Smail Dubravi Radiestezija III TETNA ZRAENJA - Njihovo otkrivanje i suzbijanje

Vlastita naklada Priredio: Branimir Galekovi Ovaj materijal se moe kopirati u dijelovima ili u cjelini za osobno koritenje, za prijatelje ili klubove i to iskljuivo u neprofitne svrhe.

Zagreb, 2011.

ISBN 978-953-56657-3-1

Smail Dubravi, dipl. ing.

RADIESTEZIJA III TETNA ZRAENJA

NJIHOVO OTKRIVANJE I SUZBIJANJE

Zagreb 1987
3

elei spasiti od nezasluenog zaborava znaajno djelo pok. Smaila Dubravia posveeno radiesteziji, a koje svojedobno nije imalo prilike biti predstavljeno iroj publici na odgovarajui nain, ve samo u obliku skripata, ovom prilikom objavljujemo ovo djelo u obliku besplatne elektronike knjige. Nastojanje je podrano od strane obitelji autora kao i Kluba radiestezista, bioenergetiara i istraivaa iz Zagreba. Djelo je uz puno truda preneseno u oblik, koji omoguava njegovu prezentaciju pomou suvremenih sredstava komunikacije, ipak ostavljajui originalno djelo u gotovo neizmijenjenom obliku primjerenom ondanjem stupnju tehnologije, onako kako ga je autor s puno ljubavi i truda zamislio. Branimir Galekovi, dipl. ing.

Sadraj PREDGOVOR .....................................................................................................................................7 OPI POJMOVI O ZRAENJU.........................................................................................................9 VALOVI, VALNE DUINE, FREKVENCIJE ................................................................................10 DJELOVANJE VISOKONAPONSKIH I DRUGIH ELEKTRINIH POSTROJENJA I APARATA, TE MAGNETSKIH, ELEKTRINIH I ELEKTROMAGNETSKIH POLJA.............13 POLARITET PODZEMNIH VODENIH TOKOVA ........................................................................16 UTJECAJ PROMJENA VREMENSKIH PRILIKA .........................................................................17 SUNEVA ZRAENJA ...................................................................................................................18 MJESEEVA ZRAENJA ...............................................................................................................20 ZRAENJA OD PODZEMNIH VODOTOKA I GEOLOKIH STRUKTURA .............................21 POLARITET......................................................................................................................................23 POLARITET LJUDSKOG TIJELA ..................................................................................................25 MRENI SUSTAVI ..........................................................................................................................27 Peyr-ova mrea.............................................................................................................................27 O MREAMA ...................................................................................................................................28 Lijenik i istraiva Dr. med. Ernst Hartmann ..............................................................................28 Hartmannova qlobalna mrea (I. mrea) .......................................................................................28 DIJAGONALNA (POLARNA) MREA (II. mrea) ...................................................................29 a) Wittmanova mrea .................................................................................................................30 Traenje polarnih polja pomou raalja.........................................................................................31 b) Curry-jeva mrea .......................................................................................................................31 RAZLIKA IZMEU WITTMANNOVE I CURRY-JEVE MREE................................................36 Sredinje linije (3. Schneiderova mrea) .......................................................................................36 4. Schneiderova mrea;..................................................................................................................36 Linije rasta .....................................................................................................................................36 Geomantske zone ...........................................................................................................................37 ATOMARNI KUBINI SUSTAV PREMA BENKERU .................................................................39 IZRADA NACRTA TETNIH ZRAENJA PO STANOVIMA.....................................................41 1. Traenje tokova tetnog zraenja od podzemnih vodotoka i geolokih pojava.........................41 2. Lociranje Curry-jeve i Hartmannove mree i tetnih vorova...................................................44 a) Konstrukcija Curry-jeve mree u stanu .....................................................................................44 b) Konstrukcija Hartmannove mree u stanu.................................................................................45 ZRAENJA IZ NAE OKOLINE ....................................................................................................48 5

LECHER ANTENA (Lecherrute)......................................................................................................50 UTJECAJ TETNIH ZRAENJA NA FAUNU I FLORU ..............................................................51 ZATITA OD TETNIH ZRAENJA .............................................................................................52 POSTAVLJANJE RADIESTEZIJSKIH ZATITNIH PLOA .......................................................54 POGOVOR ........................................................................................................................................55 LITERATURA ..................................................................................................................................56

PREDGOVOR

O tetnim zraenjima do god. 1980. vrlo se malo i pisalo a i znalo kod nas. R. iher, u svojoj knjizi: Ralje vilinske na raspuu nauke i metafizike (1965.g.) spominje jaku emanaciju tokova podzemnih voda, koja se osjea ak do najviih katova viekatnica i upuuje na tetnost i za ljude i za biljke. U knjizi S. Jurdane: Ralje i visak ivota (1980. g.) se opirno ukazuje na tetnost zraenja koja dolaze iz podzemlja, kao i na zraenja iz nae okoline. Prouavanjem djelovanja patogenih zona zraenja bavio se naroito Gustav Freiherr von Pohl. U svojoj knjizi: Zraenja iz zemlje kao izaziva bolesti i raka opirno opisuje tetno djelovanje zraenja koja dolaze iz zemlje te pokuaj blokade ovakvih zraenja na podruju grada Dachau-a. Uspio je blokirati zraenja na 12 km2 . Htio je to podruje proiriti na 200 km2, ali su ga financijske prilike sprijeile, obustavlja rad na tome 1931. godine, a uskoro zatim umire. Ustanovljavanje tokova podzemnih voda, koji tetno utjeu na zdravlje ljudi i biljaka vre radiestezisti pomou raalja ili viska. U posljednje vrijeme po pitanju lociranja i zatite od patogenih zraenja napisane su mnoge knjige, koje ukazuju na napredak koji je postignut u novije vrijeme. (Vidi poglavlje: Literatura) Dr Ernst Hartmann i Dr Manfred Curry su posvetili mnogo vremena i uloili truda da objasne tetne utjecaje zraenja na zdravlje ljudi i nain uklanjanja iz ovih zona. Da bi se moglo ukloniti sa ovih zona tetnih zraenja, potrebno je poznavati njihove tokove, kuda se oni prostiru, njihovu irinu, polaritet te njihov intenzitet tetnosti. U inozemstvu se prije gradnje veih objekata redovito na nacrtima odgovarajuih mjerila ucrtavaju ove zone, da bi se ve pri izradi projekta mogao izvriti optimalno koristan raspored objekata na tom podruju, da bi se izbjeglo zonama tetnih utjecaja po zdravlje ljudi koji e prebivati u tim objektima. I kod nas u posljednje vrijeme javljaju se projektne organizacije koje ele da im se na odgovarajuim nacrtima unesu glavni tetni tokovi. Mnogi lijenici su se uvjerili u djelotvornost uklanjanja pacijenata sa tokova zraenja pa preporuuju svojim pacijentima pregled stana i leaja na kome spavaju. Jedan medicinski centar u Istri ukljuio je, prilikom prouavanja zato je kod njih visok broj kanceroznih oboljenja, i radiestezijski pregled leajeva ljudi koji su oboljeli, da bi doli do zakljuka, je li utjecaj podzemnih voda jedan od razloga oboljenja. Rezultati su bili iznenaujui. Na alost, moram konstatirati da se izrada nacrta tetnih zraenja, to je redovit sluaj u inozemstvu, kod nas rijetko radi. esto je to vrlo povran pregled sa viskom koji se "vrti" ili "ne vrti" iznad nekog leaja,koji traje samo desetak minuta. Daju se neke upute, gdje "zrai", a gdje "ne zrai", a iza toga ne ostavljaju nikakav dokument o tome, dakle nita iza ega stoje. Solidan pregled jednog stana traje priblino dva sata, ucrtavaju se svi tokovi tetnih zraenja na nacrt stana, koji ostaje kao dokument izvrenog rada, a koji e posluiti i vie godina unaprijed, kako ne bi neki leaj doao na pogreno mjesto. Kakav treba biti taj nacrt sa lociranim zraenjima moe se vidjeti u knjizi od Getrud I. Hurlimann: Pendel ist erlenbar - Band II - str. 132 i 133. Ne zrae tetno samo tokovi podzemnih voda, iako su oni - po mojem miljenju - glavni i najopasniji izvori ovakvih zraenja. tetno djeluju takoer i geoloki rasjedi, pilje, boranja slojeva, dakle geoloki inioci iz podzemlja. Vidimo, dakle, da i geoloki uvjeti igraju ulogu kod toga. Ako se shvati, da su to elektromagnetska zraenja (to vjerojatno jesu), onda nije udo da takva zraenja iritiraju ovjeji organizam i djeluju poput nekog stresa. 7

tetno djeluju i razne globalne mree koje nam dolaze odozgo, iz Svemira, o kojima e u ovoj knjizi biti dosta napisano, te kozmika i druga zraenja. tetno djeluju i razni izvori zraenja iz nae okoline. To su u prvom redu vremenske prilike: pojavljivanje raznih fronti, koje sa sobom nose jake promjene barometarskog tlaka. Zatim nam se pojavljuje i velik broj raznoraznih zraenja tzv. tehnikih zraenja od dalekovoda, trafostanica, TVodailjaa, radio-odailjaa, TV-antena, uline i kune rasvjete, te mnotvo raznih kuanskih aparata i jo mnogo drugih (umjetne smole, plastini materijali i dr.) Pojava bolesti moe biti rezultanta svih ovih zraenja. Ipak ne smijemo sva ta zraenja smatrati ubitanim, jer je ovjeji organizam produkt jedne evolucije kroz eone i stoljea, koji se ipak uspio othrvati mnogim zraenjima koja nas pogaaju, naviknuti na njih i teko je danas prognozirati kakve e ovjek imati sposobnosti u dalekoj budunosti. Kako e ovjek reagirati na sva ova zraenja ovisi o njegovoj tjelesnoj konstituciji. Svi ljudi ne osjeaju ova nadraajna zraenja na isti nain. Izgleda da kod toga veliku ulogu igra i autonomni ivani sustav. ivci simpatikus i parasimpatikus su vjerojatno glavni regulatori jaine utjecaja zraenja na organizam ljudi. Manfred Curry je dijelio ljude na "W" i "K" tipove, to znai osjetljive na vruu frontu (Yang) i osjetljive na hladnu frontu (Yin). Radi se o polarizaciji "+" i "-". Sva su zraenja polarizirana. Mnogi ljudi u svojim kuama poznaju pojedina mjesta na kojima se osjeaju dobro, kao i mjesta na kojima se osjeaju loe, ako na njima sjede due vremena ili spavaju. U vrtu ili vonjaku opaaju mjesta na kojima voke ili bilje uspijevaju i ona na kojima se slabo odravaju ili uope ne uspijevaju. Ukuani, koji stanuju u istome stanu dulje vremena opaaju, da u jednom te istom krevetu nakon dueg leanja nastupaju razna oboljenja, dok toga u drugom krevetu nema. Bude se neispavani, s glavoboljom, migrenom. Ako pak izbivaju due vremena i ne spavaju u istoj kui, zdravlje im se znatno poboljava. Rijetko se pomilja na to, da bi nevolje mogle doi od patogenih zona tetnih zraenja.

OPI POJMOVI O ZRAENJU Zraenje: U fizici emo proitati da je zraenje prenoenje energije kroz neki prostor. Postoje dvije vrste zraenja: elektromagnetsko valno zraenje i korpuskularno (korpuskula = vrlo sitna estica). ovjek se nalazi, odnosno kree u zraenjima a) terestrikim (zemaljskog porijekla) b) ekstraterestrikim (vanzemaljskog porijekla). U terestrika zraenja ubrajamo: atmosferska zraenja, koja dolaze u obliku zranog pritiska, temperature, vode u svim agregatnim stanjima, zraenjima u vezi sa olujnim procesima u ionosferi i od zraenja od plinova, koji izlaze iz zemljine utrobe, od magnetskog i elektrinog zemaljskog polja. U vanterestrika zraenja spadaju: kozmika zraenja, suneve oluje, rendgenska i ultravioletna zraenja, sunevo svjetlo, infracrvena zraenja, te zraenja koja imaju visoke i niske frekvencije. Elektrino polje je stanje u prostoru, koje je izazvano od nabijenog elektrinog vodia ili aparata. Magnetsko polje je stanje koje je nastalo brzom izmjenom punjenje uz pomo struje i brzo promjenljivim poljem. Magnetsko polje u svakoj toki prostora ima odreenu jakost i smjer. Uz pomo dananje elektrine struje stvaraju se dvije vrste polja: 1. elektrostatsko polje 2. elektromagnetsko polje Elektrostatsko polje je vezano uz umjetne materijale, kao to su namjetaj, tepisi, zastori i odjea. Veina takvih materijala se puni statikim elektricitetom, koji oko sebe stvara elektrostatsko polje. Elektromagnetsko polje nastaje kada tee struja u nekom vodiu. Skoro svi kuanski aparati, kao i aparati u biroima, TV i radio aparati i drugi elektro aparati prikljueni su kablovima na mreu. Mnogi su ljudi na to elektromagnetsko polje jako osjetljivi.

VALOVI, VALNE DUINE, FREKVENCIJE Da bismo razumjeli na koji nain dolazi do zraenja i kakvi su parametri koje sadri neko zraenje, treba neke stvari objasniti. U fizici, ve u srednjoj koli se ui o zraenju, i nekih pojmova o tome ve imamo. Budui da se ovakve stvari lako zaboravljaju, treba se ovdje malo osvrnuti na neke od njih. Opat Alexis Mermet (1867-1937) je u svojoj knjizi Comment j'opere (Kako ja radim) istakao svoju radiestezijsku teoriju, koja je osnova svih radiestezijskih radova i tumaenja. Naveo je da sve ive i neive tvari isijavaju jednu vrstu zraenja, im se u nekoj materiji odigravaju unutar atoma kretanja elektrona oko jezgre, dolazi do zraenja, koje djeluje u svom polju zraenja. Najlake emo to zraenje prikazati na jednoj mirnoj stajaoj vodi, bari ili jezeru. Ako bacimo kamen u vodu, oko kamena e nastati kruni valovi, koji se udaljavaju od onog mjesta gdje je kamen pao. To su koncentrina, kruna gibanja. Ako promatramo samo jedan koncentrini val, on e u presjeku izgledati ovako:

Slika 1. Vidimo da taj val ima oblik sinusoide. Duina AB je duina vala. Na slici 2. vidi se drugi val koji ima istu duljinu, ali manju amplitudu. Za njega se kae da je val slabije snage ili slabijeg intenziteta.

Slika 2. Ako val za put od AB treba 1/50 sekunde, onda kaemo da za vrijeme od jedne sekunde ima 50 titraja vala. To se naziva frekvencijom. Naziv frekvencija dolazi od latinske rijei frequentia, a znai mnoina. Fiziki je to broj titraja u sekundi, koje proizvodi materijalna toka ili tijelo u nekoj jedinici vremena. Frekvencija se mjeri u jedinicama, nazvanim herc, po fiziaru Hertzu i oznaava se sa Hz. 50 Hz znai pedeset titraja u sekundi.

10

Primjer za jedan trenutani spektar prirodnog polja (prema H.W. Ludvigu) Slika 3. Prema broju Hz-a u sekundi izvrena je i podjela na kratke, srednje i visoke frekvencije. kratke frekvencije srednje frekvencije ultrakratke ekstremno kratke vrlo kratke kratke srednje visoke vrlo visoke ultravisoke specijalno visoke ekstremno visoke (ULF) (ELF) (VLF) (LF) (MF) (HF) (VHF) (UHF) (SHF) (EMF) 0 - 3 Hz 3 Hz - 3 kHz 3 kHz - 30 kHz 30 kHz - 300 kHz 300 kHz - 3 MHz 3 MHz - 30 MHz 30 MHz - 300 MHz 300MHz - 3 GHz 3 GHz - 30 GHz GHz - 300 GHz

visokefrekvencije

kHz = kilo Hertz = 103 Hz MHz = mega Hertz = 106 Hz GHz = giga Hertz = 109 Hz Iza EHF podruja dolazi podruje infracrvenog zraenja (IR), zatim zraenje vidljivog svjetla, iza toga ultravioletno zraenje (UV), pa rendgensko i najzad gama zraenje (oko 1020 Hz). Za sada u frekvencije vie od 1020 Hz nauka polagano prodire. Najvjerojatnije je da radiestezisti osjeaju ova zraenja, u koja nauka jo nije doprla. Dr Willibald Undt, austrijski nauenjak, izazvao je veliku panju kad je iznio na jednom naunom skupu u Beu, da postoje zraenja u podruju od 10 Hz, elektromagnetskog svojstva, koja utiu povoljno na elije ljudskog organizma. U ovom zraenju ovjek se izvrsno osjea, vrlo je pokretljiv i ivahan. Do ovih titranja dolazi u podruju 80 - 350 km visine, a pobuena su 11

rezonancijom od sijevanja munja u ekstremno niskom frekventnom podruju (ELF). Rezonator je prazni prostor izmeu Zemlje i ionosfere, U svakoj sekundi javlja se oko 600 sijevanja munja oko zemaljske kugle. Ipak se ne moe rei, da se svugdje nalaze ova 10 Hz zraenja, jer ih mijenjaju razni faktori, kao to je suneva aktivnost, kozmiki zraci i oluje, itd, pa esto pada frekvencija na samo 2 Hz i kod ljudi izaziva loe osjeanje, guenje, umor i dr. Kod pojave ELT zraenja oko 10 Hz dolazi do znatnog skraivanja reakcionog razmaka (RR - vidi Curry-jevu mreu). Ruski je nauenjak iivili god. 1975. iznio tvrdnju da se due ivi, ako se ivi to vie iznad nivoa mora, dok su ameriki nauenjaci ustanovili da se - to se ide vie u visinu - poveava broj negativnih iona. Pri bogatom sadraju negativnih iona ovjek se vrlo dobro osjea, dok kod pozitivnih iona dolazi do zdravstvenih tekoa. Zato i danas lijenici mnogim bolesnicima, koji se slabo osjeaju preporuuju da odu u ljeilita u brdima. Danas se mogu u trgovinama kupiti ionizatori zraka, koji u prostorijama produciraju negativne ione. U prostoru izmeu povrine zemlje i ionosfere postoji elektrina napetost do 200 kilovolti. Ukupno vertikalno zraenje Zemlje iznosi 1500 - 1800 Ampera, a gustoa vertikalnog strujanja oko 2 x 10-12 Ampera na kvadratni metar (podaci iz Biostrahlen -Mayer/Winklbauer). Za lijepog vremena je jakost polja relativno konstantna, a za olujnog vremena poremeena, kako se to vidi na donjoj slici. ovjek ivi u prostoru, gdje je svakim danom i satom podvrgnut promjenama elektrinog polja. Jasno je da on te promjene osjea i da one utiu, kako na njegovo raspoloenje, tako i na njegovo zdravstveno stanje. Mi danas znamo, da se pri olujama, pri dolazeoj cikloni mnogi ljudi tue na to, da su tromi, da osjeaju reumatine i srane tegobe, da ih bole stare rane i oiljci itd.

Ponaanje zranog elektrinog polja (prema W. Undtu)

Slika 4.

12

DJELOVANJE VISOKONAPONSKIH I DRUGIH ELEKTRINIH POSTROJENJA I APARATA, TE MAGNETSKIH, ELEKTRINIH I ELEKTROMAGNETSKIH POLJA U dananje doba razvitka tehnike, naroito u podruju pre-nosa elektrine struje na velike daljine, sve su zemlje, pa i naa proete gustom mreom dalekovoda. Radi prenosa elektrine energije na vee i velike daljine, potreban je visoki napon, koji e ovu elektrinu struju protjerati na odreene daljine. to je daljina do koje treba poslati elektrinu struju vea, time je i napon vei. Znamo da se elektrini napon mjeri u voltima. Obina struja, koju kod kue koristimo ima 220 volti. Za vee daljine imamo i vee napone (5 KV, 10 KV, 20 KV, 35 KV, 110 KV, 220 KV, 380 IT - IV -1000 Volti). Poveanje napona proporcionalno duini prenosa vri se radi gubitka energije na putu. Oko svakog vodia javlja se elektrino polje djelovanja. Jasno je, da to je vodi elektriciteta pod veim naponom, to je i elektrino polje jae, tj. djeluje na veoj udaljenosti od samog vodia. S obzirom da kroz ove vodove tee naizmjenina struja, to moemo govoriti o naizmjeninom elektromagnetskom polju. 110 KV vodi ima jakost polja od jednog kilovolta po metru u blizini vodia, od toga jedan procent u udaljenosti od 30 - 50 metara (prema H.L.W. Knigu). Ustanovljeno je ipak da jaina polja nije u svim pravcima jednako djelotvorna, jer prirodno elektromagnetsko polje to remeti. Kod prolaza jednog dalekovoda veeg napona (110 KV, 220 KV) kroz vinograde, u jesen se moe primijetiti kako na jednom dijelu trsja, koje je blizu pravca dalekovoda opada lie prije nego na drugim dijelovima. Ako su pak konice sa pelama u elektromagnetskom polju djelovanja 35 KV dalekovoda, poinju se ponaati drukije nego to rade one koje u njemu nisu. Postaju nasrtljive i znaju se meusobno unitavati u istoj konici, pa na kraju usmrte i samu maticu. Ve je odavno poznato da TV-ekrani zrae tetno i da nije dobro stajati ili sjediti u blizini ekrana, jer se nakon toga osjeaju ljudi umorno, tetna udaljenost od ekrana do gledaoca je uglavnom oko 5-10 duina dijagonale TV-ekrana. U naim trgovinama namjetaja esto susreemo u krevetima blizu mjesta gdje se dre glave radio aparate. Dokazano je da oni izazivaju jake glavobolje, ako se spava u takvim krevetima, pa ak i onda kada taj radioaparat nije upaljen. Prestaje biti tetan samo u sluaju ako se utika izvadi iz utinice. tetnost Zemaljskog magnetnog polja u odnosu na ovjeji organizam ispitivali su u SAD. Bioloko djelovanje nije nikad objavljeno i dri se u tajnosti, kao vojna tajna. Kada su poeli letjeti prvi sateliti, pratioci njihovog leta su opazili, da se na vezama javljaju vee ili manje smetnje i to su objanjavali smetnjama, koje dolaze od putanja planeta, koje tom prilikom ostavljaju trag u obliku magnetosferikog repa, koji je vrlo dugaak, i koji oteava veze sa satelitom. ak i Mjesec ima takav rep. Zemlja, kao planet, ima svoje magnetsko polje, koje za cjelokupni ivot ima veliki znaaj. Ono hvata zraenja od Sunevih oluja i provodi ih prema zemljinim polovima, gdje se radi toga javlja polarna svjetlost Prilikom toga dolazi do promjena zemljinog magnetskog polja i ionizacije zraka, a iz toga slijedi i utjecaj na ivot ljudi na zemlji. Magnetosfera Zemlje, nazvana prema Van Allenu, koji je to otkrio "Van Allenovim prstenom" ili "Van Allenovim pojasom" (slika br. 5) titi nas od unitenja, do koga je ve vie puta moglo doi od prvih postanaka ivota na Zemlji do danas.

13

Svjetlost sa Sunca, koja se kree brzinom od 300.000 km/sek, dostie povrinu Zemlje za nepunih osam minuta. Suneva oluja je tisuu puta sporija i iznosi same 300 km/sek. estice sunevih oluja se sastoje iz 80% protona i 20% elektrona. Ove estice, koje imaju i svoju teinu, kad ne bi bile odvedene ka zemljinim polovima mogle bi dovesti do katastrofe na Zemlji. Ipak, i pored toga, one utjeu na magnetsko polje na cijelom podruju oko Zemlje i to na vodene molekule u atmosferi i polariziraju ih. To je upravo razlog zato su bioloki sustavi magnetski orijentirani. Radi toga postoji u tijelu jedan odnos izmeu promjena zemljinog magnetskog polja i izmjene

Slika 5. materija u tijelu. Poloaj tijela kod spavanja u pravcu zemaljskog meridijana, tj, glava na sjeveru, noge prema jugu utjee na poveanje stvaranja eritrocita u vrijeme spavanja, a time i do poboljanja zdravstvenog stanja. esto, prilikom razgovora sa ljudima dobivam direktno pitanje: "Da li spavanje u drugom smjeru osim u pravcu sjever-jug dovodi do oboljenja." Moj je odgovor upravo kao gore: da je preporuljivo spavati u smjeru sjever-jug, ali da i drugi poloaji ne dovode do oboljenja. Kad bi to bio sluaj, da je jedino zdravo spavanje glava prema sjeveru, noge prema jugu, moralo bi graenje kua i stanova biti u pravcu sjever-jug, a znamo da to nije, i da je to nemogue provesti. Uslijed instaliranja mnogih elektrinih aparata, koji oko sebe stvaraju elektromagnetsko polje u mnogim kuama, ustanovama i tvornicama, dolazi do poremeaja u polarizaciji elija organizma, a time i do zdravstvenih tegoba. Danas se bar kod nas ne poklanja odgovarajua panja, i malo se radi na sprjeavanju ovih zraenja. Mnogo je trafostanica (110 KV, 35 KV) u blizini stambenih zgrada i tvornica, pa ak i u stambenim zgradama gdje stanari imaju ispod svoga stana instaliranu 5 - 10 KV trafostanicu. Javljaju se teke zdravstvene tegobe uslijed toga, ali to do danas nije regulirano nikakvim zakonom, a propisi su vrlo manjkavi. Ako se radi pregleda obrazuje i neka komisija sastavljena od elektro-strunjaka, oni slijeu ramenima, te nastoje uvjeriti stanara da mu ne prijeti sa te strane nikakva opasnost. Zamjena stana ne rjeava ovakve teke probleme. U Beu je jedna bolnica, za zatitu od ovih zraenja utroila 30 milijuna ilinga. Danas je ve sigurno utvreno da rendgenski i TV aparati, pa ak i automobili mijenjaju prirodnu polarizaciju kod ovjeka, pa utiu i na hormonalne poremeaje. to je to magnetizam, danas se ne zna isto kao to se ne zna to je to svjetlost. Mi ih znamo koristiti, ali zato oni tako djeluju to ne znamo. Zemlja se sastoji od jezgre, koja je pod vrlo velikim pritiscima i sa temperaturom do 30C0C i zemljinog omotaa, koji je izgraen od vrih materijala, pod manjim pritiskom i malom temperaturom. Geofizikim mjerenjima ustanovilo se, da se oni kreu razliitim brzinama prilikom 14

rotacije Zemlje. Ovo dovodi do usporavanja, a usporavanje do gubitka magnetske snage. Gubitak zemljine magnetske snage u zadnjih 150 godina iznosi oko 6%. Ako bi to bilo tono, onda bi za oko nekih 2000 godina trebalo da nestane zemljin magnetizam, a time i zemaljsko magnetno polje. S obzirom da bez ovog magnetskog polja nije mogu nikakav ivot na Zemlji, to bi do toga vremena izumro sav ivot i biljaka i ivotinja, te bi i Zemlja postala mrtvi planet. Prema ispitivanju starosti slojeva Zemlje, uzimali su se dijelovi jezgre iz dubokih buotina i pokualo odrediti kad su oni nastali, kao i kakva su njihova magnetska svojstva u odnosu na promjenu dubine od povrine Zemlje. Zemlja je stara otprilike oko 4,5 milijarde godina. Zemljino magnetsko polje se prema rezultatima ispitivanja jezgri jako promijenilo u tri navrata i to: prije 3, prije 2,5 i prije 0,5 milijardi godina, a to je upravo nastalo kod naglog usporavanja unutranjeg zemaljskog omotaa. Uzrok ovom usporavanju mogli bi biti udari veih meteora i meteorita u pravcu koji je suprotan rotaciji Zemlje oko svoje osi. Prema tvrdnjama nauenjaka, Zemlja je imala ak pet Mjeseca, koji su je pratili, ali su se etiri sruila na Zemlju. Svaki dan pada na Zemlju oko 100 tona malih meteorskih stijena. Bez obzira na sva prouavanja Zemljinog magnetskog polja, ono je u vezi utjecaja na iva bia jo uvijek premalo istraeno.

15

POLARITET PODZEMNIH VODENIH TOKOVA Ve u davno vrijeme otkriveno je da zraenja od podzemnih voda mogu biti razliita: tetna i korisna. Danas se ova zraenja oznauju po polaritetu: negativna, takozvana lijevo zakretajua (links drehendes), koja utjeu loe na zdravlje ljudi ukoliko dulje borave na tome mjestu, i pozitivna, desno zakretajua voda (rechts drehendes Wasser), ukoliko se boravi na njenom toku pobuujui rad thymusne lijezde, koja igra veliku ulogu u obrambenom mehanizmu ovjeka, to znai da djeluje korisno. U nauci je poznato da kod svjetla postoji desna i lijeva polarizacija, tj. ona koja svjetlosnu titrajnu ravninu povija na desno ili lijevo. U mnogim crkvama i hramovima prisutno je ovo pozitivno zraenje, kao i u mnogim dvorcima i mjestima gdje se okuplja na krae vrijeme mnogo ljudi. Obino se najvie ljudi sakuplja u gostionicama ispod kojih prolazi neki pozitivni tok vode, jer se ljudi tamo osjeaju dobro, oputeno i prijatno, sjede za stolovima i priaju sa prisutnima. Mora se ipak znati da dugo zadravanje i na pozitivnom zraenju djeluje tetno. Spomenuo bih nekoliko poznatih graevina u Evropi, koje lee na pozitivnom zraenju: crkva u Chartresu, Stephanskirche u Beu, Hotel Sacher u Beu, Lurd u Francuskoj, Parlament, Vijenica i Opera u Beu. Voda moe biti i neutralno polarizirana.

16

UTJECAJ PROMJENA VREMENSKIH PRILIKA Promjene vremena izvjesni ljudi jako osjeaju. Njih se naziva meteoropatima, jer ve nekoliko sati, ili ak dana unaprijed ti ljudi postaju nervozni, javljaju se pojaano kronine bolesti, napetost se sa dolaskom ciklonalne aktivnosti poveava i ut ete vrlo esto od njih: "Dolazi promjena vremena." I dojenad je osobito osjetljiva na promjene vremena. Promijene vrijeme spavanja i poinju slabo jesti a vie piti. ee poinju plakati. Lako se bude ve i na najmanji um. Da klimatske prilike imaju veliki utjecaj na ljude dokazuje nam i mentalitet ljudi. Poznato je da su junjaci vrlo blagoglagoljivi, ivahni, dok su sjevernjaci vie utljivi i mirniji.

17

SUNEVA ZRAENJA Prvo to je ovjek osjetio to je da Sunce na zemaljsku povrinu alje toplinske zrake. Kad je izaao na sunevo svjetlo, imao je osim osjeaja sjaja i osjeaj topline koji se gubio kada se sklonio u sjenu. Opazio je takoer da, ako se izlae dugo suncu, mogu nastati i opekotine na koi. Uoio je takoer da na suncem obasjanim povrinama bolje rastu biljke, nego na sjenovitim mjestima. Sunce, kako danas znamo, utjee i na atmosferske prilike na Zemlji. Otto Myrbach, meteorolog, otkrio je da Sunce daje ritam vremena na Zemlji. Kod jae pojave sunanih pjega skrauje se ritam ovih perioda, i bitno se razlikuje od onog u vrijeme mirnog Sunca. Danas, u vrijeme kada svemirske sonde donose sve vie podataka o planetima, znamo da Sunce utjee isto tako i na sve planete. Znamo takoer da kroz prostor juri mnotvo protona i neutrona sa Sunca prema Zemlji, a takoer i elektromagnetski valovi. Otkako lete svemirske sonde i alju podatke, dobiveno je da i planeti, pobueni zraenjem sa Sunca, alju na Zemlju tzv. sekundarno zraenje, izmeu njih naroito Mars, ija energija zraenja iznosi 1000 megavata. vedski nauenjak Svante Arrhenius je ustanovio 11,5 godinji ciklus u kojem dolazi do pojaane aktivnosti Sunca. Opazilo se, da u vrijeme tih ciklusa dolazi do poremeaja zemaljskog magnetskog zraenja i do stvaranja polarnog svjetla. Sa ovim ciklusom u uskoj su vezi i promjene pritiska zraka na Zemlji, a prema tome i nastanak oluja. Arrhenius je ustanovio da prilikom sunevih erupcija nastaju vrlo sitne "kapljice", koje bivaju izbaene u prostor prema Zemlji i planetama, a nastaju u sunevoj koroni. Ove su estice elektrino polarizirane i nalaze se zamrznute u zrakopraznom prostoru, i prolaze velikom brzinom kroz ovaj vakuum. Kod dolaska u zemljinu atmosferu ove se zrane molekule razlau u pozitivne i negativne male ione preko slobodnih negativnih elektrona i nestabilnih malih iona. Nestabilni mali pozitivni i negativni ioni prelaze u isto takve "+" i "-" ione, koji su stabilni, sa brzinama V = 1,9 cm/s (za negativne) i V = 1,4 cm/s (za pozitivne ione). Od negativnih malih iona nastaju negativni veliki ioni sa brzinama V = 0,001 cm/s za "+" i "-"nabijene velike ione. Ovi su ioni onda kondenzacione jezgre za postanak oblaka. Od povrine Zemlje do njenog omotaa, koji se naziva ionosfera ima oko 50-80 km. U ovom podruju postoji statino (istosmjerno) elektrino polje. Negativni dio je povrina Zemlje. Jaina polja se u fizici mjeri voltima na metar (V/m), i ona iznosi u normalnim uvjetima 100 200 V/m. Jaina polja se smanjuje kad se ide u visinu, a podvrgnuta je promjenama u toku dana. Jaina polja moe rasti i padati, ak i dotle da polje promijeni uobiajenu polarizaciju tako da povrina zemlje postane pozitivno nabijena. Kasnije na normalne vrijednosti vraaju oborine ponovno elektrinu ravnoteu. Slika 6.

18

Kakav je odnos pozitivnih i negativnih iona koristan za ljudski ivot, kao i za ivot ivotinja? Utvreno je, da ljudima koriste negativni ioni u odnosu 4-5% negativnih i 55% pozitivnih iona. Negativnu ionizaciju imaju molekule kisika (02) i rasprene fine kapljice vode. Pozitivnu ionizaciju imaju molekule ugljinog dioksida (CO2) i sitni djelii praine. Grupa od 4-12 molekula plina povezana sa jednim elektrino nabijenim atomom ine jedan zrani ion. Gustoa malih iona u blizini povrine tla iznosi 450 po cm3, a velikih iona 2500 na cm3. Negativni ioni djeluju pobuujue, kao na pr. kisik, dok su pozitivni ioni tetni (ugljini monoksid). Dr Hansell, Amerikanac, prvi je opazio razliiti utjecaj "+" i "-" iona, kada je radio sa jednim generatorom. Opazio je da kada generator proizvodi negativne "-" ione da se on osjea dobro, veselog raspoloenja, a pri pozitivnim "+" ionima postaje tuan, neaktivan. Arrhenius, suosniva "Fizikalne kemije" ustanovio je da svjetlo posjeduje i kinetiku energiju. Svjetlosni valovi su bili u stanju pomaknuti male tapie. Jaka aktivnost na Suncu uzrokuje velike smetnje u zemljinom magnetskom polju. Obino je to praeno smetnjama na telefonskim vezama, ili su se javljali zemljotresi i jaki tajfuni, te erupcije vulkana. U vrijeme erupcija na Suncu utvren je statistiki velik broj oboljenja kod ljudi i ivotinja. U Sjevernoj Americi je bila posjeena "Sequoia gigantea", divovsko drvo, staro oko 3000 godina. Prema godovima na prerezanom mjestu, a to su krugovi, koji se javljaju svake godine, i to jedan god godinje, moglo se opaziti da je debljina ovih godova razliita. Uoeno je ubrzo, da su godovi bili debeli upravo u doba kad su erupcije na Suncu bile velike. Tako se je kao iz knjige moglo proitati u kojim godinama su erupcije na Suncu bile jake. Ruski nauenjak ijevski je prouavao aktivnost Sunca u vezi sa pojavom epidemija boginja u naoj prolosti i naao da su se pandemije javljale u vrijeme velikih promjena na Suncu. To znai da postoji neka uzrona veza izmeu oboljenja i ovih pojava. U posljednje vrijeme su to velike epidemije gripe. Pa i broj samoubojstava se u to vrijeme poveava. Prilikom jednog naunog skupa u Beu, dr Willibald Undt statistiki je prikazao da postoje elektromagnetski valovi u podruju od 10 Hz. Nazvao ih je "atmosferini" i rekao da utiu povoljno na rad elija. Ako pretpostavimo da oko zemaljske kugle, a iznad atmosfere tj. u granici sa ionosferom postoji druga kugla, onda se u prostoru izmeu ove dvije kugle odigrava sve to je u vezi sa vremenom. Bilo gdje u ovom prostoru dolazi do stvaranja munja, ak oko 600 munja u svakoj sekundi. Munje svojim sijevanjem dovode kao neki rezonator , do titranja u ovom praznom prostoru.

19

MJESEEVA ZRAENJA Kako Sunce, tako isto i Mjesec utjee na promjenu zemljinog magnetskog polja. Svemirske sonde, lansirane u posljednje vrijeme, pokazale su da Mjesec moe skrenuti zraenja, koja dolaze sa Sunca u vrijeme erupcija na njemu. Promatranjem Mjeseca kroz dugo vrijeme se ustanovilo da on ima veliki utjecaj na ivot ljudi i ivotinja na Zemlji, mada se je to kosilo sa shvaanjem naunih krugova. Danas se pak zna da su djeca, koja su roena za punog mjeseca, puno jaa, otpornija i zdravija nego djeca roena u drugo vrijeme. Francuski meteorolog Poincar, utvrdio je da pojave Mjeseca imaju veliki utjecaj na formiranje pasatnih vjetrova, a ovi pak na raspoloenje ljudi na Zemlji. U drevno doba se vjerovalo ako ena zanese u prvoj (rastuoj) polovici Mjeseca, dobit e djeaka, a u drugoj polovici (kada mjesec opada) dobit e djevojicu.

20

ZRAENJA OD PODZEMNIH VODOTOKA I GEOLOKIH STRUKTURA Zraenje od podzemnih voda spada u mikrovalna zraenja, do kojih dolazi, kako se misli, uslijed strujanja neutrona koji su pobueni iz nekih drugih izvora. Zraenja koja dolaze na povrinu nisu ista zraenja od podzemnih voda. Ona mijenjaju svoj energetski potencijal uslijed razliitih procesa u zemljinoj kori, najvie uslijed utjecaja promjena geoloke naravi. To mogu biti rasjedi, koji su nastali prilikom starih tektonskih pomaka. Slojevi su puknuli i pomakli se jedan u odnosu na drugog (a), ili su unutar slojeva nastale upljine (pilje) (b), ili su nastala boranja (c). Osim toga u zraenja koja dolaze od podzemnih voda mogu se integrirati i zraenja od rudnih leita (eljezo, olovo, mangan i dr.) ili od bazena sa naftom. Sva ova zraenja mogu dovesti do promjene kako frekvencija tako i energetskog potencijala zraenja podzemnih voda. I ova zraenja su desno ili lijevo cirkularna.

(a) rasjedi

(b) pilje Slika 7.

(c) boranja zemljine kore

Radi tone lokacije mjesta kopanja bunara, bilo bi potrebno poznavati koje, gore navedene, pojave moemo oekivati, da bi se neke korekcije provele, a to je na terenu skoro nemogue. Sva je srea da takvih sluajeva nema mnogo, pa se moda i time mogu objasniti neke pogreke kod lociranja. Radiestezijsko odreivanje karaktera slojeva, koji se nalaze od povrine tla do ile podzemne vode zahtijeva izvjesno geoloko znanje. Kako se ovdje bavimo sa utjecajem zraenja od Slika 8. podzemnih voda u vezi njihovog biolokog utjecaja na zdravlje, to treba takoer razmotriti, kako one djeluju na ovjeka. Kod elektromagnetskog zraenja od vodenih tokova, naii emo na pozitivne (desno cirkularne) i negativne (lijevo cirkularne) vode. I ovdje je raspodjela pozitivnih i negativnih voda 21

nepovoljna za nas, jer oko 80% voda su negativne, a samo 20% pozitivnih. Kemijski sastav i "+" i "-" voda je isti, ali njihovo djelovanje je razliito. Pozitivne vode ve u narodu su poznate kao zdrave, dobre. Za odreivanje pozitivne i negativne vode postoji tzv. metoda snimanja kapljica ("Die Tropfenbildmethode") od Theodora Schwenka: Puta se da u roku svakih pet sekundi padaju trideset kapi jedna za drugom u alicu, a onda se slika strukturna slika na povrini vode. Odmah se jasno vidi, da se mineralna voda razlikuje od vode u vodovodu, a prirodna izvorska voda od stajae.

22

POLARITET Jo su drevni Kinezi znali za polaritet. To je ono uenje o negativnoj, minus energiji nazvanoj YIN i pozitivnoj, plus energiji YANG. Energije YIN i YANG stoje u ravnopravnim, jednakim koliinama rasporeene, i vae kao kozmiki polaritet. Polaritet znai suprotnost. U radiesteziji postoji polaritet pozitivan i negativan kod svih ivih bia i neivih stvari. Sva zraenja se mogu podijeliti na pozitivna i negativna. Razlika oba polariteta predstavlja energiju kojom se snabdijevaju sva iva bia i biljke. Svi znamo to je magnet, i da on ima pozitivan i negativan pol. Ovi polovi se javljaju na vrhovima tapiastih magneta i to uvijek su suprotno polarizirani. Nije mogue na obje strane imati isti polaritet. Ako jedan magnetski tap pospemo eljeznom pilovinom, ona e zauzeti odreeni raspored u lune linije, koje nazivamo magnetskim silnicama. One nam pokazuju linije djelovanja magnetskih polova unutar jednog magnetskog polja. Smjer magnetskog toka je od "-" pola ka "+" polu. Ako bi jedan magnetski tapi podijelili na vie dijelova, na svakom bi se tako novo dobivenom tapiu javili ponovno "+" i "-" pol.

Slika 9. Istoimeni polovi magneta se odbijaju, a suprotni polovi privlae. Sila privlaenja ili odbijanja moe biti vea ili manja, ovisno o jaini magneta. Zemlja ima takoer svoj polaritet, svoja dva magnetska pola, Juni i sjeverni, koji se ne poklapaju sa geografskim polovima. Razlika se izraava u stupnjevima i zove se deklinacija. U odnosu na tumaenje zemaljskog magnetskog pola postoje dvije definicije: fizikalna i geografska. Prema fizikalnoj, usvojenoj od nauenjaka, sjeverni magnetski pol lei u podruju june polarne oblasti, tj. u antarktiku, a juni pol u arktikoj oblasti. Prema geografskoj definiciji magnetski i sjeverni pol nalaze se u podruju blizu sjevernog geografskog pola (Arktik), odnosno juni u podruju junog geografskog pola (Antarktik), Radiestezisti usvajaju geografsku definiciju. Ako sa viskom ispitujemo polaritet, onda je obino sluaj, da neki uzorak uzrokuje "+" polaritet i kretanje viska u desno, odnosno u smjeru kazaljke na satu, a "-" polaritet u obrnutom smjeru. Drugim rijeima, ako pri ispitivanju nekog uzorka dobijemo "+" polaritet, to je znak da je objekt zapravo negativan, i obrnuto "-" kretanje viska daje do znanja da je predmet koga ispitujemo 23

pozitivno polariziran, jasno ako ve nemamo mentalnu konvenciju (dogovor) sa viskom. Jo u srednjem vijeku je primijeena razlika u polaritetu lijeve i desne strane kod ljudi, te obratnog polariteta kod mukaraca i ena. Pri odreivanju ukupnog polariteta kod ljudi, treba obratiti panju na to, da li pojedinac emitira vie plus ili minus iona. Smatra se da je ovjek lijevo polariziran ako visak izvodi krugove na lijevo. Misli se da je mukarac obino desno polariziran. Lijevi polaritet se nekada javlja kod ljudi, u broju kao to su esti ljevaci. Ne zna se zato kod ljudi postoje dvije polarizacije. Misli se da do toga dolazi uslijed bolje ili slabije prokrvljenosti jedne od strana ovjejeg tijela. Postoje ak miljenja da do toga dolazi u vezi sa datumom roenja i poloaja planete Marsa ili Ovna u to vrijeme. U brak, s rijetkim izuzecima, stupaju partneri razliitog ukupnog polariteta. U protivnom su ti brakovi problematini, vrlo esto bez djece.

24

POLARITET LJUDSKOG TIJELA Svi zakoni elektrinosti i polariteta zastupljeni su kod ljudi. ovjek djeluje kao kvadripolaran magnet. Izmeu lubanje "+" i stranjice "-" postoji razlika napona i strujanje. Ovaj tok se manifestira u magnetskom polju oko nas, kojeg nazivamo i aurom. Veliki broj istraivaa se bavio, ili se jo i danas bavi, prouavanjem polariteta kod osoba. Gornja i donja polovica tijela kod mukarca i ene je razliito polarizirana u pogledu magnetske polarizacije. Gornju "+" polovicu vide osjetljivi, senzitivni ljudi da treperi u crvenkasto utoj boji, dok minus polarni dio vide u plavkastoj boji. Plus-polarna je kod mukih osoba desna strana tijela, a kod ena lijeva. Postoje i drugi autori koji tvrde, da su mukarac i ena jednako polarizirani, i da se u polarizaciji razlikuju samo u podruju spolnih organa. Mukarci su "+", a ene "". Radiestezisti su ve prije dugo vremena ustanovili da su svi dvojni organi kod ljudi (ruke, noge, oi, ui, bubrezi itd.) razliito polarizirani. Radi toga bi trebalo obratiti panju na to, da ak lijekovi za jedan dvojni dio tijela ne bi trebali biti isti kao i za drugi. Bolest nije nita drugo nego promjena prirodnog polariteta. U knjizi Pendellehrbuch (1947) Rudolf Spring je napisao da svi organi ljudskog tijela, ukljuujui i najsitnije elije imaju svoj polaritet i svoju frekvenciju. Svi lijekovi, koji se daju prilikom nekog oboljenja, morali bi imati istu frekvenciju, ali razliit polaritet. Dr Oberbach je ak tvrdio da pojedini organi u svojem polaritetu nisu konstantni, nego da preko dana imaju jedan a preko noi drugi polaritet (noge danju "-", nou "+", glava "+" pa "-", lijeva strana tijela "-", pa "+"). Heinz Schiegel u svojoj knjizi Heilmagnetizmus, Die bertragung von Lebenskraft (Iscjeliteljski magnetizam, prenos ivotne snage) ima svoju teoriju polariteta ovjejeg tijela. Bez obzira da li je to mukarac ili ena, kod njega lijeva polovina ovjejeg tijela je pozitivno polarizirana, a desna negativno. Prema osovini tijela u sredini jaina magnetske polarizacije slabi. Tijelo je simetrino graeno, s obzirom na osovinu duine, koja ide preko sredine ela, nosa te izbija na dio gdje se noge spajaju. Postoji i osovina debljine ili transverzalna osovina, koja ide preko uha, vrata, ruke i noge do sredine stopala. Ovdje je polaritet sprijeda pozitivan, a otraga negativan, ali slabijeg intenziteta nego to je prije spomenuti. Postoji i trea osovina tzv. longitudinalna, koja je drukija nego gornje dvije. Ovdje je glava negativna, a stopala pozitivna. Dakle, ovjek je trodimenzionalno polariziran. Schiegel se pridrava ove podjele na osovine prilikom magnetskog iscjeljivanja. Polarizacijom ovjejeg tijela bavi se i Georg Kirchner u svojoj knjizi Pendel und Wnschelrute (Visak i ralje). Ta polarizacija danas najbolje odgovara shvaanju polariteta u radiesteziji. Odnosi polariteta kod mukarca i ene su suprotni. Svugdje, gdje je polaritet u mukarca pozitivan, kod ene je negativan, i obratno. Ovakve odnose pokazuje i visak. Ukoliko preko viska dobijemo razlike u uobiajenom polaritetu, onda moemo ustanoviti da su kod mukarca izraene enske osobine, kako u tjelesnom smislu tako i u psihi. To isto vrijedi adekvatno i za ene. Da bi se ustanovio polaritet potrebno je sa viskom ispitati palac na ruci. U normalnom sluaju na lijevom palcu kod mukarca dobit emo kruenje viska u smjeru kazaljke na satu, a na desnom palcu obrnuto. To isto, ali suprotno deava se kod ena. Kakve pokrete izvodi visak na mukim, odnosno enskim ruka ma kad se trai polaritet prema Johannu Karl Bhru, vidi se na slici br. 10.

25

Slika 10. U radiesteziji, gledajui na polaritet u globalu uzima se da kod mukarca, bez obzira na pojedinane polaritete pojedinih dijelova tijela prevladava po svojoj snazi pozitivni polaritet, a kod ena negativni. Prema tome, mukarca u radiesteziji smatramo pozitivno, a enu negativno polariziranom jedinkom. Odstupanja od toga postoje, ali ih smatramo anomalijama. Vidjet emo da je razlika u polarizaciji mukaraca i ena od velikog znaaja pri tetnom utjecaju tokova podzemnih voda na organizam ljudi, s obzirom da su i ova zraenja razliito polarizirana.

26

MRENI SUSTAVI Peyr-ova mrea Ovi sustavi otkriveni su u davna vremena, o emu svjedoe graevine i grobnice kod starih Egipana, Grka i Rimljana, te junoamerikih Indijanaca. Svi su oni poznavali glavne strane svijeta, pa su svoje graevine, hramove i grobnice nastojali okrenuti u smjer sjever-jug po glavnoj osnovi. Kao prva otkrivena mrea spominje se mrea francuskog lijenika Francoisa Peyr-a. On je god. 1937. opisao ovu mreu, kao mreu kvadrata sa stranicama 4m x 4m, koja se dizala okomito iz tla, orijentirana na magnetski meridijan, pravca sjever-jug. Istraivanja na ovom podruju su vrlo brzo zaspala, jer je izbio II Svjetski rat. Istraivanja ove Peyr-ove mree su malo poznata, iako je on 1947. izdao knjigu: "Kozmiko-tehnika zraenja".

Slika 11. Ova zraenja mogu se ubrojiti u po zdravlje nekad tetna a nekad korisna. Zraenja su se mogla takoer otkriti u prvo vrijeme radiestezijskim putem i priborom. Bila je raspisana nagrada od 10.000 franaka onome, tko pronae prvi aparat, kojim su se ova zraenja mogla registrirati i neutralizirati. Ova nagrada je dobivena 1951. godine. Zraenja ove vrste nisu u svim krajevima jednakog intenziteta. Ovise mnogo o geolokim slojevima kroz koje izbijaju iz sredita zemlje na povrinu, od graevina na povrini kao to su tuneli, pristanita, groblja, mikrobioloki pepeo i dr. tetnost ili korisnost od ovog zraenja mogla je biti tokom vremena iskoritena za zdravlje ljudi, ali otpori su tome uvijek bili vrlo veliki. Prodi e jo dugo vremena da se ovaj otpor slomi. Kako e se pronai ova zraenja? Potrebno je imati kompas i ralje. Kompas se stavi na stol i ustanovi pravac sjever-jug. Pomiui se po toj liniji pronai emo svaka 4 do 8 metara po prilici, ali uvijek u istim razmacima pravce koji sijeku ovaj meridijan. Idui okomito na pravac sjever-jug, nai emo i paralelne pravce.

27

O MREAMA Lijenik i istraiva Dr. med. Ernst Hartmann Dr. Hartmann se bavio, pored svog redovnog posla, nekoliko godina i izobrazbom raljara putem kursova i seminara. "Rezultati radiestezijskih ispitivanja vrlo mnogo ovise o vremenskim prilikama. Prilikom fena (vjetar u Njemakoj), pojave promjena zranog pritiska ili pribliavanja olujnog vremena mogu ovi podaci biti potpuno pogreni. Na sposobnost raljara mogu utjecati i medikamenti. Ve nakon 2-3 popijene alice crne kave mogu se dobiti drugi rezultati. Na rezultate mogu utjecati i duevna raspoloenja, kao to su depresija, strah ili euforija", rekao je Dr. Hartmann. Dr. Hartmann je uveden u radiesteziju tek nakon zavretka II. svjetskog rata i to preko jednog raljara u Eberbachu. Dalje se sam usavravao. Kao prvi otkrio je posebnu mreu, istraio je i opisao. Otkriem ove mree ukazala mu se je uzrona veza izmeu zraenja i oboljenja. Sistematsko istraivanje je poeo provoditi 1950. godine, kada je opazio, da je u jednoj kui na isti nain umrlo troje ljudi od raka. To ga je navelo na pomisao da je vrlo vano izabrati neko mjesto gdje bi se gradili objekti u kojima ljudi spavaju ili borave dulje vremena. Bavio se ovim istraivanjima 30 godina i rezultate ovih istraivanja je dao u svojoj knjizi: Krankheit als Standortsproblem ("Bolest kao problem mjesta prebivanja") "teta je", rekao je Dr. Hartmann, "da se danas daje vea prednost poslovima nego odabiranju mjesta i materijala za izgradnju objekata, da bi se optimalno uvalo zdravlje ljudi koji tamo obitavaju." Hartmannova qlobalna mrea (I. mrea)

Slika 12. Ova je mrea otkrivena godine 1951. od lijenika i radiesteziste Dr. Ernsta Hartmanna. Danas se Hartmannova mrea naziva I. mreom. To je pravokutna mrea veliine 2,0 x 2,5 m, koju su do sada u stanju otkriti samo raljari. Objanjenje nastanka ove mree je fizikalno jo nerazjanjeno. 28

Krianja u mrei imaju veliko bioloko djelovanje. Ne smijemo Hartmannovu mreu promatrati kao jedinog odgovornog inioca zato je dolo do oboljenja. Oboljenje moe biti da je nastalo od skupa raznih inilaca, kao npr. to su, osim globalne I. i ostalih (II. i III.) mrea rezultat skupnog djelovanja podzemnih tokova vode, vremenskih prilika, geolokih rasjeda, upljina u tlu (pilja), razliitosti geolokog sastava slojeva, od utjecaja iz okoline kao to su dalekovodi,trafostanice,radari,antenski odailjai i dr. Sve ove inioce bi morala sa bioloke strane nauka istraiti i dati rezultate. Na alost mora se konstatirati da se to u zadnje vrijeme samo polagano ostvaruje. Globalnu Hartmannovu mreu sainjavaju trake, iroke oko 20 cm, koje stvaraju pravokutnu mreu koje ide u pravcu sjever-jug magnetskih meridijana, te skoro okomito na taj pravac trake iste irine u pravcu istok-zapad. Magnetski sjever se ne poklapa sa geografskim sjeverom za tzv. deklinacioni kut, koji iznosi najvie 4-5. Dimenzije pojedinih polja Hartmannove mree iznose u pravcu sjever-jug 2 m stalno, dok u pravcu istok-zapad irine polja se od 2,5 m na ekvatoru i smanjuje se idui prema polovima. Trake su vertikalne u odnosu na povrinu Zemlje, pa ih moemo zamisliti kao neku vrstu vertikalnih nevidljivih zidova irine 20 cm sve do atmosfere, pa se zato i smatra da ova mrea odatle i dolazi. Krianja ove mree su naizmjenino pozitivno i negativno polarizirana. Okomit poloaj traka na povrinu Zemlje nije uvijek stalan. Podloan je izvjesnoj promjeni kod punog Mjeseca, promjena magnetskog zemaljskog polja, potresa, godinjih doba i promjena vremena. Na koji se nain stvara ova mrea do danas nije razjanjeno. Misli se da je tome uzrok pojava elektromagnetskih valova, a da se mreni sustav javlja kao popratna pojava nastale interferencije izmeu Zemlje i ionosfere. Trake Hartmannove mree sastoje se, prema M.I. Mettleru, iz dva dijela: iz primarnih i sekundarnih ionima ispunjenih dijelova trake. Primarni dio trake irok je 2 - 3 cm i sastoji se od vertikalno polariziranih valova od 50 cm u pravcu sjever-jug i od 62,5 cm u pravcu zapad-istok. Za njih vrijede zakoni optike i elektricitete. Promjena faza nastupa svakih est sati (izlazak Sunca, podne, zalazak Sunca i pono). Sekundarne trake su 10-20 cm iroke trake iona. U vezi su sa svojim nabojem sa primarnim dijelovima. Kao i primarni dijelovi trake, tako i sekundarni variraju da bi u isto vrijeme i jedne i druge dole u tzv. nulti poloaj i promijenile naboj, a time i energiju. Trajanje nultog poloaja je od nekoliko minuta do 30 minuta. tetnost vorova i traka Hartmannove mree je velika samo u sluaju kada se pojavljuju na istim mjestima gdje i podzemna, terestrika zraenja. DIJAGONALNA (POLARNA) MREA (II. mrea) Ovu mreu je sasvim sluajno otkrio in. Siegfried Wittmann. Bio je radiestezist-amater. Pregledavajui raljama svoju kuu, da bi naao tetna zraenja, opazio je jednu vrstu zraenja, koja nije bila ona koja dolazi od podzemnih voda. Drugom prilikom kada je jednom prijatelju kontrolirao jedan iskopani bunar, kojeg je on odredio, a nije se nailo na podzemnu vodu, upravo je na tom bunaru naao zraenje, odnosno energijom nabijeno mjesto. Nije to bilo jedini put da nije pronaao vodu, ali je bilo prvi put da se pozabavio tim fenomenom. Tako je ustanovio da je ovaj bunar zapravo centralni pol jednog polarnog polja. Prouavajui dalje otkrio je da se radi o jednoj novoj, do sada neotkrivenoj mrei zraenja. Wittmann se prije nije bavio prouavanjem mrea, mada je ve bila poznata Peyr-ova mrea. Na skupu njemakih raljara u Detmaldu objavio je rezultate ispitivanja svoje mree. Prikazao ju je kao kvadratnu magnetsku mreu 15,9 m x 15,9 m i nazvao ju je Wittmannovom (1951. god.). Ovo saopenje o novoj mrei izazvalo je na skupu veliko iznenaenje. Prisutni su bili i Dr. med. Ernst Hartmann i Dr. med. Manfred Curry, koji je bio tada voditelj Medicinsko-biolokog 29

instituta u Riederau (na Ammersee-u). Oni su uzeli uea u nastaloj diskusiji i govorili su u korist ove mree. Nakon ovog skupa radiestezista, Dr. Curry je doao do Wittmanna i zamolio ga, da ga primi kao suradnika i istraivaa ove mree. 1952. god. u jednom asopisu objavio je Dr. M. Curry bez znanja i dozvole Wittmanna rezultate istranih radova na ovoj mrei pod svojim imenom. Radi toga se i danas ova mrea zove Curryjeva (II. mrea), a ne Wittmannova, koji je radi nepotivanja autorskih prava prekinuo sve veze sa Curryjem i nastavio rad sa novim suradnikom Dr. med. Glasserom. U radu objavljenom od Dr. Curry-ja u asopisu Hyppokrates (1953. god.) vidi se da je Dr. Curry dao samo osnovnu kvadratnu mreu, a da su sva krianja odnosno polovi polarne mree prema Wittmannu. a) Wittmanova mrea

Polarna polja ili dijagonalna mrea je mrea kvadrata, iji su vrhovi u smjeru sjever-jug i zapad-istok. Polja koja se naslanjaju jedno na drugo razlikuju se u polaritetu, energijama i energetskim smjerovima, pa prema tome i djelovanju na iva bia.

Slika 13. Wittmannova mrea Ovdje su nacrtana etiri polarna polja sa polovima, polarnim zrakama, graninim linijama polja i krianjima ovih linija, ovakvo polje ima na 48. magnetskoj irini stranice duine oko 16, a preko dijagonale 22,5 metara. U centru polja nalaze se toke u kojima se javlja zbijena energija i to se naziva glavnim polom. irina ovog pola na 48. magnetskoj irini iznosi 2.45 m, a sporedni polovi 60 cm u promjeru. Od glavnog pola idu 4 pravca prema sjeveroistoku,jugoistoku, sjeverozapadu i jugozapadu. Na graninim linijama polja su zone gdje se mijeaju dva polariteta i zovu se granine linije, irina ovih linija je oko 12 cm. Prerez dviju linija polja zove se krianje graninih linija polja. Na svakom polarnom polju ih ima po etiri. 30

Na ovim tokama susreemo dva pravca (zrake) pozitivna (+) i dva negativna (-). U svom djelovanju je krianje graninih linija takvo, da ono ima nabijajue djelovanje, ali povremeno slabije nego plus-pol. Ako netko stoji na ovakvoj toki puni se pozitivnom (+), negativnom (-) i mjeovitom energijom (+-). Traenje polarnih polja pomou raalja Postoji vie metoda. Tko posjeduje veliku osjetljivost moe ih nai pomou trzaja raalja. Vrh raalja pokazuje unutar jednog polarnog polja prema polu i ako se ide u tom pravcu dolazi do rotacije na polu. Polaritet pola dade se direktno odrediti pomou raalja i viska. Iz centra samog pola onda se mogu svi pravci odrediti uz pomo jednog kompasa. Druga metoda mjerenja: Ide se tako dugo sa raljama od jedne proizvoljne toke polarnog polja dok se polaritet ne promijeni. To znai da smo naili na jednu graninu liniju polja. Ona ima pravac od sjeveroistoka na jugozapad ili od sjeverozapada na jugoistok. Kad smo jednu od tih linija pronali ide se du te linije dok se polaritet ne promijeni. Tada smo naili na krianje graninih linija polja. Od ove toke dade se sada pomou raalja ili kompasa, kutnog zrcala i mjerne vrpce pronai polarno polje u svojoj veliini i pravcu. Ako se sad sa raljama ide okolo dobit e se 8 reakcija raalja, a to su zapravo polarne zrake. Za pronalaenje polarnih polja podatke je dao sam Wittmann. Dr. Lders je izvrio na pokusnom terenu Bioklimatskog instituta mjerenja i fizikalne pokuse pomou raalja na pokazanim centrima i polovima, koje je oznaio pilovinom. Najvanije to se otkrilo je to, da su se metalne ploe (30 x 50 cm) postavljene iznad + pola elektrino napunile, a iznad - pola uslijedilo je negativno punjenje. Na pozitivno nabijenim polovima osjetno se je poveavao reakcioni razmak a na negativnima se skraivao. Polarna polja na sjevernom magnetskom ili junom magnetskom polju imaju vrijednost nula. Na ekvatoru stranice polja imaju duinu 32 m. Interesantno je da Keopsova piramida, koja je na 30. geografskoj irini ima dijagonalu polarnog polja oko 30 m. Istraivanja su pokazala da polovi globalne mree u neke dane gube svoju djelotvornost. Radiestezijskim putem mogu se pronai polarna polja i njihove razliite energijske forme. Za ustanovljavanje djelovanja nadraajnih zona znatnu ulogu igra aurin razmak, ili fizikalno reeno jedna polovica duine vala elektrinog, odnosno magnetskog polja oko ovjeka. Kada ovjek ili ivotinja prelaze preko polarnog polja imaju srednji razmak aure. Curry je ovaj razmak nazvao reakcioni razmak (RR). Ako ovjek boravi due vremena na jednoj nadraajnoj zoni (plus-pol, minus-pol, zraenje na polu, graninoj liniji polja, krianju graninih linija, zraenju od podzemne vode, rasjedu, refleksiji) ili nekim drugim anomalijama uzrokovanih tlom, to se odmah mijenjaju elektrine, kao i magnetske komponente njegovog energetskog polja. Na pozitivnim zonama energetsko polje se pojaava a na negativnim umanjuje. Kako je ve napomenuto, ako dolazi do proimanja tijela sa negativnom energijom odozdo prema gore, tada pozitivne rezerve u tijelu poinju da struje prema dolje, umanjuju se. Ako se osoba na ko joj se vri eksperiment postavi na krianje graninih linija polja sa obje noge na negativno polje, to se tijelo prazni. Okrene li se ista osoba za 90, tako da se sa obadvije noge postavi na plus polje, dolazi do punjenja. Ve prema razliitim poloajima tijela u polarnim poljima, mogu se postii sve mogue kombinacije proimanja b) Curry-jeva mrea Dr. Manfred Curry, kojem se pripisuje pronalaenje II. globalne mree nazvane po njemu Curry-jeva mrea bio je po zanimanju lijenik, njemako-amerikog porijekla, a istraivanja utjecaja zraenja na zdravlje ljudi vrio je do svoje smrti u svom Institutu za istraivanje u Riederau 31

na Ammersee-u (Bavarska). Danas ovaj institut vie ne postoji. Da bi prouio djelovanje atmosferskih i vanjskih utjecaja na ljude, napravio je tzv. klimatest komoru u koju je stavljao pacijente i ustanovio je, da sadraj atmosferskog ozona, a naroito promjene njegove koncentracije u toj komori, dovode do toga, da se pacijenti, podvrgnuti ovom testu, ne ponaaju svi jednako. Pacijenti koji su osjetljivi na dolazak vrue fronte, tzv. "W"-tipovi (warm = vru) u klima-test komori prilikom smanjenja koliine ozona osjeaju nelagodnost i reagiraju razliitim tegobama. Kod poveanja koncentracije ozona, ovi W-tipovi se osjeaju vrlo ugodno. Kod drugog tipa ljudi, tj. onih koji su osjetljivi na dolazak hladne fronte, tzv. "K" tipovi (kalt = hladan), reagiranja su bila upravo potpuno drukija. Oni se osjeaju vrlo loe kod poveanja ozona u klima-test komori. S obzirom na dovod ili odvod ozona, moe se i kod jednog i kod drugog tipa ("W" i "K") ustanoviti u kojoj se koncentraciji ozona oni najbolje osjeaju pa se moe odrediti i pojedina klimatska mjesta s ve poznatom koncentracijom ozona, koja bi mogla korisno djelovati na pacijenta, da bi se njegovo zdravstveno stanje popravilo. U medicini su poznata dva tipa astme i to "W" i "K" astma. Pogreno bi bilo poslati onog pacijenta koji ima "W" astmu u mjesto gdje je sadraj ozona mala i obratno, poslati pacijenta sa "K" astmom u mjesto gdje je koncentracija ozona u zraku velika. Danas je jasno da svako tijelo ima oko sebe jedno strujno polje, jer se cijeli organizam ponaa kao jedan generator, koji stvara to polje. Ovo je polje razliitog intenziteta, ali se ono odmah mijenja prema tipu ili drugoj osobi koja doe u podruje djelovanja ovoga polja. Kako nae polje postoji oko naeg tijela, tako isto postoje i polja oko svih drugih ivih bia i drugih ljudi. Kada ova dva polja dou u domet jedan drugog, dobivaju se odreena osjeanja. Poznato je nama svima, da se deava da susretnemo nama nepoznate ljude i da su nam odmah odbojni, da ne kaem ak da se u njihovoj blizini osjeamo nelagodno, da nam smetaju i ne moemo se normalno koncentrirati. Ako se ovakve osobe priblie, mi se povlaimo i nastojimo udaljiti od takvog ovjeka, jer osjeamo kao da nam vlastitu energiju oduzima. S druge strane postoje ljudi, pa i ivotinje, koje su nam pri susretu odmah simpatini, ulijevaju nam povjerenje, osjeamo da nas smiruju, da elimo da smo to blie njima, da elimo da se upoznamo i sprijateljimo. Tako reagiraju i ivotinje. Uzmimo pse. Oni odmah osjeaju svojim poljem, koji im je pas prijatelj, a koji nije. Prvima prilaze odmah s povjerenjem, a od drugih se odmah brzo udaljavaju, ili reagiraju munjevito da odmah navaljuju jedni na druge. Dakle moemo rei da postoji jedna kritina toka, na kojoj se, im se razmak izmeu dvaju ivih bia prekorai, tj. skrati, ili bolje rei kad djelovanje polja jednoga ue u djelovanje polja drugog, dolazi do odreenih ugodnih ili neugodnih reakcija u organizmu. Istraivanjima to ih je vrio Dr. Curry sa svojim suradnicima opazio je da polja koja se pruaju oko pojedinih ljudi nisu jednakog dometa. Kod "W" tipova ovo je polje iznosilo od 0 do 40 cm od tijela, kod mjeovitih ("G") tipova (gemischt = mjeovit) iznosi 40-60 cm, a kod "K" tipova je ovaj razmak iznosio 60 do oko 100 cm. Mogu biti manja kolebanja, ovisno o godinjem dobu i klimatskoj situaciji mjesta prebivanja. Ovaj razmak od tijela do granice djelovanja polja Curry je nazvao reakcionim razmakom (u daljnjem tekstu RR) (Reaktionsabstand). Interesantno je spomenuti da ljudi sa velikim reakcionim razmakom osjeaju privlanost prema onima sa malim RR. To znai da se "W" i "K" tipovi meusobno privlae. Ispitivanjem branih parova u klima-test komori dobio se podatak da u 95% sluajeva, ako se RR-ovi suprunika zbroje, dobiva se prosjek od 120. Znaajno je da u brakovima gdje je ovaj zbroj manji od 100 ili vei od 140 uglavnom nema djece, ili ako se djeca i rode imaju zdravstvenih potekoa ve od samog roenja. Na RR se moe utjecati lijekovima. Oni medikamenti koji dovode do suenja krvnih sudova 32

produuju ga, a oni koji ih ire skrauju ga. Isto tako sadraj ozona u zraku mijenja veliinu RR. Hladne fronte sa puno ozona produavaju ga, dok ga niske koncentracije, koje se javljaju u gradskim podrujima sa mnogo smoga ili prilikom dolaska vjetra fena osjetno skrauju. Pomou mjerenja RR-a moe se ustanoviti i vrsta bolesti od koje netko boluje. Bolesti koje imaju upalni karakter, tj. one koje traju kratko, ili one izazvane grevima daju dui RR. Kod napada angine pectoris ovaj se RR moe poveati sve do 150 cm, pa ak i dalje rasti. Prilikom ubadanja zlatnih igala u akupunkturne toke naglo se poveava RR, a ako se to radi srebrnim iglama, onda se smanjuje. Zato se zlatne igle treba upotrebljavati kod "W" tipova, a kod "K" tipova srebrene. Zlatne plombe u zubima "W" tipova djeluju pozitivno, dok kod "K" tipova prouzrokuju razne smetnje. Amalgamske plombe su povoljne samo "K" tipovima. Prema opaanjima Dr. Curry-ja "W" tipovi imaju sklonost za metale kao to su zlato, bakar, mjed, a "K" tipovi za platinu, srebro i nikal. Zlatno i srebrno prstenje i narukvice izazivaju osjetnu promjenu RR-a i kod divljih naroda nisu noeni kao ukrasni predmeti. Studij Dr. Curry-ja je statistiki dokazao, da - s manjim iznimkama - uvijek od raka obolijevaju "K" tipovi, a ne "W" tipovi. Ljudi koji su bolesni od raka imaju veliki RR. Kod njih nije nikada opaen manji RR od 80 cm, rijetki su oni koji imaju ispod 100, a u pravilu skoro svi imaju vie od 100. Nekad se ovaj RR penjao i do 180 cm. Prosjek je 120 cm. Jasno je stoga da ljude koji su oboljeli od raka ne treba slati na lijeenje tamo gdje uslijed sadraja ozona dolazi do poveanja RR. Kod bolesnih psihikih stanja, na pr. kod izofreniara postoji veliki RR, a kod depresivnih stanja mali. Dr. Curry je opazio da nekada RR kod neke osobe nije stalan, nego da se mijenja, ako je ta osoba boravila due vrijeme u sjedeem ili leeem poloaju na odreenim mjestima. Svoju normalnu vrijednost postie tek nakon izvjesnog vremena, ako se udalji sa tih mjesta. To ga je navodilo na pomisao da u zatvorenim prostorima kao i u prirodi postoje izvjesna mjesta, koja se ponaaju tako da utiu na promjenu RR-a kod ljudi. Ta mjesta na neki nain pune ili prazne organizam. Pokusi su pokazali da izvjestan broj ljudi kada se kree po terenu dobiva iste osjete kakvi se javljaju kod ljudi sa prekoraenim RR-om kada se pribliavaju drugim osobama. Ovakva, na terenu opaena mjesta dala su naslutiti da postoje neke toke reakcije i reakcione linije, koje su mogli raljari otkriti na nain slian onome kada se trae tokovi podzemnih voda. Radi istraivanja ovih fenomena na jednom odreenom polju obiljeene su sve toke na kojima se osjeala reakcija. Kada je to bilo zavreno i kada su toke reakcije spojene nekom vrpcom ukazala se pravilna mrea u obliku ahovske ploe, koja je imala linije okrenute u smjeru sjeveroistok-jugozapad i sjeverozapad - jugoistok. Mrea je bila tako pravilno graena, da se odmah shvatilo da se ne radi ni o kakvim podzemnim tokovima. Ova mrea je nazvana po njenom pronalazau Manfredu Curry-ju: Curry-jeva mrea. Prouavanjem ove mree na terenima koji su dosta udaljeni od mjesta pokusa (Italija, vicarska, Austrija, Francuska) opazilo se da su reakcione linije traka pravci, samo je irina reakcionih polja u pojedinim krajevima varirala od 1 do vie metara. Dr. Curry je mislio da je mrea stalna i da se ne pomie ni po poloaju ni po irini, meutim u novije vrijeme se misli drugaije. In. A. Schuschnigg je nakon jednog starta rakete u SSSR-u pomou radiestezijskog pribora ustanovio da se poloaj mree neto promijenio.

33

Slika 14. Curry-jeva mrea (II. mrea) Intenzitet zraenja mree je ovisan o vremenu i vremenskim prilikama. Granine vrijednosti stranica kvadrata Curry-jeve mree iznose 3,5 do 4 m, a irina traka mree oko 50 cm. Curry-jeva mrea daleko vie bioloki tetno utjee na ljude nego Hartmannova mrea. Mrea se prostire i vertikalno u visinu. to su trake mree ire to je mrea tetnija. Krianja traka u mrei su najopasnija. Mi ih nazivamo vorovima mree. Due zadravanje na ovim vorovima utjee vrlo loe na zdravlje, naroito ako se vorovi nau na nekom patogenom zraenju, kao to su tokovi podzemnih voda ili geoloki rasjedi. U betonskim zgradama opaena je pojava mree koja je paralelna zidovima, a vrlo je slabog intenziteta. Vjerojatno se radi samo o odbijanju (refleksiji) od zidova zgrade. Betonske deke u kuama pojaavaju intenzitet globalnih mrea. ak i UKW stanice mogu izazvati neku slabu dodatnu mreu. Preko traka globalnih mrea pojaavaju se kozmika zraenja. Od pola noi do oko 3h ujutro zraenja se trostruko pojaavaju, dok poslijepodne intenzitet opada, a najmanji je za fena. Mrea se protee preko cijele zemaljske kugle. Sva je srea da trake globalnih mrea nisu uvijek po zdravlje opasne, jer bi u protivnom teko mogli nai bilo kakav leaj da nije zahvaen od traka globalnih mrea. Sve su globalne mree trodimenzionalne. To odgovara jednoj vrsti kubinog odnosno prizmatinog oblika mree. Iz slike br. 14. vidimo da je Curry-jeva mrea desno i lijevo polarizirana, odnosno neke trake imaju + (desnu), a neke - (lijevu) polarizaciju. Pozitivno polarizirani vorovi mree produuju RR, oni napunjaju ak sa 50 cm na 200 cm, dok negativni vorovi skrauju RR. Oni prazne, pa time mogu potpuno ukloniti polje. Postoje i vorovi koji su neaktivni, niti pune, niti prazne Vjerojatno je da se Curry-jeva mrea prostire i kroz vodu, i da ribe to koriste za pronalaenje svojih mrjestilita, koja su tisuama kilometara daleko (na pr. jegulje). 34

Dr. Curry tvrdi da ova zraenja dolaze odozgo na Zemlju a nikako da ne dolaze iz zemljine utrobe. "W" tipovi sa svojim malim RR ako borave na jednom krianju koje prazni, imaju osjeaj slabine, teke noge, a krv pojuri na povrinu koe, nastupa lupanje srca i vrtoglavica. "K" tipovi osjeaju se slino na krianju koje nabija, puni. Da li ljudi na ovim krianjima mogu oboljeti od raka? Pitanje je vrlo kompleksno i nauka to apriori odbija. Naime, za svaki dijagnostiki utvreni sluaj raka na jednom tetnom Curry-jevom voru, nauka e dovesti za dokaz nekoliko ljudi koji su takoer na takvim vorovima spavali, a nisu oboljeli od raka. S obzirom da bi samo krianja koja nabijaju mogla djelovati kao izazivai raka, to su oboljenjima od raka izloeni najvie "K" tipovi. Trake zraenja i krianja koja su negativna, dakle sva mjesta koja nemaju karakter punjenja, nego pranjenja, nisu opasna za pojavu raka, pa prema tome ni svi leajevi u kojima spavaju ljudi na takvim dijelovima mree, nego ak takvi leajevi to spreavaju, odstranjuju upalne procese, pa se jasno nametnula i mogunost da se kod oboljelih od raka, koji su bili pogoeni bujanjem elija njihovim premjetanjem na negativno nabijene dijelove mree izazove potpuno suprotan efekt, da doe do preobrazbe elija u normalne. Otvoreno je i pitanje zato ivotinje osjeaju ove nabijajue zone i sklanjaju se sa njih i zato to ovjek nije u stanju? Postavlja se jo jedno otvoreno pitanje, a to je: zato biljke i drvee obolijevaju na mjestima gdje su pranjenja u mrei velika, upravo obratno nego ljudi. Odgovor je po svoj prilici taj, da se kod biljaka izmjena kisika i ugljinog dioksida vri upravo na obratan nain nego kod ljudi. Ovdje bi medicina, ako bi se svojski zaloila, mogla dobiti mnoge odgovore na izvjestan broj pitanja u vezi sa zdravljem ljudi. S obzirom da se u Curry-jevoj mrei javljaju trake i vorovi u kojima se sijeku trake razliitog elektrinog naboja (+ i -) to je svakako normalno da ova mrea stoji u elektrinoj ravnotei. Maksimalna brzina punjenja je na "+M krianjima, a pranjenja na "-" krianjima.

Slika 15. Promjena reakcionog razmaka (RR-a) preko linija koje teku na SI-JZ, odnosno SZ-JI (linije raka) RR - razlika izmeu izlazne vrijednosti reakcionog razmaka ispitivane osobe i vrijednosti nakon 2 minute (Iz knjige Curry-Netz "Das Reactionsliniensystem als Krankheltsauslsender faktor".) 35

Na priloenom dijagramu je jasno predoeno ponaanje zraenja u Curry-jevoj mrei. Os apscisa dana je u metrima, a os ordinata u cm poveanja ili smanjenja reakcionog razmaka. Vidi se kako se na "-" vorovima javlja "-" razlika, to znai najvee pranjenje, koje se prema "+" voru naglo smanjuje i prelazi u "+" nabijanje, koje najveu vrijednost ima iznad "+" vora, gdje je poveanje RR-a najvee. Idui dalje krivulja ponovo naglo pada, prelazi os apscisa i ponovno iznad "-" krianja postie najmanju vrijednost RR-a, tj. vri se maksimalno pranjenje. U tokama gdje krivulja sijee os apscise naboj iznosi 0, jer se tu linije "+" mree kriaju sa linijama "-" mree, te dolazi do nestanka naboja. Uslijed nestanka naboja na ovim mjestima, irina traka (pravaca) mree se suava, a zatim se proiruje prema nabijenim ili pranjeim vorovima. Nije jo dovoljno istraeno da li se trake Curry-jeve mree idui prema ekvatoru ili polovima ire i suzuju. M. Curry je ispitivao 62 sluaja oboljenja od raka i naao da su svi ti ljudi imali tumor tono na onom mjestu gdje je bio nabijeni vor ili blizu jedne ili obadvije reakcione linije. Prema tim izvrenim radovima on je uvjeren, da su upravo ova zraenja bila uzrok oboljenju od raka. Operiranog bolesnika od karcinoma ne smije se ni pod kakovim uvjetima poloiti u krevet u kome je prije operacije leao. RAZLIKA IZMEU WITTMANNOVE I CURRY-JEVE MREE Kod Wittmanna polovi lee usred polarnog kvadratnog polja sa svojih 8 polarnih zraka, Curry ima kvadratni mreni sustav (bez polova). Istraivanja provedena u praksi dokazala su da Wittmannovi polovi zaista postoje i lako ih je pronai, dok su u Curry-jevoj mrei dana krianja samo dijelovi polarnog polja. On je negirao postojanje polova, iako ih je mogao kao raljar lako pronai. Ovi polovi i polarna polja prema Wittmannu se nabijaju i prazne pa se radi toga ova krianja mogu smatrati onima, koja potiu razvoj raka i onima koja ga koe. Kod detaljnijih istraivanja ustanovilo se da i negativno nabijena polja nisu bezazlena. Jaka pranjenja dovodila su do uestalih upalnih procesa u elijama, a time i cijelom organizmu, to se dade utvrditi na kratkom reakcionom razmaku ljudi. Na ovim minus-poljima pokazivali su se upalni procesi, kao to je na pr. tuberkuloza, ali se nikada na njima nisu pojavila oboljenja od raka. Sredinje linije (3. Schneiderova mrea) Na ovu mreu je naiao Reinhard Schneider, kada je ispitivao mjesta na krianjima tokova podzemnih voda u koje su uestalo udarali gromovi. Kod zraenja vodenih tokova je otkrio, da su oni polarizirani pozitivno i negativno, i to je nazvao desno polarizirano i lijevo polarizirano zraenje. U crkvama, na krianjima dvaju polariziranih zraenja stoje obino propovjedaonice, sa kojih propovjednici dre propovijedi. Ova krianja, koja dolaze od podzemnih voda djeluju na propovjednika energetski stimulirajue, tako da te propovijedi, s obzirom na uvjerljivost i rjeitost dre panju vjernika u crkvi. Statistiki se dobilo da desno polariziranih tokova ima samo 20%. 4. Schneiderova mrea; Ova mrea je postavljena u pravcu etiri glavne strane svijeta, znai kao to je to Hartmannova mrea. Nju je pronaao takoer R. Schneider prilikom istraivanja starih gotikih crkava i kapelica. irina traka mree je 26 cm. Linije rasta Postoje zone koje nisu nalik ni jednom do sada opisanom mrenom sistemu. Nisu dovoljno 36

istraene, ali se zna da ne idu kao druge linije pravilno, nego u mnogim pravcima, bez reda, komplicirano se kriaju, ali im se pridaje znaenje kao linijama na kojima uspijevaju biljke, a drvee osobito brzo raste. Geomantske zone U radiesteziji je poznata pojava geomantskih zona. Naziv je nastao od rijei geomantija, to bi u slobodnom prijevodu moglo znaiti: proricanje iz zemlje. Zraenja u geomantskim zonama su potpuno drugaija, nego ona spomenuta u dosadanjim globalnim mreama, i vjerojatno dolaze iz zemlje. Geomantska zona po Schweitseru

16. Primjer jedne geomantske zone (Iz knjige "Biostrahlen" od Mayera-Winklbaura) Zraenja se prostiru kilometrima daleko u pravcu, a onda odjedanput promijene pravac bez utvrenog uzroka,pa se opet vraaju u svoj prvotni pravac. Obino idu pravcem glavnih strana svijeta ili pod kutom od 45 na njih. U drevno doba, ve prije oko dvije tisue godina znalo se za geomantske zone, ali je onda dolo do utnje, jer u starim spisima sve do 1400 god. nakon Krista nema spomena o raljama. Budui da su se ove zone traile raljama, to i o geomantskim zonama nema govora, sve do novog vijeka, kada se opet poinju ljudi baviti prouavanjem i lociranjem ovih zona, naroito u krugovima sveenstva, koji su ove zone proglaavali svetim. Granice ovih zona su stalne, nepromjenljive, pa nije nikakvo udo, da su u staro vrijeme uzimane ove granice zona kao granice izmeu zemalja, ili su po ovim zonama ile glavne saobraajnice. Rimljani su na ovim granicama pozabijali granino kamenje, od kojih su neki do danas sauvani. irine geomantskih zona su mnogo vee, nego to su to irine traka globalnih mrea; ak i vie metara. Geomantske zone se smatraju zonama koje nadrauju, i imaju i desnu i lijevu polarizaciju. U staro vrijeme su mnoge vane graevine izgraene na ovim zonama preko pozitivno polariziranih zraenja. Radi toga su se smatrali, a i danas se smatraju mjestima gdje se dobiva snaga, drugim rijeima gdje se ovjek osjea zdrav i gdje rijetko pobolijeva. Mnoge crkve, koje i danas stoje, su izgraene na mjestima gdje su bile izgraene stare graevine, na geomantskim zonama. Izgleda da su Kinezi prvi otkrili ove zone. 37

Markiranjem ovih zona bavili su se Kelti ve oko 300 god. prije Krista. Mnoge naseobine Kelta su imala groblja u ovoj zoni, u kojima su se mrtvaci mumificirali. Pozitivno polarizirane geomantske zone su zdrave i korisne, dok naprotiv negativno polarizirane mogu biti jako tetne.

38

ATOMARNI KUBINI SUSTAV PREMA BENKERU Anton-Benker bio je po zanimanju stolar. Roen je 1895. god, u Landahutu. Bio je raljar. Jedne noi sanjao je jedan trodimenzionalni raspored plavih i crvenih kocaka. To ga je ponukalo da sa raljama u prirodi iskua da li taj njegov san ima bilo kakve veze u stvarnosti. Bio je zaprepaten kad je ustanovio da takav sustav zaista postoji. Radio je godinama na tome. Ispitao je preko 160 polja, i tako postavio temelje svom atomarnom kubinom sustavu. Bio je lan Njemakog drutva za biologiju; umro je 1983. godine. Benkerov sistem sastoji se od polja u obliku kocaka koje se nalaze na cijeloj povrini zemlje a naslanjaju se jedna na druge. Stranice polja, odnosno kocaka imaju duinu 10 m. U bazi svake od kocaka nalazi se 20 polja Hartmannove mree. Svaka od kocaka je naizmjenino "+" i "-" polarizirana. Pozitivna polja su ona koja potiu na aktivnost, ali dugo spavanje ili boravak u ovakvom polju moe izazvati upale ili bujanje elija, a negativna (-) polja ona stiavaju, smiruju. Vidi se da polja stoje u ravnotei.

SI. 17. Atomarni kubini Bonkerov sustav (Iz knjige G.I. Hrlimann: Pendel ist erlanbar) Zadravanje u prostoru "-" kocke dovodi do pranjenja energije kod ljudi, do munine, slabog osjeanja i oboljenja organa. Da bismo ponovno ozdravili trebamo nastojati da stalno naizmjenino boravimo as u "+" as u "-" prostoru kocke, jer je to mnogo vanije za regeneraciju organa od kretanja po istom zraku. Benker je opaao okomita zraenja u smjeru jug-sjever i zraenja u smjeru istok-zapad, te horizontalna plona zraenja. Naroito su mu bila tetna zraenja sjever-jug, koja su kod ljudi izazivala oboljenja od raka, ve prema poloaju leaja i poloaju organa. Kod zraenja istok-zapad nastupale su zarazne bolesti, pa i srane bolesti, do kojih je dolazilo radi jakog pranjenja na ovoj liniji. Javljaju se i tuberkuloza i oboljenja jetre.

39

Slika 18. Veza Benkerova sustava i Hartmannove mree (Iz knjige G.I. Hrlimann: Pendel ist erlanbar) Ova plodna horizontalna zraenja zajedno sa vertikalnim jug-sjever zraenjem i zraenjem istok-zapad ine tzv. kubini Benkerov sustav, u kome se stvaraju prostorne kocke. One kocke koje imaju pozitivan naboj, nazvao je elektro-prostorom, a kocke sa negativnim nabojem magnetskim prostorom. U elektro-prostoru, koji je "+" polariziran nastaje snano polje zraenja, koje ima okretni moment desno, dolazi do izljeenja tuberkuloze, a u magnetskom polariziranom prostoru postoji slabo polje, koje ima okretni moment na lijevo. Moe se koristiti za lijeenje raka. Ukoliko kroz ova dva prostora postoje zraenja od podzemnih voda, onda u "+" prostoru ima ovo zraenje slabo djelovanje, a u "-" prostoru mogu nastati reumatska oboljenja, TBC, malokrvnost i umor. Do sada se nije uspjelo neutralizirati djelovanje Benkerove mree. Na sl. 18. u kojoj su prikazani ovi "+" i "-" prostori vidi se da u plohi jedne kocke postoje 4 x 5 = 20 kvadrata Hartmannove mree. irina traka Benkerove mree je oko 1 metar.

40

IZRADA NACRTA TETNIH ZRAENJA PO STANOVIMA Radi izrade nacrta tetnih zraenja u stanu potrebno je kao prvo imati tlocrt stana kojeg pregledamo. Mjerilo tlocrta moe biti 1:100 (1 cm = 1 m) ili 1:50 (1 cm = 0,5 m). Vrlo esto ovakvi nacrti postoje, naroito kod vlasnika obiteljskih kua ili etanih stanova. Ve prilikom prijave pregleda nekog stana moramo svakako pitati, da li naruilac pregleda posjeduje takav nacrt. Ako ga ne posjeduje, onda ga treba sam ili preko nekog prijatelja, koji se u to razumije, obino su to geodeti, graevinari i arhitekti dati, da ga oni naprave. Skice stana, sa rasporedom prostorija nisu za to pogodne, niti dovoljne, pa makar da imaju upisane sve dimenzije. Praviti tlocrt nekog stana ne spada u radiestezijski rad. Ako se pregled vri u obiteljskoj kui sa katovima, onda je najpovoljnije, da to bude ona etaa u kojoj se nalaze spavae sobe. Prilikom pregleda stana potrebno je imati jedan vei i jedan manji trokut sa centimetarskom podjelom. Moe posluiti trobridno mjerilo, ili neko drugo mjerilo sa podjelama 1:100 ili 1:50. Vrlo dobro e nam posluiti kemijska olovka sa etiri boje. Uz to treba imati obinu olovku, kao i bar tri olovke u boji: crvenu, plavu i zelenu. Mekana gumica za brisanje, dolazi k tome. Za rad na lociranju zraenja po sobama, potrebno je imati elini metar, najbolje duine 5 m. Radi lociranja pravaca Hartnannove ili Curry-jeve mree, potreban je i bolji kompas. On e nam dobro posluiti i za postavljanje radiestezijskih zatitnih ploa, radi blokiranja tetnog zraenja od podzemnih voda, ukoliko se u pojedinom stanu pokae da uslijed nepovoljnih tokova zraenja u sobama nije mogue nai povoljno mjesto, na kojem bi se moglo postaviti leaj, a to je da bi doao izvan utjecaja tetnih zraenja od podzemnih voda. Od radiestezijskog pribora treba imati ralje i bar dva viska odgovarajue teine (jedan rezervni ukoliko nam se prilikom rada prekine vrpca na kojoj visi visak). Najbolje su se kod rada pokazale ralje od eline ice 0,5 - 0,9 mm presjeka, savijene u petlju. Mogu se upotrijebiti i druge vrste raalja: ravaste ralje u obliku slova V, ili pravokutne ralje, tzv. "L" antene. Ralje su nam potrebne za pronalaenje toka, i da nam grubo pokau u kome se pravcu protee tok. Visak nam je potreban, s obzirom da on daje preciznije osovinu toka zraenja, nego ralje, da pronaeni tok pratimo kroz cijeli stan, i ustanovimo mjesto gdje taj tetni tok naputa stan. Prilikom razgledavanja tlocrta stana, moramo pronai prema rasporedu u stanu jedan pravac, od prvog zida pa do posljednjeg zida u stanu. Kad smo po tom pravcu ucrtali sve tokove na koje smo naili, koristimo drugi pravac, priblino okomit ovome prvom, da u tom pravcu pronaemo preostale tokove. Ako je taj drugi pravac nedovoljan da bismo bili uvjereni da smo pronali sve tokove, treba izabrati i trei pravac. Ova tri pravca, ako su dobro postavljeni dovoljni su da rijee pitanje svih tetnih tokova u kui. Osim ova dva do tri pravca sa raljama se pretrae svi leajevi, kao najvanija mjesta u kui, da se ne bi eventualno neki tok "sakrio". 1. Traenje tokova tetnog zraenja od podzemnih vodotoka i geolokih pojava A sada prelazimo na iznalaenje tetnog zraenja od podzemnih voda, pravca njihovog toka, irine traka zraenja i njegovog polariteta.

41

Slika 19. Izrada nacrta zraenja Spomenuto je ve prije da tokovi tetnog zraenja mogu imati elektrini naboj pozitivan (+), negativan (-) i neutralan (). U stranoj literaturi naii emo na izraze "desno zakretajui ili "desno cirkularan" tok, to znai tok zraenja, koji ima zakretni moment u desno (u smjeru kazaljke na satu) a mi ga jednostavno zovemo pozitivnim (+) tokom. Analogno je da negativan (-) tok ima zakretni moment lijevo (lijevo cirkularan), dok je tok neutralan, ali najtetniji, jer se u njemu vri pranjenje "+" i "-" toka, pa obino ima i najveu tetnost. U njemu vjerojatno postoji brza izmjena "+" i "-" zraenja. U drvee na ovom toku najee udaraju gromovi. Prilikom polaska postavimo se u toku A sa raljama u ruci, sa mentalnom konvencijom da traimo tokove tetnih zraenja, koja su opasna za ljude u kui. ekamo da ralje naprave jedan okret, to je znak da smo se ubacili u frekvencije tetnih tokova i da moemo poi sa traenjem. Drei ralje ispred sebe, na poznati nain idemo polagano u I pravcu pregleda, duboko koncentrirani na ono to traimo. Kad smo doli u toku B, osjetio se nagli trzaj raalja, a zatim jedan-dva okreta, znak da je dolo do rezonance i da smo upravo na toku. Mijenjajui horizontalno poloene ruke sa raljama, u poloaj jedne ruke iznad druge, ralje e se pokrenuti u jednom pravcu i stati. Najistureniji vrh petlje pokazat e nam priblian tok zraenja. Ako radimo sa pravokutnim raljama, one e nam se na toku ukrstiti. Ravaste (V) ralje e se trgnuti prema gore ili prema dolje, a ako drimo jednu ruku iznad druge, vrh ovih raalja usmjerit e se u pravcu zraenja. Kad smo nali mjesto zraenja, uzimamo u ruku visak i sa njim slijedimo tok zraenja prvo na desnu stranu smjera sve dok ne naemo na krajnjem zidu stana mjesto gdje tok zraenja naputa stan. To bi bila toka C na zidu. Da bismo je mogli prenijeti na tlocrt stana potrebno je izmjeriti ili duinu a ili duinu b. To se vri elinim metrom na cm tono i mjere pribiljei na papir netko tko nam pomae pri mjerenju. esto e se desiti da je duu liniju u stanu (b) lake izmjeriti nego krau liniju (a). 42

Zatim se vratimo u toku B pa tok pratimo u suprotnom smjeru, doemo do toke D i sada izmjerimo toku D prema uglu sobe i duinu C. Pomou mjerila, koje imamo pri ruci nanesemo toke C i D preko toke B iju poziciju moemo takoer izmjeriti i dobijemo pravac osovine naenog tetnog toka, Jo nam ostaje da izmjerimo irinu toka zraenja, koju moemo dobiti sa viskom, okomito na osovinu toka i izmjeriti pomou metra. Polaritet toka dobijemo mentalnim putem. Uz pomo viska pitamo da li je polaritet pozitivan (+). Ako visak dade odgovor da nije, pitamo da li je negativan. Ako ni to nije, onda je jasno tok neutralan (I). Treba izvriti jo jednu kontrolu na isti nain. Zatim u mjerilu nanesemo irinu toka, a prema polaritetu sa odgovarajuom bojom: crvenom za pozitivni, plavom za negativni, a zelenom za neutralni, ucrtamo rubne granice toka. Kad smo to zavrili, upiemo na kraju ucrtanog toka njegovu irinu u cm i polaritet. Time smo ucrtali prvi tok kojeg smo pronali u kui. Zatim nastavljamo po I. smjeru pregleda traenje novih zraenja i umjeravamo ih na isti nain te dobivamo tono u mjerilu nove tokove u kui u tokama E, F. Od toke F do kraja smjera (toka G) nismo otkrili nikakvo tetno zraenje. Sada prelazimo na pravac II.(od toke H) i ponovno na isti nain traimo tetna zraenja. U toki I ponovno uzimamo smjer toka zraenja i dolazimo do toke J, mjerimo duinu od ugla (koja nam je povoljnija). Potom ponovno od toke I pratimo smjer do toke K. Mjerimo i irinu toka i ustanovljavamo polaritet novog toka. Na isti nain dobivamo sve ostale tokove u stanu. Kad smo ucrtali sve tokove u tlocrt stana, dobro ih je odgovarajuim bojama u vrlo blijedoj nijansi obojiti. Meutim jo nije sve gotovo u vezi tokova. Sva zraenja u stanu nemaju jednak intenzitet tetnosti. Da bi mogli usporeivati tokove po tetnosti potrebno je izvesti jednu mentalnu operaciju. Zamislimo da je ovaj pregledani stan centar jednog kruga, koji ima 500 metara radijus. Jasno je da u ovom krugu ima veliki broj tetnih tokova, daleko vie nego to ih imamo u stanu. Ako se mentalno koncentriramo na ovaj neodreeni broj tetnih tokova u ovom podruju i pretpostavimo mentalno jednu skalu tetnosti koja ide od 1 do 10 s tim da nam u tom podruju koeficijent 1 imaju tokovi koji imaju najmanju tetnost po stanare u pregledanom stanu, a koeficijent 10 najtetniji tok u tom podruju, onda emo stavljajui prst na pojedini nacrtani tetni tok, na upit "Kolika je tetnost ovog toka?" dobiti pomou viska neki koeficijent od 1 do 10. Zatim prelazimo na drugi tok, naemo njegov koeficijent tetnosti i tako redom za sve tetne tokove u kui. Dobit emo nekoliko koeficijenata tetnosti, zapravo toliko koeficijenata koliko imamo tokova. Ve nakon malo vie iskustva u pregledu stanova opazit emo da "+" i "-" tokovi najee imaju koeficijente tetnosti 1 do 5, dok oni "" imaju znatno vie, svakako izmeu 5 i 10. Ove "" tokove nazivamo tekima. Ukoliko prilikom ustanovljavanja koeficijenta tetnosti crvenog (+) ili plavog (-) toka ustanovimo da imaju koeficijent vei od 5, potrebno ga je ponovno na ustanovljenom toku preispitati, da nije "" i obratno: ako je "" tok pokazao koeficijent tetnosti manji od 5, treba ga isto tako preispitati da nije zamijenjen polaritet, tj. da je umjesto "" trebao biti "+" ili "-" To se vrlo brzo napravi. Sada kada imamo koeficijente tetnosti svakog pojedinog toka, opazit emo i to da svi pozitivni ("+") tokovi nemaju isti koeficijent tetnosti nego da se razlikuju. Takoer i "-" tokovi, kao i "" tokovi ako ih ima vie. Jasno je da je od dva toka sa razliitim koeficijentom tetnosti manje opasan onaj koji ima manji. Krianja dvaju tokova su tetnija po zdravlje nego sami tokovi. Moe se uzeti da ona nose tetnost, koja se dobiva zbrajanjem koeficijenata tetnosti tokova koji se kriaju. Budui da u globalu mukarci imaju vrlo izraen "+" a ene "-" polaritet, teoretski ne bi smio biti "+" tok tetan mukarcima, a "-" tok enskim osobama. Analogno kao i kod elektrine 43

struje: ako spojimo dva "+" vodia ne deava se nita. Kad spojimo dva "-" vodia opet se ne deava nita. Ali, ako spojimo "+" sa "-" vodiem nastat e kratki spoj. To se isto deava u tijelu, kad se spoji sa suprotnim polaritetom toka. Tok "-" (teki tok) je tetan za oba spola, jer se u njemu samom vre esta pranjenja, koja utiu i na mukarce i na ene. Tok "+" nastoji promijeniti polaritet dipola elija u ena a "-" tok u mukaraca, dok organizam svom silom nastoji sauvati svoj normalni polaritet. Ova borba se odigrava cijelo vrijeme dok se organizam nalazi u podruju djelovanja ovog toka. Kako je krevet mjesto gdje se ljudi dosta zadravaju, to su ta mjesta i najopasnija Ostali tokovi tetnog zraenja od podzemnih voda, kojih ima ne samo u stanu, nego svugdje kuda se kreemo ne predstavljaju veu opasnost. Prelazei stalno preko tih tokova mi se as punimo as praznimo, a to ne izaziva tee posljedice. Ako kreveti stoje dugo godina na ovakvim tetnim tokovima, onda se kod ljudi koji u njima spavaju poinju javljati zdravstvene tekoe. Organizam uslijed svakodnevne borbe sa tokom, u nastojanju odravanja normalnog polariteta u elijama organizma se postepeno iscrpljuje. tetan tok je stalan, a to je jai intenzitet tetnosti toka, to on i jae utjee na promjenu naravnog, prirodnog polariteta. Gubitak polariteta u organizmu ima kao posljedicu slabljenje prirodnog imuniteta, kada je pak ovaj slab otvorena su vrata za sve bolesti, pa i za kancerozna oboljenja. Nakon to smo na nacrtu tetnih zraenja unijeli sve tokove tetnih zraenja u stanu, njihovu irinu i polaritet, obavili smo najglavniji dio posla, ali ne i sav. 2. Lociranje Curry-jeve i Hartmannove mree i tetnih vorova Prije su spomenute mnoge mree i mreni sustavi koji uglavnom dolaze u obliku kvadratnih ili kubinih sustava, od kojih su do sada najbolje opisane i istraene Curry-jeva i Hartmannova mrea. Curry-jevu mreu sam spomenuo prije Hartmannove, jer prema dosadanjim istraivanjima ova je mrea, naroito njeni vorovi opasnija od Hartmannove mree i njenih vorova. Sva je srea, da ni vorovi Curry-jeve, niti vorovi Hartmannove mree nisu svi tetni. Prema tome osim onih, prije ucrtanih tokova tetnih zraenja od podzemnih voda, mogu se ustanoviti i linije i vorovi Curry-jeve i Hartmannove mree. U ovu svrhu potreban nam je bolji kompas. Za traenje ovog zraenja vrlo je prikladna tzv. Lecher-antena. Ova vrsta raalja ima kliznu skalu sa podjelom. Kliza se postavi na broj koji odgovara traenju Curry-j eve mree, a onda je postupak kao i kod obinih raalja. a) Konstrukcija Curry-jeve mree u stanu Kod obinih raalja prilikom traenja Curry-jeve mree moramo se koncentrirati na to da traimo trak zraenja ove mree. Prilikom hodanja sa raljama, one e pokazati trzajem prema gore ili dolje, ili sa ukrtanjem krakova kod pravokutnih raalja (L antena). Tu emo stati (toka A - sl. 20). Sa viskom emo ustanoviti irinu trake, a onda emo u sredinu trake postaviti kompas da bismo ustanovili pravac SZ-JI. Pruanje trake moemo pratiti u prostoriji u kojoj radimo i tamo gdje ta traka sijee okomite ravnine suprotnih zidova, odmjerimo od uglova sobe, na isti nain kako smo to radili kod mjerenja za nanaanje tokova (toke B i C). Tako dobivamo jednu traku Curry-jeve mree, koju moemo ucrtati u nacrt. Nazovimo je prvim osnovnim pravcem mree. Zatim poemo po traku zraenja sa raljama u ruci na pr. (AB) sa mentalnom konvencijom da traimo vor Curry-jeve mree.

44

Slika 20. Konstrukcija Curry-jeve mree u stanu Neka nam ralje pokau da je to toka D. Preko viska dobit emo je li taj vor pozitivan (+) ili negativan (-). Uz pomo raalja dobit emo priblino okomit pravac na duinu BC. To je duina EF. Kad smo to ucrtali, dobili smo dva osnovna pravca Curry-jeve mree. Sada nam je lako konstruirati na nacrtu stana ostale dijelove mree, znajui da su duine kvadrata Curry-jeve mree 3,5 m. Od toke D na pravac BC i EP nanosimo po 3,5 m i 0,5 m za traku. Ako smo dobili da je u D vor -, onda su drugi naizmjenino "+" pa "-" itd. vorovi "+" su oni koji nabijaju (produuju RR), a negativni "-" vorovi su oni koji prazne (skrauju RR). Reakcione linije ponekad se ne sijeku pod pravim kutom (radi geolokih prilika). b) Konstrukcija Hartmannove mree u stanu Konstrukcija Hartmannove mree obavlja se isto kao to se to radilo kod Curry-jeve mree. I ovdje nam dobro doe kompas, s obzirom da se Hartmannova mrea prua pravcem sjever-jug (magnetski). Idemo po stanu sa mentalnom konvencijom da traimo jedan od osnovnih pravaca Hartmannove mree, koji ide pravcem sjever-jug. Poinje se na pr. u toki A (sl. 21). U toki B ralje su se trznule i javile nailazak na jednu od osnovnih linija Hartmannove mree. Sa kompasom iz toke B odredimo sjever, i to je prvi osnovni pravac kojeg moemo slijediti i viskom do toaka C i D. irina pravca utjecaja Hartmannove mree je cca 20 cm. Ako je mjerilo nacrta 1:100, to irina traka Hartmannove mree je 2 mm prema naoj geografskoj irini. Razmak izmeu dviju susjednih traka Hartmannove mree je u pravcu S-J priblino 2,0 m (u naim podrujima).

45

Slika 21. Konstrukcija Hartmannove mree u stanu Sada traimo prvi vor mree, ponovno sa raljama idui na pr. po duini B C. U toki E dobili smo trzaj raalja, tj. nali smo jedan od vorova Hartmannove mree. Odmah ispitamo koji je polaritet vora. Neka nam je visak pokazao da je negativan ("-"). Zatim iz vora E, pomou viska pratimo pravac zapad-istok. Pravac e neto odstupati od magnetske osovine zapad-istok kao na slici. Razmak izmeu traka u pravcu sjever-jug za nae prilike iznosi 2,0 m, a zapad-istok 2,5 m. Od toke E (koju mjerimo od zidova konstruiramo cijelu Hartmannovu mreu u stanu (sl. 21). Kad bismo nanijeli na jedan tlocrt stana sve tokove zraenja od podzemnih voda, te ove obadvije mree, nacrt bi bio jako iaran, nepregledan. To se vidi na slici 22, gdje je sve ovo nacrtano. Da ne spominjemo da bi tu mogle doi jo mree Peyr-a, Wittmanna, te Benkerov kubini sustav i dr., tako da bi to bio nacrt koji e malo tko razumjeti.

Slika 22. Mrea tetnih zraenja iz podzemlja sa nanesenom Hartmannovom i Curry-jevom mreom, te tetnim vorovima tih mrea 46

S obzirom da i Curry-jeva i Hartmannova mrea postaje patogena samo pod izvjesnim meteorolokim uvjetima i uvjetima promjena utjecaja zemaljskog magnetskog polja, dovoljno je da se u nacrt unesu samo mjesta tetnih vorova obiju mrea, jer oni djeluju najvie patogeno. Zato prilikom traenja tetnih vorova Hartmannove ili Curry-jeve mree, treba se koncentrirati pri radu sa raljama na iznalaenje tetnih, a ne svih vorova jedne i druge mree. Na ovakvom nacrtu (sl. 23) teko se je snai, a naroito onima ije se stanove pregleda, jer njih i zanimaju samo ona mjesta u kui gdje postoji tetnost dueg ili dugog boravka, prvenstveno leajevi. U knjizi Pendel ist erlenbar, Band II, od G. Hrlimann, na str. 132 i 133 dana su dva nacrta pregleda stanova koja je napravio profesionalni radiestezist dipl. ing. Oberberger, koji je osim tetnih zraenja iz podzemlja dao Benkerov sustav (ukljuena Hartmannova mrea), ali bez Curryjeve ili Wittmannove mree. Na nacrtu zatim unaamo sve leajeve u stanu i dobiva se tona slika da li netko spava na nekom od tetnih tokova ili tetnim vorovima Hartmannove ili Curry-jeve mree. Kad je to gotovo daje se prijedlog novog smjetaja leaja, te mjesta gdje se dugo boravi u stanu, kao na pr. za stolove i stolice na kojima se sjedi radi uenja, zatim za stolce za klavirom pa i za fotelje sa kojih se svakodnevno gleda TV-program. Kako to izgleda vidi se na slici 22. Osim tetnih tokova zraenja iz podzemlja ucrtana su i zraenja od globalnih mrea u obliku tetnih vorova, koji mogu biti pod izvjesnim uvjetima patogeni.

47

ZRAENJA IZ NAE OKOLINE Kolika je u postotku tetnost od vanjskih zraenja iz nae okoline? To su zraenja od TV i radio odailjaa, dalekovoda, trafostanica, radara, gromobrana, uline i kune rasvjete, kao i od kuanskih aparata u kui, zraenja od plastinih i drugih materijala, TV i radio aparata. Ve nekoliko godina se prodaje ugraen radio aparat u krevete iznad glava onih to lee na njima. Berlinski tehniki univerzitet je prouavao djelovanje ovih aparata i pronaao da oni mogu hiti uzrokom jakih glavobolja. Naroito aparati u kojima je ugraen ureaj za buenje, koji su cijelu no u pogonu. Ovi aparati su opasni i kad nisu ukljueni u koliko utika nije izvuen iz utinice u zidu. Poznato je svima da TV ekran tetno zrai. Udaljenost od ekrana bi trebala kod gledanja biti 4 do 5 m. Ovo zraenje teti ak i ivotinjama u kui, naroito pticama u krletkama ako su u zoni tetnog zraenja od TV ekrana. Kuanski aparati, kao to su hladionici, strojevi za pranje rublja, elektrine pei zrae takoer, stvaraju elektro-magnetska polja kroz koja se stalno kreemo. U dananje doba bilo bi nerazumno, bez obzira na izvjesnu tetnost sa ove strane, odustati od upotrebe ovih aparata. Postoje neki savjeti kako bi se mogli zatititi ili bar osjetno umanjiti tetno djelovanje od instalacija elektrine struje i njenih aparata: Podzemni kabeli su glede tetnog zraenja bolji nego vanjski vodovi. Blokada ovih zraenja je vrlo teka. Kad bi pak sva ta zraenja iz okoline bila tetna, bilo bi ve dolo do katastrofe. Na nacrt pregleda stana ova se zraenja ne nanose, ali se pomou viska utvruje postotak tetnosti u odnosu na ukupna zraenja u kui (zraenja od podzemnih voda, Hartmannove i Curryjeve mree). Maksimalno ukupna zraenja iz nae okoline iznose 0,5 do 6% ukupnog tetnog zraenja u stanu (dobiveno empirijski). Kompletan dokument, koga treba ostaviti nakon pregleda u stanu trebao bi izgledati slino, kao to je to u literaturi dano.

48

Stan: Gori Ivan Zagreb, Ive Lole Ribara 18

18.XII 1986.

Slika 23. + tok - tok tok tetan za enske osobe ukoliko dugo vremena imaju leaj na ovom toku. tetan za muke osobe ukoliko dugo vremena imaju leaj na ovom toku. tetan za osobe oba spola ukoliko dugo vremena imaju leaj na ovom toku. Koeficijent tetnosti pojedinog toka u skali tetnosti od 1 do 10, s tim da je: 1 - minimalna tetnost 10 - maksimalna tetnost tetni vorovi Hartmannove ili Curry-jeve mree u stanu tetna zraenja iz nae okoline u koja spadaju zraenja od TV i radio odailjaa, dalekovoda i trafostanica, radara, uline i kune rasvjete, kuanskih aparata i slino iznose samo 3% ukupnog tetnog zraenja u stanu, pa se kao takva mogu zanemariti. Postojei leaj u stanu Predloeno novo mjesto leaja Pregled obavio:

49

LECHER ANTENA (Lecherrute) Ovu vrstu raalja pronaao je Reinhard Schneider, pronalaza ili mree. Ova vrsta raalja radi na osnovu otvorenog titrajnog kruga, a upotreba joj je svestrana. ematski prikaz raalja je na slici. Titrajni krug se sastoji iz: 1. dva rukohvata (a i b) 2. Lecher-voda u obliku slova U (c) preko kojega ide prekida-kliza, koji skrauje duina lecher-voda 3. skalu sa brojevima, nanesenu na plastinu ploicu (e) na kojoj se podeava kliza (d)

Slika 24. Shematski predstavljena Lecher antena (prema Schneideru) Tako, na primjer, za traenje podzemnih tokova vode treba kliza namjestiti na 9,2 ili 15,4, za rasjede 4,3 ili 8,6, za upljine, rudarske rovove, betonske cijevi 10,6, za cijev od gusa 5,5. Za globalne mree I. mrea (Hartmannova) na 6,1 ili 12,2 II. " (Curry-jeva) na 16,9 ili 13,9 III. " (Schneiderova) na 8,2 Nakon vie od tisuu pokusa u razliitim podrujima i na razliitim zadacima pokazale su se ove ralje pouzdanim. Upotreba Lecher-antene je vrlo jednostavna. Dre se za rukohvate kao i obine ralje, bilo sa dlanovima okrenutim prema gore ili prema dolje.

50

UTJECAJ TETNIH ZRAENJA NA FAUNU I FLORU Jo u davno vrijeme osjetili su ljudi da se na izvjesnim mjestima loe osjeaju ako borave dugo vremena na njima. Moda su nai pra-pra preci imali "esto" ulo pa su se sklanjali sa takvih mjesta, kao to to jo i danas ine neke ivotinje. Poznato je da pas bjei sa takvog mjesta, i ako je prisiljen da se stalno kree po tom toku, vezan na lancu, da spava na njemu, on kao i ovjek lako oboli. Sjeam se sluaja iz Pule, gdje mi je vlasnik jednog psa pripovijedao da mu pas, iako je ve dugo kod njih, im ga se pusti sa lanca koristi priliku da pobjegne od kue i ne vraa se po nekoliko dana, a kad se vrati sveu ga na staro mjesto i to se ponavlja. U zadnje vrijeme je pas jako bolestan, daju mu i neke lijekove, ali ne pomae. Palo mi je na pamet, da bi to moglo biti zato, to pas ima leaj na tetnom zraenju. Iao sam to pregledati i naao da tok zraenja, irok dva metra zahvaa u potpunosti njegovu kuicu. Molio sam vlasnika da mu premjesti kuicu na bolje mjesto, pokazao sam mu gdje je to, i on je to uinio. Poznato je i to da krave, ako u tali imaju svoje leajeve na tetnim tokovima prestaju davati mlijeko, konji gube boju dlake, mrave i ugibaju na ovim tokovima. Kad se maknu sa tih tokova nastupa poboljanje, ali im ih se ponovno vrati na staro mjesto, opet pobolijevaju. Obino su takve ivotinje sterilne. Slino je i sa svinjama, kozama, ovcama, peradi i golubovima. Spavanje na tetnim tokovima ne teti makama. Ove se ak na takvim mjestima dobro osjeaju i trae ih. Zato je ve u narodu poznata izreka: "Ne spavaj tamo, gdje maka obiava spavati." tetna zraenja "vole" i pele i mravi. U zoolokim vrtovima je ustanovljeno da su ivotinje kao lavovi, tigrovi, kenguri, majmuni i mnoge druge uginule od raka, to se obdukcijom utvrdilo. Iznimke su jeleni i srne, koje su imale vei prostor kretanja. Ptice su vrlo osjetljive na tetna zraenja. Pregledom mnogih gnijezda nalo se da ni jedno nije bilo izgraeno na nekom takvom toku. Radi toga se i smatra da su kue na kojima rode prave gnijezda, zdrave kue. Gnijezda lastavica se takoer ne nalaze na bilo kakvom tetnom toku koji dolazi od podzemnih voda. Od drvea samo su velike sekvoje neosjetljive na ovakva zraenja. U naim umama je to hrast. On strada samo ako se nalazi na jako tetnom krianju dvaju tokova. Bukve jako stradaju, vrlo su osjetljive. Zato postoji takoer Izreka: "Izbjegavaj hrast bukvu trai!" Bukva na toku ne doivi uobiajenu starost. Ovakvo bolesno drvee se u umama prepoznaje po svom izgledu. Na kori se pojavljuju neuobiajene kvrge, kora esto otpade, grane se sue. Voke takoer lako obolijevaju na ovim tokovima. Kad sam boravio u Puli kod jednog agronoma, pokazao mi je tri stabla vinje Sve tri su bile iste sorte, sve tri su imale velike kronje i sve tri su jedna do druge posaene. Sve tri zajedno procvjetaju i prolistaju, ali samo dvije od njih donose plodove, a na treoj oni svi opadnu. To se ponavlja sedam godina uzastopce, te je agronom odluio da ovu posijee, jer od nje nema nikakve koristi. Zainteresiralo da vidim, nije li ova na tetnom zraenju. Izali smo u vonjak i naao sam irok tok podzemne vode ispod korijena te vinje, koji je iao dalje na jednu kruku kojoj se je vrh ve poeo suiti. Breskve su voke koje ne podnose da rastu na krianju dvaju tetnih zraenja i brzo ugibaju. Voari ve znaju, da na mjestu gdje je uginula breskva ne treba saditi novu. Stoga je za preporuiti, kod osnivanja plantaa voa da se uposli radiestezist koji bi ustanovio i pokazao gdje idu jaki tetni tokovi podzemnih voda, kako bi se ova mjesta izbjegavala. Kod povra naroito su osjetljivi na zraenje krastavci, karfiol koji izraste mekan i rasut, slabe vrstine. Manje je osjetljiv paradajz i grah. 51

ZATITA OD TETNIH ZRAENJA Opat A. Mermet je u svojoj knjizi dao slijedeu preporuku koja glasi: "Bolje se ukloniti sa tetnog zraenja, nego se tititi bilo kakvim zatitnim sredstvima. Ovdje je sadrana i pouka: Ako moe ikako da pomakne leajeve na kojima se spava na mjesta bez tetnih zraenja, to je najbolja zatita. Jasno je da to nije uvijek mogue, pa se moralo prei na blokade ovih zraenja. U tu svrhu do danas je preporuivano mnogo tzv. aparata za odzraivanje, raznih folija, ploa, predmeta od slame, slamarica, olovnih ploa, baritne buke, raznih spirala, napravljenih nacrta i ara, koji navodno tite, ugraivanja u temelje kamena temeljca u onom smjeru prema sjeveru, kakav je imao u svom primarnom leitu, odakle je donesen. Blokadama se bavio Gustav Freiherr von Pohl, koji je 1928. godine prijavio jedan patent, kojim je mogao odzraiti itavu kuu. Mukotrpnim daljnjim radom uspio je blokirati tetna zraenja prvo 3 km2, zatim 5,5 km2 da bi proirenjem svoje stanice za blokadu zraenja uspio blokadu proiriti na 12 km2. Imao je namjeru da pojaa blokadu na 200 km2, ali nije uspio, jer mu je za tu stanicu trebao vei prostor nego to ga je imao, a nije imao ni dovoljno financijskih sredstava. Vrijednost njegove blokade potvrdilo je mnogo tadanjih radiestezista, koji nisu mogli pronai prije poznate tokove tetnih zraenja. Na alost, Freiherr von Pohl nije dugo iza toga ivio. Za uditi se da mnogi nauenjaci i dobri radiestezisti nisu nastavili njegov rad. Stanko Jurdana je preporuivao blokadu zraenja pomou olovnih ploa i baritne buke. Koliko mi je poznato, jedna zgrada u Zagrebu je blokirala iroki tok podzemne vode sa olovnim ploama, nakon to su se poela javljati oboljenja iznad ovog toka. Prilikom pregleda jednog stana u Tukancu, u veoj obiteljskoj kui nisam uspio pronai nikakva tetna zraenja koja dolaze od podzemnih voda. To me je ponukalo da se uputim u dvorite, gdje sam naao i pratio tokove podzemnih voda, ali samo do kue. Tu su tokovi zraenja bili nestali. Nisam ih uspio pronai ni raljama, ni viskom. Kad sam se uvjerio da je kua blokirana, upitao sam vlasnika, da li u kui ima neku blokadu. Rekao mi je da me je upravo zato i pozvao, kako bi se osvjedoio, da li ta blokada jo vrijedi. Rekao mi je da je prema uputama Ing. S. Jurdane prilikom gradnje kude, ispod ploica i parketa postavio baritnu buku. To je bilo prije petnaestak godina, i blokada jo uvijek dri. Jedna od najstarijih, blokada bila je slamarica, na kojoj se mnogo spavalo prije sadanjih jogi-madraca, koji ne tite ni malo, nego su ak esto i tetni. Upotreba razliitih spirala u posljednje doba se malo primjenjuje u zatiti leajeva na kojima se spava. Danas se smatra da su slabo efikasne, odnosno da bi se kod zatite nekog prostora trebalo postaviti vie spirala, veeg promjera, uglavnom od bakrene ice. U prodaji postoje tzv. Wastra-folije. Imaju veliinu jednog kreveta, stavljaju se ispod njega i moraju se uzemljiti. Vrlo su skupe, pa se rijetko kod nas upotrebljavaju. Jedno vrijeme se kod nas prodavala tzv. folija sirius. S jedne strane je imala boju staniola, a s druge zlatnu boju. Istraivanja koja smo proveli pok. A. Crnolatac i ja, pokazala su da su te folije efikasne samo kad je zlatna strana okrenuta prema gore. Danas je nema vie u prodaji. U zapadnim zemljama postoje razni Entstrahlungsgerti, koji se radi svoje cijene vrlo rijetko vide kod nas. Poljaci izrauju ploe RET 0, RET 1 i RET 2. RET 0 titi podruje od 13,5 m u radijusu, 6 m u visinu i 2,7 m u dubinu. RET 1 titi podruje od 9 m u radijusu i 2,0 m u visinu. RET 2 titi pak u radijusu od 4 m i 2,35 m u visinu. Vrijednost ovih ploa je ispitana i potvrena od Drutva radiestezista u Varavi. Ploe su malih dimenzija. Zgodne su za postavljanje. Moe ih postaviti samo iskusan radiestezist, koji mora ispitati nakon postavljanja vrijednost blokade. 52

Ploe blokiraju samo zraenja koja dolaze od podzemnih voda, a ne zraenja globalnih mrea i zraenja iz nae okoline. Poljaci sada rade na pripremi nove ploe tzv. RAM-ploa, sa dodatnom ploicom. Ova bi suzbijala radioaktivna zraenja. Zatitna sredstva rade na principu stvaranja interferencije, to Sva zraenja su titraji. Svi titraji imaju oblik sinusoide. Zatitna sredstvarade na principu stvaranja interferencije, to znai da stvaraju istu sinusoidu sa pomakom 180, pa svaku pozitivnu ordinatu u sinusoidi ponitava negativnom ordinatom ploe i obratno.

Slika 25. Blokade se ve dugo ispituju i jo e se dugo ispitivati. Kod nas se posvetila istraivanju zraenja i blokadama Ivana Gali, poznati radiestezist, lan Sekcije radiestezista S. Jurdana" u Zagrebu. Nadajmo se da e blokade u budunosti biti sve vie efikasne i primjenjivane za dobro osjeanje ljudi i njihovo zdravlje.

53

POSTAVLJANJE RADIESTEZIJSKIH ZATITNIH PLOA Zatitne ploe protiv zraenja od podzemnih voda imaju uvjete pod kojima se moraju postavljati: 1. Ne smije biti postavljena na toku podzemne vode, jo manje na krianju dvaju ili vie tokova; 2. Ne stavlja se ispod kreveta ili leaja niti ispod stolica i fotelja na kojima se due boravi; 3. Ne smije iznad nje biti platno crne boje. Prilikom postavljanja ploa koristimo nacrt stana sa ucrtanim tokovima podzemnih voda i na njemu odabiremo mjesta gdje bi bilo dobro staviti plou, uzimajui u obzir radijus djelovanja ploe Najbolje je da je takvo mjesto otprilike u sredini stana, ali nije uvjet. Onaj tko kontrolira postavljanje ploe i uklanjanje zraenja najbolje je da ne dodiruje tu plou, nego da samo dirigira postavljanje ploe. (Vidi: Prirunik za rad sa raljama i viskom). Kad je naeno odgovarajue mjesto, jedan od stanara, ili prisutnih uzima plou i vadi je iz plastinog omota, a onda sa slovima okrenutim prema gore postavlja na odreeno mjesto. Radiestezist sa viskom u ruci stoji na jednom toku i upravlja rotiranjem ploe oko njenog centra. Rotiranje se obavlja u jednom pravcu, npr. okree se ploa u smjeru kazaljke na satu. Kad ploa zauzme odreenu poziciju, visak nam pokae blokadu toka na kome stojimo. Zatim se premjetamo na slijedei tok. Ako on nije blokiran, ponovno se ploa lagano okree u istome smjeru dok se ne blokira i slijedei tok. Kad smo blokirali sve tokove u jednoj prostoriji, prelazi se u drugu i kontrolira. Ako u njoj nije blokiran neki tok, ponovno traimo da se ploa dalje lagano pomakne, uvijek u istome smjeru. Kad smo obili sve prostorije i uvjerili se da je u posljednjoj prostoriji blokirano zraenje, dolazimo u prvu sobu gdje smo vrili blokadu, i gdje se nalazi ploa i ponovno kontroliramo da li se moda okretanjem ploe nije poremetila blokada tokova u sobi. Potom prelazimo iz sobe u sobu, kontrolirajui je li sve u redu. Kad smo se uvjerili da je blokada u redu, obiljeavamo oko ploe sa flomasterom njen poloaj na parketu, i posebno samo jednu crtu koja ide sa ploe na parket, da se ne bi sluajnim pomicanjem ploe sa njenog mjesta i vraanjem na njeno pravo mjesto pogrijeilo za 90. Jo je bolje okolo ploe pribiti male letvice unutar kojih bi ploa bila zatiena od pomaka i oteenja. Trajanje djelotvornosti ploe nije ogranieno, ali se vrijednost ploe treba povremeno ispitati sa viskom. U svojoj praksi sam naao da jedna ploa, nakon izvjesnog vremena, ima samo 25%-tnu vrijednost. U tom sluaju treba izvriti zamjenu ploe. Stavljanje ovakve ploe na sunce u trajanju od nekoliko dana, da bi se izvrilo "punjenje" ploe, sa svoje strane ne bih mogao preporuiti.

54

POGOVOR Evo, uspio sam zavriti i moju treu knjigu. Koristio sam do sada izalu literaturu iz tog podruja i nastojao u glavnim crtama objasniti fenomene tetnog zraenja na nain da to bude svima jasno. Knjiga je ujedno i prirunik za rad u praksi na tom podruju i svrha joj je da kanalizira do sada obavljani rad na pregledu stanova, jer je taj obavljan uglavnom na nezadovoljavajui nain. Pregled je vren povrno, a iza sebe nije ostavljan nikakav dokument o izvrenom radu. Iz do sada izvrenih radova na pregledu stanova skoro je sigurno da u Zagrebu u svakoj kui ili stanu postoji vie od jednog tetnog toka podzemne vode (jedan tok sam uspio pronai samo u jednom sluaju). Ti se tokovi unutar stana ili kue esto ukrtavaju i vrlo je teko zapamtiti kuda idu, ukoliko nisu na nacrtu ucrtani. Obino u stanovima imamo rijetko jednu spavau sobu, leaji su esto i u kuhinjama. U zemljama gdje je radiestezija mnogo bolje zastupljena, tokovi se prikazuju uvijek na nacrtima. Upravo je svrha ove knjige da radiestezijski pregled stanova i objekata podigne na vii nivo, a time podigne povjerenje u radiestezijski rad. Na kraju htio bih se zahvaliti gi Mariji uti, koja mi je svojim zalaganjem pomogla da ovaj moj rad zavrim na vrijeme. Smail Dubravi, dipl. in. geologije

55

LITERATURA Angerer, J., und &,Mensch, Wunschelrute, Krankheit; Edition Astroterra, 1985. Bachler, K., Erfahrungen einer Rutengangerin, geobiologische Einflsse auf den Mensch; Veritas Verlag AG., Linz-Wien-Passau, 1977. Curry, M., Curry-Netz; Herold Verlag, MUnchen, 1978. Dietrich, P., Erdstrahlen?; Verlag Stadler, Villach Dirmhirn, I., Das Strahlungsfeld ins Lebensraum; Akad. Verlags-Ges. Frankfurt/M, 1964. Dubravi, S., Prirunik za rad sa raljama i viskom; Skripta, 1985. Endros, R., Die Strahlung der Erde; Paffrath Verlag, Ulm, 1978. Falk, W., Zur Verminderung hiologisch strender elektromagnetischer Pelder in Wohnhauser Farka, E,, Radiestezija u primjeni; vlastita naklada, 1985. Hartmann, E., Krankheit als Standortproblem; Haug Verlag, Ulm. Hasanpai, 0., Prirunik iz radiestezije; vlastita naklada, 1985. Hrlimann, I.G., Pendel ist erlenbar, Band I, II; M&T Edition, Astroterra, 1985. Henderson, L.J., Die Umwelt des Lebens; Wiesbaden, 1914. Jurdana, S., Ralje i visak ivota; Grafiki zavod Hrvatske, 1980. Kirchner, G., Pendel und Wnschelrute; Ariston Verlag, Genf, 1984. Knig, H.L.W., Unsichtbare Umwelt, der Mensch im Spielfeld elektromagnetischer Krfte; Heinz Moos-Verlag, Mnchen, 1975. Kumpe W., Machen unsere Huser una krank?; Paffrath-Druck K.G, Remscheid. Mayer, A. und Winklbaur G., Biostrahlen; Orac Verlag, Wien, 1983. Mayer, A. und Winklbaur G., Wnschelrutenpraxis; Orac Verlag, Wien, 1985. Mettler, M.L., Das globalnetzgitter; Verlag RGS, St. Gallen. Palm, H., Das gesunde Haus; ORDO-Verlag, Dettingen, 1975. Pohl, G., Erdstrahlen als Krankheitserreger; J. Hubertas Verlag, Dissen Presman, A.S., Electromagnetic fields and life; Plenum Press, New York-London, 1980. Schmid, A., Biologische Wirkungen der Luftelektrizitt; Berlin-Leipzig, 1936. Schulze, R., Strahlenklima der Erde; Steinkopff-Verlag, Darmstadt, 1970, Wagner, W., Reizende Erde: Elektromagnetische Felder in unserer Umwelt und Ihre Wirkung auf den Menschen; Werner Pieper, D-6941 Lhrbach. iher, R., Ralje vilinske na raspuu nauke i metafizike; Izdavaki zavod Jug. akademije, Zagreb, 1965.

56