Komunikacija ( lat.

communicare = uiniti zajednikim ) je: prenoenje poruka od poiljatelja do primatelja proces razmjene misli, osjeaja, i poruka koji se nuno odvija kad god postoji interakcija dinamiki i sloen proces u kojem ljudi alju i primaju verbalne i neverbalne poruke da bi razumjeli i da bi njih razumjeli ( Hargie, 1994. ) Komunikacija ima razliite svrhe ili uloge: primanje i davanje obavijesti,rjeavanje problema donoenje odluka zadovoljavanje potreba za:pripadanjem,uitkom,bijegom od drugih aktivnosti, odmorom ,kontrolom nad drugim ljudima Dobra komunikacija predstavlja preduslov kvalitetnog i profesionalnog odnosa. Komunikacija je temelj svakog meuljudskog odnosa. Komunikcijom saoptavamo sebe drugima, postiemo bolji odnos i povjerenje bolesnika, postiemo bolji odnos s drugim uposlenicima te ugodno okruenje na radnom mjestu , dobivamo bolje rezultate rada i zdravstvene njege za bolesnika i na kraju dobivamo vee zadovoljstvo radom. Biti koncentrisan na druge znai, prije svega, biti sposoban sluati. Slua se, ali se ne uje. uje se, ali se ne razumije. Razumije se, ali se ne prihvaa. Prihvaa se, ali se ne prakticira. Prakticira se, ali koliko dugo? Komunikacija je u zdravstvenoj zatiti jedan od osnovnih faktora i o tome se sve vie govori. Nije posrijedi samo odnos zdravstvenog osoblja prema bolesnicima nego i uzajamna komunikacija osoblja u svakodnevnom radu. Uspjeh u lijeenju vezan je i uz komunikaciju unutar zdravstvenog tima, a promjene u kulturi komunikacije su vidljive: Sestra vodi individualni razgovor sa svakim pacijentom u novom ambijentu, bez altera, u direktnoj komunikaciji. Upoznaje pacijenta i njegove zdravstvene probleme. Odreuje vrijeme prijema prema proceduri za prijem i trijau pacijenata (koristei svoje znanje i iskustvo). Sestra savjetuje, edukuje, prosvjeuje, prevazilazi uspjeno prepreke u komunikaciji sa sagovornikom (pacijentom) koji bira svog sagovornika sestru. Izabrani pravi metod za komunikaciju (govorom, gestikulacijom, vizuelnom metodom) obezbjeuje neposredan kontakt sa pacijentom, poveava panju, interesovanje i razumjevanje. Sestra mora strpljivo da slua pacijenta, svjesna potrebe svih svojih pacijenata da budu sasluani. Vjetina postavljanja pitanja pri komunikaciji predstavlja osnov za dobijanje pravog odgovora od pacijenta. Sestra postavlja pitanja koristei mone rijei: KAKO, KADA, ZATO da bi otvorila vrata saznanju o bolesti pacijenta. Svaka sestra eli i moe da postane dobar vladalac komunikacionim vjetinama. Dobra komunikacija ini svakodnevni rad efikasnim, prijatnim, uspjenim, smanjuje napetost, radnu sredinu ini mjestom gde e svi biti zadovoljni i gdje e rado boraviti

 Pacijenta osmjehom uvjerimo u iskrenost. Omoguimo im da iz nae ustanove odu zadovoljni, smireni, sa puno povjerenja,u koju e se sa zadovoljstvom vraati kad god imaju zdravstveni problem. Zato je vana dobra komunikacija u zdravstvu?

komunikacija je osnov svakog meuljudskog odnosa, nainom komunikacije saoptavamo sve o sebi drugima, dobrom komunikacijom postiemo bolji odnos i povjerenje bolesnika, postiemo bolji odnos s drugim saradnicima, te ugodnu atmosferu na radnom mjestu, dobivamo bolje rezultate rada i zdravstvene njege za bolesnike, ali i vee lino zadovoljstvo poslom koji obavljamo. potiemo svoj lini razvoj i sazrijevanje. poboljavamo line i profesionalne odnose. pokazujemo da cijenimo druge ljude, a posebno bolesne. svakodnevan rad u zdravom i efikasnom strunom timu podstie zadovoljstvo zaposlenika i omoguava bolje upravljanje vremenom, rjeavanjem nesuglasica i sukoba poveava se slonost tima.

preduslovi uspjenog timskoga rada jesu: dosljedna komunikacija, sluanje, izvjetaji o uinjenom, redovni sastanci, prihvatanje razlika u miljenju, pridravanje dogovora, uvaavanje, otvorenost, podrka i povjerenje, usklaen timski pristup zdravstvenoj njezi postie bolesnika na bolju saradnju. injenice Sestrinstvo je po svojoj prirodi zasnovano na saradnji. Sestre i drugo medicinsko osoblje moraju efikasno komunicirati u cilju da prue adekvatan tretman i medicinsku potporu. Efikasna sposobnost komuniciranja u sestrinstvu stvara visok nivo zadovoljstva korisnika i izvrsnost jer spreava nastanak greki.

Dobre interne komunikacije osnova su dobrih odnosa u svakoj ustanovi. A dobri odnosi stvaraju pozitivnu atmosferu, iz nje se stvara pozitivna energija, a iz pozitivne energije raaju se entuzijazam i kreativnost. Zaposleni su najbolji ambasadori ustanove i nita joj ne moe obezbijediti tako dobar ili tako lo imid, kao prie onih koji rade za nju. Moda vam se ini da vai zaposleni nemaju ta da kau ili da vam sve ovo nije potrebno samo zbog toga da bi oni neto predloili, ili mislite da bi oni jednostavno pokucali na vrata i rekli ta imaju kada bi imali neto da kau? Naravno, uprkos svim sredstvima komunikacije koje obezbjeuje moderna tehnologija, nipoto ne treba zapostaviti znaaj neposredne komunikacije i u tom smislu treba praktikovati dan otvorenih vrata ili kroz neku slinu formu omoguiti zaposlenima da i lino kau ili pitaju ta imaju.

to nam ometa dobru komunikaciju ? rad medicinske sestre medicinskog tehniara smatra se visoko stresnim ve zbog same njegove prirode: sadraja, uvjeta i naina rada, organizacije rada, radnog okolia burne promjene u podruju rada koje se stavljaju pred svakog od nas, kako bismo opstali, postavljaju velike zahtjeve za prilagodbu ograniena sredstva za zdravstvenu zatitu, neodgovarajua organizacija rada i upravljanja mogu takoer oteati postizanje dogovora, suglasnosti te pogodovati nastanku i podravanju neprijateljske komunikacije, ak i mobbing-a stroga hijerarhijska struktura, nedovoljno odreene uloge, dvosmislene, koje se sukobljavaju u izvrenju radnih zadaa, nedostatak jasnih pravila u radu i nejasna pravila ponaanja, pretjerana radna optereenja obiljeja su koja uglavnom opisuju ustroj i rad u zdravstvenim ustanovama U nastojanjima tog prilagodnog samoodravanja, ne samo da pristajemo podnositi stresove, nego ih sami, svjesno ili ne, proizvodimo Djelatnik pod stresom moe na pogrean nain doivjeti i tumaiti oekivanja drugih u odnosu prema vlastitom ponaanju Moe ometati druge, ne potivati socijalne norme, raditi na neodgovarajui nain i time kao odgovor izazvati svoje suradnike da odgovore napadom na njega. Sprjeavanje negativne komunikacije, sprjeava se mogunost nastanka stresa na poslu i potie uinkovitost ! Kako poboljati komunikaciju u timu zdravstvene njege ? Komplementarnost komuniciranja se temelji na priznavanju razliitosti na sadrajnoj razini, a simetrinosti na prihvaanju jednakosti osobe s kojom komuniciramo, odnosno, vee znanje i strunost jedne osobe ne bi smjelo biti razlog za pretvaranje druge osobe u pasivni objekt ! Ako samo aljemo, a ne elimo primati poruke, ako samo govorimo, a nismo u stanju sluati,komunikacija je jednosmjerna, karakterizirana zapovijednim i omalovaavajuim odnosom prema suradnicima Nuni preduvjet kvalitetne komunikacije u zdravstvenom timu je dvosmjerna komunikacija gdje sugovornici odailju i primaju poruke i dobivaju pozitivne ili negativne povratne informacije Sugovornik se obezvrijeuje i ismijava, prisiljava na obranu, ime se pogoravaju meuljudski odnosi, a umjesto rjeavanja konkretnog problema, poraz sugovornika se oituje kao uspjeh RIJEIMO TO : brzim rjeavanjem nesuglasica i problema dvosmjernom komunikacijom sluanjem redovitim izvjeima o uinjenom redovitim sastancima prihvaanjem razlika u miljenju pridravanjem dogovorenog uvaavenjem

otvorenou podrkom povjerenjem

Javna zdravstvena ustanova

Univerzitetski kliniki centar Tuzla

KOMUNIKACIJA

ARNAUTOVI MIRALEM Respiratorni tehniar

Maj,2011