GODINA
RED.BR. OZNAKA POZICIJA PRETHODNA TEKUĆA 2009
2008
IZNOS IZNOS
1. 052 Poslovna aktiva 40.724.882 38.590.761
2. 053 Vanposl. aktiva 0 0
Ovi podaci pokazuju da se struktura ukupne aktive promenila u korist poslovne aktive,
što je pozitivno budući da jedino poslovna aktiva odbacuje finansijski rezultat.
1
GODINA
PRETHODNA TEKUĆA 2009
RED. BR. OZNAKA POZICIJA 2008
IZNOS IZNOS
1. 001 Neplaćen upisan 0 0
kapital
2. 017 Investirani kapital 0 0
3. 003,009 Operativna 40.724.882 38.590.761
025,047 imovina
4. 049 Gubitak 0 0
Kod svakog je preduzeća struktura operativne imovine pod visokim uticajem efikasnosti
korištenja obrtne imovine pri čemu se efikasnost korištenja obrtne imovine meri
koeficijentom obrta. Viši koeficijent obrta obrtne imovine pomera strukturu operativne
imovine u korist fiksne imovine i obrnuto, niži koeficijent obrta obtrne imovine pomera
strukturu operativne imovine u korist obrtne imovine.
2
ANALIZA FIKSNE IMOVINE
3
145.651.624 100
Sti = = 39.136 Prethodna godina
185.050.442
Nvo 100.174.149
Nvo 100.174.149
4
Sti = _Iv 100 = _47.903.522 100 = 57.2 Tekuća godina
Nv 83.748.069
Gdje je:
Sti – stepen istrošenosti osnovnih sredstava uključujući i osnovno stado
5
Tvk = a1 vk + a2 vk + ..... + an vk pri čemu je a1, a2.... an osnovno sredstvo
izraženo fizičkom jedinicom mere, a vk broj godina od momenta uključenja u
proces reprodukcije do momenta merenja stepena istrošenosti
- Iskorištenje kapaciteta
U · 100
Stko =
Uo
Gdje je
U – ostvareni učinci
U · 100
Stkp =
Up
Gdje je
Up – planirani učinak
U – ostvareni učinak
Gdje je
6
PStko – prosječni stepen iskorištenja optimalnog odnosno realnog kapaciteta
Gdje je
PStkp – Prosječni stepen izvršenja plana iskorištenja kapaciteta
Stkp1, Stkp2, ... Stkpn – Stepen izvršenja plana iskorištenja kapaciteta pojedinih
vrsta osnovnih sredstava
Q1 · C1 + Q2 · C2 + ... +Qn · Cn
Eos =
Osmo + Osml + ... +Osmk
1+m
gdje je
7
M – broj mjeseci
8
3. 277. 819 3. 277. 819
= =
184. 050. 442 + 184. 050. 442 368. 100. 884
2 2
3.277.819
= = 0, 0178
184. 050. 442
2
To=
PROSJEČAN BROJ RADNIKA
Na osnovu ovog obrazca dobili smo vrednost korištene opreme po jednom radniku. Što je
ta vrijednost viša to je bolja tehnička opremljenost i obrnuto. Tehnička opremljenost utiče
na produktivnost rada viša tehnička opremljenost veća je produktivnost i obrnuto.
9
Obrtna sredstva su deo poslovnih sredstava koji svoju vrednost po pravilu, odjednom
prenosi na proizvod nove upotrebne vrednosti. Po propisima u obrtna sredstva može da
bude uključen pogonski i poslovni sitan inventar. Obrtnim sredstvom smatra se ono
sredstvo koje je u jednom ciklusu reprodukcije transformiše iz početnog pojavnog oblika –
novca (N) – u završni pojavni oblik – novac (N1). Koliko će trajati ciklus reprodukcije
najviše zavisi od dužine trajanja tehnološkog procesa. U najvećem broju slučajeva on traje
manje od godinu dana, a kako su druge faze ciklusa reprodukcije – faza nabavke i faza
reprodukcije neuporedivo kraće, te se transformacija obrtnih sredstava i početno u završni
pojavni oblik obavi u toku jedne godine, sto znači; ona se u toku godine obrne najmanje
jednom.
Polazeči od kružnih kretanja, sredstava u procesu reprodukcije N – R ... P ... R1 – N1
obrtna sredstva se javljaju u
- novčanom
- naturalnom
- prelaznom obliku.
Novčani oblik: Novac predstavlja početni i završni oblik obrtnih sredstava. Budući da
knjigovodstvo ne evidentira posebno novac početnog oblika (N) odnosno zavisnog oblika
(N1) preduzeće raspolaže podacima o ukupnom novcu koji može biti u blagajni ili na
depozitivnim računima.
Naturalni oblik: Može biti u vidu:
- sirovinama i materijalu (R)
- nedovršene proizvodnje (P) i
- gotovih proizvoda.
10
2. Davanje avansa dobavljača ili davanjem kratkoročnih kredita
Pri analizi strukture obrtne imovine, obrtna imovina se grupiše prema stepenu likvidnosti
odnosno prema brzini transformacije pojedinih oblika obrtne imovine u gotovini.
Propisana šema bilansa stanja iskazuje obrtnu imovinu po stepenu likvidnosti sa
izuzetkom aktivnih vremenskih razgraničenja, koja su iskazana izvan obrtne imovine.
Aktivna vremenska razgraničenja uključuju se u analizu strukture obrtne imovine zato što
su na njima iskazani ili unapred plaćeni troškovi ili obračunati nefakturisani prihodi. U
okviru ove analize unapred plaćenim troškovima je mesto u okviru zaliha, a obračunatim
nefakturisanim prihodima je mesto u okviru potraživanja.
11
11. Obrtna imovina (1 do 10)
1.260.596 1.213.242
Šema pokazuje :
12
Obrt obrtne imovine iskazuje brzinu obrta koja se izražava koeficijentom obrta 1 ili
brojem dana trajanja jednog obrta. To predstavlja kvantifikaciju efekata (učnika) i
prosečno obrtne imovine, pa se koeficijent obrta (K) izračunava:
Koeficijent obrta iskazije koliko se puta obrtna imovina obrnula u periodu za koji se meri
obrt, a broj dana trajanja obrta iskazuje koliko dana je trajao jedan obrt imovine. Što je
koeficijent obrta viši, a broj dana obrta manji efikasnost obrtne imovine je veća i obrnuta.
Viša efikasnost obrtne imovine je bitna za finansijski rezultat preduzeću iz dva razloga:
- prvo, pri višoj efikasnosti obrtne imovine postižu se veći učinci, a u krajnjoj
liniji postižu se veći prihodi od prodaje, što povećava finansijski rezultat.
- drugo, sa višom efikasnošću obrtne imovine raspoloživa obrtna imovina je
manja, a tad su niži troškovi držanja zaliha i niži su troškovi finansiranja
obrtne imovine, a i jedno i drugo povećava finansijski rezultat preduzeća.
13
1. Brzina obrtanja ukupnih obrtnih sredstava, računa se koeficijentom obrta ukupnih
obrtnih sredstava, za koji je najpre treba izračunati prihode od prodaje na sledeći način:
2008 2009
______________________
K= Prihodi od prodaje
Obrtna imovina i AVR + Obrtna imovina i AVR
Po bilansu otvaranja po zaključnom bilansu
2
Za 2003. godinu:
14
0,34
Za 2008. godinu:
T=_365 = 419,5
0,87
Troškovi materijala
Km= ________________________________
Zalihe materijala + Zalihe materijala
_po bilansu otvar. po zaključnom bilansu
2
Za 2009. godinu:
15
0,8336
2008 2009___
16
Tnp = 365_ = 3,72
96,9
4. Brzina obrta gotovih proizvoda, meri se koeficijentom obrta gotovih proizvoda, za koji
najpre treba izračunati troškove prodatih gotovih proizvoda na sledeći način:
_2008_____ 2009_____
Za 2008. godinu:
17
Tgp = 365__ = 6,4
57.04
Za 2009. godinu:
18
6. Brzina obrta potraživanja od kupaca, meri se koeficijentom obrta potraživanja za koji
najpre treba izračunati naplaćena potraživanja od kupaca, na sledeći način:
2008 2009
19
7. Koeficijent obrta obaveza prema dobavljačima:
20
2
- Mi nismo bili u mogućnosti da izračunamo stopu prinosa na investirani kapital jer naš
bilans stanja ne sadrži investirani kapital.
2008 2009
Ukupni prihod
Ki=
stalna i obrtna + stalna i obrtna imovina
imovina po bilansu po zaključnom bilansu
otvaranja
2
21
Za 2002. godinu je:
2.315.810 2.315.810
Ki= 45.047.063 + 40.690.336 = = 0.054
42.868.699,5
2
412.425 412.425
Ki= 40.690.336 + 38.556.215 = = 0,011
39.629.275,5
2
2008 2009
22
2. Troškovi za dug. Rezervisanja - -
3. Neto dobitak - -
4. Neto novčani tok iz poslovanja (1+2+3) 2253150 2086767
Za 2008 godinu
45047063 + 40690336
____________________
2
Broj godina
povraćaja = __________________________________ = 19,0
imovine 2253150
Za 2009 godinu
40690336 + 38556215
___________________
Broj godina 2
povraćaja = ____________________________ = 18,9
imovine 2086767
23
Analiza kratkoročne i dugoročne finansijske ravnoteže
Godina
2008 2009
Iznos Iznos
24
Koeficijent ubrzane likvidnosti = G + HV + PK
O
Za 2008. godinu:
Koef. tekuće likvidnosti =1.191.504 = 0,12
10.096 430
Za 2009. godinu:
Koeficijent tekuće likvidnosti = 1.144. 150= 0,11
10.749.192
25
To upućuje na zaključak, sudeći po koef. tekuće likvidnosti da je preduzeće visoko
nelikvidno.
Ovo merenje iskazuje prosečan broj dana u kome se mogu isplatiti ukupne godišnje
obaveze. Veličine vremennskog razmaka (VR) se utvrđuje po obrascu:
gdje je:
NS = gotovina potraživanja po deviznim računima
HV = hartije od vrednosti koje se kotiraju na berzi
P = potraživanja čija isplata nije duža od 30 dana
T = ukupne godišnje isplate
Ona obuhvata:
–1 Analizu dugoročne finansijske ravnoteže na osnovu dugoročno vezanih sredstava
–2 Analizu dugoročne finansijske ravnoteže na osnovu obrtnog fonda
26
Godina
prethodna tekuća
2008 2009
udeo u udeo u
bilansnoj bilansnoj
iznos sumi poslo- iznos sumi poslo-
vnih sred. vnih sred.
27
kapital, dugoročna rezervisanja osnovna sredstva, dugoročni obrtni
=
i dugoročne obaveze minus plasmani i gubitak iskazan fond
u aktivi
ili
za 2008. godinu
30.595.294 – 67.418.035 = - 36.832.741
1.191.504 – 10.096.430 = - 8.904.926
za 2009. godinu
27.798.411 – 68.118.151= - 40.319.740
1.144.150 – 10.749.192 = - 10.605.042
za 2008. godinu
30.628.452 – ( 38.398.818 ) = -36.789.583
za 2009. godinu
27.841.569 – ( 36.312.051 + 31.806.100 ) = - 40.276.582
za 2008. godinu
-36.832.741 + 36.789.583 = - 43.158
za 2009. godinu
-40.319.740 + 40.276.582 = - 43.158
Pogoršala se situacija u vezi sa održavanjem likvidnosti.
28
U 000 dinara
Godina
Prethodna Tekuća
29
3. Smanjenje obrtnog fonda 5.573.766
3.0. Smanjenje kapitala 2.786.883
3.1.Smanjenje dugoročnih rezervisanja –
3.2. Smanjenje dugoročnih obaveza –
3.3. Povećanje gubitka 2.786.883
3.4. Povećanje osnovnih sredstava –
3.5. Povećanje dugoročnih finansijskih plasmana –
*Finansijska stabilnost
za 2008. godinu:
za 2009. godinu:
* Zaduženost
30
Ona se ocenjuje preko strukture pasive bilansa stanja posmatrane sa stanovišta vlasništva.
Struktura pasive preduzeća:
Godina
Prethod- tekuća
na
Godina
prethodna tekuća
1.Procenat učešća osnovnih sredstava u zbiru 96,95 96,9
osnovnih i obrtnih sredstava.
2. Indeks cena na malo. 102,4 101,3
31
*Solventnost
32
_______ * 100 = 25,17 ________ *100 = - 246,36
6.391.303 1.609.235
godina
prethodna tekuća
33
1. akumulirani neto dobitak
2. amortizacija
3. troškovi dugoročnog rezervisanja
4. naplaćena glavnica dugoročnih plasmana
5. efekti revalorizacije nadoknađeni iz
ukupnog prihoda
6. bruto sredstva za reprodukciju (1 do 5)
7. otplaćena i dospela glavnica dugoročnih
obaveza
8. otkupljene sopstvene akcije
9. neto sredstva za reprodukciju (6-7-8)
10.pokrivenost dugoročno vezanih
sredstava trajnim kapitalom i dugoročnim
obavezama – dug. vezana sredstva = 100
11.stopa otpisanosti opreme
12.prosečna ukupna sredstva
13.stopa bruto sred. za reproduk. (6 100)
12
14.stopa neto sred. za reprodukciju ( 9
100)
12
15.ukupan prihod
16.koeficijent obrta ukupnih sred. ( 15 )
12
34