Sl4-86 Pravilnik o Tehnickim A Za Povrsinsku Ekspl Lezista Mineralnih Sirovina

II. BUENJE MINSKIH BUOTINA Na temelju lana 30. st. 1,4. i 5. i lana 49. stava 2. lan 9.
Zakona o standardizaciji (Slubeni list SFRJ", br. 38/77 i Za minerske radove na povrinskim kopovima koriste se 11/80), u suglasnosti s predsjednikom Saveznog komiteta za minske buotine. energetiku i industriju, predsjednikom Saveznog komiteta za Minske buotine mogu biti vertikalne, kose (paralelne rad, zdravstvo i socijalnu zatitu i saveznim sekretarom za nagibu etae) i horizontalne, a izvode se buaim ekiima ili unutranje poslove, direktor Saveznog zavoda za garniturama za buenje. standardizaciju propisuje lan 10. Garniture za buenje u procesu izrade minskih bueotina moraju biti postavljene na oienu povrinu u horizontalom stabilan poloaj. Ako prema tehnikim karakteristikama garniture za buenje mogu raditi pod nagibom, one se moraju postaviti u stabilan poloaj. I. OSNOVNE ODREDBE Ako je nagib terena vei od nagiba koji osigurava stabilnost garniture za buenje, mora se primijeniti lan 1. Ovim se pravilnikom propisuju tehniki normativi za odgovarajui nain za osiguranje potrebne stabilnosti. povrinsku eksploataciju leita mineralnih sirovina (ugljen, lan 11. metalne i nemetalne mineralne sirovine i bituminozni Ako je pri buenju prvog reda minskih buotina kriljevci, i to za: a) otvaranje, pripremu i povrinsku eksplotaciju leita; garnitura za buenje postavljena okomito na rub etae, ureaj za transport mora se postaviti u takav poloaj da se garnitura b) pomone radove; c) osnovne i pomone strojeve i postrojenja koji se u sluaju samoukljuenja kree od ruba etae. koriste pri povrinskoj eksploataciji; lan 12. d) zatitu od poara. Ako garnitura za buenje ne radi, mora se skloniti na sigurno mjesto koje nije podlono klizanju i koje nije ugroeno lan 2. Pod povrinskom eksploatacijom, prema ovom pravilni- od obruavanja stijena. ku, razumijevaju se buenje, kopanje (rjanje), utovar lan 13. (drobljenje), transport i odlaganje stijenskih masa. Garnitura za buenje s pogonom na komprimirani zrak za ienje buotina mora imati ureaj za skupljanje praine. lan 3. lan 14. Ako se podruje povrinskog kopa nalazi iznad mjesta stare podzemne eksploatacije, ime bi se mogla ugroziti Alatke (pribor) za buenje (ipke, spojke i dr.) moraju sigurnost radnika i postrojenja na povrinskom kopu, biti sloene na odgovarajua postolja koja onemoguuju povrinska se eksploatacija moe izvoditi samo uz uvjet da su dodir s blatom i prainom i koja ne mogu pasti. poduzete mjere za otkrivanje mjesta stare eksploatacije i za Pri nastavljanju Sipki spojevi se moraju podmazivati otklanjanje opasnosti za normalan rad na povrinskom kopu, odgovarajuim mazivima. kao to su predvrtavanje, geofizike metode za utvrivanje Pri izvlaenju ipki dio kolone koji ostaje u minskoj upljih prostora, zapunjavanje upljih prostora i druge, prema buotini mora se pridravati specijalnim alatom. specifinim uvjetima. lan 15. lan 4. Dok garnitura za buenje radi i za vrijeme sputanja i Pri istovremenoj podzemnoj i povrinskoj eksploataciji istog leita mineralnih sirovina moraju se predvidjeti mjere dizanja katarke ljudima je zabranjeno kretanje u zoni djelovanja garniture, osim rukovatelju i njegovim za spreavanje opasnosti od zaruavanja i slijeganja terena. pomonicima koji se moraju nalaziti izvan domaaja katarke odnosno sa strane katarke. lan 5. Sva udubljenja na povrinskom kopu, dublja od 1,25 m i lan 16. s kosinama od 50 i vie, nastala slijeganjem masa ili Prije poetka rada mora se: provjeriti ispravnost svih rudarskim radovima, moraju biti zatrpana ili ograena i vitalnih ureaja, moraju se podmazati sva mjesta za koja je to obiljeena ploama s itljivim i trajnim natpisima upozorenja. odreeno uputom o odravanju garniture za buenje te osigurati potrebne alatke za buenje. lan 6. Za hladna vremena, iz zranog sistema garniture mora Na dovoljnoj udaljenosti od gornjeg ruba povrinskog se povremeno isputati kondenzirana voda. kopa i od donjeg ruba vanjskog odlagalita u radu moraju se izgraditi sigurnosne prepreke (ograda, jarak, zemljani nasip) i lan 17. postaviti ploe s upozorenjem i zabranom prilaza Garnitura za buenje iji su granini ureaji i ureaji za povrinskom kopu odnosno vanjskom odlagalitu. koenje neispravni ne smiju se upotrebljavati. Putovi to ih presijeca povrinski kop moraju biti zatvoreni sigurnosnom preprekom (branik, nasip i dr.), na lan 18. sigurnoj udaljenosti od gornjeg ruba povrinskog kopa. Ako se za buenje i za manipulaciju i transport garniture lan 7. za buenje koristi elektrina energija, kabel za napajanje Na prilazima objektima rudnika i na postrojenjima elektrinom energijom mora se zatiti od oteenja. moraju se postaviti ploe s itljivo ispisanim tekstom o zabrani prilaza. lan 19. lan 8. Za rad pri smanjenoj vidljivosti (no, magla i si.) Strojevima i ureajima na povrinskim kopovima smiju garnitura mora biti opremljena odgovarajuim rasvjetnim ureajem. rukovati samo za to osposobljene osobe. O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA POVRINSKU EKSPLOATACIJU LEITA MINERALNIH SIROVINA
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
PRAVILNIK
SL 4/86 PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA POVRINSKU EKSPLOATACIJU LEITA MINERALNIH SIROVINA www.Rudarstvo.com
lan 20. Ako se bui u blizini ruba etae (zatitna irina) ili na stepenicama u kosini etae, garnitura ili eki za buenje moraju osigurati od pada. III. ODVODNJAVANJE LEITA I KOPA lan 21. U leitima mineralnih sirovina prikladnim za povrinsku eksploataciju mora se prije poetka radova na otvaranju provesti istraivanje podzemnih voda. lan 22. U leitima mineralnih sirovina na kojima je pri istranom buenju utvreno postojanje podzemne vode moraju se obaviti hidrogeoloki radovi kojima e se definirati: struktura, prostiranje, izdanost i hidrauline veze vodonosnih slojeva s vodonosnim tokovima i kolektorima izvan ogranienoga eksploatacijskog podruja. lan 23. Prije otvaranja povrinskog kopa moraju se utvrditi podaci o visini, intenzitetu, razdoblju (zimi, ljeti) i trajanju atmosferskih oborina. lan 24. Nad leitem mineralnih sirovina koje e se eksploatirati povrinskim kopom moraju se prije poetka radova regulirati rijeni tokovi i isuiti akumulacije ako postoje. lan 25. Otvaranje povrinskog kopa ije je leite zavodnjeno moe poeti tek nakon to se smanji razina podzemne vode u zoni otvaranja i osigura koeficijent sigurnosti (1,3) kosine u toki otvaranja. lan 26. Leita mineralnih sirovina ije podzemne vode imaju hidraulinu vezu s podzemnim ili povrinskim vodama koje su izvan granica povrinskog kopa moraju biti zatiena tako da ne postoji mogunost prodora tih voda u kop.
proraunati prema najveem moguem dotoku voda nastalih zbog bujica i obilnih kia u podruju kopa. lan 33. Svi vodozatitni objekti i objekti za odvod voda i na povrini (oko kopa) i u kopu, moraju biti ispravni. Crpno postrojenje i odvodne cijevi na povrinskom kopu moraju biti zatieni od mraza. lan 34. Ua okana, potkopa, niskopa, istranih objekata, buenih bunara i drugih podzemnih objekata za odvodnjavanje moraju biti zatiena od prodora povrinskih voda, a prolazi i prilazi crpnim postrojenjima moraju biti sigurni i redovito se provjetravati. lan 35. Glavni vodosabirnik mora biti takvih dimenzija da je nemogue potapanje radilita povrinskog kopa. Priljev povrinskih voda sa slivnih povrina koje gravitiraju prema otkopnom prostoru rauna se najmanje prema pedesetogodinjem proteklom razdoblju. Privremenim vodosabirnikom moe se smatrati najnii prostor povrinskog kopa ako se u tom prostoru ne nalazi teko pokretna oprema i druge vane instalacije i ako se na viim etaama nalaze dovoljne rezerve otkrivene mineralne sirovine koje omoguavaju normalnu porizvodnju i za vrijeme formiranja privremenog vodosabirnika. Pri odreivanju dimenzija vodosabirnika mora se uzeti u obzir osmosatni priljev vode. lan 36. Glavno crpno postrojenje mora imati najmanje jedan rezervni crpni agregat. Ako se glavno crpno postrojenje sastoji od veeg broja agregata, kapacitet rezervnih agregata mora biti,najmanje 30% od najveega potrebnog kapaciteta postrojenja. lan 37. Zavodnjeno tlo koje je predvieno za odlagalite mora se prije poetka odlaganja ocijediti. Razina podzemne vode na tlu odlagalita mora biti ispod razine kontakta najnie etae odlagalita i tla.
lan 38. lan 27. Odvodnjavanje povrinskog kopa mora prethoditi Odlagalite mora biti zatieno od prodora povrinskih radovima na eksploataciji, da bi se osigurali uvjeti za voda i atmosferskih Oborina koje se slijevaju s podruja izvan odlagalita. normalan rad. Odlagalite se mora odvodnjavati. lan 28. Efekti odvodnjavanja leita mineralnih sirovina moraju lan 39. se neprekidno pratiti promatranjem i snimanjem razine vode. Svi tehniki objekti koji pripadaju povrinskom kopu moraju biti zatieni od prodora povrinskih voda. lan 29. Podzemne vode koje se crpe iz leita mineralnih lan 40. sirovina moraju se odgovarajuim kanalima ili cjevovodima Vode koje se odstranjuju iz glavnog vodosabirnika ili iz odvoditi izvan povrinskog kopa ili u glavni vodosabirnik. okna za odvodnjavanje moraju se prethodno ispitati da bi se lan 30 ustanovilo sadre li tetne primjese. Povrinski kop mora biti zatien kanalima od prodora IV. PROVJETRAVANJE KOPA voda atmosferskih oborina na slivnim podrujima koja lan 41. gravitiraju prema kopu. Voda iz zatitnih kanala mora biti odvedena izvan radnog podruja kopa. Na svim mjestima na kojima se zadravaju ili prolaze ljudi mora biti osigurano takvo provjetravanje da udio kisika u lan 31. zraku ne bude manji od 20 obujmnih postotaka. Atmosferske se oborine s radnog podruja kopa moraju lan 42. kontrolirano odvoditi do etanih vodosabirnika ili do glavnog vodosabirnika. Pri izgradnji objekata na eksploatacijskom polju povrinskog kopa (objekti za drobilina postrojenja, lan 32. separacije, aglomeracije, toplane i si.) koji emitira u Poloaj i raspored te veliina poprenog presjeka i pado- atmosferu prainu i tetne plinove mora se voditi rauna o vi kanala, jaraka i cjevovoda za odvod vode moraju biti tome da oni budu postavljeni suprotno prevladavajuem smjeru vjetra u tom podruju.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
lan 54. U dubinskim dijelovima povrinskih kopova, mehanizalan 45. Na povrinskim kopovima s izvorima praine, na svim cija s motorima s unutarnjim izgaranjem moe se radnim mjestima moraju se najmanje dva puta godinje primjenjivati samo ako je opremljena proistaem tetnih plinova. uzimati uzorci zraka da bi se utvrdila prisutnost praine. lan 55. lan 46. Ako se na povrinkom kopu utvrdi da je koncentracija Ako se ispitivanjem utvrdi da je koncentracija tetnih plinova i agresivne praine vea od najvee doputene tetnih plinova vea od doputene koncentracije i da se ona ne koncentracije, rad na povrinskom kopu mora se obustaviti moe smanjiti prirodnim putem (provjetravanjem), mora se uvesti umjetno provjetravanje kopa. dok se koncentracija ne svede u doputene granice. V. RASVJETA lan 47. lan 56. Na povrinskim kopovima na kojima je utvreno da je koncentracija tetnih plinova i praine vea od najvee Sva mjesta rada na povrinskom kopu i mehanizacija doputene koncentracije moraju se na mjestima na kojima se moraju biti rasvijetljeni. oni emitiraju u atmosferu povrinskog kopa upotrebljavati sredstva za njihovo suzbijanje. Ako se primjenom tih sredstava ne smanji koncentracija tetnih plinova i praine do najvee doputene koncentracije, kabine bagera, utovarnih strojeva, kamiona, garnitura za buenje i druge mehanizacije moraju se izolirati i u njih se mora dovesti proieni zrak. Ako se i nakon tih mjera koncentracija tetnih plinova i praine ne smanji do doputene granice, rad na tim mjestima mora se obustaviti. lan 48. Ispravnost i efikasnost sredstava i opreme za suzbijanje tetnih plinova i praine moraju se redovito kontrolirati. lan 49. Da bi se smanjilo taloenje praine na etanim putovima, u sunom se razdoblju transportni putovi moraju polijevati vodom ili drugim sredstvima za vezivanje praine. lan 50. Oprema za rad pri ijoj se upotrebi stvara i izdvaja tetna praina mora biti opskrbljena ureajem za odstranjivanje te praine. Ureaji za odstranjivanje praine na opremi za rad moraju biti u vezi s vlastitim ili centralnim sistemom ventilacije. Odsisne kape i ureaji za odstranjivanje praine (otpraivai) ne smiju oteavati upotrebu opreme za rad i moraju biti izvedeni tako da se mogu skidati radi ienja, podmazivanja i popravka. Sistem za otpraivanje u sklopu opreme za rad mora biti povezan s ureejem za putanje u pogon tako da se oprema za rad moe staviti u pogon uz istovremeno djelovanje sistema za odvod praine. lan 51. U drobilanama, na utovarno-istovarnim mjestima, mjestima presipanja iskopane mase iz transportera u transporter, u zatvorenoj prostoriji i pri klasiranju, punjenju ili nekome slinom tretiranju mineralne sirovine i otkrivke, mjesta izdvajanja praine moraju biti izolirana od atmosfere odsisnim kapama.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
lan 43. Da bi se omoguilo najvee prirodno provjetravanje povrinskih kopova i sprijeilo stvaranje zone zastoja vjetra, razvoj i eksploatacija etaa povrinskih kopova moraju biti ravnomjerni. lan 44. Na povrinskim kopovima s izvorima tetnih plinova (automobilski transport, minerski radovi, poari i si.) moraju se, radi odreivanja udjela tetnih plinova najmanje dva puta godinje (zimi i ljeti), a i nakon svake promjene tehnolokog procesa, uzimati uzorci zraka. Uzorci zraka uzimaju se na mjestima na kojima se ljudi zadravaju Hi kreu.
lan 52. Pri runom odabiranju mineralne sirovine na transporterima, za sunoga se razdovlja ta sirovina moe oroavati vodom, a mogu se primjenjivati i druga sredstva za suzbijanje praine. lan 53. Ako je pri skladitenju rastresitih materijala na otvorenu prostoru koncentracija tetne praine vea od najvee doputene koncentracije, moraju se poduzeti mjere za smanjenje praine - prskanje vodom ili nekim drugim sredstvom.
Jakosti rasvjete, ovisno o podruju i vrsti rada, navedene su u Stupanj pouzdanosti pojedinih parametara mora biti tablici 1. najmanje 75% (vrstoa smicanja). Tablica 1 lan 60. Najmanj Povrina Pri rekonstrukciji povrinskog kopa ili izmjeni e tehnologije otkopavanja mora se prije otvaranja kopa Redni osvjetlje prema ponovno provjeriti geomehanika stabilnost za sve promjene. broj. nje kojoj se normira (lx) Podruje i vrsta rada lan 61. osvjetljenje Svi prorauni stabilnosti i nosivosti kopa i odlagalita moraju se izvoditi s raunskim parametrima proisteklima iz 1 2 3 4 potanje analize prirodnih uvjeta radne okoline. Procjena faktora sigurnosti mora se temeljiti na stupnju 1. Mjesto rada strojeva 5 horizontalna istraenosti, stupnju pouzdanosti raunskih parametara i ka(osvjetljenje mora biti 10 vertikalna rakteristikama tehnolokog procesa eksploatacije na cijelom djelokrugu (kontinualne, diskontinualne ili kombinirane metode otkopavanja, transportiranja i odlaganja). rada stroja Pri tom se procjenjuju i usvajaju parcijalni i opi horizontalna 5 10 2. Mjesta runog rada koeficijenti sigurnosti F, prema tablicama 2, 3, 4. i 5. vertikalna Za proraun nosivosti, loma podloge, optereenja i Mjesta istovara iskopane 3. 3 horizontalna stabilnosti radnih i zavrnih kosina u mekim stijenama mase iz kamiona (osuzimaju se vrijednosti parcijalnih koeficijenata sigurnosti, vjetljenje se osigurava na prema tablici 2. razini osvijetljene povrine) Tablica 2. razina povrine J 4. Mjesta rada buldoera 10 Koeficijent Pokazatelj gusjenica ili sigurnosti F kotaa Podruje buenja i minivertikalna 5. 10 ranja horizontalna Trenje (tg ) U do 1,8 Kabina strojeva 6. 30 horizontalna (na visini 0,8 m od Kohezija (c ) 2,0 do 3,0 poda) Jalovite, na podruju' 7. 5 horizontalna Trenje i kohezija 1,5 do 2,5 izvoenja radova Pritisak zemlje 1,0 do 1,5 Pjeake staze izmeu 8. 1 horizontalna etaa i pjeaki putovi Statiko optereenje 1,0 do 1,05 9. Stanica za opskrbu gori 2 horizontalna vom 10 vertikalna Dinamiki efekt trenja (tg dyn) 1,2 do 1,4 f i o . Mjesta deponiranja rude i 5 horizontalna koncentrata Za proraun stabilnosti pojedinanih kosina, sistema Transporteri na mjestima 11. 50 transportera kosina i zavrnih kosina u mekim stijenama na kopu uzimaju runog odabiranja rude se vrijednosti koeficijenta F prema tablici 3. 12. Ljestve za prijelaz s etae na etau 3. Pokazatelj VI. STABILNOST KOSINA POVRINSKOG KOPA I ODLAGALITA lan 57. Leista mineralnih sirovina koja e se eksploatirati povrinskim kopom moraju biti prethodno istraena s obzirom na geomehanike u hidrogeoloke karakteristike stijenskih masa i korisne sirovine. lan 58 Prije otvaranja povrinskog kopa moraju se provjeriti geomehanika stabilnost za kosine usjeka otvaranja kopa, radne i zavrne kosine kopa, radne i zavrne kosine odlagalita i nosivosti podloge odlagalita. Broj profila na kojima se mora provjeriti stabilnost mora biti usklaen s promjenama strukture materijala, nagiba slojeva i zavodnjenosti te s bitnijim promjenama geomehanikih karakteristika tla. lan 59. Uzdu projektirane osi prostorije otvaranja kopa tlo mora biti potanje ispitano primjenom odgovarajuih geomehanikih istraivanja. Tablica 3 Koeficijent sigurnosti F 1,0 do 1,1 1,1 do 1,15 1,15 do 1,20 1,30 1,1 do 1,5
Radne kosine koje se mijenjaju najmanje jedanput mjeseno Radne kosine na kojima se kree mehanizacija i transport Sistem radnih kosina kada radi mehanizacija i kad se odvija transport Kosine koje imaju dui vijek trajanja, bone i zavrne kosine Usjeci otvaranja, ovisno o sloenosti geolokih uvjeta i tehnologiji otkopavanja Radne etae, pri prijelazu preko zona starih radova i drugih podzemnih prostorija
1,20 do 1,50
Za proraun stabilnosti pojedinanih kosina, sistema kosina i zavrnih kosina za meke stijene na odlagalitu
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
uzimaju se vrijednosti koeficijenta sigurnosti F, prema tablici Radne kosine etaa moraju biti izraene s nagibima koji 4. osiguravaju kratkoronu stabilnost. Koeficijent sigurnosti eone ili bone radne kosine odreuje se prema kriterijima Tablica 4. utvrenima za takvu vrstu kosine, prema tablicama 2. i 3. Koeficijent Pokazatelj ovog pravilnika. sigurnosti F lan 63. Ako se otkopnom mehanizacijom ne moe izraivati a) Radne kosine i sistemi kosina U 1,0 do 1,05 kosina s nagibom koji udovoljava zahtjevima koeficijenata nevezanim i mjeovitim mekim stijenama sigurnosti, mora se smanjiti visina etae, tako da otkopna sa statikim optereenjem mehanizacija radi s ogranienim kutom nagiba ili s nagibom koji udovoljava zahtjevima utvrenog koeficijenta sigurnosti. U mjeovitim mekim stijenama sa 1,05 do 1,10 statikim optereenjem i uzimajui u obzir lan 64. koheziju Otkopna mehanizacija kojom se otkopava pri U nevezanim stijenama s dinamikim 1,10 dubinskom radu, radi sigurnosti mora biti odmaknuta od optereenjem i uzimajui u obzir (tg gornjeg ruba kosine. dyn) Udaljenost otkopne mehanizacije od gornjeg ruba etae mora se proraunati na temelju geomehanikih karakteristika U nevezanim i mjeovitim mekim sti- 1,15 materijala, etae i dinamikog optereenja mehanizacije i jenama pri dinamikom optereenju i mora se nalaziti izvan zone mogueg obruavanja, s uzimajui u obzir tg potrebnim koeficijentom sigurnosti prema tabilici 2. ovog pravilnika. U mjeovitim vezanim mekim stijenama 1,20 do 1,25 pri dinamikom optereenju i uzimajui u lan 65. obzir tg Transportna sredstva i putovi za pokretna transportna sredstva i pomonu mehanizaciju na etanoj ravnini moraju b) Zavrne kosine Pojedinane kosine, ako 1,05 biti locirani izvan zone zaruavanja etane kosine. se radi na povrinskom kopu Pojedinane kosine, ako se vie ne odlae 1,20 jalovina Sistemi kosina i zavrne kosine ako je 1,30 povrinski kop izvan pogona Zavrne kosine ako je podloga pod 1,50 nagibom veim od 6. lan 66. Zavrna kosina etae izrauje se na bonim granicama (stranama) povrinskog kopa i predstavlja eonu kosinu pri radu u bloku odnosno bonu kosinu pri radu u frontu. Ako se etanim ravninama zavrne kosine transportira otkopana masa ili mehanizacija, koeficijent sigurnosti zavrne radne kosine mora biti izraunat prema tablici 2. ovog pravilnika. Stabilnost radnih i zavrnih kosina kopa lan 67. Za proraun stabilnosti pojedinanih radnih kosina, sistema kosina i zavrnih kosina za vrste stijene na povrinskim Radna kosina nalazi se na radnoj povrini kopa. Nagib kopovima i odlagalitima uzimaju se vrijednosti koeficijenta ove kosine mjeri se nagibom zamiljene ravnine (linije) povusigurnosti F prema tabilici 5. ene od podnoja najnie etae do gornjeg ruba najvie etae. Koeficijent stabilnosti ove kosine mora biti u skladu s Tablica 5. podacima iz tablice 3. ovog pravilnika. Koeficijent Pokazatelj Nagib radne kosine posebno se provjerava za mineralnu sigurnosti F sirovinu, a posebno za otkrivku. Za sve promjene u strukturi i geomehanikim karakteristikama materijala moraju se odrediti odgovarajui a) Za kop 1,0 do 1,05 nagibi radnih kosina. Radne kosine parcijalnih etaa lan 68. Radne kosine sistema etaa 1,05 do 1,10 Ako je neka od etanih ravnina znatno ira od ostalih, stabilnost parcijalne radne kosine etae mora se provjeravati Sistem radnih etaa s transportnim 1,15 do 1,20 iznad i ispod te ravnine. Koeficijent stabilnosti tih parcijalnih putovima radnih kosina mora iznositi najmanje 1,3 (izvan izraunatih parametara). Zavrne kosine kopa 1,30 do 1,50 b) Za odlagalite Radne kosine parcijalnih etaa Radne kosine parcijalnih etaa i sistema kosina Zavrne kosine odlagalita Lom podloge i klizanje po podlozi 1,05 do 1,10 1,10 do 1,15 1,30 do 1,50 1,50 do 2,00 lan 69. Nagib radne kosine mora se kontrolirati svakih est mjeseci. Na povrinskim kopovima ije tlo ima male vrijednosti kutova unutranjeg trenja i kohezije, nagibi radnih kosina moraju se kontrolirati jedanput u tri mjeseca. lan 70. Zavrne kosine nalaze se na stranama povrinskog kopa na kojima se ne izvode radovi. Nagib tih kosina mjeri se nagibom zamiljene ravnine (linije) povuene od podnoja najnie etae do gornjeg ruba najvie etae.
Stabilnost radnih i zavrnih kosina etae lan 62.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Kad je rije o povrinskim kopovima na kojima se eksploatira mineralana sirovina ije se geomehanike karakteristike znatno razlikuju od jalovinskih naslaga, nagib kosine mjeri se samo od podnoja najnie etae u jalovinskim naslagama, i to samo ako se mineralne sirovine pruaju u pravcu zavrne kosine. Ako u zavrnoj kosini ostaje znatno oslabljeni dio otkopa mineralne sirovine ili se otkopavanje izvodi od podinskih serija ije su geomehanike karakteristike sline povrinskim, nagib zavrne kosine mjeri se od podnoja najnie etae u kopu. Koeficijent stabilnosti zavrne kosine mora biti u skladu 8 vrijednostima iz tablice 4. ovog pravilnika. lan 71. U toku eksploatacije, prije formiranja zavrne kosine, dopunskim se istranim radovima na otvorenim etaama mora poveati pouzdanost geotehnikih parametara na 90% i provjeriti stabilnost zavrne kosine. lan 72. Nagibi zavrne kosine kopa moraju se provjeravati najmanje jedanput u toku est mjeseci.
mehanizaciju i odrediti minimalna udaljenost odlagaline mehanizacije od ruba kosine odlagalita. lan 80. Koeficijenti sigurnosti radnih kosina etae odlagalita i sistema radnih i zavrnih kosina odlagalita moraju odgovarati vrijednostima u tablici 4. ovog pravilnika. lan 81. Ako je nuno odloiti iskopane mase na tlo s veim optereenjem od proraunatog do loma podloge, moraju se obaviti radovi radi poveanja nosivosti podloge do potrebne veliine (smanjenje razine podzemne vode u podlozi, podizanje odlagalita i dr.). lan 82. Ako je tlo na kojem se odlau mase zavodnjeno i poddzemna se voda nalazi pod tlakom, prije poetka odlaganja mora se sniziti tlak podzemne vode do veliine koja spreava prodiranje vode u odloene mase. Radi stabilnosti kosina najnie etae odlagalita, razina podzemne vode mora biti ispod kontakta odloenih masa i podloge.
lan 83. lan 73. Sve zavrne kosine moraju se na odgovarajui nain Noica odlagalita mora biti zatiena od povrinskih (npr. kanalima) zatititi od povrinskih i podzemnih voda radi voda. Planumi odlagalita moraju se redovito odvodnjavati spreavanja njhova djelovanja na stabilnost kosina. od voda atmosferskih oborina. lan 84. lan 74. Za proraun stabilnosti etae u vrstoj stijeni moraju se Nagib radne kosine odlagalita mora se provjeravati obaviti potrebna geomehanika ispitivanja. najmanje dva puta godinje. Na uzorcima za geomehaniko ispitivanje potrebno je lan 85. utvrditi fizikalna, mehanika i tehnika svojstva stijenske mase i njihovih diskontinuiteta. U sluaju iznimnog optereenja etane ravnine, kao i u Za dimenzioniranje kosine uzimaju se parametri sluaju deformacija, mora se kontrolirati stabilnost te ravnine. vrstoe stijene, uzimajui u obzir stupanj ispucalosti, lan 86. diskontinuitet i dinamiki efekt uslijed miniranja. Ako se u podnoju potencijalnog utjecaja deformacija nalaze vaniji objekti, moraju se poduzeti posebne sigurnosne mjere, organizirati vizualna i instrumentalna promatranja i lan 75. Za pravilnu ocjenu stabilnosti mora se utvrditi struktura poduzeti sanacijske mjere. stijenske mase. lan 87. Ako su strukture ispucale moraju se ispitati pravci pukotina i njihova zavodnjenost. Za saniranje klizita nuno je utvrditi: Ako su strukture slojevite moraju se utvrditi poloaj, na1) geoloke profile, s podjelom na slojeve; gib i geomehanika svojstva slojeva. 2) optereenja koja djeluju u trenutku obruavanja i trajanje tih optereenja; lan 76. 3) konstrukcije povrine loma i eventualnu njezinu Koeficijenti sigurnosti etane kosine, sistema kosina i podjelu na slobodne i determinirane dijelove; zavrnih kosina u vrstoj stijenskoj masi moraju odgovarati 4) otpornost tla na smicanje uzdu povrine loma i vrijednostima u tablici 5. ovog pravilnika. odgovarajuih slojeva iza te povrine; lan 77. Od trenutka pojave deformacija kosine se moraju promatrati golim okom i instrumentima. Za svaku konkretnu situaciju mora se sastaviti program organiziranog promatranja pojave deformacija kosina. Stabilnost odlagalita lan 78. Visina, dubina i nagib odlagalita moraju biti u skladu s parametrima koji su odreeni geomehanikim proraunom stabilnosti. lan 79. Na temelju geomehanikih i hidrogeolokih karakteristika podloge na koju e se odlagati iskopane jalovinske mase i karakteristika tih masa, mora se provjeriti lom podloge pod optereenjem odloenih masa, nainiti geostatiki proraun stabilnosti kosina projektiranog odlagalita, proraunati doputeno optereenje za
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
5) druge faktore koji bi mogli utjecati na promjenu optereenja i obruavanja, kao to su sufozija, termiki faktori, oborine itd. VII. OTKOPAVANJE, UTOVAR I ODLAGANJE Mehanizirano otkopavanje otkrivke lan 88. Otkrivka se moe otkopavati samo pp tehnolokoj shemi koja mora sadiati ove elemente: 1) visinu (dubinu) etae; 2) irinu bloka; 3) poloaj bagera (i utovarnih strojeva) u bloku prema transportnom sredstvu i radnoj kosini; 4) tehnologiju izrade bone i eone kosine; 5) tehnologiju utovara u transportno sredstvo; 6) radni poloaj transportnog sredstva; 7) niveletu etae. lan 89. Visina etae mora biti prilagoena tehnikim karakteristikama strojeva i uvjetima radne okoline. lan 90. Ako se bone i eone radne kosine etae ne mogu potpuno prilagoditi uvjetima radne okoline, tehnoloka se shema mora prilagoditi danim uvjetima - smanjivanjem visine i dubine etae i irine bloka. lan 91. irina etane ravnine ovisi o geomehanikim svojstvima materijala, nagibu etae i primjeni mehanizacije za otvaranje, otkopavanje, utovar i prijevoz. lan 92. Etae se ne smiju potkopavati. Utovar otkrivke u transportna sredstva a) Utovar u kamione lan 93. Za utovar u kamione mora se izraditi tehnoloka shema koja mora sadrati ove elemente: 1) trasu za dolazak kamiona za utovar; 2) nain manevriranja i izmjene kamiona na mjestu utovara; 3) poloaj kamiona odnosno utovarivaa prema bageru, pri utovaru; 4) putanju okretanja kamiona i katarke bagera s punom i praznom kaikom; 5) visinu pranjenja kaike. lan 94. Za utovar u kamione mora se osigurati signalizacija za rad utovarnih strojeva i kamiona.
1) najmanje odstupanje osi kolosijeka od ruba kosine etae; 2) najmanju i najveu udaljenost osi kolosijeka od utovarnog sredstva; 3) redoslijed i nain utovara vagona; 4) visinu pranjenja. lan 98. Za utovar u vagone moraju se izraditi upute koje moraju sadrati: 1) signalizaciju i signale za postavljanje, pokretanje pri utovaru i zavretak utovara vagona odnosno vlaka; 2) nain i raspored utovara vagona; 3) putanju kretanja utovarnog stroja prema lokomotivi vlaka; 4) poloaj kontaktnog voda prema utovarnom stroju i vlaku. c) Utovar na transporter s trakom lan 99. Za utovar bagerima s kontinuiranim radom, na transportere s trakom mora se ugraditi ureaj za primanje, usmjeravanje kretanja i spreavanje rasipanja materijala. lan 100. Za utovar strojevima s diskontinuiranim radom na transportere s trakom mora se ugraditi ureaj za sigurno i ravnomjerno dodavanje materijala na traku, spreavanje rasipanja materijala na mjestu utovara te dodavanje na traku komada veih dimenzija od doputenih. lan 101. Za utovar na transportere s trakom mora se predvidjeti odgovarajua signalizacija i izraditi uputa o postupku pri radu. lan 102. Satni kapacitet transportera i bagera mora biti usklaen. d) Utovar na konzolne odlagae, samokretne transportere i transportne mostove lan 103. Materijal se tovari na konzolne odlagae, samokretne transportere i transportne mostove iskljuivo mehanizacijom s kontinuiranim djelovanjem. lan 104. Satni kapacitet mehanizacije za odlaganje materijala mora biti usklaen s kapacitetom otkopne mehanizacije. lan 105. Za utovar na konzolne odlagae, samokretne tzransportere i transportne mostove mora se predvidjeti odgovarajua singnalizacija i izraditi uputa o postupku pri radu. Odlaganje jalovine
lan 106. lan 95. Jalovina se mora odlagati na odlagalite koje je za to Pri mehaniziranom utovaru u kamione udaljenost pripremljeno. Jalovina se moe odlagati kamionima, vagonima, tranizmeu kamiona i utovarnih sredstava mora biti takva da se sporterima, odlagaima i izravnim prebacivanjem. osigura ravnomjerni utovar materijala. Kamioni se moraju utovarivati s bone ili sa stranje strane. lan 96. Kamion se ne smije preopteretiti iznad doputene granice nosivosti b) Utovar u vagone lan 97. Za utovar u vagone mora se izraditi tehnoloka shema koja mora sadrati ove elemente:
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
a) Odlaganje jalovine kamionima lan 107. Za odlaganje jalovine kamionima mora se izraditi uputa i tehnoloka shema, koja mora sadrati ove elemente: 1) trasu za prilaz kamiona rubu odlagalita; 2) nain manevriranja i pranjenja kamiona; 3) graninu liniju prilaza kamiona rubu odlagalita; 4) putanju za kretanje kamiona nakon pranjenja sanduka; 5) nain i mehanizaciju za planiranje odlagalita. b) Odlaganje jalovine vagonima uz primjenu buldoera, bagera kaikara, bagera dreglajna ili odlagaa lan 108. Za odlaganje jalovine vagonima mora se izraditi uputa i tehnoloka shema, koja mora sadrati ove elemente: 1) poloaj osi kolosijeka prema stroju za odlaganje; 2) dimenzije i nain izrade kanala za pranjenje vagona; 3) nain pranjenja vagona, tehnologiju pranjenja kanala odlaganja jalovine; 4) osnovne geometrijske elemente etae odlagalita; 5) poloaj, vrstu i tehnike karakteristike strojeva za odlaganje. c) Odlaganje jalovine primjenom odlagaa s transportnom trakom, mostova i transportera s trakom lan 109. Za odlaganje jalovine primjenom odlagaa s transportnom trakom i mostova mora se izraditi uputa i tehnoloka shema, koja mora sadrati ove elemente: 1) trasu i niveletu transportera i odlagaa s transportnom trakom; 2) tehnologiju rada na odlagalitu; 3) osnovne geometrijske elemente etae odlagalita pri visinskom i dubinskom radu; 4) dimenzije i prijemnu sposobnost odlagalita; 5) poloaj odlagaa prema transporteru i rubu planuma etae odlagalita, koji mora biti usklaen s geomehanikim karakteristikama radne sredine i provjerenu stabilnost prema geomehanikim karakteristikama odlagalita. lan 110. Ako se jalovina prevozi transporterima s trakom izravno do mjesta odlaganja, na odlagalitu se mora izraditi posebna nosiva konstrukcija za transporter na kojoj se mora nalaziti i posebna staza za nadzor i reguliranje odlaganja. d) Odlaganje jalovine izravnim prebacivanjem iskopane mase u otkopani prostor lan 111. Odlaganje jalovine izravnim prebacivanjem mase primjenjuje se pri otkopavanju jalovine na etai koja se nalazi neposredno iznad krovine mineralne sirovine. U tom se sluaju upotrebljavaju bageri kaikari, bageri dreglajni, konzolni odlagati ili mostovi. lan 112. Ako se za rad na otkopavanju, izravnom prebacivanju i odlaganju jalovine upotrebljava bager kaikar mora se izraditi tehnoloka shema, koja mora sadrati ove elemente: 1) trasu kretanja bagera i niveletu etane ravnine; 2) poloaj trase prema bloku etae otkopavanja i odlaganja; 3) dimenzije bloka na otkopavanju i odlaganju; 4) nain rada pri mimoilaenju bagera koji radi na izravnom prebacivanju i bagera koji radi na otkopavanju korisne supstancije. lan 113. Ako se upotrebljava bager dreglajn za izravno prebacivanje pri dubinskome odnosno dubinskome i visinskom radu, mora se izraditi odgovarajua tehnoloka shema. lan 114.
Jalovina se moe odlagati cjevovodima - pneumatski ili hidraulino. Pri odlaganju jalovine materijal iz cjevovoda ne smije prodrijeti u okolicu. Pri pneumatskom odlaganju jalovine redovito e mora kontrolirati temperatura cjevovoda. Pri hidraulinom odlaganju jalovine, odlagalite se mora posebno pripremiti, moraju se ispitati njegova stabilnost i stabilnost terena te osigurati uvjeti da jalovina ili mulj iz odlagalita ne prodru u okolicu ili vodotoke. Otkopavanje korisne supstancije lan 115. Za rad na otkopavanju korisne supstancije mora postojati odgovarajua tehnoloka shema i radovi se moraju izvoditi u skladu s njom. lan 116. Visina i irina otkopne etae moraju se prilagoditi tehnikim karakteristikama strojeva i uvjetima radne okoline. lan 117. Ako se bone i eone radne kosine etae ne mogu potpuno prilagoditi uvjetima radne okoline, tehnoloka se shema mora prilagoditi danim uvjetima - umanjivanjem visine i dubine etae i irine bloka. Likvidacija etae i povrinskog kopa lan 118. Pri likvidaciji etae i povrinskog kopa na otkopnim etaama izrauje se radna kosina prema tehnolokoj shemi koja je za to posebno izraena. Ostavljene etane ravnine odnosno njihove irine, moraju biti dovoljne da se: osigura stabilna zavrna kosina; omogui odstupanje bagera; omogui demontaa transportnih sredstava; omogui pristup pomone mehanizacije i slobodno kretanje ljudi. VIII. STROJEVI ZA POVRINSKU EKSPLOATACIJU Nosiva konstrukcija i oprema lan 119. Nosiva konstrukcija strojeva za povrinsku eksploataciju mora biti statiki odreena. Strojevi i oprema za povrinsku eksploataciju moraju odgovarati propisima o jugoslavenskim standardima. lan 120. Kada je rije o strojevima za povrinsku eksploataciju s tranikim ureajem za kretanje, srednje optereenje kotaa ispod jedne od glavnih toaka oslonca mora biti u granicama doputenog optereenja za normalan rad, i to: a) za kolosijeke iz tranica S49 najvie 18 000 N, b) za kolosijeke iz tranica S65 najvie 25 000 N. Pri tome naprezanje na savijanje ne smije premaiti vrijednost 15*106 N/m2. lan 121. Kada je rije o strojevima za povrinsku eksploataciju s gusjeninim ureajem za kretanje, srednji specifini pritisak na tlo ispod voznog postolja glavne toke oslonca mora biti u granicama doputene nosivosti tla. lan 122. Sve prostorije, pod, krov i obloge strojeva za povrinsku eksploataciju moraju biti od nezapaljiva materijala. Kabelski prolazi moraju biti napunjeni nezapaljivim materijalom.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Sigurnosni ureaji lan 123. Strojevi za povrinsku eksploataciju moraju biti opremljeni ovim ureajima: graninim prekidaima, titnicima od preoptereenja, konicama i signalnim ureajima (ureajima za upravljanje i ureajima za akustine signale). lan 124. Na strojeve za povrinsku eksploataciju odnosno skupine strojeva koje su meusobno povezane u tehnolokom lancu (BTO sistem) moraju, na podesnim mjestima, biti postavljeni optiki i akustini signali za indikaciju i sporazumijevanje. Odredbe stava 1. ovog lana ne odnose se na strojeve s diskontinuiranim radom koji moraju biti opremljeni akustinom signalizacijom. lan 125. Signalnim se ureajima upravlja iz jednog centra, a ako se u tehnolokom lancu upravlja pojedinim pogonima, mogue je upravljati i pojedinim signalnim ureajima (odnosi se na BTO sistem). lan 126. Strojevi s kontinuiranim radom moraju se opremiti sigurnosnim ureajem za iskljuenje stroja ako se teite pomakne. lan 127. Vozno postolje strojeva za povrinsku eksploataciju s tranikim ureajem za kretanje po pominim kolosijecima mora omoguiti promjenu razmaka izmeu krutoga i zglobnog oslonca. Promjena razmaka mora biti ograniena sigurnosnim ureajem. lan 128. Strojevi za povrinsku eksploataciju i mehanizmi za kretanje moraju se opremiti sigurnosnim ureajima ili sigurnosnim prekidaima kojima se spreava neeljeno kretanje. lan 129. Na kuitima graninih prekidaa, tastera za premoivanje i tastera u sluaju opasnosti moraju funkcije biti oznaene odgovarajuom bojom, i to: Funkcija Sve stoj! Vojni mehanizam stoj! Lananik s vedricama stoj; rotor stoj; ili kaika stoj! Funkcija Transporter s trakom stoj! Signalni granini prekida Premoenje Specijalna funkcija Boja Crvena Bijela Bijela s plavom poprenom crtom Boja Bijela s crvenom poprenom crtom Zelena uta s oznakom rasporeda Ljubiasta s oznakom funkcije
Bageri s kontinuiranim radom i odlagai za povrinsku eksploataciju moraju biti opremljeni ureajima za mjerenje jakosti vjetra i ureajima za mjerenje uzdunoga i poprenog nagiba stroja prema horizontalnoj ravnini. lan 131. Mehanizmi za podizanje konzola (nosaa) s rotorom i trakom za utovar moraju imati dvije konice i mehanizme koji se pokreu s upravljakog stola. Svaka se konica mora izvesti za koenje pri maksimalnom optereenju uz odgovarajui koeficijent sigurnosti. Konice moraju djelovati u trenutku iskljuenja pogonskog motora i mehanizam se mora zaustaviti bez trzanja i sa to kraim zaustavnim putom. Uad lan 132. Uad koja se kreu preko valjaka ne smiju biti spojena upletanjem. Na valjcima preko kojih se kree uad moraju se nalaziti ureaji za spreavanje klizanja uadi. U krajnjem poloaju bubnjeva za namatanje uadi mora se osigurati prostor najmanje za jo dva namota ueta. Ostali ureaji
% lan 133. Pristupi strojevima i ljestve, stube, prolazi i si. na strojevima za povrinsku eksploataciju moraju biti sigurni za ljude.
Tehnika uputa za strojeve za povrinska eksploatacija lan 134. Za strojeve za povrinsku eksploataciju mora se izraditi tehnika uputa koja sadri: a) sheme ili pregledne crtee, uvjete za primjenu, konstrukcijske crtee i statike proraune; b) podatke o vrstoi i stabilnosti stroja za propisane radne operacije, montau i odravanje; c) podatke o sigurnosnim ureajima, s crteima (planovima) o njihovu rasporedu, vrsti i funkciji; d) upute o montai, rukovanju i nadzoru; e) upute za odravanje strojeva i sigurnosnih ureaja. lan 135. Za strojeve za povrinsku eksploataciju, iji je gornji dio pokretan, mora biti raunski utvren poloaj teita, koji se kontrolira ispitivanjem i o emu se sastavlja izvjetaj.
Signalizacija
lan 136. Osnovni signali strojeva za povrinsku eksploataciju jesu: dugi zvuk sirene, oko tri sekunde (-) i kratki zvuk sirene, oko jedne sekunde (.). Pauze izmeu zvukova sirene traju oko jedne sekunde. Za pojedine operacije daju se ovi signali: a) rad stroja poine ------; b) trake, rotor ili lananik vedriara pokreu se -------- ; c) vozni mehanizmi pokreu se-*; d) vozilo je natovareno - ***; e) stroj se zaustavlja ***; f) opasnost -*-*-*(1 minutu). Pojedini ureaji kojima je signal namijenjen pokreu se najmanje 20 sekundi nakon danog signala.
lan 130.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
lan 137. Na strojevima za povrinsku eksploataciju s ugraenim Signali za poarni alarm moraju se jasno razlikovati od dizalicama ispravnost dizalica mora se provjeravati jedanput mjeseno. drugih signala. lan 152. lan 138. Ispravnost graninih prekidaa, sigurnosnih krajnjih Ploe sa signalima moraju biti na vidljivom mjestu. prekidaa, poteznih prekidaa, ureaja za mjerenje jakosti vjetra, indikacijskih ureaja i interfonskih postrojenja mora Upotreba strojeva za povrinsku eksploataciju se provjeravati tromjeseno. lan 139. lan 153. U uputi za rukovanje moraju se odrediti granine Nakon rekonstrukcije, popravka ili mirovanja stroja tehnike vrijednosti strojeva u radu. koje je trajalo due od tri mjeseca, strojevi i ureaji za povrinsku eksploataciju moraju se detaljno pregledati. lan 140. lan 154. Na stazama za kretanje, stubama i ljestvama strojeva za povrinsku eksploataciju ne smiju se drati odnosno Nosiva konstrukcija stroja i nosai pojedinih strojnih elemenata vizualno se pregledaju svaka tri mjeseca, a svake skladititi nikakvi predmeti ili materijal. druge godine generalno se provjeravaju. lan 141. lan 155. Svaki stroj za povrinsku eksploataciju mora imati Antikorozivni premaz provjerava se svake druge sigurnosnu rasvjetu ili dovoljno rezervnih runih baterijskih godine. Utvrena korozija mora se odmah odstraniti. svjetiljki, za sluaj prekida struje. lan 142. lan 156. O svim kontrolnim pregledima iz l. o. 149. do 155. Svi strojevi za povrinsku eksploataciju moraju imati redovito se unose podaci u odgovarajue knjige. vlastitu rasvjetu. Rukovanje strojevima za povrinsku eksploataciju Izmjene, rekonstrukcije i odravanje strojeva za povrinsku eksploataciju
lan 143. lan 157. Stroj za povrinsku eksploataciju ili pojedini njegovi Strojevi za povrinsku eksploataciju moraju se redovito mehanizmi mogu se pustiti u pogon tek nakon davanja podmazivati. odreenog signala i proteka odreenog vremena. Podmazivanje za vrijeme rada obavlja se samo ako ne lan 144. postoji opasnost od sluajnog dodira pokretnih dijelova. Ako se stroj zaustavi zbog prisilnog iskljuenja, ponovno se smije pustiti u pogon tek nakon otklanjanja lan 158. uzroka iskljuenja. Sve izmjene i rekonstrukcije na nosivoj konstrukciji lan 145. strojeva za povrinsku eksploataciju ili rekonstrukcije koje Ako su sigurnosni i signalni ureaji na stroju za utjeu na promjenu optereenja stroja ili njegovih dijelova povrinsku eksploataciju neispravni, stroj se ne smije pustiti u moraju se prethodno raunski dokazati. rad sve dok se kvar ne otkloni. lan 159. lan 146. Za odravanje strojeva za povrinsku eksploataciju Spojke za preoptereenje i sigurnosne spojke ne smiju se mora se donijeti uputa koja sadri: 1) postupak i nain kontrole ispravnosti sigurnosnih podeavati iznad maksimalnog momenta. ureaja; lan 147. 2) postupak i nain kontrole ispravnosti protupoarnih Ako oteenje nosive konstrukcije moe utjecati na ureaja; 3) postupak i nain kontrole zamjene dijelova; sigurnost, rad stroja mora se obustaviti. 4) postupak i nain kontrole nosive konstrukcije; 5) postupak primanja stroja nakon popravka i rekonStroj smije nastaviti raditi nakon to se otkloni oteenje. strukcije. lan 148. Transport strojeva za povrinsku eksploataciju Elektrini kabeli za napajanje strojeva za povrinsku eklan 160. splotaciju mogu se premjetati samo za to predvienim sredZa siguran transport strojeva za povrinsku stvima. eksploataciju moraju se prethodno odrediti i pripremiti putovi koji udovoljavaju zahtjevima nosivosti za pojedine strojeve. Kontrola strojeva za povrinsku eksplotaciju Ako se strojevi za povrinsku eksploataciju moraju lan 149. transportirati preko odlagalita ili preko tla s malom Na poetku svake radne smjene mora se provjeriti specifinom nosivou, mora se prethodno ispitati i provjeriti ispravnost svih signalnih ureaja, konica i protupoarnih mogunost transporta za svaki stroj. ureaja i pregledati uad. Tehnike mjere poarne zatite na strojevima za povrinsku eklan 150. sploataciju Ispravnost mehanizma za dizanje mora se provjeravati lan 161. jedanput tjedno. lan 151. Na strojevima za povrinsku eksploataciju nije doputena upotreba pei s otvorenim plamenom.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
IX. TRANSPORT KAMIONIMA (KAMIONI, CESTE I PUTOVI) lan 176. Na povrinskim kopovima sve ceste odnosno putovi za lan 163. transport kamionima mogu biti stalni odnosno privremeni. Propisane rezervne koliine ulja i maziva moraju se Stalne ceste (koje povezuju kop s odlagalitima, uvati u specijalnoj prostoriji u zatvorenim i nezapaljivim deponiju, ma, objektima za pripremu mineralnih sirovina i posudama. utovarnim stanicama) moraju biti izraene tako da odgovaraju najveem optereenju transportne mehanizacije. lan 164. Privremeni putovi na etaama povrinskog kopa i Pamune krpe moraju se uvati samo u zatvorenim i odlagalitima i prikljuci sa stalnim cestama ne smiju biti nezapaljivim posudama. optereeniji od nosivosti tla. Upotrijebljene krpe ne smiju se drati u stroju. lan 177. lan 165. Stalne se ceste izgrauju s jednim kolnikim trakom ili s Zagrijani i blokirani nosivi valjci na transporterima s dva kolnika traka. trakom moraju se odmah zamijeniti. Stalne ceste s jednim kolnikim trakom moraju imati mi-moilaznice. Pomoni strojevi za povrinsku eksploataciju Stalne ceste s jednim kolnikim trakom po kojima se redovito kreu pjeaci moraju imati pjeaku stazu irine Buldoeri i skrejperi najmanje 1 m. lan 166. lan 178. Rad buldoera doputen je na nagibima do 35. Usponi, irine i polumjeri zavoja stalnih cesta moraju raU toku rada buldoera udaljenost od ruba kotaa gusjenice do ruba kosine mora biti najmanje 2 m. di sigurna transporta biti usklaeni s tehnikim karakteristikama kamiona. lan 167. lan 179. Pri pregledu i podmazivanju buldoer mora biti postavljen na horizontalnu povrinu, motor se mora iskljuiti, a plug Najmanja irina stalnih cesta s dva kolnika traka odreuje se mora biti sputen na tlo. ovisno o gabaritu kamiona, uz uvjet da je najmanji razmak od U sluaju kvara na nagibima, mora se osigurati da bul- najizboenijeg dijela kamiona do ruba podloge 1 m, a razmak doer pod djeIovai\jem vlastite mase ne krene niz kosinu, a izmeu najizboenijih dijelova kamiona u trenutku zatim se mora, u to kraem roku, skloniti na sigurno mjesto. mimoilaenja - najmanje 2 m. Najmanja irina stalnih cesta s jednim kolnikim trakom mora lan 168. biti 1/2 irine stalnih cesta s dva kolnika traka. Za otkopavanje stijena skrejperima u kosim i Ukupna irina stalnih cesta s dva kolnika traka odreuje se za horizontalnim slojevima, ovisno o karakteristikama stijena i svaki povrinski kop prema ovom izrazu: drugim uvjetima, mora se izraditi shema kretanja skrejpera u = 2B + 4, otkopu i odlagalitu. lan 169. gdje je: - ukupna irina ceste za transport (prijevoz) kamionima s Za vrijeme rada skrejpera zabranjeno je kretanje ljudi u dva kolnika traka (bez bankina i kanala), u radnoj zoni skrejpera. Zabrana se mora istaknuti na ploama, metrima, na vidljivom mjestu. B - najvea irina kamiona, u metrima. lan 170. lan 180. Skrejper se pregleda i podmazuje samo kad ne radi. Proirenje stalnih cesta (P) za transport kamionima u zalan 171. vojima (serpentine, produene serpentine, petlje i spirale) Pogonsko gorivo i mazivo moraju udovoljavati izraunava se: karakteristikama tih strojeva. - za stalne ceste (putove) s dva kolniina traka lan 172. Maziva se uvaju u zatvorenim posudama koje ih tite od praine i drugih neistoa. Maziva se iz zatvorenih posuda vade specijalnim ureajima, koji se moraju povremeno istiti. lan 173. Zamjena pojedinih sklopova, mehanizama i drugih remontno-montanih radova na strojevima nije doputena u neposrednoj blizini nezatienih elektrinih vodova pod naponom. lan 174. Remont i zamjena pojedinih mehanizama na strojevima doputeni su samo nakon blokiranja mehanizama koji se remontiraju i njihova odvajanja od pogonskog motora, a i drugih elemenata koji utjeu na sigurnost. lan 175. Rudarski strojevi koji su remontirani moraju se prije putanja u rad ispitati, o emu se sastavlja izvjetaj.
lan 162. Grijaa tijela moraju biti izvedena tako da se gorivi predmeti ne mogu zapaliti.
P=1,0xB;
- za stalne ceste (putove) s jednim kolnikim trakom P=0,5 x B. lan 181. Stalne ceste za transport kamionima u poprenom presjeku na ravnim dionicama moraju imati nagibe na obje strane, koji iznose: 1) za profilirane ceste do 5%; 2) za cestovne podloge od tuenca i ljunka do 3%; 3) za sve ostale vrste podloga do 2%. lan 182. Polumjer zavoja cesta koje se grade u obliku serpentina, produenih serpentina, petlji i spirala odreuje se ovisno o konstruktivnim karakteristikama kamiona. Cestovne podloge na zavojima moraju se izvoditi s padom u smjeru polumjera zavoja, s nagibom do 6%. Na ravnim dionicama stalnih cesta za transport kamionima koje se izgrauju na kosim terenima, s padom
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
lan 193. lan 183. Ceste (putovi) na etaama povrinskog kopa moraju s Iznad kabine rukovatelja kamionom mora postojati povanjske strane biti osigurane zemljanim nasipima visokim sebna pouzdana zatita. Ako zatite nema, rukovatelj ne smije najmanje 1 m, da bi se sprijeio pad kamiona niz kosinu. sjediti u kabini kamiona za vrijeme utovara materijala u kaZa odvodnjavanje podloge doputeni su prekidi zemlja- mion i mora se nalaziti izvan zone djelovanja bagera. nog nasipa duljine najvie od 2 m, i na udaljenosti od lan 194. najmanje 15 m po uzdunom profilu ceste za kamionski transport. Mineralna sirovina ili otkrivka smiju se pretovarivati iz kamiona u druga transportna sredstva samo preko posebne lan 184. pretovarne stanice (bunkera, platforme i dr.), koja mora udoPrivremeni (etani) putovi lociraju se tako da njihovu trasu ne voljavati zahtjevima najveeg optereenja. moe ugroziti odronjavanje ruba etae. Izmeu ruba etae i privremenog puta mora se odrediti lan 195. zatitna povrina irine koja ovisi o geomehanikim Mineralna sirovina ili otkrivka istovaruju se iz kamiona svojstvima materijala i masi kamiona, a ne smije biti manja od samo na za to odreenim mjestima i na nain utvren uputom. 2 m. lan 196. lan 185. U toku upotrebe kamiona nije doputeno: Nije doputeno kretanje kamiona po magli ako je vidlji1) kretanje kamiona s dignutim sandukom; vost manja od 60 m i ako kamioni nisu opremljeni 2) kretanje kamiona unatrag, na udaljenost manju od 30 odgovarajuim svjetlom za vonju po magli, u toku intenzivnih oborina te u drugim sluajevima smanjene m, do mjesta utovara i istovara (osim pri izradi usjeka, trase i vidljivosti (na primjer, kad je vidljivost manja od duljine si.); 3) prelaenje preko kabela koji nisu specijalno zatieni; zaustavljenog puta kamiona). 4) parkiranje na nagibima. lan 186. Po stalnim cestama zabranjeno je pretjecanje kamiona, osim ako je rije o razliitim tipovima kamiona i kad se to prejecanje moe obaviti bez opasnosti. lan 187. Ako je uspon cesta za transport kamiona vei od 6%, na udaljenosti od najvie 600 m moraju se ostaviti dijelovi cesta s usponom do 2%, duljine najmanje 30 m. lan 188. Zimi se stalne ceste i privremeni putovi moraju redovito istiti od snijega i leda, a njihovi dijelovi sa zavojima i usponima moraju se posipati solju, pijeskom ili slinim sredstvima. lan 189. Sanduci kamiona iste se od nalijepljenih ili zamrznutih stijena otkrivke ili mineralne sirovine samo mehanikim sredstvima (montiranima na buldoeru, utovarnom stroju ili drugim strojevima. lan 190. Brzina i raspored kretanja kamiona na putovima povrinskog kopa i odlagalita odreuju se ovisno o podunom profilu puta, vrsti i kvaliteti podloge i tehnikim karakteristikama kamiona. lan 191. Kamioni u toku eksploatacije moraju biti tehniki ispravni, a pri kretanju unatrag moraju davati zvune i svjetlosne signale. lan 192. Pri utovaru materijala u kamione, osim zahtjevima iz l. 93,94,95. i 96, mora se udovoljiti i ovim zahtjevima: - kamion koji se utovaranje mora se nalaziti u zoni djelovanja bagera, a moe se postaviti za utovar nakon signala to ga daje rukovatelj bagera; - kamion koji je postavljen za utovar mora biti zakoen i mora biti u vidnom polju rukovatelja bagera; - mineralna sirovina ili otkrivka utovaruje se u sanduk kamiona samo sa strane ili otraga. Prenoenje kaike bagera preko kabine kamiona nije doputeno; - polazak kamiona nakon utovara doputen je samo poslije zvunog signala to ga daje rukovatelj bagera.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
veim od 30%, podloge se moraju izraivati s padom do 2% na suprotnu stranu od pada terena.
lan 206.
X. PRIJEVOZ TRANSPORTERIMA S TRAKOM Postavljanje transportera lan 197. Nosivost tla na koje se postavlja transporter mora odgovarati optereenju transportera. Tlo na koje se postavlja transporter mora biti odvodnjeno i zatieno od povrinskih voda. Razmak izmeu najizboenijih dijelova dvaju transportera postavljenih jedan pokraj drugog mora biti najmanje 1 m.
lan 207.
Vertikalne krivine pri prijelazu transportera iz horizontalnog poloaja u kosi poloaj (konkavna krivina) i pri prijelazu iz kosoga poloaja u horizontalni poloaj (konveksna krivina) moraju odgovarati propisu o jugoslavenskom standardu za transportere s trakom.
lan 198. lan 208. Razmak najizboenijeg dijela transportera bilo od kojega Prijelazni razmak izmeu ljebastoga i ravnog dijela vrstog predmeta mora biti najmanje 1 m. transportne trake za svaki transporter mora se odrediti prema Transporter na etai povrinskog kopa mora biti postav- propisu o jugoslavenskom standardu za transportere s ljen izvan zone zaruavanja. trakom. lan 199. lan 209. Dijelovi transportera koji prelaze preko ceste, kolosijeka Na svakoj pogonskoj stanici transportera mora biti i drugih objekata i ureaja moraju se zatititi tako da se one- istaknuta ploa s podacima o brzini trake, kapacitetu, kutu mogui pad materijala s trake i dodir rotirajuih dijelova i mo- utovara doputenoj krupnoi materijala i doputenoj najnioj raju biti podignuti na visinu kojom se osigurava nesmetan i vanjskoj temperaturi zraka. siguran prolaz transportnih sredstava ispod njih. Visine lan 210. prolaza moraju biti vidljivo oznaene na konstrukciji prolaznog objekta. Nakon veih popravaka mora se provjeriti funkcionalnost i sigurnost rada transportera. lan 200. Transportna traka Prijelazi putova i kolosijeka preko transportera moraju se lan 211. osigurati transportnim mostovima. Transportna traka, u skladu s uvjetima rada na Nosivost mosta i gabariti prolaza moraju biti vidljivo oznaeni povrinskom kopu, mora odgovarati propisu o s obiju strana konstrukcije u smjerovima kretanja. jugoslavenskom standardu za transportere s trakom. Most mora biti osiguran ogradom. lan 212. lan 201. Koefecijent sigurnosti prekidne vrstoe transportne Preko transportera moraju se postaviti popreni prijelazi. trake za transport ugljena i jalovine na povrinskim Prijelazi preko transportera moraju biti postavljeni na kopovima ugljena mora biti najmanje 10, a za transport meusobnom razmaku najvie 300 m u zoni kopa i metalnih i nemetalnih mineralnih sirovina - najmanje 12. odlagalita. Prijelazi odnosno prolazi izvan zone povrinskog kopa Za krae transportere - dodavae i za transport krupnijeg smiju biti na razmaku veem od 300 m, ali se moraju materijala vrijednosti koeficijenta poveavaju se za 20% do 30%. Koeficijent sigurnosti izraunava se prema ovoj prilagoditi danim uvjetima. Prijelazi moraju biti osigurani ogradom sa strane i rukoh- formuli: a) za trake s tekstilnim uloci ma: vatima. Udaljenost najizboenijeg dijela prijelaza od S=(Tt*n)/Fmax transportera mora biti najmanje 1 m. irina prijelaza mora biti najmanje 0,8 m. b ) za trake sa elinim ulocima: lan 202. S=(T*n)/Fmax Na mjestima na kojima je transporter izdignut iznad terena, a ne prelazi preko prometnice, moraju se postaviti gdje je: upozorenja o zabrani prolaza ispod transportera. S koeficijent sigurnosti lan 203. Tt - prekidna vrstoa (u kN/m irine) transportne trake s tekstilnim ulocima, preraunato u kN po tekTransporteri ili dijelovi transportera koji su izdignuti izstilnom uloku nad terena vie od 1,5 m moraju imati, sjedne strane, prolaz in - broj tekstilnih uloaka, rok najmanje 0,6 m, s ogradom i rukohvatom. Pod tog prolaza T - doputena prekidna sila trake s elinim ulocima, mora biti dobro privren, a ako je s usponom ili padom, mou kN po elinom kordu ili elinom uetu, ra biti izraen tako da se izbjegne klizanje. m - broj elinih korda ili uadi, Fmax - maksimalna sila zatezanja u optereenoj traci pri lan 204. normalnim uvjetima, u kN. Kut nagiba transportera s glatkom transportnom trakom lan 213. smije biti najvie 18 pri podizanju materijala, a najvie 15 pri sputanju materijala. Transportna traka mora biti centrirana i pravilno voena. Transporter se mora geodetski dovesti u pravac i u polan 205. prenom smjeru iznivelirati. Na odreenim razmacima konStalna mjesta rada na transporteru i trasa transportera u strukcije mora se postaviti potreban broj nosivih i povratnih zoni povrinskog kopa i odlagalita moraju biti osvijetljena valjaka za reguliranje smjera kretanja (centrinosti) trake. pri nonom radu i slaboj vidljivosti (magli i drugim vremenskim nepogodama).
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
lan 214. Transportnom se trakom smije prevoziti samo materijal za koji je traka predviena. Granulometrijski sastav materijala mora biti usklaen s izabranom irinom trake prema propisu o jugoslavenskom standardu za transportere s trakom.
Nije doputeno odmrzavanje transportne trake i okretnih dijelova otvorenim plamenom. Sredstva za spreavanje zamrzavanja mogu se upotrebljavati samo ako su trake otporne na njih.
lan 226. Trajno spajanje traka vri se vulkanizacijom. Trake se mogu vulkanizirati hladnim ili toplim postupkom. Mehaniko spajanje traka spojnicama (kopama) lan 215. Hodanje po transportnim trakama, prelaenje preko tih doputeno je samo privremeno. Spoj mora imati prekidnu vrstou priblino kao i ostali traka i prolaenje ispod njih nisu, doputeni. Preko trake se smije prelaziti ili ispod nje prolaziti samo na osiguranim dio trake i mora biti bez zadebljanja. Dubina preklopa pri spajanju trake mora odgovarati prijelazima ili izgraenim prolazima. propisu o jugoslavenskom standardu za transportne trake. lan 216. Traka se smije vulkanizirati samo kad je transporter Na utovarnim i pretovarnim mjestima valjci se ispod iskljuen iz napona. lan 227. nosivoga kraka transportne trake moraju postaviti elastino. Materijal za vulkanizaciju (otopina gume, sirova guma i lan 217. drugi materijal) mora se uvati u hladnim i tamnim Transportna traka sa znatno oteenim i raslojenim prostorijama. Otopine gume koje su nabavljene u razliito vrijeme ne oblogama i oteenim rubovima mora se zamijeniti. smiju se mijeati. lan 218. lan 228. Ako se materijal koji se transportira lijepi za transportnu Za vulkanizaciju transportnih traka mora se izraditi traku, transporter se mora opremiti ureajima za efikasno i- uputa. enje trake koji spreavaju lijepljenje materijala na valjke i lan 229. bubnjeve. Ploe za vulkanizaciju ne smiju se polijevati vodom. lan 219. Ploe iz stava 1. ovog lana moraju se ispitivati u Na mjestima na kojima se nalaze ureaji za ienje redovitim vremenskim razmacima, i to: svakoga treeg trake mora se sprijeiti nagomilavanje skinutog materijala. tjedna, ako se upotrebljavaju svakodnevno, a svakih est Skinuti se materijal ne smije runo nabacivati na traku mjeseci ako se upotrebljavaju iskljuivo u radionici. Pri kad je traka u pokretu. ispitivanju se provjerava razvija li ploa jednaku temperaturu na cijeloj svojoj povrini. O ispitivanju se sastavlja izvjetaj. lan 220. lan 230. Materijal koji padne s transportera, a osobito materijal koji se skuplja ispod donjega kraka trake, mora se redovitno Trake s elinim ulocima (kord ili ue) spajaju se istiti. Taj se materijal smije runo istiti s trake i nabacivati prema propisu o jugoslavenskom standardu za transportne na nju samo ako traka nije u pokretu. trake i prema uputi. lan 221. lan 231. Udaljenost donjeg (povratnog) kraka transportne trake Transportna se traka mora skladititi u skladu s propisom od tla mora biti najmanje 30 cm. 0 jugoslavenskom standardu za transportne trake. lan 222. Pogonska stanica Skidanje materijala s trake dok je traka u pokretu nije lan 232. doputeno. Pogonska stanica transportera mora biti postavljena na lan 223. vrstom i sigurnom postolju. Na gornjoj strani transportera, na odreenim razmacima lan 233. ovisno o lokalnim prilikama, mora se postaviti ureaj kojim se spreava izbacivanje trake uslijed djelovanja vjetra. Pogonska stanica ija masa nije dovoljna za stabilnost Ako je bizina bonog vjetra vea od 30 m/s, transportna pri radu transportera, mora biti usidrena. traka mora se iskljuiti iz pogona. Ureaj za zatezanje (sidrenje) mora izdrati najmanje Ureaj za mjerenje brzine vjetra mora se ugraditi na dvostruku statiku silu koja vlada u transporteru. To se transporter. odnosi i na spojeve ureaja za zatezanje. Ispravnost ureaja za mjerenje brzine vjetra mora se ispitivati jedanput godinje. lan 234. Konstrukcija pogonske stanice transportera mora biti lan 224. statiki odreena, proraunata na osnovi optereenja dijelova Transportna se traka koristi na povrinskim kopovima koje nosi i s dimenzijama koje su usklaene s izabranom pri temperaturnim razlikama koje odgovaraju opremom i uvjetima rada. karakteristikama trake utvrenim u propisu o jugoslavenskim lan 235. standardima za transprtete s trakom. Kabina upravljaa (rukovatelja) pogonske stanice ili lan 225. sistema transportera mora biti postavljena tako da se iz nje Pri temperaturi nioj od -12 C, ako nije opremljena moe pratiti kretanje trake i materijala. Kabina za upravljanje mora imati upravljaki stol. ureajem i sredstvima za spreavanje zamrzavanja, Upravljaki stol mora biti opremljen odgovarajuim transportna traka mora biti povremeno u pogonu, bez obzira ureajima za upravljanje i signalizaciju. 3 na to da li se materijal prevozi. Transporteri kapaciteta do 500 m /h ne moraju imati Ako se pojedini dijelovi transportera ili trake zalede, kabinu. transporter se ne smije pustiti u pogon dok se led ne odstrani. lan 236.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Pogonska stanica mora imati ulazne stube s rukohvatima Zatitna ograda mora biti izgraena prema propisu o jui stazama za prolaz. goslavenskom standardu za transportere s trakom. Staze za prolaz moraju biti iroke najmanje 0,6 m, moraju biti zatiene ogradom i imati pod od neklizajueg lan 250. materijala. Za vrijeme rada transportera zabranjeno je runo Do svih dijelova pogonske stanice koji se moraju ienje svih bubnjeva. kontrolirati pri radu i na kojima se moraju izvoditi radovi radi lan 251. popravka moraju biti postavljene staze. Za vrijeme rada transportera mora se promatranjem lan 237. redovito kontrolirati zazor na klinovima i stanje rubova Ako se kuite ili leaji prekomjerno griju, elektromotor bubnjeva i obloge. Na poetku svake smjene moraju se pregledati svi se mora iskljuiti. rotacijski dijelovi pogonske stanice transportera. lan 238. Svakih 15 dana moraju se detaljno pregledati bubnjevi Pri transportu se elektromotor mora zatiti od potresa, transporetera. udara i bilo kakva mehanikog oteenja. lan 252. lan 239. Bubnjevi se moraju istiti od nalijepljenog materijala Reduktor pogonskog ureaja transportera postavlja se na ureajima za ienje. Broj i vrsta ureaja za ienje moraju horizontalnu plou, koja mora biti privrena za pogonsku odgovarati materijalu i njegovim svojstvima te klimatskim prilikama u kojima se prijevoz obavlja. stanicu. lan 240. lan 253. Za montau reduktora i putanje u rad nakon montae Transporter mora biti opremljen svim nosivim i povratmora se izraditi uputa. nim valjcima. Pri radu transportera nosivi i povratni valjci moraju se okretati. lan 241. Oteeni valjci i valjci iji se leaji pri radu zagrijavaju Vanjske povrine reduktora moraju se redovito istiti od moraju se zamijeniti ispravnim valjcima. Valjci se zamjenjuju praine i ulja. samo kad je transporter zaustavljen. Pri zamjeni valjka ili sloga Za vrijeme rada mora se kontrolirati razina ulja u valjaka mora se osigurati da se transporter ne pusti u rad nekontrolirano. reduktora i rad crpki za podmazivanje. lan 254. Pokretna kolica za zatezanje moraju se lako kretati po lan 243. tranicama, a na kraju kolosijeka moraju se postaviti Pri transportu reduktor se mora zatiti od potresa, udara i amortizeri i granini prekida. bilo kakva mehanikog oteenja. lan 255. Krajevi osovina na koje se stavlja spojka moraju biti zaStaza za kretanje utega za zatezanje trake mora biti dotieni od korozije i mehanikih oteenja. voljno duga da omogui nesmetano kretanje utega u oba lan 244. smjera. Spojka pogonskog ureaja transportera mora biti izbaProstor u kojem se kree uteg mora biti ograen lansirana. ianom ogradom visokom najmanje 1,8 m od tla. Ispod utega mora se postaviti podmeta od pogodnog materijala. lan 245. Zatezni bubanj mora imati konicu i hvataljke. Ako je transporter nagnut vie od 5, a pogonska se stanica nalazi na vrhu kosine, mora postojati ureaj za lan 256. automatsko zaustavljanje transportera u sluaju nestanka Transporteri s vitlom za automatsko zatezanje moraju elektrine energije. Ako se pogonska stanica nalazi na dnu imati ugraene ove ureaje: kosine, a materijal se izvlai, okretni bubanj mora imati - granini prekida kojim se onemoguuje pomicanje automatski ureaj za koenje. zateznih kolica preko odredene granice; Ako je transporter nagnut vie od 8, bez obzira na - ureaj za podeavanje zatezanja kojim se spreava mjesto pogonske stanice, pogonski ureaj mora imati preoptereenje transportne trake i konstrukcije transportera; automatski ureaj za koenje. - automatski registrator sile zatezanja. lan 246. lan 257. Obloge konica moraju biti od nezapaljiva materijala i Ue i konstrukcija zateznih stanica moraju imati najmaantistatine (ne smiju skupljati statiki elektricitet). nje est puta veu sigurnost za prekidnu vrstou od najvee proraunate vrijednosti statikog optereenja. lan 247. Pri odmatanju ueta s bubnja do krajnjeg graninog poZa koenje transportera mogu se upotrijebiti mehanike loaja, na bubnju mora ostati najmanje 1,5 navoja. (krai transporteri), hidrauline, hidrodinamike i Ue na zateznoj stanici mora se zamijeniti ako se elektromag- netne konice. propisana sigurnost smanji za 30%. lan 248. lan 258. Svakih 15 dana mora se provjeravati habanje obloga Svakih sedam dana mora se detaljno ispitati ispravnost konice i stanje opruga te obaviti njihovo reguliranje. rada vodilica, vitla, kolica i graninog prekidaa. Istroene obloge moraju se zamijeniti. lan 249. U pogonskim se stanicama svi pokretni dijelovi moraju zatiti od sluajnog dodira.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
lan 242. Reduktori se mogu popravljati i demontirati samo kad je motor odvojen.
Zatezne stanice
Povratna stanica lan 269. Samokretna utovarna kolica mogu se putati u pogon lan 259. Povratna stanica transportera mora biti postavljena na (kretati) s mjesta rukovatelja utovara ili sa zemlje. Ako se samokretna utovarna kolica pokreu sa zemlje, statiki odreenoj konstrukciji. taster za putanje kolica u pogon mora biti izvan zone utovara. lan 260. lan 270. Svi rotirajui dijelovi na povratnoj stanici moraju se zaRazmak izmeu konstrukcije utovarnog bagera i utovartititi od sluajnog dodira. nog mjesta transportera mora biti najmanje l m . Signiuosno-signalni ureaji lan 271. lan 261. Materijal se s transportera moe utovarivati u vagon saSvaki transporter mora uzdu trase transportera imati mo lijevkom. Razmak izmeu dna lijevka i najvieg dijela vagona ili ureaj kojim se odmah i sigurno iskljuuje iz pogona. Ureaj se smije upotrijebiti samo u sluaju opasnosti. lokomotive mora biti najmanje 30 cm. Na utovarnom mjestu s trake u vagone mora se postaviti lan 262. zvuna ili svjetlosna signalizacija za davanje isignala za Ako se transporter iskljui iz pogona zbog djelovanja pokretanje vlaka pri utovaru. ureaja za iskljuenje postavljenoga uzdu transportera, Putanje u rad i zaustavljajte transportera. ponovno se smije pustiti u pogon tek nakon to je potvreno da je uklonjen uzrok iskljuenja. lan 272. Ureaj za iskljuenje postavljen uzdu transportera Za rukovanje i odravanje transportera mora se izraditi mora se redovito odravati i mora biti uvijek ispravan. uputa. lan 273. lan 263. Uzdu trase transportera moraju se postaviti ureaji za Sistem transportera mora imati blokadu kojom se zvunu signalizaciju kojom se najavljuje putanje regulira putanje transportera u rad. Blokada mora biti transportera u rad. Razmak postavljenih ureaja za zvunu konstrukcijski rijeena tako da se prvo stavlja u pogon signalizaciju mora biti takav da se zvuni signal uje sa svake istovarni transporter sistema, a zatim redom svi ostali, do toke na transporteru. Signal mora trajati najmanje 10 s, a bagera za otkopavanje. mora poeti najmanje 20 s prije putanja transportera u Pri zaustavljanju sistem blokade mora djelovati pogon. obrnutim redom. U sistem blokade moraju biti ukljueni svi U sistemu transportera mora postojati telefonska ili ra- strojevi koji rade u sistemu. dio-veza izmeu pogonskih stanica i upravljakog stola. Vrijeme putanja u pogon svakog idueg transportera mora biti podeeno tako da prethodna traka postigne svoju lan 264. U nonom prijevozu ili pri slaboj vidljivosti trasa odnos- normalnu brzinu kad se slijedea pone kretati. no sistem transportera s trakom mora biti osvijetljen. lan 274. U magistralnom transportu ija je trasa dulja od 10 km Sistem transportera koji nema daljinsko upravljanje cijela trasa sistema ne mora biti osvijetljena, ali moraju biti puta se u rad ovako: istovarni se transporter u sistemu puta u osvijetljena sva presipna mjesta uzdu transportne linije. rad samostalno, a ostali se transporteri sistema putaju u rad tek nakon dobivanja informacije da je prethodni transporter lan 265. Poloaj ipke i visina sipanja materijala na presipnim dostigao najveu brzinu. lan 275. mjestima s trake odreuju se parabolom pada ekstremnih veliina i mase zrna, prema propisu i o jugoslavenskom U sistemu s runim rukovanjem transporter se mora odstandardu za transportere s trakom. mah iskljuiti ako je prethodni transporter stao. Presipna mjesta transportera moraju biti zatitena sa lan 276. svih strana, tako da ne postoji mogunost da materijal ispadSistem transportera s daljinskim upravljanjem mora ne. Presipna mjesta transportera moraju biti ograena ogra- imati tri naina upravljanja: 1) daljinsko upravljanje s blokadom; dom visokom najmanje 1,2 m. Oko presipnog mjesta mora 2) pojedinano upravljanje na pogonskoj stanici s postojati platforma za sigurno nadziranje tog mjesta. Na presipnom mjestu koje nema stalni nadzor mora biti ugraen blokadom; 3) pojedinano upravljanje na pogonskoj stanici bez ureaj za obavjetavanje o nagomilavanju materijala. blokade. lan 266. Ako je rije o transporteru s daljinskim upravljanjem, ne Na presipnim mjestima mora se ugraditi ureaj za sma- smije se primijeniti pojedinano upravljanje bez blokade. njenje brzine pada materijala, ako je brzina kretanja trake lan 277. vea od 4 m/s i ako je vie od 50% krupnih komada (250 mm). U sistemu daljinskog upravljanja svaki transporter mora lan 267. imati na pogonskoj stanici ureaj za zaustavljanje dijela ienje naslaga materijala s presipnih mjesta i sistema iza sebe. otepljenje, ako je dolo do zaguenja, mogu se vriti samo lan 278. kad transporter stoji. lan 268. Transportni se sistem smije pustiti u pogon tek nakon doUtovarna mjesta na transporteru moraju se izraditi tako bivanja informacija i signala da je cijeli sistem spreman za da se sprijei rasipanje i nagomilavanje materijala koji se rad. utovaruje i da materijal ujednaeno pada na traku i u smjeru lan 279. kretanja trake. Transporter ili sistem transportera ne smije raditi bez Prostor izmeu utovarnog lijevka i transportne trake mora biti zatvoren gumenom zavjesom koja spreava prolaz nadzora. materijala izvan transportera.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Pomicanje transportera lan 290. Za vrijeme popravka sipke i odjela za prolaz ljudi ne lan 280. smije se ulaziti u sipke odozdo. Nosiva konstrukcija pominih transportera mora biti postavljena na odgovarajuu osnovu (pragove i pontone ili sl.) Svoznice i uspinjae koja omoguava stabilnost konstrukcije transportera i pomicanje transportera u poprenom smjeru. lan 291. lan 281. Svoznice i uspinjae slue za sputanje i dizanje punih i Povrina tla na kojoj se pomie transporter mora biti praznih kamiona, vagona i drugog materijala. Za rad svoznica i uspinjaa mora se izraditi uputa. ureena tako da omoguuje popreno i uzduno kretanje transportera. lan 292. lan 282. Svakih 15 dana moraju se potanko pregledati Transporter se moe pomicati samo ureajima koji su postrojenja, a osobito mjesta spojena zavarivanjem, zakovicama i vijcima, a i drugi dijelovi podloni veim izraeni u tu svrhu. Pomak transportera mora biti prilagoen konstrukciji naprezanjima, i nalaz upisati u knjigu postrojenja. transportera i ureaja za pomak. lan 293. Transporter se smije pomicati samo pri dobroj Postrojenje za prijevoz mora biti opremljeno signalnim vidljivosti. ureajima pomou kojih se mogu davati signali izmeu pojelan 283. dinih navozita, odvozita i pogonskog dijela postrojenja. Osim signalnih ureaja, za vonju na navozitima i Pri pomicanju transportera mora se osigurati radioveza odvozitima, a i u strojarnici, mora postojati telefonska veza ili telefonska veza izmeu etae na kojoj se transporter radi sporazumijevanja rukovatelja postrojenja i rukovatelja pomie i upravljakog stola. platforme (signalista). lan 284. lan 294. Nakon pomicanja transporter se mora ponovno opremiti U kabini rukovatelja postrojenja moraju se nalaziti svim signalnim i zatitnim ureajima i mora se provjeriti njeoptiki signalni ureaji koji pokazuju ispravnost pojedinih gova ispravnost, o emu se sastavlja izvjetaj. vanijih dijelova postrojenja (sigurnosne konice, prekostrujni relej, granini prekidai na trasi, pretvara struje, XI.SIPKE, SVOZNICE I USPINJAE ekspanzione sklopke, sklopke za spreavanje promaenog zaustavljanja i uljna crpka). Sipke lan 285. Na otvorima na vrhu sipke moraju se nalaziti poklopci, reetke ili ograde kojima se spreava prilaz otvoru sipke. Usitnjavanje rude na reetki sipke doputeno je samo iznimno, i to ako je utovar zaustavljen i ako otvori reetke nisu vei od 300 mm x 300 mm. Za razbijanje komada iznad reetke mora se izraditi uputa kojom se regulira siguran rad na razbijanju komada. Nije doputeno miniranje iskopine radi usitnjavanja veih komada na reetki. lan 295. Na navozitima i odvozitima mora se nalaziti automatska optika signalizacija za davanje upozorenja rukovateljima postrojenja. lan 296. Na navozitima, odvozitima i u strojarnici moraju se postaviti table sa signalnim znacima: stoj", vozi gore", vozi dolje", vozi polako".
lan 297. U strojarnici se mora nalaziti uputa o radu sa strojevima, lan 286. Ispred otvora sipke mora se izgraditi branik (odbojnik), uputa o podmazivanju i shema elektrinih instalacija. konstruiran tako da sprijei prilaz kamiona otvoru sipke. lan 298. S obiju strana trase svoznice odnosno uspinjae, na svim lan 287. Otvor na dnu sipke (ispust) mora imati poseban hodnik navozitima i odvozitima moraju se na kolosijecima nalaziti koji rukovatelju, u sluaju opasnosti, omoguuje povlaenje ureaji za spreavanje neeljenog kretanja vagona i njihova pada u trasu sistema. na sigurno mjesto. Na mjestu rukovatelja sipke mora postojati kontrolni otlan 299. vor prema sipki, pokriven sigurnim poklopcem. Ue postrojenja mora imati najmanje osam puta veu sigurnost od najveega mogueg optereenja. Nastavljena se lan 288. Sipke moraju imati kontrolne hodnike za odglavljivanje uad ne smiju upotrebljavati. Ue se mora kontrolirati na poetku rada svake smjene. izraene na razmaku od najvie 20 m (po visini sipke). Kontrolni hodnici moraju imati zatitne pregrade prema Oteeno se ue mora zamijeniti. Svake dvije godine ue se mora zamijeniti novim sipki. uetom. Ulaenje u sipke radi odglavljivanja nije doputeno. Za odglavljivanje materijala u sipki iz kontrolnih lan 300. hodnika mora se izraditi uputa. Svi spojevi izmeu platforme i ueta moraju imati najmanje trinaest puta veu sigurnost od najveega mogueg lan 289. Otvori sipke (ulaz i ispust) moraju imati meusobnu tele- optereenja. fonsku ili radiovezu. lan 301. Ispusni dio sipke i kontrolni hodnici moraju se Stroj za prijevoz mora imati signalno zvonce, koje je provjetravati i otpraivati. podeeno tako da daje odgovarajue signale im se platforma priblii najmanje 5 m posljednjem navozitu.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
lan 302. lan 308. Stroj mora imati ureaj za mjerenje brzine vonje, koji Za upotrebu otvorenog plamena, zavarivanje, sjeenje 1 daje vidljive signale ako se premai doputena brzina. lemljenje na proizvodnim etaama ugljena mora se izraditi uputa. lan 303. lan 309. Stalna elektrina rasvjeta mora postojati po cijeloj trasi svoznice i uspinjae, na navozitu i odvozitu i u kabinama za Etae ugljena ne smiju se izloiti djelovanju vatre. signalizaciju. Navozita i odvozita ne smiju biti zakrena nikakvim lan 310. materijalom. Ako se za pogon transportnih i drugih sredstava upotrebljava ugljen, mora se odrediti mjesto za ienje od lan 304. ljake i pepela odnosno odlaganje ljake i pepela, tako da se Kretanje ljudi uzdu trase svoznice i uspinjae nije doiskljui svaka mogunost poara, a na deponiju ljake ne puteno. smije biti vatre. Ako se na trasi obavlja popravak, mora se istaknuti odgovarajua ploa s upozorenjem. lan 311. XII. ZATITA OD POARA Akumulacije ugljena na presipnim mjestima ispred prijemnih bunkera, pogonskih i povratnih stanica transportnih lan 305. traka, na kolosjecima, postrojenjima i drugim mjestima U plan povrinskog otkopa moraju se ucrtati zone zatite moraju se odmah odstraniti. od poara po opasnostima i vanosti, koje oznaavaju mjesta lan 312. na koja se ne smilje odlagati nikakav zapaljivi materijal. Te zone moraju obuhvatiti: Na skladitima ugljena odnosno u njihovoj neposrednoj - prilaze ugljenim etaama; blizini te na drugim poarom ugroenim objektima mora se - ugljene etae; osigurati dovoljna i sigurna koliina vode za gaenje poara. - mehanizaciju za dobivanje ugljena; - mjesta za ienje lokomotiva od ljake i pepela; lan 313. - mjesta na kojima se strojevi opskrbljuju gorivom za Objekti u kojima su smjetene crpke i druga sredstva za rad motora s unutarnjim izgaranjem; intervenciju pri poaru moraju biti izgraeni od nezapaljiva - crpna postrojenja; - presipna mjesta na ugljenu i prihvatne bunkere ugljena materijala. i dr. lan 314. lan 306. Elektrina energija za napajanje crpki za gaenje poara U neposrednoj blizini prostorija u kojima postoji opas- smije se dovoditi samo preko betonskih ili elinih nosaa nost od poara ili u kojima se uvaju zapaljive tvari (magazin stupova ili preko podzemnih kabela. eksplozivnih sredstava, prostorija za skladitenje zapaljivih tekuina, maziva ili sredstava za ienje, prostorija za lan 315. akumulatore, transformatore, strojeve radilice, pogoni Naputeni dijelovi naslaga samozapaljivog ugljena presipnih mjesta i bunkeri za ugljen) moraju se postaviti moraju se pokriti odgovarajuim materijalom radi odgovarajui aparati za gaenje poara. spreavanja oksidacijskih procesa, a otkrivene se naslage moraju redovito kontrolirati. lan 307. Ureaji i sredstva za zatitu od poara moraju se kontrolirati svakih est mjeseci, a nalazi o pregledu moraju se unijeti u odgovarajue knjige. lan 316. Na ugljenim etaama povrinskog kopa nije doputena upotreba otvorenog plamena, osim na mjestima koja su za to odredena uputom o rukovanju opremom na ugljenim etaama. XIII. ZAVRNE ODREDBE lan 317. Na dan stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o tehniko-zatitnim mjerama pri radu na povrinskim otkopima ugljena, metalnih i nemetalnih mineralnih sirovina (Slubeni list FNRJ", br. 18/61 i Slubeni list SFRJ", br. 37/64) te odredbe poglavlja IV. Prijevoz transporterima na povrinskim otkopima Pravilnika o tehnikim mjerama za prijevoz transporterima s trakom u rudarstvu (Slubeni list SFRJ", br. 5/73). lan 318. Ovaj pravilnik stupa na snagu nakon proteka est mjeseci od dana objave u Slubenom listu SFRJ". Br. 50-14417/1 Beograd, 4. listopada 1983.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Direktor Saveznog zavoda za standardizaciju Vukaln Dragojevi, v. r.
__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ __________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ _________________________

Sl4-86 Pravilnik o Tehnickim A Za Povrsinsku Ekspl Lezista Mineralnih Sirovina

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Sl4-86 Pravilnik o Tehnickim A Za Povrsinsku Ekspl Lezista Mineralnih Sirovina

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

II. BUENJE MINSKIH BUOTINA Na temelju lana 30. st. 1,4. i 5. i lana 49. stava 2. lan 9.

Stabilnost radnih i zavrnih kosina etae lan 62.

Direktor Saveznog zavoda za standardizaciju Vukaln Dragojevi, v. r.

________________________ _

Anda mungkin juga menyukai