Anda di halaman 1dari 20

Rad sigur.

, 7, 2003, 1, 1-20 1

RiS-067 UDK/UDC 331.442


Primljeno/Received 2003-3-14 Prethodno priopÊenje/
PrihvaÊeno/Accepted 2003-4-17 Preliminary communication

MOBING
MOBBING
KOI∆ ELVIRA, FILAKOVI∆ PAVO, MUÆINI∆ LANA, MATEK MARIJA,
VONDRA»EK SNJEÆANA

Saæetak Summary

Mobing je specifiËan oblik ponaπanja na Mobbing is a specific form of behavior at


radnom mjestu, kojim jedna osoba ili sku- workplace characterized by systematic psy-
pina sustavno psihiËki zlostavlja i poniæava chological abuse or humiliation of a person
drugu osobu, s ciljem ugroæavanja njezina performed by an individual or a group with
ugleda, Ëasti, ljudskog dostojanstva i integ- a view of damaging his/her reputation, hon-
riteta, sve do odlaska s radnog mjesta. or, human dignity and integrity until forc-
Sindrom mobinga upozorava na veliko ing him/her out of the workplace. The mob-
druπtveno-psiholoπko znaËenje radnog bing syndrome brings attention to funda-
mjesta s moguÊim negativnim utjecajima mental socio-psychological significance of
na psihiËko, zdravstveno, socijalno i eko- the workplace, and potential adverse effects
nomsko stanje pojedinca. U osoba izlo- on mental, medical, social and economic
æenih pritisku mobinga pojavljuju se raz- status of an individual. Various mental and
liËite psihiËke i psihosomatske smetnje. psychosomatic disturbances occur in per-
Mobing se moæe sprijeËiti sustavnom pri- sons subjected to the strain of mobbing.
marnom prevencijom, informiranjem, Mobbing may be prevented by systematic
edukacijom i treningom komunikacijskih primary prevention, information, education
vjeπtina. Istraæivanje je provedeno meto- and training communication skills. Our
dom anketiranja 700 ispitanika u urbanoj study was conducted using the survey meth-
sredini. Rezultati istraæivanja su potvrdili od and included 700 subjects from urban
pretpostavku o postojanju mobinga na environment. Results of the study confirmed
radnom mjestu. Ispitanici su u znaËajnom the hypothesis on the existence of mobbing
postotku prepoznavali postojanje tog at workplace. Subjects recognized the ex-
problema na svom radnom mjestu (15,4% istence of this problem at their workplace
do 53,4%) te mu pripisivali osjeÊaj psi- at a significant rate (15.4% to 53.4%), and
hiËkog (od 37,7% do 54,8%) i fiziËkog attributed to it the emotion of psychic
zamora (30,5 do 79,4%). Zbog problema (37.7% to 54.8%) and physical fatigue
izazvanih poslom na bolovanju je bilo od (30.5% to 79.4%). From 2.6% to 19.0% of
2,6 do 19,0% ispitanika. Ispitanici su subjects were on sick leave due to work-
ocijenili meuljudske odnose u svom related problems. The subjects evaluated in-
poduzeÊu prosjeËnom ocjenom 3,1. VeÊina terpersonal relations in their enterprises with
ispitanika je izrazila æelju za promjenom the average grade of 3.1. Most subjects ex-

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


2 Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ i dr.: Mobing

radnog mjesta i meu njima nije bilo zna- pressed the wish to change their workplace;
Ëajne razlike u struËnoj spremi, premda je they did not differ significantly regarding
takvih bilo najmanje meu onima s their educational background, although
visokom naobrazbom. those with university degree comprised the
smallest group of such subjects.
KljuËne rijeËi
Key words
dosadno psihiËko zlostavljanje na radnom
mjestu, izgaranje na poslu, mobing, sek- billying, burn-out, mobbing, sexual harass-
sualno zlostavljanje ment

UVOD INTRODUCTION

Mobing je specifiËno ponaπanje kojim na Mobbing is a specific form of behavior at


radnom mjestu jedna osoba ili skupina sus- workplace in which a person or a group sys-
tavno, duæe vrijeme, psihiËki zlostavlja i poni- tematically mentally abuses or humiliates an-
æava drugu osobu, u namjeri da ugrozi njezin other person with a view of threatening his/her
ugled, Ëast, ljudsko dostojanstvo i integritet. reputation, honor, human dignity and integrity.
To zlostavljanje se ponekad ne zaustavlja sve Such abuse is sometimes prolonged until the
dok zlostavljana osoba ne napusti radno person abused leaves his/her workplace. Mob-
mjesto. Mobing se odvija izmeu nadreenih bing occurs between superiors and subordinates,
i podreenih, ali najËeπÊe meu suradnicima but most frequently between collaborators at the
iste razine. Zbog nakupljanja negativnih same level. Due to accumulation of negative
emocija, mobing u izloæenih osoba uzrokuje emotions, the mobbing in exposed persons caus-
pojavu razliËitih psihiËkih i psihosomatskih es occurrence of various mental and psychoso-
smetnji [18]. Izraz mobing potjeËe od eng- matic disturbances [18]. The term “mobbing”
leskih rijeËi mob πto znaËi oloπ, svjetina, rulja, originates from the word mob which denotes
odnosno mobbish πto znaËi prostaËki, grub, rabble or rout, while the adjective mobbish in-
vulgaran. Izvedenica mobbing znaËi “prisilno, volves the meanings of vulgar, coarse, boorish.
vulgarno, manirom oloπa, nekoga psihiËki The derived word mobbing means to “destroy a
dokrajËiti, druπtveno potpuno degradirati, person by force, vulgarly, and in a mobbish man-
uniπtiti ga i iskljuËiti iz druπtvenog æivota” ner, to degrade him/her socially, ruin, and ex-
[25]. U literaturi se Ëesto susreÊe i pojam clude him/her from social life” [25]. The term
bullying kojim se oznaËava izravna agresija “bullying” is also often encountered in the liter-
u obliku dosadnog zlostavljanja, bez poseb- ature, and it denotes direct aggression in the form
nog motiva. Takvo i sliËno ponaπanje ozna- of importunate abuse with no particular motive.
Ëava se i drugim pojmovima, kao πto su psiho- Such and similar behavior has also been given
teror, psiholoπki teror, horizontalno nasilje ili other names like psychoterror, psychological
samo konflikt (harrassment, whistleblowing) terror, horizontal violence or, simply, conflict
[27, 23]. (harassment, whistleblowing) [23, 27].
Postoji oko 45 razliËitih suptilnih aktivnosti About 45 different subtle activities may be
koje se prepoznaju u procesu mobinga, a u recognized in the mobbing process, with char-
razliËitim kulturama postoje i karakteristiËna acteristic behavior patterns occurring in differ-
specifiËna ponaπanja. ent cultural settings.

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ et al: Mobbing 3

Na primjer, u radnoj okolini izabrana ærtva Thus, for example, the chosen victims in the
mobinga ne moæe doÊi do rijeËi, stalno je working environment may not speak, they are
prekidaju u govoru ili ignoriraju kao da ne continuously interrupted in their speech, or ig-
postoji. Razgovor se naglo prekida u trenutku nored as if not present at all. Conversation is
kada ona ulazi u prostoriju. Ærtvu se iskljuËuje abruptly discontinued at the moment when they
iz druπtvenog æivota na poslu (npr. “zaboravi” enter the room. Such victims are excluded from
se pozvati ju na proslave, zabave, ignorira se the social life at workplace (e.g. they are “forgot-
u stankama). PojaËana je kontrola njezine ten” to be invited to parties, celebrations, or ig-
prisutnosti na poslu viπe ili manje nego πto je nored during breaks). The control of their pres-
to uobiËajeno u dotiËnom okruæju. Ærtvu se ence at work is higher than what is usual for the
premjeπta u ured udaljen od radnih prostora particular working environment. Victims are
ostalih kolega. Dobiva samo besmislene radne transferred to an office away from the workplace
obveze koje su ispod njezine profesionalne of other collaborators. They are assigned only
kvalifikacijske razine, zadatke koje ne moæe meaningless work tasks that are below his/her
rijeπiti ili stalno dobiva nova i nova zaduæenja. qualification level, the tasks they cannot solve or
UskraÊuju joj se vaæne informacije. Ærtvu se constantly obtain new duties. Important informa-
stalno izlaæe kritici, optuæuje se za propuste tion is denied to them. They are continuously ex-
koji se nisu dogodili, za ono πto je napasnik posed to criticism, accused of failures that did not
kriomice namjerno uklonio ili oπtetio. Ne- happen, or of what the bully stealthily and deliber-
utemeljeno se obezvrjeuju rezultati njezina ately removed or damaged. Their work results are
rada. Stalno su prisutne πale na raËun govora, degraded without reason. There is a continuous
dræanja, hoda, odijevanja, izgleda, privatnog presence of ridicule on account of their speech,
æivota, nacionalnosti, spola, rase i sl. ©ire se posture, walk, clothes, appearance, private life, na-
neprovjerene glasine, klevete, pogrde, u po- tionality, gender, race, and the like. Unverified ru-
kuπaju sramoÊenja ærtve uz negativno osvr- mors, slanders, and insults are spread in an attempt
tanje na cjelokupni æivot, rad i privatnost (npr. to disgrace victims by negative references to their
izmiπljene seksualne intrige). UskraÊena joj entire life, work and privacy (e.g., fabricated sexu-
je moguÊnost za ispriku. Ponekad se koriste al intrigues). They are denied the possibility to apol-
sva moguÊa sredstva omalovaæavanja do ogize. Occasionally all possible means of belittle-
glasnog izderavanja i kritike, prijetnji, pis- ment are used, from loud yelling and criticism,
meno i telefonski, πto gdjegod prijee u teror threats, both written and by phone, at times even
telefonskim pozivima. Ponekad se dogaaju escalating into terrorizing phone calls. Sometimes
i seksualna i fiziËka zlostavljanja. Cilj je even sexual and physical molestations occur. The
psiholoπki potpuno poniziti i uniπtiti ærtvu. aim is to psychologically humiliate and ruin the
Takvo stanje postaje za ærtvu muËna agonija victim completely. Such state becomes a painful
[33]. agony for the victim [33].

Faze mobinga Mobbing phases


U prvoj fazi mobinga, kao njegova moguÊa As its potential basis, an unresolved conflict
osnova, pojavljuje se nerijeπen sukob meu between collaborators occurs in the first phase of
suradnicima, a posljedica su poremeÊeni me- mobbing, with consequently disturbed interper-
uljudski odnosi. sonal relations.
Izvorni se sukob ubrzo zaboravlja, a zaos- Original conflict is soon forgotten, while the
tale agresivne teænje usmjeravaju se prema remaining aggressive tendencies are directed
odabranoj osobi. toward the chosen target.

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


4 Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ i dr.: Mobing

U drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u In the second phase the suppressed aggression
psihoteror. U vrtlogu spletki, poniæenja, pri- escalates to psychoterror. In the turmoil of in-
jetnji, psihiËkog zlostavljanja i muËenja, ærtva trigues, humiliations, threats, psychological abuse
gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojans- and torture, victims lose their professional and
tvo. PoËinje se osjeÊati, a naposljetku doista i human dignity. They begin to feel, and finally
postaje manje vrijednim subjektom koji u really become, less valued persons who lose the
svojoj radnoj okoloni gubi ugled, potporu i reputation, support, and the right to speak.
pravo glasa. In the third phase, the already designated and
U treÊoj fazi veÊ obiljeæena i neprekidno continuously abused person becomes a “punch-
zlostavljana osoba postaje “vreÊom za udar- bag”, a “scapegoat” guilty of all failures and
ce”, “deæurnim krivcem” za sve propuste i wrongdoings in the team.
neuspjehe kolektiva. The fourth phase is characterized by desper-
»etvrta faza je karakteristiËna po oËajniËkoj ate victim’s “fight for survival” and the occur-
“borbi za opstanak” ærtve, u koje se tada rence of the burn-out syndrome, i.e. of the chron-
pojavljuje sindrom izgaranja na poslu, tj. ic fatigue syndrome and psychosomatic and
kroniËni sindrom umora (burn-out), psiho- depressive disturbances.
somatski ili depresivni poremeÊaji. In the fifth phase the victims become, mostly
U petoj fazi, uglavnom nakon viπegodiπnjeg after being terrorized for several years, affected
teroriziranja, ærtve obolijevaju od kroniËnih by chronic diseases and disturbances, they leave
bolesti i poremeÊaja, napuπtaju posao ili pose- their jobs or even resort to suicide [19].
æu za suicidalnim izlazom [19]. The consequences of inhuman behavior in
Posljedice nehumanog mobing ponaπanja mobbing may be disastrous and destructive for
mogu biti katastrofalne i razorne za samu victims, their health and family, but also for the
osobu, njezino zdravlje i obitelj, ali i za druπt- social system. These effects are reflected in all
veni sustav. Odraæavaju se na svim podruËjima areas of the victim’s life [9]. The most frequent
ærtvina æivota [9]. NajËeπÊe posljedice mobinga consequences of mobbing are the burn-out syn-
su burn-out sindrom, reaktivna depresivna drome, reactive depressive states, reactive psy-
stanja, reaktivna psihotiËna stanja paranoidnog chotic states of paranoid type, chronic posttrau-
tipa, kroniËni posttraumatski stresni sindrom i matic stress syndrome, and suicide as the most
samoubojstvo kao najtragiËnija posljedica [16, tragic effect [16, 20]. The persons exposed to
20]. Osoba izloæena mobingu postaje demo- mobbing become demotivated, with diminished
tivirana, smanjeno produktivna, izostaje s productivity, they stay away from work, devel-
posla, razvija psihiËke i fiziËke poremeÊaje op physical and mental disturbances that result
zbog kojih odlazi na bolovanja i u prijevremenu in absences and early retirement. The necessary
mirovinu. Potrebna psiholoπka i medicinska psychological and medical assistance incurs
pomoÊ zahtijeva podmirenje troπkova lijeËenja payment of therapy and rehabilitation costs [21].
i rehabilitacije [21]. The aim of the study was to establish wheth-
Cilj istraæivanja bio je utvrditi prepoznaju li er Croatian workers recognized mobbing in their
naπi radnici mobing u svojoj radnoj okolini te working environment and to determine its fre-
utvrditi njegovu uËestalost i obiljeæja, odnosno quency and characteristics, its effects on men-
njegov utjecaj na psihiËko i tjelesno zdravlje u tal and physical health in the studied popula-
ispitivanoj populaciji. Svrha istraæivanja je tion. The purpose of the study was to contribute
doprinos pronalasku preventivnih mjera koje to discovery of preventive measures that might
se mogu provoditi prikladnijim informiranjem, be implemented through appropriate commu-
izobrazbom, osposobljavanjem i zaπtitom nication, education, training and protection of
osoba moguÊih ærtava mobinga. persons, i.e. possible mobbing victims.

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ et al: Mobbing 5

ISPITANICI I METODE SUBJECTS AND METHODS

Istraæivanje je osmiπljeno kao terenska The study was designed as a field survey, and
anketa, a proveli su je djelatnici tvrtke “Media was conducted by employees of the “Media Metar”
Metar” u studenom 2002. godine, u Zagrebu, firm in November 2002 in Zagreb and included
meu gradskim stanovniπtvom. Upitnik je urban population. The questionnaire used was
kreiran za potrebe ovog istraæivanja. Njime designed for the purpose of this investigation. It
su prikupljeni opÊi podaci (spol, dob, πkolska was used to collect general data (sex, age, educa-
sprema, podatak o tome je li ispitanik za- tional background, information on whether sub-
poslen u privatnoj ili dræavnoj tvrtki), podaci jects were employed in a private or public compa-
ispitanika o iskustvu s mobing ponaπanjem. ny), and information from subjects regarding their
Dobiveni uzorak Ëinilo je ukupno 700 ispi- experience with mobbing behavior.
tanika, od toga su 343 (49%) bile æene, a 357 The obtained pattern consisted of 700 respon-
(51%) muπkarci. U vrijeme ispitivanja zapos- dents, 343 (49%) women and 357 (51%) men.
lenih je bilo ukupno 349, od Ëega 129 (37%) A total of 349 persons were employed during
u privatnom vlasniπtvu, a 220 (63%) u tvrt- the survey, 129 (37%) in privately owned com-
kama u dræavnom vlasniπtvu. panies and 220 (63%) in state-owned firms.
Prema πkolskoj spremi ispitanici su podije- Based on the educational background, the re-
ljeni u tri skupine: nisku struËnu spremu imalo spondents were divided into three groups: 126
je 126 (18%) ispitanika, srednju struËnu (18%) respondents had semi-skilled training,
spremu 420 (60%), a visoku 154 (22%) njih. 420 (60%) had secondary school education, and
Prema dobi ispitanici su podijeljeni u dvije 154 (22%) had a university degree. According
skupine: do 35 godina bilo je 245 (35%) ispi- to age, they comprised two groups: 245 (35%)
tanika, a iznad 35 godina njih 455 (65%). persons were younger, and 455 (65%) were old-
Podaci su statistiËki obraeni u programima er than 35 years. The data were statistically pro-
Excel i Statistica for Windows 2000. U sta- cessed using Excel and Statistica for Windows
tistiËkoj obradi, zbog prirode podataka, ko- 2000. Due to the character of the data, hi-square
riπten je hi-kvadrat test. Kao statistiËki zna- test was used in statistical processing. The dif-
Ëajne, prihvaÊene su razlike na razini 95% vje- ferences at the 95% probability level were ac-
rojatnosti, uz 1 ili 2 stupnja slobode (p_0,05). cepted as statistically significant, with allowable
Upitnik koji je koriπten u anketi daje se u difference of 1 or 2 degrees (p_0.05).
cijelosti, a pod istim rednim brojevima kako The questionnaire used in the survey is present-
su predstavljena pitanja u tablicama i prikazu ed in this text in whole, under the same ordinal
rezultata: numbers as in tables and presentation of results:
Jeste li tijekom Vaπeg dosadaπnjeg radnog Have you encountered during your past
iskustva doæivjeli: working experience the following:
1. da se πire neprovjerene glasine, klevete, 1. Spread of unverified rumors, slander, re-
prepriËavaju seksualne intrige ili se na sliËan telling of sexual intrigues or any similar way
naËin pokuπava osramotiti nekoga iz radne of discrediting a person from your working
okoline? environment?
2. da ste optuæeni za propuste koji se objek- 2. Have you been accused of failures that have
tivno nisu dogodili? not actually occurred?
3. da se nekoga ismijava radi govora, dræa- 3. Has a person been ridiculed due to his/her
nja, hoda, odijevanja i sl. ? speech, conduct, walk, clothes, and the like?
4. da ste ismijavani radi spola, nacional- 4. Have you been ridiculed on account of your
nosti, podrijetla, privatnog æivota i sl. ? sex, nationality, origin, private life, etc.?

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


6 Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ i dr.: Mobing

5. da ste bili “deæurni krivac”, “ærtveni 5. Have you ever been treated as a scapegoat,
jarac” i sl.? whipping-boy, and the like?
6. da ste stalno izloæeni kritici πefova ? 6. Have you been continuously criticized by
7. da ste stalno izloæeni kritici kolega? your superiors?
8. da se rezultati vaπeg rada obezvrjeuju? 7. Have you been continuously criticized by
9. prijetnje ili fiziËki nasrtaj ? your colleagues?
10. seksualno ugroæavanje ? 8. Have the results of your work been degraded?
11. Kad biste imali priliku, biste li promije- 9. Have you experienced threats or physical
nili radno mjesto? assaults?
12. OsjeÊate li zamor svojim poslom? 10. Sexual harassment?
13. Imate li psihiËkih problema zbog posla 11. Would you change your workplace if you
koji radite? had an opportunity?
14. Imate li fiziËkih problema zbog posla 12. Does your work cause fatigue?
koji radite? 13. Have you any mental problems due to the
15. Jeste li protekle godine bili na bolovanju work you perform?
zbog problema izazvanih poslom? 14. Have you any physical problems due to
16. Moæete li bez problema otiÊi na bolo- the work you perform?
vanje? 15. Did you take sick leaves during past years
due to work-related problems?
REZULTATI 16. Can you go on sick leave without problems?

Prema rezultatima istraæivanja, od 15,4% RESULTS


do 53,4% od ukupnog broja ispitanika iskusilo
je neki oblik mobinga. PsihiËke probleme According to survey results, 15.4%-53.4% of
zbog posla koji rade osjeÊa od 37,7% do the total number of respondents experienced some
54,8% ispitanika. Tjelesne probleme zbog type of mobbing. Mental problems due to the work
posla koji rade osjeÊa 30,5 do 79,4% ispita- they perform affected 37.7%-54.8% of respon-
nika. Zbog problema izazvanih poslom na dents. 30.5%-79.4% of subjects had physical prob-
bolovanju je bilo od 2,6 do 19,0% ispitanika. lems associated with their work. Due to the prob-
Od ukupnog broja zaposlenih osoba 47,2 do lems caused by work, 2.6%-19.0% of examinees
76,2% njih ima problema kada mora otiÊi na were on sick leave. From the total number of em-
bolovanje (Tablica 1). ployed subjects, 47.2%-76.2% had problems at
Ispitanici su ocijenili meuljudske odnose the time when they went on sick leave (Table 1).
u svom poduzeÊu prosjeËnom ocjenom 3,1. The survey respondents evaluated interpersonal
Ocjenu 1 dalo je 42 ispitanika (6%), ocjenu relations in their company with the average grade
2 dalo je 154 ispitanika (22%), ocjenom 3 of 3.1. Forty-two respondents (6%) evaluated
svoje poduzeÊe je ocijenilo 250 (35,8%) these relations with the lowest grade - 1, grade 2
ispitanika, ocjenu 4 dalo je 190 (27,1%) was obtained from 154 respondents (22%), grade
ispitanika, a ocjenu 5 svega 64 (9,1%) ispi- 3 from 250 (35.8%), grade 4 from 190 (27.1%),
tanika. and the highest grade 5 was obtained from only
Velik broj ispitanika æeli promijeniti svoje 64 respondents (9.1%).
radno mjesto (pitanje 11). Takvih je znaËajno A large number of respondents expressed the
viπe zaposlenih u privatnim (68%) nego u wish to change their workplace (question 11).
dræavnim (52,7%) tvrtkama (χ 2 = 7,409; This wish was significantly more frequent in pri-
p<0,05). vate (68%) than in public (52.7%) companies (χ2
=7.409; p<0.05).

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ et al: Mobbing 7

Tablica 1. Odgovori ispitanika na pitanja o mobingu (N = 700)


Table 1. Subjects’ answers on mobbing (N = 700)

Odgovor/Answer
Pitanje/Question:
da % ne %
1. o glasinama, klevetama, intrigama... 374 53,4 326 46,6
Rumors, slanders, intrigues...
2. o optuæbama za propuste... 288 41,1 412 58,9
Accusations of failures...
3. o ismijavanju zbog govora, dræanja, hoda... 160 22,9 540 77,1
Ridicule due to speech, stature, walk...
4. o ismijavanju zbog spola, nacionalnosti, podrijetla 108 15,4 592 84,6
Ridicule due to gender, nationality, origin
5. o iskustvu “deæurnog krivca”, “ærtvenog jarca” 179 25,6 521 74,4
Experience of being a “scapegoat”, “whipping-boy”
6. o izloæenosti kritici πefova 208 29,7 492 70,3
Exposure to criticism of superiors
7. o izloæenosti kritici kolega 146 20,9 554 79,1
Exposure to criticism of coworkers
8. o obezvreivanju rezultata rada 325 46,4 375 53,6
Degradation of work results
9. o prijetnjama ili fiziËkim nasrtajima 96 13,7 604 86,3
Threats or physical assaults
10. o seksualnom ugroæavanju 62 8,9 638 91,1
Sexual harassment
11. o æelji za promjenom radnog mjesta 392 56 308 44
Wish to change workplace
12. o zamoru na poslu 550 78,6 150 21,4
Work-related fatigue
13. o psihiËkim problemima zbog posla 309 44,1 391 55,9
Work-related mental problems
14. o fiziËkim problemima zbog posla 355 50,7 345 49,3
Work-related physical problems
15. o bolovanju zbog problema izazvanih poslom 648 92,6 52 7,4
Absences due to work-related problems
16. o moguÊnosti koriπtenja bolovanja 454 64,9 246 35,1
Possibility of taking sick leave

ZnaËajno je viπe muπkaraca (17,2%) do- A substantially higher number of men (17.2%)
æivjelo prijetnje ili fiziËki nasrtaj (pitanje 9), experienced threats or physical assaults (ques-
a znaËajno viπe æena (15,7%) doæivjelo je sek- tion 9), whereas a significantly higher number of
sualno ugroæavanje (pitanje 10). Viπe je æena women (15.7%) suffered sexual harassment
(48,1%) koje se æale na psihiËke probleme (question 10). More women (48.1%) complained

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


8 Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ i dr.: Mobing

izazvane poslom koji rade (pitanje 13) (Tab- about mental problems caused by their work
lica 2), ali je zato viπe muπkaraca (9,8%) nego (question 13) (Table 2), but on the other hand
æena (5,2%) iπlo na bolovanje zbog problema more men (9.8%) than women (5.2%) went on
na poslu (p=0,05) odgovori starijih od 35 sick leave due to work-related problems (p=0.05).
godina znaËajno se razlikuju od odgovora The answers to questions 12 (fatigue at work-
mlaih ispitanika na pitanje broj 12 (zamor place) and 14 (physical problems at workplace)
na poslu) i pitanje broj 14 (fiziËki problemi obtained by elderly respondents considerably
na poslu). differed from those obtained by young subjects.
Zamor svojim poslom (82,2%) i fiziËke Elderly respondents to a greater extent reported
probleme izazvane poslom koji rade (53,6%) feeling work-related fatigue (82.2%) and physical
viπe osjeÊaju stariji ispitanici (Tablica 3). Na- problems (53.6%) (Table 3). A significant differ-
ena je znaËajna razlika u odgovorima ispi- ence was found in answers of respondents with
tanika s razliËitom struËnom spremom. U different educational background. In the group with
skupini ispitanika s niskom struËnom spre- lower educational background, 50% of respon-
mom 50% njih navodi kako su stalno izloæeni dents stated that they were continuously exposed
kritici πefova, kolega (31%), a 69,8% ih to criticism by their bosses and coworkers (31%),
doæivljava obezvrjeivanje rezultata svoga while 69.8% experienced degradation of their work
rada (pitanje 8). ZnaËajan broj ispitanika results (question 8). A considerable number of re-
(82,1%) iz te skupine bi promijenilo svoje spondents (82.1%) from this group would change
radno mjesto kada bi imali priliku (pitanje 11). their workplace if they had an opportunity (ques-
Oni se najviπe æale na osjeÊaj zamora svojim tion 11). Most of their complaints referred to the
poslom (91,3%), na fiziËke probleme zbog feeling of work-related fatigue (91.3%), physical
posla koji rade (19%), i najteæe im je otiÊi na problems (19%), and to difficulties when taking
bolovanje (52,8%). ZnaËajno je manji broj sick leave (52.8%). The number of respondents
ispitanika visoke struËne spreme koji su with university degree who went on sick leave due
koristili bolovanje zbog problema izazvanih to work-related problems was considerably lower
poslom (2,6%) (Tablica 4). (2.6%) (Table 4).

Tablica 2. Razlike u odgovorima prema spolu ispitanika (m=357, æ=343)


Table 2. Differences in answers depending on subjects’ gender (m=357, f=343)

Spol Odgovor/Answer
Pitanje/Question
Gender da/yes % ne/no % χ2 df p
9. o prijetnjama ili fiziËkim m/m 61 17,2 296 82,8 χ2=6,433 1 p< 0,05
nasrtajima/Threats or
physical assaults æ/f 35 10,3 308 89,7
10. o seksualnom m/m 8 2,3 349 97,7 χ2=37,853 1 p< 0,05
ugroæavanju/Sexual
harassment æ/f 54 15,7 289 84,3
13. o psihiËkim problemima m/m 143 40,1 214 59,9 χ2=4,279 1 p<0,05
zbog posla/Work-related
mental problems æ/f 165 48,1 178 51,9

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ et al: Mobbing 9

Tablica 3. Razlike u odgovorima prema dobi ispitanika (do 35 g.=245, od 35 g.=445)


Table 3. Differences in answers depending on subjects’ age (< 35 yrs=245, > 35 yrs=445)

Dob Odgovor/Answer
Pitanje/Question
Age da/yes % ne/no % χ2 df p
12. o zamoru na poslu Do 35 g. 177 72,2 68 27,8 χ = 8,831
2
1 p < 0,05
Work-related fatigue < 35 yrs
Od 35 g. 374 82,2 81 17,8
> 35 yrs
14. fiziËkim problemima Do 35 g. 111 45,3 134 54,7 χ2= 4,084 1 p < 0,05
zbog posla < 35 yrs
Work-related Od 35 g. 244 53,6 211 46,4
physical problems < 35 yrs

DISKUSIJA DISCUSSION

Ubrzane druπtvene promjene pojedincu Rapid social changes set high adaptational
postavljaju velike prilagodbene zahtjeve. U requirements for an individual. In the turmoil
vrtlogu prilagodbenog samoodræanja pojedi- of adaptational survival an individual does not
nac ne samo da pristaje trpjeti stres kako bi only consent to suffering stress in order to hold
opstao nego ga i sam proizvodi kako bi osi- out, but also creates it himself/herself to ensure
gurao osobne probitke. Mobing je jedan takav personal gains. Mobbing is one such form of
oblik usmjerene proizvodnje stresa. To je moderate generation of stress. It is a form of
oblik agresivne emocionalne zlouporabe usm- emotional abuse directed to victim’s personali-
jerene na osobnost ærtve koja razara njezino ty which devastates his/her emotional setting,
emocionalno okruæje, ponajprije obitelj, primarily family setting, according to the mod-
prema modelu razvoja poosttraumatskog el of evolving posttraumatic stress disorder [26,
stresnog poremeÊaja [26, 10, 17]. Mobing kao 10, 17]. Mobbing, as a social pathological phe-
druπtvena patoloπka pojava znaËajno utjeËe nomenon, considerably affects working atmo-
na radno ozraËje i proizvodnost u organiza- sphere and productivity in organizations and
cijama pa se nameÊe potreba strateπkog hence it creates the need for strategic approach
pristupa u razvoju programa zaπtite od to developing a program of protection against
mobinga i organiziranje akcija kojima bi se mobbing and to organizing activities to improve
poboljπalo stanje kolektiva [2]. Naime, mo- conditions in a team [2]. Actually, mobbing is
bing nije tip sukoba Ëije rjeπenje moæe otvoriti not a type of conflict whose solution might make
prostor pozitivnim promjenama. Naprotiv, on room for positive changes. On the contrary, it is
je izraz negativne energije koja proizlazi iz an expression of negative energy arising from
namjernog nerjeπavanja svakodnevnih konfli- deliberate nonresolution of everyday conflicts
kata i namjernog odræavanja ozraËja nerazu- and intentional maintenance of the atmosphere
mijevanja. Komunikacija u takvom ozraËju of lack of understanding. Communication in
postaje neprijateljska, nemoralna i neetiËna. such atmosphere becomes hostile, immoral and
U njoj je jedna ili viπe osoba negativno usm- unethic. It involves one or more persons nega-
jerena na ærtvu kojoj je unaprijed odreena tively targetting the victim whose preset role is
uloga bespomoÊnosti i nezaπtiÊenosti [5]. that of helplessness and defencelessness (5). Ac-

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


10 Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ i dr.: Mobing

Prema rezultatima ovog istraæivanja od 15,4% cording to results of this study, 15.4%-53.4%
do 53,4% od ukupnog broja ispitanika of the total number of respondents experienced
doæivjelo je neki oblik mobinga. To je sukladno some type of mobbing, which is consistent with
rezultatima reprezentativnog randomiziranog the results of representative randomized study
istraæivanja koje je proveo Leymann. conducted by Leymann.

Razine obuhvaÊenosti Involvement levels


Prema Leymannovom istraæivanju, mobin- According to Dr. Leymann’s study, 20% of
gu je izloæeno 20% zaposlenika, tj. svaka employees were exposed to mobbing, i.e. every
Ëetvrta zaposlena osoba, a 3,5% djelatnika fourth employee, and 3.5% of employees experi-
doæivjelo je situacije mobinga koje su pros- enced mobbing situations that lasted on average
jeËno trajale od πest do 15 mjeseci. Za one from six to 15 months. The risk of experiencing
djelatnike koji tek ulaze na træiπte rada, rizik mobbing during the following 30 years was cal-
doæivljavanja mobinga u iduÊih 30 godina culated to be 25% [22] for newly appearing work-
iznosi 25% [22]. U naπem istraæivanju znaËajno ers on the labor market. In our study, significantly
je viπe muπkaraca (17,2%) doæivjelo prijetnje more men (17.2%) than women experienced
ili fiziËki nasrtaj, ali je zato znaËajno viπe æena threats or physical assaults, yet on the other hand
(15,7%) doæivjelo seksualno ugroæavanje. Viπe considerably more women (15.7%) suffered sex-
je æena (48,1%) koje se æale na psihiËke ual harassment. More women (48.1%) complained
probleme izazvane poslom koji rade, ali je zato of mental problems due to their work, but more
viπe muπkaraca (9,8%) nego æena (5,2%) iπlo men (9.8%) than women (5.2%) went on sick leave
na bolovanje zbog problema na poslu. Mobing, due to work-related problems. Thus, men and
dakle, podjednako doæivljavaju i muπkarci i women were equally affected by mobbing. This
æene. To se slaæe s podacima iz literature, is quite consistent with the literature data, particu-
posebno istraæivanjima Leymanna i suradnika, larly with studies by Leymann et al. who stated
koji kaæu da ærtve mobinga mogu postati that employees might become mobbing victims
zaposlenici neovisno o godinama æivota, regardless of their age, social origins, outer appear-
socijalnom podrijetlu, vanjskom izgledu, ance, educational background, or professional role,
stupnju naobrazbe ili profesionalnoj ulozi te with men and women being equally affected. In-
da su podjednako zahvaÊeni i muπkarci i æene. terestingly, men as a rule terrorized men, and wom-
Zanimljivo je da u pravilu muπkarci teroriziraju en almost exclusively terrorized women. Women
muπkarce, a æene gotovo iskljuËivo teroriziraju belonged, however, to a group at slightly higher
æene. Æene su ipak za nijansu riziËnija skupina risk (22). Physical problems related to work af-
[22]. Tjelesne probleme zbog posla koji rade fected 30.5%-79.4% of the total number of respon-
osjeÊa 30,5 do 79,4% od ukupnog broja dents. Work-related fatigue (82.2%) and com-
ispitanika. Zamor poslom (82,2%) i prituæbe plaints about occurrence of work-related physical
na pojavu tjelesnih problema izazvanih poslom problems were more present in elderly (53.6%)
prisutniji su u starijih (53,6%) nego mlaih, a than in young subjects, but mostly in those with
najviπe u ispitanika niske struËne spreme lower educational background (91.3%). Com-
(91,3%). Viπe se æale muπkarci nego æene, plaints came more frequently from men than wom-
stariji od mlaih i ispitanici koji rade u tvrtkama en, from elderly than young respondents, and from
u privatnom vlasniπtvu u odnosu na one koji workers from private enterprises rather than from
su zaposleni u dræavnim tvrtkama. Osim those employed in state-owned firms. In addition
ozljeda na poslu, problem su i brojni psiho- to work-related injuries, problems were numer-
somatski poremeÊaji povezani sa stresom na ous psychosomatic disorders related to stress at
radnom mjestu. the workplace.

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ et al: Mobbing 11

Povezanost s psihosomatskim bolestima Association with psychosomatic diseases


Istraæivanja Mahler i Jonesa potvrdila su The studies conducted by Mahler and Jones
pozitivnu i izravnu povezanost psihosomats- confirmed positive and direct association of
kih bolesti poput astme i multiple koæne psychosomatic diseases like asthma and mul-
preosjetljivosti na kemikalije s izloæenoπÊu tiple skin hypersensitivity to chemicals with
mobingu na radnom mjestu [24, 14]. Prema exposure to mobbing at the workplace [24,
rezultatima istraæivanja E. KoiÊ i suradnika, 14]. According to studies by E. KoiÊ et al.,
pojava kroniËnih bolnih sindroma je u uskoj the occurrence of chronic painful syndromes
vezi s izloæenoπÊu kroniËnom posttraumats- is in close connection with exposure to chron-
kom stresnom poremeÊaju, kako u oboljele ic posttraumatic stress disorder, both in an
osobe, tako i u njoj najbliæih Ëlanova obitelji affected person and in close family members
[15]. Treba razlikovati obiËni umor od tzv. [15]. Ordinary fatigue should be differenti-
sindroma izgaranja na poslu (burn-out). On ated from the so-called burn-out syndrome.
je Ëest u svim zvanjima u osoba koje su svoj The latter is frequent in all professions in
rad zapoËele s puno entuzijazma i oËekivanja, persons who started to work with much en-
sa silnom æeljom da uspiju, pobijede ili thusiasm and expectations, with a strong wish
pomognu drugim ljudima. Izgaranje na poslu to succeed, win, or help other people. The
obuhvaÊa promjene stajaliπta prema poslu i burn-out syndrome includes changes in atti-
promjenu ponaπanja prema klijentima, tude to work and in behavior toward clients,
progresivni gubitak idealizma, energije i progressive loss of idealism, energy and
smislenosti vlastitog rada πto se ne dogaa u meaningfulness of one’s work, all of which
sluËajevima obiËnog umora. Taj je sindrom does not happen in cases of usual fatigue.
karakteristiËan za osobe koje su izloæene This syndrome is characteristic for persons
mobingu [13]. Rezultati ovog istraæivanja exposed to mobbing [13]. Results of this
pokazuju kako psihiËke probleme zbog posla study indicate that 37.7%-54.8% of workers
koji rade osjeÊa od 37,7% do 54,8% djelat- had work-related mental problems. More
nika. Viπe je æena koje se æale na psihiËke women than men complained of mental prob-
probleme izazvane poslom. Prema istraæi- lems due to work. According to a study by
vanjima Leymanna i Gustavssona (1996.), Leymann and Gustavsson (1996), workplace
rezultat mobinga na radnom mjestu u ©ved- mobbing in Sweden resulted in some other
skoj su i neki drugi psihiËki poremeÊaji, npr. mental disturbances, e.g. adaptational disor-
poremeÊaj prilagodbe, kroniËni posttraumat- der, chronic posttraumatic stress disorder
ski stresni poremeÊaj (20%) i trajne promjene (20%), and permanent changes in personali-
osobnosti nakon posttraumatskog stresnog ty following posttraumatic stress disorder,
poremeÊaja te Ëak 10-20% od ukupnog broja and even 10%-20% of the total number of
poËinjenih samoubojstava. Oni istiËu veliku committed suicides. These authors empha-
vaænost uzimanja okupaciono-socijalne size great importance of taking occupational
anamneze, koja obuhvaÊa kronoloπki opis social history that includes chronologic de-
traumatskog iskustva kako bi se mogao scription of traumatic experience as it enables
odrediti mobing kao uzrok smetnji Ëime se determination of mobbing as the cause of dis-
diferencijalno dijagnostiËki iskljuËuje suma- turbances, and thereby allows differential di-
nuti poremeÊaj, bipolarni poremeÊaj, pore- agnostic exclusion of frenzy, bipolar distur-
meÊaj prilagodbe ili poremeÊaj osobnosti bance, adaptation disorder or personality dis-
[20]. turbance [20].

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


12 Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ i dr.: Mobing

KliniËka slika Clinical data


Kako su posljedice prvobitnog stresa, As the consequences of the primary stress
uzrokovog mobingom, u nastavku procesa due to mobbing are physiologic disorders and
fizioloπki poremeÊaji i bolesti koje u pravilu diseases detected, as a rule, by a physician, the
otkriva lijeËnik, simptomi se vrlo Ëesto ne symptoms are often not associated to the psy-
dovode u vezu s psihoterorom na radnome choterror at the workplace, thereby increasing
mjestu. Time se poveÊava rizik pogreπnog the risk of wrong diagnosis and thus possibly
dijagnosticiranja πto moæe ugroziti moguÊnost ruin the possibility of professional rehabilita-
profesionalne rehabilitacije i povratka ærtve tion and of mobbing victim’s return to the la-
mobinga na “træiπte rada” bez gubitka bor market without the loss of his/her status
steËenog statusa [14]. KliniËka slika psihiËkog [14]. Clinical picture of psychic disorder
poremeÊaja izazvanog mobingom Ëesto caused by mobbing often corresponds to per-
odgovara trajnoj promjeni osobnosti. Najviπe manent personality changes. It is most similar
je nalik posttraumatskom stresnom pore- to the posttraumatic stress disorder with the
meÊaju s prevagom opsesivno-depresivnog prevalence of obsessive-depressive syndrome,
sindroma, a obuhvaÊa neprijateljstvo i nepov- and it involves hostility and distrust toward
jerljivost prema okolini, stalni osjeÊaj na- environment, continuous feeling of tension,
petosti, iscrpljenost, demoraliziranost zbog exhaustion, lack of morale due to constant hu-
stalnog poniæavanja, omalovaæavanja, ismija- miliation, disparagement, derision and rejec-
vanja i odbaËenosti. KarakteristiËna je kom- tion. Compulsive fixation on some other, in-
pulzivna fiksacija na neku drugu, jako æeljenu tensely desired destiny is characteristic, and it
sudbinu, koja premaπuje granice snoπljivosti exceeds the tolerance limits of coworkers and
ljudi u okolini i vodi u izolaciju i osamljenost. leads to isolation and loneliness. Affected per-
Oboljele osobe pokazuju preosjetljivost na sons show hypersensitivity to injustice and iden-
nepravdu i poistovjeÊuju se s patnjom drugih tify with the suffering of others in an almost
na gotovo kompulzivan naËin. Depresivnost compulsive manner. Depression includes the
ukljuËuje osjeÊaj praznine i beznaa, kroniËnu emotion of emptiness and hopelessness, chron-
nesposobnost i nemoÊ iskustva uæivanja u ic incompetence and incapacity to experience
svakodnevnom æivotu, gubljenje energije, pleasure in everyday living, loss of energy, ini-
inicijative, uz stalni rizik ovisnosti o psihofar- tiative, with constant risk of addiction to psy-
macima. Ærtva mobinga uglavnom se ne usu- chopharmaceutics. Mobbing victims generally
uje govoriti o tome πto joj se dogaa, a da do not dare speak about what happens to them,
neπto nije uredu moæe se primijetiti po tome and it may be noted that something is wrong by
πto nevoljko odlazi na posao ili uzima bo- their reluctant going to work or on sick leaves
lovanje [6, 1, 31, 32]. Meu naπim ispita- [6, 1, 31, 32]. Among our subjects, more men
nicima viπe je muπkaraca nego æena koristilo than women took sick leaves due to work-relat-
bolovanje zbog problema izazvanih poslom. ed problems. Subjects with lower educational
Bolovanje su koristili najviπe ispitanici s nis- background went on sick leave in most cases
kom struËnom spremom (19%), dok su oni s (19%), while those with a university degree used
visokom to Ëinili vrlo rijetko (2,6%). it very rarely (2.6%).

Bolovanja Absences
Od ukupnog broja zaposlenih osoba od From the total number of employees, 47.2%-
47,2% do 76,2% ima problema pri ostvari- 76.2% had problems in realizing their right to
vanju prava na bolovanje. NajveÊa je razlika go on sick leave. The highest difference was
meu zaposlenim u privatnom i dræavnom observed between employees from private and

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ et al: Mobbing 13

sektoru. ZaËudo, prema naπem istraæivanju, public sector. Strangely enough, employees
teæe ostvaruju pravo na bolovanje zaposleni from public sector (71.2%) had more difficul-
u dræavnom (71,2%) nego u privatnom ties in taking sick leave than those in private
sektoru (60,1%). Naπi su ispitanici ocijenili sector (60.1%). Our subjects evaluated interper-
meuljudske odnose u svom poduzeÊu sonal relations in their enterprises by the aver-
prosjeËnom ocjenom 3,1. VeÊina tih ispitanika age grade of 3.1. Most subjects (82.1%) would
(82,1%) æeli promijeniti radno mjesto. like to change their workplace, except those with
Iznimka je skupina s visokom struËnom university degree, among whom this number
spremom, u kojih je taj broj ipak manji was lower (45.3%). It is clear that morbid at-
(45,3%). Jasno je kako patoloπko ozraËje ima mosphere has consequences on employee’s
posljedice na zaposlenikovo zdravlje πto health and thus increases the rate of absence
poveÊava stopu izostanaka s posla zbog from work due to sick leaves. Economists have
bolovanja. Ekonomisti su istraæili πtetu uËi- examined the damage inflicted to enterprises due
njenu tvrtki kada se ponavljaju duga razdoblja to repeated extended periods of workers’ sick
bolovanja radnika i zakljuËili kako je manje leaves and concluded that it is less harmful and
πtetno i manje skupo reorganizirati poslovnu less expensive to reorganize working environ-
okolinu nego plaÊati profesionalnu rehabili- ment than make payments for professional re-
taciju tijekom bolovanja radnika [29]. Prema habilitation during workers’ sick leaves [29].
statistikama πvedskih osiguravateljskih kuÊa According to the statistical data of Swedish in-
iz 1991. godine, pribliæno 25% radnika starijih surance companies from 1991, approximately
od 55 godina odlazi u prijevremenu mirovinu 25% of workers older than 55 years took early
zbog neprikladnog psihosocijalnog ozraËja na retirement due to inappropriate psychosocial
radnom mjestu. Kako bi se smanjili troπkovi atmosphere at the workplace. To decrease reha-
rehabilitacije tijekom 1993/94 uveden je bilitation costs during 1993/1994, a legal regu-
zakonski propis prema kojem su radnici lation was introduced determining that workers
obvezni osiguravateljskom zavodu sami had to present to the insurance institute the plan
predstaviti plan svoje profesionalne rehabilita- of their own professional rehabilitation when
cije kad poËinju bolovanje [30]. U naπem ist- they started sick leave [30]. In our study, 50%
raæivanju, 50% ispitanika s niskom struËnom of subjects with lower educational background
spremom je izjavilo kako su stalno izloæeni stated that they were under constant exposure
kritici πefova, 31% kritici kolega, a 69,8% je to criticism of their bosses, 31% to criticism of
doæivjelo obezvrjeivanje rezultata njihova their colleagues, while 69.8% experienced de-
rada. Radno mjesto nije niπta manje konflik- valuation of their work results. Conflict was no
tno od drugih socijalno strukturiranih situa- less present in their workplace than in other so-
cija. cially structured situations.

Vaænost pozitivnog radnog ozraËja Importance of positive working atmosphere


Sukobi uvijek postoje, ali kroz pravila Conflicts are always present, yet they can be
ponaπanja mogu biti usmjereni na poticanje directed by rules of conduct to encourage work
djelotvornost rada preko suradnje koju treba efficacy through collaboration under the control
kontrolirati nadreena osoba. U zaposle- of a superior. It is in an employee’s best interest
nikovu je interesu znati sprijeËiti konflikt kad to know how to prevent conflict when it reaches
dostigne opasni intenzitet, pa je potrebno dangerous intensity, and it is necessary to train
uvjeæbati osobe koje upravljaju radnim pro- persons that manage work process to recognize
cesom da prepoznaju prve znakove procesa the first signs of mobbing, intervene early, and
mobinga, rano interveniraju i provode preven- implement preventive measures. Thus, for exam-

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


14 Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ i dr.: Mobing

tivne mjere. Tako se, primjerice, moæe odre- ple, one or more persons may be identified in an
diti jedna ili viπe osoba u organizaciji kojima organization whom an employee can contact in
se radnik moæe obratiti u sluËaju potrebe. case of need. Failure to perform this obligation
Zanemarivanjem te obveze potiËe se πirenje helps the spreading of conflict in the mobbing
konflikta u procesu mobing [3]. Nedovoljno process [3]. Insufficiently trained or inferior
osposobljeni ili nekvalitetni rukovoditelji managers mostly cannot differentiate between
uglavnom ne mogu razlikovati objektivne i objective and unfounded suspicions and accu-
neosnovane sumnje i optuæbe, pa nastojanjem sations, and they contribute to the progress of
da se πto prije rijeπe oznaËenog “svadljivca” i mobbing by their efforts to get rid of the desig-
“zanovijetala” zapravo pridonose procvatu nated “wrangler” and “ trouble-maker”. Suc-
mobinga. Dakle, uspjeπno poslovanje ne moæe cessful business activities cannot therefore be
se svesti samo na “red, rad i disciplinu” reduced to “order, work, and discipline” or to
(“workforce”) ili trening tipa “mrkva i πtap”, carrot-and-stick policy, but should rather focus
veÊ teæiπte treba staviti na profinjenost i on refined and civil manners, emotional intelli-
pristojnost ophoenja, emocionalnu inteligen- gence and an atmosphere suitable for positive
ciju i pogodnog ozraËja za pozitivnu komuni- communication [12]. Many managers have de-
kaciju [12]. Mnogi rukovoditelji imaju raz- veloped a positive manner of treating people,
vijen pozitivan naËin postupanja s ljudima, they control their possible abrupt and thought-
kontroliraju svoje nagle i nepromiπljene ispa- less incidents and learn how to adjust their be-
de i uËe prilagoavati svoje ponaπanje profilu havior to the profile of an employee. This is why
zaposlenika. Zato se moæe govoriti o rukovo- managers could be divided in dictators or lead-
diteljima diktatorima i voama. Prvi grade ers. The former create blind obedience, while
slijepu posluπnost, a drugi su demokratiËni the latter are democratic and encourage inde-
pa ohrabruju samoinicijativnost i kreativnost pendent initiatives and creativity at work. It has
na poslu. Eksperimentalno je dokazano da su been experimentally demonstrated that the work
radne skupine rukovoditelja-voa mnogo groups headed by managers - leaders are much
djelotvornije u radu. Prema Ronaldu Delugi, more efficient in their work. According to
tamo gdje su vladali rukovoditelji-diktatori Ronald Deluga, employees demonstrated two
zaposlenici su pokazivali dvije vrste reakcija: types of reactions when led by managers - dic-
jedni su padali kao ærtve mobbinga, a drugi tators: some fell victims to mobbing while oth-
su razvili odreene oblike dodvorniπtva kao ers developed certain forms of currying favor
neku vrstu obrambenog mehanizma [7]. as a sort of defence mechanism [7].

TeπkoÊe prepoznavanja Difficulties in recognition


U naπem istraæivanju najmanje je onih koji The number of persons who experienced ridi-
su doæivjeli ismijavanje radi spola, nacional- cule due to gender, nationality, or origin was the
nosti ili podrijetla, u skupini ispitanika s lowest in our study in the group of subjects with
visokom struËnom spremom (10,4%). Ipak, university degree (10.4%). Still, we should bear
treba imati na umu da je teror suptilniji πto je in mind that the terror is more subtle with the
posao bolji, teæe se uoËava i teæe dokazuje. better job, it is more difficult to observe and prove.
Moæe se pretpostaviti doprinos ærtve vlastitom A contribution of a victim to his/her own mob-
mobingu. Do danas istraæivanja nisu povezala bing may be assumed. Until the present day, stud-
ærtvinu osobnost kao uzrok mobinga. Prema ies have not related the victim’s personality as
Ozimecu, zbog gotovo bezazlenog poËetka, the cause of mobbing. According to Ozimec, vic-
vrlo sporog i pritajenog razvoja, ærtvama nije tims cannot easily understand that they have be-
lako spoznati da se mobing dogaa baπ njima. come the targets of mobbing due to an almost

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ et al: Mobbing 15

Ugroæene osobe rijetko uoËavaju poËetak innocuous beginning, and very slow and sup-
procesa. Razlozi zbog kojih njihovi kolege i pressed evolvement. Targetted persons rarely
nadreeni s njima neprijateljski postupaju notice the beginning of the process. The reasons
jednostavno im nisu jasni. Za zlostavljaËe je for hostile behavior of their colleagues and supe-
mobing vrsta ispuπnog ventila kojim prikri- riors are simply not clear to them. For abusers,
vaju nemoÊ u jednoj sferi svog æivota stva- mobbing is a way to let off steam and to cover up
rajuÊi oko sebe skupinu u kojoj dokazuju their incompetence in one sphere of their lives,
svoju moÊ i vaænost na raËun ærtve. Na taj establishing around them a group where they can
naËin si osiguravaju nadmoÊniji poloæaj ili demonstrate their power and importance by abus-
uklanjaju onoga koji im stoji na putu uspjeha. ing the victim. In this way they ensure dominant
Nerijetko to Ëine iz osobnog straha da neÊe position or eliminate all those who are in their
biti cijenjeni ili da Êe sami postati neËijom way to success. They often do it from personal
ærtvom [28]. fear that they will not be respected or that they
will themselves become somebody’s victim [28].
FiziËki i seksualni nasrtaji
Posebni oblik mobinga su fiziËki i seksualni Physical and sexual assaults
nasrtaji na radnom mjestu. U naπem istraæi- Particular types of mobbing are physical and
vanju fiziËko zlostavljanje je doæivjelo 14,9% sexual assaults at the workplace. In our study,
ispitanika, a seksualno zlostavljanje njih physical abuse was experienced by 14.9% of
9,7%, od Ëega 11,8% u dræavnim tvrtkama, a subjects and sexual harassment by 9.7%, of
6,2% u privatnim tvrtkama. ZnaËajno viπe which 11.8% in public enterprises and 6.2% in
muπkaraca (17,2%) doæivjelo je prijetnje ili privately owned firms. Significantly more men
fiziËki nasrtaj, a znaËajno viπe æena (15,7%) (17.2%) experienced threats or physical assault,
doæivjelo je seksualno ugroæavanje [4]. U nas while significantly more women (15.7%) suf-
se o mobingu malo govori pa se ovim istraæi- fered sexual harassment (4). The issue of mob-
vanjem htjelo provjeriti prepoznaju li naπi za- bing has rarely been addressed in Croatia, and
poslenici tu pojavu na svom radnom mjestu the intention of this study was to check if Croat-
uopÊe i utjeËe li mobing na radnom mjestu ian employees recognized this phenomenon at
na pojavu fiziËkih i psihiËkih poremeÊaja te the workplace at all, and whether workplace
na izostanke s posla. mobbing influenced the occurrence of physical
and psychic disorders and absence from work.
Nuænost preventivnih mjera
Rezultati ovog istraæivanja su pozoravajuÊi The necessity of preventive measures
jer pozivaju na akciju djelovanjem, upozora- Results of this study send a warning message
vanjem i izvjeπÊivanjem o razmjerima te and call for actions, cautioning and reporting
druπtvene patoloπke pojave. Oni bi trebali biti on the scale of this social pathologic phenome-
poticaj pronalaæenju i primjeni preventivnih non. They should serve as encouragement to
mjera koje se mogu provoditi informiranjem, devise and apply preventive measures that may
izobrazbom, osposobljavanjem i zaπtitom be implemented through communication, edu-
osoba koje rade na radnim mjestima s cation, training and protection of individuals
poveÊanim rizikom pojave mobinga [8, 11]. employed at workplaces that are at an increased
risk for the occurrence of mobbing [8, 11].

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


16 Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ i dr.: Mobing

ZAKLJU»AK CONCLUSION

Mobing je patoloπka druπtvena pojava koja Mobbing is a pathologic social phenomenon


moæe znaËajno poremetiti meuljudske od- that may substantially disrupt interpersonal rela-
nose na poslu. On upozorava na veliku druπ- tions at work. Actually, it directs our attention to
tvenu i psiholoπku vaænost radnog mjesta. a considerable social and psychological impor-
Rezultati provedenog istraæivanja potvrdili tance of the workplace.
su pretpostavku da se mobing proπirio i u nas Results of our study confirmed the hypothesis
te da radnici razmjerno dobro prepoznaju tu that mobbing also became common in Croatia
pojavu, premda se o njoj malo javno govori. and that workers recognized this phenomenon
U naπim organizacijama neki oblik mobinga relatively well although it is not very much dis-
doæivljava od 15,4% do 53,4% pa bi puno cussed in the public. Some type of mobbing was
zaposlenika rado promijenilo radno mjesto experienced by 15.4%-53.4% of Croatian em-
kada bi bili u moguÊnosti to uËiniti. ployees, and many of them would change their
Spolne razlike u mobingu posljedica su workplaces if they had an opportunity.
podjele muπko-æenskih uloga i shvaÊanja Sexual differences in mobbing are the conse-
uloge spola u druπtvenim odnosima pa je quence of the division into male-female roles and
znaËajno viπe muπkaraca (17,2%) doæivjelo of the understanding of the role of gender in so-
prijetnje ili fiziËki nasrtaj, a znaËajno viπe cial relations, so that significantly more men
æena (15,7%) doæivjelo je seksualno ugro- (17.2%) met with threats or physical assaults,
æavanje. while significantly more women (15.7%) suffered
Takoer je shvatljivo da su zamor vlastitim sexual harassment. It is also understandable that
poslom (82,2%) i prituæbe zbog fiziËkih fatigue with their work (82.2%) and complaints
problema izazvanih poslom (53,6%) viπe due to work-related physical problems (53.6%)
prisutni u starijih ispitanika. were increasingly present in elderly respondents.
Posebno riziËni za mobing pokazali su se The subjects with lower educational back-
ispitanici s niskom struËnom spremom. Njih ground were particularly at risk as mobbing tar-
50% je stalno izloæeno kritici πefova i kolega gets. 50% of them were exposed to continuous
(31%), a 69,8% ih doæivljava obezvrjeivanje criticism of their superiors and coworkers (31%),
rezultata svoga rada. ZnaËajan broj ispitanika while 69.8% of such workers met with degrada-
(82,1%) iz te skupine promijenilo bi svoje tion of work results. A substantial number of sub-
radno mjesto kada bi imali priliku. Kao naj- jects (82.1%) from this group would change their
manje riziËna skupina za mobing pokazali su workplace if they had an opportunity. Subjects
se ispitanici s visokom struËnom spremom. with a university degree showed to be the group
at the lowest risk for mobbing.

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ et al: Mobbing 17

Tablica 4. Razlike u odgovorima prema struËnoj spremi ispitanika (niska=126, srednja=420,


visoka=154)
Table 4. Differences in answers depending on subjects’ educational background (low-
er=126, secondary=420, university=154)

Educational Odgovor/Answer
Pitanje/Question
background da/yes % ne/no % χ2 df p
6. o izloæenosti kritici niska/low 63 50 63 50 χ = 26,436 2
2
p < 0,05
πefova/Exposure to srednja 112 26,7 308 73,3
criticism of superiors medium
visoka/high 38 24,7 116 75,3
7. o izloæenosti kritici niska/low 39 31 87 69 χ2= 7,606 2 p < 0,05
kolega/Exposure to srednja 78 18,6 342 81,4
criticism of medium
colleagues visoka/high 31 20,1 123 79,9
8. o obezvreivanju niska/low 88 69,8 38 30,2 χ2= 39,139 2 p < 0,05
rezultata rada srednja 180 42,9 240 57,1
Degradation of medium
work results visoka/high 59 38,3 95 61,7
11. o æelji za promjenom niska/low 103 82,1 23 17,9 χ2= 50,476 2 p < 0,05
radnog mjesta srednja 263 62,5 157 37,5
Wish to change medium
workplace visoka/high 70 45,3 84 54,7
12 o zamoru na poslu niska/low 115 91,3 11 8,7 χ2= 27,322 2 p < 0,05
Work-related fatigue srednja 326 77,6 94 22,4
medium
visoka/high 112 72,7 42 27,3
14. fiziËkim problemima niska/low 100 79,4 26 20,6 χ2= 91,494 2 p < 0,05
zbog posla srednja 215 51,2 205 48,8
Work-related medium
physical problems visoka/high 47 30,5 107 69,5
15. o bolovanju zbog niska/low 24 19,0 102 81,0 χ2= 28,114 2 p < 0,05
problema izazvanih srednja 26 6,2 394 93,8
poslom/Absences due medium
to work-related visoka/high 4 2,6 150 97,4
problems
16. o moguÊnostima niska/low 59 47,2 67 52,8 χ2= 27,129 2 p < 0,05
koriπtenja bolovanja srednja 272 64,8 148 35,2
Possibilities to medium
take sick leave visoka/high 117 76,2 37 23,8

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


18 Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ i dr.: Mobing

LITERATURA/REFERENCES

[1] APA - AmeriËka psihijatrijska udruga: DijagnostiËki i statistiËki priruËnik za duπevne


poremeÊaje DSM-IV, Meunarodna verzija s MKB-10 πiframa, hrvatsko izdanje. -
Jastrebarsko: Naklada Slap, 1996, str. 435-440.
[2] BOSCO, M.G., SALERNO, S., VALCELLA, F.: Mental health and work: integrated
technical actions between services for preventive hygiene and worksite safety and
mental health centers. - Med Lav, 1999, 90(6):752-61
[3] CASSITTO, M.G.: Mobbing in the workplace: new aspects of an old phenomenon. -
Med Lav, 2001, 92(1):12-24.
[4] CHARNEY, D.A., RUSSELL, R.C. : An overview of sexual harassment. ∑ Am J
Psychiatry, 1994, 151(1):10-7.
[5] DAVENPORT, N., SCHWARTZ, R.D, ELLIOT, G.P.: Mobbing: Emotional Abuse in
the American Workplace, are consultants and trainers. ∑ Civil Society Publishing.,
1999. http://www.mobbing-usa.com/.
[6] DAVIDSON, .JR.T.: Posttraumatic stress disorder and acute stress disorder. -U:
KAPLAN, H.I., SADOCK, B.J., ur.: Comprehensiv textbook of psychiatry, Sixth
edition, Volume 1. -Baltimore: Williams & Wilkins, 1995, str. 1227-1236.
[7] DELUGA, R.J., MASSON, M.: Relationship of resident assistant consciousness,
extraversion, and positive affect with rated performance. - Journal of Research in
Personality, 2000, 34:225-235.
[8] DNZ TRAINING AND CONSULTING. - Collins, Iowa, USA: Textweaver, 2002,
http://dnztraininginternational.com/.
[9] FIGLEY, C.R.: Compassion fatigue: psychotherapists’ chronic lack of self care. - J
Clin Psychol, 2002, 58(11):1433-41.
[10] FILAKOVI∆, P., BARKI∆, J., MANDI∆, N.: Mental disorders in Croatian soldiers in
outpatient treatment at East-Slavonian battlefield. - Psychologische Beiträg, 1992, 3-
4:250.
[11] GAIL P.E.: “Training with a Can-Do Attitude”. Roland, IA: Innovations-training Co.,
2000.
[12] GOLEMAN, D.: Emotional Intelligence - Why it Can Matter More than IQ. -London:
Bloomsbury, 1996.
[13] HAVELKA, M., KRIZMANI∆, M.: Psiholoπka i duhovna pomoÊ pomagaËima. -
Zagreb: Dobrobit; 1995.
[14] JONES, R.N.: Occupational asthma. - Clin Chest Med, 1984, 5(4):619-22.
[15] KOI∆, E., MUÆINI∆, L, –OR–EVI∆, V., VONDRA»EK, S., CAR-MARKOVI∆,
A.: Primary prevention of burnout syndrome in nurses at General Hospital and Health
Center from Virovitica, Croatia. - Acta clinica Croatica, 2001, 40:259-271.
[16] KOI∆, E., FRANCI©KOVI∆, T., MUÆINI∆, L, –OR–EVI∆, V., VONDRA»EK, S.,
PRPI∆ J. :Chronic pain and secondary traumatization in wives of Croatian war veterans
treated for Posttraumatic stress disorder. - Acta clin Croat, 2002, 41:295-306.
[17] KOI∆, O., DELALLE-ZEBI∆, M., BOSNI∆, D.: Psychic disorders among Croatian
soldiers from the east Slavonian front hospitalised in the Psychiatric Clinic Osijek. -
Psychologische Beiträge, 1992, 3-4:270.
[18] LEYMANN, H.: Mobbing and psychological terror at workplaces. -Violence Vict,
1990, 5(2),119-26.

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ et al: Mobbing 19

[19] LEYMANN, H.: The Mobbing Encyclopaedia. Bullying: Whistleblowing. Information


about Psycho terror in the Workplace. 1992. http://www.leymann.se/.
[20] LEYMANN, H., GUSTAVSSON, A.: How ill does one become of victimization at
work? - U: ZAPF D., Leymann H. (ur.): Mobbing and Victimization at Work. - A
Special Issue of The European Journal of Work and Organizational Psychology, 1996.
[21] LEYMANN, H., GUSTAVSSON, A.: National of Occupational Safety and Health in
Stokholm, Sweden. ∑ Stokholm: NBOSH, 1984.
[22] LEYMANN, H.: The Content and Development of Mobbing at Work. - U: ZAPF D.,
LEYMANN H. (ur.): Mobbing and Victimization at Work. - A Special Issue of The
European Journal of Work and Organizational Psychology, 1996.
[23] LENNANE, K.J.: “Whistleblowing”: a health issue. - BMJ 1993, 11;307(6905):667-
70.
[24] MAHLER, V., SCHMIDT, A., FARTASCH, M., LOEW, T.H., DIEPGEN , T.L.:
Value of psychotherapy in expert assessment of skin diseases. Recommendations
and indications for additional psychotherapy evaluation in expert assessment from
the viewpoint of dermatology. - Hautarzt 1998, 49(8):626-33.
[25] McCALL, E.: Horizontal violence in nursing: the continuing silence. - Lamp 1996,
53(3):28-31.
[26] MORO, LJ., FRANCI©KOVI∆, T., BERTOVI∆, G., VARENINA, G.: Potpora
radne sredine i obitelji kod posttraumatskog stresnog poremeÊaja. -Soc.psihijat,
1992, 20:3-4:233-240.
[27] OLWEUS, D.: Bullying at school: basic facts and effects of a school based intervention
program. - J Child Psychol Psychiatry, 1994, 35(7):1171-90.
[28] OZIMEC, S.: Naπi mentaliteti. - Varaædinske Toplice: NakladniËka kuÊa Tonimir, 2001,
str. 39-49.
[29] ROSSI, M., D’ANDREA, R.: Mobbing: a problem in occupational health. -Recenti
Prog Med, 2001, 92(1):49-51.
[30] Sweden ∑ NBOSH - National Board of Occupational Safety and Healt, http://
aix1.uottawa.ca/~sbennet/sw.html.
[31] WHO - World Health Organization: Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih
zdravstvenih problema, X. revizija, svezak I. - Zagreb: Medicinska naklada, 1994.
[32] WHO - World Health Organization: Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih
zdravstvenh problema, X revizija, svezak 2, PriruËnik za uporabu. - Zagreb: Medicinska
naklada, 1994.
[33] ZAPF, D., DORMANN, C., FRESE, M.: Longitudinal studies in organizational stress
research: A review of the literature with reference to methodological issues. - J Occup
Health Psychol, 1996, 1(2):145-69.

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2


20 Rad sigur., 7, 2003, 1, 1-20 E. KoiÊ i dr.: Mobing

Elvira KoiÊ Elvira KoiÊ


OpÊa bolnica Virovitica, Odjel za duπevne General Hospital Virovitica, Psychiatric
bolesti, Hrvatska, Gajeva 21, 33000 Department, Croatia
e-mail: elvira.koic@vt.tel.hr e-mail: elvira.koic@vt.tel.hr

Pavo FilakoviÊ Pavo FilakoviÊ


KliniËka bolnica Osijek, Klinika za University Hospital Osijek, University
psihijatriju, J. Huttlera 4, Osijek 31000 Department of Psychiatry, J. Huttlera 4,
Osijek 31000, Croatia

Lana MuæiniÊ Lana MuæiniÊ


Psihijatrijska bolnica VrapËe, Zagreb, Psychiatric Hospital VrapËe, Zagreb,
BolniËka c. 32, Zagreb, 10090 BolniËka c. 32, Zagreb, 10090, Croatia;

Marija Matek i Snjeæana VondraËek Marija Matek and Snjeæana VondraËek


OpÊa bolnica Virovitica, Odjel za duπevne General Hospital Virovitica, Psychiatric
bolesti, Hrvatska, Gajeva 21, 33000 Department, Croatia, Gajeva 21, 33000

ISSN 0352-3675 CODEN RASIF2

Anda mungkin juga menyukai