Rasklopna Postrojenja

Sveučilište u Zagrebu
Fakultet elektrotehnike i računarstva

Zavod za visoki napon i energetiku
ELEKTRIČNA POSTROJENJA
Auditorne vježbe
Studeni, 2007.
Električna postrojenja
© 2007 – FER ZVNE.
Izdanje studeni 2007
Nastavnici:
prof. dr. sc. Slavko Krajcar
dr. sc. Marko Delimar
Suradnici:
dr. sc. Minea Skok
Ivan Rajšl
Luka Lugarid
Ovaj “radni materijal” predstavlja kratki zapis dijela gradiva i zadataka koji se obrađuju u sklopu
predmeta Električna postrojenja po nastavnom programu FER 2. Dio gradiva obuhvaden je samo
zadacima, a dio i malim objašnjenjem ili analizom.
Preporučena literatura:
1. Predavanja, S.Krajcar, M. Delimar, www.fer.hr/predmet/elepos, 2007

2. Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Požar, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990
3. Electric Power Substations Engineering, J.D. McDonald, CRC Press, 2003
4. Introduction to Electric Power Systems, http://ocw.mit.edu/index.html,
MIT OpenCourseWare, 2005
5. Power System Analysis, J. Grainger, W. Stevenson, McGraw-Hill, 1994
Električna postrojenja, skripta za vježbe, autori Slavko Krajcar, Marko Delimar, Minea Skok, Ivan Rajšl, Luka Lugarid
1
zaštidena je je Creative Commons Attribution-Noncommercial-Share Alike 2.5 Croatia licencom.
Simetrični trofazni sustav
Velika vedina elektroenergtskih sustava zasnovana je na izmjeničnim trofaznim sustavima.

Generatori su građeni tako da su inducirane elektromotorne sile (naponi) svih triju faza po iznosu
jednake i međusobno kutno pomaknute za 120°. S druge strane, u normalnom pogonu su i
opteredenja svih triju faza jednaka, osim u iznimnim slučajevima kao što su velika industrijska
postrojenja sa elektrolučnim pedima (jednofazno trošilo) te napajanje željeznice (dvofazno trošilo).
Kao posljedica jednakih impedancija u sve tri faze te jednakih elektromotornih sila, u sve tri faze teku
jednake struje po iznosu te međusobno kutno pomaknute za 120°.
Stoga možemo prilikom proračuna prilika (napona, struja ...) u trofaznoj mreži u normalnom
pogonu proračune naprviti samo za jednu fazu, a onda po završenom proračunu možemo, uz
odgovarajudi fazni pomak (120°, 240°), prilike prenijeti u ostale faze.
Proračun prilika u trofaznom se sustavu, kod normalnih pogonskih prilika, provodi na sljededoj
ekvivalentnoj jednofaznoj shemi trofaznog simetričnog sustava (Slika 1).
Z
~ E V
Slika 1
Prikažimo sada vektorski strujne prilike u takvom jednom simetričnom trofaznom sustavu - Slika
2. Pri crtanju dijagrama najprije se crtaju struje, potom i osi kompleksne ravnine te komponente
struje faze R u toj ravnini).
Pozitivan smjer kuta
+j Pozitivan smjer struja

(faza, polja)
IT 120°
IR
φ IR sin φ
IR cos φ t
IS
Slika 2
2
Trenutna vrijednost struje u fazi R je prema vektorsko-fazorskom dijagramu:
iR IR 2sin t ,
gdje označava položaj vektora IR u trenutku t = 0 (trenutna vrijednost struje faze R u trenutku t
= 0), gdje je IR efektivna vrijednost struje u fazi R. Uvažavajudi fazne i kutne pomake struja u fazama S
i T spram struje u fazi R, vrijedi za trenutne vrijednosti struja u fazama S i T:
4 2
iS IS 2sin t IS 2sin t
3 3
2
iT IT 2sin t
3
Kako su efektivne vrijednosti struja u sve tri faze jednake vrijedi da je IR = IS = IT = I.

Kako sinusnu funkciju 2sin t možemo u kompleksnoj ravnini prikazati vektorom
modula I i argumenta ψ, to onda za struje prikazane u toj kompleksnoj ravnini možemo pisati:
IR I cos j sin , uz = t+
2 2
IS I cos j sin
3 3
2 2 4 4
IT I cos j sin I cos j sin
3 3 3 3
Odnosno, u skladu s Eulerovim izrazom, iste izraze možemo pisati i na slijededi način:
IR I e j I
2
j
3 2
IS I e I
3
4
j
3 4
IT I e I
3
Sada uvodimo operator “a” sa značenjem:
2
2 j 2 2
a 1 e 3 cos j sin 0,5 j0,866
3 3 3
3
Množenje s operatorom a znači zakretanje vektora za kut 2 /3 odnosno 120°, u pozitivnom
smislu. Vrijednosti potencija operatora a su:
2 2 4
j j
2
a e 3 e 3 0,5 j0,866
2 3
j
3
a e 3 e j2 1
2 4 2 2 3 2
j j j j
4
a e 3 e 3 e 3 1e 3 a
a5 a 2
a6 1
a7 a
a8 a 2
...
Opdenito zapisano vrijedi:
1 a0 a3 a6 ... a3n
a a4 a7 ... a(3n+1)
a2 a5 a8 ... a(3n+2) , n 0, 1, 2, 3...
Prema tome, možemo sada pisati izraze za struje:
IR Ie j
IS a 2Ie j a 2 IR
IT a Ie j a IR
Ili, napisano u matričnom obliku:
IR 1 0 0 IR
IS 0 a2 0 IR
IT 0 0 a IR
Kao što je poznato, zbog simetričnosti prilika u trofaznom sustavu vrijedi:
IR IS IT 0
Navedenu relaciju možemo pokazati da vrijedi i nakon što smo uveli nove oznake za struje:
IR IS IT IR (1 a2 a) IR 0 0
4
Nesimetrični trofazni sustav
Za nesimetrične trofazne sustave vrijedi da struje (naponi) nisu međusobno jednaki po iznosu ili
kutu ili oboje. Uzroci tome mogu biti slijededi:
1. nesimetrično opteredenje (elektrolučne pedi, željeznica),

2. kvarovi u mreži osim trofaznog kratkog spoja (K3),
3. nejednake elektromotorne sile po pojedinim fazama (pogreška u građenju generatora).
Pri tomu je važno napomenuti da se ovaj zadnji slučaj vrlo rijetko javlja, tako da su najčešdi uzroci
nesimetrija u trofaznom sustavu i kvarovi u mreži.
Naravno, bududi da prilike u svim fazama nisu usporedive, nije više mogude prilike u mreži
promatrati kroz prilike u samo jednoj fazi. Kada bi se prilike u ovakvom nesimetričnom sustavu
promatrale za svaku fazu posebno te se čak koristile i poznate metode čvorova, petlje, superpozicije i
slično, proračun bi bio dugačak. Zbog vrlo jednostavnog proračunavanja prilika u mreži kada su prilike
simetrične, želja je na neki način rastaviti ovakav nesimetričan trofazni sustav u 3 simetrična trofazna
sustava. Tako je nastala metoda simetričnih komponenti.
Prema metodi simetričnih komponenti mogude je svaki nesimetričan sustav rastaviti na tri
simetrična sustava koji se redom nazivaju direktni, inverzni i nulti sustav. Odnosno, 3 kakva god
vektora međusobno različita po fazi ili kutu (struje, napona) koji prezentiraju prilike u nekom dijelu
nesimetričnog sustava, mogude je zamijeniti sa 3 sustava od po 3 vektora, od kojih svaki predstavlja
komponentu originalnog vektora. Međusobno zbrojene komponente vektora u direktnom,
inverznom i nultom sustavu daju originalan vektor. Pri tome vrijedi za vektore jednog od tih
simetričnih sustava da su sve komponente jednake po iznosu i međusobno fazno pomaknute za jedan
kut (kako uostalom i treba vrijediti za jedan simetričan trofazan sustav.
Direktni sustav (oznaka: d, 1)
ITd IRd
IRd Id IRd 1 0 0 Id
ISd a2IRd a2Id ISd 0 a2 0 Id
Redoslijed faza ITd a IRd a Id ITd 0 0 a Id
(smjer polja)
ISd
5
Dogovor: Dogovorno je uzeto da kada se piše Id onda se misli na komponentu vektora struje faze
R u direktnom sustavu, dok se ostale komponente vektora struje faze S i T dobivaju množenjem Id sa
a2, odnosno a.
Inverzni sustav (oznaka: i, 2)
IRi
IRi Ii IRi 1 0 0 Ii
ISi a IRi a Ii ISi 0 a 0 Ii
ITi a2 IRi a2 Ii ITi 0 0 a2 Ii
ISi
ITi
Nulti sustav (oznaka: o, 0)
IR0 IR0 I0 IR0 1 0 0 I0

IS0 IS0 I0 IS0 0 1 0 I0
IT0 IT0 I0 IT0 0 0 1 I0
Zbrajanjem tri komponente struje jedne faze, u direktnom, inverznom i nultom sustavu
dobivamo stvarnu veličinu struje u jednoj fazi:
IR IRd IRi IR0 Id Ii I0

IS ISd ISi IS0 a 2 Id a Ii I0
IT ITd ITi IT0 a Id a 2 Ii I0
IR 1 1 1 Id
IS a2 a 1 Ii
IT a a2 1 I0
Ako se relacije međusobno kombiniraju, mogude je iz stvarnih vektora struja dobiti komponente
vektora struje faze R, u direktnom, inverznom i nultom sustavu – time, naravno, dalje i komponente
struja ostale dvije faze S i T.
Id 1 a a2 IR
1
Ii 1 a2 a IS
3
I0 1 1 1 IT
6
Primjer: Geometrijsko određivanje simetričnih komponenti nesimetričnog sustava
vektora (struja, napona) .
a) direktni sustav
IS
Koristimo se izrazom:
1
IRd Id (I aIS a2IT )
3 R
IR
IT 60°
ITd
3IRd
30° IR a2IT
IRd
ISd
aIS
b) inverzni sustav
1
Koristimo se izrazom: IRi Ii (IR a2IS aIT )
3
IR
a2IS
ITi
3IRi aIT IRi
c) nulti sustav
1
Koristimo se izrazom IR0 I0 (I I I )
3 R S T
IT
3IR0
IS
IR0
IS0
IT0
IR
7
1. Zadatak – Grafički i analitički rastavite nesimetrični sustav napona
VR 6 90 kV
VS 6 0 kV
VT 0 kV
na simetrične komponente.
Rješenje:
a) grafički
aVS
VR
3Vd
VS
VR 3V0
VS
a2VS
3Vi
direktni sustav inverzni sustav nulti sustav
VRd VTi VR0

VRi VS0
VT0
VSi
VSd
VTd
8
b) analitički
1 1
Vd (VR a VS a 2 VT ) (6 90 1 120 6 0 1 240 0)
3 3
2 (cos90 j sin90 cos120 j sin120 )
 
2 (1 j 0,5 j0,866) 1 j3,732 3,86 105 kV

VRd Vd 3,86 105 kV
VSd a 2 Vd 1 240 3,86 105 3,86 345 kV 3,86 15 kV
VTd a Vd 1 120 3,86 105 3,86 225 kV 3,86 135 kV
1 1
Vi (VR a 2VS aVT ) (6 90 1 240 6 0 ) 1,035 165 kV
3 3

VRi Vi 1,035 165 kV
VSi a Vi 1,035 285 kV 1,035 75 kV
VTi a 2 Vi 1,035 45 kV
1 1
V0 (VR VS VT ) (6 90 6 0 ) 2,828 45 kV
3 3
VR0 VS0 VT0 V0 2,828 45 kV
2. Zadatak – Odredite grafički i analitički direktni, inverzni i nulti sustav faznih struja za
jednofazno opteredenje priključeno na fazu T, IT 60 0 A na simetrične komponete.
Rješenje:
Jednofazno opteredenje priključeno na fazu T, IT 60 0 A IR IS 0 A .
a) grafički
aIT = 3Ii
IT IT = 3I0
a2IT = 3Id
9
direktni sustav inverzni sustav nulti sustav
ISd IRi
IR0
IT0
ITd ITi
IS0
IRd ISi
b) analitički
1 1
Id (IR a IS a2 IT ) (1 240 60 0 ) 20 240 A
3 3
3
20(cos240 j sin240 ) 20 0,5 j
2
10 j10 3 A
IRd Id 10 j10 3 A
ISd a2 Id 1 240 20 240 20 120 20(cos120 j sin120 ) 10 j10 3 A
    
ITd a Id 1 120 20 240 20 0 20(cos0 j sin0 ) 20 A
1 1
Ii (IR a2IS aIT ) (1 120 60 0 ) 20 120 20(cos120 j sin120 ) 10 j10 3 A
3 3
IRi Ii 10 j10 3 A
ISi a Ii 1 120 20 120 20 240 20(cos240 j sin240 ) 10 j10 3 A
ITi a2 Ii 1 240 20 120 20 360 20 0 20 A
1 1
I0 (IR IS IT ) 60 0 20 A
3 3
IR0 IS0 IT0 I0 20 A
Sad je još mogude provjeriti da se doista zbrajanjem direktne, inverzne i nulte komponente struja
dobivaju same struje:
IRd IRi IR0 10 j10 3 10 j10 3 20 0 A IR

ISd ISi IS0 10 j10 3 10 j10 3 20 0 A IS
ITd ITi IT0 20 20 20 60 A IT
10
3. Zadatak – Odredite grafički i analitički direktni, inverzni i nulti sustav faznih napona na
stezaljkama trofaznog generatora koji nije priključen na mrežu, a kod kojeg je došlo do prekida
namota faze C s odgovarajudom stezaljkom generatora. Između druge dvije stezaljke izmjeren je
napon 10,5 kV.
Rješenje:
a) grafički
3Vd Relacije koje se koriste:
VA 1
Vd (V aVB )
aVB 3 A
VAB = 10,5 kV 1
Vi (VA a 2VB )
3
a2VB VB
1
V0 (V V )
3 A B
VA
3Vi 3V0
VB
direktni sustav: “d” inverzni sustav: “i” nulti sustav: “0”
VAd VAi VCi VA0

VB0
VC0
VBi
VCd VBd
b) analitički
VAB 10,5kV VA VB 6,06 kV

VA 6,06 90 j6,06 kV za odabrani vektorski prikaz napona
VB 6,06 30 6,06(0,866 j0,5) 5,25 j3,03 kV
VC 0 kV
11
1 1
VAd Vd V a VB a2 VC 6,06 90 6,06 30 1 120
3 A 3
1
6,06 90 6,06 90 j 4,04 4,04 90 kV
3
VBd a2 Vd 1 240 4,04 90 4,04 330 4,04 30 kV
VCd a Vd 1 120 4,04 90 4,04 210 4,04 150 kV
1 1
VAi Vi (VA a2 VB a VC ) (6,06 90 6,06 30 1 240 )
3 3
1
(6,06 90 6,06 210 ) 2,02(j 0,866 j0,5) 2,02( 0,866 j0,5) 2,02 150 kV
3
VBi aVi 1 120 2,02 150 2,02 270 2,02 90 kV
VCi a2Vi 1 240 2,02 150 2,02 390 2,02 30 kV
1 1
VA0 VB0 VC0 V0 (VA VB VC ) (6,06 90 6,06 30 )
3 3
2,02(j 0,866 j0,5) 2,02(0,866 j0,5) 2,02 30 kV
4. Zadatak – Nađite analitički i grafički struje u fazama za slijededi slučaj nesimetrije:
IRd 10 45 A
IRi 10 135 A
IR0 0 A
Rješenje:
a) grafički
IR ISd a 2IRd
IRi ITd aIRd
ISi aIRi
IRi = Ii IRd = Id ITi a 2IRi
IT ITd
IS0 IT0 IR0
ITd ITi
ISi ISd
ISd
IS
12
b) analitički
2 2 2 2
IR IRd IRi IR0 10 45 10 135 10 j j 10 2 90 A
2 2 2 2
IR 14,14 90 A
IS ISd ISi IS0 a 2 IRd a IRi IR0 1 240 10 45 1 120 10 135
10(0,2588 j0,9659 0,2588 j0,9659) j 19,32 19,32 90 A
IT ITd ITi IT0 a IRd a 2 IRi IR0 1 120 10 45 1 240 10 135
10( 0,9659 j0,2588 0,9659 j0,2588) j5,176 5,176 90 A
5. Zadatak – Na trofazni idealni (zanemarive unutrašnje impedancije) nesimetrični sustav izvora

napona, spojen u zvijezdu, priključena su tri jednaka voltmetra, također spojena u zvijezdu.
Unutrašnji otpori voltmetra iznose 10 MΩ (reaktancija se zanemaruje). Fazni naponi izvora su
VR 100 0 V
VS 200 270 V .
VT 100 120 V
Koristedi metodu simetričnih komponenti, odrediti analitički prikazivanje voltmetra priključenog

na fazu R.
IR
VR ~ R V
VT VS R R
~ ~ IS
IT
13
Rješenje:
Vi V0 * Vd
VVR IR R (IRd IRi IR0 ) R (Id Ii I0 ) R R Vd Vi
R R
I0 je nula, jer prema 1. Kirchoffovom zakonu mora biti IR IS IT 3I0 0 .
Relacija (*) posljedica je prikaza trofaznog sustava s tri jednofazna simetrična sustava –
direktnim, inverznim i nultim (npr. faze R) slijededeg oblika:
Id Ii I0
Zd Zi Z0
~ Ed Vd ~ Ei Vi ~ E0 V0
Ovo je prikaz prilika u “d”, “i”, i “0” sustavu faze R. Iste prilike vladaju i u “d”, “i”, i “0” sustavu
faze S i T samo s faznim pomakom napona i struja.
Da bi se odredile reaktancije Zd, Zi i Z0, pravila su:
a) Zd, Zi - u nadomjesnoj shemi nultočku generatora i trošila potrebno je spojiti na zajednički

povratni vod (bez obzira da li je njihovo zvjezdište doista uzemljeno)
Za naš slučaj:
R Id R Ii
Vd Ed
Id Zd R
R R
Vd Vi Vi Ei
~ Ed ~ Ei Ii
R R
Zi R
b) Z0 - u nadomjesnoj shemi nultog sustava spojene su na povratni vod samo one točke mreže koje
su doista uzemljene
Za naš slučaj:
R I0 I0 0
V0 I0 R 0
VAB E0
V0
~ E0 VAB
VVR Vd Vi V0 Vd Vi
14
VR 100 0 V
VS 200 270 V
VT 100 120 V
1 1
Vd (V aVS a 2VT ) (100 0 200 270 1 120 100 120 1 240 )
3 R 3
100
(1 3 j 1) 128,79 15 V
3
1 1
Vi (V a2VS aVT ) (100 0 200 270 1 240 100 120 1 120 )
3 R 3
100 3
1 3 j 0,5 j 41,31 173,79 V
3 2
VVR IR R Vd Vi 128,79 15 41,31 173,79 91,50 24,4 V
6. Zadatak – U trofaznoj mreži s neutralnim vodičem, prema shemi, zadani su nesimetrični

naponi
VR 100 0 V
VS 100 90 V
VT 100 180 V
i struja IN 15 0 A . Odredite struje u pojedinim fazama primjenom metode simetričnih

komponenti, uz pretpostavku ZR ZS ZT ZN .
ZR
VR
ZS
VS
ZT
VT
ZN IN
VN
15
Rješenje:
Nadomjesne sheme direktnog, inverznog i nultog sustava faze R:
Z Id Z Ii Z I0
~ Vd ~ Vi ~ V0 3Z
Objašnjenje 3Z:
IN IR IS IT 3I0 .
Kako kroz reaktanciju ZN teče struja IN = 3I0, onda je u nultoj nadomjesnoj shemi, gdje kroz ZN
teče I0, potrebno staviti 3ZN kako bi se nadomjestio isti napon.
I0A = I0 Z
I0B = I0 Z
I0C = I0 Z
V0 ~ Z
1
I0 IN 5 0 A
3
1 1
Vd (VR aVS a 2VT ) (100 0 1 120 100 90 1 240 100 180 )
3 3
100 3 1 1 3 100
Vd 1 j j (0,634 j0,366) 24,4 30 V
3 2 2 2 2 3
Vd Vd 1 1
Id Vi (V a 2VS aVT ) (100 0 1 240 100 90 1 120 100 180 )
Zd Z 3 R 3
Vi Vi 100 3 1 1 3 100
Ii Vi 1 j j (2,366 j1,366) 91 30 V
Zi Z 3 2 2 2 2 3
V0 V0 1 1 100
I0 V0 (VR VS VT ) (100 0 100 90 100 180 ) (1 j 1)
Z0 4Z 3 3 3
100 100 
V0 j 90 V
3 3
100 
V0 90 5
V0 4 Z I0 Z 3 90 Ω

4I0 4 5 0 3
16
Vd 24,4 30
Id 14,64 60 A
Zd 5 
90
3
Vi 91 30
Ii 54,6 120 A
Zi 5 
90
3
IR Id Ii I0 14,64 60 54,6 120 5 0 15 j60 A
 
2
IS a Id aIi I0 1 240 14,64 60 1 120 54,6 120 5 0 45 A

IT aId a2Ii I0 1 120 14,64 60 1 240 54,6 120 5 0 15 j60 A
7. Zadatak – Na trofaznu mrežu s nul vodičem priključen je nesimetričan trofazni sustav trošila.
Analizom struja utvrđeno je da fazom R teku struje:
IRd 200 0 A i IRi 100 60 A
te kroz nul vodič struja IN 300 300 A .
Ako su inducirane elektromotorne sile simetrične, odredite struje po fazama i faktor snage u fazama
3
S i T, ako u fazi R on iznosi (kapacitivno). ZN 0 Ω.
2
Rješenje:
IR ZR
VR ~ IN ZN
VT VS
~ ~ IS ZS
IT ZT
IN
IN 3I0 I0 100 300 A IR0 I0
3
IR IRd IRi IR0 200 0 100 60 100 300 300 0 A
IS a2IRd aIRi IR0 1 240 200 0 1 120 100 60 100 300 300 240 A
IT aIRd a 2IRi IR0 1 120 200 0 1 240 100 60 100 300 0 0 A
17
3 VT
cos R (kap.) R 30 za VR
2
cos T 0 nema opteredenja!
cos S cos( VS IS ) cos(210 240 ) 210°
3 IR
(kap.)
2
φR = -30°
φS
VS VR
IS
18
Reaktancije i impedancije elemenata sustava u direktnom, inverznom
i nultom sustavu
Bududi da je napone i struje u pojedinim dijelovima trofazne nesimetrične mreže mogude

prikazati naponima i strujama tri simetrična sustava to se onda namede činjenica da je trofazni
nesimetričan sustav mogude nadomjestiti s 3 trofazna simetrična sustava. Kako su prilike u svakom
tom simetričnom sustave jednake po iznosu, ali fazno zakrenute, to je onda mogude prilike u svakom
tom simetričnom sustavu promatrati kroz prilike u jednoj fazi simetričnog sustava.
Da bismo uopde proračune s takvim ekvivalentnim shemama mogli i raditi, potrebno je za svaki
element nesimetričnog sustava odrediti njegove nadomjesne sheme u direktnom, inverznom i
nultom sustavu.
Pri tome vrijede slijedede pretpostavke:
a) Elementi nesimetričnog sustava su (fazno gledano) simetrično građeni – reaktancije

elemenata u sve 3 faze su jednake, kao i naponi generatora koji su u sve tri faze jednakog
iznosa i odgovarajude fazno zakrenuti.
b) Prilikom određivanja struja kratkog spoja u visokonaponskim mrežama, proračun de biti
zanemarivo pogrešan ukoliko računamo s reaktancijom, umjesto s impedancijama. Naime,
tako određene struje vede su od stvarnih kao, što smo mogli čuti na predavanjima, a može se
pročitati u literaturi1, a apsolutna pogreška koja se pri tome čini jest:
1 1
I V
X R2 X 2
Odnosno, relativna pogreška je
1 1
V
I X R2 X 2 R2
i 1 1
I 1 X2
V
R2 X 2
Prilikom određivanja struja kratkog spoja smatra se da je provedeni proračun dovoljno točan,
ako je pogreška manja od 15,5%, što odgovara
R
0,577
X .
1
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 40.
19
Pogledajmo sada kakvi su omjeri R/X elemenata s kojima se mi susredemo u našim mrežama.
a) sinkroni generatori: R/X = 0,008 – 0,025

b) transformatori:
Sn srednja vrijednost R/X

2,5 MVA 0,100
10 MVA 0,075
50 MVA 0,040
100 MVA 0,030
250 MVA 0,025
c) zračni vodovi: R/X = 0,10 – 0,50

d) kabeli: R/X = 0,3 – 1,00 (vrlo rijetko u VN mrežama)
20
Ekvivalentne sheme generatora
Prije nego nacrtamo ekvivalentnu shemu generatora u direktnom, inverznom i nultom sustavu,
redi demo nekoliko riječi o sustavu prikazivanja. Kao što je ved prethodno rečeno, svaki je sustav od
tri nesimetrična vektora (napona i struja), koji prezentiraju prilike u nekom dijelu mreže, mogude
prikazati s 3 simetrična sustava vektora, zbog čega je onda mogude i nesimetričnu shemu prikazati
preko 3 trofazna simetrična sustava.
Ed Ei E0
Zd Id Zi Ii Z0 I0
~ ~ ~
2
a Ed aEi E0
Zd a2Id Zi aIi Z0 I0
~ ~ ~
2
aEd a Ei E0
Zd aId Zi a2Ii Z0 I0
~ ~ ~
3I0
Kako se radi o simetričnim trofaznim sustavima, prilike je u njima mogude promatrati kroz prilike
u jednoj njihovoj fazi. Znači promatramo slijedede jednofazne ekvivalentne sheme za, koje vrijede
pripadne naponske jednadžbe:
Id Ii I0
Zd Zi Z0
~ Ed Vd ~ Ei Vi ~ E0 V0
Ed Id Zd Vd Ei Ii Zi Vi E0 I0 Z0 V0
Kako je u najčešdem slučaju na mrežu narinut simetrični sustav elektromotornih sila (bilo od
sinkronih generatora, bilo od strane aktivne mreže), to je onda mogude pretpostaviti da su
nadomjesne sheme takvih elemenata u “d”, “i”, i “0” sustavu s Ei = E0 = 0.
Znači da su nadomjesne shema sinkronog generatora u direktnom, inverznom i nultom sustavu

slijedede:
Id Ii I0
Zd Zi Z0
~ Eg Vd Vi V0
21
U ovim shemama potrebno je još odrediti Zd, Zi i Z0, odnosno kako smo rekli da demo
zanemarivati R – djelatni otpor, potrebno je odrediti Xd, Xi i X0 sinkronog generatora u navedenoj
jednofaznoj nadomjesnoj shemi triju simetričnih sustava (direktnom, inverznom, nultom).
Reaktancije sinkronog generatora
Prije nego što se počnemo baviti reaktancijama sinkronog generatora, potrebno je prisjetiti se
jedne fizkalne pojave koja se naziva magnetska tromost.
E
Promotrimo strujni krug koji se sastoji od
akumulatorske baterije i svitka koji ima određeni
i0 induktivitet i djelatni otpor ( Slika 3 ). Svitkom je
ulančan magnetski tok. Struja kroz namot određena je
φ naponom baterije i djelatnim otporom namota.
R U jednom trenutku otvara se kotva, čime se

povedava magnetski otpor na putu magnetskih silnica.
Kako se magnetski tok kroz svitak ne može trenutno
promijeniti na novu (manju) stacionarnu vrijednost, jer
bi se time na stezaljkama svitka inducirao beskonačno
veliki napon, mora porasti struja u svitku na toliku
vrijednost da se u prvom trenutku promjene prilika u
krugu održi stalan magnetski tok svitka. Kako de se
Slika 3 nagomilana energija magnetskog toka (koja se ne može
i trenutno potrošiti) trošiti na djelatnom otporu (znači
dolazi do zagrijavanja otpora – Jouleova toplina), tako
pada i vrijednost struje u krugu svitka ponovno na
stacionarnu vrijednost:
E
i0 = E/R i0 .
R
t
Pri tome je nužno primijetiti da opisana prijelazna
t0 = otvaranje kotve
pojava duže traje što je vrijednost djelatnog otpora
namota R manja. Graf pojave dan je na slici (Slika 4).
Slika 4
Još jedan primjer na kojemu demo objasniti pojam magnetske tromosti jest primjer
transformatora kojem je primarni namot priključen na mrežu, dok mu je sekundarni namot u
praznom hodu. U ovome je slučaju namotima ulančan izmjenični magnetski tok koji u primarnom
namotu inducira protuelektromotornu silu, koja se suprotstavlja narinutom naponu iz mreže (Slika 5).
22
Φ
Φ, (Iμ)
Φ = konst.
U1 U2 , R2
t=0
Slika 5
Neka je u nekom trenutku došlo do kratkog spoja sekundarnog namota i neka pri tome
vrijednost magnetskog toka ulančanog sekundarnim namotom nije nula. Da bi u trenutku pojave
kratkog spoja u sekundarnom namotu ulančani magnetski tok ostao nepromijenjen, potrebna je
istosmjerna komponenta struje. Trenutna pojava istosmjerne struje u sekundarnom namotu
promijenila bi tok ulančan primarnim namotom, kada se istodobno ne bi i u primarnom namotu
pojavila istosmjerna komponenta struje. Osim toga, izmjenični de tok u primarnom namotu i dalje
postojati kako bi inducirao elektromotornu silu koja se suprotstavlja naponu narinutom iz mreže.
Proizvodnja izmjeničnog toka, obuhvadenog primarnim namotom, traži izmjeničnu komponentu
struje u primarnom namotu. Taj bi tok proizveo izmjenični tok kroz sekundarni namot da se nije
pojavila i izmjenična komponenta sekundarne struje, koja svojim amperzavojima poništava
djelovanje amperzavoja izmjenične struje u primarnom namotu. Prema tomu, u oba namota teku i
istosmjerna i izmjenična komponenta struje kratkog spoja. Izmjenične se komponente struje
podržavaju od strane mreže narinutom naponu pa de one ostati i nakon nestanka istosmjerne
komponente koja u oba namota opada kako se energija magnetskog toka troši u djelatnom otporu
namota. Pri tome veličina istosmjerne komponente struje kratkog spoja ovisi o veličini toka
obuhvadenog sekundarnim namotom u trenutku nastanka kratkog spoja. Vrijednost struje opada
eksponencijalno, što je posljedica rješenja slijedede diferencijalne jednadžbe koja vrijedi za
sekundarni strujni krug.
U trenutku nastanka kratkog spoja:
di
R i L 0
dt
t
L /R
i i0e
gdje su:
i0 - vrijednost struje u trenutku nastanka kratkog spoja
R i L - djelatni otpor i induktivitet strujnog kruga.
23
Prilike u generatoru za vrijeme trajanja kratkog spoja
Promatramo prilike u sinkronom generatoru s istaknutim polovima (hidrogeneratori), koji sadrži

uzbudni namot i prigušni kratkospojeni namot, kojim u normalnom pogonu ne teče struja, u slučaju
kada se u nekom trenutku praznog hoda sinkronog generatora (SG) dogodi kratki spoj na statorskim
stezaljkama generatora.
Okretno protjecanje SG podijeliti demo na njegove dvije komponente – uzdužnu i poprečnu, jer
se magnetski otpor kojeg vide silnice koje uzrokuju pojedina protjecanja znatno razlikuju. U smjeru
uzdužnog protjecanja zračni je raspor manji, time je magnetski otpor manji, a samim time i uzdužna
reaktancija generatora X 1/Rm veda, od poprečne reaktancije generatora koju demo stoga odvojeno
promatrati.
Pri tomu je važno napomenuti da je djelovanje prigušnog namota, zbog njegovog rasporeda na
rotoru, u obje osi (uzdužnoj i poprečnoj) i promatrati demo ga odvojeno za poprečnu te odvojeno za
uzdužnu os.
Djelovanje uzbudnog namota rotora samo je u smjeru uzdužne osi zbog njegovog položaja na
rotoru.
Uzdužna (direktna) reaktancija generatora
Slika 6
Sastavne komponente su (Slika 6):
magnetski tok prigušnog namota (njegove uzdužne komponente)

magnetski tok statora
magnetski tok rotora
tok uzbude rotora koji je u trenutku KS-a bio ulančan statorskim namotom
rasipni magnetski tok statora
24
U praznom hodu generatora vrijedi:
1. postoji samo protjecanje rotorskog uzbudnog namota, koje inducira napon na

stezaljkama SG-a
2. struja kroz prigušni namot je nula.
U trenutku kratkog spoja moraju ostati magnetski tokovi ulančani statorskim i rotorskim
namotom nepromijenjeni. Zbog toga se u statorskom namotu pojavljuju struje:
1. istosmjerna komponenta koja nastoji održati magnetski tok statorskog namota stalnim i
koja se zbog gubitka magnetske energije tog toka na djelatnom otporu gubi do nulte
vrijednosti
2. izmjenična komponenta koja nastoji održati magnetski tok statorskog namota stalnim i
koja se zbog rotacije rotora inducira u statorskom namotu.
Novonastale struje u statorskom namotu bi promijenile tok kroz uzbudni i prigušni namot rotora,
ako im se u tomu ne bi suprotstavile struje u rotorskim namotima pa se tako u rotorskim namotima
javlja:
1. istosmjerna komponenta struje koja se superponira na postojedu uzbudnu, koja se javlja

kao reakcija na protjecanje koje uzrokuju izmjenična protjecanja triju faza statora
2. izmjenična komponenta struje kao reakcija koja poništava magnetski tok istosmjerne
statorske struje, koja se stoga zatvara kroz zrak, a ne rotor.
Prema tome je nadomjena shema generatora u početnom trenutku kratkog spoja (Slika 7 ),
Xsr
Xd'' - početna uzdužna (direktna)
Xm Xmr Xpdr
reaktancija SG-a
Slika 7
gdje su:
Xpdr - reaktancija koja je posljedica magnetskog otpora na putu magnetskih silnica koje uzrokuju
struje prigošnog namota (njegove uzdužne komponente); silnice se zatvaraju kroz zrak
Xm - reaktancija koja je posljedica magnetskog otpora na putu magnetskih silnica koje uzrokuje
stacionarna struja kratkog spoja kroz rotorski namot
Xmr - reaktancija koja je posljedica magnetskog otpora na putu magnetskih silnica koje uzrokuje
struja rotorskog namota, a koje se zbog reakcije statora početno moraju zatvoriti kroz zrak
Xsr - reaktancija zbog magnetskog otpora na putu rasipnih magnetskih silnica statora
25
Zbog vrlo velikog otpora prigušnog namota ved nakon 0,5 s dolazi do prigušenja struja u
prigušnom namotu, a nastalih u trenutku kratkog spoja kako bi postojedi magnetski tok ulančan
prigušnim namotom ostao nepromijenjen – Xpdr = ∞.
Znači da je sada reaktancija SG-a:
Xsr
Xd' - prijelazna uzdužna (direktna)
Xm Xmr
reaktancija SG-a
Na kraju, nakon oko 1 s nastupa stacionarno stanje za kojeg je karakteristično da su se u

statorskom namotu prigušile:
1. istosmjerna komponenta struje na nulu

2. izmjenična komponenta struje na stacionarnu vrijednost koja odgovara stalnoj reaktanciji
SG-a, dakle Xd
U rotorskom namotu su se prigušile:
1. istosmjerna komponenta struje na stacionarnu vrijednost

2. izmjenična komponenta struje na nulu
Xsr
Xd – sinkrona (trajna) uzdužna
Xm
(direktna) reaktancija SG-a
Poprečna (direktna) reaktancija generatora:
Kako uzbudni namot ne djeluje u smjeru poprečne osi generatora, to de se onda samo u
poprečnoj komponenti prigušnog namota inducirati izmjenične struje kao reakcija na protjecanje
statorskog namota u poprečnoj osi. To znači da de nakon prigušenja tih struja, što traje kratko (cca
0,5 s), odmah nastati stacionarno, a ne prijelazno stanje. Prema tome su poprečne direktne
reaktancije SG-a:
Xsqr
Xq'' – početna poprečna (direktna)
Xm Xpqr
reaktancija SG-a
26
Xsqr
Xq' = Xq – stacionarna (trajna)
Xm
poprečna (direktna) reaktancija SG-a
Inverzna reaktancija generatora
Inverznu reaktanciju generatora mogude je odrediti tako da se uz kratko spojeni rotorski namot,
na statorski namot narine trofazni napon inverznog redoslijeda. Tada bismo dobili za
2Xd '' Xq ''

Xi (donja granica)
Xd '' Xq ''
Navedeni izraz predstavlja donju granicu inverzne reaktancije SG-a, dok je gornja granica za
inverznu reaktanciju SG-a
Xd '' Xq ''
Xi
2
Razlika vrijednosti inverzne reaktancije proračunate prema donjem i gornjem izrazu ovise o
omjeru Xq’’/Xd’’. U literaturi2 su dani omjeri Xi/Xd’’ određeni po obje relacije za različite omjere
Xq’’/Xd’’. Mogude je primijetiti da razlika između Xi određenom po jednoj i po drugoj relaciji opada
kako raste Xd’’, što znači da ako uz Xd’’ generatora uzmemo u obzir i reaktancije izvan generatora
(znači, što se više odmičemo od stezaljki generatora).
Nulta reaktancija generatora
Nulta reaktancija generatora ovisi o izvedbi generatora i iznosi:
X0 (L0 2M0 )
gdje su:
L0 - induktivitet statorskog namota
M0 - međuinduktivitet dvije faze statorskog namota.
Ako zvjezdište generatora nije uzemljeno (što je čest slučaj u našim mrežama), onda se za X0
uzima beskonačni iznos.
Prilikom proračuna struja kratkog spoja pretpostavlja se da su svi generatori turbogeneratori,

što znači da Xd’’ = Xq’’, tj. ne pravi se razlika između uzdužnih i poprečnih reaktancija generatora.
Greška koja se pri tome čini manja je što se mjesto kratkog spoja nalazi dalje od generatora
2
27
(reaktancije pasivnih elemenata mreže imaju samo uzdužnu komponentu). Prema tome su onda
jednofazne nadomjesne sheme generatora u direktnom, inverznom i nultom sustavu, kako je
prikazano u nastavku.
Vrijednosti koje se susredu u praksi mogu se pronadi u literaturi3.
a) Kada je zvjezdište generatora izolirano:
Xd'' Xd' Xd
Direktni sustav ~ E ~ E ~ E
Xi = Xd'' Xi = Xd'' Xi = Xd''
Inverzni sustav
∞ ∞ ∞
Nulti sustav
b) Kada zvjezdište generatora nije izolirano:

Xd'' Xd' Xd
Direktni sustav ~ E ~ E ~ E
Xi = Xd'' Xi = Xd'' Xi = Xd''
Inverzni sustav
X0 X0 X0
Nulti sustav
3
28
U literaturi4 je mogude vidjeti granice relativnih reaktancija SG-a kakve se susredu u praksi. Sve
reaktancije obično se prikazuju u relativnim veličinama (x) koje su definirane relacijom:
X In X In 3Vn X Sn X Sn
x
Vn Vn 3Vn ( 3Vn )2 Un2
x% Un2
x% x 100 (%) X Ω
100 Sn
8. Zadatak – Odrediti reaktancije generatora nazivnog napona 10 kV, nazivne snage 20 MVA, ako
su zadane relativne vrijednosti reaktancija:
xd % 130 %;
xd % ' 30 %;
xd % '' 20 %;
xi % 18 %.
Rješenje:
xd % Un2 130 102

Xd 6,5 Ω (po fazi)
100 Sn 100 20
x 'd % Un2 30 102
Xd ' 1,5 Ω (po fazi)
100 Sn 100 20
x ''d % Un2 20 102
Xd '' 1 Ω (po fazi)
100 Sn 100 20
xi % Un2 18 102
Xi 0,9 Ω (po fazi)
100 Sn 100 20
4
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 70, tablica 2.1
29
Ekvivalentne sheme dvonamotnih transformatora
Direktna reaktancija dvonamotnog transformatora
Direktna reaktancija dvonamotnog transformatora odgovara reaktanciji kratkog spoja Xk

transformatora, koju možemo dobiti iz pokusa kratkog spoja, tako da uz kratko spojene sekundarne
stezaljke transformatora na primarnu stranu narinemo takav napon Vk1, tako da primarnim namotom
teče nazivna struja In1.
V k1
Xd1 Xk 1 Ω
In1
Ako s uk označimo relativni napon kratkog spoja, odnosno omjer
V k1 V k1
uk% 100% ili uk , onda vrijedi:
Vn1 Vn1
V k1 V n1 100 uk% V n1 uk% 3V n1 V n1 uk% Un12
Xd1 Ω .
Vn1 In1 100 100 In1 100 3V n1 I n1 100 Sn
Da smo proveli kratki spoj s druge strane transformatora, što znači da smo kratko spojili stezaljke
primarnog namota, a na sekundarnu stranu narinuli takav napon Vk2 da sekundarnim namotom teče
nazivna struja In2, onda bismo za reaktanciju kratkog spoja transformatora dobili:
V k2
Xd2 Xk 2 Ω
In2
odnosno:
uk% Un22
Xd2 Ω
100 Sn
Očigledno je da se reaktancije Xd1 i Xd2 razlikuju i da vrijedi da je
2
Xd1 Un1
Xd 2 Un2
no, istodobno vrijedi da je: uk1 = uk2 = uk , jer vrijedi (invarijantnost snage):
VK 1 In1 VK 2 In2
Vn1 In1 Vn2 In2
VK 1 VK 2
uk1% uk2% uk%
Vn1 Vn2
30
Stoga se redovito kao karakteristična veličina transformatora zadaje ne njegova reaktancija, ved
uk – relativni napon kratkog spoja.
Kada bismo za nadomjesnu shemu transformatora u direktnom sustavu uzeli da je:
Xd1
napravilii bismo pogrešku, jer u primarnoj struji postoji i struja magnetiziranja, čiji je udio u
nazivnoj struji transformatora malen, ali koja u praznom hodu teče primarnim namotom i koja se
onda u nadomjesnoj shemi transformatora zatvara kroz reaktanciju Xm1, koja je prema tome:
Vn1
Xm1
Im1
Označimo li relativnu struju magnetiziranja s im = Im1/In1 vrijedi:
Vn1 Vk1 Xd1

Xm1 .
m In1 uk im In1 im uk
Kako su prosječne vrijednosti im i uk za transformatore im = 0,1 i uk = 0,1, vrijedi
Xd1
Xm1 X 100 Ω .
0,1 0,1 d1
Xd1
Xm1
Zbog toga se redovito u direktnoj i inverznoj nadomjesnoj shemi transformatora zanemaruje ova
poprečna reaktancija (Xm1 >> Xd1).
31
Inverzna reaktancija dvonamotnog transformatora
Inverznu reaktanciju dvonamotnog transformatora Xi1 možemo dobiti analognim pokusom

kratkog spoja na sekundarnoj strani transformatora, kao i u slučaju određivanja direktne reaktancije
transformatora Xd1, samo što su se u pokusu zamijene dvije faze. Time de se dobiti reaktancija Xi1 =
Xd1. Analogno vrijedi za Xi2 = Xd2. Jednakost direktne i invertne reaktancije vrijedi za sve elemente
mreža koji nemaju rotirajudih dijelova – to su pasivni elementi mreža.
Xi1 = Xd1
Nulta reaktancija dvonamotnog transformatora
Nulta reaktancija dvonamotnog transformatora ovisi o:
izvedbi (peterostupna jezgra, trostupna jezgra, s ili bez kotla)

spoju namota
uzemljenju nul - točke transformatora
Zvijezda – zvijezda spoj (Yy)

S izoliranom nul – točkom:
V01 V02
Ako na sve tri faze narinemo istofazni izmjenični napon, nede namotom potedi struja, jer zbroj
struja mora biti nula, bududi da zvjezdište namota nije uzemljeno. To ne može biti ni u kojem slučaju,
jer ovi naponi uzrokuju istofazne struje u sve tri faze pa se nikakve struje u namotu nede pojaviti.
Stoga struja nede biti ni u sekundarnom namotu. Isto vrijedi i ako narinemo istofazne napone na
sekundarnu stranu. Opet se u oba namota nede pojaviti struja pa možemo uzeti da je X0 = ∞.
32
X01 = X02 = ∞
∞
S jednom uzemljenom i jednom izoliranom nultočkom:
I0
V0
3I0
Ako s primarne strane transformatora, kojemu je primar uzemljen a sekundar nije, narinemo u
sve tri faze istofazan izmjenični napon, primarnim de namotom potedi kroz sve tri faze istofazne
struje. Veličina tih struja ovisi o izvedbi jezgre transformatora pa tako i nulta reaktancija
transformatora.
a) Ako transformator ima trostupnu jezgru:
F0 F0 F0
Slika 8
Prilike ne odgovaraju onima u praznom hodu transformatora, jer se ovdje radi o istofaznim
protjecanjima u svim fazama (u praznom hodu su protjecanja međusobno zakrenuta za 120° i stoga
se mogu zatvarati kroz željezo, Xm = 100Xd) pa moraju idi i kroz zrak, zašto je potrebna puno veda
struja magnetiziranja pa je X0 = 4-5 Xd. Ono što je jednako situaciji u praznom hodu jest da nema
struja u oba slučaja u sekundarnom namotu (u oba slučaja kroz primarni namot teku struje
magnetiziranja).
33
Bududi da su magnetski tokovi u nultom sustavu uzrokovani istofaznim strujama oni se moraju
zatvarati kroz zrak ili kotao. Zrak ima velik magnetski otpor pa bi se u namotu inducirala odgovarajuda
protuelektromotorna sila narinutom naponu V0. Usto, biti de potrebna znatna struja (zbog velikog Rm)
da bi se ostvario potreban magnetski tok. To onda znači da je X0 malena (X0 = 4-5 Xd). Ako se
magnetski tok i zatvori kroz obližnji magnetski vodljivi kotao, bez obzira što je sad magnestki otpor
kojeg vide silnice manji, ipak de promjenjivi magnetski tok u kotlu inducirati vrtložne struje, koje opet
zahtijevaju struje u primarnom namotu (jednakost protjecanja) pa de struja primarnog namota tek
neznatno pasti, a da pri tome bude inducirana odgovarajuda elektromotorna sila koja odgovara
primarno narinutom naponu (X0 = 10-15 Xd).
b) Ako transformator ima peterostupnu jezgru ili su tri jednofazna transformatora spojena u
zvijezdu:
F0 F0
F0
ili
F0 F0 F0
Slika 9
U slučaju peterostupne jezgre se magnetski tokovi zatvaraju kroz željezo, ali su dodani vanjski
presjeci željeza manjeg presjeka pa je magnetski otpor na putu ovih okova nešto vedi od magnetskog
otpora na putu silnica u praznom hodu zbog čega je potrebna i nešto veda struja u namotu, odnosno
X0 < Xm (reaktancija je obrnuto proporcionalna magnetskom otporu).
U slučaju 3 odvojene jezgre, odnosno 3 jednofazna transformatora spojena u zvijezdu imamo

prilike kao upraznom hodu, kada primarom teče samo mala struja magnetiziranja, zbog čega je X0 =
Xm = 100Xd. Ako bismo s druge strane transformatora narinuli 3 istofazna napona, niti sekundarnim
pa tako niti primarnim namotom nebi potekle struje (jer je njihov zbroj nije nula pa se nemaju gdje
zatoriti), jer zvjezdište nije uzemljeno na sekundarnoj strani. Stoga je s te strane transformatora X0 =
∞.
34
X0 izvedba
4-5 Xd trostupna jezgra bez kotla
10-15 Xd trostupna jezgra s kotlom
X0 < Xm = 100 Xd peterostupna jezgra
X0 = 100 Xd 3 odvojene jednofazne jezgre
Nadomjesna shema:
X0
∞
S obje neposredno uzemljene nul - točke:
Prilike kao u normalnom pogonu, samo što se tok 0 mora zatvoriti kroz željezo/zrak, ovisno o
izvedbi jezgre.
I01
V01
3I01 3I02
Pretpostavka kako bi se I02

mogla zatvoriti
Ako s primarne strane ovakvog transformatora narinemo 3 napona u fazi, u primarnom de

namotu potedi struje, koje de uz pretpostavku da se u mreži sa sekundarne strane negdje pojavljuje
uzemljenje, inducirati struje I02. Amperzavoji struje sekundara opiru se svojim magnetskim tokom
magnetskom toku od dijela amperzavoja primarnog namota. Preostali dio amperzavoja služi za
magnetiziranje jezgre. Magnetski tok 0, koji je posljedica tih malenih amperzavoja, mora se
suprotno prilikama u normalnom pogonu ili prilikama u pokusu KS-a zatvoriti kroz zrak. Uzrok tome je
što su ti tokovi istofazni u slučaju narinutog nultog napona, a u normalnom pogonu te pokusu KS-a su
fazno pomaknuti za 120°. Kako je njihov zbroj u zadnjem slučaju nula oni se zatvaraju kroz željezo pa
je Rm0 u tom slučaju manji od Rm0 kojeg vidi magnetski tok 0 u slučaju istofaznih izmjeničnih napona,
kada se 0 zatvara kroz zrak, pa je tako Xm = 1-5 Xd, a ne 100 Xd.
35
Prema tome je nadomjesna shema transformatora:
Xd/2 Xd/2
(1 - 5)Xd
Ukoliko je Xm = 5 Xd slijedi:
Xd
Xd 5Xd Xd 5Xd 21Xd
X0 2 0,95Xd
2 Xd 2 11 22
5Xd
2
Inače je (za trostupnu jezgru):
X0 (0,8Xd 0,95Xd )
X0 izvedba
0,8-0,95 Xd trostupna jezgra
X0 = Xd 3 odvojene jednofazne jezgre
X0 = Xd peterostupna jezgra
Radi jednostavnosti proračuna uzimamo da je X0 = Xd, odnosno slijededa nadomjesna shema

dvonamotnog transformatora:
X0 = Xd
U slučaju da je jezgra transformatora peterostupna ili da su u pitanju tri jezgre jednofaznih

transformatora spojenih u zvijezdu, vrijedilo bi Xm = 100Xd pa je X0 = Xd (jer se Xm može zanemariti).
To je stoga što se onda 0 može zatvoriti kroz željezo.
36
S jednom posredno uzemljenom nul - točkom:
I0
V0
3I0
ZN
Vrjedi ista priča kao i u slučaju jedne uzemljene nul – točke:
X0 izvedba
4-5 Xd trostupna jezgra bez kotla
10-15 Xd trostupna jezgra s kotlom
X0 < Xm = 100 Xd peterostupna jezgra
X0 = 100 Xd 3 odvojene jednofazne jezgre
Nadomjesna shema:
X0 3ZN
∞
37
S obje posredno uzemljene nul - točke:
I01
V01
3I01 3I02
ZN1 ZN2
X0 izvedba
Nadomjesna shema:
X0 3ZN1 3ZN2'
Impendancija ZN2 preračunata na napon Un1:
2
Un1
ZN2 ' ZN2
Un2
38
Zvijezda – trokut spoj (Yd)
S neuzemljenim zvjezdištem:
V0
Bez obzira s koje strane narinuli 3 istofazna izmjenična napona, struje namotima ne mogu potedi,
jer im je zbroj zbog njihove istofaznosti vedi od nule pa je i nulta nadomjesna shema ovog
transformatora:
X01 = X02 = ∞
∞
S neposredno uzemljenim zvjezdištem:
I01
I02
V01
3I01
Za narinuti sustav od 3 istofazna napona na sekundarnu stranu, niti jednim namotom ne teku
struje, jer nulte struje na mogu prodrijeti u namot spojen u trokut pa je sa te strane X0 = ∞.
Ako s primarne strane narinemo takav sustav od 3 istofazna izmjenična napona, u oba namota de
se pojaviti struje. Međutim (isto kao u slučaju YNyn spoja) X0 de biti u slučaju trostupne jezgre
transformatora, zbog realno manjeg Xm = 1-5 Xd (jer se 0 zatvara zrakom zbog istofaznosti struja
primara), nešto manji od Xd (0,8-0,95 Xd). U slučaju peterostupne jezgre ili u slučaju kada imamo 3
39
jednofazna transformatora spojena u zvijezdu može se redi da je X0 = Xd (prilike u transformatoru su
gotovo identične prilikama u slučaju normalnog pogona ili pokusa KS-a).
X0 izvedba
Nadomjesna shema:
X01 X02 = ∞
∞
S posredno uzemljenim zvjezdištem:
I01
I02
V01
3I01
ZN
X0 izvedba
Nadomjesna shema:
X0 3ZN
∞
40
Trokut – trokut spoj (Dd)
V0
Bez obzira s koje strane narinuli sustav od 3 istofazna napona, istofazne struje koje bi on
proizveo nede prodrijeti u namot spojen na trokut pa je nadomjesna shema slijededa:
X01 = X02 = ∞
∞
9. Zadatak – Odrediti reaktancije transformatora u spoju YNy s direktno uzemljenom nul –

točkom na visokonaponskoj strani. Prijenosni omjer je 110/35 kV, nazivna snaga 20 MVA, uk% = 10%.
Transformator ima trostupnu jezgru.
Rješenje:
I0 110/35 kV
3I0
41
a) VN strana:
Un1 = Un = 110 kV
uk % Un2 10 1102
Xdt Xit 60,5 Ω
100 Sn 100 20
X0t 5 Xdt 5 60,5 300 Ω
(Za trostupnu jezgru je X0 = 4-5 Xd )
b) NN strana:
Un2 = Un = 35 kV
uk % Un2 10 352
Xdt Xit 6,125 Ω
100 Sn 100 20
X0t
Nadomjesna nulta shema transformatora:
X0
∞
42
Ekvivalentne sheme tronamotnih transformatora
Direktna reaktancija tronamotnog transformatora
Za tronamotne transformatore se redovito zadaju slijededi podaci:
npr. 220/110/35 kV; 75/60/25 MVA
što znači da je između namota:
a) 220 i 110 kV mogude prenijeti snagu Sn12 = 60 MVA;

b) 220 i 35 kV mogude prenijeti snagu Sn13 = 25 MVA;
c) 110 i 35 kV mogude prenijeti snagu Sn23 = 25 MVA;
Nazivna snaga namota 220 kV (75 MVA) predstavlja rezultat analize rada transformatora s
istodobnim opteredenjem 110 i 35 kV namota.
Direktne reaktancije tronamotnog transformatora određuju se iz 3 pokusa kratkog spoja koji su
prikazani na slijededim shemama. Pri svakom pokusu na jedan se namot narine trofazni napon, drugi
je namot kretko spojen, a tredi otvoren.
Pokus 1
Trofazni napon se narine na namot (1), namot (2) je kratko spojen, a namot (3) ostaje otvoren.
(1) (2) (3)

In12
Vk12
Napon narinut na namot (1) treba povedavati sve dok struja tog namota ne postigne vrijednost
In12 koja odgovara nazivnoj snazi transformacije među namotima (1) i (2), Sn12.
Pokusom se odredi reaktancija Xd12:

Vk12
Xd12
In12
43
Pokus 2
(1) (2) (3)

In13
Vk13

Vk13
Xd13
In13
Pokus 3
(1) (2) (3)
In23
Vk23

Vk23
Xd23
In23
44
Relativni naponi kratkog spoja su redovito zadani za transformator, uk12, uk13, uk23 uz Sn12, Sn13,
Sn23.
Vk12 Uk12
uk12
Vn1 Un1
Vk13 Uk13
uk13
Vn1 Un1
Vk23 Uk23
uk23
Vn2 Un2
Sve se reaktancije transformatora proračunavaju za isti, bazni napon, Ub :
Ub2
Xd12 uk12
Sn12
Ub2
Xd13 uk13
Sn13
Ub2
Xd 23 uk23
Sn23
Ekvivalentna shema tronamotnog transformatora u direktnom sustavu redovito se crta s 3

reaktancije, Xd1, Xd2 i Xd3 spojene u zvijezdu:
Xd3
Xd1 (3)
(1)
(2)
Xd2
Kako za pokuse kratkog spoja (1, 2 i 3) vrijedi:
Xd12 Xd1 Xd2

Xd13 Xd1 Xd 3
Xd 23 Xd 2 Xd 3
to se onda sve tri reaktancije u ekvivalentnoj shemi dobivaju iz slijededih jednadžbi:
1
Xd1 (X X X )
2 d12 d13 d 23
1
Xd2 (X X X )
2 d12 d 23 d13
1
Xd 3 (X X X ).
2 d13 d 23 d12
45
Ako se iz prethodnih relacija dobije koja od reaktancija Xd1, Xd2 i Xd3 negativna nije se potrebno
zabrinjavati, ved je potrebno s njima dalje provoditi račun, bududi da su te reaktancije, za razliku od
stvarnih, fizikalno utemeljenih reaktancija Xd12, Xd13 i Xd23 , računske veličine.
Inverzna reaktancija tronamotnog transformatora
Nadomjesna shema tronamotnog transformatora u inverznom sustavu napona jednaka je onoj u

direktnom, bududi da se radi o elementu mreže bez rotacionih dijelova (naime, zamjenom dvije faze
u prethodno opisanim pokusima KS-a, prilike u namotima i magnetskom krugu se ne mijenjaju).
Nulta reaktancija tronamotnog transformatora
Nulta reaktancija tronamotnog transformatora (kao i dvonamotnog) ovisi o:

izvedbi
spoju namota
uzemljenju nul - točke transformatora
(Yyy spoj) Nul – točke svih triju namota izolirane

I01
Ako na bilo koji od namota narinemo nulti sustav napona, niti u jednom namotu nede se modi
pojaviti nulte struje zbog čega je nulta nadomjesna shema ovog transformatora:
∞
∞
∞
46
(Yyy spoj) Neposredno uzemljena nul – točka jednog namota
I01
3I01
Ako narinemo nulti sustav napona na namot (1), u njemu de se pojaviti nulti sustav struja koje de
se zatvoriti kroz uzemljenje namota (1). U ostalim namotima nede biti struja. Magnetski tokovi 0
koje uzrokuju te struje zatvoriti de se u slučaju trostupne jezgre kroz zrak (pa je nulta reaktancija Xo1
<< Xm ), a u slučaju peterostupne jezgre ili 3 jezgre koje odgovaraju trima jednofaznim
transformatorima koji zajedno rade kao trofazni, zatvoriti de se kroz željezo (pa je Xo1 = Xm). Dakle,
nulta reaktancija tronamotnog transformatora Xo1 ovisi o izvedbi transformatora.
Kako se u slučaju narinutog nultog sustava napona na namote (2) i (3) ne može niti u jednom
namotu pojaviti struja, to je onda nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu:
X01
∞ (3)
(1) ∞ (2)
47
(Yyy spoj) Neposredno uzemljene nul – točke dva namota
I01 I02
3I01 3I02
Ako narinemo nulti sustav napona na bilo koji od namota (1) iil (2), onda de se u oba namota
pojaviti nulti sustav struja. Prilike u krugu su slične onima u normalnom pogonu, ako je jezgra
trostupna (jer se 0 magnetski tok struje magnetiziranja mora zatvarati zrakom zbog istofaznosti 0
svih faza pa je Xo12 ≤ Xd12), a identične onima u normalnom pogonu, ako je riječ o peterostupnoj jezgri
ili ako se radi o tri odvojene jezgre jednofaznih transformatora.
Ako narinemo nulti sustav napona na namot (3), niti u jednom namotu nede biti struja pa je onda
nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu:
X01 = Xd1 ∞ (3)

(1)
(2)
X02 = Xd2
48
(Yyy spoj) Neposredno uzemljene nul – točke sva tri namota
I01 I02 I03
3I01 3I02 3I03
Ako narinemo nulti sustav napona na bilo koji od namota onda su prilike u krugu (zbog
mogudnosti zatvaranja nultih struja u svim namotima) gotovo jednake onima u normalnom pogonu,
odnosno onima u slučajevima kratkih spojeva (realno gledajudi za trostupnu jezgru se malo razlikuju).
X03 = Xd3
X01 = Xd1 (3)
(1)
(2)
X02 = Xd2
49
(Yyy spoj) Posredno uzemljenje nul – točaka
Ako se u prethodnim slučajevima gdje je riječ o neposrednom uzemljenju, nul – točke

transformatora uzemljuju posredno preko neke impedancije, tada su nadomjesne sheme slijedede:
X01 3ZN1 ∞ (3)

(1) ∞ (2)
ZN1
Xd1 3ZN1 ∞ (3)

(1)
(2)
Xd2 3ZN2'
ZN1 ZN2
2
Un1
ZN2' = ZN2
Un2
Xd3 3ZN3'
Xd1 3ZN1
(3)
(1)
(2)
Xd2 3ZN2'
ZN1 ZN2 ZN3
2 2
Un1 Un1
ZN2' = ZN2 ZN3' = ZN3
Un2 Un3
50
(YΔy spoj) Nul – točke oba zvijezda namota izolirane
I01
Ako na bilo koji namot narinemo nulti sustav napona, niti u jednom od njih nede se pojaviti struje
pa je onda nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu:
∞
∞
∞
51
(YΔy spoj) Nul – točka jednog zvijezda namota neposredno uzemljena
I01 I02
3I01
Ako na namot (1) priključimo nulti sustav napona, prilike su u krugu (za trostupnu jezgru) gotovo
identične onima u slučaju kratkog spoja namota (2) za namot (3) u praznom hodu. Ako na namote (2)
ili (3) narinemo isti nulti sustav napona, niti u jednome drugom namotu se nede pojaviti nulte struje
pa je onda nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu:
Xd1 ∞ (3)
(1)
∞ (2)
Xd2
52
(YΔy spoj) Nul – točke oba zvijezda namota neposredno uzemljena
I01 I02 I03
3I01 3I03
Ako na namot (2) priključimo nulti sustav napona, nede se niti u jednom namotu pojaviti struje.
Ako na namote (1) ili (3) narinemo nulti sustav napona, reaktancije odgovaraju direktnim
reaktancijama između namota.
Nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu je:

Xd3
Xd1 (3)
(1)
∞ (2)
Xd2
53
(YΔΔ spoj) Nul – točka zvijezda namota neposredno uzemljena
I01 I02 I03
3I01
Ako na namot (2) ili (3) narinemo nulti sustav napona, u niti jednom namotu nede potedi struje,
no, ako nulti sustav napona narinemo na namot (1), dobivamo reaktanciju koja odgovara direktnoj
zbog pojave nultih struja u svim namotima, uslijed čega su prilike identične onima u slučaju trofaznog
kratkog spoja.
Nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu je:
Xd3
Xd1 ∞ (3)
(1)
∞ (2)
Xd2
54
(YΔΔ spoj) Nul – točka zvijezda namota izolirana
I01
ΔΔΔ spoj
Ako na bilo koji namot u ova dva spoja narinemo nulti sustav napona, niti u jednom od njih nede
se pojaviti struje pa su onda nadomjesne sheme ovih transformatora u nultom sustavu identične i
izgledaju ovako:
∞
∞
∞
55
10. Zadatak – Odrediti reaktancije u ekvivalentnoj shemi spoja tronamotnog transformatora
ΔY0y5, 110/35/10 kV, nazivnih snaga 40/20/20 MVA.
uk12% 10% za 20 MVA Sn12

uk13% 8% za 20 MVA Sn13
uk23% 20% za 20 MVA Sn23
Rješenje:
Sve reaktancije proračunat demo za bazni napon 110 kV = Ub
uk12% Ub2 10 1102

Xd12 60,5 Ω
100 Sn12 100 20
uk13% Ub2 8 1102
Xd13 48,4 Ω
100 Sn13 100 20
uk 23% Ub2 20 1102
Xd 23 121,0 Ω
100 Sn23 100 20
1 1
Xd1 (Xd12 Xd13 Xd 23 ) (60,5 48,4 121,0) 6,05 Ω
2 2
1 1
Xd2 (Xd12 Xd 23 Xd13 ) (60,5 121,0 48,4) 66,55 Ω
2 2
1 1
Xd 3 (Xd13 Xd 23 Xd12 ) (48,4 121,0 60,5) 54,45 Ω
2 2
Nadomjesne sheme:
Xd3
Xd1 (3)
(1)
Direktni i inverzni sustav (2)
Xd2
∞
∞
Nulti sustav
∞
Bududi da je riječ o spoju ΔYy bez izolirane obje nul – točke zvijezda namota to su onda
nadomjesne reaktancije u nultom sustavu neizmjerno velike.
56
11. Zadatak – Za tronamotni transformator 220/110/10 kV, nazivnih snaga 90/60/30 MVA i
napona kratkog spoja:
uk12% 10% za 60 MVA Sn12

uk13% 6% za 30 MVA Sn13
uk23% 4% za 30 MVA Sn23
odredite nadomjesnu shemu direktnog i nultog sustava. Transformator je grupe spoja Yyd, a oba su
zvjezdišta uzemljena preko reaktancija ZN1 = ZN2 = j2 Ω.
Rješenje:
Sve reaktancije proračunat demo za bazni napon 220 kV = Ub
uk12% Ub2 10 2202

Xd12 80,67 Ω
100 Sn12 100 60
uk13% Ub2 6 2202
Xd13 96,8 Ω
100 Sn13 100 30
uk 23% Ub2 4 2202
Xd 23 64,53 Ω
100 Sn23 100 30
1 1
Xd1 (Xd12 Xd13 Xd 23 ) (80,67 96,8 64,53) 56,47 Ω
2 2
1 1
Xd2 (Xd12 Xd23 Xd13 ) (80,67 64,53 96,8) 24,2 Ω
2 2
1 1
Xd 3 (Xd13 Xd 23 Xd12 ) (64,53 96,8 80,67) 40,33 Ω
2 2
Nadomjesna shema direktnog i inverznog sustava:
Xd3
Xd1 (3)
(1)
(2)
Xd2
57
Nadomjesna shema nultog sustava:
Simbolički se ovaj tronamotni transformator može prikazati na slijededi način:
ZN1 ZN2
Stoga nadomjesna shema ovakvog transformatora u nultom sustavu izgleda kao na slijededoj
slici:
Xd3
Xd1 3ZN1 ∞ (3)
(1)
(2)
Xd2 3ZN2'
Pri tome je:
3ZN1 3 j2 j6 Ω
2 2
Ub 220
3ZN2 ' 3ZN2 3 j2 j24 Ω .
Un2 110
58
Reaktancije vodova i kabela
Zračni vodovi
Direktna reaktancija (omski otpor se zanemaruje jer je za SN i VN R << X što ne vrijedi i za
NN zračne vodove)
Direktna reaktancija zračnog voda odgovara reaktanciji faznog vodiča trofaznog voda.
Reaktancija faznog vodiča voda ovisi o međusobnom geometrijskom rasporedu vodiča (podsjetnik:
induktivitet i međusobni kapacitet faznih vodiča ovise o promjeru vodiča te o međusobnim
udaljenostima kao i o eventualno korištenom preplitanju faza voda – metoda SGU) te o presjeku
vodiča. Za naše proračune dovoljno je vršiti proračune s približnim vrijednostima reaktancija voda pa
je tako u literaturi5 dan dijagram iz kojeg je mogude očitati direktnu reaktanciju zračnog voda u
ovisnosti o nazivnom naponu te o presjeku zračnog voda.
U približnim proračunima se uzima da je:
Xd = 0,4 Ω/km za Un > 30 kV

Xd = 0,35 Ω/km za Un ≤ 30 kV.
Inverzna reaktancija
Bududi da nema razlike teku li kroz vod struje direktnog ili inverznog trofaznog sustava, to je
onda inverzna reaktancija zračnog voda jednaka direktnoj, odnosno Xi = Xd.
Nulta reaktancija
Nulta reaktancija zračnog voda ovisi o:
1) presjeku vodiča voda

2) međusobnom geometrijskom rasporedu vodiča voda
3) postojanju zaštitnog užeta (ono je uzemljeno i služi za zaštitu voda od udara groma i u
biti povedava dozemni kapacitet voda koji je interesantan kod nultog sustava napona i
struja)
4) vodljivosti tla
U literaturi6 je dan dijagram iz kojeg je mogude očitati nulte reaktancije zračnih vodova ovisno o
presjeku faznih vodiča voda, nazivnom naponu voda i vodljivosti tla.
Napomena: Iako mi realno u našim proračunima zanemarujemo djelatne otpore, u slučaju kada
bi se oni uračunavali nulti djelatni otpor bi se sastojao od djelatnog otpora vodiča povedanog za 0,15
Ω/km zbog otpora tla kojim se zatvaraju nulte komponente struja.
5
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 102, slika 2.58
6
59
Kabeli
Direktna i inverzna reaktancija kabela (djelatni otpor se u VN i SN zanemaruje)
Stvarne vrijednosti direktnih, inverznih i nultih reaktancija kabela mogu se utvrditi mjerenjem.
Tako su u literaturi7 dane vrijednosti direktnih i inverznih reaktancija kabela za razne izvedbe i
nazivne napone te presjeke kabela.
Nulta reaktancija kabela
Nultu reaktanciju kabela je također mogude pronadi u literaturi8.
Goli profilni vodiči
Oni spajaju pojedine dijelove rasklopnog postrojenja/elektrane. Približno se može računati da je

reaktancija takvih profilnih golih vodiča 0,15 Ω/km. Točniji podaci o reaktancijama spojnih vodiča
pravokutnog profila dani su u literaturi9.
12. Zadatak – Odredite direktnu i nultu reaktanciju zračnog voda bez zaštitnog užeta, nazivnog
napona 110 kV i presjeka 240 mm2 dužine 30 km.
Rješenje:
Prema literaturi10 za Un = 110 kV i S = 240 mm2 mogu se očitati slijededi podaci: xdv = 0,386 Ω/km
i xiv = xdv =0,386 Ω/km:
Xdv xdv l 0,386 30 11,58 Ω

Xiv Xdv xdv l 0,386 30 11,58 Ω
Prema literaturi11 za Un = 110 kV i S = 240 mm2 bez zaštitnog užeta i vodljivosti tla 20μS/cm
(kamenito tlo) može se očitati da je x0v = 1,55 Ω/km:
x0v 1,55 Ω/km

X0v x0v l 1,55 30 46,5 Ω .
7
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 104/5, slike 2.61 i 2.62
8
9
10
11
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 103, slika 2.59 (dijagram)
60
Reaktancije prigušnica
Prigušnice, o kojim je u ovom slučaju riječ, služe za smanjenje struja kratkog spoja i spajaju se u
seriju s trošilima. One se izvode kao svici bez željeza; za svaku fazu po jedan svitak, pri čemu su ti svici
međusobno odvojeni (Slika 10).
Slika 10
Reaktancije prigušnica određujemo kao i kod transformatora iz pokusa kratkog spoja, što znači
da na svitak prigušnice narinemo takav napon Vk da svitkom poteče nazivna struja prigušnice:
Sn
In .
3 Un
Prema tome je reaktancija svitka jednaka:
Vk
Xk
In
Dok je relativna, postotna vrijednost reaktancije jednaka:
Vk X I
xk% 100 k n 100
Vn Vn
Vn 3Vn 1 xk% Un2

Xk xk%
In 3Vn 100 100 Sn
Nadomjesne sheme reaktancija prigušnice po sustavima:
Direktni sustav Inverzni sustav Nulti sustav
Xd = Xk Xi = Xk X0 = Xk
61
13. Zadatak – Odredite induktivni otpor prigušnice za ograničenje struje kratkog spoja u mreži
prema slici. Navedite kojim je parametrima opisana ova prigušnica.
10 kV 10 kV
A B
S = 10 MVA
SK3A = 350 MVA SK3B = 100 MVA
Rješenje:
Iz zadanih snaga trofaznog kratkog spoja na sabirnicama A i B mogude je odrediti reaktancije:
XdmA’’ – reaktancija mreže do sabirnice A

Xdmb’’ – reaktancija mreže do sabirnice B
c Un2 1,1 102

XdmA '' 0,3146 Ω
SK 3A 350
c Un2 1,1 102
XdmB '' 1,1 Ω
SK 3B 100
Reaktancija sabirnice računa se kao razlika ovih dvaju reaktancija:
Xk XdmB '' XdmA '' 1,1 0,3146 0,7854 Ω

S S 10
xk% Xk n 2 0,7854 2 7,854 %
Un 10
Prigušnica je dakle opisana slijededim parametrima:
Un = 10 kV
Sn = 10 MVA
xk% = 7,854 %.
Napomena: Ovdje su uporebljene neke formule koje de se objasniti u daljnjem tekstu.
62
Aktivna trošila
U grupu aktivnih trošila ubrajaju se:
a) sinkroni motori, sinkroni kompenzatori

b) asinkroni motori
c) aktivna mreža
Sinkroni motori i sinkroni kompenzatori
U slučaju kratkog spoja sinkroni motori/kompenzatori se zbog svoje nezavisne uzbude ponašaju
kao sinkroni generator što znači da povedavaju struju kratkog spoja. Znači da je opdenito sve sinkrone
strojeve prilikom proračuna struja kratkog spoja portrebno tretirati kao sinkrone generatore.
Asinkroni motori
Bududi da asinkroni motori nemaju uzbudu neovisnu o mreži, njihov udio u struji kratkog spoja
traje samo 1-2 periode. To znači da se može smatrati da asinkroni motori imaju samo početnu
reaktanciju, XM’’:
1 Un 1 Un2
XM '' Ω = XdM ''
Ip / In 3 In Ip / In Sn
gdje je Ip potezna struja asinkronog motora.
Inverzna reaktancija asinkronog motora identična je direktnoj, Xim = Xdm’’.
Nulta reaktancija asinkronog motora ovisi o izvedbi uzemljenja nul – točke. Ako je ona
uzemljena, tada je X0m << Xdm’’ = Xim, a ako nije uzemljena tada je nulta reaktancija neizmjerno velika.
Nadomjesne sheme reaktancija AM-a po sustavima:
XdM'' XiM = XdM'' X0M

∞
U
3
~
Napomena: Ove nadomjesne sheme vrijede samo kod proračuna početne struje kratkog spoja.
Dalje se AM smatra pasivnim trošilom (dakle, nema više izvora u direktnom sustavu ved samo
reaktancija.)
63
Aktivna mreža
Aktivna mreža je postojeda mreža za koju je ved proveden proračun kratkog spoja, na čije se
sabirnice N priključuje novo rasklopno postrojenje unutar kojeg je potrebno odrediti struje kratkog
spoja (Slika 11).
N
Aktivna mreža (A.M.)
Slika 11
Iz provedenih proračuna kratkog spoja na sabirnicama N postojede mreže, poznata je SK3 –

rasklopna snaga trofaznog kratkog spoja na sabirnicama N te SK1 – rasklopna snaga jednofaznog
kratkog spoja na sabirnicama N. Iz tih snaga te nazivnog napona, Un, sabirnica N mogude je odrediti
direktnu, inverznu i nultu reaktanciju cijele postojede mreže. Tako određene reaktancije Xdm, Xim i X0m
predstavljaju reaktancije koje zamjenjuju cijelu postojedu mrežu u daljnjem proračunu kratkog spoja
u novom rasklopnom postrojenju.
Nadomjesne reaktancije za aktivnu mrežu se računaju prema izrazima:
c Un2
Xdm '' Xim
SK 3
3 2
X0m c Un2 .
SK 1 SK 3
Nadomjesne sheme reaktancija aktivne mreže po sustavima:

XdAM'' XiAM = XdAM'' X0AM
c Ub
~ 3
Ako se novo rasklopno postrojenje priključuje na više sabirnica postojede mreže, onda je
potrebno postojedu mrežu nadomjestiti s više reaktancija (literatura12).
12
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 190 - 191
64
Pasivna trošila
Pasivna trošila su trošila koja za svoj rad ne koriste elektromagnetsko polje (žarulje, termička
trošila, elektrolize …). Prilikom proračuna struje kratkog spoja obično se ne uzimaju u obzir pasivna
trošila, ved se proračun provodi uz pretpostavku da se mreža nalazi u praznom hodu (znači
neopteredena). Ako se ipak želi uzeti u obzir i pasivna trošila (opteredena mreža), onda je
impendanciju pasivnog trošila mogude odrediti iz slijedede relacije:
U2 U2
Z cos2 j sin2
P Q
U2
R cos2
P
U2
X sin2
Q
Osim toga potrebno je uzeti u obzir i povedanje EMS generatora, a s obzirom na njegovu EMS u
praznom hodu, zbog zahtjeva trošila za nazivnim naponom na njihovim sabirnicama.
65
Metode proračuna kratkih spojeva
Metoda nadomjesnog naponskog izvora
Metoda nadomjesnog naponskog izvora je zapravo svođenje svih impendancija na isti (bazni
napon). Proračun se provodi zasebno za direktni, inverzni i nulti sustav, pri čemu pretpostavljamo da
vrijedi:
1) Na cijelu mrežu narinut je jedan (odabrani bazni napon) napon, što znači da u nadomjesnoj
shemi sinkronog generatora te aktivnih trošila, asinkronih motora, aktivne mreže, sinkronih
motora i kompenzatora naponi izvora:
c Ub
3
bez obzira na nazivni napon sabirnica. Za bazni napon mreže se u principu odabire nazivni
napon koji se najčešde pojavljuje u mreži – mi demo raditi tako da bazni napon odgovara
naponu mreže na mjestu kvara.
2) S obzirom da naponi pojedinih dijelova mreže ne odgovaraju baznom, a da bi snage u mreži

ostale jednake stvarnima, potrebno je impedancije dijelova mreže čiji se nazivni napon
razlikuje od baznoga, preračunati na bazni i to na slijededi način:
U2
S konst.
Z
Ub2 Un2
Zb Zn
Ub2
Zb Zn
Un2
Prema tome su nadomjesne reaktancije pojedinih elemenata mreže za ovu metodu:
2
x% Un2 Ub x% Ub2
Xg Ω
100 Sn Un 100 Sn
Un cmax
Generator: KG korekcijski faktor
UnG 1 xd'' sin nG
XgK KG Xg korigirana impedancija generatora
gdje su:
Un – nazivni napon sustava gdje se generator priključuje;
UnG – nazivni napon generatora;
nG – nazivni fazni kut generatora .
66
2
uk% Un2 Ub uk% Ub2
Xt Ω
100 Sn Un 100 Sn
cmax
Transformator: KT 0,95 korekcijski faktor
1 0,6xT
XtK KT Xt korigirana impedancija transformatora
ZS KS (ZG ZT )
XgK KS Xg
Elektrana XtK KS Xt
Un2 UnTLV
2
cmax
KS 2 2 ''
korekcijski faktor
UnG UnTHV 1 xd xT sin nG
gdje su:
ZS – korigirana impedancija elektrane;
ZG –početna impedancija genaratora (bez korekcijskog faktora KG);
ZT –impedancija blok transformatora (bez korekcijskog faktora KT);
2
x% Un2 Ub x% Ub2
Prigušnica: Xpr Ω
100 Sn Un 100 Sn
2
Ub
Vod i kabel: X(b) X(n) Ω
Un
2
1 Un2 Ub 1 Ub2
Asinkroni motori: XdM '' Ω
Ip / In Sn Un Ip / In Sn
2
c Un2 Ub c Ub2
Xdm '' Xim Ω
SK 3 Un SK 3
2
2 Ub 3 2 3 2
Aktivna mreža: X0 m c U n c Ub2 Ω
Un SK 1 SK 3 SK 1 SK 3
ili
c Un
Xm , ako je poznata struja kratkog spoja za mrežu
3 Ik ''
67
Napomena uz korekcijske faktore: kada je riječ o generatoru i elektrani tada se korekcijski
faktor koristi samo kod početne impedancije. Kada je riječ o mrežnom transformatoru tada se
korekcijski faktor koristi uvijek.
Korekcijski faktori odnose se na direktnu, inverzni inultu impedanciju ali se ne odnose na
impedanciju uzemljenja (ZN).
3) Prilikom proračuna se pretpostavlja da su prijenosni omjeri svih transformatora 1:1, te da

prelaskom s jedne strane transformatora na drugu dolazi samo do faznog zakreta napona i
struja, i to na slijededi način (definiraju se kutevi zakreta):
Ydk Prelaz sa VN na NN Prelaz sa NN na VN

k k
j j
Direktni sustav e 6
e 6
k k
j j
Inverzni sustav e 6
e 6
Nulti sustav - -
Δyk Prelaz sa VN na NN Prelaz sa NN na VN

k k
j j
Direktni sustav e 6
e 6
k k
j j
Inverzni sustav e 6
e 6
Nulti sustav - -
Yy0 Prelaz sa VN na NN Prelaz sa NN na VN

Direktni sustav - -
Inverzni sustav - -
Nulti sustav - -
Yy6 Prelaz sa VN na NN Prelaz sa NN na VN

Direktni sustav 180 180
Inverzni sustav 180 180
Nulti sustav - -
68
Nakon što su proračunate struje kroz sve elemente mreže te naponi svih sabirnica mreže uz
prethodno navedene pretpostavke, potrebno je odrediti stvarne vrijednosti napona i struja mreže
prema slijededim relacijama:
Ub
Istvarna Iračunska
Un
U
Ustvarni Uračunski n
Ub
Napomene vezana uz crtanje nadomjesnih shema:
Prilikom crtanja direktne i inverzne nadomjesne sheme sve nul – točke generatora, aktivne
mreže te u početnoj direktnoj nadomjesnoj shemi asinkronih motora (u biti svih onih elemenata koji
se u shemi pojavljuju kao izvori) spojene su na zajednički povratni vod (bez obzira jesu li one doista
uzemljene kod istih elemenata).
Prilikom crtanja nulte nadomjesne sheme na zajednički povratni vod spojene su samo one točke
nadomjesnih shema koje su i fizički doista uzemljene kod elemenata mreže (literatura13).
14. Zadatak – Generator s neuzemljenim zvijezdištem preko tronamotnog transformatora

napaja pasivne mreže 110 kV i 30 kV. Nacrtajte ekvivalentne sheme i izračunajte direktnu, inverznu i
nultu reaktanciju, sve svedene na 30 kV, za slučaj kratkog spoja na sabirnicama nižeg napona. Mreže
110 kV i 30 kV uzemljene su samo preko transformatora.
6,3/30/110 kV
40/20/20 MVA 110 kV
uk12% = 6%, za Sn12 = 20 MVA
uk13% = 9%, za Sn13 = 20 MVA
uk23% = 10%, za Sn23 = 20 MVA
Δyy
6,3 kV
G (3)
~ 30 kV
40 MVA (1)
xd%'' = 15%
xd% = 100% (2)
xi% = 10%
cosφnG = 0,85
13
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 114 i 115
69
Rješenje:
Ub = 30 kV
xd % '' Ub2 15 302
Xd '' = 3,375 Ω (po fazi)
100 Sn 100 40
xd % Ub2 100 302
Xd = 22,5 Ω (po fazi)
100 Sn 100 40
xi % Ub2 10 302
Xi = 2,25 Ω (po fazi)
100 Sn 100 40
Generator: sin nG 1 cos2 nG 1 0,852 0,527

Un cmax 6,3 1,1
KG 1,019
UnG 1 xd'' sin nG 6,3 1 xd'' sin nG
XdK '' KG Xd '' 3,441 Ω (po fazi)

XiK KG Xi 2,293 Ω (po fazi)
uk12% Ub2 6 302

X12 = 2,7 Ω (po fazi)
100 Sn 100 20
uk13% Ub2 9 302
X13 = 4,05 Ω (po fazi)
100 Sn 100 20
uk23% Ub2 10 302
X23 = 4,5 Ω (po fazi)
100 Sn 100 20
cmax 0,95 1,1

KT 12 0,95 1,009
1 0,6xT 12 1 0,6 0,06
cmax 0,95 1,1
Transformator: KT 13 0,95 0,991
1 0,6xT 13 1 0,6 0,09
cmax 0,95 1,1
KT 23 0,95 0,986
1 0,6xT 23 1 0,6 0,10
X12K KT 12 X12 2,724 Ω (po fazi)

X13K KT 13 X13 4,014 Ω (po fazi)
X23K KT 23 X23 4,437 Ω (po fazi)
70
1
Xdt 1 (X X13K X23K ) 1,151 Ω
2 12K
1
Xdt 2 (X X23K X13K ) 1,574 Ω
2 12K
1
Xdt 3 (X X23K X12K ) 2,864 Ω
2 13K
Nadomjesne sheme:
Direktni sustav (početni kratki spoj):

Xdt3
Xduk''
XdK'' Xdt1 (3)
K
(1) (2) = K c Ub
~ c Ub ~ 3
3 Xdt2
P
P
Xduk '' XdK '' Xdt 1 Xdt 2 3,441 1,151 1,574 6,166 Ω
Direktni sustav (trajni kratki spoj):

Xdt3
Xduk
Xd Xdt1 (3)
K
(1) (2) = K c Ub
~ c Ub ~ 3
3 Xdt2
P
P
Xduk Xd Xdt1 Xdt 2 22,5 1,151 1,574 25,225 Ω
Inverzni sustav:
Xdt3
Xiuk
XiK Xdt1 (3)
K
(1) (2) = K
Xdt2
P
P
Xiuk XiK Xdt1 Xdt 2 2,293 1,151 1,574 5,018 Ω
71
Nulti sustav:
Xdt3
X0uk
Xdt1 (3)
∞ ∞
K
(1) (2) = K
Xdt2
P
P
X0uk Xdt1 Xdt 2 1,151 1,574 2,725 Ω
Napomena: U literaturi14 se nalazi još jedan primjer ekvivalentne sheme mreže za metodu
reeduciranih impendancija. Zapravo je prikazano svođenje svih elemenata prikazane mreže na isti
bazni napon.
14
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 108 i 109
72
Proračun sa relativnim (jediničnim) vrijednostima – per – unit metoda
Sve se veličine struja, napona, impendancija i snaga izražavaju u odnosu na neke osnovne
veličine (jedinične vrijednosti struja/napona/impendancija/snaga):
I U Z S
i ; u ; z ; s ;
Iosnovno Uosnovno Zosnovno Sosnovno
gdje su Iosnovno, Uosnovno, Zosnovno, Sosnovno, osnovne vrijednosti linijske struje , napona, impendancije i
prividne snage mreže. Kako za te osnovne veličine moraju vrijediti relacije:
Uosnovno 3 Iosnovno Zosnovno

Sosnovno 3 Uosnovno Iosnovno
evidentno je da je mogud izbor samo dvije osnovne veličine, čime su automatski, prethodno
navedenim relacijama, određene preostale dvije osnovne veličine. Uobičajeno je odabrati osnovni
napon, Uosnovno (kV) i prividnu snagu, Sosnovno (MVA) čime su automatski određene osnovne vrijednosti
struje i impendancije:
Sosnovno
Iosnovno kA
3 Uosnovno
2 .
Uosnovno Uosnovno Uosnovno
Zosnovno Ω
3 Iosnovno Sosnovno Sosnovno
3
3 Uosnovno
Računanje s jediničnim vrijednostima provodi se prema jednakim pravilima koja vrijede za

stvarne vrijednosti, jer je:
U 3 I Z /: Uosnovno
S 3 I U /: Sosnovno
3 I Z
u i z
3 Iosnovno Zosnovno
3 I U
s i u
3 Iosnovno Uosnovno
73
Odabir osnovnih vrijednosti
Osnovne vrijednosti je povoljno odabirati tako da se sve jedinične vrijednosti ne razlikuju puno
od jedinice.
Ukoliko se odabere Sosnovno, tada je za cijelu mrežu mjerodavna ista osnovna prividna snaga.
Osnovna vrijednost napona odabire se za jedan proizvoljno odabrani dio mreže. Osnovne
vrijednosti napona ostalih dijelova mreže, koji su međusobno spojeni transformatorima, određuju se
u odnosu na taj proizvoljno odabrani napon te s obzirom na prijenosni omjer transformacije prema
relaciji:
UB
UosnovnoB UosnovnoA
UA
gdje su:
UosnovnoA, UosnovnoB - osnovni naponi dijelova mreže A i B
UA/UB – prijenosni omjer transformacije transformatora koji povezuje dijelove mreže A i B.
Jedinične vrijednosti impendancija pojedinih elemenata mreže

Transformator
Označimo sa Z1 reaktanciju transformatora preračunatu na napon U1, a sa Z2 preračunatu na

napon U2. Među njima vrijedi odnos:
2
U1
Z1 Z2 .
U2
Jedinična reaktancija određena prema naponu U1, uz Uosnovno1 i Sosnovno iznosi:
Z1 Sosnovno1
z1 Z1 2
.
Zosnovno1 Uosnovno1
Kako između osnovnih napona Uosnovno1 i Uosnovno2 vrijedi odnos:
U2
Uosnovno2 Uosnovno1 ,
U1
onda je jedinična reaktancija određena prema naponu U2 jednaka:
2
Z2 S U2 Sosnovno1 Sosnovno1
z2 Z2 osnovno2
2
Z1 2
Z1 2
z1 .
Zosnovno2 Uosnovno2 U1 2 U2 Uosnovno1
U osnovno1
U1
Bududi da je z1 = z2 može se zaključiti da transformator ima istu jediničnu reaktanciju bez obzira
polazimo li od višeg ili nižeg napona.
74
Općenito svih elemenata kojima su reaktancije zadane u % (x%)
Njihove se jedinične reaktancije mogu odrediti kao:
2
x% Un Sosnovno
x p.u.
100 Uosnovno Sn
gdje su:
Un, Sn – nazivni linijski napon i prividna snaga promatranog elementa
Uosnovno, Sosnovno – osnovni linijski napon i snaga u dijelu mreže gdje se nalazi element
Ako su osnovna snaga i napon jednaki nazivnima za neki element mreže, onda jedinična
reaktancija odgovara relativnoj vrijednosti reaktancije elementa.
Općenito svih elemenata kojima su reaktancije zadane u Ω (Z)
Z Sosnovno
z Z 2
(p.u.) .
Zosnovno Uosnovno
15. Zadatak – (literatura15) Za sve elemente mreže prema slici odredite jedinične reaktancije kao
i nadomjesnu shemu mreže u direktnom sustavu.
B C
cosφnG = 0,85
10,5 kV 110 kV
20 MVA 10,5/115 kV
x% = 30% 20 MVA
cosφnG = 0,80 x% = 12%
6,3 kV
115/6,3 kV 20 MVA
G1 ~ 110 kV 20 MVA
x% = 14%
x% = 25%
cosφnG = 0,80
T1 V1
X = 40 Ω
~ G3
T2
T3
G2 ~ T4
35 kV 35 kV
T5
10 kV
V2
10,5 kV 10,5/115 kV
20 MVA 20 MVA
x% = 30% x% = 12% X = 12 Ω
cosφnG = 0,80
110/35 kV 35/10,5 kV
10 MVA 4 MVA
x% = 11% x% = 8%
A B D
15
75
Rješenje:
Odabran je UosnovnoA = 10,5 kV i Sosnovno = 20 MVA.
Prema tome je:
115 115
UosnovnoB UosnovnoA 10,5 115 kV
10,5 10,5
6,3 6,3
UosnovnoC UosnovnoB 115 6,3 kV
115 115
35 35
UosnovnoD UosnovnoB 115 36,6 kV .
110 110
Osim toga je:
2
UosnovnoB 1152
ZosnovnoB 661,25 Ω
Sosnovno 20
2
UosnovnoD 36,62
ZosnovnoD 67 Ω
Sosnovno 20
Zadane veličine Veličine nužne za proračun jedinične reaktancije

2 2
Un Sn X Sosn Uosn Zosn Un Sosn Un Sosn x
x
kV MVA Ω MVA kV Ω Uosn Sn Uosn Sn p.u.
G1,
10,5 20 0,30 - 20 10,5 - 1,000 1,000 1,000 0,300
G2
A
T1,
10,5 20 0,12 - 20 10,5 - 1,000 1,000 1,000 0,120
T2
V1 110 - - 40 20 115 661 - - - 0,060
B T3 115 20 0,14 - 20 115 - 1,000 1,000 1,000 0,140
T4 110 10 0,11 - 20 115 - 0,906 2,000 1,812 0,201
C G3 6,3 10 0,25 - 20 6,3 - 1,000 1,000 1,000 0,250
V2 35 - - 12 20 36,6 67 - - - 0,179
D
T5 35 4 0,08 - 20 36,6 - 0,914 5,000 4,570 0,366
Nadomjesna shema u direktnom sustavu:

0,300 0,120
0,060 0,140 0,250
0,300 0,120
0,201 0,179 0,366
~ ~
1 + j0 1 + j0
Zadatak 15 je poslužio samo kao primjer određivanja impedancija u ‘per-unit’ metodi a ne za

proračun struja kratkog spoja. Stoga nisu korišteni korekcijski faktori za nadomjesne impedancije triju
elektrana (generator + blok transformator).
76
16. Zadatak – Zadana je mreža prema slici. Metodom jediničnih vrijednosti odredite snagu
početnog trofaznog kratkog spoja na mjestu označenom na slici.
35 kV 6 kV
35/6 kV ~ 6 kV
G
SK3 = 500 MVA 40 MVA
uk% = 8% 20 MVA
xd%'' = 12%
cosφnG = 0,80
Rješenje:
Odabran je UosnovnoA = 35 kV i Sosnovno = 20 MVA.
Za trofazni kratki spoj potrebna je nadomjesna shema direktnog sustava.

Xm Xt Xg''
K
c 35 c 6
~ 3
kV
3
kV ~
1 p.u. P 1 p.u.
A B
c Un2 1,1 352

Xm = 2,695 Ω
SK 3 500
2
UosnovnoA 352
Dio mreže označen s A: ZosnovnoA 61,25 Ω
Sosnovno 20
Sosnovno 20
IosnovnoA 0,33 kA
3 UosnovnoA 3 35
77
6
UosnovnoB UosnovnoA 6 kV
35
2
UosnovnoB 62
Dio mreže označen s B: ZosnovnoB 1,8 Ω
Sosnovno 20
Sosnovno 20
IosnovnoB 1,925 kA
3 UosnovnoB 3 6
Zadane veličine Veličine nužne za proračun jedinične reaktancije

2 2
Un Sn X Sosn Uosn Zosn Un Sosn Un Sosn x
x
kV MVA Ω MVA kV Ω Uosn Sn Uosn Sn p.u.
A AM 35 - - 2,7 20 35 61,25 - - - 0,044
G 6 20 0,12 - 20 6 - 1 1 1 0,12
B
T 6 40 0,08 - 20 6 - 1 0,5 0,5 0,04
Naknadno je potrebno korigirati jedinične reaktancije generatora i transformatora slijededim

korekcijskim faktorima:
sin nG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6

Un cmax 6,0 1,1
KG 1,026
Generator: UnG 1 xd'' sin nG 6,0 1 0,12 0,6
xgK '' KG xg '' 1,026 0,12 0,123 p.u.
cmax 0,95 1,1

KT 0,95 0,997
1 0,6xT 1 0,6 0,08
Transformator:
xTK KT xT 0,997 0,04 0,040 p.u.
78
Nadomjesna shema:
j0,044 j0,040 j0,123
K
~ ~
1 + j0 P 1 + j0
j0,084 j0,050
K K
~ j0,123
~
1 + j0 1 + j0
P P
c u 1,1 1,0
i 22,0 p.u.
x 0,050
Isabirnica i IosnovnoB 22,0 1,925 42,35 kA
c u2 1,1 1,02
s 22,0 p.u.
x 0,050
SK 3sabirnica s Sosnovno 22,0 20 440,0 MVA
Napomena: U literaturi16 nalazi se primjer u kojem je prikazano određivanje jediničnih

reaktancija tronamotnog transformatora.
16
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 113
79
Struje kratkog spoja
Osnovne pretpostavke
a) Generatori proizvode simetrične elektromotorne sile:
ER Ed
E S a 2 Ed
ET a Ed
E i E0 0
Isto vrijedi i za sve druge elemente kao što su aktivna mreža, asinkroni motori u početnom
trenutku kratkog spoja koji u svojim nadomjesnim shemama sadrže elektromotorne sile.
b) Pretpostavlja se da je mreža neposredno prije nastanka kvara u praznom hodu, što znači da
možemo uzeti da je elektromotorna sila Ed jednaka faznom nazivnom naponu generator, Vn.
Naime, da je mreža bila opteredena, onda bi za Ed bilo potrebno uzeti elektromotornu silu:
Ed Vn I jXd ''
koja je evidentno veda od napona Vn, a koja djeluje na početnu reaktanciju.
c) Sve relacije koje opisuju prilike u mreži kod kratkog spoja opisane su impendancijama Z, a ne
reaktancijama jX premda je realno praktično mogude (a to demo u zadacima i činiti)
zanemariti R pored X pa impendancija zapravo postaje reaktancija.
80
Vrste kratkih spojeva
Trofazni kratki spoj (K3) Dvofazni kratki spoj (K2)
R R
S S
T T
Jednofazni kratki spoj (K1) Dvofazni kratki spoj sa zemljom (K2Z)
R R
S S
T T
Jednofazni kratki spoj (K1) i dvofazni kratki spoj sa zemljom (K2Z) imaju značenje kratkog spoja
(velike struje) samo ako je nul – točka generator uzemljena, jer se inače u mreži pojavljuju relativno
malene kapacitivne struje pa takve spojeve onda nazivamo zemnim spojevima.
81
Trofazni kratki spoj, K3
1. slučaj: K3 preko impendancije Zk
T
S
R Uvjeti na mjestu kvara:
IR IS IT IR IS IT 0
VR' VS' VT'
Zk Zk Zk
VT VR IR VR '
VS VS Zk IS VS '
VR VT IT VT '
VR' = VS' = VT'
1 1 1 1 1
Vd (VR aVS a2VT ) (VR ' aVS ' a2VT ') Zk (IR aIS a 2IT ) 0 Z 3 Id
3 3 3 3 3 k
Vd Id Zk
1 1 1 1 1
Vi (VR a2VS aVT ) (VR ' a2VS ' aVT ') Zk (IR a 2IS aIT ) 0 Z 3 Ii
3 3 3 3 3 k
Vi Ii Z k
1 1 1 1 1
V0 (VR VS VT ) (VR ' VS ' VT ') Zk (IR IS IT ) 3VR ' Zk 0
3 3 3 3 3
V0 VR ' VS ' VT '
Nadomjesne sheme:
Zd
Id K
Ed Vd Id Zd Id (Zk + Zd )
Direktni sustav:
~ Ed Vd Zk
82
Zi
Ii K
0 Vi Ii Zi Ii (Zk + Zi )
Inverzni sustav: Ii 0
Vi Zk
Vi 0
Z0
I0 K
0 V0 I0 Z0
Nulti sustav: I0 0 ( ne može se zatvoriti )
V0
V0 0 = VR ' = VS ' = VT '
Struje i naponi na mjestu kvara:
IR 1 VR 1
Ed Zk
Struje: IS a2 Naponi: VS Ed a2
Zd Zk Zd Zk
IT a VT a
Ed
IK3 Id
Z k + Zd
c Ub
IK3 Id
3 Z k + Zd
83
Ako je Zk = 0 slijedi:
Nadomjesne sheme:
Direktni sustav: Inverzni sustav: Nulti sustav:
Zd Zi Z0
Id K Ii K I0 K
~ Ed Vd = 0 Vi = 0 V0 = 0
P P P
IR 1 VR 0
Ed
Struje: IS a2 Naponi: VS 0
Zd
IT a VT 0
Ed
IK3 Id
Zd
c Ub
IK3 Id
3 Zd
84
2. slučaj: K3 preko impendancije Zk sa zemljom (vrijede iste formule kao i u 1. slučaju)
T
S
Uvjeti na mjestu kvara:
R
IR IS IT VR' VS' VT' = 0
Zk Zk Zk
VR IR
VT
VS
VS Zk IS
VR VT IT
VR' = VS' = VT' = 0
1
Vd (VR aVS a 2VT ) Id Zk
3
Ed (Zd + Zk ) Id
1
Vi (VR a 2VS aVT ) Ii Zk
3
0 (Zi + Zk ) Ii
Ii 0
Vi 0
1
V0 (V V V ) I0 Z0
3 R S T
0 (Z0 + Zk ) I0
I0 0
V0 0
Nadomjesne sheme su iste kao u slučaju 1.
85
Jednofazni kratki spoj, K1
T
S Uvjeti na mjestu kvara:
R
IS IT 0
IR IS IT
VR' 0
VT Zk VR IR Zk
VS IR
VR VS' VT' IS IT 0 Id Ii I0
3
V R' = 0 IK1 3Id IR
Vd Ed Id Zd
Vi Ii Z i Id Zi
V0 I0 Z0 Id Z0
VR Vd + Vi + V0 Ed Id (Zd + Zi + Z0 ) 3 Id Zk
Ed
Id Ii = I0
Zd + Zi + Z0 3Zk
3Ed
IK1 3 Id
Zd + Zi + Z0 + 3Zk
3 c Ub
IK1 3 Id
Zd + Zi + Z0 + 3Zk
Vd Zi + Z0 3Zk
Ed
Vi Zi
Zd + Zi + Z0 3Zk
V0 Z0
IR 1
Ed
IS 0
Zd + Zi + Z0 3Zk
IT 0
86
VR 3Zk
Ed
VS (a2 a)Zi (a 2 1)Z0 3Zk
Zd + Zi + Z0 3Zk
VT (a a2 )Zi (a 1)Z0 3Zk
Nadomjesna shema:
K
Zd
~ Ed Vd
Id = Ii = I0
P
Zi
Vi 3Zk
Z0
V0
Ako je Zk = 0, vrijede prethodne relacije i nadomjesna shema.
3Ed
IK1 3 Id
Zd + Z i + Z0
3 c Ub
IK1 3 Id
Zd + Z i + Z0
87
Specijalan je slučaj kada je Z0 = ∞ (što znači da mreža nije uzemljena) kada je riječ o ZEMNOM
SPOJU.
Id Ii I0 0
Vd 1
Vi Ed 0
V0 1
IR 0 VR 0
2
IS 0 (*) VS Ed a 1
IT 0 VT a 1
Naponi na mjestu kratkog spoja poprimaju linijske vrijednosti.

(*zapravo je riječ o malim kapacitivnim strujama)
88
Dvofazni kratki spoj, K2
T
S
R
IR IS IT
Zk IR 0
IS IT 0
VT VS' VT' VT
VS
V R' VS' = VT' = VT
VR
VS VS ' IS Zk = VT IS Zk
1 1
Id (IR + aIS + a 2IT ) (a a 2 )IS
3 3
1 1
Ii (IR + a 2IS + aIT ) (a 2 a)IS
3 3
1
I0 (I + I + I ) 0
3 R S T
V0 0
1 1 a a2
Vd (V aVS a 2VT ) VR (VT IS Zk ) V
3 R 3 3 3 T
1 1 a2 a
Vi (V a 2VS aVT ) VR (VT IS Zk ) VT
3 R 3 3 3
I Z
Vd Vi S k (a a 2 )
3
Ed Vd Id Zd
0 Vi + Ii Zi /
Ed (Vd Vi ) Id (Zd Zi ) Id (Zk Zd Zi )
Ed
Id
Zd + Z i + Z k Id 1 Vd Zi + Zk
Ed Ed
Ii Id Ii 1 i Vi Zi
Zd + Z i + Z k Zd + Z i + Z k
I0 0 I0 0 V0 0
89
Nadomjesna shema:
Id K
Zd
~ Ed Vd Zk
P
Ii K
Zi
Vi
P
I0
K
Z0
V0
IR 0 VR Zi + 2Zk
Ed 2 Ed
IS a a VS (a a)Zi a2 Zk
2
IT a a2 VT (a a2 )Zi aZk
Iznos struje dvofaznog kratkog spoja:
Ed
IK2 (a2 a) IS
Zd + Z i + Z k
Ed c Ub
IK2 3
Ed
IK2 (a2 a) IS
Zd + Z i
Ed c Ub
IK2 3
Zd + Z i Zd + Z i
90
Dvofazni kratki spoj sa zemljom, K2Z
T
S
R
IR IS IT IR 0
VS' VT' 0
IZ IS IT IZ
VR VR'
V R = V R' VS = V T Zk VS VT IZ Zk Zk (IS IT )
VS' = VT' = 0
1
Id (aI + a 2IT )
3 S
1 2
Ii (a IS + aIT )
3
1 1 2 IZ
Id Ii aIZ aI I0
3 3 Z 3
1 I
I0 (IS + IT ) Z
3 3
IR 0
1 VR IZ Zk
Vd (V aVS a 2VT )
3 R 3 3
1 VR IZ Zk
Vi (V a2VS aVT ) Vd
3 R 3 3
1 V 2 VR IZ Zk
V0 (VR VS VT ) R I Z Zk IZ Zk Vd IZ Zk Vd 3I0 Zk
3 3 3 3 3
Ed Vd Id Zd
0 Vi + Ii Zi
IZ
0 V0 + I0 Z0 I0 Z0 Z V V I Z
3 0 0 d Z k
Z0 VR I Z Zk VR Z0 2
Vd IZ Zk IZ Z
3 3 3 3 3 3 k
91
Z0
Vd IZ Zk
3
Z0
Vi Vd IZ Zk
3
IZ
V0 Z
3 0
Ed -Vd
Id
Zd
Vi
Ii /
Zi
Ed 1 1 Ed Z0 Zd + Z i IZ
Id Ii V IZ Zk
Zd d Zd Zi Zd 3 Zd Z i 3
IZ Ed Zi
I
3 Zd Z i (Z0 + 3Zk ) (Zd + Zi ) 0
Id Zi Z0 + 3Zk
Ed
Ii Z0 3Zk
Zd Zi (Z0 + 3Zk ) (Zd + Zi )
I0 Zi
Vd Z0 + 3Zk
Ed Zi
Vi Z + 3Zk
Zd Zi (Z0 + 3Zk ) (Zd + Zi ) 0
V0 Z0
Tako je struja 2KZ jednaka:

3Ed Zi
IK2Z 3I0
Zd Z i (Z0 + 3Zk ) (Zd + Zi )
Ed Zi 3 c Ub Zi
IK2Z 3
Zd Z i (Z0 + 3Zk ) (Zd + Zi ) Zd Z i (Z0 + 3Zk ) (Zd + Zi )
92
IR 0
Ed
IS (a2 1)Zi (a2 a) Z0 + 3Zk
Zd Zi (Z0 + 3Zk ) (Zd + Zi )
IT (a 1)Zi (a a2 ) Z0 + 3Zk
VR 3Z0 + 6Zk
Ed Zi
VS 3Zk
Zd Zi (Z0 + 3Zk ) (Zd + Zi )
VT 3Zk
Nadomjesna shema:
Id K
Zd
~ Ed Vd
P
Ii K
Zi
Vi
P
I0
K
Z0 3Zk
V0

3Ed Zi
IK2Z 3I0
Zd Z i Z d Z 0 Z i Z 0
Ed Zi 3 c Ub Zi
IK2Z 3
Zd Z i Zd Z0 Z i Z0 Zd Z i Zd Z0 Z i Z0
93
Specijalan je slučaj kada je Z0 = ∞ (što znači da mreža nije uzemljena) kada je riječ o ZEMNOM
SPOJU.
Id 1 Vd 1
Ed Ed Zi
Ii 1 i Vi 1
Zd + Z i Zd + Z i
I0 0 V0 1
IR 0 VR 3
Ed 2 Ed Zi
IS a a i VS 0
Zd + Z i Zd + Z i
IT a a2 VT 0
94
Usporedba vrsta kratkih spojeva prema veličini struje
Pri izboru opreme u rasklopnim postrojenjima potrebno je znati za koju vrstu kratkog spoja se
kroz opremu pojavljuje najveda struja kratkog spoja. U literaturi17 je dan dijagram kojemu su osi:
Zi Zi
i
Zd Z0
iz kojeg je mogude uz prethodno poznate vrijednosti α i β za neku točku mreže, odrediti koja
vrsta kratkog spoja u toj točki mreže uzrokuje najvede struje kvara.
Iz navedenog je dijagrama mogude primjetiti slijedede:
1) Ako mreža nije uzemljena tada je Z0 = ∞ i β = 0. Znači za ovakve mreže vrijede odnosi na
apscisnoj osi, odnosno maksimalne struje javljaju se prilikom K3 ili K2 (što je i logično jer
se zbog Z0 = ∞ u K1 i K2Z javljaju tek male kapacitivne struje).
2) Ako promotrimo kratki spoj na stezaljkama generatora u početnom trenutku (Zi = Zd’’) ili
kratki spoj daleko u mreži (Zi = Zd), vrijednost veličine α je jednaka 1. Znači za ovakve
točke mreže vrijede odnosi na pravcu α = 1, odnosno maksimalne struje kratkog spoja
javljaju se prilikom K1 ili K3. Ako je mreža izolirana (α = 1 i β = 0), mjerodavan je K3.
Za određivanje najgore vrste kratkog spoja može poslužiti i dijagram na slici 10 u skripti IEC
60909-0.
17. Zadatak – Za djelomičnu shemu razvoda nekog manjeg industrijskog pogona odredite iznos
struje početnog trofaznog i jednofaznog kratkog spoja na mjestu označenom na slici.
0,4 kV 0,4 kV
l = 100 m l = 50 m
G
l = 100 m
~ l = 100 m
Zk2 = 0,51 + j0,083 Ω/km
(R/X = 6)
15 kW
6,3 kV
200 kVA Zk1 = 0,85 + j0,086 Ω/km
xd%'' = 12% 6,3/0,4 kV
200 kVA (R/X = 10)
xd%' = 15%
xi = 10% uk% = 6% Zk0 = 3Zkd
x0 = 8%
cosφnG = 0,80
17
95
Rješenje:
Bazni napon je: Ub = 0,4 kV .

Un2 UnTHV
2
cmax
KS 2 2 ''
korekcijski faktor
UnG UnTLV 1 xd xT sin nG
Elektrana sin nG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6

0,42 6,32 1,1
KS 2 2
1,062
6,3 0,4 1 0,12 0,06 0,6
xd % '' Ub2 12 0,42

Xdg '' 0,096 Ω
100 Sn 100 0,2
xi % Ub2 10 0,42
Xig 0,08 Ω
100 Sn 100 0,2
x0% Ub2 8 0,42
X0 g 0,064 Ω
100 Sn 100 0,2
Generator (E):
XdgK '' KS Xdg '' 1,062 0,096 0,102 Ω
XigK KS Xig 1,062 0,08 0,085 Ω
X0gK KS X0g 1,062 0,064 0,068 Ω
Napomena: Xdg’ ne računamo jer nas zanima početna struja K3 i K1!
uk% Ub2 6 0,42

Xdt Xit X0t 0,048 Ω
Transformator (E): 100 Sn 100 0,2
XdtK KS Xdt 1,062 0,048 0,051 Ω
Zdk Zik Zk1 l (0,85 j0,086) 0,1 0,085 j0,0086 Ω

Z0k 3 Zdk 3 (0,085 j0,0086) 0,255 j0,0258 Ω
Kabeli: (kabeli su spojeni paralelno)
Zdk
ZdkUKUPNO 0,028 j0,0029 Ω
3
Z0k
Z0kUKUPNO 0,085 j0,0086 Ω
3
96
Trofazni kratki spoj, K3:
Nadomjesna shema:
XdgK'' XdtK ZdkUKUPNO Zdk2
K
c Ub
~ 3
Zd ZK3uk jXdgK '' jXdtK + ZdkUKUPNO j0,102 j0,051 0,028 j0,0029

Zd 0,028 j0,156 0,158 79,82 Ω
R/X je jednako 0,028/0,156 = 0,18 < 0,577 pa se stoga djelatni otpor može u daljnjim
proračunima zanemariti.
c Ub 1,1 0,4
IK 3 '' Id '' 1,608 kA
3 Zd 3 0,158
To je fazna struja na mjestu kvara.
Jednofazni kratki spoj, K1:
Nadomjesna shema:
XdgK'' XdtK ZdkUKUPNO
K
c Ub
~ 3 Id = Ii = I0
P
XigK XitK ZikUKUPNO
P
X0gK X0tK Z0kUKUPNO
97
ZK1uk jXdgK '' jXdtK + ZdkUKUPNO jXigK jXitK + ZikUKUPNO jX0gK jX0tK + Z0kUKUPNO
j0,102 j0,051 0,028 j0,0029 j0,085 j0,051 0,028 j0,0029
j0,068 j0,051 0,085 j0,0086
0,141 j0,4224 0,445 71,54 Ω
3 c Ub 3 1,1 0,4
IK1 1,71 kA
ZK1uk 0,445
18. Zadatak – Na slici je prikazana shema jedne industrijske mreže. Odredite struju početnog
trofaznog i jednofaznog kratkog spoja na sabirnicama 6 kV.
6 kV
35 kV 6 kV
20 MVA
xd%'' = 12%
xd%' = 15%
xi = 14%
x0 = 8%
G cosφ = 0,80
nG
~
35/6,3 kV
SK3 = 500 MVA 40 MVA
SK1 = 0 uk% = 8%
Xdm'' = Xim
Rješenje:
Bazni napon je: Ub = 6 kV .
xd % '' Ub2 12 62
Xdg '' 0,216 Ω
100 Sn 100 20
xi % Ub2 14 62
Xig 0,252 Ω
100 Sn 100 20
x0% Ub2 8 62
X0g 0,144 Ω
100 Sn 100 20
Generator (G):
sin nG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6
Un cmax 6,0 1,1
KG 1,026
UnG 1 xd'' sin nG 6,0 1 0,12 0,6
XdK '' KG Xd '' 0,222 Ω (po fazi)

XiK KG Xi 0,259 Ω (po fazi)
X0K KG X0 0,148 Ω (po fazi)
98
c Ub2 1,1 62
XdA.M. '' XiA.M. 0,0792 Ω
SK 3m 500
Aktivna mreža:
3 2
X0 A.M. c Ub2
SK 1m SK 3m
uk% Ub2 8 62
Xdt Xit 0,072 Ω
100 Sn 100 40
X0t Xdt 0,072 Ω
Transformator:
cmax 1,1
KT 0,95 0,95 0,997
1 0,6xT 1 0,6 0,08
XdtK XitK X0tK KT Xdt 1,050 0,072 0,0718 Ω
Nadomjesna shema:
XdA.M.'' XdtK XdgK''
K
c Ub c Ub
~ 3 3 ~
P
XdA.M.'' + XdtK XdgK''
K
c Ub c Ub
~ 3 3 ~
K
X1
~ c Ub XdgK''
3
P
99
X1 XdA.M. " XdTK 0,0792 0,0718 0,151 Ω
0,151 0,222
Xduk " (X1 || XdgK ") 0,0899 Ω
0,151 0,222
c Ub 1,1 6
IK 3 '' Id '' 42,400 kA
3 Zd 3 0,0899
Nadomjesna shema:
K
c Ub c Ub
~ 3 3 ~
P
XiA.M. XitK XigK Id = Ii = I0
X0tK X0gK
∞ ∞ K
P
X1 XdA.M. " XdtK 0,0792 0,0718 0,151 Ω

Xduk " (X1 || XdgK ") 0,0899 Ω
X2 XiA.M. XitK 0,0792 0,0718 0,151 Ω
Xiuk (X2 || XigK ) 0,0954 Ω
X0uk (X0tK || X0gK ) 0,048 Ω
3 c Ub 3 1,1 6
IK1 " 48,999 kA
Xduk " Xiuk X0uk (0,0899 0,0954 0,048)
100
S druge strane je:
Zi Xiuk 0,0954
1,99
Z0 X0uk 0,048
Zi Xiuk 0,0954
1,06
Zd Xduk 0,0899
Iz literature18, za dobivene parametre slijedi da je K1 je najnepovoljnija vrsta kratkog spoja za to

mjesto kvara u promatranoj mreži, što se podudara i s omjerom:
IK 1 " 48,999
1,156 .
IK 3 " 42,400
19. Zadatak – Odredite omjer početne struje jednofaznog i trofaznog kratkog spoja na mjestu A
za mrežu prema slici.
35 kV 6 kV
~
6,3 kV
20 MVA
35/6 kV
xd%'' = 12%
10 MVA
SK3 = 500 MVA xd% = 140%
SK1 = 500 MVA A uk% = 8%
xi = 12%
cosφnG = 0,80
Rješenje:
12 352
Xdg '' 7,35 Ω
100 20
Xig Xdg '' 7,35 Ω
X0 g
Generator (G):
sin nG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6
Un cmax 6,0 1,1
KG 0,977
UnG 1 xd'' sin nG 6,3 1 0,12 0,6
XdgK '' XigK KG Xdg '' 7,181 Ω (po fazi)
18
101
c Ub2 c 352
XdA.M. '' XiA.M. 2,695 Ω
SK 3 500
Aktivna mreža:
3 2 c 352
X0 A.M. c Ub2 XdA.M. '' 2,695 Ω
SK 1 SK 3 500
8 352
Xdt Xit 9,8 Ω
100 10
X0t Xdt 9,8 Ω
Transformator:
cmax 1,1
KT 0,95 0,95 0,997
1 0,6xT 1 0,6 0,08
XdtK XitK X0tK KT Xdt 0,997 9,8 9,771 Ω
Nadomjesna shema:
K
c Ub c Ub
~ 3 3 ~
P
Xduk " XdA.M. ''||(XdtK XdgK ") 2,325 Ω

c Ub 1,1 1,1 35
IK 3 '' 9,560 kA
3 Xduk " 3 2,325
102
Nadomjesna shema:
c Ub c Ub
~ 3 3 ~
P
XiA.M. XitK XigK Id = Ii = I0
X0A.M. X0tK
K ∞ ∞
P
Xduk " 2,325 Ω

Xiuk Xduk " 2,325 Ω
X0uk (X0 A.M. || X0tK ) 2,112 Ω
3 c Ub 3 1,1 35
IK1 " 9,862 kA
Xduk " Xiuk X0uk (2,325 2,325 2,112)
Omjer početne struje jednofaznog i trofaznog KS na mjestu A u mreži s nadomjesne sheme

jednak je:
IK 1 " 9,862
1,0315 .
IK 3 " 9,560
103
20. Zadatak – Za zadanu shemu razvodne mreže prema slici, odredite za slučaj jednofaznog KS
na sabirnici B, struju kvara kao i stvarne struje svih elemenata te stvarne napone na pojedinim
sabirnicama mreže.
40 MVA
35/6 kV 40 MVA
uk% = 6% 35/10,5 kV
Yy0 uk% = 8%
C X0 = 10 Xd B A Yd5
Zn = j 10 Ω K1 Zn = j 10Ω 40 MVA
10,5 kV
T2 T1 G
xd'' = 15%
xi = 14%
~ x0 = 6%
l =15 km
xd = 0,4 Ω/km Zn cosφnG = 0,80
Zn
x0 = 3xd
6 kV 35 kV 35 kV
Rješenje:
Un2 UnTLV
2
cmax
KS 2 2 ''
UnG UnTHV 1 xd xT sin nG
Elektrana sin nG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6

2 2
35 10,5 1,1
KS 2 2
1,056
10,5 35 1 0,15 0,08 0,6
15 352
Xdg '' 4,6 Ω
100 40
14 352
Xig 4,3 Ω
100 40
6 352
X0 g 1,84 Ω
100 40
Generator (G):
XdgK '' KS Xdg '' 1,056 4,6 4,858 Ω
XigK KS Xig 1,056 4,3 4,541 Ω
X0gK KS X0g 1,056 1,84 1,943 Ω
104
8 352
XdT 1 XiT 1 2,45 Ω
100 40
Transformator (T1): X0T 1 XdT 1 2,45 Ω
3ZN 30 Ω
Xdt 1K Xit 1K X0t 1K KS XdT 1 1,056 2,45 2,587 Ω
6 352
XdT 2 XiT 2 1,84 Ω
100 40
X0T 2 10 XdT 2 18,4 Ω
3ZN 30 Ω
Transformator (T2):
cmax 1,1
KT 0,95 0,95 1,009
1 0,6xT 1 0,6 0,06
Xdt 2K Xit 2K KT XdT 2 1,009 1,84 1,856 Ω
X0t 2K KT X0T 2 1,009 18,4 18,56 Ω
Xdv Xiv 0,4 15 6 Ω

Vod:
X0v 3Xdv 18 Ω
Nema preračunavanja, jer je nazivni napon voda jednak baznomu!
Nadomjesna shema direktnog sustava (početak kratkog spoja):

Xdt2K Xdv Xdt1K XdgK''
K
c Ub
3 ~
P
Xduk'' = Xdv + Xdt1K + XdgK''

= j 13,445 c Ub
3 ~
P
105
Nadomjesna shema inverznog sustava:
Xit2K Xiv Xit1K XigK
K
P
K
Xiuk = Xiv + Xit1K + XigK

= j 13,128
Nadomjesna shema nultog sustava:
X0t2K 3ZN X0v X0t1K 3ZN
∞ ∞
K
X0gK
P
X0t2K + 3ZN X0v + X0t1K + 3ZN (X0t2K + 3ZN) || (X0v + X0t1K + 3ZN)
K
I0desno X0uk = j 24,776
I0lijevo
P
106
Struje jednofaznog KS na mjestu kvara (to su stvarne struje jer je Ub = UN sabirnice kvara):
Xduk''
c Ub
3 ~ Id = Ii = I0
Id Ii I0
35 1,1
P
3 j(13,445 13,128 24,776)
j0,433 kA
Xiuk
K IR Id Ii I0 3Id j1,299 kA
P
IS IT 0 kA
X0uk
Raspodjela struja po pojedinim elementima:
Vod:
R S T
IR Id Ii I0 desno
48,56 IS a2Id aIi IOdesno IT aId a2Ii IOdesno
I0 desno I0
48,56 50,587 IS Id (a2 a) IOdesno IT Id (a2 a) IOdesno
I0 desno I0 0,49 j0,2122 kA IS Id IOdesno j0,2208kA IT Id IOdesno j0,2208 kA
IR j1,078 kA
Transformator T1:
VN (isto kao vod):
VN - R VN - S VN - T
IR j1,078 kA IS j0,2208 kA IT j0,2208 kA
NN (potrebno je preračunati na NN stranu transformatora T1):
5 5
j j 35
IR (Id e 6 Ii e 6 0)
10,5
35
IR (1 150 0,433 90 1 150 0,433 90 )
10,5
IR j2,50 kA
107
5 5
2
j j 35
IS (a Id e 6 aIi e 6 0)
10,5
35
IS (1 240 1 150 0,433 90 1 120 1 150 0,433 90 )
10,5
IS 0 kA
5 5
j j 35
IT (aId e 6 a 2 Ii e 6 0)
10,5
35
IT (1 120 1 150 0,433 90 1 240 1 150 0,433 90 )
10,5
IT j2,50 kA
Generator (isto kao na NN strani T1):
R S T
IR IRT1 j2,50 kA IS IST1 0 kA IT ITT1 j2,50 kA
Transformator T2:
VN:
50,587
IR 0 0 I0lijevo I0lijevo I0 j0,2209 kA
48,56 50,587
IS 0 0 I0lijevo j0,2209 kA
IT 0 0 I0lijevo j0,2209 kA
NN:
IR IS = IT 0
Naponi na mjestu kvara:
Direktni Inverzni Nulti

Xiuk X0uk Xiuk X0uk
Vd Ed Vi Ed V0 Ed
Xduk '' Xiuk X0uk Xduk '' Xiuk X0uk Xduk '' Xiuk X0uk
1,1 35 j(13,128 24,776) 1,1 35 j13,128 1,1 35 j24,776
3 j51,349 3 j51,349 3 j51,349
16,408kV 5,683kV 10,725kV
108
Stvarni naponi pojedinih sabirnica:
Sabirnice B (mjesto kvara):
VdB 16,408kV ViB 5,683kV V0B 10,725kV
R S T
2 2
VRB VdB ViB VOB VSB a VdB aViB VOB VTB aVdB a ViB VOB
16,408 5,683 10,725 16,408 240 5,683 120 10,72516,408 120 5,683 240 10,725
 
0 kV 24,996 230 kV 24,996 130 kV
Sabirnice C:
 
VdC VdB 0 16,408 kV ViC ViB 0 5,683 kV V0C 0 kV
R S T
6 6
VSC (a 2VdC aViC VOC ) VTC (aVdC a 2ViC VOC )
6 35 35
VRC (VdC ViC VOC )
35 6 6
(16,408 240 5,683 120 ) (16,408 120 5,683 240 )
1,8386 kV 35 35
3,4061 254,34 kV 3,4061 105,66 kV
Sabirnice A:
VdA VdB Id Xdv ViA ViB Ii Xiv V0A V0B I0 desno X0v
19,006 kV 3,085 kV 6,9054 kV
R S T
VRA (VdA ViA VOA ) VSA (a2VdA aViA VOA ) VTA (aVdA a2ViA VOA )
9,0156 kV 24,228 232,15 kV 24,228 127,85 kV
109
Sabirnice G:
5 5
j j
VdG (VdA Id Xdt1K ) e 6 ViG (ViA Ii Xit1K ) e 6 V0G V0A I0 desno (X0t 1K 3ZN )
20,126 150 kV 1,965 150 kV 0 kV
R S T
10,5 10,5 10,5
VRG (VdG ViG VOG ) VSG (a 2VdG aViG VOG ) VTG (aVdG a 2ViG VOG )
35 35 35
5,766 215 kV 6,627 90 kV 5,766 325 kV
Sabirnice E:
5
j
VdE VdG Id e 6 XdgK '' ViE ViG Ii 150 XigK
V0E V0G 0 kV
22,230 150 kV 0 kV
R S T
10,5 10,5 10,5
VRE (VdE ViE VOE ) VSE (a2VdE aViE VOE ) VTE (aVdE a 2ViE VOE )
35 35 35
6,669 150 kV 6,669 90 kV 6,669 30 kV
110
Udarna struja kratkog spoja
Udarna struja kratkog spoja je maksimalna tjemena vrijednost struje kratkog spoja. Kao što je
ved poznato, uslijed magnetske tromosti u strojevima s rotacionim dijelovima, struja kratkog spoja
sadrži izmjeničnu i istosmjernu komponentu koje se s vremenom prigušuju – istosmjerna do nulte
vrijednosti, izmjenična do stacionarne vrijednosti koja je različita od nule.
Slika 12
Najgori slučaj, jest to da najveda de se vrijednost struje kratkog spoja pojaviti, ako kratki spoj
nastane u trenutku kada je napon jednak nuli, jer je tada magnetski tok u magnetskom krugu najvedi,
to jest pojavit de se najveda istosmjerna komponenta struje kratkog spoja.
Za R = 0, što znači da se istosmjerna komponenta struje ne prigušuje s vremenom, udarna de se
struja pojaviti polovicu periode (0,01 s) nakon nastanka kratkog spoja.
Za R različito od nule, što znači da se istosmjerna komponenta struje s vremenom prigušuje,
udarna de se struja pojaviti ranije (tu < 0,01 s), što ovisi o omjeru R/X. Naime, što je taj omjer vedi, to
se brže prigušuje istosmjerna komponenta pa se udarna struja pojavljuje prije (smanjuje se tu).
Zašto nam je interesantna udarna struja?
Poznavanje udarne struje kratkog spoja potrebno je da bi se odredila maksimalna naprezanja

dijelova postrojenja, aparata i namota u strojevima, jer te uređaje treba tako dimenzionirati da mogu
izdržati ta maksimalna naprezanja uvjetovana udarnom strujom kratkog spoja. U našem slučaju to se
odnosi na dimenzioniranje sabirnica i rastavljača.
111
Određivanje udarne struje kratkog spoja
Trofazni kratki spoj
Kratki spojevi napajani iz mreža koje nisu zamkaste
U slučaju trofaznog kratkog spoja napajanog iz više grana (mreža nije zamkasta) doprinos svake
pojedine grane udarnoj struji kratkog spoja se računa prema izrazu:
iu 2 Ik''
Faktor κ ovisan je o omjeru R/X ili X/R impedancije kratkog spoja na promatranoj lokaciji u mreži
i može se računati pomodu izraza:
1,02 0,98 e 3R/ X
Ukupna udarna struja kratkog spoja na mjestu kratkog spoja F a koja je napajana iz više grana
računa se prema izrazu:
iu iui
i
Dvofazni kratki spoj
Ako je riječ o dvofaznom kratkom spoju tada se udarna struja kratkog spoja računa pomodu
izraza:
iu2 2 Ik''2
Dvofazni kratki spoj sa zemljom
Udarna struja dvofaznog kratkog spoja sa zemljom se računa prema:
iu2E 2 Ik''2E
Jednofazni kratki spoj
Za jednofazni kratki spoj udarna struja može se izraziti na slijededi način:
iu1 2 Ik''1
…
Radi pojednostavljenja pretpostavlja se da je faktor κ za ove tri vrste kratkog spoja jednak kao i u
slučaju trofaznog kratkog spoja.
112
Struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja
Struja mjerodavna za ugrijavananje za vrijeme trajanja kratkog spoja je efektivna vrijednost

struje kratkog spoja. Naime, izmjenična struja proizvodi jednaku toplinu kao i istosmjerna struja
iznosa jednakog efektivnoj vrijednosti izmjenične struje. Računa se prema izrazu:
1t 2
It i dt
t 0 KS
gdje je t vrijeme trajanja kratkog spoja.
U literaturi19 je proveden izvod za slučaj trofaznog kratkog spoja prema kojemu je dobiven izraz :
It IK '' m n
gdje su:
R
m f ,f t
Xd ''
To je zapravo veličina ovisna o Zd'' = R + jX za promatrano mjesto kvara u mreži (Zd '' se odredi iz
nadomjesne sheme direktnog sustava za kvar na određenom mjestu, uzimajudi u obzir i R) i o
umnošku ft, t = vrijeme trajanja KS, koje je za promatrano mjesto u mreži određeno postavljenom
nadstrujnom relejnom zaštitom.
Ik ''
n f( m ,t), m
Ik
Ova je veličina ovisna o σm za promatrano mjesto kvara u mreži i o t = vrijeme trajanja KS koje je
za promatrano mjesto u mreži određeno postavljenom nadstrujnom relejnom zaštitom.
IK'' – efektivna vrijednost izmjenične komponente struje KS neposredno nakon nastanka KS.
Faktorom m obuhvadena je vremenska ovisnost toplinskog efekta istosmjerne komponente

struje kratkog spoja a faktorom n vremenska ovisnost toplinskog efekta izmjenične komponente
struje kratkog spoja.
Za distribucijske se mreže (kratki spoj daleko od generatora ) obično uzima da je n = 1.
Za kratke spojeve daleko od generatora koji traju dulje od 0,5 s dozvoljeno je uzeti da je m + n = 1.
19
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 196-202
113
Slika 13
Slika 14
114
21. Zadatak – Odredite udarnu struju trofaznog kratkog spoja, kao i struju mjerodavnu za
ugrijavanje na 0,4 kV sabirnicama zadane mreže, ako je vrijeme trajanja kratkog spoja 1,2 sekunde.
6,3 kV 0,4 kV
T2
110 kV 110 kV 6,3 kV

prigušnica
T2
T1
vod
Xk = 0,3 Ω (po fazi)
In = 1000 A
Zv = 0,5 + j5 Ω Un = 6,3 kV 6,3/0,4 kV
110/6,3 kV 1 MVA
15 MVA G 6,3 kV
uk% = 6%
uk% = 9% 12 MVA
SK3 = 1500 MVA
SK1 = 500 MVA
R/X = 0,03 ~ xd%'' = 12%
xd% = 100%
R/X = 0,08
Rm/Xm = 0,25 R/Xdg'' = 0,01

Xdm/Xdm'' = 2 cosφnG = 0,80
Rješenje:
U zadatku se izričito traži da se odredi udarna struja K3 kao i struja mjerodavna za ugrijavanje u
slučaju K3. Realno gledano IuK3 je u slučaju sabirnica najnepovoljnija (bez obzira što možda nije po
iznosu veda od udarnih struja K1 ili K2). Kada bi se trebala odrediti najnepoželjnija struja mjerodavna
za ugrijavanje (It), prethodno bi bilo potrebno odrediti vrstu kratkog spoja koja s obzirom na kratki
spoj na sabirnicama 0,4 kV ima najvedu struju kvara. Bududi da se traži ItK3, a ne najnepovoljija tako
demo i raditi.
c Ub2 c 0,42
XdA.M. '' 1,1737 10 4 Ω
SK 3 1500
XdA.M. 2 XdA.M. '' 2,3474 10 4 Ω
Aktivna mreža (A.M.): RA.M. 0,25 XdA.M. 0,58685 10 4 Ω
ZdA.M.'' (0,58685 j1,1737) 10 4 Ω
ZdA.M. (0,58685 j2,3474) 10 4 Ω
2
0,4
Vod: ZV (0,5 j5) (6,61 10 6 j6,61 10 5) Ω
110
115
12 0,42
Xdg '' 1,6 10 3 Ω
100 12
Rg 0,01 Xdg '' 1,6 10 5 Ω
Zdg'' (1,6 10 5 j1,6 10 3 ) Ω
100 0,42
Xdg 133 10 4 Ω
100 12
Generator (G): Zdg (1,6 10 5 j133 10 4 ) Ω
sin nG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6

Un cmax 6,3 1,1
KG 1,026
UnG 1 xd'' sin nG 6,3 1 0,12 0,6
ZdgK'' KG Zdg'' (1,642 10 5 j1,642 10 3 ) Ω
uk% Ub2 9 0,42

XdT 1 9,6 10 4 Ω
100 Sn 100 15
RT 1 0,03 XdT 1 2,88 10 5 Ω
5
ZdT1 (2,88 10 j9,6 10 4 ) Ω
Transformator (T1):
cmax 1,1
KT 1 0,95 0,95 0,991
1 0,6xT 1 1 0,6 0,09
ZdT1K KT 1 ZdT1 (2,854 10 5 j9,514 10 4 ) Ω
uk % Ub2 6 0,42
XdT 2 96 10 4 Ω
100 Sn 100 1
RT 2 0,08 XdT 2 7,68 10 4 Ω
Transformator (T2): ZdT2 (7,68 j96) 10 4 Ω
cmax 1,1
KT 2 0,95 0,95 1,009
1 0,6xT 2 1 0,6 0,06
ZdT2K KT 2 ZdT2 (7,749 j96,864) 10 4 Ω
ZdT2K
Paralelni spoj dva T2: ZdT2Kuk (3,875 j48,432) 10 4 Ω
2
116
0,42
Xd Pr 0,3 12,1 10 4 Ω
Prigušnica: 6,32
Nadomjesna shema direktnog sustava odmah nakon nastanka kratkog spoja:
ZdA.M.'' ZdV ZdT1K XdPr ZdT2Kuk
ZdgK''
c Ub
~ 3 c Ub
~ 3
P
Z1 ZdAM'' Zdv ZdT1K (0,938 j11,349) 10 4 Ω

Z1 ZdgK''
Z2 Z1 || ZdgK'' (0,355 j6,719) 10 4 Ω
Z1 + ZdgK''
Zduk'' Z2 Xd Pr ZdT2Kuk (4,230 j67,251) 10 4 Ω
Zduk'' 6,7384 10 3 86,40 Ω
Ruk 4,230 3R / X
0,0629 1,02 0,98 e 1,831
Xuk 67,251
Ub
c
3 0,4 1,1
IK 3 '' 37,699 kA
Zd'' 3 6,7384 10 3
IuK 3 2 IK 3 '' 97,620 kA

ItK 3 IK 3 '' m n
m f (k ,t) f (1,831;1,2) 0,1
IK 3 ''
n f ,t IK 3 ?
IK 3
117
Nadomjesna shema direktnog sustava za određivanje trajne struje KS-a:
ZdA.M. ZdV ZdT1K XdPr ZdT2Kuk
Zdg
c Ub
~ 3 c Ub
3 ~
P
Z1 ZdAM Zdv ZdT1K (0,938 j12,522) 10 4 Ω

Z1 Zdg
Z2 Z1 || Zdg (0,785 j11,45) 10 4 Ω
Z1 + Zdg
Zduk Z2 Xd Pr ZdT2Kuk (4,660 j71,982) 10 4 Ω
Zduk 7,213 10 3 86,3 Ω
c Ub 0,4 1,1
IK 3 35,219 kA
3 Zduk 3 7,213 10 3
IK 3 '' 37,699
1,070
IK 3 35,219
n f (1,070;1,2) 0,95
ItK 3 IK 3 '' m n 37,699 0,1 0,95 38,630 kA .
118
22. Zadatak – Odredite vrijednost omskog otpora za uzemljenje zvjezdišta transformatora sa
slike da bi se struja jednofaznog KS ograničila na 300A.
20 kV K1 0,4 kV K1
RZ 20/0,4 kV
2 MVA
XdA.M. = XiA.M. = 0 uk% = 4%
X0A.M. = ∞ Yd5
Rješenje:
Nadomjesna shema u slučaju K1 na sabirnici 20 kV:
K
XdtK
c Ub
3 ~ Id = Ii = I0
XitK
X0tK 3RZ
∞ K ∞
P
uk% Ub2 4 202

Xdt 8Ω
100 Sn 100 2
cmax 1,1
KT 0,95 0,95 1,021
1 0,6xT 1 0,6 0,04
XdtK KT Xdt 8,164 Ω
Zuk 3RZ jXdtK 3RZ j8,164 Ω
119
3 c Ub 3 1,1 20
IK 1 300 10 3 kA
Zuk 9RZ 2
8,164 2
3 1,1 20
9RZ 2 66,652 127,017
300 10 3
RZ 42,25 Ω 43 Ω.
Nadomjesna shema u slučaju K1 na sabirnici 0,4 kV:
XdtK
c Ub
3 ~
P
K
XitK P
∞ ∞ K
3RZ + jX0tK P
Zuk Zd Zi Z 0
Z0
IK 1 0
Bududi da prilikom K1 na sabirnici 0,4 kV struja KS nema kuda tedi, vrijednost otpora određena je
strujom K1 od maksimalno 300 kA na sabirnici 20 kV. Stoga je tražena vrijednost otpora 43 Ω.
120
23. Zadatak – Koliku maksimalnu snagu transformatora možemo ugraditi u TS 35/10 kV, ako je
struja kratkog spoja u 10 kV mreži ograničena na 8 kA?
35 kV 10 kV
Ikmax = 8 kA
35/10 kV
? MVA
SK3 = 500 MVA uk% = 8%
Rješenje:
c Ub2 1,1 102

XdA.M. '' XiA.M. 0,22 Ω
Aktivna mreža (A.M.): SK 3 500
X0 A.M.
8 102 8
Xdt Xit X0t Ω
100 Sn Sn
cmax 1,1
Transformator (T): KT 0,95 0,95 0,997
1 0,6xT 1 0,6 0,08
7,977
XdtK XitK X0tK KT Xdt Ω
Sn
121
Bududi da za mrežu vrijedi Zd = Zi, slijedi da je α = 1 pa su K1 ili K3 najnepovoljniji slučajevi.
Nulti sustav:
X0tK
K
∞ ∞
P
Bududi da je nulta impendancija neizmjerno velika, to je β = 0.
Za α = 1 i β = 0 slijedi da je K3 najnepovoljniji KS za sabirnicu 10 kV.
Direktni sustav:
XdA.M.'' XdtK
K
c Ub
3
~
P
10
1,1
IK '' 3 8 kA
7,977
j 0,22
Sn
11 7,977
0,22
8 3 Sn
Sn 13,90 MVA .
122
Sabirnice
Sabirnice su elementi rasklopnog postrojenja koji povezuju vodove kojima se dovodi energija s
vodovima kojima se ta ista energija dalje odvodi. Dakle svi su vodovi spojeni na sabirnice, zbog čega
je za normalan pogon rasklopnog postrojenja od iznimne važnosti odabir odgovarajudih/pouzdanih
sabirnica.
Sabirnice se izrađuju od neizoliranih bakrenih ili aluminijskih vodiča. Za unutarnje izvedbe
rasklopnih postrojenja do Un = 35 kV dolaze u obzir okrugli, plosnati i U – profili vodiča, dok se za
rasklopna postrojenja višeg naponskog nivoa, bez obzira da li su vanjska ili unutarnja, koriste cijevi ili
užad.
Izbor presjeka sabirnica vrši se prema maksimalnoj mogudoj struji kroz najopteredeniji dio
sabirnice u normalnom pogonu. Tako odabrani presjek sabirnica potrebno je kontrolirati s obzirom
na:
1) zagrijavanje u vremenu trajanja najnepovoljnijeg KS na promatranim sabirnicama (dok
ne proradi postavljena zaštita)
2) mehanička naprezanja za vrijeme trajanja K3 na promatranim sabirnicama
Dimenzioniranje sabirnice
Kao što je ved spomenuto, dimenzioniranje je izbor presjeka sabirnice s obzirom na maksimalnu
struju kroz najopteredeniji dio sabirnice u normalnom pogonu – Imax.norm.
Primjer:
T
4 MVA
B 4 MVA
6 kV
A
16 MVA
G ~
10 MVA
~ ~ ~ Ip/In = 6
AM AM AM
2 MVA 2 MVA 2 MVA
Najgori slučaj je kada se jedan AM upušta u pogon, a ostala dva normalno rade kada se prema
motorima prenosi snaga od:
1 6 2 2 2 12 4 16 MVA
123
Tako je najopteredeniji dio sabirnice onaj između odvoda A i B, koji u najgorim uvjetima prenosi
20 MVA pa je maksimalna struja kroz taj dio sabirnice:
20
Imax.norm 1,9245 kA.
3 6
Svi podaci o maksimalnim dopuštenim trajnim strujama normalnog pogona za pojedine izvedbe
sabirnica navedeni su u literaturi20, ali uz slijedede pretpostavke:
a) takvo stanje normalnog pogona beskonačno dugo traje

b) pri tomu nije dopušteno povedanje temperature sabirnice više od 30°C iznad temperature
okoline
c) da su sabirnice postavljene horizontalno (slika dolje pod a), a ne vertikalno (slika dolje pod b)
kad je lošije odvođenje temperature
Slika 15
Naime, ako je dozvoljeno neko drugo nadvišenje temperature sabirnica u odnosu na

temperaturu okoline u normalnom pogonu (Δ ), onda se i dozvoljena struja kroz sabirnicu u
normalnom pogonu mijenja prema izrazu:
Idop I30 .
30
U literaturi21 su navedena dopuštena trajna strujna opteredenja za bakrene, aluminijske i olovne

neobojane plosnate profile, za okrugle i za U – profile.
Ukoliko pak položaj sabirnica nije horizontalan nego vertikalan, onda je dopušteno strujno
opteredenje sabirnica 10 – 15% manje od onog navedenog u literaturi. Podaci navedeni za plosnate
20
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 206-208, tablice 4.1 – 4.5
21
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 206, tablice 4.1 i 4.2
124
profile vrijede samo u slučaju da je dulja stranica profila okomita na površinu poda, a vodiči su
međusobno razmaknuti za širinu vodiča. No, ako je dulja stranica plosnatog profila paralelna s
površinom poda, potrebno je dopuštena trajna opteredenja navedena u literaturi pomnožiti s
korekcijskim faktorom iz literature22 i to zbog lošijeg odvođenja topline.
Profil određen prema maksimalnoj struji u normalnom pogonu potrebno je kontrolirati s
obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja, te s obzirom na mehaničko naprezanje u
slučaju kratko spoja.
Kontrola presjeka sabirnice s obzirom na zagrijavanje za vrijeme KS
Kako za vrijeme trajanja kratkog spoja na sabirnicama, zbog vrlo visokih struja koje njima teku,
dolazi u kratkom vremenu do naglog povišenja temperature, to je onda mogude računati kao da se
sva Jouleova toplina , bez pojave odvođenja topline u okolinu, troši za zagrijavanje sabirnica.
Struja koje je mjerodavna za zagrijavanje sabirnica je :
It Ik '' m n
Označi li se s Δ maksimalno dozvoljeno povišenje temperature sabirnica u odnosu na

temperaturu sabirnica u trenutku nastanka KS ( 1) te s c = srednja specifična toplina sabirnica,
odnosno s = gustodu sredstva od kojeg su sabirnice izvedene, a s specifični otpor sabirnica, onda
je potreban presjek sabirnica:
q It t .
c
Prilikom određivanja specifičnog otpora, potrebno je uzeti u obzir da se on mijenja s promjenom

temperature sabirnica i to prema zakonu:
'' ' 1 ( '' ')

gdje je:
= temperaturni koeficijent
' = specifični otpor sabirnica na temperaturi '
'' = specifični otpor sabirnica na temperaturi ''.
U gore navedenu relaciju za potreban presjek sabirnica, potrebno je uvrstiti za = srednji

specifični otpor između temperature sabirnica u trenutku nastanka KS, 1 i temperature sabirnica u
trenutku prekida struje KS-a, 2:
1 2 1 2
0 1 ( 0 )
2 2
22
125
Uzmemo li u obzir da je za bakrene sabirnice dopuštena najviša temperatura 2Cu = 200°C, a za
aluminijske sabirnice 2Al = 180°C te da je 1 = 65°C temperatura sabirnica u trenutku nastanka KS,
odnosno da je u najnepovoljnijem slučaju temperatura okoline o = 35°C, onda je:
Δ Cu = 200°C – 65°C = 135°C
Δ Al = 180°C – 65°C = 115°C
Uzmu li se u obzir i ostali podaci ( , c, 0, ) za bakar i aluminij, može se dodi do slijededeg izraza
pomodu kojeg se računa potreban presjek za bakrene i aluminijske sabirnice:
qCu 7,5 It t , mm2

.
qAl 12,0 It t , mm2
Pri tome važno paziti da se iznos struje u gornju formulu uvrštava u kA, kako bi se potreban
presjek izračunao u mm2.
Kontrola presjeka sabirnice s obzirom na mehanička naprezanja za vrijeme

trajanja KS
U literaturi23 je provedena detaljna analiza sila koje se pojavljuju na pojedine vodiče sabirnica
prilikom trofaznog, dvofaznog i dvofaznog KS-a s istovremenim spojem sa zemljom. Analize su
pokazale da se najvede sile pojavljuju na srednjem vodiču sabirnica prilikom trofaznog kratkog spoja,
uslijed čega su za mehaničko dimenzioniranje sabirnica mjerodavne upravo struje trofaznog kratkog
spoja.
Pri tome je maksimalna trenutna vrijednost sile po jedinici duljine (sila je funkcija vremena, f(t))
srednjeg vodiča sabirnica u slučaju K3:
(IK 3 '')2 7 N
f f3s 2 10 ,
a m
Xd ''
f (Ta )
R
Ta je vremenska konstanta istosmjerne komponente struje KS-a i mogude ju je odrediti s

dijagrama u literaturi24.
23
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 212-236
24
126
Slika 16
Sabirnicu možemo promatrati kao ukliještenu gredu s jednoliko kontinuiranim opteredenjem.
Razmak među sabirničkim vodičima označen je na slici s a, dok je razmak među sabirničkim
osloncima označen sa l i jednak je razmaku među potpornim izolatorima.
Slika 17
Maksimalni moment savijanja javlja se u ukliještenjima sabirnice i iznosi:
l2
Mmax f3s s
12
gdje je s frekventni faktor.
127
Naime, sila koja djeluje na sabirnicu (f3s) nije konstantna, ved je vremenski promjenjiva te
uzrokuje titranje sabirnice uslijed čega se mijenja i naprezanje u samoj sabirnici. Promjene
naprezanja u sabirnici uzimaju se u obzir putem frekventnog faktora. Ovisnost ovog frekventnog
faktora o omjeru c1/c (vlastite frekvencije (c1) i frekvencije mreže (c)) nalazi se u literaturi25.
Dopušteno sabirničko naprezanje jest do konvencionalne granice tečenja, 0,2. To je granično
naprezanje, pri kojem trajna deformacija sabirnice ne prelazi 0,2%. Vrijednosti 0,2 za pojedine
profile sabirnica dane su u litereturi26.
Ako dopustimo da se materijal sabirnice optereti do granice tečenja 0,2 po svim dijelovima
presjeka onda vrijedi nejednakost prema kojoj je maksimalno dozvoljeno naprezanje vodiča sabirnice
kod K3:
Mmax
s 2 0,2
W
gdje je W moment otpora.
U literaturi27 su naznačene veličine momenata otpora za različite profile sabirnica.
Uobičajena vrijednost s jest 1. No, ako se za tu vrijednost dobije da je > 2 0,2, potrebno je
odrediti točan s koji bi, ako je manji od 1, ipak mogao zadovoljiti nejednakost. Za određivanje s
potrebno je odrediti vlastitu frekvenciju sabirnice (c1), što je opisano u literaturi28.
Sva prethodna razmatranja vrijede uz pretpostavku da je sabirnica izvedena samo iz jednog

profila. Naime, za vede struje kroz sabirnicu praktično je uzeti sabirnicu sastavljenu od više profila.
Kod takvih sastavljenih sabirnica se uz osnovno naprezanje , koje je posljedica međusobnog
djelovanja struja u svim fazama, javlja i naprezanje 1, koje je posljedica djelovanja struja iste faze
samo kroz druge profile koji pripadaju istoj fazi.
Način preračunavanja momenta otpora W složenih profila nalazi se u literaturi29 (obratiti pažnju
na pretpostavke o umetcima).
Sila po jedinici duljine na krajnji vodič jedne faze je:
2 n
I kij 7 N
fp 2 u 10
n j 2 aij m
ain b b
kin f in , ,
h b h
gdje su:
Iu = udarna struja K3 na promatranoj sabirnici
n = broj jednakih vodiča od kojih je sastavljena sabirnica
kin = korekcioni faktor kojeg je mogude očitati u literaturi30.
25
26
27
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 239-239, slika 4.28 i tablica 4.7
28
29
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 244, slika 4.32 i 4.33
30
128
U literaturi31 su navedene vrijednosti ain i in za neke složene profile sabirnica.
Slika 18
Sabirnicu treba dimenzionirati tako da bude zadovoljen sljededi uvjet.
(f fp ) l2
1 2 0,2
12W
Formula za 1 vrijedi, ako nema umetaka između vodiča jedne faze. U suprotnom se koristi
slijededa formula:
2
fp l
1 ,
12W m 1
gdje je m broj umetaka a l razmak potpornih izolatora.
Za presjek sabirnice se odabire najvedi od presjeka određenih kontrolom na termička i

mehanička naprezanja, ukoliko su vedi od onog presjeka dobivenog za normalni pogon.
31
129
24. Zadatak – Za mrežu prema slici odredite struje mjerodavne za dimenzioniranje sabirnica A
(κ = 1,8; n =1; m =0).
35 kV 10,5 kV
4 MVA
Δy5
35/10,5 kV A
SK3 = 750 MVA
uk% = 8%
SK1 = 0 MVA
Rješenje:
c Ub2 1,1 10,52

XdA.M. '' XiA.M. 0,1617 Ω
Aktivna mreža (A.M.): SK 3 750
X0 A.M.
uk% Ub2
8 10,52
Xdt Xit X0t 2,205Ω
100 Sn
100 4
cmax 1,1
Transformator (T): KT 0,95 0,95 0,997
1 0,6xT 1 0,6 0,08
XdtK XitK X0tK KT Xdt 2,199 Ω
Nadomjesne sheme:
XdA.M.'' XdtK
K
c Ub
Direktni
3 ~ Xduk XdAM '' XdtK 2,3607 Ω
130
XiA.M. XitK
K
Inverzni Xiuk Xduk 2,3607Ω
X0tK
K
∞ ∞
Nulti X0uk Xdt 2,199 Ω
Xi
1
Xd IK '' IK 1 ''
3 Ub c 3 10,5 1,1
IK 1 '' 2,891kA .
Xi 2,3607 Xduk Xiuk X0uk 2 2,3607 2,199
1,074
X0 2,199
Maksimalna struja u normalnom pogonu:
Sn 4
Imax.norm 0,22 kA .
3 Un 3 10,5
Struja mjerodavna za ugrijavanje:
It IK1 '' m n 2,891 0 1 2,891kA .
Mehanička naprezanja:
Ub 10,5
c 1,1
IK 3 '' 3 3 2,825kA ,(za f3s )
Xduk 2,3607
IuK 3 '' IK 3 '' 2 2,825 1,8 2 7,191 kA ,(za fp )
131
Rastavljači
Rastavljači su elementi rasklopnog postrojenja koji služe za vidno odvajanje dijela rasklopnog
postrojenja pod naponom od dijela rasklopnog postrojenja koji nije pod naponom. Njihov je primarni
zadatak povedati sigurnost osoblja koje radi u nekom dijelu rasklopnog postrojenja.
Izbor rastavljača vrši se prema:
a) nazivnom naponu dijela postrojenja u kojemu je ugrađen rastavljač,

b) maksimalnoj mogudoj struji kroz rastavljač u normalnom pogonu.
Maksimalna moguća struja kroz rastavljač
Maksimalna se moguda struja kroz rastavljač u normalnom pogonu određuje analogno kao i u
slučaju sabirnica, znači promotre se svi mogudi slučajevi normalnog pogona na temelju čega se onda
odredi najveda moguda snaga koja se u normalnom pogonu može prenositi rastavljačem, Smax.
Prema tomu je onda maksimalna struja kroz rastavljač u normalnom pogonu jednaka:
Smax
Imax .
3 Un
Naravno da nazivna struja rastavljača mora biti veda od te maksimalne struje, jer je svaki
rastavljač tako dimenzioniran da nazivna struja može njime trajno tedi bez da se pri tome rastavljač
zagrije preko dopuštene granice. U literaturi32 su navedene nazivne struje rastavljača za razne
nazivne napone rastavljača i to onako kako se oni u praksi izvode.
Nakon što je rastavljač odabran prema nazivnoj struji, potrebno je još provjeriti da li odabrani
rastavljač zadovoljava s obzirom na :
c) mehanička naprezanja,
d) zagrijavanje prilikom trajanja kratkog spoja.
Provjera s obzirom na mehanička naprezanja
Mehaničko naprezanje prema kojemu je potrebno dimenzionirati rastavljač određeno je

udarnom strujom kratkog spoja (najveda tjemena vrijednost struje kratkog spoja od njezinog
nastanka). Da bi se za neki rastavljač rasklopnog postrojenja mogla odrediti udarna struja KS-a koja je
mjerodavna za dimenzioniranje s obzirom na mehanička naprezanja, potrebno je prvenstveno
odrediti za koje je mjesto kvara, a potom i za koju vrstu kvara u mreži komponenta struje kvara kroz
rastavljač, IK’’rastavljača (fazna vrijednost) najveda.
32
132
Prema tomu je onda udarna struja kratkog spoja, koja je mjerodavna za dimenzioniranje s
obzirom na mehanička naprezanja:
Iu IK '' 2.
gdje je faktor κ uz niz zanemarenja :
R
f , (Zd'' R jXd '' R jX)
X
Potrebno je dakle odrediti Zduk'' za ono mjesto kvara koje za neku vrstu kvara uzrokuje najvedu
komponentu struje kvara kroz rastavljač.
Iz literature33 je potom potrebno provjeriti da li je ta vrijednost udarne struje manja od navedene
vrijednosti udarne struje koju prethodno odabrani rastavljač može izdržati. Ukoliko nije
zadovoljeno:
Iu IuTablica
potrebno je odabrati rastavljač vede nazivne struje.
Provjera s obzirom na zagrijavanje za vrijeme kratkog spoja
Struja prema kojoj je potrebno kontrolirati da li rastavljač zadovoljava s obzirom na zagrijavanje

prilikom trajanja kratkog spoja jest struja dana izrazom (struja mjerodavna za ugrijavanje):
It IKr '' m n
gdje su:
R
m f ,f t
Xd ''
Zduk''= R + jX se odredi iz nadomjesne sheme direktnog sustava za slučaj najnepovoljnijeg kvara

po rastavljač. t = vrijeme trajanja tog kvara koje je za promatrano mjesto u mreži određeno
postavljenom nadstrujnom relejnom zaštitom.
Ik ''
n f( m ,t), m
Ik
Pri tome su IK'' i IK početna i trajna struja kvara kroz sabirnice na kojima (ili u blizini kojih je, ako je
u pitanju odvod) je nastao taj najnepovoljniji kvar po rastavljač.
IKr'' – komponenta struje kvara kroz rastavljač u slučaju, za rastavljač, najnepovoljnijeg kvara u
mreži (ved određeno pod provjerom mehaničkih naprezanja).
33
133
U literaturi34 je potom potrebno provjeriti da li je ta vrijednost struje mjerodavne za ugrijavanje
manja od vrijednosti struj mjerodavne za ugrijavanje koju prethodno odabrani rastavljač može
izdržati. Ukoliko nije zadovoljeno:
1
It ItTablica
t
potrebno je odabrati rastavljač vede nazivne struje.
Korekcija struje očitane iz tablice s gornjim faktorom (t = vrijeme trajanja KS) potrebna je zato
što su vrijednosti struja mjerodavnih za ugrijavanje navedene uz pretpostavku da je trajanje kratkog
spoja 1 sekunda.
25. Zadatak – Za slučaj prikazan slikom odaberite rastavljač za ugradnju na 35 kV strani. Svi
prekidači isklapaju s t = 0,5 s.
35 kV 10 kV
R1 R2
8 MVA
35/10 kV
uk% = 12%
SK3 = 400 MVA
R/X = 0,1
SK1 = 0 MVA => Xom = ∞
Rm/Xm = 0,2
IK''/IK = 1,5
Rješenje:
a) nazivni napon rastavljača: Un = 35 kV
b) maksimalna struja u normalnom pogonu:
Smax 8
Imax 0,132 kA 132 A.
3 Un 3 35
Sada se iz literature35 odabere najbliži odgovarajudi rastavljač, a to je:
Un = 35 kV; In = 400 A (400 A > 132 A).
34
35
134
Kontrola odabranog rastavljača:
Mehaničko naprezanje:
Bududi da je:
Zi Zi
1 i 0
Zd Z0
to je najnepovoljniji kratki spoj po rastavljače R1 i R2 sa slike trofazni kratki spoj (K3) na 35 kV
sabirnicama.
Nadomjesna shema direktnog sustava:

XdA.M.'' XdtK
K
c Ub
3 ~
P
SK 3 400
IK 3 '' 6 kA IKr ''
3 Un c 3 35 1,1
Rm
f 0,2 1,54;
Xm
Iu 1.54 2 6 13,064 kA
Kako je dobivena udarna struja manja od 35 kA, koliko je navedeno u literaturi36, to odabrani
rastavljač zadovoljava po pitanju mehaničkih naprezanja.
Zagrijavanje za vrijeme trajanja KS:
It IKr '' m n
m f (k 1,54;t 0,5 s) 0
Ik ''
n f m 1,5;t 0,5 s 0,88
Ik
1
It 6 0 0,88 5,628 kA 21 29,7 kA
0,5
Bududi da je i izračunata struja mjerodavna za zagrijavanje manja od korigirane vrijednosti iz
literature mogude je ugraditi na mjesta R1 i R2 promatrani rastavljač:
Un = 35 kV; In = 400 A (400 A > 132 A).
36
135
Sklopke/prekidači
Izbor sklopki/prekidača vrši se prema:
a) nazivnom naponu dijela postrojenja u kojemu se sklopka/prekidač ugrađuje

b) nazivnoj struji – mora biti veda od maksimalne mogude struje kroz sklopku/prekidač u
normalnom pogonu (u tom se slučaju u niti jednom slučaju normalnog pogona nede
sklopka/prekidač zagrijati preko dozvoljene granice), tj:
Smax
In .
3 Un
c) rasklopnoj snazi, odnosno nazivnoj rasklopnoj modi sklopke/prekidača.
Rasklopna mod tropolne sklopke/prekidača definirana je kao zbroj rasklopnih modi triju polova.
Bududi da su polovi međusobno jednaki te je svaki od polova dimenzioniran tako da može isklopiti
najvedu struju kratkog spoja koja se u mreži kroz sklopku/prekidač može javiti, to je onda rasklopna
mod sklopke:
S 3 Un Ir
gdje je Ir = rasklopna struja = efektivna vrijednost najjače (najnepovoljnije) struje KS, koja
protječe sklopkom/prekidačem u trenutku otvaranja kontakata.
Računa se prema izrazu:

Ir IK ''2 Ia2
gdje je:
IK’’ = efektivna vrijednost izmjenične struje kratkog spoja po sklopku/prekidač,
Ia = istosmjerna komponenta struje najnepovoljnijeg kratkog spoja po sklopku/prekidač, u
trenutku otvaranja kontakata.
Redovito se prilikom određivanja rasklopne struje kratkog spoja posebno ne određuje

istosmjerna komponenta struje kratkog spoja u trenutku otvaranja kontakata, ved se vrijednost IK’’
množi s nekim faktorom koji je, ovisno o vremenu koje protekne do trenutka otvaranja kontakata,
vedi ili manji od 1.
Faktor je vedi od 1, ako se radi o kratkom vremenu koje protekne do trenutka otvaranja
kontakata (slabo se priguši istosmjerna komponenta dok izmjenična komponenta ostaje i dalje
određena početnom impendancijom Z’’ a ne sa Z’ ili Z).
Faktor je manji od 1, ako se radi o dugom vremenu koje protekne do trenutka otvaranja
kontakata (istosmjerna komponenta se gotovo u potpunosti priguši dok se izmjenična komponenta
priguši tako da za njen proračun realno nije mjerodavna impedancija Z’’ što se I uzima u obzir
množenjem sa faktorom < 1).
136
Određivanje najnepovoljnijeg KS za određivanje rasklopne moći
prekidača/sklopke
Kada se određuje koja vrsta kratkog spoja je najnepovoljnija po neku sklopku/prekidač, potrebno
je prethodno odrediti za koje mjesto kvara u mreži (u našem slučaju riječ je o sabirnici) de struja
kvara, koja teče sklopkom, biti najveda. Za to je onda mjesto kvara u mreži potrebno, iz direktne,
inverzne i nulte nadomjesne sheme odrediti Zd, Zi i Z0, odnosno:
Zi Zi
; ,
Zd Z0
te iz literature37 odrediti vrstu najnepovoljnijeg kvara.
S obzirom na to o kojoj je vrsti kratkog spoja riječ, rasklopna snaga sklopke/prekidača se računa
prema izrazima:
3 c Un2
K1: SK1 Sr
Xd '' Xi X0
3 c Un2
K2: SK 2 Sr
Xd '' Xi
c Un2
K3: SK 3 Sr
Xd ''
37
137
Izbor mjesta KS za određivanje rasklopne snage sklopke/prekidača
Teorija koja je ovdje iznešena odnosi se i na izbor mjesta kvara mjerodavnog za dimenzioniranje
rastavljača.
Prilikom dimenzioniranja sklopki/prekidača, kao i rastavljača, vodi se računa o tome da sklopni

aparat bude sposoban isklopiti najvedu struju koja se u promatranoj mreži, ovisno o mjestu kvara,
može kroz sklopni aparat zatvoriti. Sve što de biti navedeno za sklopke/prekidače vrijedit de identično
i za rastavljače.
Uobičajeno je za svaki sklopni aparat A promatrati dva slučaja kvara:
a)
R b)
odvod
A
Slika 19
a) pretpostavlja se da je kratki spoj nastao na sabirnicama na koje je sklopni aparat priključen

b) pretpostavlja se da je kratki spoj nastao na odvodu neposredno pored sklopke, ali na
suprotnoj strani sabirnica.
Veda struja kvara kroz sklopku u ova dva slučaja je struja kvara prema kojoj se onda kod:
- rastavljača određuje: In i Ir
- sklopki/prekidača određuje: Sr, Ir.
U nastavku teksta biti de navedena dva primjera koji zorno ukazuju kako je potrebno, ovisno o
slučaju rasklopnog postrojenja, odabrati mjesto kvara mjerodavnog za dimenzioniranje
sklopki/prekidača I rastavljača (literatura38).
38
138
Primjer 1:
S
b
B
potrošači
G
A
~ a
c
a) dimenzioniranje sklopke “a”:
1) kvar na mjestu A - nema struje

2) kvar na sabirnici S - ima struje
Za sklopku “a” mjerodavan je kvar na sabirnici S
b) dimenzioniranje sklopke “b”:
1) kvar na sabirnici S - nema struje

2) kvar na mjestu B - struja koja po iznosu približno odgovara struji kvara, za kvar na
sabirnici S
Prema tome za sklopke “b” i “c” mjerodavano je mjesto kvara u odvodu, čiju struju kroz sklopku
računamo kao da se radi o kvaru na sabirnici S.
Primjer 2:
a
1 2
~ potrošači
3 A
139
Dimenzionira se sklopka “A” i stoga se promatraju slijededa dva mjesta kvara:
1) Kvar na sabirnici, mjesto kvara “a”

X1 X3
a
V
1. slučaj – zatvoreni svi X2 IA
IA X1 X2
X1 X2
prekidači:
~ X3
X1
a
2. slučaj – otvoren X2 V
IA' IA ' IA
prekidač 1 ili 2 ili oba:
~ X1 X2
2) Kvar u odvodu, mjesto kvara “b”

X1 X3 IA''
b
V
1. slučaj – zatvoreni svi IA ''
X2 X1 X3
prekidači: X1 X3
~ X2
X1 X3 IA'''
2. slučaj – otvoren V
IA ''' IA '',IA
prekidač 3: X1 X3
~
Očigledno je da de o izboru mjesta kvara odlučiti odnos struja IA’ i IA’’’, tj. ako je veda struja IA’
tada je mjerodavan kvar na sabirnici (mjesto kvara “a”), a ako je veda struja IA’’’ mjerodavan je kvar u
odvodu (mjesto kvara “b”).
140
Primjer 3:
S
~ I2 1 a
I3
~
b
~ I1
A
Dimenzionira se sklopka “A” i stoga se promatraju slijededa dva mjesta kvara:
1) kvar na sabirnici, mjesto kvara “a”: sklopkom A teče struja I1 ;

2) kvar u odvodu, mjesto kvara “b”: sklopkom A teče zbroj struja I2 + I3 .
Ukoliko je I1 > I2 + I3, mjerodavno je mjesto kvara na sabirnici S (mjesto kvara “a”), a inače u
odvodu (mjesto kvara “b”).
Kako su u praksi redovito, što je vedi nazivni napon sklopke/prekidača, mali brojevi različitih
rasklopnih snaga, to je onda mogude kao mjesto kvara uzimati kratki spoj na sabirnicama, a rasklopnu
snagu sklopke/prekidača prvu vedu snagu od snage;
S 3 Un Ir
Takvu odluku dodatno potkrepljuje i činjenica da je zgodno u postrojenjima ugrađivati jednake

sklopne aparate, poradi mogudnosti njihove jednostavne zamjene.
141
Standard za određivanje rasklopne moći sklopki/prekidača
Prekidna struja na mjestu kratkog spoja sastoji se od simetrične prekidne struje Ir i istosmjerne
struje u trenutku tmin.
Kratki spoj daleko od generatora
Za slučaj kratkih spojeva koji su daleko od generatora, prekidna struja kratkog spoja je jednaka
početnoj struji kratkog spoja:
Ir Ik''
Ir 2 Ik''2
Ir 2Z Ik''2Z
Ir1 Ik''1
Kratki spoj blizu generatora
U slučaju kratkog spoja u blizini generatora u obzir se uzima i prigušenje simetrične prekidne
struje kratkog spoja i to pomodu faktora μ prema izrazu:
Ir Ik''
Faktor μ ovisi o minimalnom vremenu kašnjenja tmin kao i o omjeru početne struje kratkog spoja
generatora ( ) i njegove nazivne struje (InG)
Ukoliko se između mjesta kvara i generatora nalazi blok transformator, tada se parcijalna struja
kratkog spoja na VN strani transformatora treba preračunati na naponsku razinu genaratora
koristedi nazivni prijenosni omjer transformatora:
''
IkG tn IkS''
Faktor μ se računa pomodu slijededih jednadžbi:
'' ''
0,84 0,26 e 0,26IkG /InG uz tmin 0,02 s
'' ''
0,30IkG /InG
0,71 0,51 e uz tmin 0,05 s
'' ''
0,62 0,72 e 0,32IkG /InG uz tmin 0,10 s
'' ''
0,56 0,94 e 0,38IkG /InG uz tmin 0,25 s
Ukoliko je omjer početne struje kratkog spoja generatora i njegove nazivne struje manji ili
jednak 2 tada se bez obzira na vrijeme kašnjenja uzima da je μ = 1.
142
Slika 20 Dijagram za određivanje faktora μ
Ako se računa doprinos asinkronih motora prekidnoj struji kratkog spoja tada se za određivanje
faktora μ umjesto omjera početne struje kratkog spoja generatora ( ) i njegove nazivne struje (InG)
koristi omjer početne struje kratkog spoja motora ( ) i njegove nazivne struje (InM).
Doprinos asinkronih motora prekidnoj struji kratkog spoja se određuje tako da se početna struja
kratkog spoja motora pomnoži sa faktorima μ i q. Faktor q se određuje pomodu slijededih izraza:
q 1,03 0,12 ln(PnM / p) uz tmin 0,02 s

q 0,79 0,12 ln(PnM / p) uz tmin 0,05 s
q 0,57 0,12 ln(PnM / p) uz tmin 0,10 s
q 0,26 0,10 ln(PnM / p) uz tmin 0,25 s
gdje su:
PnM – nazivna djelatna snaga motora u MW;

p – broj pari polova motora.
Ukoliko se korištenjem gornjih relacija dobije vrijednost faktora q veda od 1 tada se uzima da je
faktor q = 1.
143
Faktor q može se odrediti i pomodu slijedede slike.
Slika 21 Dijagram za određivanje faktora q
Trofazni kratki spoj u zamkastim mrežama
Prekidna struja Ir u zamkastim mrežama može se odrediti pomodu izraza:

Ir Ik'' (1)
Struje dobivene relacijom (68) vede su nego stvarne simetrične prekidne struje kratkog spoja.
Nesimetrični kratki spojevi
Kod nesimetričnih kratkih spojeva ne uzima se u obzir prigušenje toka u generatorima pa se

pretpostavlja da je prekidna struja jednaka početnoj struji kratkog spoja.
Pri tome je važno naglasiti da je sklopku određenog nazivnog napona mogude ugraditi u mrežu
nižeg naponskog nivoa, no pri tome pada njezina rasklopna mod. Kada bi rasklopna mod pri sniženom
naponu ostala ista, to bi značilo da bi se povedala rasklopna struja koju bi sklopka morala modi
prekinuti. No kako je najveda rasklopna struja koju sklopka može prekinuti određena nazivnim
naponom i nazivnom rasklopnom modi sklopke,
Sr
Irmax
3 Un
to je onda rasklopna mod sklopke koja radi pri sniženom naponu Un' < Un jednaka:
Sr Sr ' Un '
Irmax konst. Sr ' Sr
3 Un 3 Un ' Un
144
Sr Ir
Irmax
Sr
Sr'
Un' Un
U
Slika 22
Prema njemačkim (DIN) normama vrijedi da sklopka ima nazivnu mod, ne samo pri nazivnom
naponu Un, nego i unutar nekog intervala Un [Ud, Ug]. To onda znači da unutar tog intervala, sa
smanjenjem napona na kojem radi sklopka nazivnog napona Un, raste njena rasklopna struja do
vrijednosti Irmax koja odgovara naponu Ud. S daljnjim padom radnog napona sklopke (ispod donje
granice) na raste više rasklopna struja ved ona ostaje ista što za posljedicu ima smanjenje rasklopne
modi sklopke.
Sr Ir
Irmax
Sr
Ir
Sr'
Un' Ud Un Ug
U
Slika 23
Prema tome je rasklopna mod sklopke nazivnog napona Un, koja je ugrađena u odvod mreže
nazivnog napona Un' < Ud < Un jednaka:
Un '
Sr ' Sr .
Un
145
Kada su napokon određene potrebne veličine sklopke, Un, In, Sr, potrebno je iz literature39
odabrati sklopku za koju de vrijediti:
Untab Un
Intab In
U'
Srtab n Sr .
Un
26. Zadatak – Izračunajte struju jednofaznog, dvofaznog i trofaznog kratkog spoja na strani 20
kV sa slike. Utjecaj visokonaponske mreže zanemarite. Smije li se na sekundarnoj strani
transformatora ugraditi sklopka rasklopne snage 400 MVA?
110 kV 20 kV
P P
20 MVA
110/20 kV
uk% = 10%
SK3 = ∞ Δy5
SK1 = 0
Rješenje:
Izbor mjesta kvara:

Bududi da se radi o jednostranom napajanju odvoda, bez paralelnih vodova, mjerodavan je kvar
na sabirnici!
Bazni napon je: Ub.
c Ub2
XdA.M. '' XiA.M. 0Ω
SK 3
Aktivna mreža (A.M.):
3 2
X0 A.M. c Ub2
SK 1 SK 3
uk% Ub2 10 202

Xdt Xit 2Ω
100 Sn 100 20
X 0t Xdt (sa sekundara) 2 Ω
Transformator (T): X 0t (sa primara)
cmax 1,1
KT 0,95 0,95 0,986
1 0,6xT 1 0,6 0,1
XdtK XitK KT Xdt 1,972 Ω
39
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 312 i 313, tablica 4.15 i 4.16
146
Struje kratkog spoja:
XdtK K
c Ub
3
~ Id = Ii = I0
P 3 c Ub
IK 1
Xd X i X 0
K1:
XitK
K 3 1,1 20
6,441 kA
P 3 1,972
∞ ∞ K
X0tK
P
XdtK K
c Ub
3 ~ Id = - Ii IK 2
c Ub
Xd Xi
K2: P
1,1 20
5,578 kA
2 1,972
XitK K
P
K c Ub
XdtK IK 3
c Ub 3 Xd
K3: 3 ~ 1,1 20
6,441 kA
P 3 1,972
Odabir sklopke na 20 kV strani:
Prema literaturi40 to je sklopka sa slijededim podacima:
Un = 20 kV (Ud = 14 kV, Ug = 23 kV)

In = 600 A
Sr = 400 MVA
Sn 20
Imax.norm.pog. 577 A 600 A
3 Un 3 20
40
147
Sr 3 Un IK ''
IK '' max(IK 1 ,IK 2 ,IK 3 ) 6,441 kA
Sr 3 20 6,441 223MVA 400MVA .
Dakle s obzirom na maksimalnu dopuštenu struju u normalnom pogonu i potrebnu rasklopnu

mod, odabrana sklopka zadovoljava uvjete.
27. Zadatak – Sklopku nazivnog napona 30 kV, gornjeg napona, Ug = 35 kV, donjeg napona, Ud =
24 kV i rasklopne snage 400 MVA želimo upotrijebiti u 10 kV postrojenju na mjestu gdje je:
a) maksimalna struja u normalnom pogonu 800 A, a rasklopna snaga 100 MVA;

b) maksimalna struja u normalnom pogonu 800 A, a rasklopna snaga 200 MVA;
Da li sklopka zadovoljava u oba slučaja?
Rješenje:
Sr Ir
Irmax
Sr
Ir
Sr'
Un' Ud Un Ug
U
Prema literaturi41 to je sklopka sa slijededim podacima:
Un = 30 kV (Ud = 24 kV, Ug = 35 kV)

In = 1000 A
Sr = 400 MVA
Un ' 10
Un ' 10 kV Un 30 kV Sr ' Srn 400 133,3 MVA
Un 30
41
148
a) maksimalna struja u normalnom pogonu 800 A, a rasklopna snaga 100 MVA
Un 30 kV 10 kV
In 1000 A 800 A
Srn ' 133,3 MVA 100 MVA
Zadovoljava!!!
b) maksimalna struja u normalnom pogonu 800 A, a rasklopna snaga 200 MVA
Un 30 kV 10 kV
In 1000 A 800 A
Srn ' 133,3 MVA 200 MVA
Ne zadovoljava!!!
28. Zadatak – Generator (slika) je priključen sklopkom na sabirnice sustava na mjestu gdje je
snaga trofaznog kratkog spoja prije priključka generatora iznosila 400 MVA. Ako je ugrađena sklopka
rasklopne snage Sr = 300 MVA, da li takvo rješenje zadovoljava?
b G
P a
~
40 MVA
xd%'' = 20%
cosφnG = 0,80
A.M.
Rješenje:
Što se tiče izbora mjesta najnepovoljnijeg kvara po promatranu sklopku u odvodu generatora
potrebno je promatrati dva slučaja s obzirom da se radi o dvostrano napajanom mjestu kvara:
a) mjesto kvara u odvodu generatora, “a”

b) mjesto kvara na sabirnici, “b”
149
20 Ub2
Xdg '' 0,005 Ub2
100 40
XdA.M.'' b a XdgK'' sin nG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6
Un cmax 1,1
KG ''
0,982
UnG 1 xd sin nG 1 0,20 0,6
~ SK3A.M. SK3g ~ XdgK '' KG Xdg '' 0,00491 Ub2
Ub2 1
SK 3g 203,67 200MVA
XdgK '' 0,00491
SK 3A.M. 400MVA
mjesto kvara “a” mjesto kvara “b”
Sra SK 3A.M. 400 MVA Srb SK 3g 200MVA
Potrebna rasklopna snaga:
Sr ' max(SK 3A.M. , SK 3g ) 400 MVA 300 MVA
dakle, odabrana sklopka ne zadovoljava!
29. Zadatak – Generator (slika) je priključen sklopkom na sabirnice sustava. Snaga trofaznog
kratkog spoja na sabirnicama sustava uz generator uključen iznosi 500 MVA. Ako je ugrađena sklopka
rasklopne snage Sr = 250 MVA, da li takvo rješenje zadovoljava?
b G
P a
~
20 MVA
xd%'' =10%
cosφnG = 0,80
A.M.
150
Rješenje:
Što se tiče izbora mjesta najnepovoljnijeg kvara po promatranu sklopku u odvodu generatora
potrebno je promatrati dva slučaja s obzirom da se radi o dvostrano napajanom mjestu kvara:
a) mjesto kvara u odvodu generatora, “a”

b) mjesto kvara na sabirnici, “b”
10 Ub2
Xdg '' 0,005 Ub2
100 20
XdA.M.'' XdgK'' Un cmax 1,1
b a KG ''
1,038
UnG 1 xd sin nG 1 0,10 0,6
XdgK '' KG Xdg '' 0,00519 Ub2
~ SK3A.M. SK3g ~ SK 3g
Ub2 1
192,68 190 MVA
XdgK '' 0,00519
SK 3A.M. SK 3 SK 3g
SK 3A.M. 500 190 310 MVA
mjesto kvara “a” mjesto kvara “b”
Sra SK 3A.M. 310 MVA Srb SK 3g 190MVA
Potrebna rasklopna snaga:
Sr ' max(SK 3A.M. , SK 3g ) 310 MVA 250 MVA
dakle, odabrana sklopka ne zadovoljava!
151
Kabeli
Izbor presjeka kabela vrši se prema:
a) maksimalnoj dopuštenoj struji u normalnom pogonu

b) zagrijavanju za vrijeme trajanja KS
Izbor presjeka kabela s obzirom na maksimalnu dopuštenu struju u

normalnom pogonu
Najprije je potrebno odrediti odgovarajudi presjek kabela prema maksimalnoj struji u

normalnom pogonu. Ona se određuje na jednak način kao i u slučaju dimenzioniranja rastavljača i
sklopki, analizom svih mogudih slučajeva normalnog pogona iz čega se potom zaključuje o
maksimalnoj mogudoj snazi kroz kabel u normalnom pogonu, Smax:
Smax
Imax.norm.pog.
3 Un
gdje je Un nazivni napon kabela.
Sada je potrebno iz literature42 odabrati odgovarajudi trožilni bakreni ili aluminijski kojem de
vrijednost dopuštene struje u normalnom pogonu biti veda od izračunate vrijednosti. U spomenutoj
su literaturi navedene vrijednosti dopuštenih struja u normalnom pogonu za četiri vrste kabela: IPZO
13, IPO 13, IPZO 13-A i IPO 13-A, ali koje vrijede uz slijedede uvjete:
- u zemlju na dubini od 70 cm ukopan je jedan trožilni kabel

- temperatura tla iznosi 20°C
- temperatura vodiča u normalnom pogonu ne prelazi 65°C (6 kV kabel), 55°C (10 - 20 kV
kabel), 45°C (30 - 60 kV kabel).
Ukoliko za položeni kabel vrijede neki drugi uvjeti, onda je potrebno navedenu vrijednost iz
tablice o dopuštenoj struji u normalnom pogonu korigirati tako da je zapravo prava vrijednost
dopuštene struje u normalnom pogonu za neki presjek kabela dana izrazom:
Idop. Idop.tabela k1 k2 k3 k4 Imax.norm.pog.

gdje su:
- k1 = korekcioni faktor kojime se uzima u obzir slučaj kada je u zemlju položeno više ovakvih
trožilnih kabela. Vrijednost korekcionih faktora u ovoj tabeli navedeni su uz pretpostavku da
se ovakvi trožilni kabeli polažu na međusobnom razmaku od 7 cm
- k2 = korekcioni faktor kojime se uzima u obzir položeni zaštitni pokrov iznad kabela = 0,8 – 0,9
42
Udžbenik „Visokonaponska rasklopna postrojenja“, H. Požar, str 371 i 372, tablice 4.19 i4.20
152
- k3 = korekcioni faktor kojime se uzima u obzir slučaj kada se kabel ne polaže u zemlju, ved je
na zraku i koriste se podaci uz pretpostavku da su kabeli položeni u zraku čija je temperatura
20°C
- k4 = korekcioni faktor kojime se uzima u obzir da temperatura tla ili zraka, gdje je položen
kabel, ne mora biti 20°C, a koriste se vrijednosti navedene u literaturi43.
Označavanje kabela – primjeri
IPZO 13 3 X 120 mm2 = trofazni trožilni kabel s vodičima od bakra;

IPZO 13 - A 3 X 120 mm2 = trofazni trožilni kabel s vodičima od aluminija;
XHE 49 3 X (1 X 150 mm2) = tri jednožilna kabela s vodičima od bakra;
XHE 49 - A 3 X (1 X 150 mm2) = tri jednožilna kabela s vodičima od aluminija;
Kabel XHE 49 - A 3 X (1 X 150 mm2) – proizvodi: ELKA kabeli d.o.o.
XHE 49 - A 3 X (1 X 150 mm2) jest energetski kabel koji se izvodi s 20/30 kV pogonskim naponom,
kao jednožilni kabel i vrijedi da mu je dopuštena struja u normalnom pogonu za slijedede slučajeve
jednaka:
50 - 70 cm
Idop. (20 kV) 360A
kabel položen u zemlju (1)
Idop. (30 kV) 355A
7 cm
50 - 70 cm Idop. (20 kV) 345A

kabel položen u zemlju (2)
Idop. (30 kV) 335A
Idop. (20 kV) 400A

kabel položen u zraku (1)
Idop. (30 kV) 420A
Idop. (20 kV) 375A

kabel položen u zraku (2)
Idop. (30 kV) 380A
Gore navedene vrijednosti dopuštenih struja Elkinog kabela XHE 49 - A 3 X (1 X 150 mm2) vrijede
uz pretpostavku da je temperatura tla 20°C odnosno zraka 30°C te da se radi o samo jednom
kabelskom sistemu (tri jednožilna kabela) u rovu.
(Za više informacija o kabelima možete posjetiti internetsku stranicu:

http://www.elka.hr/index.php?option=com_katalog&task=listc&id=2&Itemid=39 )
43
153
Izbor presjeka kabela s obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja KS
Nakon što je odabran presjek kabela prema maksimalnoj struji u normalnom pogonu, potrebno
je još provesti kontrolu tako odabranog kabela s obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog
spoja.
Prvo je potrebno izvršiti izbor mjerodavnog mjesta kvara. Potrebno je provjeriti u kojem slučaju
teče veda komponenta struje kvara; za slučajeve najnepovoljnijeg kvara na oba njegova kraja. Vedu
od tih struja potrebno je smatrati mjerodavnom za dimenzioniranje kabela s obzirom na zagrijavanje
za vrijeme trajanja KS.
A B
AM 1
IKA IKB
AM 2
Slika 24
Vrsta najnepovoljnijeg kvara za kvar na sabirnicama oba kraja kabela određuje se na uobičajen
način.
Odabrani kabel zadovoljava s obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja KS ukoliko je ispunjen

uvjet slijedede nejednakosti, odnosno ukoliko je presjek kabela vedi od:
q It t
gdje su:
- - veličina ovisna o materijalu i nazivnom naponu kabela i očitava se iz literature44 kao i

vrijednosti za Δ (dopušteno povišenje temperature kabela za vrijeme trajanja KS)
- It - ved nekoliko puta spomenuta struja mjerodavna za ugrijavanje koja se računa pomodu
najnepovoljnije struje kvara po promatrani kabel u razvodnoj mreži (vrstu i mjesto kvara za tu
je struju potrebno odrediti na prethodno opisane načine kao i kod rastavljača i sklopki)
- t - vrijeme trajanja KS-a (prema postavljenoj relejnoj zaštiti)
Potreban presjek kabela uvijek je određen najstrožim kriterijem, dakle to je najvedi od svih
presjeka koji su dobiveni kontrolom na postavljene uvjete (maksimalna struja u normalnom pogonu i
zagrijavanje za vrijeme trajanja KS).
44
154
30. Zadatak – Iz transformatorske stanice 35/10 kV napaja se kabelom jedna tvornička hala
ukupne snage 6 MVA. Ako je na sabirnicama 10 kV snaga trofaznog KS, SK3 = 400 MVA, odaberite
napojni kabel (slika). Poznati su slijededi podaci: R/X = 1; IK''/IK = 1; tk = 1s. Kabel se polaže u zemlju i
pokriva ciglom. Udaljenost hale do transformatorske stanice je 1 km. Kabel se polaže u zajednički rov
s još jednim kabelom. Koeficijent iznosi 8, a temperatura okoline iznosi prosječno 20°C.
10 kV 10 kV
kabel
l = 1km
6 MVA
SK3 = 400 MVA
Rješenje:
Smax 6
Imax.norm.pog. 346,41 A
3 Un 3 10
Početno se može odabrati kabel koji na prvi pogled zadovoljava prema maksimalnoj strujnoj
opteretivosti u normalnom pogonu. Neka je to bakreni kabel IPO 13 za 10 kV, presjeka 185 mm2 čija
je strujna opteretivost jednaka:
Idop. 360 k1 k2 k3 k4 A
k1 = 0,9 (dva kabela u rovu);

k2 = 0,9 (zaštitni pokrov);
k3 = 1 (kabel je položen u zemlju);
k4 =1 (temperatura tla je 20°C)
Slijedi da je:
Idop. 360 0,9 0,9 1 1 291,6 A 346,41 A
Potrebno je dakle uzeti kabel vedeg presjeka, a to je bakreni kabel IPO 13 za 10 kV, presjeka 240
2
mm , čija je strujna opteretivost jednaka:
Idop. 420 0,9 0,9 1 1 340,2 A 346,41 A
155
Bududi da ni ovaj kabel ne zadovoljava, potrebno je uzeti kabel još vedeg presjeka, a to je
bakreni kabel IPO 13 za 10 kV, presjeka 300 mm2 čija je strujna opteretivost jednaka:
Idop. 475 0,9 0,9 1 1 384,75 A 346,41 A .
Odabrani kabel IPO 13 3 X 300 mm2 zadovoljava s obzirom na maksimalnu struju u normalnom
pogonu. Sada slijedi kontrola odabranog kabela s obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja KS.
q It t IK '' m n t
Bududi da je sam kabel relativno kratak (1 km), zanemarujemo njegovu reaktanciju u odnosu na
reaktanciju ostatka mreže zbog čega je:
c Ub c Ub c Ub SK 3 400
IK 3 '' 23,1kA
3 Xduk '' 3 X A.M. '' c Ub2 3 Ub 3 10
3
SK 3
R
m f( 1;tk 1 s) 0
X
I ''
n f m k 1;tk 1s 1
Ik
q 8 23,1 1 184,8 mm2 300 mm2
Dakle kabel Cu IPO 13 3 X 300 mm2, Un = 10 kV zadovoljava i s obzirom na zagrijavanje u vrijeme

trajanja KS pa ga je mogude koristiti u promatranoj mreži kao napojni kabel.
156
Relejna zaštita u električnim postrojenjima
Nadstrujni i usmjereni releji
(Literatura45)
Važno jer se prema vremenskom zatezanju nadstrujnih releja određuje koliko de trajati kvar u
pojedinim dijelovima razvodne mreže.
Diferencijalna zaštita
Diferencijalni releji su u principu nadstrujni releji bez vremenskog zatezanja, koji spojeni preko
strujnih transformatora uspoređuju struje na početku i na kraju štidenog elementa (generatora,
transformatora, vod i sl.). Ako se pojavi razlika u veličini (bilo po iznosu, bilo po fazi) tih struja, kroz
relej poteče struja pa on djeluje.
U normalnom pogonu, kada nema kvara na štidenom elementu, odnosno unutar stezaljki
strujnih transformatora na koje je priključen diferencijalni relej, kroz relej ne teče nikakva struja pa
on ne djeluje. Naravno, to bi doista bilo tako kada bi nadstrujne karakteristike te prijenosni omjeri
oba transformatora bili jednaki. Stoga se, kako ne bi došlo do prorade releja za kvarove van štidenog
područja kao i u normalnom pogonu, vrši tzv. stabilizacija diferencijalne zaštite.
Δi = i1 - i2
i1 i2
s
Slika 25
U tom slučaju dolazi do prorade zaštite samo ako je:
i |i1 i2 | |i1 i2 |
što je uvijek zadovoljeno u slučaju kvara unutar štidenog podučja. Gornji uvjet nije ispunjen za
slučaj kvara van štidenog područja, kao i u slučaju normalnog pogona.
45
157
Diferencijalna zaštita dvonamotnih transformatora, (literatura 46 str. 530 -
538)
Prilikom izvedbe diferencijalne zaštite dvonamotnih transformatora, potrebno je voditi računa

da se strujni transformatori odaberu s takvim spojem i prijenosnim omjerom da se u normalnom
pogonu te za kvarove van štidenog područja struje na sekundarnim stranama strujnih transformatora
podudaraju i po fazi i po iznosu.
S druge strane važno je da se pri tome:

- mogu upotrijebiti strujni transformatori normalizirane primarne struje (naime, nazivne
sekundarne struje strujnih transformatora su uobičajeno 1 ili 5 A), odnosno prijenosnog
omjera;
- mogu uzemljiti sekundarne stezaljke strujnih transformatora (zaštitna mjera koja nije
izvedena, ako je sekundar strujnog transformatora spojen u trokut)
Tako se onda redovito diferencijalna zaštita dvonamotnih transformatora izvodi s jednim

međutransformatorom koji ima isti spoj kao i dvonamotni učinski transformator, a spojen je na
sekundarne namote strujnih transformatora spojenih sada u zvijezdu. Postavljanjem
međutransformatora koji se sada brine da fazni zakret (grupom spoja) te iznos (prijenosnim
omjerom) sekundarnih struja strujnih transformatora bude jednak u slučajevima normalnog pogona i
kvara van štidenog područja, mogude je sada upotrijebiti strujne transformatore normaliziranog
prijenosnog omjera.
46
158
Strujni mjerni transformatori
Uređaji za mjerenje i zaštitu u visokonaponskim postrojenjima se ne priključuju neposredno na

elemente/vodove visokog napona, jer bi se u tom slučaju moralo koristiti vrlo skupe mjerne
instrumente i releje, s obzirom da de oni biti izvrgnuti visokim naponima i strujama. Stoga se redovito
za priključak mjernih i zaštitnih uređaja ne elemente visokonaponskih rasklopnih postrojenja koriste
mjerni (strujni i naponski) transformatori kojima je zadatak da pogonske struje i napone
transformiraju na veličine koje omogudavaju upotrebu mjernih uređaja i releja izrađenih za nazivne
struje od 5 A ili 1 A te za napon 100 V.
Strujni mjerni transformator principijelno je izveden kao i svaki drugi transformator sa

željeznom, znači ima primarni i sekundarni namot te željeznu jezgru sastavljenu od limova, samo što
se njegov primarni i sekundarni namot spaja (za razliku od slučaja s naponskim transformatorom) u
seriju s ostalim elementima postrojenja.
Nazivne primarne struje SMT-a mogu biti m*10; m*15; m*20; m*30; m*50; m*75 (A); gdje m
može biti 1, 10 ili 100.
Kao posljedica postojanja određene potrebne struje magnetiziranja za rad transformatora te
nekih realnih reaktancija namota transformatora, strujne transformatore karakteriziraju određena
strujna i kutna pogreška.
Strujna pogreška
Strujna pogreška (%) određena je relacijom:

K I2 I1
i% 100 %
I1
gdje je K omjer primarne i sekundarne nazivne struje strujnog transformatora odnosno
prijenosni omjer ST-a.
Kutna pogreška - δ
Kutna pogreška, δ, definirana je kutom između primarne i sekundarne struje transformatora.

Ona je pozitivna ako sekundarna struja prethodi primarnoj struji.
Klasa točnosti
Klasa točnosti strujnog transformatora jednaka je dopuštenoj strujnoj pogrešci u postocima pri
nazivnoj struji. Tako na primjer strujni transformator klase točnosti 1 ima dopuštenu strujnu
pogrešku ±1% pri nazivnoj struji. Prema njemačkim propisima razlikujemo slijedede klase točnosti
strujnih transformatora: 0,1 – 0,2 – 0,5 – 1 – 3 – (5). Za pojedine klase točnosti propisane su i
dopuštene strujne pogreške kod drugih struja opteredenja strujnog transformatora. Na slici su
krivuljom prikazane maksimalne strujne pogreške strujnog transformatora klase točnosti npr. 1, za
razne veličine primarne struje (za primarne struje manje od nazivne dopuštene su relativno vede
strujne pogreške od one definirane klasom točnosti).
159
Slika 26
Slika 27
Važno je napomenuti da se prijenosni omjer transformatora (omjer nazivnih struja) i omjer

zavoja ne podudaraju, jer bi u tom slučaju strujna pogreška transformatora bila stalno negativna (za
sve primarne struje). Smanjenjem broja zavoja sekundarnog namota, krivulja koja za neki strujni
transformator prikazuje ovisnost strujne pogreške o opteredenju, pomiče se prema području
pozitivne pogreške, (to nam je interesantno, jer su time realno manje strujne pogreške u radu
transformatora pri istim strujama).
160
Strujni višekratnik (n)
Strujni višekratnik (n) je višekratnik primarne nazivne struje ili relativna primarna struja I1/In1 , pri
kojoj je strujna pogreška strujnog transformatora jednaka 10% uz sekundarno priključenu nazivnu
impedanciju. Ovaj parametar opisuje vladanje strujnog transformatora u području struja iznad
nazivne struje.
Prilikom određivanja strujnog višekratnika koristimo se nadstrujnom karakteristikom strujnog
transformatora koja prikazuje ovisnost sekundarne struje o primarnoj struji u koordinatnom sustavu,
gdje je na ordinati relativna sekundarna struja I2/In2 , a na apscisi relativna primarna struja I1/In1 , za
neku vrijednost impedancije priključene na sekundarnu stranu strujnog transformatora.
Slika 28
Ako u isti sustav ucrtamo pravac Δi = -10% (jer uz -10% Δi je vedi, a nas zanima nepovoljniji
slučaj), iz točke presjecišta tog pravca sa nadstrujnom karakteristikom mogude je očitati nadstrujni
višekratnik. To je zapravo apscisa točke presjecišta.
I1n
I I
I2n 2 1 I2 / I2n
i 100 % 1 100 % ( 10 %)
I1 I1 / I1n
I2 / I2n
0,9
I1 / I1n
Potrebno je naglasiti da je nadstruja karakteristika ovisna o priključenoj impedanciji. S gornje

slike se može zaključiti da je za manji iznos priključene impedancije strujni višekratnik vedi (to sada
više nije strujni višekratnik strujnog transformatora, jer se on uvijek zadaje za nazivnu impedanciju na
sekundaru). Može se približno računati da je:
Zn
nx n
Zx
161
Promatramo li dva strujna transformatora koja oba imaju na sekundar spojene nazivne
impedancije, evidentno je da onaj koji ima manji višekratnik ima i manje sekundarne struje za iste
primarne struje. Zbog toga se onda za vrlo osjetljive mjerne uređaje, koje bi velike struje (puno vede
od 120% nazivne, I2n) mogle oštetiti, obavezno koriste strujni transformatori kojima je strujni
višekratnik, n, manji od 5.
Naravno, sve do sada navedeno ima smisla samo ako je na sekundar takvog strujnog
transformatora, s malim strujnim višekratnikom, priključena nazivna, a ne neka manja impedancija.
Zbog toga se u slučajevima kada instrumenti priključeni na sekundar ST-a nemaju dovoljnu
impedanciju, njima u seriju priključuje dodatna impedancija.
S druge strane se za priključak releja, za koje je od velike važnosti upravo vjerna transformacija,
struja u području velikih iznosa, koje se javljaju prilikom kvarova, koriste strujni transformatori sa n ≥
5 (oko 10).
31. Zadatak – Kolika je klasa točnosti strujnog transformatora prijenosnog omjera 500/5, ako je
sekundarna struja kod priključenog nazivnog tereta 4,85 A, dok je primarna struja 500 A?
Rješenje:
I1n
I I
K I2 I1 I2n 2 1
i% 100 % 100 %
I1 I1
500
4,85 500
5 100 % 3%
500
Bududi da je strujna pogreška pri nazivnoj struji primara od 500 A jednaka 3%, slijedi da je klasa
točnosti ovog strujnog transformatora klasa 3.
162
32. Zadatak – Na raspolaganju imate strujni mjerni transformator 200/5A, n = 10, za nazivnu
impedanciju = 2,5 Ω (Zn). Strujni transformator želimo upotrijebiti za mjerne uređaje ukupne
impedancije 3 Ω. Da li promatrani transformator odgovara? Ukoliko ne, što trebamo učiniti želimo li
to ipak obaviti?
Rješenje:
Ako na ovakav strujni transformator priključimo impedanciju od 3 Ω, on de se ponašati kao da

mu je strujni višekratnik, n1 jednak:
Zn 2,5
n1 n 10 8,3
Z1 3
S obzirom da je zahtjev da strujni transformator na kojeg se priključuju mjerni uređaji mora imati
strujni višekratnik, n < 5, potrebno je na sekundar transformatora priključiti vedu impedanciju
(dodatnu).
n 10
Z2 Zn 2,5 5Ω
5 5
Potrebno je dakle u seriju s mjernim uređajima dodatno ugraditi impedanciju iznosa 2 Ω, inače
promatrani strujni transformator nede odgovarati uvjetima.
163
Paralelni rad energetskih transformatora
Dva ili više transformatora rade paralelno kada su im primari i sekundari spojeni na zajedničke
sabirnice. Da bi bio mogud takav paralelni rad transformatora i kako bi se omogudilo puno
iskorištenje njihove nazivne snage, transformatori moraju ispunjavati sljedede uvjete:
a) moraju imati približno jednake prijenosne omjere

b) moraju imati približno jednake nazivne napone
c) moraju imati jednake grupe spoja prema mreži
d) moraju imati približno jednake napone kratkog spoja, u%, odnosno, naponi kratkog spoja se
ne smiju razlikovati više od 10% od aritmetičke sredine napona kratkog spoja svih
transformatora
e) ne smiju imati omjere nazivnih snaga vede od 3:1 (prema nekim propisima 2:1).
Približno jednaki prijenosni omjeri
Ako prijenosni omjeri transformatora koji rade paralelno nisu jednaki (npr. 30/10 kV i 30/10,5
kV), transformator s vedim sekundarnim naponom potjerat de, i prije nego što je priključeno
opteredenje na sekundarnu stranu transformatora, struju izjednačenja kroz oba transformatora:
V V
Ii 2
ZK 1 Z K 2 ZKm uk1% Un1 uk 2% Un22 ukm% Unm2
100 Sn1 100 Sn2 100 Snm
gdje je ΔV = razlika faznih napona na nekoj strani transformatora
Važno je napomenuti da se impedancije u gornjoj formuli preračunavaju na sekundarnu stranu

transformatora, jer tako i računamo struje izjednačenja!
Z1 Z2
Ii ~ ΔV
Slika 29
164
To znači da bi se ved u praznom hodu mogla pojaviti struja kroz namote transformatora koja
odgovara, može se čak redi, polovici nazivne struje. Zbog toga je onda mogudnost opteredivanja
paralelno spojenih transformatora znatno manja od zbroja njihovih nazivnih snaga. Pri tome je ta
mogudnost to manja što je veda razlika prijenosnih omjera transformatora (vedi ΔV), a što su manji
naponi kratkog spoja transformatora.
Dakle, transformatori koji nemaju jednake prijenosne omjere ‘mogu’ raditi paralelno, no to nije
ekonomično zbog nemogudnosti potpunog iskorištenja njihovih nazivnih snaga. Tolerira se razlika u
prijenosnom omjeru od ±0,5%.
Približno jednaki nazivni naponi
Ukoliko spojimo paraleno transformatore jednakih prijenosnih omjera, ali različitih nazivnih
napona (npr. 30/10 kV i 31,5/10,5 kV) na napon jednak najnižem nazivnom naponu, nede biti nikakvih
neugodnih posljedica, no kada je taj napon viši od najnižeg nazivnog napona tedi de kroz neke od
transformatora nešto povedana struja magnetiziranja koja de nepovoljno zagrijavati te
transformatore i povedavati gubitke u njima. Kako su ipak transformatori građeni tako da mogu
izdržati i pogon s naponom 5% višim od nazivnog, tolerira se razlika u nazivnim naponima paralelno
spojenih transformatora u toj istoj mjeri.
Jednake grupe spoja
Ved i uz najmanji fazni pomak od 30° između faznih napona, kao posljedice različite grupe spoja
transformatora, pojavila bi se velika struja izjednačenja kroz namote transformatora ved u praznom
hodu (npr. uz 30° i razliku napona na sekundaru od 50% Un te uk% = 10% nastala bi struja izjednačenja
Ii = 2,5 In). Ta struja ved tada, ovisno o naponu kratkog spoja, prekoračuje nazivnu struju
transformatora zbog čega je onda zahtjev na jednakost grupa spoja paralelno spojenih
transformatora obavezan.
Prednost ovog zahtjeva ogleda se u mogudnosti da se permutacijom stezaljki mogu
transformatori neke grupe spoja prema mreži ponašati kao da su neke druge grupe spoja.
Približno jednaki naponi kratkog spoja
Ako stavimo u paralelni rad više transformatora jednakih napona kratkog spoja, ali različitih
snaga, onda de se neki priključeni teret na njih uvijek raspodijeliti u omjeru njihovih nazivnih struja i
što je najvažnije, biti de mogude na grupu ovako spojenih transformatora priključiti teret jednak sumi
nazivnih snaga svih transformatora.
No ukoliko naponi kratkog spoja transformatora nisu međusobno jednaki, onda maksimalno
dozvoljeno opteredenje grupe paralelno spojenih transformatora nede odgovarati zbroju njihovih
nazivnih snaga, nego de biti manje on njega. Pri tome de uz to maksimalno dozvoljeno opteredenje
grupe transformatora biti nazivno optereden transformator s najmanjim naponom kratkog spoja.
165
Maksimalno dopušteno opteredenje grupe paralelno spojenih transformatora sa različitim naponom
kratkog spoja se računa na slijededi način:
m
Sni
Sdopušteno uk %min
i 1 uk %i
Neka je spomenuta grupa transformatora opteredena teretom snage S koja je manja ili jednaka
maksimalnoj dopuštenoj. Tada se opteredenje svakog pojedinog transformatora (Si) računa prema
formuli:
S
uk%i
Si Sni m S
nj
,
j 1 uk % j
gdje je S ≤ Sdopušteno.
Kako rad uz maksimalnu dopuštenu snagu koja je manja od zbroja nazivnih snaga svih
transformatora nije ekonomičan, to se onda dopuštaju male razlike u naponima kratkog spoja
transformatora (pogotovo stoga što se u kradim razdobljima dopušta i preopteredenje
transformatora).
Omjeri nazivnih snaga ne veći od 3:1 (2:1)
Za transformatore jednakih napona kratkog spoja, ali različitih snaga, karakteristično je da im se

razlikuje omjer R/X što dovodi do faznog zakreta njihovih po iznosu jednakih faznih napona, odnosno
time i do pojave struje izjednačenja bez obzira na jednakost njihovih napona kratkog spoja. Ta je
pojava to izraženija što je veda razlika u nazivnim snagama transformatora. Zbog toga se onda ne
izvodi paralelno spajanje transformatora čiji je omjer nazivnih snaga vedi od 3:1 (2:1).
166
33. Zadatak – Nađite razliku faznih napona i struju izjednačenja na niženaponskoj strani
paralelnog spoja transformatora u neopteredenom stanju. Transformatori su priključeni na 30 kV, a
njihove su karakteristike:
T1: Sn = 50 MVA; 30/10 kV; uk% = 8%; Yd5,

T2: Sn = 50 MVA; 35/10 kV; uk% = 7%; Yd5.
Rješenje:
30 kV
Ii2,30 Ii1,30
X2 X1
35/10 kV 30/10 kV
Ii ~ +
ΔV
10 kV
uk1% Un22 8 102

X1 j 0,16 Ω
100 Sn1 100 50
uk 2% Un22 7 102
X2 j 0,14 Ω
100 Sn2 100 50
Sekundar (10 kV): 30 10 30 10
V 0,825kV
3 30 3 35
V 825
Ii 2750 A
X1 X2 0,16 0,14
U2n 10
Ii1,30 Ii 2750 916,67 A
U1n 1
30
U2n 10
Preračunavanje na primar (30 kV): Ii 2,30 Ii 2750 785,7 A
U1n 2
35
I30 Ii1,30 Ii 2,30 916,67 785,7 130,97 A .
167
34. Zadatak – U pogonu se nalaze dva transformatora jednakih nazivnih snaga te s naponima
kratkog spoja 5% i 10%. Koliko iznosi maksimalna snaga opteredenja ovih transformatora, ako nije
dopušteno preopteredenje niti jednog od transformatora?
Rješenje:
U1
V 0 I1 X1 I2 X2
S1 uk %1 U2n2 S2 uk %2 U2n2
3 U2 100 Sn1 3 U2 100 Sn2
X1 X2 S1 S2
uk %1 u
Sn1 Sn2 k %2
uk %1 uk %2 S1 Sn1
u 5
I1 I2 S2 Sn2 k %1 Sn2
uk %2 10
U2 1 3
Sd S1 S2 Sn1 Sn2 S
I, S = ? 2 2 n
35. Zadatak – Raspolažemo s dva transformatora iste grupe spoja i nazivne snage po 10 MVA.
Prvi ima prijenosni omjer 30/10 kV i napon kratkog spoja 5% a drugi 45/15 kV i 4%. Kvantitativno
pokazati što de se desiti, ako ih stavimo da rade paralelno na primarni napon 30 kV i opteretimo s 20
MVA.
Rješenje:
30 10 15
V 0 kV I1 X1 I2 X2
30 kV 3 30 45
S1 uk %1 U2n2 S2 uk%2 U2n2
3 U 100 Sn1 3 U 100 Sn2
S1 S2
uk %1 u
T1 T2 Sn1 Sn2 k%2
30/10 kV 45/15 kV S2 Sn2 uk %1 10 5
5% 4% 1,25
S1 Sn1 uk%2 10 4
S S1 S2 2,25S1 20MVA
I1 I2
U S1 8,889MVA 0,89Sn1
20 MVA S2 1,25 8,889MVA 11,111 1,11Sn1
Može se zaključiti da de transformator s manjim naponom kratkog spoja preuzeti vede

opteredenje i postati preoptereden, dok de drugi transformator biti podoptereden.
168
36. Zadatak
a) Nađite ukupnu djelatnu snagu kojom smijemo trajno opteretiti transformatore u paralelnom
radu koji su na primaru priključeni na 30 kV napon. Karakteristike transformatora su:
T1: Sn = 50 MVA; 30/10 kV; uk% = 8%; Yd5,

T2: Sn = 50 MVA; 35/10 kV; uk% = 8%; Yd5.
Radne otpore transformatora zanemarite!
b) Kojom su snagom opteredena ova dva transformatora, kada su u praznom hodu priključeni na
mrežni napon 30 kV?
Rješenje:
a) dio zadatka:
I II E1
30 kV
I1' I2'
T1 T2 V
30/10 35/10
kV kV
8% 8% E2
I1'' I2''
10 kV
I2''kap. I1''ind.
I II 30 10 10
30 kV V 825 V
3 30 35
uk% U22 8 102
X1 X1 X2 0,16 Ω X
100 Sn 100 50
X2
V V 825
Ii |I1 ''| |I2 ''| 2,578kA
X1 X2 2X 0,32
ΔV ~
+ I2''
I1''
Ii I1 '' 2,578kA induktivno
10 kV I2 '' 2,578kA kapacitivno
169
Sn 50
I1n '' I2n '' 2,887 kA
3 U2 3 10
I1n '' I1r ''2 I1 ''2 I1r '' I1n ''2 I1 ''2 2,8872 2,5782 1300 A
I2n '' I2r ''2 I2 ''2 I2r '' I2n ''2 I2 ''2 2,8872 2,5782 1300 A
P1 P2 3 U2 I1r '' 3 10 1300 22,52 MW
P P1 P2 45 MW
b) dio zadatka:
ΔI
I II
30 kV
|I1 ''| |I2 ''| 2,578kA
I1' I2'
10
I1 ' I1 '' 859 A
30
T1 T2 10
30/10 kV 35/10 kV I2 ' I2 '' 737 A
35
8% 8%
I I1 ' I2 ' 122 A
S 3 U1 I 3 30 122 6,34MVA
I1'' I2''
10 kV
I=0
170
Kompenzacija jalove energije
Potrebe za jalovom energijom u EES-u javljaju se iz slijededih razloga:
a) radi jalovog opteredenja kojeg čine trošila:
1) asinkroni motori – karakteristično je za sve uređaje koji sadrže magnetske krugove da

zahtijevaju određenu jalovu snagu zbog magnetiziranja; toj se jalovoj snazi pridodaje
jalova snaga zbog prolaska struje opteredenja kroz induktivitet motora
2) sinkroni motori – ovisno o veličini uzbude mogu mijenjati i svoju jalovu potrošnju pa tako
u slučaju potrebe mogu i davati jalovu snagu u mrežu
3) metalurške indukcione i lučne pedi (cos = 0,5 – 0,7)
4) fluorescentna rasvjeta
b) radi jalovog opteredenja uzrokovanog elementima EES-a:
1) transformatori – jalova snaga se koristi za magnetiziranje jezgre te se troši na rasipnim

induktivitetima transformatora, otprilike 10% prividne snage je jalovina. Zakon prema
kojemu se mijenja potrošnja jalove snage u transformatoru je:
Sn
Qjtr (i0% m2 uk% )
100
gdje je:
m = S/Sn; S - trenutna snaga transformatora; Sn - nazivna snaga transformatora;
i0% = I0/(100 In) - struja praznog hoda u postocima;
uk% = napon kratkog spoja u postocima;
2) vodovi i kabeli – vodovi i kabeli mogu proizvoditi ili trošiti jalovu snagu. Naime,
neopteredeni vod priključen na napon daje mreži jalovu snagu. Sa porastom njegova
opteredenja vod sve više troši jalovu energiju pa tako do opteredenja koje odgovara
prirodnoj snazi on predaje jalovu snagu u mrežu, a nakon te snage on troši jalovu snagu iz
mreže
3) kondenzatori (kondenzatorske baterije) – proizvođači jalove energije
4) sinkroni kompenzatori – proizvođači jalove snage, imaju mogudnost kontinuirane

regulacije proizvodnje
5) sinkroni generatori – glavni proizvođači i potrošači jalove snage u EES-u.
171
Nepovoljno djelovanje tokova jalove snage u mreži
1) U mrežama visokog napona za koje je karakteristično da im je X/R velik, protok jalove struje
kroz elemente mreže uzrokuje velike padove napona, kao i gubitke djelatne i jalove snage
2) Elementi mreže koji su dimenzionirani za neku prividnu snagu, za vede vrijednosti jalove
snage koja se njima prenosi moraju ograničiti radnu snagu, što je izuzetno neekonomično
Mogude je dakle uočiti da tokovi jalove snage povedavaju troškove rada EES-a. Zbog toga
proizvođač električne energije redovito zahtijeva od potrošača da ograniče uzimanje jalove snage iz
sustava. To je ograničenje prema tarifnoj politici proizvođača električne energije ograničeno
određenim najmanjim cos = 0,95. Ukoliko potrošač uzima više jalove snage nego što odgovara
propisanom cos , proizvođač napladuje višak isporučene jalove snage/energije prema unaprijed
određenoj tarifi. U tu se svrhu na obračunskim mjernim mjestima ugrađuju odgovarajudi mjerni
uređaji i to ovisno o veličini potrošača – za male se potrošače ne napladuje jalova energija, ali za vede
da, zbog čega se onda kod njih ugrađuju brojila djelatne i jalove snage (cos ).
Faktor snage potrošača (kompenzacija) se može poboljšati tako da se jalova energija proizvodi na
sabirnicama potrošača, čime se automatski smanjuje ono nepovoljno uzimanje jalove energije iz
mreže. Jalovu energiju kod potrošača mogude je proizvoditi na više načina – sinkroni motori,
kompenzatori, kondenzatorske baterije... ali se najčešde ugrađuju kondenzatorske baterije što se i
najčešde podrazumijeva pod pojmom kompenzacije jalove snage.
37. Zadatak – Pogon sa stalnim opteredenjem od P1 = 2 MW troši mjesečno Wj = 1440 MVArh

jalove energije. Izvršite kompenzaciju jalove energije i odredite iznos QKON na sabirnicama napajanja
tako da se ne plada jalova energija. Pri tome treba uzeti da mjesec traje 30 dana.
Rješenje:
Prema tarifnoj politici proizvođača električne energije, potrošač ne plada jalovu energiju, ako mu
je cos ≤ 0,95. Prema tome potrebno je ugradnjom kondenzatorske baterije na potrošačke sabirnice,
sa QKON jalovom snagom smanjiti potraživanje potrošača za jalovom energijom iz mreže na vrijednost
QDOZV , čime se ujedno uz stalnu djelatnu snagu (PP) smanjuje i P na P’ prema mreži.
QP
QKON QP , PP
SP QDOZV
S'
QDOZV QKON
φP'
φP
PP
172
PP QDOZV
S' QDOZV tg PP PP tg(arccos0,95) 0,66MVAr
cos sin
Wj 1440MVArh
QP 2MVAr
T 30 24h
QKON QP QDOZV 2 0,66 1,34 MVAr .
38. Zadatak – Dnevni dijagram opteredenja jednog industrijskog pogona dan je slijededim
podacima:
a) slučaj:
0 – 6h : P = 200 kW; Q = 300 kVAr
6 – 14h : P = 600 kW; Q = 500 kVAr
14 – 24h : P = 200 kW; Q = 300 kVAr
b) slučaj:
0 – 6h : P = 200 kW; Q = 200 kVAr
6 – 14h : P = 600 kW; Q = 600 kVAr
14 – 24h : P = 200 kW; Q = 200 kVAr
Izvršite kompenzaciju jalove energije industrijskog pogona da se ne mora pladati jalova energija.
Rješenje:
a) slučaj:
P [kW];
Q [kVAr]
600
500
400
300 Q
200 P
100
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 T [h]
Prema dnevnom dijagramu opteredenja potrošnja je:
WR 200 (6 0) 600 (14 6) 200 (24 14) 8000 kWh

Wj 300 (6 0) 500 (14 6) 300 (24 14) 8800 kVArh
173
Prema tarifnoj politici je za dani dijagram djelatnog opteredenja dozvoljena potrošnja jalove
snage u iznosu:
Wjdozv WR tg(arccos0,95) 8000 0,33 2640 kVArh
Prema tome je potrebno na sabirnice industrijskog postrojenja ugraditi kondenzatorsku bateriju

koja de u nekom periodu proizvesti jalovu energiju:
WjKON Wj Wjdozv 8800 2640 6160kVArh
Naka je za početak riječ o periodu od cijelih 24 sata (za isti WjKON se postiže minimalni QKON):
WjKON 6160
QKON 256,67kVAr QMIN 300 kVAr
T 24
Bududi da je dobivena vrijednost QKON < QMIN , navedena baterija zadovoljava u smislu da se u
niti jednom trenutku unutar 24h nede dogoditi da postrojenje predaje jalovu energiju mreži, što je
nepovoljno (ugrađena jednosmjerna brojila kod potrošača se ne mogu vratiti unatrag).
b) slučaj:
P [kW];
Q [kVAr]
600
500
400
300
200 P=Q
100
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 T [h]
WR 200 (6 0) 600 (14 6) 200 (24 14) 8000 kWh

Wj 200 (6 0) 600 (14 6) 200 (24 14) 8000kVArh
Wjdozv WR tg(arccos0,95) 8000 0,33 2640 kVArh

WjKON 5360
QKON 223,3kVAr QMIN 200 kVAr
T 24
174
Sada promatrana kondenzatorska baterija očito ne zadovoljava pa je potrebno odvojeno
promatrati pojedine vremenske intervale. Od 0 – 6h i od 14 – 24h je ukupno proizvedena jalova
energija:
200 (6 0) 200 (24 14) 3200kVArh
i to ide iz kondenzatorske baterije kojoj su kapaciteti tako podešeni da daje upravo 200 kVAr u
oba promatrana perioda.
Za T = 14 – 6 = 8 h:
WjKON (Wj 3200) Wjdozv 8000 3200 2640 2160kVArh

WjKON 2160
QKON 270 kVAr 600 kVAr
T 8
Dakle unutar perioda 0 – 6h i od 14 – 24h mreža ne predaje jalovu energiju potrošača, nego to
čini kondenzatorska baterija. Mreža predaje jalovu energiju potrošaču u periodu 6 – 14h i to u iznosu
od 2640 kVArh = Wjdozv, dok ostatak jalove energije, 2160 kVArh pokriva kondenzatorska baterija čiji
je kapacitet podešen tako da daje potrebnu snagu od 270 kVAr.
39. Zadatak – Dnevni dijagram opteredenja jednog industrijskog postrojenja prikazan je na slici.
Radi zadovoljavanja uvjeta ne pladanja jalove energije, potrebno je izvršiti kompenzaciju. Odredite
potrebnu snagu kondenzatorske baterije.
P [kW];
Q [kVAr]
900
800
700
600 P
500
400
300
200
100 Q
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 T [h]
175
Rješenje:
WR 600 (2 0) 800 (10 2) 700 (14 10) 900 (22 14) 600 (24 22) 18800kWh
Wj 100 (2 0) 550 (10 2) 100 (14 10) 550 (22 14) 100 (24 22) 9600kVArh
Wjdozv WR tg(arccos0,95) 18800 0,33 6180kVArh
T = 24 h:

WjKON 3420
QKON 142,5kVAr Qmin 100 kVAr
T 24
T = (10-2)+(22-14) = 16 h:
WjKON Wj (100 (2 0) 100 (14 10) 100 (24 22)) Wjdozv 9600 800 6180 2620kVArh
WjKON 2620
QKON 163,75kVAr 550 kVAr
T 16
40. Zadatak – Transformator 10/0,4kV, Sn = 4MVA, i0% = uk% = 10% je optereden snagom P = 1,4
MW uz cosφ = 0,7. Uz zahtjev cosφ = 0,95 na 10 kV strani, odredite potrebnu snagu kompenzacije.
Ucrtajte povoljnije mjesto kompenzacije.
Rješenje:
Povoljnije mjesto ugradnje jest potrošačka sabirnica 0,4 kV, jer se time izbjegava tok QKON kroz
transformator, čime se ne stvaraju dodatni gubici uslijed protoka QKON preko transformatora, a
postiže se isti efekt, s obzirom na 10 kv sabirnice kao u slučaju da je baterija priključena na 10 kV
sabirnice. U slučaju ugradnje kondenzatorke baterije na 10 kV sabirnice bila bi potrebna veda QKON.
10 kV 0,4 kV
Tr P = 1,4 kW
T
cosφ=0,7
QKON
176
P 1,4
ST cos 0,7 0,5
m
Sn Sn 4
Sn 4
Qjtr (i0% m2 uk% ) (10 0,52 10) 0,5MVAr
100 100
QT P tg P tg(arccos0,7) 1,43MVAr
Quk Qjtr QT 1,93MVAr
QDOZV P tg(arccos0,95) 0,33 P 0,462 MVAr
QKON Quk QDOZV 1,93 0,462 1,468MVAr
To je QKON u prvoj iteraciji! Realno bi sada trebalo provesti cijeli postupak iznova uvažavjudi da je:
ST P2 (QT QKON )2
m
Qjtr
Quk Qjtr QT
novi QKON Quk QDOZV
Iterativni postupak potrebno je provoditi sve dok se ne postigne zadovoljavajude mala razlika
QKON u 2 susjedne iteracije.
41. Zadatak – Na sabirnicama transformatora 10/0,4kV, Sn = 630 kVA, i0% =2%, uk% = 6% je
priključen teret P = 500 kW uz cosφ = 0,79. Zbog potrebe da se jalova energija ne plada, izvršena je
kompenzacija cosφ = 0,95. Obračunsko mjesto je na sabirnicama 10 kV. Zbog porasta opteredenja
ukazala se potreba priključka novog tereta u iznosu 60 kW uz cosφ = 0,79. Koliko de biti optereden
transformator?
10 kV 0,4 kV
Tr P = 500 kW
T
cosφ=0,79
QKON
177
Rješenje:
P 500
ST cos 0,79 1
m
Sn Sn 630
Sn 630
Qjtr (i0% m2 uk % ) (2 12 6) 50,4 kVAr
100 100
QT P tg P tg(arccos0,79) 388kVAr
Quk Qjtr QT 438,4 kVAr
QDOZV P tg(arccos0,95) 0,33 500 164,34 kVAr
QKON Quk QDOZV 438,4 164,34 274,06kVAr
Nakon porasta tereta:

Ptr 500 60 560kW
Qjtr QDOZV 60 tg(arccos0,79) 164,34 46,56 210,9 kVAr
Str P2 Qjtr 2 5602 210,92 598,4kVA
42. Zadatak – Jedno tvorničko postrojenje troši godišnje 3·106 kWh i 3·106 kVArh električne
energije. Postrojenje godišnje radi 5000 sati. Izračunajte godišnju uštedu, ako je cijena jalove energije
60 kn/kVArh, a cijena uređaja za kompenzaciju 10.500.000 kn/100kVArh, uz godišnje troškove za
uređaj od 20% cijene uređaja.
Rješenje:
Wjdozv WR tg(arccos0,95) 3 106 0,33 106 kVArh

WjKON Wj Wjdozv 3 106 106 2 106kVArh
WjKON 2 106
QKON 400kVAr
T 5 103
Godišnja ušteda zbog ne pladanja jalove energije, Twj :
Twj WjKON Cwj 2 106 60 120 106 NJ (Novčanih Jedinica)
Godišnji troškovi zbog investiranja u kondenzatorsku bateriju, Ti :
10.500.000
Ti 0,2 QKON CKON 0,2 400 8,4 106 NJ
100
Godišnja ušteda je tako (bez uračunatog troška kupovine baterije) jednaka:
Twj Ti (120 8,4) 106 NJ 111,6 106 NJ 111,6 106 kn .
178

Rasklopna Postrojenja

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Rasklopna Postrojenja

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i računarstva

1. Predavanja, S.Krajcar, M. Delimar, www.fer.hr/predmet/elepos, 2007

Velika vedina elektroenergtskih sustava zasnovana je na izmjeničnim trofaznim sustavima.

+j Pozitivan smjer struja

Kako su efektivne vrijednosti struja u sve tri faze jednake vrijedi da je IR = IS = IT = I.

Sada uvodimo operator “a” sa značenjem:

Prema tome, možemo sada pisati izraze za struje:

Ili, napisano u matričnom obliku:

Kao što je poznato, zbog simetričnosti prilika u trofaznom sustavu vrijedi:

1. nesimetrično opteredenje (elektrolučne pedi, željeznica),

Direktni sustav (oznaka: d, 1)

Inverzni sustav (oznaka: i, 2)

Nulti sustav (oznaka: o, 0)

IR0 IR0 I0 IR0 1 0 0 I0

IR IRd IRi IR0 Id Ii I0

direktni sustav inverzni sustav nulti sustav

VRd VTi VR0

2 (1 j 0,5 j0,866) 1 j3,732 3,86 105 kV

IRd IRi IR0 10 j10 3 10 j10 3 20 0 A IR

3Vd Relacije koje se koriste:

direktni sustav: “d” inverzni sustav: “i” nulti sustav: “0”

VAd VAi VCi VA0

VAB 10,5kV VA VB 6,06 kV

4. Zadatak – Nađite analitički i grafički struje u fazama za slijededi slučaj nesimetrije:

5. Zadatak – Na trofazni idealni (zanemarive unutrašnje impedancije) nesimetrični sustav izvora

Koristedi metodu simetričnih komponenti, odrediti analitički prikazivanje voltmetra priključenog

Da bi se odredile reaktancije Zd, Zi i Z0, pravila su:

a) Zd, Zi - u nadomjesnoj shemi nultočku generatora i trošila potrebno je spojiti na zajednički

6. Zadatak – U trofaznoj mreži s neutralnim vodičem, prema shemi, zadani su nesimetrični

i struja IN 15 0 A . Odredite struje u pojedinim fazama primjenom metode simetričnih

Nadomjesne sheme direktnog, inverznog i nultog sustava faze R:

IT aId a2Ii I0 1 120 14,64 60 1 240 54,6 120 5 0 15 j60 A

Bududi da je napone i struje u pojedinim dijelovima trofazne nesimetrične mreže mogude

a) Elementi nesimetričnog sustava su (fazno gledano) simetrično građeni – reaktancije

Odnosno, relativna pogreška je

a) sinkroni generatori: R/X = 0,008 – 0,025

Sn srednja vrijednost R/X

c) zračni vodovi: R/X = 0,10 – 0,50

Znači da su nadomjesne shema sinkronog generatora u direktnom, inverznom i nultom sustavu

Reaktancije sinkronog generatora

R U jednom trenutku otvara se kotva, čime se

Promatramo prilike u sinkronom generatoru s istaknutim polovima (hidrogeneratori), koji sadrži

Uzdužna (direktna) reaktancija generatora

Sastavne komponente su (Slika 6):

magnetski tok prigušnog namota (njegove uzdužne komponente)

1. postoji samo protjecanje rotorskog uzbudnog namota, koje inducira napon na

1. istosmjerna komponenta struje koja se superponira na postojedu uzbudnu, koja se javlja

Znači da je sada reaktancija SG-a:

Na kraju, nakon oko 1 s nastupa stacionarno stanje za kojeg je karakteristično da su se u

1. istosmjerna komponenta struje na nulu

U rotorskom namotu su se prigušile:

1. istosmjerna komponenta struje na stacionarnu vrijednost

Poprečna (direktna) reaktancija generatora:

Inverzna reaktancija generatora

2Xd '' Xq ''

Nulta reaktancija generatora

Nulta reaktancija generatora ovisi o izvedbi generatora i iznosi:

Prilikom proračuna struja kratkog spoja pretpostavlja se da su svi generatori turbogeneratori,

a) Kada je zvjezdište generatora izolirano:

Xi = Xd'' Xi = Xd'' Xi = Xd''

b) Kada zvjezdište generatora nije izolirano:

Xi = Xd'' Xi = Xd'' Xi = Xd''