdoblja zapoËela su ments and carried out over longer periods began as
joπ davne 1654. u Innsbrucku (Tirol). Najstarija early as 1654 in Innsbruck (Tyrol). The oldest conti-
meteoroloπka postaja, koja neprekidno radi do nuously reporting meteorological station - still in
danas, osnovana je 1763. godine u benediktin- operation today - started in 1763 at the Benedictine
skom samostanu u Kremsmünsteru (Gornja Au- Monastery of Kremsmünster (Upper Austria). This
strija). Taj je samostan gradio dugu tradiciju monastery has a long tradition in scientific activities
znanstvenog istraæivanja, a unutar samostana na- and research; it also conducts a renowned sec-
lazila se i renomirana srednja πkola, koje su uËeni- ondary school and quite a few of its pupils felt
ci uglavnom pokazivali interes za podruËje me- attracted by the field of meteorology. One of them
teorologije. Jedan od njih je bio i Carl Kreil, koji was Carl Kreil, who in 1848 launched the meteoro-
je 1848. godine pokrenuo meteoroloπke aktivnosti logical activities of the Imperial Academy of
Austrijske akademije znanosti i razradio je prvi Sciences by developing a first proposal for a net-
prijedlog mreæe meteoroloπkih postaja πirom work of observational stations all over the Empire.
monarhije. U svoje pokuπaje, da program motre- He attempted to make the program of observations
nja uËini πto sveobuhvatnijim, ukljuËio je meteo- as comprehensive as possible and included meteo-
rologiju (tlak, temperaturu, zraËenje, vlagu, vjetar, rology (pressure, temperature, radiation, humidity,
oblake, vidljivost, temperaturu tla, atmosferski wind, clouds, visibility, ground temperature, atmos-
elektricitet itd.), hidrologiju (temperaturu vode, pheric electricity, etc.), hydrology (water tempera-
oborine), biometeorologiju, fenologiju, geofiziku ture, precipitation), biometeorology, phenology,
(geomagnetizam, seizmologiju) i kemiju sastava geophysics (geomagnetism, seismology) and air
zraka. U svom je prijedlogu spomenuo i potrebu chemistry. In his proposal he mentioned the need
za osnivanjem srediπnje postaje koja bi izdavala for a central station to issue regulations, distribute
naputke, distribuirala mjerne instrumente, sakup- instruments, collect records and carry out scientific
ljala podatke i provodila znanstvene analize. analyses.
Radi ubrzanja razvoja spomenute mreæe, Aka- In order to accelerate the development of the
demija je u prilogu beËkog lista Wiener Zeitung proposed observation network, the Academy pub-
(7. kolovoza 1849.) objavila poziv potencijalnim lished a proclamation in a supplement to the mor-
dobrovoljnim motriteljima. Uspjeh je bio zapa- ning paper of the Wiener Zeitung (7 August 1849),
njujuÊi, ali je zbog nedostatka mjernih instrume- calling for volunteers to perform the observations.
nata samo dio kandidata mogao biti primljen. Car The success was overwhelming and due to the lack
Franjo Josip je 23. srpnja 1851. carskom rezo- of instrumentation only a fraction of the number of
lucijom odobrio preimenovanje „Srediπnjeg zavo- willing volunteers could be accepted. It was on 23
da za meteoroloπka i magnetska motrenja„ u Sre- July 1851 that Emperor Franz Joseph by an Impe-
diπnji zavod za meteorologiju i geomagnetizam. rial Resolution authorized the establishment of “a
Prvotni je plan bio osnovati stotinjak meteoro- central institute for meteorological and magnetic
loπkih postaja πirom monarhije. Mreæa se razvijala observations”, to become the Central Institute for
brzo i broj postaja po godinama iznosio je: Meteorology and Geomagnetism.
1851./43, 1853./67, 1855./98, 1857./117, Initial plans headed for some 100 observation
1859./124. Iskustvo je pokazalo da su dobrovoljni stations, distributed over the all the Empire. The
motritelji bili daleko predaniji i pouzdaniji od æe- network developed quickly: stations by year
ljezniËkih telegrafista, kojim je to bila sluæbena 1851/43, 1853/67, 1855/98, 1857/117, 1859/124.

207
duænost. Srediπnji zavod 1854. poËeo je izdavati Experience showed that voluntary observers were
redovita godiπnja izvjeπÊa sa sakupljenim rezulta- by far more committed and dependable than rail-
tima motrenja i statistiËkom obradom. way telegraphers who were officially placed under
obligation. Starting in 1854, the Central Institute
Vaæan datum u osnivanju mreæe meteo-
published regularly annual reports containing co-
roloπkih postaja bilo je osnivanje planinskog
llected observation data and statistical interpreta-
(Alpe) opservatorija Sonnblick (3106 m nadmor-
tions.
ske visine) 1886. godine. Opservatorij radi ne-
prekidno do danas, i baza je za meteoroloπka, A milestone in the development of the network
geofiziËka i glacioloπka istraæivanja te dio mreæe was the establishment of the Alpine Sonnblick
GAW (Global Atmosphere Watch) u sklopu observatory (3106 m above m.s.l.) in 1886; it has
Svjetske meteoroloπke organizacije. been in operation without any interruption ever
since and forms a natural base for meteorological,
Zbog vojnih sukoba, politiËke situacije i po-
geophysical and glaciological research and is also
sljedica Prvog i Drugog svjetskog rata, znaËajno
part of WMO’s GAW network.
se mijenjao broj postaja ukljuËen u spomenutu
mreæu. Due to military conflicts and political develop-
ments as well as changes in connection with World
Nakon Drugog svjetskog rata ukupan broj
Wars I and II, the number of stations forming the
meteoroloπkih postaja dosegao je 270. U poËetku
network varied considerably over time.
je velika veÊina dostavljala mjeseËna izvjeπÊa ko-
ja su ukljuËivala podatke triju mjerenja dnevno, a After the Second World War the average total
samo je oko πezdeset postaja, i to rijetko noÊu, number of meteorological stations evened out at
dostavljalo SYNOP telefonom. 270. In the beginning the vast majority delivered
monthly reports of three observations per day and
PoveÊana potraænja za veÊom uËestaloπÊu
only some 60 stations reported also SYNOPs by
podataka i sve manji interes dobrovoljnih mo-
phone, but rarely at night time.
tritelja doveli su, kako u mnogim drugim zemlja-
ma tako i Austriji, do uspostave poluautomatskih Growing demand for higher density of data as
motriteljskih sustava - nazvanih akronimom well as slowly vanishing enthusiasm of potential vo-
TAKLIS - koji podatke biljeæe automatski i u de- luntary observers led (as in many other countries) to
setminutnim intervalima. Joπ uvijek, meutim, the introduction of semi-automatic station equip-
motritelji trebaju ruËno unositi vizualna opaæanja, ment - acronym TAKLIS - that records automatica-
voditi nadzor nad radom senzora i mijenjati lly in steps of 10 minutes. Deployment of TAKLIS-
jedinice za snimanje podataka. stations began in 1986. Still, observers need to
entry eye-observations by hand, care for sensor
Osnivanjem postaja opremljenih automatskim
conditions and change recording devices regularly.
ureajima nove generacije postignut je znatan
napredak u pogledu dostupnosti podataka: sustav A marked upgrade of data availability was
TAWES zapoËeo je s radom 1992. godine. Taj je achieved when a new generation of automatic
sustav puno napredniji i, πto je najvaænije, po- recording stations was developed: in 1992 the
datke dostavlja izravno Srediπnjem zavodu sva- TAWES-network was put into operation. TAWES-
kih 10 minuta. Od 1992. godine, kada je bilo stations are more sophisticated and - most impor-
ukljuËeno 38 postaja, mreæa se postupno πirila. tant - deliver data online to the Central Institute in
Danas na podruËju Austrije postoji 138 postaja 10-minute intervals. From 38 stations online in
koje su opremljene ureajima TAWES tipa. 1992 the network has been extended gradually: at
the time of this report (March 2002) in Austria there
Dodatni podaci nalaze se u: Ficker (1951.),
are 138 stations out of 270 total equipped with
Felkel et al. (1993.) i Hammerl et al. (2001.).
automatic devices of TAWES type.
More details can be found in the papers by:
Ficker (1951), Felkel at al. (1993) and Hammerl et al.
(2001).

208
A2. Meteoroloπka sluæba Bosne i A2. Meteorological service of Bosnia
Hercegovine - Kratki povijesni & Herzegovina (B&H) - A Short
pregled History

Prvi oblici meteoroloπke djelatnosti na pod- The first meteorological activities in Bosnia and
ruËju Bosne i Hercegovine javili su se u vrijeme Herzegovina started during the Austro-Hungarian
dok je BiH bila u sastavu Austro-Ugarske Monar- rule in this country.
hije. 879 The first three military meteorological sta-
1879. Prve tri vojne meteoroloπke postaje tions in Sarajevo, Mostar and Tuzla.
osnovane su u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. 1881 Governmental decision for more extensive
1881. Dræava je odluËila proπiriti mreæu posta- network. New stations started in Banja Luka,
ja. Nove su postaje osnovane u Banja Luci, Trav- Travnik, BihaÊ and at the same time, 68 observa-
niku i BihaÊu, a u isto vrijeme je organizirano 68 tional points were organised in B&H.
novih motriteljskih punktova na podruËju BiH. 1892 Appointment of Filip Balif, the first director
1892. Filip Balif je preuzeo duænost prvog of the Meteorological service in B&H.
ravnatelja Meteoroloπke sluæbe BiH. 1894 Observatory on top of Bjelaπnica mountain
1894. Izgraen je opservatorij na vrhu Bjelaπ- (2067m above sea level). First measurements star-
nice (2067 m nadmorske visine). Prva su mjerenja ted in August.
zapoËela u kolovozu. 1895 From January, the Bjelaπnica Observatory
1895. U sijeËnju je opservatorij na Bjelaπnici started publishing various meteorological data
poËeo objavljivati razliËite meteoroloπke podatke (Figure A1). This station had an important role for
(slika A1.). Ta je postaja bila od vaænosti za cije- the whole region because, for many years, the
lo podruËje i dugi je niz godina bila postaja na Bjelaπnica Observatory was one of the highest
najveÊoj visini u ovom dijelu Europe. Gotovo 98 meteorological points in this part of Europe. The
godina dugi vremenski nizovi podataka preæivjeli 98-year old data have survived war destructions
su ratna razaranja i danas se nalaze u arhivu Me- and are now in the archives of the Meteorological
teoroloπkog zavoda zajedno s podacima mnogih Institute together with the data from many other
drugih postaja. stations.

Slika A1. Meteoroloπki opservatorij na vrhu Bjelaπnice (1895.)

Figure A1 Meteorological Observatory on top of Bjelaπnica mountain (1895)

209
Slika A2. Meteoroloπka postaja Bjelave u Sarajevu

Figure A2 Meteorological station of Bjelave in Sarajevo (1902)

1902. Izgraena je meteoroloπka postaja na 1902 Meteorological station on Bjelave Hill near
brdu Bjelave blizu centra Sarajeva (slika A2.). U the city centre in Sarajevo (Figure A2). The head-
toj se zgradi danas nalazi Meteoroloπki zavod quarters of the Meteorological Institute of B&H are
Bosne i Hercegovine. now situated in this building.
1913. Ukupno ima 125 postaja. Od poËetka do 1913 The total number of stations is 125. With
kraja Prvog svjetskog rata (1914.-1918.) redovna the beginning of the First World War (1914), regular
su motrenja prekinuta. observations were interrupted until 1918.
1921. Meteoroloπki zavod je ponovo zapoËeo s 1921 The Meteorological Institute resumes work
radom kao neovisna ustanova sa srediπnjim ure- as an independent institution with the headquarters
dom u Sarajevu.
in Sarajevo.
1941.-1945. Tijekom rata uniπtene su gotovo
1941-1945 Almost all meteorological network
sve meteoroloπke postaje.
was destroyed in the war.
1947. Osnovan je RepubliËki hidrometeoro-
loπki zavod Bosne i Hercegovine. Do 1992. go- 1947 The Hydrometeorological Institute of
dine u Zavod su pristizali podaci s mnogih meteo- Bosnia and Herzegovina established. Up to 1992,
roloπkih postaja. Za vrijeme posljednjeg rata, u this Institute was the central point for collecting all
razdoblju 1992.-1995., odræale su se one postaje u meteorological data from many stations. During the
kojima je bilo moguÊe raditi. last war, between 1992 - 1995, the Institute did not
stop activities on all stations where it was possible.
1994. (30. lipnja) Bosna i Hercegovina je pos-
tala punopravnom Ëlanicom Svjetske meteoro- 1994 (30 June) Bosnia and Herzegovina
loπke organizacije (WMO). Otada je u stalnom became a full member of the World Meteorological
kontaktu s tom Organizacijom i ravna se po nje- Organisation. From that period, in line with the
nim naËelima: jedna dræava, jedna meteoroloπka WMO principle: one State, one Meteorological
sluæba i jedno predstavniπtvo. service and one representative, we have estab-
1996. Zakonom Federalne Vlade BiH osnovan lished permanent contacts with WMO.
je Federalni meteoroloπki zavod. Istovremeno je 1996 Pursuant to the Act of the Federal
osnovan Hidrometeoroloπki zavod Republike Government of B&H, the Federal Meteorological
Srpske u Banjoj Luci. Institute was established. Also, the Hydrome-
1996.-2002. Meteoroloπki zavod Bosne i Her- teorological Institute of Republic of Srpska was
cegovine nastavlja s radom. U tom razdoblju established in Banja Luka.

210
Zavod odræava meunarodne veze i suradnju sa 1996- 2002 The Meteorological Institute of B&H
Svjetskom meteoroloπkom organizacijom, koris- did not stop its activities. During this period it has
teÊi potporu Federalnog zavoda u tehnici i ljud- used all technical support and human resources
stvu. Osnovne aktivnosti su obnova mreæe meteo- from Federal Meteorological Institute in the field of
roloπkih postaja, nabava mjernih instrumenata i international relations and co-operation with the
meunarodna suradnja. WMO. The main activities were the rehabilitation of
Viπe detalja nalazi se u navedenim referenca- the network, procurement of instruments and inter-
ma: KuËera (1897.), „Druck un Verlag Kaiserlich- national co-operation.
Koniglichen Hof und Staatsdruckerei” (1903.) i Some details can be found in the papers cited
„Hidrometeoroloπka sluæba NR BiH” (1953.). as “Druck und Verlag Kaiserlich-Koniglichen Hof
und Staatsdruckerei” (1903) and “Hidrometeo-
roloπka sluæba NR BiH” (1953).

211
A3. Meteoroloπka motrenja u A3. Meteorolgical observations in
Maarskoj Hungary

PoËeci The beginning


SporadiËni podaci o vremenu u maarskoj Sporadic Hungarian records relating to weather
datiraju iz 11. stoljeÊa. Od 1540. godine postoji go back to the 11th century. From 1540 there is
poneki podatak za svaku godinu. Prva instrume- some record for every year. The first instrumental
ntalna mjerenja u Maarskoj provedena su 1717. observations in Hungary were initiated in Sopron.
godine u Sopronu. Jedna od postaja u sklopu poz- 1717. One of the stations of the famous meteoro-
natog meteoroloπkog druπtva Societas Meteorolo- logical network of the Societas Meteorologica
gica Palatina osnovana je u Budimu 1780. go- Palatina was established in Buda in 1780. There
dine. To je bila jedna od 8 europskih postaja koje were only 8 stations in Europe that remained opera-
su radile tijekom Ëitavog razdoblja postojanja tional through the whole period of existence of the
druπtva. Society, and Buda was one of those.
Stvaranju maarskog zavoda prethodio je rad Two important antecedents played a direct role
dviju vaænih ustanova. Kao prvo, 1851., osnovan in the creation of the Hungarian institute. Firstly, the
je austrijski „Zentralanstalt für den meteorologi- Austrian „Zentralannstalt für den meteorologischen
schen und magnetischen Dienst”. Kao drugo, und magnetischen dienst” was founded in 1851.
Maarska akademija znanosti, osnovana 1827. Secondly, the Hungarian Academy of Sciences was
godine, daje prijedlog za osnivanje meteoroloπ- established in 1827 and the proposal for the cre-
kog zavoda. Austrijski je zavod na maarskom te- ation of the meteorological institute came from the
ritoriju uspostavio rijetku mreæu od 42 meteoro- Academy. A sparse network containing 42 meteo-
loπke postaje, tako da je Guido Schenzl, nakon πto rological stations had been organized in Hungarian
je bio imenovan ravnateljem, tu mreæu preuzeo od territory by the Austrian institute and, therefore
Carla Jelineka, ravnatelja austrijskog zavoda, i Guido Schenzl, upon his appointment to the post of
iskoristio ju kao bazu pri osnivanju Maarskog director was in the position to take over a core net-
meteoroloπkog i magnetskog zavoda 1870. godi- work from Carl Jelinek, director of the Austrian insti-
ne. Primarna je Schenzlova zadaÊa bila ubrzati tute at the time of founding an independent
buduÊi razvoj mreæe postaja i organizirati obradu Hungarian Meteorological and Magnetic Institute in
i objavljivanje podataka. 1870. Schenzl’s most urgent tasks were to acce-
lerate the further development of the network and
to organize the processing and publication of data.
Put ka postojeÊem stanju
Od vremena osnutka pa do razdoblja 1980.- The way to the present situation
1985. broj postaja porastao je na 120. Prvi i Drugi
svjetski rat poremetili su njezin daljnji razvoj. Since the time of foundation the meteorological
Krajem osamdesetih godina 20. stoljeÊa znakovite observation network had been increased up to 120
promjene ekonomske situacije dovele su do sma- stations by the years of 1980-1985. The first and
njenja broja postaja, πto se opet poklopilo s the second world war of course broke down the
tehniËkim napretkom u razvoju mjernih instrume- course of development. In the end of eighties a sig-
nata i kompjuterske tehnologije. Maarska je me- nificant changes in the economical circumstances
teoroloπka sluæba, iz navedenih razloga, morala of the country forced to reduce the number of sta-
poæuriti s uvoenjem automatizacije u motriteljski tions and it coincided a drastic technical develop-
sustav te su u tu svrhu zapoËeti eksperimenti s ne- ment also in the field of instruments and computer
kolicinom mjernih instrumenata. KonaËna odluka technics. That makes the Hungarian Meteorological
o tipovima mjernih instrumenata koji Êe se primi- Service to accelerate automation of meteorological
jenjivati i o rasprostranjenosti postaja donesena je observations. The process began in the beginning
1993. godine. Postupno su tradicionalno oprem- of nineties with experiments with several instru-
ljene postaje zamjenjivane onim s automatskom ments. In 1993 a final decision was taken about the
opremom, i taj je proces zavrπen do 1999. godine. type of the instruments and the necessary density
Osim motrenja koja se obavljaju provoenjem of stations. Traditional meteorological stations has

212
prizemnih motrenja i tradicionalnih aeroloπkih gradually been changed to automatic ones. The
mjerenja, metode poput satelitske, radarske i mo- process was completed by the end of 1999.
trenja elektriËnih praænjenja, koji se rabe posljed- Besides near-surface and the traditional aerological
njih desetljeÊa, uvelike pridonose sloæenosti observation satellite, radar and lightning observa-
meteoroloπkih motrenja. tion systems installed in recent decades also con-
tribute to the complexity of meteorological observa-
tion.
Sustav meteoroloπkog motrenja i praÊenja
stanja atmosfere s ekoloπkog aspekta u Maar-
skoj na pragu 21. stoljeÊa The meteorological and atmospheric environ-
mental measurement and observation system
Rezultate prizemnih meteoroloπkih motrenja in Hungary at the beginning of XXI century
telekomunikacijskom centru dostavlja 29 auto-
matskih sinoptiËkih glavnih postaja (MILOS The near-surface meteorological data are trans-
500). Osim toga, oko 70 tzv. klimatoloπkih posta- mitted by 29 automatic synoptic main stations
ja podatke dostavlja svaki dan, a od njih su 52 (MILOS 500) to the telecommunication centre,
automatske (QLC 50). Tradicionalno opremljenih beside them about 70 so-called climatic stations
kiπomjernih postaja ima 590 i one dostavljaju provide data every day, among them 52 are auto-
podatke u centar jednom mjeseËno. matic stations (QLC 50) as well. The number of tra-
ditional precipitation stations is 590, they transmit
Meteoroloπko stanje atmosfere po visini mjeri
daily data to the centre once a month.
se radiosondama koje se podiæu balonima napu-
njenim vodikom do visine od 30 km. Ova se The meteorological state of the atmosphere is
metoda provodi dva puta dnevno u Budimpeπti (u measured by radiosondes that are lifted to a height
00 i 12 UTC) i jednom dnevno u Szegedu (u 00 of about 30 km with the help of a balloon filled by
UTC). Postoje tri radarske postaje (Farkasfa, hydrogen. The radiosondes are operated twice a
Budimpeπta i Napkor), s kojih se motre oblaci i day in Budapest at 0000 UTC and 1200 UTC and
oborine na cijelom podruËju Maarske. Postaja u once a day in Szeged at 0000 UTC. There are three
Budimpeπti opremljena je doplerskim radarom radar stations (Farkasfa, Budapest, Napkor) which
koji konstantno dostavlja podatke ne samo o obla- provide data about the clouds and precipitation
cima i oborini veÊ registrira i komponente vjetra from the entire territory of Hungary, among them
na podruËju oko postaje. Sustav SAFIR registrira the so-called Doppler radar operated in Budapest
grmljavinske oluje, dok je pomoÊu digitalnih provide data continuously not only about the pre-
satelitskih snimaka moguÊe pratiti promjene vre- cipitation elements but also about the wind condi-
mena u polsatnim intervalima. tions characteristic in the surroundings of the sta-
tion. The SAFIR lightning detection system is fo-
Velika se pozornost poklanja kakvoÊi podata-
llowing the thunderstorms while with the help of the
ka. U opis posla nadleænih struËnjaka ulazi stalna
digital satellite images available in every half an hour
kontrola i kalibracija velikog broja mjernih instru-
the change of weather can be followed continuo-
menata, a u vezi s tim na raspolaganju im stoji
usly.
moderno opremljen kalibracijski laboratorij.
We have to attach of course great importance
Analiza kvalitete zraka provodi se u Ëetiri
also to the quality of the data. The continuous con-
regionalne postaje u kojima se definira koncen-
trol and calibration of the hundreds of measuring
tracija plinova u tragovima i aerosola, dok se ki-
instruments belong also to tasks of our experts. An
selost oborina mjeri na 6 postaja.
up-to-date calibrating laboratory installed with the
Za utvrivanje radioaktivnosti automatski se necessary etalon instruments is at our disposal for
mjeri koliËina gama zraËenja na 19 postaja, dok se this purpose.
na 11 postaja mjeri beta zraËenje. The analyses of air quality is completed at four
Rezultati mjerenja dostupni su na web stranici so-called regional background stations where the
Maarske meteoroloπke sluæbe. concentration of some trace gases and aerosols is
Globalno zraËenje konstantno se mjeri na 14 defined. Besides, the acidity of precipitation is mea-
postaja, s tim da se na Srediπnjem opservatoriju u sured at 6 stations.
Budimpeπti mjere komponente SunËeva zraËenja For characterizing radioactivity the automatic
(direktno i difuzno) i spektralna razdioba zraËe- measurement of gamma doses is completed at 19
nja. Ukupna koliËina ozona utvruje se mjerenjem places while the beta activity is measured at 11 pla-
karakteristika atmosferskog zraËenja. UV-B ces.

213
zraËenje mjeri se posebnim mjernim instrumen- The results of measurements are available also
tom na 4 postaje u Maarskoj. on the homepage of HMS.
Od poËetka devedesetih 20. stoljeÊa, stanje The global radiation is measured continuously at
atmosfere osim prizemnim metodama, motri se s 14 stations, among them at the Main Observatory
meteoroloπkih satelita. Pri tom se koriste dvije of Budapest the components of solar radiation
vrste satelita. Prvi je METEOSAT meteoroloπki (direct and diffuse components) and the spectral
satelit, u nadleænosti EUMETSAT-a (Europska distribution of radiation are also measured. The to-
agencija za iskoriπtavanje meteoroloπkih satelita), tal ozone content is defined through measuring the
koji svakih pola sata prireuje digitalne slike atmospheric radiation characteristics. The UV-B
oblaka s rezolucijom 6x7 km iznad istog podruËja radiation is measured with special instruments at 4
na sjevernoj hemisferi. METEOSAT se nalazi na places in the country.
visini od 36000 km iznad ekvatora i okreÊe se From the beginning of the 90s of the last centu-
zajedno sa Zemljom. Drugi je ameriËki kvazipo- ry we observe the atmospheric conditions not only
larni satelit NOAA koji se nalazi na visini od 800 from the surface but we can follow the changes
km i prolazi iznad odreene geografske lokacije also with the help of satellites. We are receiving
Ëetiri puta dnevno. MoguÊe je dobiti satelitske data from two types of satellites: the METEOSAT
slike Karpatskog bazena s rezolucijom 1-3 km. geostationary satellite operated by EUMETSAT pro-
Podaci dobiveni pomoÊu satelita NOAA detaljni- vides digital information half-hourly above the same
ji su u pogledu prostorne rezolucije i dobivenih territory of the northern hemisphere in a resolution
parametara nego oni METEOSAT-a. Satelitsko of 6 x 7 km. This satellite is located in a height of
motrenje ima sve vaæniju ulogu u vremenskim 36000 km over the Equator and is moving together
prognozama jer se dobiva sve manje vizualnih with the Earth. The American NOAA satellite is
podataka o oblacima iz sve manjeg broja meteo- moving on a quasi-polar orbit in a height of 800 km
roloπkih postaja na Zemlji. and is moving over each geographical place four
times a day. Satellite images of 1-3 km resolution
BuduÊnost are available over the Carpathian basin. The data of
NOAA satellite are more detailed both in spatial res-
Glavni zadatak sustava motrenja jest uspostava olution and in respect of derived parameters. The
sustava za kontrolu i osiguranje kakvoÊe podata- satellite observations have more and more impor-
ka. Osim prizemnih sinoptiËkih i klimatoloπkih tant role in nowcasting as there are less and less
postaja, posebna Êe pozornost biti posveÊena visual information on clouds by the spread of auto-
daljinskim motrenjima. Bit Êe instalirani novi matic stations in the surface observation network.
doplerski radari i meteoroloπki sateliti druge ge-
neracije koji Êe biljeæiti stanja u atmosferi. Podaci
dobiveni tim intenzivnim motriteljskim tehnika- The future
ma pruæaju viπe saznanja koja se koriste za vrlo The main efforts relating to the observation sys-
kratkoroÊnu prognozu vremena (nowcasting). tem is to introduce a quality control-quality assu-
rance system. Besides near-surface synoptic and
climatic stations remote sensing technics will be
more emphasized. New Doppler radars will be
installed and MSG satellites will provide information
about the state of atmosphere. Exploiting of data
come from this intensive observation technics pro-
vides more knowledge used in nowcasting.

214
A4. Kratak opis razvoja meteoroloπkih A4. A short description of meteoro-
motrenja u Sloveniji logical observation development
in Slovenia

Na slovenskom etniËkom prostoru prva su On Slovenian ethnic territory first meteorological


meteoroloπka motrenja zapoËela u drugoj polovi- observations started in the second half of 18th cen-
ci 18. stoljeÊa. Ta su motrenja bila prekidana tury. Observations were several times interrupted
nekoliko puta i mnogi rezultati su izgubljeni. and many recorded data were lost. Slovenian terri-
Slovenija je u to vrijeme bila dijelom Austro- tory of that time was a part of Austro-Hungarian
Ugarske Monarhije. Godina 1848., kada je Carl Monarchy. Carl Kreil, in 1848, launched the meteo-
Kreil pokrenuo meteoroloπke aktivnosti Aus- rological activities of the Imperial Academy of scien-
trijske akademije znanosti razradivπi prvi prijed- ces by developing a first proposal for a network of
log mreæe meteoroloπkih postaja πirom monarhije, observational stations all over the Empire. That time
moæe se smatrati poËetkom sustavne i neprekidne can be considered as the beginning of organised
meteoroloπke sluæbe u Sloveniji. Nakon dvije go- and continuous meteorological service in Slovenia.
dine, osniva se Meteoroloπki opservatorij u Lju- Namely, after two years, in 1850, a meteorological
bljani, koji neprekidno radi do danas i koji je veÊ observatory in Ljubljana has been with continuous
pri osnivanju bio opremljen instrumentima za observations until nowadays. When founded,
mjerenje temperature, vlaænosti i atmosferskog observatory Ljubljana was equipped with instru-
tlaka. ments for measuring temperature, humidity and
Postupno, opservatoriji ili tzv. postaje, poËeli atmospheric pressure.
su se osnivati i u drugim dijelovima Slovenije. U
Gradually, observatories or so called stations
to je vrijeme Austro-Ugarska Monarhija, u
were established also in other places in Slovenia.
sporedbi s drugim dræavama kasnije Kraljevine
Particular effort was spent for establishing precipi-
Jugoslavije, imala pouzdanu i profesionalnu me-
teoroloπku sluæbu. Na podruËju Slovenije je 1900. tation measurements. At that time Austro-
bilo 180 meteoroloπkih postaja, πto je bio vaæan Hungarian monarchy had a very reliable and pro-
preduvjet za odreivanje klimatskih odrednica u fessional meteorological network when compared
razliËitim dijelovima zemlje. Motreni su osnovni with such networks in the other countries and in
meteoroloπki elementi. later Kingdom of Yugoslavia. In the year 1900 there
was 180 meteorological stations on Slovenian terri-
Nakon Prvog svjetskog rata ostalo je 86 posta- tory at that time, quite suitable for determining cli-
ja unutar granica Slovenije, koja je tada pripala
matic conditions in different parts of the country.
Kraljevini Jugoslaviji. Meteoroloπka postaja u
Basic meteorological elements were observed and
Ljubljani postala je Zavod za meteorologiju i geo-
measured, also with recording instruments.
dinamiku te je uskoro preuzela nadleænost za sve
ondaπnje meteoroloπke postaje na slovenskom te- After the first world war 86 meteorological sta-
ritoriju. Postajama je u poËetku bilo teπko nastavi- tions were left over inside the new political bound-
ti rad zbog manjka kadra i financijskih sredstava. aries of Slovenia, a part of Kingdom of Yugoslavia.
Uskoro su politiËke promjene osigurale i kadar i The meteorological station in Ljubljana was trans-
financijska sredstva, pa je bilo moguÊe poveÊati formed to Institute of Meteorology and Geody-
broj postaja. U sljedeÊa dva desetljeÊa zabiljeæen namics which gradually became in charge of all
je konstantan porast meteoroloπkih postaja. meteorological stations in that time. In the first years
Primjerice, 1936. godine meteoroloπku su mreæu it was difficult to maintain the stations due to lack in
saËinjavale 172 postaje: 6 postaja 1. reda, 2 posta- stuff and finances. But then political changes
je 2. reda, 39 postaja 3. reda i 125 postaja 4. reda. enabled more stuff and funds for meteorological
Tijekom Drugog svjetskog rata mnoge su activity, so it was possible to increase the number
postaje prestale s radom. Nakon rata, 1947. of stations. We register constant growth of the
godine, radi vojnih je potreba osnovana je jedin- amount of meteorological stations in the next two
stvena Hidrometeoroloπka sluæba Jugoslavije, a decades. In the year 1936 meteorological network
kao rezultat toga slovenija je dobila svoju vlastitu consisted of 172 stations: 6 stations of I. class, 2
Hidrometeoroloπku sluæbu. Od 70 postaja, koliko stations of II. class, 39 stations of III. class and 125
ih je bilo nakon rata, broj postaja se poveÊavao: of IV. class.

215
1960. godine osnovano je 15 sinoptiËkih, 144 kli- During the second world war many stations
matoloπke i 263 kiπomjerne postaje. stopped working. After the war a new network was
U tom se razdoblju na podruËju Slovenije developed due to military needs until in 1947 Civil
nalazio najveÊi broj meteoroloπkih postaja. One Hydrometeorological service was established in
su bile smjeπtene na posve novim prostorima, Yugoslavia and consequently, Slovenia has got its
primjerice u visokim planinama. Godine 1954. own Republic Hydrometeorological Service. From
osnovana je meteoroloπka postaja Kredarica u initial 70 stations after the war the number of sta-
Julijskim Alpama, na visini 2515 m. Postaja u tions increased to: 15 synoptic stations, 114 clima-
Ljubljani je 1947. godine preselila na lokaciju na tological stations and 263 precipitation stations in
kojoj se nalazi i danas. the year 1960.

Potom se broj postaja poËeo smanjivati. Posta- In this period the highest number of meteoro-
lo je sve teæe i teæe naÊi volontere za taj svako- logical stations operated in Slovenia. Stations were
dnevni posao, a plaÊa nije bila dovoljno stimula- set up in new areas, for example in high mountains.
tivna za nove motritelje. Jedino je rjeπenje bila So in 1954 meteorological station Kredarica was
automatizacija meteoroloπkih mjerenja, a pravo established in Julian Alps at the elevation 2515 m.
vrijeme za to je doπlo 1991. godine, kada je Slo- In 1947 station Ljubljana was moved to its present
venija postala neovisna. Radiosondaæna mjerenja location.
zapoËela su u Ljubljani 1995. godine. Then the number of stations began to decrease.
Danas meteoroloπku mreæu Slovenije saËinja- It was more and more difficult to find volunteers for
va: 13 sinoptiËkih postaja, 40 klimatoloπkih, 226 this every day work and the fee became too small
kiπomjernih, 27 automatskih postaja, 18 auto- to be stimulative for new observers. We saw the
matskih modula za temperaturu, vlaænost i obo- only solution in automatic measurements. With
rinu, 1 postaja s radiosondaænim i 1 s radarskim independence of Slovenia in 1991 came the right
mjerenjem. time for this. In 1995 radiosonde observations star-
ted in Ljubljana.
Dodatna literatura: PuËnik (1980.) i Trontelj
(2000.). Nowadays our meteorological network consists
of: 13 synoptic stations, 40 climatological stations,
226 precipitation stations, 27 automatic weather
stations, 18 data loggers for temperature, humidity
and precipitation, 1 radiosonde station, 1 weather
radar.
More details can be found within papers by
PuËnik (1980) and Trontelj (2000).

216
DODATAK B / APPENDIX B

Popis klimatoloπkih postaja u Hrvatskoj za razdoblje 1945.-2012.

List of climatological stations in Croatia for the period 1945-2012

Postaja PoËetak rada Zavrπetak rada


Station Begining of work End of work
Abrami 10.2.1962. radi / in operation
Antenal 1.3.1966. 31.12.1979.
BaËica 1.4.1982. 31.7.1994.
Bakar 1.4.1974. 31.5.1977.
1.5.1997. radi / in operation
Bakarac 5.4.1974. 31.5.1977.
Baπka 8.5.1963. 31.12.1975.
Baπke Oπtarije 1.2.1962. 1.11.2010.
Bednja 10.4.2006. radi / in operation
Begovo Razdolje 1.6.2003. 1.9.2007.
Beli Manastir 11.10.2004. radi / in operation
Benkovac 25.5.1956. 31.5.1988.
15.11.1997. radi / in operation
Bidrovec 1.7.1983. 1.4.1988.
Biograd 1.1.1953. radi / in operation
Bilogora* 1.5.1975. 31.12.1980.
Bistrac 10.7.1952. 27.4.1972.
Bol 1.8.1963. radi / in operation
Boljun 29.5.1971. 31.8.1989.
Borovo 22.9.1971. 31.5.1985.
5.6.1986. 30.4.1989.
Bosiljevo 15.11.1963. radi / in operation
Botinec 1.9.1947. radi / in operation
Botonega 1.5.1987. radi / in operation
Botovo 13.7.1986. 28.2.1990.
Boæava 1.8.1960. 28.6.1976.
1.4.1997. radi / in operation
Boæjakovina 1.4.1944. 10.10.1965.
10.1.1966. 31.5.1989.
Bracanija 1.5.1982. 31.5.1985.
Brestovac Belje 3.4.1945. 31.7.1990.
1.7.1998. radi / in operation
Brezovo Polje Psunj SC 1.11.1963. 1.7.1965.
1.11.1969. 31.12.1979.
Brinje 23.9.1954. 31.12.1970.
1.8.1973. 9.7.1975.
11.6.1997. radi / in operation
Brijuni 1.10.1953. 31.5.1956.
Buje 1.1.1954. 31.8.1975.
Buzet 25.5.1955. 31.10.1964.

217
Celega 1.5.1982. radi / in operation
Cres 20.8.1951. radi / in operation
Crikvenica 1.7.1891. radi / in operation
Crni Lug - NP Risnjak 1.11.2003. radi / in operation
»akovec NedeliπÊe 1.8.1954. radi / in operation
»azma 1.1.1951. radi / in operation
»elavac 1.11.1975. 30.11.1979.
»epiÊ 14.5.1961. radi / in operation
»ibaËa 1.10.1951. 31.3.1964.
»orkova Uvala 5.7.1963. 1.7.1968.
Dalj 1.6.1980. 1.7.1988.
Delnice 1.11.1949. radi / in operation
Donji Lapac 1.6.1982. 30.5.1988.
1.6.1996. radi / in operation
Donji Miholjac 1.5.1955. radi / in operation
Drenje 1.7.1978. 1.11.1984.
Dreænica 11.11.1993. radi / in operation
Drniπ 24.5.1956. 1.9.1990.
1.2.1997. radi / in operation
Dubrovnik* 1.1.1945. 1.9.1979.
–akovo 1.9.1948. radi / in operation
–urevac 16.4.1955. radi / in operation
Faæana 1.8.1952. 31.3.1973.
Fuæine Brana 24.11.1954. 31.1.1972.
Gareπnica 1.11.1952. 30.9.1975.
Gorinci 26.11.2001. radi / in operation
Goveari - NP Mljet 1.8.1960. radi / in operation
Grabovac 3.4.1945. 31.7.1990.
1.7.1998. radi / in operation
GraËac* 15.7.1953. 1.3.1987.
1.8.1996. radi / in operation
Gradiπte RC* 18.9.1971. 31.12.1980.
Grubiπno Polje 19.8.1956. 16.6.1977.
GusiÊ Polje 26.8.1986. radi / in operation
Hrvatska Kostajnica 1.8.1956. 1.4.1991.
11.5.1996. radi / in operation
Divuπa 11.5.1996. radi / in operation
Ilok 25.5.1951. 1.7.1991.
1.7.1998. radi / in operation
Imotski 1.1.1953. radi / in operation
Ivanec 20.5.1976. 30.11.1978.
Jablanac 12.3.1963. 1.6.1987.
Jankovac 1.9.1961. 1.4.1970.
JapetiÊ 1.11.1963. 31.12.1972.
Jarmina Borinci 1.1.1966. 31.1.1967.
Jasenak 1.1.1976. 30.9.1985.
Jastrebarsko 1.6.1954. radi / in operation
Jastrebarsko Donja Rijeka ? 30.6.1965.
Jelsa 9.8.1952. radi / in operation
Kalnik 16.4.1954. 31.3.1964.
KamenjaËa 13.9.1961. 31.3.1970.

218
Kanfanar 1.5.1961. 31.1.1969.
Karlobag 1.10.1966. 28.11.1976.
10.12.1992. radi / in operation
Kaπtel Stari 1.8.1946. 31.1.1971.
Klenovnik 1.8.1945. 31.12.1955.
Komiæa* 26.12.1955. 1.3.1983.
31.5.1982. 1.1.1987.
KopaËki Rit 1.7.2004. radi / in operation
Koprivnica 1.1.1945. radi / in operation
KorËula 1.1.1948. 30.8.1994.
1.4.1995. radi / in operation
Korenica 20.9.1972. 30.9.1989.
1.5.1996. radi / in operation
Kostel 1.1.1945. 31.12.1987.
Kotoriba 15.6.1963. 31.7.1969.
Kraljevica 10.3.1952. 1.1.1987.
Krapina* 1.6.1963. 1.5.1988.
1.9.1993. radi / in operation
Krbava 10.12.1982. 30.8.1991.
KrËiÊi 1.11.1979. 24.6.1983.
Kriæevci* 1.1.1901. 31.12.2001.
Krk 1.6.1956. 1.1.1986.
1.7.1998. radi / in operation
KruπËica Sklope 15.2.1987. 30.6.1998.
Kukljica 24.5.1999. radi / in operation
Kukuljanovo 8.4.1997. radi / in operation
Kuna 1.7.1955. radi / in operation
Kutina 17.8.1956. radi / in operation
Kutina πkola 1.11.1976. 12.6.1977.
Kutina tvornica 12.6.1977. 31.12.1986.
Kutina tvornica II 2.6.1977. 1.1.1987.
Kutjevo - Mitrovac 22.9.2003. radi / in operation
Kutjevo - Vidim 1.5.2002. radi / in operation
Labin - Dubrova 13.7.1993. 1.8.2005.
2006. 1.4.2011.
Lekenik 8.6.1963. radi / in operation
Lepoglava »ret 15.9.1953. 22.5.1976.
6.4.1979. 30.9.1985.
Letaj Brana 1.1.1995. radi / in operation
LiËki Osik 14.9.1986. 31.7.1991.
LiËko LeπÊe 27.9.1954. radi / in operation
Lipik 1.1.1945. 30.6.1991.
18.6.1996. radi / in operation
Lividraga 20.10.1959. 1.10.1984.
Lokve Brana 1.4.1957. radi / in operation
Lovinac 23.5.1957. 31.1.1989.
1.10.1998. radi / in operation
LuËice 12.9.1986. 30.6.1991.
Ludbreg Hrastovsko 1.4.1956. radi / in operation
Lun - Gager 21.5.1952. 31.3.1964.

219
Makarska* 10.7.1953. 31.8.1974.
1.10.1975. 30.4.1989.
Malinska 1.5.1957. 1.6.2010.
Mali Loπinj »ikat 1.8.1975. 31.8.2008.
Malo Trojstvo 1.7.1984. 1.2.1994.
Meje 1.4.1974. 31.5.1977.
MetkoviÊ 19.5.1997. radi / in operation
Mikluπevci 9.11.1989. 30.9.1991.
Mirkovica 8.12.1963. 20.9.1974.
Molunat 1.7.1998. radi / in operation
Molve 1.8.1982. 31.10.1985.
Mosor LjuvaË 1.1.1953. 31.8.1965.
Motovun 1.3.1956. 13.12.1964.
Naπice 29.6.1955. radi / in operation
NereæiπÊa 5.5.1956. 17.7.1975.
Nova Gradiπka - Cernik 1.10.1962. radi / iin operation
Novigrad - Celega 1.5.1982. 1.2.2012.
Novi Dvori (©ibice) 15.7.1954. 30.11.1965.
18.3.1966. 31.10.1991.
1.6.1995. radi / in operation
Novigrad dalm. 5.2.1952. 30.8.1991.
10.9.1997. radi / in operation
Novigrad - Punta 1.5.2012. 31.7.2012.
Novi Marof 1.7.1962. radi / in operation
Novska 7.10.1968. radi / in operation
Novska Gornja brana 1.5.1979. 31.7.1991.
Oborovo 1.12.1974. radi / in operation
Omiπalj grad 5.9.1976. 31.12.1977.
Omiπalj kapetanija 5.9.1976. 31.12.1977.
Opatija 1.3.1953. 1.12.1984.
Opeke 1.9.1970. 1.7.2007.
Opuzen 1.1.1945. radi / in operation
OrebiÊ 17.7.1949. 1.2.2011.
Orehovica 19.4.1954. 31.3.1964.
Osijek »epin RC 10.11.1982. 30.11.1991.
Osijek Tvravica 1.4.2011. radi / in operation
Osijek Neuman 1.1.1945. 15.10.1969.
OtoËac 1.11.1994. radi / in operation
Pag 1.1.1950. 1.5.2006.
16.3.2007. radi / in operation
Palagruæa 1.1.1957. radi / in operation
Petrinja 1.10.1903. 1.7.2007.
1.3.2008. 1.11.2011.
1.3.2012. radi / in operation
Pisarovina 1.12.1961. 1.11.2003.
9.4.2004. radi / in operation
Plaπki 19.5.1957. 30.10.1986.
13.6.1997. radi / in operation
Platak 1.10.1949. 25.10.1962.
1.12.1980. 1.4.1981.
1.6.2001. 1.10.2001.

220
PlitviËka jezera 1.3.1966. 31.10.1966.
15.5.1967. 1.11.2011.
PlitviËki Ljeskovac 21.5.1952. 1.9.1971.
PloËe* 1.10.1962. 31.3.1969.
1.4.1969. radi / in operation
Plomin elektrana 1.7.1978. 1.6.1984.
Plomin grad 1.7.1978. 9.6.1982.
Pljeπivica 14.10.1969. 30.9.1989.
Podrute 15.6.1983. 25.12.1984.
Ponikve 26.3.1987. 30.4.2005.
PoreË 1.1.1947. 31.7.1992.
1.3.2000. radi / in operation
Poæega 1.1.1945. radi / in operation
Praænice 1.1.1945. 1950.
Pregrada 1.1.1992. radi / in operation
Pula 1.5.1968. radi / in operation
Puntijarka* 1.3.1959. 30.11.1972.
RaËinovci 1.3.2007. radi / in operation
RiËice - Brana 1.7.1994. radi / in operation
Rijeka Kantrida 1.12.1952. 30.9.1958.
RodiÊ Poljana 1.12.1982. 24.9.1986.
Rovinj 1.12.1948. radi / in operation
RoviπÊe 23.4.1954. 30.6.1962.
Samobor 23.5.1972. radi / in operation
Seketin 20.9.1978. 1.10.1980.
Sestrice Vele 1.8.1970. radi / in operation
Silba 15.11.1963. radi / in operation
Sinj 1.1.1967. radi / in operation
Skrad 1.10.1949. 28.2.1993.
Slavonska Poæega 1.1.1945. radi / in operation
Slatina - Medinci 22.8.1956. 30.4.1966.
10.4.1967. radi / in operation
Slunj 14.2.1955. 30.8.1991.
3.6.1996. radi / in operation
Soπice 3.6.1957. 31.8.1964.
12.4.1996. radi / in operation
SpreËava 1.8.1953. 1.5.1969.
Split Firule 1.4.1969. 31.10.1975.
Split Gripe 1.6.1957. 31.12.1963.
Split Marjan 1.1.1948. 31.12.1949.
Srb 1.9.1963. 1.5.1976.
Stara Suπica 1.8.1953. 31.5.1986.
Starigrad Paklenica 1.3.1992. radi / in operation
Stipanov GriË 6.5.1955. 16.12.1969.
Ston 15.1.1950. radi / in operation
Struæec RC 1.10.1974. 30.8.1991.
7.12.2001. radi / in operation
StubiËka Gora 5.7.1952. 31.12.1996.
StubiËke toplice 11.8.1952. radi / in operation
Sumartin 1.4.1998. radi / in operation

221
Sunja 1.7.1963. 30.10.1991.
1.2.1992. radi / in operation
Sutivan 8.8.1956. radi / in operation
Sv. Ivan na puËini 1.8.1983. radi / in operation
Sv. Ivan Zelina 1.8.1960. radi / in operation
Sv. Jure Biokovo 9.11.1968. 31.3.1973.
12.10.1975. 1.4.1984.
Sv. Kriæ ZaËretje 1.9.1949. 31.3.1955.
©estanovac 1.7.1962. radi / in operation
©ibice 15.7.1954. 30.11.1965.
18.3.1966. 31.10.1991.
1.6.1995. radi / in operation
©Ëulci 2.6.1971. 28.2.1989.
©krljevo 1.4.1979. 30.4.1985.
©oiÊi 1.4.1974. 31.5.1977.
Topusko 1.1.1945.
24.3.1959. 30.6.1991.
1.8.1997. 1.5.2007.
1.1.2008. radi / in operation
Trema 9.5.1975. 31.12.1976.
Trsteno 1.4.1969. 30.8.1991.
Tunel UËka E 1.8.1973. 15.5.1974.
Tunel UËka W 23.7.1973. 15.5.1974.
UËka Vrh 15.8.1968. 1.7.2008.
Udbina 26.9.1961. 31.12.1976.
6.5.1996. radi / in operation
Valpovo - Tiborjanci 20.8.1963. radi / in operation
Varaædin 1.1.1972. 1.12.1972.
Varaædinske Toplice 1.1.1960. 31.1.1968.
Vela Luka 1.7.1949. radi / in operation
Vela Luka Adrija 16.8.1988. 1.12.1989.
Veli Drvenik 1.4.1963. 31.10.1974.
Velika Popina 1.7.1973. 1.7.1991.
Veli Loπinj 1.1.1953. 3.1.1966.
1.1.1969. 31.12.1992.
Vinkovci 1.3.1953. radi / in operation
Vir 1.7.1977. 28.8.1983.
Virovitica 1.5.1951. 30.4.1996.
30.4.1996. radi / in operation
Vis 1.9.1945. 1.8.1948.
1.1.1963. 1.8.1964.
Vitoπevo 5.4.1974. 31.5.1977.
VoÊin 15.12.1963. 1.8.1991.
1.3.1994. radi / in operation
VojniÊ 15.11.1963. 30.6.1989.
Volosko 1.9.1995. radi / in operation
Volparija 1.5.1982. 30.4.1983.
Vrana 1.1.1958. 31.12.1992.
Vrbovec 10.5.1955. 30.7.1960.
Vrelo LiËanke 18.6.1974. radi / in operation
Vrgorac 16.6.1957. radi / in operation

222
Vukovar 1.1.1949. 27.2.1970.
10.6.1999. radi / in operation
Zabok 1.4.1955. 30.6.1976.
1.5.1991. radi / in operation
Zagreb - Blato 1.2.1979. 31.12.1985.
Zagreb - Botinec 1.9.1947. radi / in operation
Zagreb - Bundek 1.8.1978. 31.10.1979.
Zagreb - BotaniËki vrt 1.8.1964. 31.1.1966.
Zagreb - »ukoviÊi 1.5.1977. 1.4.1981.
Zagreb 20.8.1964. 31.12.1985.
Zagreb - Frankopanska 1.8.1979. 31.12.1985.
Zagreb - Jazbina 9.5.1952. 1.12.1970.
Zagreb - Maksimir* 1.1.1945. 1.12.1959.
Zagreb - Podsused 1.12.1952. 30.9.1986.
Zagreb - Rim 1.4.1948. radi / in operation
Zagreb - Siget 1.4.1977. 31.10.1979.
Zalesina 1.7.1951. 31.12.1989.
20.6.1993. 1.11.1996.
Zaviæan* 1.10.1953. 21.8.1964.
ZveËevo 1.10.1985. 1.3.1991.
1.6.2001. radi / in operation
Æirje 1.12.1963. 18.1.1969.
Æupanja 26.6.1960. 31.12.1992.
1.6.1997. 1998.
1.6.2000. radi / in operation

* klimatoloπke postaje koje su prerasle u glavne meteoroloπke postaje


* climatological stations which become main weather stations

NAPOMENA
Popis postaja koje su promijenile ime

Staro ime Novo ime


Botinec Zagreb - Botinec
Brestovac - Belje Grabovac
Celega Novigrad - Celega
»akovec »akovec - NedeliπÊe
Gorinci - LeπÊe Gorinci
Goveari Goveari - NP Mljet
Labin Labin - Dubrova
Lekenik - Vukojevac Lekenik
Nova Gradiπka Nova Gradiπka - Cernik
Novi Dvori - ©ibice ©ibice
Plitvice PlitviËka jezera
RiËice RiËice - Brana
Slatina (Podravska) Slatina - Medinci
Slavonska Poæega Poæega
Sestrice Tajerske Sestrice Vele
Valpovo Valpovo - Tiborjanci

223
REFERENCE / REFERENCES

Andreis, J., 1974: Povijest glazbe. Liber - Mladost, Zagreb, 472 str.
Artegiani A., GaËiÊ M., Michelato A., KoveËeviÊ V., Russo A., Paschini E., Scarazzato P., SmirËiÊ A.,
1993: The Adriatic Sea hydrography and circulation in spring and autumn (1985-1987). Deep-Sea
Research II, 40, 1143-1180.
Bader, M.J. et al., 1995: Images in weather forecasting. Cambrige University Press. 499 pp.
BakotiÊ, A. K., 1861: Pojavi iz prirode za pouku prostoga naroda. Zagreb, 207 str.
BarbariÊ, J., V. ©ojat, 1989: Zdravstveni izvjeπtaji æupanijskih fizika kriæevaËke, varaædinske, virovi-
tiËke i zagrebaËke æupanije za 1785. godinu. JAZU, rasprave i graa za povijest znanosti, Knj. 5,
253-279.
Beg Paklar G., GaËiÊ M., 1997: The wind effect on the Kaπtela Bay current field. Acta Adriatica, 38/2,
31-43.
Beg Paklar G., Isakov V., KoraËin D., Kourafalou V., OrliÊ M., 2001: A case study of bora-driven flow
and density changes on the Adriatic shelf (January 1987). Continental Shelf Research, 21, 1751-
1783.
Bice, D., Montanari, A., VuËetiÊ, V., VuËetiÊ, M., 2011: The influence of regional and global climatic
oscillations on Croatian precipitation and temperature, International Journal of Climatology, 32,
1537-1557.
Binder, P. and C. Schär, 1996: The Mesoscale Alpine Programme: Design Proposal, 63 pp.
BoæiÊ, I., 1973: Filip de Diversis i njegovo djelo. Dubrovnik-Ëasopis za knjiæevnost i znanost 3, 11-80.
Bonacci O., 1985: Elementi hidroloπkog bilansa Jadranskog mora. Vodoprivreda, 17, 373-383.
Bone M., 1988: Wind-drift current in the Kaπtela Bay (Middle Adriatic). Rapports et procès-verbaux
des réunions - CIESMM, 31, 198 pp.
Bone M., 1993: Development of a nonlinear levels model and its application to bora-driven circulation
on the Adriatic shelf. Estuarine, Coastal and Shelf Science, 37, 475-496.
Bone M., 1996: Ecological study of gas fields in the northern Adriatic - 5 - Numerical modelling of the
Bora and Scirocco driven currents. Acta Adriatica, 37, 69-83.
Bone M., Grbec B., Beg Paklar G., MoroviÊ M., 1999: Modeliranje izmjene topline i dotoka slatke
vode u Kaπtelanskom zaljevu. Zbornik „Kaπtela: kolijevka Hrvatske", Kaπtela, 351-354.
Boschovich, R. G., 1766: Dissertatio de turbine, quo nocte 11. et 12. mensis junii 1749 Roma non mod-
ica sui parte involuta fuit. Pragae, 144 pp.
Boschovich, R., G., 1749: Sopra il turbine, che la notte gli XI e XII Giugno del MDCCXLIX dannegiò
una gran parte di Roma. N. M., Pagliarini, Roma, 224 pp.
Bougeault, P., P. Binder, A. Buzzi, R. Dirks, R. Houze, J. Kuettner, R.B. Smith, R. Steinacker and H.
Volkert, 2001: The MAP Special Observing Period. Bull. Am. Meteorol. Soc., 82, 433-462.
Brana J. H., Krajcar V., Moroæin D., SupiÊ N., 1996: Circulation and heat exchanges of the Northern
Adriatic in the winter season 1992/93. Il nuovo cimento, C 19, 427-444.
BrankoviÊ »., Srnec L., PatarËiÊ M. 2010: An assessment of global and regional climate change based
on the EH5OM climate model ensemble. Climatic Change 98, 21-49.

225
BrankoviÊ »., PatarËiÊ, M., Güttler I., Srnec L. 2012: Near-future climate change over Europe with
focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations. Climate Research, 52,
227-251.
BrankoviÊ »., Güttler I., GajiÊ-»apka M. 2013: Evaluating climate change at the Croatian Adriatic
from observations and regional climate models’ simulations. Climate Dynamics 41, 9-10; 2353-
2373.
Brosy C, Zaninovic K, Matzarakis A., 2013: Quantification of climate tourism potential of Croatia
based on measured data and regional modeling, Int. J. Biometeorol., 2014., 58(6), 1369-1381.
Buchich, G., 1866: Zusammenhang der Höhe des Meeres mit dem Barometerstande. Zeitschrift der
österreichischen Gesellschaft für Meteorologie 1, 217 pp.
Buchich, G., 1878: Beobachtungen über Meteorologie, Temperatur, Salzgehalt des Meereswassers,
Ebbe und Flut, 1871-1873. Bericht der ständigen Commision für die Adria. Akademie d.
Wissenschaften, Wien.
Buchich, G., 1884: Klima in Lesina. Zeitschrift der österreichischen Gesellschaft für Meteorologie 19,
372 pp.
Buchich, G., 1889: Interessantes Gewitter auf dem Meere, 20. Juli 1889. Meteorologische Zeitschrift
6, 352 pp.
Buchich, G., 1896: Wasserhosen zu Lesina, 29. März 1896. Meteorologische Zeitschrift 13, 184 pp.
Buchich G., 1861: Hoehe des Meeresspiegels und des Lufdruckes. Uebersichten der Witterung in
Oesterreich und einigen auswaertigen Stationen im Jahre 1860, November, 47-48.
Buljan M., Zore-Armanda M., 1976: Oceanographical properties of the Adriatic Sea. Oceanography
and Marine Biology - An Annual Review, 14, 11-98.
Carrara, F., 1846: La Dalmazia descritta. Zara, 142 pp.
CeroveËki I., OrliÊ M., 1989: Modeliranje rezidualnih vodostaja Bakarskog zaljeva. Geofizika, 6, 37-
57.
CeroveËki I., OrliÊ M., Hendershott M. C., 1997: Adriatic seiche decay and energy loss to the
Mediterranean. Deep-Sea Research I, 44, 2007-2029.
CeroveËki I., PasariÊ Z., KuzmiÊ M., Brana J., OrliÊ M., 1991: Ten-day variability of the summer cir-
culation in the North Adriatic. Geofizika, 8, 67-81.
CindriÊ, K., PasariÊ, Z., GajiÊ-»apka, M., 2010: Spatial and temporal analysis of dry spells in Croatia.
Theor Appl Climatol, 102 (1-2), 171-184,
Christa Hammerl, W. Lenhardt, R. Steinacker und P. Steinhauser., 2001: Die Zentralanstalt für
Meteorologie und Geodynamik 1851-2001 LEYKAM, Graz, 838 pp.
Collins W.J. i 17 suradnika 2011: Development and evaluation of an Earth-System model - HadGEM2.
Geoscientific Model Development 4, 1051-1075.
Cotrullis de, B., 1464: De navigatione. Rukopis se nalazi u sveuËiliπnoj knjiænici u Yale University
SAD.
Cvitan, L., Sokol JurkoviÊ, R., 2011: Promjene potreba za grijanjem i hlaenjem u Hrvatskoj u raz-
doblju 1901-2008. Hrvatski meteoroloπki Ëasopis, 46, 27-33.
DadiÊ, Æ., 1990: Herman Dalmatin - Hermann of Dalmatia (Hermanus Dalmata). ©kolska knjiga,
Zagreb, 211 str.
DadiÊ, Æ., 1994: Hrvati i egzaktne znanosti u osvitku nonovjekovlja. Naprijed, Zagreb, 342 str.
Dee D.P. i 35 suradnika 2011: The ERA-Interim reanalysis: configuration and performance of the data
assimilation system. Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society, 137, 553-597.

226
DereæiÊ, D., VuËetiÊ, V., 2011: Tendencija poveÊanja srednje temperature tla u Hrvatskoj, Hrvatski
meteoroloπki Ëasopis, 46, 35-43.
Doblas-Reyes F.J., Weisheimer A., Déqué M., Keenlyside N., McVean M., Murphy J. M., Rogel P.,
Smith D., Palmer T. N. Addressing model uncertainty in seasonal and annual dynamical ensem-
ble forecasts. Quart. J. Roy. Meteor. Soc., 135, 1538-1559.
Domin, F., 1786: Sono campanarum fulmina promoveri potius, quam prohiberi. Quinque Ecclesiae
(PeËuh), 14 pp.
Dominis de, M., A., 1611: De radiis visus et lucis in vitris perpectivis et iride. Veneti.
Drapczynski, V., 1908: O utjecaju barometriËkih minima i maksima na meteoroloπke elemente u
Zagrebu. Rad JAZU, 173.
Drobinski, P.; Ducrocq, V.; Alpert, P.; Anagnostou, E.; Béranger, K.; Borga, M.; Braud, L.; Chanzy,
A.; Davolio, S.; Delrieu, G.; Estournel, E.; Filali Boubrahmi, N.; Font, J.; GrubiπiÊ, V.; Gualdi, S.;
Homar, V.; IvanËan-Picek, Branka; Kottmeier, C.; Kotroni, V.; Lagouvardos, K.; Lionello, P.;
Llasat, M.C.; Ludwig, W.; Lutoff, C.; Mariotti, A.; Richard, E.; Romero, R.; Rottuno, R.; Roussot,
O.; Ruin, I.; Somot, S.; Taupier-Letage, I.; Tintore, J.; Uijlenhoet, R.; Wernli, H., 2014: HyMeX,
a 10-year multidisciplinary program on the Mediterranean water cycle. Bulletin of the American
Meteorological Society, 95, 1063-1082.
Enger L., Grisogono B., 1998: The response of bora-type flow to sea surface temperature. Quarterly
Journal of the Royal Meteorological Society, 124, 1227-1244.
Eumetsat, 2001: Into the 21th century, Darmstadt, 36 pp.
FAA, 1997: National Aviation Weather Program, US Department of Transportation. Washington. 43
pp.
Fortis, A., 1984: Put po Dalmaciji. Preveo M. Maras. Globus, Zagreb, 303 str.
GaËiÊ M., 1980a: Some characteristics of the response of the Adriatic coastal region to the atmospher-
ic forcing. Acta Adriatica, 21/2, 239-254.
GaËiÊ M., 1980b: Some aspects of the response of the coastal region in South Adriatic to the atmos-
pheric forcing. Ves journées d’études sur les pollutions marines en Méditerranée, Cagliari, 953-
958.
GaËiÊ M., 1982: Notes on characteristics of the response of near-shore current field to the onshore wind.
Notes - Institute of Oceanography and Fisheries, 47, 1-6.
GaËiÊ M., DadiÊ V., KrstuloviÊ N., MarasoviÊ I., MoroviÊ M., Pucher-PetkoviÊ T., SviliËiÊ N., 1987:
Near-shore transport processes induced by the wind. Estuarine, Coastal and Shelf Science, 24, 35-
46.
GaËiÊ M., Grbec B., DadiÊ V., 1991: Wind induced currents in an inlet of a semi-enclosed bay (Kaπtela
Bay, Adriatic Sea). Acta Adriatica, 32/2, 607-620.
GaËiÊ M., OrliÊ M., DadiÊ V., Karabeg M., 1982: Temporal variations of current field in Rijeka Bay.
VIes journées d’études sur les pollutions marines en Méditerranée, Cannes, 165-171.
GaËiÊ M., SmirËiÊ A., 1986: Parametrization of wind wave spectra in the northern Adriatic Sea.
Bollettino di oceanologia teorica ed applicata, 4, 173-181.
GaËiÊ M., VuËak Z., 1982: Note on inertial oscillations in the North Adriatic. Notes - Institute of
Oceanography and Fisheries, 46, 1-7.
GajiÊ-»apka, M., 2011: Snow climate baseline conditions and trends in Croatia relevant to winter
tourism. Theor Appl Climatol, Vol. 105, No. 1-2, 181-191.
GajiÊ-»apka, M., Cesarec, K., 2010: Trend i varijabilnost protoka i klimatskih veliËina u slivu rijeke
Drave. Hrvatske vode, 18, 71, 19-33.

227
GajiÊ »apka M., CindriÊ K., 2011: Secular trends in indices of precipitation extremes in Croatia, 1901-
2008. Geofizika, Vol. 28, No. 2, 293-312.
GajiÊ-»apka, M., CindriÊ, K., PasariÊ, Z., 2014: Trends in precipitation indices in Croatia, 1961-2010.
Theor Appl Climatol (na recenziji)
Gavazzi, A., 1888: Isonefe hrvatskih krajeva. Glasnik Hrvatskog naravoslovnog druπtva.
Gavazzi, A., 1891: Die Regenverhältnisse Croatiens. Mitteilungen der Geographyschen Gesellschaft
13-33, 390-407.
Gavazzi, A., 1893: Konstante srednje dnevne temperature za hrvatske postaje. Rad JAZU, 103.
Gelo, B., 2000: OpÊa i prometna meteorologija. Hinus, Zagreb. 520 str.
Georgirio, A., sred. 16 st.a: Cosmographiae commentaria. Nepotpun rukopis na 99 stranica Ëuva se u
gradskom arhivu u Veneciji.
Georgirio, A., sred. 16. st.b: Meteorologicae annotationes. Rukopis do sada nije pronaen, ali ga autor
viπe puta spominje u Cosmographiae commentaria.
Ghetaldi, M., 1630: De resolutione et compositione mathematica. Roma.
Giorgi F., Jones C., Asrar G.R. 2009: Addressing climate information needs at the regional level: the
CORDEX framework. WMO Bulletin 58 (3), 175-183.
Goldberg J., Kempni K., 1938: O oscilacijama Bakarskog zaljeva i opÊem problemu zaljevskih seπa.
Prirodoslovna istraæivanja kraljevine Jugoslavije, 21, 129-235.
Gozze di, N. V.,1584: Discorsi sopra le Metheore d´ Aristotele. F. Ziletti, Venetia.
Gradi, S., oko 1634: Peripateticae philosophiae pronunciata disputationibus proposita.
GrakaliÊ, M., 1977: Pomorsko-meteoroloπka djelatnost na istoËnoj obali Jadrana. Vijesti Pomorskog
meteoroloπkog centra, br. 2, Split, 4-9.
GrakaliÊ, M., 1979: Pomorsko-meteoroloπki opservatorij u Dubrovniku. Vijesti Pomorskog meteoro-
loπkog centra, br. 3, Split, 6-8.
Grbec B., 1997: Influence of climatic changes on oceanographic properties of the Adriatic Sea. Acta
Adriatica, 38/2, 3-29.
Grbec B., Beg Paklar G., MoroviÊ M., 1997: On the evaporation problem over the Adriatic Sea. Acta
Adriatica, 38/2, 69-77.
Grbec B., DadiÊ V., IvankoviÊ D., MoroviÊ M., MatiÊ F., 2001: The first year of the Automatic
Metocean Station Split Marjan-Cape - Preliminary results. Acta Adriatica, 42/1, 23-34.
Grbec B., MoroviÊ M., 1997: Seasonal thermohaline fluctuations in the middle Adriatic Sea. Il nuovo
cimento, C 20, 561-576.
Grbec B., MoroviÊ M., Zore-Armanda M., 1998: Some new observations on the long-term salinity
changes in the Adriatic Sea. Acta Adriatica, 39, 3-12.
Güttler I., BrankoviÊ »., Srnec L., PatarËiÊ M., 2013a: The impact of boundary forcing on RegCM4.2
surface energy budget. Climatic Change, 125, 67-78
Güttler I., BrankoviÊ »., O'Brien T. A., Coppola E., Grisogono B., Giorgi F. 2013b: Sensitivity of the
regional climate model RegCM4.2 to planetary boundary layer parameterisation. Climate dyna-
mics, 43, 1753-1772.
HaraËiÊ, A., 1886: Sul clima di Lussinpiccolo - osservazioni e studii. V. Programma dell´ I.R. Scuola
nautica in Lussinpiccolo, 7-39.
HaraËiÊ, A., 1888: Orkan auf Lussinpiccolo. Meteorologische Zeitschrift 5 (23), 121.

228
HaraËiÊ, A., 1892: Die Insel Lussin, ihr Klima und ihre Vegetation. Deutsche Rundschau für
Geographie und Statistik 14, 434-445.
Heinrich Ficker, 1951: Die Zentralanstalt für Meteorologie und Geodynamik in Wien 1851-1951
Offprint: Denkschriften der Akademie der Wissenschaften, 109. Bd., 1.Abh., 32 pp.
Heinz Felkel et al., 1993: TAWES Teilautomatisches Wettererfassungssystem der Zentralanstalt für
Meteorologie und Geodynamik, 2nd ed. Zentralanstalt für Meteorologie und Geodynamik , Wien,
Publ. Nr.: 350, 78 p.
Hengl T, Heuvelink GBM, PerËec TadiÊ M, Pebesma EJ. 2012: Spatio-temporal prediction of daily
temperatures using time-series of MODIS LST images. Theoretical and Applied Climatology.
107, 265-277.
Hiebl J, Auer I, Böhm R, Schöner W, Maugeri M, Lentini G, Spinoni J, Brunetti M, Nanni T, PerËec
TadiÊ M, Bihari Z, Dolinar M, Müller-Westermeier G., 2009: A high-resolution 1961-1990
monthly temperature climatology for the greater Alpine region. Meteorologische Zeitschrift, 18,
507-530.
HodæiÊ M., 1979/1980: Pojave izuzetnih oscilacija razine mora u zaljevu Vele Luke. Priroda, 68, 52-
53.
HodæiÊ, M., 1997: Meteorologija u sluæbi pomorstva, Jadranska meteorologija; Split XLII-1, str. 24-30.
HodæiÊ, M., 1998: Pomorska meteoroloπka sluæba na Jadranu i Pomorski meteoroloπki centar Split
(1857-1947-1997), Jadranska meteorologija, Split XLIII-2, str. 9-12.
HoiÊ, I., 1888: Slike iz obÊega zemljopisa. Matica hrvatska, knj. 13, Zagreb.
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI), dostupno na http://bib.irb.hr/pregledi
IvanËan-Picek, B., I. MihoviliÊ, L. Mahel (ur), 2007: Bibliografija zaposlenika Dræavnog hidrometeo-
roloπkog zavoda u razdoblju 1947.-2006., DHMZ, Zagreb, 250 str.
Jansa, A., P.Alpert, P. Arbogast and A.Buzzi, 2000: Cyclones that produce high impact weather in the
Mediterranean _ MEDEX. Preliminary research proposal to the WWRP, /MEDEX/.
Jansa, A., Alpert, P., Arbogast, P., Buzzi, A., and the other members of the MISC, 2000: Preliminary
Research Proposal to the WWRP: Cyclones That Produce High Impact Weather in the
Mediterranean, MEDEX. Dostupno na http://medex.aemet.uib.es
Jansa, A., Alpert, P., Arbogast, P., Buzzi, A., Ivancan-Picek, B., Kotroni, V., M. C. Llasat, C. Ramis,
E. Richard, R. Romero and A. Speranza, 2014. MEDEX - a general overview. Nat. Hazards Earth
Syst. Sci., 2014., 14, 1965-1984
JeliÊ, M., VuËetiÊ, V., 2011: UtjeËe li promjena klime na poËetak cvjetanja jorgovana? Hrvatski mete-
oroloπki Ëasopis, 46, 85-96.
Jones C.D. i 36 suradnika 2011: The HadGEM2-ES implementation of CMIP5 centennial simulations.
Geoscientific Model Development 4, 543-570.
Juras, J., CindriÊ, K., 2009: Analiza koliËina oborine unutar razliËitih vremenskih intervala. Hrvatske
vode, 69/70, 197-352.
Karabeg M., OrliÊ M., 1982: The influence of air pressure on sea level in the North Adriatic - a fre-
quency-domain approach. Acta Adriatica, 23, 21-27.
KasumoviÊ M., 1958: O utjecaju tlaka zraka i vjetra na kolebanje razine Jadrana. Hidrografski
godiπnjak, 1956/1957, 107-121.
KasumoviÊ M., 1963: Slobodne oscilacije dugog perioda u Jadranskom moru. Rasprave Odjela za
matematiËke, fiziËke i tehniËke nauke JAZU, 2, 121-166.
Katuπin Z., 2007: Historijati meteoroloπkih postaja, DHMZ, 7 str.

229
Katuπin Z., 2010: Meteoroloπke postaje na podruËju Hrvatske koje su u razdoblju sijeËanj 1853. - ve-
ljaËa 1858. dostavljale podatke u srediπnji ured u BeËu, DHMZ, 142 str.
Katuπin Z., 2011: Sustavna mreæa meteoroloπkih postaja na podruËju Hrvatske od prvih poËetaka 1851.
do 2011., DHMZ, 32 str.
Kilibarda M, Hengl T, Heuvelink GBM, Gräler B, Pebesma E, PerËec TadiÊ M, Bajat B. 2014: Spatio-
temporal interpolation of daily temperatures for global land areas at 1_km resolution. Journal of
Geophysical Research: Atmosphere, 119, 2294-2313.
KiπpatiÊ, M., 1891: Potresi u Hrvatskoj. Rad JAZU, 107, 81-164.
KlaiÊ, V., 1878: Prirodni zemljopis Hrvatske. Matica hrvatska, Zagreb, 406 pp.
KovaËeviÊ, V., Rastija, M., ©imiÊ, B., AndriÊ, L., KauËiÊ, D., 2008: Phosphorus and potassium fertil-
ization impacts on yield and nutritional status of maize, Cereal Research Communications, 36 Part
1 Suppl. 5, 43-46.
Kraljev, D., GajiÊ-»apka, M., ZaninoviÊ, K., 2005: U okrilju Sunca i mora: klimatska monografija
Zadra - Embraced by the Sun and the Sea: The Climatic Monograph of Zadar, 2. dopunjeno izda-
nje, second edition, Zadiz - Zadar, Hrvatsko meteoroloπko druπtvo - Zagreb, (Biblioteka
Grad/Zadiz), 144 str.
Krempler, P., 1869: Vremenoslovje koje se temelji na tridesetgodiπnjem izkustvu. Varaædin, 45 pp.
KruliÊ, B., VuËetiÊ, V., 2011: Razvojene faze i zimsko mirovanje jabuke u Hrvatskoj, Hrvatski meteo-
roloπki Ëasopis, 46, 35-43.
KuËera, O., 1897: Vrieme - crtice iz meteorologije. Matica Hrvatska, Zagreb, 351 pp.
KuzmiÊ M., 1989: A numerical study of wind-induced motions in shallow coastal seas: model and basic
experiments. Applied Mathematical Modelling, 13, 178-191.
KuzmiÊ M., 1991: Exploring the effects of bura over the Northern Adriatic: CZCS imagery and a math-
ematical model prediction. International Journal of Remote Sensing, 12, 209-216.
KuzmiÊ M., 1993: A satellite observation of the Adriatic Sea response to a spatially heterogeneous
wind. Geofizika, 10, 1-18.
KuzmiÊ M., OrliÊ M., 1987: Wind-induced vertical shearing: ALPEX/MEDALPEX data and modelling
exercise. Annales Geophysicae, B 5, 103-112.
KuzmiÊ M., OrliÊ M., 1991: Daljinsko istraæivanje fizikalnih procesa u Jadranu. Bilten Savjeta za
daljinska istraæivanja i fotointerpretaciju HAZU, 1/11, 15-22.
KuzmiÊ M., OrliÊ M., Karabeg M., JeftiÊ Lj., 1985: An investigation of wind-driven topographically
controlled motions in the northern Adriatic. Estuarine, Coastal and Shelf Science, 21, 481-499.
Lascaratos A., GaËiÊ M., 1990: Low-frequency sea level variability in the northeastern Mediterranean.
Journal of Physical Oceanography, 20, 522-533.
Laszowski, E., 1994: Stari i novi Zagreb. ©kolska knjiga, Zagreb (pretisak).
Leder N., 1985: StatistiËki model utjecaja atmosfere na prisilno kolebanje razine mora u luci Split.
Zbornik radova „Geodezija u hidrologiji, hidrogradnji i hidrografiji", Split, 321-346.
Leder N., 1988: Storm surges along the east coast of the Adriatic Sea. Acta Adriatica, 29, 5-20.
Leder N., Beg Paklar G., GræetiÊ Z., SmirËiÊ A., VilibiÊ I., 1998: Wind-driven currents in the channel
area: an example of the channels Zadarski kanal and Paπmanski kanal (east Adriatic coast).
Rapports et procès-verbaux des réunions - CIESMM, 35, 166-167.
Leder N., FerenËak M., VuËak Z., 1987: Inertial-period oscillations in the North Adriatic. Geofizika, 4,
111-127.

230
Leder N., SmirËiÊ A., FerenËak M., VuËak Z., 1992: Some results of current measurements in the area
of the Otranto Strait. Acta Adriatica, 33, 3-16.
Leder N., SmirËiÊ A., GræetiÊ Z., 1995: Sezonske promjene strujanja u zapadnom akvatoriju otoka
Mljeta. Ekoloπke monografije, 6, 415-436.
LegoviÊ T., GræetiÊ Z., SmirËiÊ A., 1991: Effects of wind on a stratified estuary. Marine Chemistry, 32,
153-161.
Lorenz, J. R., 1863: Physikalische Verhältnisse und Organismen-Vertheilung in Quarnero. Akademie
der Wissenschaften, Wien.
Lorenz, J. R., C. Rothe, 1874: Lehrbuch der Klimatologie. Braumüller, Wien.
LovriÊ I., 1948: Biljeπke o putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa. Prijevod M. Kombola, JAZU,
Zagreb, 229 str.
Lucius, J., 1666, 1667, 1668: De Regno Dalmatie et Croatie, libri sex. Amsterdam, Frankfurt.
LukaËeviÊ, J., Glavno godiπnje zdravstveno izvjeπÊe za godinu 1877. Josipa DerenËina. Rukopis bez
navoda godine.
Lukas F., 1911: Jadran u geomorfoloπkom, klimatoloπkom i trgovaËko-gospodarstvenom pogledu.
IzvjeπÊe Kraljevske velike gimnazije na Suπaku, 1910/1911, 1-66.
Marki, E., 1927: Meteoroloπka sluæba na Jadranu. Almanah Jadranska straæa, 613-623.
Marsland G.A., Haak H., Jungclaus J.H., Latif M., Röske F. 2003: The Max Planck Institute global/sea-
ice model with orthogonal curvilinear coordinates. Ocean Model 5, 91-127.
MartinoviÊ, I., 1781: Dissertatio physica de iride et halone. Leopoli.
MartinoviÊ, I., 1785: Dissertatio physica de altitudine atmosphaerae ex observationibus astronomicis
determinata. Leopoli.
McKee T.B., Doeksen N.J., Kleist J., 1993: The relationship of drought frequency and duration on time
scales. Proceedings of the 8th conference of applied climatology (ed. C.A. Anaheim), American
Meteorology Society, Boston MA, 179-184.
MiklouπiÊ, T., 1819: Ztòlétni kalendar iliti dnevnik ztoletni horvàtzki do léta 1901 kazúchi. Zagreb, 105
pp.
Mikuπ, Petra, Strelec MahoviÊ, Nataπa, 2012: Satellite-based overshooting top detection methods and
an analysis of correlated weather conditions. Atmospheric research. 123, 268-280.
MilËetiÊ, I., 1912: Dr. Julije Balamonti i njegova djela. Rad JAZU, 192, 97-250.
MZOPU, 2001: The First National Communication of the Republic of Croatia to the United Nations
Framework Convention on Climate Change (UNFCCC). Republic of Croatia Ministry of
Environmental Protection and Physical Planning (MZOPU), Zagreb, 267 pp. Dostupno na
http://unfccc.int/resource/docs/natc/cronc1.pdf
MZOPUG, 2006: Second, Third and Fourth National Communication of the Republic of Croatia under
the United Nations Framework Convention on Climate Change. Republic of Croatia Ministry of
Environmental Protection, Physical Planning and Construction (MZOPUG), Zagreb, 107 pp.
Dostupno na http://unfccc.int/resource/docs/natc/hrvnc4.pdf
MZOPUG, 2010: Fifth National Communication of the Republic of Croatia under the United Nation
Framework Convention on the Climate Change. Republic of Croatia Ministry of Environmental
Protection, Physical Planning and Construction (MZOPUG), Zagreb, 215 pp. Dostupno na
http://unfccc.int/resource/docs/natc/hrv_nc5.pdf
MZOIP, 2014: Sixth National Communication and First Biennial Report of the Republic of Croatia
under the United Nation Framework Convention on the Climate Change. Republic of Croatia

231
Ministry of Environmental and Nature Protection (MZOIP), Zagreb, 247 pp. Dostupno na
http://unfccc.int/files/national_reports/annex_i_natcom_/application/pdf/hrv_nc6.pdf
NakiÊenoviÊ N. i 27 suradnika 2000: Special Report on Emissions Scenarios. A Special Report of
Working Group III of the Intergovernmental Panel on Climate Change. Cambridge University
Press, Cambridge, United Kingdom and New York, NY, USA, 599 pp.
Nale, N., 1579: Dialogo sopra la sfera del mondo. Venetia.
NTSB, 1998: Annual review of aircraft accident data. National Transportation Safety Board,
Washington. 103 pp.
Obasi, G.O.P., 2001: Cilmate change - The role of the WMO and national meteorological and hydro-
logical services. WMO, Geneva. 52 pp.
OrliÊ M., 1980: About a possible occurrence of the Proudman resonance in the Adriatic. Thalassia
Jugoslavica, 16, 79-88.
OrliÊ M., 1983: On the frictionless influence of planetary atmospheric waves on the Adriatic sea level.
Journal of Physical Oceanography, 13, 1301-1306.
OrliÊ M., 1987: Oscillations of the inertia period on the Adriatic Sea shelf. Continental Shelf Research,
7, 577-598.
OrliÊ M., 2001: Anatomy of sea level variability - an example from the Adriatic. In F. El-Hawary (Ed.):
The Ocean Egineering Handbook, CRC Press, Boca Raton, 1.1-1.14.
OrliÊ M., FerenËak M., GræetiÊ Z., LimiÊ N., PasariÊ Z., SmirËiÊ A., 1991: High-frequency oscillations
observed in the Krka Estuary. Marine Chemistry, 32, 137-151.
OrliÊ M., KuzmiÊ M., 1985: On the cyclonic wind-driven flow in the Rijeka Bay during winter.
Rapports et procès-verbaux des réunions - CIESMM, 29/3, 95-98.
OrliÊ M., KuzmiÊ M., PasariÊ Z., 1994: Response of the Adriatic Sea to the bora and sirocco forcing.
Continental Shelf Research, 14, 91-116.
OrliÊ M., KuzmiÊ M., PasariÊ Z., 1999: Modeliranje vjetrovnog strujanja u Kaπtelanskom zaljevu.
Zbornik „Kaπtela: kolijevka Hrvatske", Kaπtela, 367-372.
OrliÊ M., KuzmiÊ M., VuËak Z., 1986: Wind-curl currents in the Northern Adriatic and formulation of
bottom friction. Oceanologica Acta, 9, 425-431.
OrliÊ M., Leder N., PasariÊ M., SmirËiÊ A., 2000: Physical properties and currents recorded during
September and October 1998 in the Velebit Channel (east Adriatic). Periodicum Biologorum, 102
Suppl., 31-37.
OrliÊ M., PasariÊ M., 1994: Vodostaj Jadranskog mora i globalne klimatske promjene. Pomorski
zbornik, 32, 481-501.
OrliÊ M., PasariÊ M., 2000: Sea-level changes and crustal movements recorded along the east Adriatic
coast. Il nuovo cimento, C 23, 351-364.
Paar, V., 1992: Stjepan MohoroviËiÊ - otac pozitronija. Skup „Hrvatski prirodoslovci", Matica
Hrvatske, Zagreb, 30-36.
Pal J. i 19 suradnika 2007: Regional climate modeling for the developing world. The ICTP RegCM3
and RegCNET. Bulletin of the American Meteorological Society 88, 1395-1409.
PandæiÊ, K. i sur., 1998: 50 godina rada Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda 1947.-1997., Dræavni
hidrometeoroloπki zavod, Zagreb, 288 str.
Partsch, P., 1826. Bericht über das Detonations Phänomen auf der Insel Melada bei Ragusa. J. G.
Heubner, Wien, 211 pp.

232
PasariÊ M., OrliÊ M., 1992: Response of the Adriatic sea level to the planetary-scale atmospheric forc-
ing. In P. L. Woodworth (Ed.): Sea Level Changes - Determination and Effects, Geophysical
Monograph, 69, American Geophysical Union, Washington, 29-39.
PasariÊ M., OrliÊ M., 1998: Response of the Adriatic sea-level slope to the air-pressure gradient and
wind forcing at subsynoptic frequencies. Rapports et procès-verbaux des réunions - CIESMM, 35,
184-185.
PasariÊ M., OrliÊ M., 2001: Long-term meteorological preconditioning of the North Adriatic coastal
floods. Continental Shelf Research, 21, 263-278.
PasariÊ M., PasariÊ Z., OrliÊ M., 2000: Response of the Adriatic sea level to the air pressure and wind
forcing at low frequencies (0.01 - 0.1 cpd). Journal of Geophysical Research, 105, 11423-11439.
PatarËiÊ M., BrankoviÊ ». 2012: Skill of 2-m Temperature Seasonal Forecasts over Europe in ECMWF
and RegCM Models. Monthly Weather Review 140, 1326-1346.
PatarËiÊ M., GajiÊ-»apka M., CindriÊ K., BrankoviÊ ». 2014: Recent and near-future changes in pre-
cipitation extremes indies over the Croatian Adriatic coast. Climate Research 61, 157-176.
Patritius, F., 1591: Nova de universis philosophia. Ferrara.
Penz, J., 1866: MeteorologiËke paænje na kr. viπoj gimnaziji u Osijeku. Knjiæevnik, 3.
Penzar B., OrliÊ M., Penzar I., 1980: Sea-level changes in the Adriatic as a consequence of some wave
occurrences in the atmosphere. Thalassia Jugoslavica, 16, 51-77.
Penzar, B. i B. MakjaniÊ, 1978: Uvod u opÊu klimatologiju. Prirodoslovno-matematiËki fakultet,
Zagreb. 206 str.
Penzar, B. i sur., 1996: Meteorologija za korisnike. ©kolska knjiga, Zagreb. 276 str.
Penzar, B. i suradnici, 1986: GeofiziËki zavod u Zagrebu i meteoroloπki opservatorij na GriËu od 1861.
do 1986. Geofizika, Vol. 3 Suppl., 134 str.
Penzar, B., I. Penzar, 1997: Biljeπke iz 17. i 18. stoljeÊa o vremenu u Makarskoj. Hrv. Meteoroloπki
Ëasopis 32, 59-68.
Penzar, B., I. Penzar, 1998: Rasprava De ventis Luje –uraπeviÊa iz 16. stoljeÊa. Dubrovnik - Ëasopis za
knjiæevnost i znanost 9/2-3, 214-232.
Penzar, B., I. Penzar, M. OrliÊ, 2001: Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana. Feletar, Zagreb, 158 str.
Penzar, B., Penzar, I., 1958: Prof dr. Radovan VerniÊ (23. XII. 1914. - 20. X. 1958). Vesnik hidrome-
teoroloπke sluæbe FNRJ, god. VII, br. 3-4, 140-142.
Penzar, B., Penzar, I., 1978: Razvoj mreæe meteoroloπkih stanica u Hrvatskoj u 19. stoljeÊu. Rep.
hidrometeoroloπki zavod SR Hrvatske, Zagreb, 45 str.
Penzar, I., 1977: Povodom 125. obljetnice osnivanja meteoroloπkog opservatorija u OpatiËkoj ulici u
Zagrebu. Vijesti Rep. hidrometeoroloπkog zavoda SR Hrvatske, 27/5, 64-68.
Penzar, I., B. Penzar, 1985: LanosoviÊevi meteoroloπki zapisi i pojmovi u samostanskim kronikama i
drugim djelima. Zbornik radova o Marijanu LanosoviÊu, JAZU - Zavod za znanstveni rad Osijek,
Osijek, 151-164.
Penzar, I., B. Penzar, 1997: Weather and climate notes on the Adriatic up to the middle of the 19th cen-
tury. Geofizika 14, 47-82.
Penzar, I., SijerkoviÊ, M., 1998: Kratka povijest meteorologije i hidrologije u Hrvatskoj prije osnutka
Uprave hidrometeoroloπke sluæbe. 50 godina Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda 1947-1997,
Dræavni hidrometeoroloπki zavod, Zagreb. 13-25.
PerËec TadiÊ, M., 2010: Gridded Croatian climatology for 1961-1990. Theor. Appl. Climatol., 102, 87-
103.

233
PerËec TadiÊ M, GajiÊ-»apka M, GaËeπa-ZaninoviÊ K, CindriÊ K. 2014: Drought Vulnerability in
Croatia. Agriculturae conspectus scientificus. (u tisku).
Phosphorus and potassium fertilization impacts on yield and nutritional status of maize, Cereal
Research Communications, 36 Part 1 Suppl. 5, 43-46.
Perkovac, I., 1860: Pojavi u zraku iliti πto je zrak, vjetar,… i kako se moæe promjena vremena pogodi-
ti. Matica ilirska Zagreb, 47 str.
Pilar, Gj., 1869: Les rèvolutions de l´ecorce du Globe. Thèse, Universitè de Bruxelles, Bruxelles, 158
pp.
Pilar, Gj., 1872: Die Excentricität der Erdbahn als Ursache der Eiszeit. Agram, 24 pp.
Plinius Secundus, C., 1844: Historiae mundi lib. XXXVII, vol. primum. (Ed. M. A. Domenichi). J.
Antonelli, Veneta, 261 pp.
PotoËnjak, I., 1878: Nauka o podnebju i zraËnih pojavih obzirom na gospodarsko i πumarsko uËiliπte.
Zagreb, 186 str.
PrπiÊ M., SmirËiÊ A., Leder N., 1999: Adriatic high sea state characteristics. Proceedings „Wind and
Wave Climate of the Mediterranean and the Black Sea", Antalya, 277-293.
PuËnik, J., 1980: Velika knjiga o vremenu. Cankarjeva zaloæba, Ljubljana, 367 str.
Raicich F., OrliÊ M., VilibiÊ I., MalaËiË V., 1999: A case study of the Adriatic seiches (December
1997). Il nuovo cimento, C 22, 715-726.
Rosavec, R., ©ikiÊ, Z., ©panjol, Æ., BarËiÊ, D., VuËetiÊ, M., 2013: Ugroæenost sastojina alepskog bora
(Pinus halepensis Mill) poæarima u staniπnim uvjetima jadranskog podruËja krπa, ©umarski list, 9-
10, 461-471.
Roeckner E., Bäuml G., Bonaventura L., Brokopf R., Esch M., Giorgetta M., Hagemann S., Kirchner
I., Kornblueh L., Manzini E., Rhodin A., Schlese U., Schulzweida U., Tompkins A. 2003: The
atmospheric general circulation model ECHAM5. Part I: model description. Max-Planck Institute
for Meteorology Rep. 349, Hamburg, 127 pp.
Santorius Santorius, 1625: Commentaria in primam fen primi libri Canonis Avicene. Venetia.
SeletkoviÊ, Z., TikviÊ, I., VuËetiÊ, M., UgarkoviÊ, D., 2011: Klimatska obiljeæja i vegetacija sre-
dozemne Hrvatske, ©ume hrvatskoga Sredozemlja (ur. MatiÊ, S.), Zagreb, Akademija πumarskih
znanosti, 142-161.
Seljan, D., 1843: Zemljopis pokrajinah ilirskih. Dio 1. Tisak Lj. Gaj, Zagreb, 256 str.
SijerkoviÊ, M., 1993: Hrvatski vremenari. ©kolske novine. Zagreb, 138 str.
SijerkoviÊ, M., 2003: Vrijeme i klima gora i planina, Meteorologija za planinare. Dræavni hidrometeo-
roloπki zavod i Hinus, 167 str.
SinËiÊ, S., 1881: Pojavi u zraku za uËenike puËkih πkola. Zagreb, 68 str. (pretisak iz KatoliËke
Dalmacije).
Skoko, D., MokroviÊ, J., 1982: Andrija MohoroviËiÊ. ©kolska knjiga, Zagreb, 147 str.
SmirËiÊ A., GaËiÊ M., 1983: Karakteristike valnih elemenata olujnog juga na otvorenom Jadranu.
Hidrografski godiπnjak, 1978/1979, 17-36.
SmirËiÊ A., GaËiÊ M., DadiÊ V., 1996: Ecological study of gas fields in the northern Adriatic - 3 -
Surface waves. Acta Adriatica, 37, 17-34.
SmirËiÊ A., Leder N., 1996: Karakteristike ekstremnih stanja mora u podruËju otoka Palagruæe. Zbornik
„Palagruæa - jadranski dragulj", Split, 345-351.
SmirËiÊ A., Leder N., 1999: Povrπinski valovi uzrokovani burom u Kaπtelanskom zaljevu. Zbornik
„Kaπtela: kolijevka Hrvatske", Kaπtela, 355-358.

234
SmirËiÊ A., VuËak Z., GræetiÊ Z., Leder N., FerenËak M., GaËiÊ M., 1987: Opis eksperimenta i neki
preliminarni rezultati oceanografskih istraæivanja u podruËju Velebitskog kanala, Senjskih vrata i
KvarneriÊa - oæujak 1986. Geofizika, 4, 95-109.
Soldo, A., J., (ed), 1993: Makarski ljetopisi 17. i 18. stoljeÊa. Knjiæevni krug, Split, 373 str.
Srnec, L., ZaninoviÊ, K., 2008: The summer bioclimatic conditions at the Adriatic coast in 21st centu-
ry, 18th International Congress of Biometeorology, Harmony within Nature / Iriki, Masami (ur.).
- 22-26 September 2008,Tokyo, Japan, CD, Poster session, TourismTour-P03 (Broj u CROSBI
378817)
Srπan, S. (ur), 1997: OsjeËki dnevnik Sebastijana Karla Redlsteina: 1804-1032. Dræavni arhiv Osijek,
138 str.
StefaniÊ, K. I., 1890: Fizikalni zemljopis. Prijevod knjige M. F. Maury, The Physical Geography of the
Sea and its Meteorology. Cambridge, 1855.
StojiÊ, B., KovaËeviÊ, V., ©eput, M., KauËiÊ, D., MikoË, V., 2012: Maize yields variation among years
as function of weather regimes and fertilization, Növénytermelé, 61 Suppl., 85-88.
Stulli, L., 1823: Sulle detonazioni della insola di Meleda -Lettere. A. Martecchini, Ragusa, 53 pp.
Sturm B., KuzmiÊ M., OrliÊ M., 1992: An evaluation and interpretation of CZCS-derived patterns on
the Adriatic shelf. Oceanologica Acta, 15, 13-23.
SupiÊ N., OrliÊ M., 1999: Seasonal and interannual variability of the northern Adriatic surface fluxes.
Journal of Marine Systems, 20, 205-229.
SupiÊ N., OrliÊ M., Degobbis D., 1997: Small-scale spatial variability of surface heat flux over the
northern Adriatic. Periodicum Biologorum, 99, 169-179.
SupiÊ N., OrliÊ M., Degobbis D., 2000: Istrian Coastal Countercurrent and its year-to-year variability.
Estuarine, Coastal and Shelf Science, 51, 385-397.
©kreb, S., 1942: Klima Hrvatske. GeofiziËki zavod, Zagreb. 206 str.
©ulek, B., 1885: Naπ napredak u prirodnih znanosti za minulih 50 godinah, Rad JAZU, 80, 100-139.
Tabain T., 1974: Prijedlog standarda stanja mora za Jadran. Brodogradnja, 25, 251-258.
Tabain T., 1997: Standard wind wave spectrum for the Adriatic Sea revisited (1977-1997).
Brodogradnja, 45, 303-313.
Thomson A.M. i 10 suradnika 2011: RCP4.5: a pathway for stabilization of radiative forcing by 2100.
Climatic Change 109, 77-94.
Trnka, M, Olesen J. E., Kersebaum K. C., Skjelvåg A. O.,. Eitzinger J., Seguin B., Peltonen-Sainio P.,
Orlandini S., Dubrovsk_ M., Hlavinka P., Balek J., Eckersten H., Cloppet E., Calanca, Rötter P.,
Iglesias R., Gobin A., VuËetiÊ V., Nejedlik P., Kumar S., Lalic B., Mestre A., Rossi F., Kozyra J.,
Alexandrov V., Semerádová, D., Æalud Z., 2011: Agroclimatic conditions in Europe under climate
change, Global Change Biology, 17, 2298-2318.
Trontelj, M., 2000: 150 let meteorologije na Slovenskem. Hidrometeoroloski zavod RS, Ljubljana. 52
pp.
Tudor, M., Ivatek-©ahdan, S., StaneπiÊ, A., Horvath, K., BajiÊ, A., 2013: Forecasting Weather in
Croatia Using ALADIN Numerical Weather Prediction Model. Climate Change and
Regional/Local Responses. Zhang, Yuanzhi and Ray, Pallav (ur.). Rijeka: InTech, 59-88 str.
UCAR/NACAR, 2001: RAP Annual Scientific Report 2000. Boulder, 34 pp.
UNESCO, 1982: Methods of computation of low streamflow. Paris, 127 pp
Van der Linden P., Mitchell J.F.B. 2009: ENSEMBLES: Climate Change and its Impacts: Summary of
research and results from the ENSEMBLES project. Met Office Hadley Centre, FitzRoy Road,
Exeter EX1 3PB, UK, 160 pp.

235
Van Vuuren D. P. i 14 suradnika, 2011: The representative concentration pathways: an overview.
Climatic Change 109, 5-31.
Vautard R. i 25 suradnika, 2013: The simulation of European heat waves from an ensemble of region-
al climate models within the EURO-CORDEX project. Climate Dynamics, 41, 2555-2575.
Verantis, F., 1615: Machinae Novae. Venetia.
VilibiÊ I., 1998: Variations of the Sa and Ssa tides in the Adriatic Sea. Acta Adriatica, 39/1, 53-60.
VilibiÊ I., Leder N., 1996: Long-term variations in the Mediterranean Sea level calculated by spectral
analysis. Oceanologica Acta, 19, 599-607.
VilibiÊ I., Leder N., SmirËiÊ A., 2000: Storm surges in the Adriatic Sea: an impact on the coastal infra-
structure. Periodicum Biologorum, 102 Suppl., 483-488.
VilibiÊ I., OrliÊ M., 1999: Surface seiches and internal Kelvin waves observed off Zadar (east Adriatic).
Estuarine, Coastal and Shelf Science, 48, 125-136.
VilibiÊ I., OrliÊ M., 2001: Least-squares tracer analysis of water masses in the South Adriatic (1967-
1990). Deep-Sea Research I, 48, 2297-2330.
ViskoviÊ, F., 1876: Manuale nautico di meteorologia. Trieste, 356 pp.
VolariÊ, B., Kempni, K., Lisac, I., 1990: Akademik Stjepan ©kreb i GeofiziËki zavod u Zagrebu.
Geofizika, Vo. 7, 150 str.
VuËak Z., GaËiÊ M., DadiÊ V., 1981: ZnaËajke strujnog polja Malostonskog zaljeva. Savjetovanje
„Malostonski zaljev - prirodna podloga i druπtveno valoriziranje", Dubrovnik, 41-51.
VuËetiÊ, M., 2011: Ivan PotoËnjak fiziËar i meteorolog, Hrvatski meteoroloπki Ëasopis, 44/45, 87-93.
VuËetiÊ, V., 2010: Modelling of maize production in Croatia: present and future climate, The Journal
of Agricultural Science, Cambridge, 149, 145-157.
VuËetiÊ, V., VuËetiÊ, M., 2006: Phenological fluctuations as a possible signal of climatic changes in the
Croatian mountain area, Meteorogische Zeitschrift, 15, 237-242.
VuËetiÊ, V., VuËetiÊ, M., LonËar, Æ., 2008: History and present observations in Croatian plant phenol-
ogy, In The history and current status of plant phenology in Europe (eds. Nekovar, J., E. Koch, E.
Kubin, P. Nejedlik, T. Sparks and F. E. Wielgolaski), Vammalan Kirjapaino Oy,: European
Cooperation in the Field of Scientific and Technical Research, 44-50.
WMO, 1993: Guide to hydrological practices. WMO No 168, Geneve.
WMO, 2009: Press report December 2009, WMO No. 872. Dostupno na http://www.wmo.int/pages/
mediacentre/press_releases/pr_872_en.html
WMO, 2002: Reducing vulnerability to weather and Climate extremes. WMO-No. 936, Geneva. 36 pp.
ZaninoviÊ, K., GajiÊ-»apka, M., 2000: Changes in Components of the Water Balance in the Croatian
Lowlands. Theor. Appl. Climatol., 65, 1-2, 111-117.
ZaninoviÊ, K., GajiÊ-»apka, M., 2008: Klimatske promjene i utjecaj na zdravlje, Infektoloπki glasnik,
28, 1, 5-15.
ZaninoviÊ, K., GajiÊ-»apka, M., PerËec TadiÊ, M., VuËetiÊ, M., MilkoviÊ, J., BajiÊ, A., CindriÊ, K.,
Cvitan, L., Katuπin, Z., KauËiÊ, D., Likso, T., LonËar, E., LonËar, Æ., MihajloviÊ, D., PandæiÊ, K.,
PatarËiÊ, M., Srnec, L., VuËetiÊ, V., (2008) Klimatski atlas Hrvatske/Climate atlas of Croatia
1961-1990, 1971-2000. Dræavni hidrometeoroloπki zavod/Meteorological and Hydrological
Service (DHMZ), Zagreb, 200 str. Dostupno na http://klima.hr/razno.php?id=publikacije&param
=atlas
ZaninoviÊ, K., Matzarakis, A., 2007: Climatic changes in thermal comfort at the Adriatic coast. In:
Amelung, B., Blazejczyk, K., Matzarakis, A. (eds.) Climate Change and Tourism: Assessment and

236
Coping Strategies, Maastricht-Warsaw-Freiburg, 2007., 155-164. Dostupno na http://www.urban-
climate.net/ matzarakis/papers/Book_Nato.pdf.
ZaninoviÊ, K., Srnec, L., Patarcic, M., Matzarakis, A., 2011: Climate change and heat related mortali-
ty in Croatia, ICB 2011 Proceedings, 19th International Congress of Biometeorology, 4-8
December 2011., Auckland, New Zealand.
ZaninoviÊ, K., Srnec, L., PatarËiÊ, M., PerËec TadiÊ, M., Mika, J., Németh, Á., 2010: Influence of cli-
mate change on the summer tourism potential in the Pannonian basin, Berichte des Meteo-
rologischen Instituts der Albert-Ludwigs-Universitat Freiburg-Proceedings of the 7th Conference
on Biometeorology/Matzarakis, Andreas; Mayer, Helmut; Chmielewski, Frank-M (ur.). -
Freiburg: Meteorological Institute, Albert-Ludwigs-University of Freiburg, 2010. 336-341.
Zaviæan izmeu snijega, vjetra i Sunca. Monografija u povodu 50. obljetnice rada meteoroloπke posta-
je Zaviæan. Urednica: Marjana GajiÊ-»apka, Dræavni hidrometeoroloπki zavod i Hrvatsko meteo-
roloπko druπtvo, 257 str.
Zore-Armanda M., 1969: Evaporacija Jadranskog mora. Hidrografski godiπnjak, 1968, 47-56.
Zore-Armanda M., 1979: Destructive wave in the Adriatic. Rapports et procès-verbaux des réunions -
CIESMM, 25-26/7, 93-94.
Zore-Armanda M., 1980: Some dynamic and hydrographic properties of the Kaπtela Bay. Acta
Adriatica, 21/2, 55-74.
Zore-Armanda M., Bone M., DadiÊ V., MoroviÊ M., RatkoviÊ D., Stojanoski L., Vukadin I., 1991:
Hydrographic properties of the Adriatic Sea in the period from 1971 through 1983. Acta Adriatica,
32, 5-547.
Zore-Armanda M., DadiÊ V., 1984: Some dynamic properties of the channel Virsko more (eastern
Adriatic coast). Acta Adriatica, 25/1-2, 139-159.
Zore-Armanda M., DadiÊ V., Beg Paklar G., Leder N., 1999: Analiza rezultata mjerenja struja u
Kaπtelanskom zaljevu. Zbornik „Kaπtela: kolijevka Hrvatske", Kaπtela, 338-345.
Zore-Armanda M., GaËiÊ M., 1987: Effects of bura on the circulation in the North Adriatic. Annales
Geophysicae, B 5, 93-102.
Zupan A., 1961: Prilog poznavanju elemenata morskih valova Jadranskog mora na temelju podataka
motrenja jugoslavenskih trgovaËkih brodova u vremenu od 1953. do 1960. godine. Hidrografski
godiπnjak, 1960, 69-95.

237
POPIS SKRAΔENICA / LIST OF ABBREVIATIONS

AIREP Air Report


ALADIN Aire Limiteé Adaptation Dynamique Development International
ALPEX Alpine Experiment
AMMC Adriatic Marine Meteorological Centre
AT apsolutna topografija
AWRP Aviation Weather Research Program
CCI Commision for Climatology
CCRP Croatian Climate Research Programe
CERAD Central European Weather Radar Networking
CLICOM Climate Computing
CLIM-RUN Climate Local Information in the Mediterranean region Responding to User
Needs
CORDEX Coordinated Regional Climate Downscaling Experiment)
COST European Cooperation in the field of Scientific and Technical Research)
DARE Data Rescue
DCPC Data Collection and Production Centre
DGMP Dnevnik glavne meteoroloπke postaje
DHMZ Dræavni hidrometeoroloπki zavod / Meteorological and hydrological Service
DMCSEE Drought Management Centre for Southeastern Europe
DUZS Dræavna uprava za zaπtitu i spaπavanje
DWD Deutsche Wetterdienst
ECLAIRE Effects of climate change on air pollution impacts and response strategies for
European ecosystems
ECMWF European Centre for Medium Range Weather Forecasts
ECOMET The Economic Interest Grouping of the National Meteorological Services of the
European Economic Area
ENHEMS-Buildings Enhancement of Research, Development and Technology Transfer capacities in
Energy Management Systems for Buildings
ENS Ensemble forecast
EPS Ensamble Prediction System
EPS Eumetsat Polar System
EUMETNET European Meteorological Network
EUMeTrain International training project by EUMETSAT to support and increase the use of
meteorological satellite data
EUMETSAT The European Organisation for the Exploitation of Meteorological Satellites
EURO-AGRIVAT Assessment of European Agriculture Water use and trade under climate change
FAA Federal Aviation Administration
FNRJ Federativna Narodna Republika Jugoslavija
GARP Global Atmospheric Research Programme
GDPS Global Data Processing System
GMP glavna meteoroloπka postaja
GOS Global Observing System
GSM Global System of Mobile Telecommunitation

239
GTS Global Telecommunication System
HAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
HEP Hrvatska elektroprivreda
HKZP Hrvatska kontrola zraËne plovidbe
HMS Hungarian Meteorological Service
HRID High Resolution Isentropic Diagnosis
HRKLIMA HRvatska KLIMA
HRT Hrvatska radiotelevizija
HRT-GAR High Resolution Temperature climatology- Greater Alpine Region
HRZZ Hrvatska zaklada za znanost
HUKL Hrvatska uprava kontrole leta
ICAO International Civil Aviation Organization
ICEED Informal Conference of South-Eastern Europe Directors of meteorological and
hydrological services
IJS Institut Joæef Stefan
INFOCLIMA World Climate Data Information Referral Service
IOC Intergovernmental Oceanographic Commission
IPCC Intergovernmental Panel on Climate Change
IR Infracrveni dio spektra
ISRIC World Soil Information
JAZU Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti
JCOMM Joint WMO/IOC Tehnical Commission for Oceanography and Marine
Meteorology
LLNL Lawrence Livermore National Laboratory
MAP Mesoscale Alpine Programme
MDD Meteorological Data Distribution
MEDEX MEDiterranean EXperiment on “Cyclones that produce high impact weather in
the Mediterranean”
MSG Meteosat Second Generation
MTP Meteosat Transition Programme
MZOIP Ministarstvo zaπtite okoliπa i prirode
MZOPU Ministarstvo zaπtite okoliπa i prostornog ureenja
MZOPUG Ministarstvo zaπtite okoliπa, prostornog ureenja i graditeljstva
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta
NCAR National Center for Atmospheric Research
NDH Nezavisna Dræava Hrvatska
NMC National Meteorological Centre
NMHS National Meteorological and Hydrological Service
NOV PO Narodno oslobodilaËka vojska i pokret otpora
NN Narodne novine
NRH Narodna Republika Hrvatska
NTSB National Transportation Safety Board
OMP obiËna meteoroloπka postaja
PB pilot balonska mjerenja
PCMDI Program for Climate Model Diagnosis and Intercomparison -
PMC Pomorski meteoroloπki centar

240
PMF Prirodoslovno matematiËki fakultet
RAP Research Applications Program
RC Radarski centar
RC-LACE Regional Centre Limited Area modelling for Central Europe
RDP Research and Development Project
RH Republika Hrvatska
RHMZ RepubliËki hidrometeoroloπki zavod
RT relativna topografija
SAD Sjedinjene AmeriËke Dræave
SAF Satellite Application facilities
SEECOF South-East Europe Climate Outlook Forum
SHMZ Savezni hidrometeoroloπki zavod
SPI Standardized Precipitation Index
SRNWP Short Range Numerical Weather Prediction Programme
SUHMS Savezna uprava hidrometeoroloπke sluæbe
SUKL Savezna uprava za kontrolu leta
WCRP World Climate Research Programme
WorldDailyMeteo Space-time interpolation of daily meteorological variables at 1 km resolution
WILL4WIND Weather Intelligence for Wind Energy
WIGOSWMO Integrated Global Observing System
WIS WMO Information System
WMC World Meteorological Centre
WMO World Meteorological Organization
WWW World Weather Watch
ZAMG Zentralanstalt für Meteorologie und Geodynamik
ZMS Zrakoplovna meteoroloπka sluæba

241

Anda mungkin juga menyukai