1.1.

Algebra polinoma
U proslom smo poglavlju izucavali kvadratnu funkciju ili polinom drugog stupnja: P(x) = ax + bx + c.
2

Odakle potjece ime polinom) Gornja je funkcija sastavljena od triju pribrojnika koje nazivamo monomima. To su clanovi ax , zatim fa i c . Za prvi kazemo daje drugog stupnja, monom bx prvogje stupnja, dokje monom c stupnja 0 . Njihovim zbrajanjem dobivamo polinom drugog stupnja. N a isti nacin mozemo zamisliti monome bilo kojeg stupnja. Tako je, na primjer, monom stupnja k oblika a x . Zbrajanjem ovakvih monoma, za razne vrijednosti potencije k, dobivamo polinom.
k k

Definicija polinoma

Polinom stupnja n je funkcija P : R R definirana s > P(x) = a x + a _\x ~

n n n n n x

+ ... + a\x + a ,
0 n 0

(1) a nan

gdje su oq, a\,..., a realni brojevi, a ^ 0 . Brojeve a ,..., zivamo koeficijentima polinoma. Koeficijent a nazivamo koeficijeiitor . koeficijent a ibodnim koeflci jento .

Za ovaj polinom kazemo da je m s realnim koeficijentima. A k o su koeficijenti cijeli brojevi, onda govorimo o polinomu s cjelobrojnim koeficijentima. Zapis (1) nazivamo kanonski oblik polinoma.

Stupanj polinoma je najveca potencija nepoznanice x u kanonskom obliku polinoma. Tako je, na primjer, polinom P(x) = 2x - I3x + 6 stupnja 4 , a polinom
4

Q(x) = 10 + 3 x - 2 V
8 2

stupnja 3. Pisemo: s t P = 4 , st<2 = 3. Konstante smatramo polinomima stupnja 0 ; konstantna funkcija P(x) = 2 polinom je stupnja 0.
Jednakost polinoma

Dva su polinoma P i Q P(x) = Q(x). Pisemo P = Q.

ako za svaki x E R vrijedi

Tako su, na primjer, polinomi P w jer za svaki realni x vrijedi:

2

= x + 2x + 1 i Q(x) = (x + 1 ) jednaki
2

x + 2x 1 = (x+ l ) . f Prikazemo l i polinom Q u standardnom obliku, on ce imati isti zapis kao i polinom P. Ova tvrdnja vrijedi za bilo koja dva jednaka polinoma.

Polinomi P i Q jednaki su ako i samo ako su istog stupnja i ako im se koeficijenti u kanonskom prikazu podudaraju.

Jedan je smjer u ovoj tvrdnji ocit: ako polinomi imaju isti stupanj i iste koeficijente, onda im se vrijednosti u svakoj tocki x podudaraju. Obratna tvrdnja ako je P(x) = Q(x) za svaki x, onda su stupanj i koeficijenti ovih polinoma jednaki nije ocita. Pokazimo tu tvrdnju za polinome stupnja manjeg i l i jednakog 2. Neka su P(x) = a\x + b\x + c\ i Q(x) = a x + b x + c dva polinoma zapisana u kanonskom obliku, pri cemu je moguce da je neki od koeficijenata (pa cak i vodeci) jednak nuli. Neka vrijedi P(x) = Q(x)
2 2 2 2 2

a\x + b\x + c\ = a x + b x + c
2 2

za svaki realni broj x. Uzmimo tri razlicite vrijednosti nepoznanice x, na primjer, x = 0 , x = l i x = 1, i uvrstimo ih u tu jednadzbu:

Iz prve jednakosti dobivamo c\ = c . Druge dvije sada glase:

2

a\ + bi = a + b ,
2 2

a\ b\ = a b .
2 2

Zbrajanjem ovih jednakosti slijedi 2a = 2a , odnosno a = a , pa je onda i b\ = b . Dakle, koeficijenti se polinoma podudaraju, sto smo i htjeli dokazati.
{ 2 x 2 2

Slican b i se dokaz mogao napraviti za polinome stupnja ^ n. Ucinite to za polinome stupnja ^ 3 ! Primijetimo da je u ovom dokazu bilo dovoljno zahtijevati da se vrijednosti polinoma drugog stupnja podudaraju u trima tockama. Opcenito, polinomi stupnja n bit ce jednaki ako im se podudaraju vrijednosti u n + 1 razlicitoj tocki. Ovu cemo tvrdnju dokazati kasnije.

Primjer 1.

Napisimo polinome P(x) = (x + l ) + (2x - l ) , Q(x) = (x + 3 ) (x + l ) u kanonskom obliku.

2 2

P(x) = (x + I) + (2x - I)
3 2

= x + 3x + 3x + 1 + Ax - Ax + 1

= x + lx - x + 2,
3
2

Q(x) = (x + 3) -(x
1

+ \y
2 2 2

= [(x + 3) - (x + l)][(x + 3) + (x + 1)] = 2(2x + 4) = 4 x + 8.

2 2

Zadatak 1.

Polinom P(x) = (x + 2 ) - (x 4- l ) - 4(x - l ) napisi u kanonskom obliku. K o l i k i je njegov stupanj?

Neka je P(x + 3) = 2 x + 3x + 1. Odredimo kanonski oblik ovog polinoma. Stavimo: u = x + 3 . Onda je x = u 3 , pa se pocetni uvjet moze napisati ovako: P(u) = 2 ( M - 3 ) odakle slijedi: P(u) = 2u - \2u + 18 + 3u - 9 + 1 = 2u -9u+ 10. Ime varijable mozemo napisati po volji. Ovaj je prikaz kanonski prikaz polinoma P; njegovi su koeficijenti 2 , 9 i 10.
2 2 2

+ 3 ( M - 3 ) + 1,

Zadatak 2. Napisi polinom u kanonskom obliku ako vrijedi P(x - 2) = x - 2x + 3 .

4 2

Polinom P(x) = x + 3x - 2x + 4 prikazimo u obliku Q(x + 2), gdje je Q polinom koji treba odrediti. Ovdje je postupak obratan onome u proslom zadatku. M - 2 , p a j e x + 2 = w. Sadadobivamo
3 2

Stavimo x =

P(x) = P(u - 2) = (u - 2) + 3( - 2 ) - 2( - 2) + 4
=

M - 6w + 12w - 8 + 3 M - 12M + 12 - 2u + 4+ 4
3

= u - 3u
3

-2u+\2
2

= (x + 2 ) - 3(x + 2 ) - 2(x + 2) + 12. Dobili smo trazeni prikaz. Jos govorimo da smo polinom P prikazali po potencijama od x + 2 . Kanonski je oblik polinoma Q: Q{u) = u - 3u -2u+
3 2

12.

Zadatak 3. Zadatak 4.

Dan je polinom P(x) = x + 4 x + 4 x 1. Odredi polinom Q(x) ako jednakost P(x) = Q(x + 1) vrijedi za svaki realni x . A k o vrijedi P(x + 2) = x + 3x + 4 , odredi polinom Q za koji je jednakost <2(1 x) = P(x) ispunjena za svaki realni x .
2

I Algebra polinoma
Funkcije / i g definirane na istom podskupu realnih brojeva mozemo zbrajati, oduzimati, mnoziti i dijeliti. Tako je, na primjer, zbroj dviju funkcija / i g funkcija f + g cije se vrijednosti racunaju ovako: (f + i)(x) =f(x) + g(x). Uzmemo l i da je f(x) = x + 1 i g(x) \fx, onda ce biti: {f + g)(x)=x+l + Vx~.

N a prirodan nacin definiramo i druge operacije na skupu funkcija: (/ " g)(x) = f(x) ~ g(x) if g)(x) = f(x)g(x) \gJ g(x) (/ - g)(x) =X+l-yfi,

(f g)(x) = (x + l)y/x~ = Xy/i + yfi, \gJ sjx

s time da je u posljednjem primjeru funkcija definirana samo za one realne brojeve x zakojeje g(x) ^ 0 .

I polinomi su funkcije, definirani na citavom R i s vrijednostima u skupu R . N a istovjetan nacin definirane su i algebarske operacije na skupu svih polinoma. Vazno je primijetiti da ce zbroj, razlika i umnozak polinoma biti opet polinom.

Neka je P(x) = x - 3x + 1, Q{x) = 2x + 2x - 4 . Onda vrijedi: (P + 0 ) 0 ) = P(x) + Q(x) = ( x - 3x + 1) + {2x + 2x - 4) = x + 2x - x - 3, (P - Q)( ) = P(x) - Q(x) = {x - 3x + 1) - {2x + 2x - 4)
x 3 2 3 2 3 2

= x - 2x - 5x + 5. Polinomi se zbrajaju (oduzimaju) tako da se zbroje (oduzmu) istovjetni monomi. Polinome mnozimo koristeci svojstvo distributivnosti za mnozenje realnih brojeva. Prvi pohnom mnozimo monomima koji cine drugi polinom i zbrajamo pribrojnike: (P Q)(x) = P{x)Q{x) = (x -3x+
5 3 2 3

l)(2x
4

+ 2x - 4)
2 3

= (2x - 6x + 2x ) + (2x - 6x + 2x) - (4x - I2x + 4) = 2x + 2x - Wx - Ax + Ux - A.

5 4 3 2

Zadatak 5.

Odredi zbroj, razliku i umnozak polinoma P(x) = 2x x+3 i Q(x) = x +x2.

Odredimo nepoznate koeficijente A i B u prikazu 2x +1 (x + 2)(x + 3) A x+ 2 B x + 3'

Pomnozimo jednakost zajednickim nazivnikom: 2x + 1 = A{x + 3) + B(x + 2) = (A + B)x + 3A + 2B. Polinom s lijeve strane jednak je polinomu s desne strane, pa i m se moraju podudarati koeficijenti: 2=A+B, 7 7 = 3A + 2B. 3
+

Rjesenja su ovog sustava i4 = 3 , f i = - l , p a j e trazeni prikaz:

2JC
+

-1 x + 3'

(x + 2)(x + 3) ~ x + 2

Primjer 6.

Odredimo nepoznate koeficijente A, B \ C \i prikazu 1

X

A B - -X + x 1 + 7

C
X

+ I

Pomnozimo ponovo jednakost zajednickim nazivnikom: 1 = A(x - l)(x + 1) + Bx(x + 1) + Cx(x - 1). Koeficijente A, B i C mozemo odrediti sredujuci polinom zdesna, na nacin kao u prethodnom primjeru. Medutim, rjesenje mozemo dobiti na jednostavniji nacin. Ova jednakost mora vrijediti za svaki realni broj x. Zato cemo u nju uvrstiti neke vrijednosti nepoznanice x. Odabrat cemo one vrijednosti za koje ce desna strana poprimiti jednostavan oblik. U ovom slucaju, to su brojevi x = 1, x = 0 i x = 1, jer ce se za ovaj izbor ponistiti neki pribrojnici na desnoj strani jednakosti: * = - l x=0 x= 1 => 1 = C 2, 1 =A-(-1), 1 = B 2.

Tako smodobili A = I, B = - , C = - . 2 2

Zadatak 6.

Odredi koeficijente A i B u prikazu

3x + 2 -= x + 3x
l

A B I . x x+ 3

Zadaci 1.1.
1. Polinom P zapisi u kanonskom obliku te mu odredi stupanj i koeficijente:
1)

13.

P(x) = (x - x - 2) ;
3 3 3 2

2) P(x) = ( 2 x - l ) - (x+ l ) ; 3) P(x) = (x -x

4)

+x - l ) ;
2 3 4

Odredi umnozak polinoma F i G ako je: 1, G(x) = x + x + 1; 1) F(x) = x 2) F(x) = x x + X 1, G(x) = x + x x + 1; 3) F{x) = x - 1, G(x) = x + x + 1; 4) F(x) = x + l , G(x) = x - x + x - x + x - l .
2 2 3 2 3 2 2 4 2 5 4 3 2

P(x) = (x+ l ) - (x + l ) + (x + l ) .
3

2. 3. 4.

Za zadani polinom P(x) x izracunaj P(x-1) + P(x)+P(x+1). Koliki je vodeci, a koliki slobodni koeficijent u kanonskom prikazu polinoma P(x) = (2x + 3 ) ?
6

14. Odredi zbroj, razliku i umnozak polinoma P i Q ako je:

1)

P(x) = x + 1, Q(x) = x - 3x + 2;
3 3

2) P(x) = 2x + 3x - 1, Q(x) - 2x - 2x + 2; 3) 15, P(x) x + 1, 0(x) = x - 1 .

2 2

Odredi koeficijent uz x polinoma

1)

u kanonskom zapisu

Odredi nepoznate koeficijente u sljedecim jednakostima: x 2x 2 2) x ^T 3x - 1 3) x X = 2x+2

1)
2 T : 3 2 A

P(x) = (x -x+
3 2 4 3

l) ; l) ;
2 2 2

2) P{x) = (x - 2 x + x 3) P(x) = ( x - x 5. 6. 7. 8.

+ 3x -x+ll) .
2

x A I

x - 2' 5
+

Ako je polinom P(x) = Ax + ax + 24 kvadrat polinoma prvog stupnja, koliki je koeficijent a ? Dokazi da je polinom P(x) = (x+ l)(x + 2)(x + 3)(x + 4) + 1 kvadrat nekog polinoma. Polinom P(x) = x - 6 x + l l x - 6 x + l potpuni je kvadrat nekog polinoma. Odredi taj polinom. Polinom P(x) = x - 2x + ax - 4x + b kvadrat je polinoma drugog stupnja. Odredi koeficijente a i b, kao i taj polinom. Odredi polinom P(x) ako je
1)
4 3 2 4 3 2

4)

x+ r B C A - +x1 x+ r x Ax+B c -+ ; 8 x - l 4x +2x+l 2x-l ' -x + 4 A B C

5) 6) 16.

x 3x +2x x + x+ 1 _ A
2

x1 x2 Bx + C x + 1
2

X + X

9.

P(2x - 1) = x
3

-x;
2

Ako j e n = s t P , m = s t g i > w , dokazi da je st(P +Q) ^n, st(P - Q) ^ n. Pokazite na primjeru da stupanj zbroja ili razlike moze biti manji od n. Ako je n = st P , m = st <2, st(PQ) =n + m. Kojeg je stupnja polinom P(x) = (x + l ) ( x + l ) ( x + 1 ) . . . ( x
2 3 33

2) P(x-

1) = 2x + 3x + 5; - x;
4 2

17. 18.

dokazi da je

3) P ( x + 1) = x
4)

P{x + 2) = 4x - x + 1.
3

10. Polinom P(x) = x G(x-l). 11. 12.

- x + 1 prikazi u obliku
3

+ 1)?

Koliki je zbroj koeficijenata polinoma P ? 19. Koliki je zbroj svih koeficijenata polinoma P ako je 1) P(x) = (3x - x - l ) -.(2x - l ) ; 2) P(x) = (x + 5x + l )
2 1 3 2 5 3 3

Polinom P(x) = 3x - 4x + lOx - 16 zapisi u obliku Q{x - 1). Odredi zbroj i razliku polinoma F i G ako je: 1) F(x) = ( x - x + l ) , G(x) = ( x + x - l ) ; 2) F(x) = ( x - l ) , G(x) = ( x + l ) .
2 2 2 2 4 4

(x - l )

1 7

POLINOMI I ALGEBARSKE JEDNADZBE

1.2. Djeljivost polinoma

I Dijeljenje polinoma
Dijeljenjem dvaju polinoma necemo uvijek dobiti polinom. A k o su P(x) = a x" + ... + a\X + a i Q(x) = b x + . . . + b x + b dva zadana polinoma, tada je njihov kvocijent racionalna funkcija
n 0 m m x 0

ft

\ ~

"" ~ b x
m m

+ + Q\x + flp + . . .+ b
lX

+ b'
0

Ona je definirana u svim realnim brojevima x za koje je Q(x) ^ 0 .

Racionalna funkcija

Rational na funkcija je kvocijent dvaju polinoma.

Postoje situacije u kojima ce kvocijent dvaju polinoma biti ponovno polinom. N a primjer, ako je P(x) = x - 4 , a Q(x) = x + 2, onda znamo da vrijedi:
2

P(JC) = x - 4 = {x - 2){x + 2) = (xpaje P(x) Q(x) x -4 x+2

2

2)Q(x),

(x-2)(x

+ 2) P(x)

x+ 2

x 2,

cim je x ^ 2.

u svim tockama u kojima je deQ(x) finirana ima vrijednost x 2. Zato cemo u ovakvim situacijama pisati kratko f(x)=x-2. Isto tako imali bismo: x - 1 x- 1
3 3

Vidimo da racionalna funkcija f(x)

= x + X + 1.
2

Kazemo da je polinom P(x) = x 1 djeljiv polinomom Q{x) = x 1.

Djeljivost polinoma

Polinom P djeljiv je polinomom Q ako postoji polinom P\ takav da vrijedi P P\ Q, tj. ako za svaki x vrijedi P(x) = P\(x)Q(x).

Kako mozemo provjeriti jesu li dva polinoma djeljiva? Dijeljenje polinoma mozemo provoditi na nacin analogan dijeljenju brojeva. Pogledajmo primjer.

Nekaje p(x) = x - 3x + 4x - 4, (x x
3 3 2

Q(x)
2

=x-2

Polinom P dijelimo polinomom Q ovako:

3

- 3x -2x -x
2

+ 4x - 4) : (x - 2) = x - x + 2 +4x + 2x 2x 2x -4 -4 -4 0

Dakle, P(x) = x - x + 2.
2

Istim se postupkom moze obaviti djelomicno dijeljenje, kad ostatak pri dijeljenju dvaju polinoma nije jednak nuli. A k o je / racionalna funkcija, P(x) f(x) = , pri cemu je stupanj polinoma u brojniku veci i l i jednak stupnju
\J.[X)

polinoma u nazivniku, onda brojnik mozemo podijeliti nazivnikom. Kvocijent i ostatak dijeljenja bit ce polinomi.

Primjer 2.

Podijelimopolinom P(x) = x +2x

2x+4 polinomom Q(x) = x1

2x 3x 3x

- 2x + 4) : (x - 1) = x + 3x + 1 -2x -3x x x +4 +4 - 1

_ v-2
2

Broj 5 je ostatak dijeljenja (to je polinom stupnja 0). Rezultat mozemo napisati na dva nacina: P(x) x + 2x -2x + 4 5 ' = = + 3x + 1 -I Q(x) x-1 x+^x+i + ^ _ ili, nakon mnozenja ove jednakosti s Q(x) = x 1:
7 v x 3 2

x + 2x - 2x + 4 = (x + 3x + l)(x - 1) + 5.

POLINOMI I ALGEBARSKE JEDNADZBE

Opcenito, o dijeljenju dvaju polinoma mozemo reci sljedece:

Kvocijent dvaju polinoma

Kvocijent dvaju polinoma P i Q moze se napisati u obliku

W)ili na ovaj nacin:

P]{x)

W)
+ R(x).

P(x) = P (x)Q(x)
l

A k o je stP = n^m = stQ, onda je P i polinom stupnja n m. Polinom R je ostatak dijeljenja i to je polinom stupnja manjeg od m.

Primjer 3.

Podijelimo P(x) = x + 3x - 2 polinomom Q(x) = x - 2x + 3.

(x x

+3x - 2) : (x - 2x + 3) = x + 2x + 1 - 2 x +3x
2JC
3

- 3 X

+3X

-2

2x

-4x

+6x
2 2

x x

3x 2 -2x +3

Rezultat dijeljenja pisemo na ovaj nacin: x + 3x 2 ili ovako: x + 3x - 2^ = ( x + 2 x + l j ( x - 2 x + 3 j + ( - x - 5 ' P(x) P,(x) Q(x) R(x)
4 2 2 4

, . = x + 2x + 1
2

x 5 x - 2 x + 3'
2

Zadatak 1.

Podijeli polinom P(x) = x + 1 polinomom Q(x) = x + 1

Zadatak 2. Podijeli polinom P(x) = 2x 3x + 2x 1 polinomom Q(x) = x + 2x 1.

4 2 2

Zadaci 1.2.
1. Podijeli polinom P polinomom Q ako je:
1)

P(x) = 2x - x + 3x - 1, Q(x) = x + 3;
3 2 4 3 2

2) P(x) = 4x + 3 x - x + 2, Q{x) =x + 2; 3) P(x) = x - x + 2x - 1, Q(x) = x - x + 1;

4)

Koliki je ostatak pri dijeljenju polinoma P(x) = 101x - 100x" + 99x - . . . - 2x + 1 polinomom Q(x) x 1 ?
100 98 2

9.

P(x) = x - x + 1, Q(x) = x - 1;
5 4

Koliki je ostatak pri dijeljenju polinoma P(x) = 101x + 100x" + 99x + . . . + 2x + 1 polinomom Q(x) = x - 1 ?
100 98 2 1 0 0

5) P(x) = x + x
4

- 2x + 4, Q(x) = x - 2x + 2;
3 2

6) P(x) = x 4- 3x - x + 2x - 1, Q(x) = x + 2x - 2; 7) P ( x ) = x - x - 2 , Q ( x ) = x + 2. 8) P(x) = x + 2x - x + 2, Q(x) = 2x - 1. 2. 3. Odredi a R tako da polinom P{x) x 2x + ax 4 bude djeljiv s >(x) = x 3.
4 3 3 2 4 2

1 0 . Dokazi da je polinom P(x) = (x - 2 ) + (x 1 ) 1 djeljiv polinomom Q(x) = x 3x + 2.

5 0 2

11. Koliki je ostatak pri dijeljenju polinoma P(x) = x + 2 x " - 3x + 2x + 5 polinomom Q(x) =x +x-21
1 0 0 3 2

12.

Odredi a i b uz uvjet da je polinom P(x) = x 3x +3x +ax+fr djeljiv polinomom Q{x) = x - 3x + 4.

4 3 2 2

Odredi a, b R tako da polinom P{x) = x + 2x ax + b pri dijeljenju s Q\{x) = x 2 daje ostatak 2, a pri dijeljenju Qi{x) = x + 1 ostatak 3.
3 2 s

13.

4.

Odredi koeficijente a i b polinoma P(x) = 2x x + ax + b tako da taj polinom bude djeljiv polinomom Q(x) = x x + 1.
5 2 2

Polinom P pri dijeljenju s x 1 daje ostatak 2, a pri dijeljenju s x 2 ostatak 1. Koliki je ostatak pri dijeljenju polinoma P polinomom (x-l)(x-2)? Ako polinomi / i g pri dijeljenju polinomom h imaju ostatke x 1, odnosno x + x + 1, koliki je ostatak pri dijeljenju polinoma f + g i / g polinomom hi
2 4 2

14.

5.

Odredi koeficijente a i b polinoma ~P(x) = 2x x +ax + b tako da polinom bude djeljiv polinomom Q(x) = x x + 1.
5 3 2

6.

Odredi ostatak pri dijeljenju polinoma P(x) = x" + x"~ + ... + x + 1 polinomom Q{x) = x - 1.
l

15. Odredi koeficijente a, b i c polinoma P(x) = 2x + ax + bx + c ako je P djeljiv polinomom x + 2, a ostatak pri dijeljenju polinoma P polinomom x l je x 2.
2

7.

Koliki je ostatak pri dijeljenju polinoma P(x) = x" + x"~ + ... + x + 1 polinomom Q(x) = x + 1 ?
l

E JEDNADZBE

1.3. Nultocke i faktorizacija polinoma

Za svaku vrijednost broja x mozemo lako izracunati vrijednost polinoma P(x). Obratni je problem znatno slozeniji. Tako, na primjer, ako je P(x) = 2x I3x + 6, pronalazenje vrijednosti broja x za koje je P(x) = 2 upucuje na jednadzbu:
4

2 x - 13x + 6 = 2, koju opcenito ne znamo rijesiti. Sredivanjem dobivamo ekvivalentnu jednadzbu 2x - 13x + 4 = 0. Ovakva se jednadzba zove algebarska jednadzba. Kazemo jos da je ona algebarska jednadzba cetvrtog stupnja.
A

Broj x\ za koji vrijedi P(x\) = 0 naziva se nuHnt > polinoma P. A k o je P(x) = a x" + . . . + a\x + a , onda se jednadzba P(x) = 0 :
n 0

a x + a -\x ~
n n

+ ... + ci\x + ao = 0 algebarske

naziva n -tog stupnja. jednadzbe su nultocke pripadnog polinoma.

Naucili smo rjesavati algebarske jednadzbe drugog stupnja. A k o je P(x) = ax + bx + c polinom drugog stupnja, onda je pripadna jednadzba oblika ax + bx + c = 0.
1 2

To je kvadratnajednadzba, cija rjesenja mozemo izraziti eksplicitnom formulom. Znamo takoder daje rjesenje kvadratne jednadzbe nultocka pripadnog polinoma. A k o s xi i x oznacimo rjesenja kvadratne jednadzbe, onda se polinom moze napisati u obliku P(x) = a(x x\)(x xt).
2

Svojstva polinoma drugog stupnja

1) Svaka kvadratnajednadzba ax + bx + c = 0 ima dva rjesenja x i x

x 2 2

(koja mogu biti jednaka).

2) Rjesenja kvadratne jednadzbe nultocke su pripadnog polinoma drugog stupnja P(x) = ax + bx + c.

12

3) Polinom P moze se faktorizirati, na ovaj nacin: P(x) = a(x

X]

)(x

x-i).

4) Nultocke polinoma mogu se izracunati i z koeficijenata polinoma P koristenjem cetiriju osnovnih algebarskih operacija i operacije korjenovanja.

Koja od ovih svojstava ostaju nepromijenjena promatramo l i polinome veceg stupnja?

Primjer 1.

Promotrimo polinom P(x) =2(x-2)(xl)(x + 3). On je napisan u faktoriziranom obliku. Mozemo li na osnovi tog zapisa odrediti njegove nultocke? Ako je T(x) = 0, tj.
2(JC

2)(JC

1)(JC

3) = 0,

onda barem jedan od faktora mora biti jednak nuli, te je x = 2 i l i x = 1 i l i x = 3. Dakle, iz faktorizacije mozemo odrediti nultocke polinoma .
1

Primjer 2.

Promotrimo polinom Q(x) = x - Ix + 6. Mozemo l i odrediti njegove nultocke? One su rjesenja pripadne jednadzbe treceg stupnja x - Ix + 6 = 0. Postoji l i formula za rjesenja ove jednadzbe nalik onoj za rjesenja kvadratne jednadzbe? Odgovor je na ovo pitanje potvrdan; formule postoje. Medutim, one su toliko slozene da ih u prakticnom racunu ne koristimo. Pogledom na polinom ustanovit cemo daje jedna njegova nultocka broj x\ = 1, jer vrijedi: Q(l) = 1 7 - 1 + 6 = 0 . Druge dvije nultocke, xi = 2 i X 3 = 3, nisu toliko ocite. A l i sad mozemo provjeriti da vrijedi <2(x) = x 7 x + 6 = (x l)(x 2)(x + 3) = ( x x i ) ( x X 2 ) ( x X 3 ) .
3 3 3 3

Z a d a t a k 1.

Odredi nultocke polinoma P(x) = x + 3x - 14.

To su ujedno njegove jedine nultocke.

POLINOMI I ALGEBARSKE JEDNADZBE

O v i primjeri pokazuju da su problemi pronalazenja nultocaka polinoma, rjesavanja algebarskih jednadzbi i faktorizacije polinoma istovjetni. U nastavku cemo se detaljnije posvetiti izucavanju svojstava nultocaka polinoma.

I Dijeljenje polinomom prvog stupnja

1 =

Rezultat dijeljenja polinoma P stupnja > 1 i polinoma Q{x) = x a mozemo napisati na ovaj nacin: P(x) = Pi(x)(x - a) +R(x). Ovdje je R polinom stupnja manjeg od st Q = 1, dakle, polinom nultog stupnja. Zato je polinom R konstanta: P(x) = Pi(x)(x - a) + r. Vrijednost broja r mozemo odrediti uvrstavajuci u ovu jednakost x = a: P(a) = Pi(a)(a Dakle, r = P(a), pa mozemo napisati:
Dijeljenje polinomom prvog stupnja

- a) + r = r.

Za svaki polinom P stupnja n > 1 i svaki broj a polinom P(x)P(a) djeljiv je s x a ; to jest, postoji polinom P , stupnja n 1 takav da je P{x) - P{a) = {x a)P,{x). Ovu relaciju jos mozemo napisati ovako: P(x) = (x - a)Pi(x) + P(a). Ostatak pri dijeljenju polinoma P s x a jednak je vrijednosti polinoma P(a).

Sto se dogada izaberemo l i za a = x\ nultocku polinoma P ? Onda vrijedi P ( a ) = P(x\) = 0 i ovarelacijapostaje: P{x) =
Svojstvo nultocke polinoma

(x-xi)P (x).
1

A k o je x\ nultocka polinoma P , onda je polinom djeljiv s x JCI .

Ima li polinom P uvijek nultocku? Trazimo li je u skupu realnih brojeva, odgovor je negativan. Polinom P(x) = x + 3 nema realnih nultocaka. Medutim, brojevi iy/3 i njegove su kompleksne nultocke.
2

Slicna ce se situacija zbiti s po volji odabranim polinomom P . Vrijedi sljedeci vazan stavak.

14

NULTOCKE I FAKTORIZACIJA POLINOMA

Osnovni stavak algebre

Svaki polinom P stupnja n > 1 imabaremjednu nultocku x\ u skupu kompleksnih brojeva.

Matematicari su odavno osjecali istinitost ovog teorema. Osnovni je razlog za promatranje skupa kompleksnih brojeva upravo potreba da se pronade skup brojeva u kojem se moze dobiti rjesenje svake algebarske jednadzbe. Strogi dokaz ove tvrdnje dao je medutim tek Gauss koncem 18. stoljeca . Dokaz nije elementaran i koristi tehnike koje su sastavni dio visokoskolske matematike.
1

Izvedimo vaznu posljedicu ovog stavka. Neka je P po volji odabran polinom stupnja n. Po osnovnom stavku algebre, on ima baremjednu nultocku. Neka je to broj x\. Onda mozemo napisati: P(x) = {x-xi)Pi(x),

gdje je Pi polinom stupnja n - 1. Primijenimo sad osnovni stavak algebre na polinom P i . Postoji barem jedna njegova nultocka x , pa vrijedi:
2

Pi(*) =
2

(x-x )P (x)
2 2

za neki polinom P stupnja n 2 . Time smo dobili: P(x) = (x - )(x

Xl

x )P (x),
2 2

pa je broj x ocito i nultocka polinoma P .

2

Nastavljajuci ovaj postupak, dobit cemo na koncu: P(x) = (x -xi)(x -x )---(x-x )P (x),
2 n n

gdje je P(x) polinom stupnja 0 , dakle, konstanta: P(x) = a. Time smo dobili: P(x) = a(x x\)(x x ) (x x ).
2 n

Pomnozimo l i izraze s desne strane ove jednakosti, dobit cemo polinom stupnja n s vodecim koeficijentom a: P(x) =ax
n

+ ...
n

Zato je konstanta a upravo vodeci koeficijent a polinoma P . Napisimo i zapamtimo dobiveni rezultat.
Gauss je taj dokaz nacinio 1799. g., u dobi od 22 god. Kasnije je dao jos tri razlicita dokaza iste tvrdnje, 1815., 1816. i 1849. g. Prvi nepotpun dokaz osnovnog stavka algebre dao je francuski matematicar, filozof i enciklopedist D'Alembert, 1746. g.
1

15

POLINOMI I ALGEBARSKE JEDNADZBE

Svaki polinom stupnja n ^ 1 ima tocno n nultocaka X\..., x kojih neke mogu biti jednake). Polinom mozemo faktorizirati na nacin:
n

P{x) = a (x x\)(x
n

Xi)

(x x ).
n

Nultocke su opcenito kompleksni brojevi.

Primjer 3.
1

Odredimo nultocke polinoma P(x) = x 1. Pronaci nultocke isto je sto i faktorizirati polinom. U ovom je primjeru to jednostavnije: x - 1 = (x - l)(x + l) = (xDvije su nultocke realne, x\
^ 3 = / , X4 1.
4 2 2

l)(x + \)(x - i)(x + i).

2

1 i x

= - 1 , a dvije kompleksne,

Zadatak 2. Zadatak 3.

Odredi nultocke polinoma P(x) Odredi nultocke polinoma P(x) 2.

Polinom stupnja n ima najvise n nultocaka. A k o neki polinom ima n + 1 nultocku, a stupanj mu nije veci od n, onda je to nul-polinom: svi su njegovi koeficijenti jednaki nuli i za svaki x njegovaje vrijednost jednaka nuli.

Primjer 4,

Pokazimo, ne sredujuci izraze, da vrijedi (x+ I)

4

-%x(x

l) =

(*:

Promotrimo polinom P(x) = (x+ l)

4

- &x(x + 1) - (x 2

l) .
4

Njegov stupanj nije veci od 4. Racunajuci mu vrijednosti u cjelobrojnim tockama lako vidimo da vrijedi P(0) = P(l) = P(2) = P{-\) = P(-2) = 0 . Dakle, on se ponistava u pet razlicitih tocaka pa je zato nul-polinom. To znaci da u (*) vrijedi jednakost za svaki realni x.

Zakljucak u ovom primjeru mozemo iskazati i opcenitije: neka je P polinom stupnja n, a Q polinom stupnja m , n > m. A k o se P i Q podudaraju u n + 1 tocki, onda su oni identicki jednaki. Naime, njihovaje razlika P{x) Q{x) polinom stupnja ne veceg od n koji ima n +1 nultocku, pa to mora biti nul-polinom.

16

I Kratnost nultocke
Pojasnimo situaciju u kojoj neke od nultocaka mogu biti jednake. A k o je x\ nultocka polinoma P , onda je on djeljiv s Q(x) = x x\, pa vrijedi: P(x) = (x-x )P {x).
x x

Tu je polinom P i stupnja n 1. I on moze imati istu nultocku! U torn se slucaju moze napisati: ' P(x) = (x-x ) P (x).
2 l 2

Isti postupak mozemo nastaviti dokle je god x\ nultocka dobivenih polinoma. N a koncu ce biti: P(x) = (x- ) P (x),
k Xi k

ali xi vise nece biti nultocka polinoma P ; dakle, vrijedit ce P (x ) je u vezi sljedeca definicija.
k k x

^ 0 . S tim

Kratnost nultocke

Kazemo daje x nultocka kratnosti k polinoma P ako se on moze napisati u obliku P(x) = (x- ) Q(x),
x k Xl

pricemuje Q polinom sa svojstvom Q{x\) i=- 0 .

Primjer 5.

Odredimo kratnost nultocke x\ = 1 za polinom P(x) 2x

3

4x-2.

Broj X\ = 1 zaista je nultocka polinoma jer je P ( l ) = 0 . Zatoje P djeljiv s x - 1. Kvocijent mozemo dobiti dijeleci te polinome, ali i pokusavsi faktorizirati polinom P jer mu znamo faktor:
P(JC)
=

x - 2x - x + 4x - 2
4 3

= x -x = (x-

- (x - x ) - 2{x - x) + 2{x 3 2

1)

l)(x -x

-2x + 2).
3 2 Y

Dakle, P(x) = (x- l)Pi(x), gdjeje P {x) =x -x -2x + 2. Vidimo daje x\ = 1 nultocka i ovog polinoma, jer je P j ( l ) = 0 . Polinom P\ takoder je djeljiv s x 1, pa se moze faktorizirati: P {x) =x
x 3

-x

- 2x + 2 = x (x - 1) - 2(x - 1) (x-l)(x -2).

2

= Dobivamo

P(x) = (x2 2

\) {x

- 2).
2

Dakle, P(x) = (x - l) P (x), pri cemu je P ( l ) = - 2 ^ 0 . Iz ovog oblika citamo kratnosti nultocke: x\ = 1 je nultocka kratnosti 2.

Zadatak 4.

Kolika je Icratnost nultocke x = 1 za polinom P(x) = x - 6x + 8x - 3 ?

POLINOMI I ALGEBARSKE JEDNADZBE

ZdddCI 1.3.
1. Napisi kanonski oblik polinoma najmanjeg stupnja sa zadanim nultockama:
1) x\ = 2, x = 1, X 3 = 5; 2) x\ = 2 , x i, XT, = i; 3) x\ =, X2 = 1 + i , Xi = 1 i;
2 2

6. 7. 8.

Odredi kratnost nultocke x\ = 2 za polinom p(x) = x - 4x + 5x - 4x + 4 = 0.

4 3 2

Kolika je kratnost nultocke x i = 2 polinoma P(x) = x + 2x - 7x - 20x - 12 ?

4 3 2

4)

x i = 1 - \ / 2 , x = 1 + \ / 2 , x = 1.
2 3

Odredi nultocke polinoma P :

1)

P(x) = (x - l)(x - 2)(x - 3)(x - 4)(x - 5);

2 2 2 2

2.

Odredi polinom najnizeg moguceg stupnja ako su dani brojevi njegove nultocke:
1)

2) P(x) = (2x + l)(3x + l)(4x + 1); 3) P(x) = (x - 2x + l ) ( x + 2 x + l ) ;

4)

x\ = 0, x = 1,
2 2

X3

= 1;
3

P(x) = (x - l ) ( x - 4)(x - 9).

5 4 3

2) x\ = - 1 , x = - - , x = 3; 3) * i = ^ , x = - i , x , =
2 3 4

9. ; 10

Rastavi u faktorepolinom P(x) = x x 2x + 2x + x 1. Odredi kratnost njegovih nultocaka.

2

4)

xi = x = 2,
2 2

X3 =

x\ = 2;
3 4

Rastavljanjem polinoma u umnozak rijesi sljedecejednadzbe: 1) x + 3 x - x - 3 = 0; 2) 4x - x

4 4 3 2 3 2

5) x i = i , x = -i, 6) x i = 1 2i, X4 . 2 + i . 3.
X2

x = 10, x = ^ ; = 1 + 2i,
X3

= 2 i,

+ 4 x - 1 =0;
2 3

3) x + 2x - 2x + 8 = 0; 4) x + 2 x - 2 x - 1 = 0 ; 5) x + 3x + 3x + 1 = 0 ; 6) x - 1 2 x - 16 = 0. 11. 12. Provjeri da je broj x\ = 1 i rjesenje jednadzbe x 5x + 8x 6 = 0 te nadi i ostala dva rjesenja.
3 2 6 2 6 4 2

Ako je broj xj jedna nultocka polinoma P , odredi ostale njegove nultocke:

1)

x i = - 1 , P(x) = x

- 3x - 2; -7x-6;
3 2

2) x, = - 2 , P(x) = x 3) x i = i
4)

P(x) = 2x - 3x + 3x - 1;
5 4 3 2

x i = 1, P(x) = x - x - 3x + 3x - 4x + 4. 13.

Broj X] = 1 + i\/3 jedno je rjesenje jednadzbe 6x - 1 l x + 20x + 8x - 8 = 0. Provjeri to i potom rijesi jednadzbu.
4 3 2

4.

Jedna je nultocka polinoma zadana. Odredi ostale nultocke i faktoriziraj polinom:

1)

P(x) = x - x - 4x - 6, x, = 3;
3 2

Broj 2 + 2i jedno je rjesenje jednadzbe x + 4x + 7x 4x 8 = 0. Provjeri pa potom i rijesi jednadzbu.

4 3 2

2) P(x) = x - 5x + 17x - 13, x, = 1; 3) P(x) = 2x 2x x 6, x\ = 2;

4)
3 2

14.

Odredi koeficijent a tako da dana jednadzba ima cjelobrojno rjesenje: 1) x + ax + 4x - 1 = 0; 2) x + ax - 3x + 2 = 0; 3) x - 6x + ax - 6 = 0.

3 2 3 2 3 2

P(x) = x

-x

+ 4 x - 12, Xi = 2.

5.

Provjeri daje x = - 1 trostruka nultocka polinoma P(x) = x + 2x 2x 1.

4 3

HORNEROV ALGORITAM I PRIMJENE

1.4. Hornerov algoritam i primjene

Racunanje polinoma jednostavan je posao jer su pritom potrebne samo operacije mnozenja i zbrajanja (oduzimanja). Medntim, trebamo l i racunati vrijednost polinoma u velikom broju tocaka, korisno je upoznati jednostavan algoritam za takvo racunanje.

I Hornerov algoritam

Primjer 1,

Neka je P(x) = Ax + 3x 2x+l.

2

Napisimo polinom u obliku

P(x) = {4x + 3x - 2)x + 1 = ((4* + 3)x - 2)x + 1. Za zadani x e R racunamo od unutarnje zagrade prema vanjskoj. N a primjer, za x = 2 racun na racunalu izgleda ovako: 4 x 2 + 3 x 2 2 x 2 + 1 = (41)

Dakle, P{2) = 4 1 . Vidimo da smo vrijednost polinoma izracunali uz minimalan broj operacija, pri cemu smo koristili samo mnozenje i zbrajanje (oduzimanje), a nismo niti jednom racunali potencije nepoznanice x. Isti se ovaj racun moze napisati u obliku tablice: 4 4 3 11 -2 20 1 41

Postupak njezinog racunanja napisat cemo detaljno:

4 2 4 4 4 4 4 4 4 4

-2

U prvom retku napisani su koeficijenti polinoma, a u drugom vrijednost varijable x. Prepisemo vrijednost vodeceg koeficijenta. Pomnozimo vrijednost varijable x elementom drugog retka i dodamo sljedeci broj iz prvog retka: . 2 - 4 + 3 = 11. Nastavimo na isti nacin: 2- 11 - 2 = 20. 2 - 2 0 + 1 = 4 1 . Dobili smo konacnu tablicu, P(2) = 41.

-2

3 11 3 11 3 11

-2

-2 20 -2 20

1 41

Opcenito, za polinom -tog stupnja tablica racunanja vrijednosti polinoma u tocki x a izgleda ovako:

a b

a -\ b-\
n

fl_2

b-2

a bo
0

Ovdje su brojevi b , b -\...,

n n

b\, bo dobiveni na sljedeci nacin:

bn @,ni b-i = ba + a-i, b -2 = b- a

n X

+ a_2, (1)

b\ = biu 4- a i , bo = b\a + a .
0

Rijecima: broj u drugom retku dobiva se tako da se prethodni broj u torn retku pomnozi s a i pribroji mu se broj iz prvog retka, desno iznad njega. Ovakav nacin racunanja vrijednosti polinoma naziva se Hornerov' algoritam.

Zadatak 1.

Izracunaj Hornerovim algoritmom vrijedost polinoma P(x) = x 3x + x + 2x 2x + 3 za x = 2 i x = 3.

2

I Dijeljenje polinomom prvog stupnja Hornerovim algoritmom

Hornerov algoritam ima jos jedno vazno svojstvo. Izaberimo polinom iz proslog primjera i podijelimo ga s x 2:

(Ax Ax

+3x -Sx
2

- 2x + 1)
2

(x - 2) = Ax + 1 Ix + 20

\\x -2x lLc - 2 2 x

2

+1

20x + 1 20* - 4 0 41

Vidimo da su brojevi 4 , 11, 20 u Hornerovoj shemi upravo koeficijenti u kvocijentu pri dijeljenju ovih polinoma, a broj 41 je ostatak dijeljenja! Ax + 3x - 2x + 1
3 2

= Ax + 1 \x + 20

41 x-2

William George Horner (1786.-1837.), engleski matematicar.

HORNEROV ALGORITAM I PRIMJENE

1.4

Dijeljenje polinomom prvog stupnja

Pri dijeljenju polinoma P(x) = a x" + ... + a\x + a polinomom Q(x) = x a : P(x) = (x - a)P\{x) + r.
n 0

Tada se koeficijenti parcijalnog kvocijenta citaju iz Hornerovog algoritma: Pi{x) = bx"~ + ... + b x + b
2 l u

a za ostatak r vrijedi r b .
0

Pokazimo da vrijedi: ax" + a_ix n - l + a x + a = (b x" +b_ x"

x Q n t 1 1

+ ... +b )(x - a) + b .
t 0

U istinitost ovih formula uvjeravamo se mnozeci polinome s desne strane: a x" + a -ix""
n n 1

+ ... + a\x + a = b x + b _\x"~ + ... + b\x

0 n n

- b ax ~
n

- b -iax ~
n

... + b\a +

Izjednacivanjem koeficijenata uz istovjetne potencije citamo: b = a, a _\ = b ^\ b a,

n n n n n

a\ = b\
0 0

b2(x,

a = b - b\a, a to su upravo relacije (1).

Primjer 2.
Podijelimo Hornerovim algoritmom P(x) = 5x 6x 28x 2 polinomom Q(x) = x + 2.
3 2

Napravimo Hornerov algoritam za ove polinome i broj a = 2: -2 Zato je P(x) = (x + 2)(5x - 16x4-4) - 10.
2

5 5

-6 -16

-28 4

-2 -10

Zadatak 2. Hornerovim algoritmom podijeli polinome P(x) = x + x 3x + 2 i Q(x) =

3 2

x-2.

POLINOMI I ALGEBARSKE JEDNADZBE

I Rastavljanje polinoma po potencijama od x

Nakon dijeljenja s x a rezultat dijeljenja ima oblik: P(x) = {b x ~
n n l

+ ... + b x + bi)(x - a) + b = Pi(x)(x - a) + b .

2 0 0

(2)

Sto ce se dogoditi ako i polinom P\ podijelimo s x a ? To je polinom stupnja n 1, pa ce djelomicni kvocijent imati stupanj n 2: Pi(x) = (c x ~
n n 2

+ ... + ax + c )(x -a)

2 2

+ ci= P (x)(x - a ) + c i .
2

Uvrstimo l i ovu vrijednost u (2), dobit cemo: P(x) = P (x)(x - a) +c (x-a)

2 l 2

+ b.
0

Nastavljanjem istog postupka polinomom P u sljedecem koraku dobivamo: P{x) = P (x)(x - a) +di(x3 3 3

a) + c (x - a) + b .
x 0

N a koncu postupka dobit cemo ovakav prikaz polinoma P: a) + ci(x - a) Kazemo da smo polinom P rastavili po potencijama od x a.
x

P(x) = fi(x - a ) " + . . . + ei(x - a) + d (x

Cjelokupni rastav polinoma po potencijama od x a moze se napraviti jednim prosirenim Hornerovim postupkom. Nakon prvog retka algoritam nastavljamo drugim retkom, zatim trecim itd. Posljednji brojevi u svakom retku trazeni su koeficijenti prikaza.

Rastavimo polinom P(x) = Ax + 3x - 2x + 1 po potencijama od x - 2. Napisimo prosirenu Hornerovu shemu. Brojevi u kvadraticima koeficijenti su zavrsnog prikaza. 4 2 4 4 4 4 Rezultat pisemo u obliku: P(x) = 4(x - 2) + 27{x - 2) + 5S(x - 2) + 41.
3 2

3 11 19 27

-2 20 58 41

Zadatak 3.

Hornerovim algoritmom razvij polinom P(x) = x - 2x\x - Ax + 5 po potencijama od x 2.

HORNEROV ALGORITAM I PRIMJENE

Zadaci 1.4.
1. Izracunaj Hornerovim algoritmom vrijednosti polinoma P(x) za vrijednosti argumenta 2, 2 i 4:
1)

5.

P(x) = x - 3x + 2 ;
5 3 2

2) P(x) = x -x + 2; 3) P(x) = x - 3x + 2x - 1;

4) P{x) =x + 3x-2.
3

Provjeri koristeci se Hornerovim algoritmom da je: 1) broj 2 trostruki korijen polinoma P(;t)=x -5x -r-7x -2x -l-4x-8; 2) broj 2 cetverostruki korijen polinoma P(x) = x + 7x + 16x + 8x - 16x - 16; 3) broj 1 trostruki korijen polinoma P(x) = x + x - 3x - 5x - 2 .
5 4 3 2 5 4 3 2 4 3 2

2.

Izracunaj Hornerovim algoritmom vrijednost polinoma P za dani broj xo akoje: 1) P(x) = 2x - 3x + x - 11, x = - 1 ;
0 3 2

6.

Hornerovim algoritmom raz vij polinom P po potencijama od x a akoje:

1)

p( ) = x - 3x - 1; a = 2;
x 3 2 3

2) P(x) = x + 2x - x + 5x - 7, x = - 3 ;
0

2) P(x) = 2x - 3x + x - 2; a = 1; 3) P(x) = x + x - 2 ; a = - 1 ; 4) P(x) = x + x + x + l ; a = l .

4 3

3) P(x) = x - 4x + 6x - 8x + 10, x = 2 .
0

3.

Koristeci se Hornerovim algoritmom odredi kvocijent i ostatak pri dijeljenju polinoma P polinomom Q akoje:
1)

7.

Koristeci se Hornerovim algoritmom dani polinom P prikazi u obliku polinoma Q(x xo) ako je 1) P(x) = x - 3x + 4 ; x = 1;
0 3 2

P(x) = x - 3x + 2x +x + 5, Q(x) = x - 3 ;
5 4 3

2) P(x) = x - x + 30, <2(x) = x + 1; 3) P(x) = 2x - 5x - 8x + 12, Q(x) = 2x - 1. 4. Hornerovim algoritmom podijeli polinome: 1) P(x) = x + 2x - 3, Q(x) = x - 3; 2) P(x) = x - 2x + 1, Q(x) = x - 1; 3) P(x) = x + 3x + 1, Q(x) = x + 2;
3 2 3 2

2) P(x) = x + 2x - 3x - 4x + 1; x = - 1 ;
0

3) P(x) = x - 8x + 24x - 50x + 90; x = 2.

0

8.

Prevediudekadskisustavsljedecebrojeve: 212 1 02 , 33 1 02 , 4 1 032 .

3 4 5

111011?

4) P(x) = x - x + 3, Q(x) = x + 1.
4 2

1.5. Svojstva nultocaka polinoma

I Vieteove formule

WKttKKtKKtt/tt^^

Mnoge formule koje smo upoznali za polinome drugog stupnja imaju svoje prirodno poopcenje i na polinome bilo kojeg stupnja. Takav je slucaj, na primjer, s Vieteovim formulama. Pokazimo kako se izvode Vieteove formule za polinome treceg stupnja. Identican izvod mozemo po potrebi napraviti i za polinome bilo kojeg stupnja. Neka je P(x) = ax + bx + cx + d po volji odabran polinom treceg stupnja. Znamo da on uvijek ima tri nultocke, x\, x i x te da ga mozemo napisati jos i na ovaj nacin:
2 3 3 2

P(x) = ax + bx + cx + d = a(x X\)(x x )(x x ) .

3 2 2 3

Pomnozimo clanove s desne strane: ax + bx + cx + d = ax a{x. \ +x +XT)X

2 3 2 3
2

+a(x\X

+x x
2

+x Xj
3

)x ax\X x .
2 3

Izjednacimo koeficijente uz odgovarajuce potencije:

x

b \ +x +x , a c
2 3

X\X

X X$
2

-h X X j
3

d a Dobili smo Vieteove formule za polinom treceg stupnja.

X\X X
2 3

Primjer 1.

Dvije nultocke polinoma P(x) = x - 3x + k su jednake. Odredimo koeficijent k i nultocke tog polinoma. Nekaje u dvostruka nultocka, a v treca nultocka ovog polinoma. Onda je x\ = x = u, x = v, pa po Vieteovim formulama mozemo napisati
2 3

2u + v = 3, u + 2uv 0,
2

M V =

-k.

Iz drugog uvjeta dobivamo uiu + 2v) = 0 . Dvije su mogucnosti: 1) u = 0 . Onda je v = 3 i k = 0 . Polinom glasi P(x) = x - 3x i njegove su nultocke uistinu x = 0 (dvostruka) i x = 3 (jednostruka). 2) u + 2v = 0 . Stavimo l i u = 2v u prvu jednadzbu, dobit cemo v = - 1 i onda u = 2 , k = 4 . Polinom glasi P(x) = x - 3x + 4 i ima nultocke x = 2 (dvostruku) i x = 1 (jednostruku).
3 3 3 2

SVOJSTVA POLINOMA

1.5

Zadatak 1.

Odredi nepoznati koeficijent k polinoma P(x) = x - Ix + Ax + k ako je poznato da je jedna njegova nultocka triput veca od druge.

A k o su X ] , x i x rjesenja jednadzbe x + 2x - 3x + 4 = 0 , kolika je vrijednost izraza x\ + x\ + x ?

3 2 2 3 2

Iskoristit cemo Vieteove formule tako da trazeni izraz izracunamo bez odredivanja vrijednosti nultocaka. U tu svrhu koristit cemo identitet (xi + x + x ) = x\ + x\ + x\ + 2 x i x + 2 x i x + 2 x x .
2 3 2 3 2 3 2

Odavde je x\ + x\ + x\ = (Xi + X + X ) - 2(X]X + X ] X + x x ) .

2 2 3 2 3 2 3

Sad mozemo primijeniti Vieteove formule: Xi + x + x = - 2 ,

2 3

X 1 X 2 -|- X^X + X 2 X
3

3.

Tako dobivamo A + x\ + x\ = ( - 2 ) - 2 ( - 3 ) = 10.

2

Zadatak 2.

A k o su x , x i x rjesenja jednadzbe 2x - x + 5 x - 3 = 0, kolika je vrijednost 1 izraza 1 1 ? x1 X2 x

x 2 3 1 1 3

I Racionalne nultocke polinoma s cjelobrojnim koeficijentima

sao. Pokazat cemo kako mozemo provjeriti koji od cijelih i l i racionalnih brojeva moze biti nultocka polinoma s cjelobrojnim koeficijentima. Izvest cemo jedan kriterij koji se zasniva na djeljivosti prirodnih brojeva.
Cjelobrojne i racion i|iESjjE3ii Itocke

A k o je cijeli broj k nultocka polinoma P(x) a x" + a _ i x "

n _ 1

+ . . . + a\x + a
0

s cjelobrojnim koeficijentima, onda je a djeljiv s k. A k o je racionalni broj - (p i q relativno su prosti) nultocka tog polinoma, onda q je a djeljiv s p, a a s q.
0 n

Dokazimo ovaj kriterij.

Prvi kriterij za cjelobrojne nultocke poseban je slup caj drugog, pa je dovoljno dokazati tvrdnju za racionalne nultocke. A k o je -

POLINOMI I ALGEBARSKE JEDNADZBE

nultocka polinoma, onda mora biti:

a

(-)

'-l(-)" '
n

--'

ai

{q)

+ 0 = 0.

fl

Pomnozimo ovu jednakost s q : ap

n n

+ a -xp ~ q
n

+ ... aipq ~

+aq
0

= 0.

Napisimo ovu jednakost u obliku p(a p ~

n n n x

+a-p-q
n x

+...+

axq"" ) = -a q".
0

Lijeva strana jednakosti djeljiva je s p; zato je istim brojem djeljiva i desna strana. Dakle, q a mora biti djeljiv s p. Brojevi p i q relativno su prosti, pa zato a mora biti djeljiv s p.
0 0

N a isti nacin zakljucujemo da a mora biti djeljiv s q. Time je tvrdnja dokazana.

Primjer 3.

Odredimo nultocke polinoma p(x) = x + 2x + 3x + 6.

3 2

Racionalne nultocke, ako postoje, moraju biti cjelobrojne. dolazebrojevi: 6, 3, 2, 1, 1, 2 , 3 , 6.

U obzir

Moramoprovjeritisamonegativnebrojeve(zasto?). Dobivamo P(2) = 0. To znaci daje x\ = 2 jedna nultocka ovog polinoma. Preostale dvije nultocke sada mozemo odrediti znajuci da je polinom djeljiv s X X\ X + 2. Primijenimo Hornerov postupak za dijeljenje: -2 Dobili smo: P(x) = x + 2x + 3x + 6 = (x + 2)(x + 3), te su preostale dvije nultocke kompleksni brojevi, x ,3 = ( ' V J .
2 3 2 2

1 1

2 0

3 3

6 0

Primjer 4,

Koji racionalni brojevi mogu biti nultocke polinoma P(x) = 2x - x + Ax + 31

4 2

Sada su kandidati za nultocke brojevi 3, 3 1, - , 1 _

jer brojnik mora biti djelitelj slobodnog koeficijenta 3 , a nazivnik djelitelj vodeceg koeficijenta 2 . Provjerite je l i neki medu njima zaista nultocka polinoma.

Zadatak 3.

Odredi nultocke polinoma x 2x + 2x 15 = 0 .

Primjer 5.

Odredimo cjelobrojne nultocke polinoma p(x) = J C

3

3x -2x + 6.

Cjelobrojna nultocka, ako postoji, mora biti djelitelj broja 6. U obzir dolaze sljedeci brojevi: - 6 , - 3 , 2, - 1 , 1, 2 , 3 , 6. Direktnim provjeravanjem svih tih brojeva, racunajuci vrijednost polinoma u tim tockama vidimo da niti jedna medu njima nije nultocka. Zato ovaj polinom nema cjelobrojnih nultocaka. Isto tako on nema niti racionalnih nultocaka, jer mu je vodeci koeficijent 1. Zato nazivnik eventualne racionalne nultocke takoder moze biti samo 1.

I Kompleksne nultocke

^ H i

Kazali smo da su nultocke polinoma s realnim koeficijentima opcenito kompleksni brojevi. Sada cemo pokazati da se takve kompleksne nultocke pojavljuju u parovima! Dokazimo najprije pomocnu tvrdnju. Neka je P polinom s realnim koeficijentima, a z bilo koji kompleksni broj. Onda vrijedi P(z) = P(z). Pokazali smo daje uvijek zizl = Z\-z~2- Odavde z = (z) N a isti nacin slijedi z = z -z = (z) itd. Dakle, (z ) (z) Zato, koristeci svojstva konjugiranja, slijedi
3 2 3 n n 2 2

P(z) = a {z) + ... + a(z + a = az + ... + a z + a = P~[z).

n 0 x 0

Ova formula ima sljedecu vaznu posljedicu. A k o j e P polinom s realnim koeficijentima, i z G C njegova nultocka, onda je i z nultocka istog polinoma.

Zaista, akoje z nultocka, onda vrijedi P(z) = 0 , pa stogai P(z) = 0 . Odavde slijedi P(z) = 0 te je i z nultocka istog polinoma. Kazemo da nultocke polinoma s realnim koeficijentima dolaze u kompleksnokonjugiranim parovima.

Odredimo rjesenja jednadzbe P(x) =x

4

+ 2x + 3 x + 2x + 2 =

0,

znajuci da je jedno njezino rjesenje broj / . Broj i zaista jest rjesenje: i + 2i + 3i + 2i + 2 =

4 3 2

1 - 2i - 3 + 2i + 2 = 0.
2

Zato je, buduci da polinom ima realne koeficijente, broj i takoder njezino rjesenje. Stoga je polinom P djeljiv s (x i)(x + i) = x + 1. Ucinimo naznaceno dijeljenje: (x +2x +3x +2x +2) : (x + 1) = x + 2x + 2 X +x 2x +2x +2x +2 2x +2x 2x +2 2x +2
4 3 2 2 2

Druge dvije nultocke dobivamo rjesavajuci jednadzbu x + 2x + 2 = odakleje x = -1 + / , x = -1 - /'.

3 4 2

0,

Zadatak 4. A k o je 2 + i nultocka polinoma P(x), dokazi da je on djeljiv s polinomom

x - Ax + 5 .
2

Zadatak 5.

A k o je 2 + i nultocka polinoma P(x), dokazi da je on djeljiv s polinomom x - Ax + 5.

2

Zadatak 6.

Brojevi a i j3 su realni i pozitivni. A k o je a + i[5 nultocka polinoma P(x), dokazi daje on djeljiv s polinomom x ax + a + j3 .
2 2 2

Zadatak 7.

Dokazi daje polinom x

1 0 0

x 2 djeljiv s polinomom x +

1.

SVOJSTVA POLINOMA

Zadaci 1.5.
1. Ako su x\, X2 i X3 rjesenjajednadzbe x 2x + 3x 4 = 0, nadi vrijednosti sljedecih brojevnih izraza:
3 2

11.

Odredi koeficijent k u jednadzbi x 9x + k = 0 uz uvjet: 1) dva su korijena jednadzbe suprotni brojevi; 2) jednadzba ima dvostraki korijen ; 3) jedan je korijen jednadzbe broj \/9 + y/3.

1) 3)

X 1 + X 2 + X 3 ; x 1X2X3;
3 3 3

2) 4)

X1X2+X2X3+X1X3; x\ 4 x\ 4 x|;

5) x + x 4 x ; 2.

6) + + . Xl X2 X3
3

12. 13. 14.

Koliki je zbroj kvadrata korijena jednadzbe x - 2 x - 2 3 x + 1 7 = 0?

3 2

Ako su x i , X 2 i X 3 korijeni jednadzbe 2x + 3x 4 4x 4 2 = 0, odredi vrijednosti sljedecih brojevnih izraza:

2

Promatrajuci nultocke polinoma P(x) = x 2 dokazi da je \fl iracionalan. Promatrajuci nultocke polinoma P(x) = x m dokazi da je \fm racionalan onda i samo onda akoje m kvadratcijelog broja. Odredi sve racionalne nultocke sljedecih polinoma:
1)
2

1) 3)

X 1 + X 2 + X 3 ;

2)

X1X2X3; x
2

X1X2+ X2X3 + x i X 3 ; 4 )

4x

4x ;

5) x] 4 xl 4 xi; 3.

6)

1
X1X2

1
X2X3
3 2

1
X3X1

15.

Odredi koeficijent c u jednadzbi 2x x + cx 4 4 = 0 iz uvjeta da su dva korijena jednadzbe suprotni brojevi. Odredi koeficijente a i b u jednadzbi ax 6x 4 2ax 3b = 0 akoje zbroj rjesenjajednadzbe 3, a umnozak 6. Jednadzba x +kx+16=0 ima dva jednaka korijena. Odredi koeficijent k. Brojevi x i , X 2 i X 3 korijeni su jednadzbe x 2x + x + 1 = 0. Napisi novu jednadzbu ciji su korijeni brojevi X 2 X 3 , X 3 X 1 i X 1 X 2 .
3 2 3 3 2

P(x) = x - 9x 4 23x - 15;

3 2 4 3 2

2) P{x) = x - 3 x - 4 x - 12; 3) P(x) = x - 4x 4 7x - 12x 4 12; 4) P{x) = 8x - 25x 4 4x - 3; 5) P(x) = 4x 4 4x 4 9x 4 8x 4 2; 6) P(x) = x - 17x 4 75x - 9. 16. Odredi cjelobrojnu nultocku, a zatim i ostale nultocke za polinome:
1)
5 3 4 3 2 3 2

4.

5.

6.

P(x) = x

- 2 x - 1 3 x - 10;
3 2 3 2

2) P(x) = 2x - 3x - 5x 4 6; 3) P(x) = x - x - lOx - 8;

4)

7.

Kolikoje X X2+XiX ,-r-X ,X3+X2X3-r-X ,Xi + X 3 X ako su x i , X 2 , X 3 korijeni jednadzbe x x 4x + 1?

3 3 3 3
3

P(x) = 2x 4 7x 4 12x - 8 .

17.

Rijesi jednadzbe:
1)

x 4 x 4 10 = 0;
3 2 3 2

8.

Jedan je korijen jednadzbe 36x 12x 5x 4 1=0 jednak zbroju ostalih dvaju. Provjeri ovu tvrdnju i rijesi jednadzbu. Odredi koeficijent k uz uvjet da je jedan korijen jednadzbe x Ix 4 k = 0 dvostruko veci od drugog.
3

2) 4x - 1 2 x 4 5x + 6 = 0; 3) 2x - x - 8x 4 4 = 0; 4) 3x - 1 7 x 4 2 1 x 4 9 = 0;
3 2

9.

5) x - x 6) x - x
4 4

- 7x 4-x 4 6 = 0; - 1 3 x 4 x 4 12 = 0;
2 3 2 2

7) x - 1 6 x - 3 2 x - 16 = 0. 10. Za koju je vrijednost realnog broja k jedan korijen jednadzbe x - 8x 4 9x + k = 0 dvostruko veci od drugog?
3 2

8)

9x 4 18x 4 8x - 2x - 1 = 0;
4 3 2

9) 6 x 4 x 4 5 x 4 x - 1 = 0 ; 10) 9x - 18x - 22x 4 8x 4 8 = 0.

4 3 2

1.6. Grafovi polinoma

Graf polinoma po volji odabranog stupnja nije jednostavno nacrtati. U tu je svrhu potrebno uzeti vise tocaka, izracunati vrijednost polinoma u tim tockama i pokusati na temelju dobivenih vrijednosti skicirati graf. Izdvojimo na pocetku grafove polinoma specijalnogoblika. Polinomi P(x) = x" imaju samo jednu nultocku, x\ = 0 . Grafovi tih polinoma za vrijednosti n = 2, 3, 4, 5 skicirani su na sljedecoj slici. y=x

\\
\

/ /
/
/

\
-

\ \
/

1
_^

\ \\
\
1

\
1 1
7

/ /
y=x

\ - /
I I
L

1
,

y=x

Graf polinoma P(x) = x", za n = 2 i n = 3 (lijevo) te n = 4 i n - 5 (desno). Sto je eksponent potencije veci, to je graf polinoma strmiji za \x\ > 1. Za x\ < 1 situacija je obrnuta, sto je eksponent veci, to se graf polinoma vise priljubljuje uz x -os.

Ove grafove crtamo racunajuci vrijednosti funkcija u nekoliko karakteristicnih tocaka: X -2 -1.5 -1 -0.5 0 0.5 1 1.5 2 X 4 2.25 1 0.25 0 0.25 1 2.25 4
2

X -8 -3.37 -1 -0.12 0 0.12 1 3.37 8

x 16 5.06 1 0.06 0 0.06 1 5.06 16

X -32 -7.59 -1 -0.03 0 0.03 1 7.59 32

Nacrtajmo grafove polinoma A . P(x) = x 1; C . P(x) = - ( x - 2 ) + 4 .

4

B . P(x) = (x l ) ;

Grafove ovih polinoma mozemo nacrtati na osnovi grafova polinoma P{x) = x i P(x) = x .
3 4

A . Vrijednost ovog polinoma u svakoj tocki x za 1 je manja od vrijednosti polinoma x >> x . Zato graf ovog polinoma dobivamo translacijom grafa polinoma x x prema dolje za 1 jedinicu. Primijetimo da su njegove nultocke x\ = 1 i x% = 1.
4 4

x
-i

B . Graf ovog polinoma dobivamo pomakom grafa polinoma x x za i > 1 u smjeru pozitivne x -osi, bas kao sto je to bio slucaj s polinomom

C . Graf ovog polinoma dobivamo primjenom obiju translacija: za 1 jedinicu udesno i 2 jedinice prema gore. Tjeme grafa nalazi se u tocki (1, 2 ) , a zbog negativnog predznaka vodeceg koeficijenta ona je okrenuta prema dolje. y -(x-l)"+2

Grafove polinoma relativno je lako skicirati poznajemo l i njihove nultocke.

Nacrtajmo graf polinoma P(x) - (x + 2)(x - l)(x - 2). Nultocke polinoma su x i = 2 , x = 1, x = 2 , i to su njegove jedine nultocke. N a intervalu (2, oo) polinom vise nema nultocaka te je stalnoga znaka. Uvrstavajuci neku vrijednost, recimo x = 3, vidimo daje on pozitivan.
2 3

Iz istog razloga polinom je negativan na intervalu <oo, 2) . Na osnovi ovih podataka mozemo skicirati njegov graf. Graf na intervalu [2, 2] mozemo preciznije nacrtati odredivsi vrijednosti polinoma u jos nekim tockama. N a primjer: P ( - l ) = 6, P(0) = 4 , P ( | ) = - \ . Vidi sliku.

Nacrtajmo graf polinoma P(x) = (x + l)(x - 2 ) . Nultocke su x\ = - 1 i = 2 (dvostruka nultocka).

JC ,3
2

GRAFOVI POLINOMA

U ovom primjeru vidimo osnovnu razliku izmedu jednostruke i dvostruke nultocke. Graf polinoma u jednostrukoj nultocki x\ sijece J C - O S . Medutim, u dvostrukoj nultocki x on je dira, poput grafa funkcije f(x) = x u ishodistu tjemenu parabole. U to se lako mozemo uvjeriti jer je funkcija i lijevo i desno od tocke 2 pozitivna.
2 2

Za preciznije crtanje nuzne su nam vrijednosti polinoma u jos nekoliko tocaka: P ( - 2 ) = - 1 6 , P(0) = 4 , P ( l ) = 2 , P(3) = 4 .

POLINOMI I ALGEBARSKE JEDNADZBE

Zadaci 1.6.
1Graficki prikazi funkcije:
1)

5
3

Graficki prikazi funkcije P ako je:

1)

P(x) = x + 1;
4

2) P(x) = (x+ l ) ;
4)

p( )
x

3) P{x) = x + 1; 2.

P{x) = (x+ l ) .

= \ 6
3

3 x

- x ;

Skiciraj grafove polinoma:

1)

2) P(x) = x - 3x + 2; 3) P(x) = x - 3x + 2;
4)
3 2

P(x) =x(x-

1); - l)(x - 2); l)(x-2)(x-3); 4). 6.

2) P(x) =x(x 3) P(x) =x(x4)

P(x) = x - 5x + 8x - 4;
3 2 3 2

5) P(x) = x - 2x + x ; 6) P(x) = - x - x + x + 1. Nacrtaj grafove sljedecih polinoma:

1)

P(x) = x{x - l)(x - 2)(x - 3)(x -

3.

Skiciraj grafove polinoma na temelju njihovih nultocaka: 1) P(x) = (xl)(x + 2); 2) P(x) = ( x - l)(x + 2)(x + 3); 3) P(x) = ( x - l ) ( x + 2);
4)
2

P(x) = x - 2x + 1;
4 2 4 3 2

2) P(x) = x - 2x + 5; 3) P(x) = - x + 4x - 4 x ; 4) P(x)=x -5x +4.

5 3 4 2

P( ) = - ( x - l)(x + 2 ) ;
x 2 2 2

5) P(x) = ( x - l ) ( x + 2 ) ; 6) P(x) = - ( x - l)(x + 2)(x + 3 ) . 4. Skiciraj grafove polinoma odredivsi njihove nultocke:
1)

7.

Skiciraj graf polinoma P(x) = x + 2x x .

P(x) = x - x - 2x;
3 2 4

2) P(x) = - x - 4x - 3x; 3) P(x) = x 4)

4

4x ;
3 2

P(x) = 4x + 5x - 2 x .

1.7. Racunanje nultocaka

Nultocke polinoma treceg stupnja jos se uvijek mogu odrediti formulama iz koeficijenata polinoma P, medutim, one su slozene i neprakticne za racun. To pogotovo vrijedi za polinom cetvrtog stupnja. Nultocke bilo kojeg polinoma petog i veceg stupnja ne mogu se odrediti pomocu cetiri osnovne algebarske operacije i operacijom korjenovanja (s po volji odabranim prirodnim radikandom). Nultocke polinoma stupnja veceg od 3 obicno nalazimo numerickim putem. Prvi je korak pritom odredivanje malog intervala (obicno duljine 1) unutar kojeg se nalazi nultocka polinoma. Njega najcesce trazimo skicirajuci graf funkcije, a pritom nam pomaze sljedeci kriterij.
Kriterij suprotnih predznaka

A k o j e P polinom s realnim koeficijentima i ako su njegove vrijednosti u tockama a i b razlicitih predznaka, onda na intervalu [a, b] taj polinom ima barem jednu realnu nultocku.

Objasnjenje ovog kriterija vrlo je jednostavno. Graf polinoma prolazi tockama (a, P(a)), (b, P(b)), koje leze sa suprotnih strana x-osi. Povezujuci te tocke graf mora barem jednom zasjeci realnu os.

Ako polinom u krajevima nekog intervala ima vrijednosti suprotnih predznaka, tad unutar tog intervala mora imati barem jednu realnu nultocku.

Primjer 1.

Odredimo intervale s cjelobrojnim krajevima unutar kojih se nalaze nultocke polinoma P(x) = x + 2x - 5 .
3

Racunamo vrijednosti u nekoliko cjelobrojnih tocaka:

X

P(x)

0 -5

1 -2

2 7

N a krajevima intervala [1,2] funkcija je razlicitih predznaka. Zato se jedna nultocka nalazi u torn intervalu. (To je jedina realna nultocka, u sto se mozemo uvjeriti skicirajuci graf polinoma pomocu vrijednosti u jos nekoliko tocaka.)

35

POLINOMI I ALGEBARSKE JEDNADZBE

1 Metoda raspolavljanja
Uzastopnom primjenom kriterija suprotnih predznaka mozemo odrediti nultocku s vecom tocnoscu. Interval [1,2] iz prethodnog primjera podijelit cemo na manje dijelove i potraziti onaj dio na kojem funkcija ima vrijednosti razlicitih predznaka. U nekoliko koraka dobit cemo vrijednost nultocke sa zadanom tocnoscu.

Primjer 2.

Metodom raspolavljanja izracunajmo vrijednost nultocke polinoma P(x) = x + 2x 5 s tocnoscu od dvije decimale.
3

Interval nije nuzno dijeliti na dijelove jednake velicine. Kako je P ( l ) = - 2 , a P(2) = 7, ocekujemo da ce nultocka biti bliza tocki 1. Racunamo vrijednosti u tocki 1.2: P(1.2) = - 0 . 8 7 2 . Predznak je isti kao u tocki 1, nultocka se nalazi desno. P(IA) = 0.544. Predznak je promijenjen. Nultocka je unutar intervala [1.2, 1.4]. P(1.3) = -0.203 . Daljnje racunanje ispisujemo u tablici:
X P(x)

1.4 1.3 1.35 1.32 1.33

0.544 -0.203 0.160 -0.060 0.012

Vidimo da se nultocka nalazi unutar intervala [1.32, 1.33]. Dakle, JCI ~ 1.32 i sve su znamenke tocne.

Zadatak 1.

Metodom raspolavljanja odredi jedino realno rjesenje jednadzbe s tocnoscu od dvije decimale.

2=

RACUNANJE NULTOCAKA

Zadaci 1.7.
1. Odredi intervale uzastopnih cijelih brojeva u kojima se nalaze nultocke polinoma P(x) x 3x + 1. Suzi potom te intervale na intervale duljine 0.1.
3

8. 9.

Odredi na dvije decimale negativnu nultocku polinoma P(x) = x 3x 4x + 1.

3 2

S tocnoscu na dva decimalna mjesta odredi realne nultocke polinoma P(x) = x 4x + 4x 4.

4 3 2 3 2

Odredi intervale kojima su rubovi uzastopni cijeli brojevi, a u kojima leze nultocke polinoma P(x) = x - x - 2x + 1.
A 3

10. Odredi nultocke polinoma P(x) = x + 4x 6, svaku s tocnoscu na dvije decimale. 11. Odredi realne nultocke polinoma P(x) = x x 3 s tocnoscu na tri decimale.
3 4

3.

Odredi intervale kojima su rubovi uzastopni cijeli brojevi, a kojima pripadaju nultocke polinoma P(x) = x - 60x + 65x - 5.
5 3

4.

Jedan korijen polinoma P(x) = x 2x 5 je u intervalu (2, 3) . Odredi ga s tocnoscu na dvije decimale. Odredi nultocku polinoma P{x) = x 3x 13x 7 koja pripada intervalu ( 1, 0) . Jedan korijen polinoma P(x) = x lOx 5 je u intervalu (3, 2) . Odredi ga s tocnoscu na dvije decimale. Odredi pozitivnu nultocku polinoma P(x) = x - 5x - 3.
3 3 3 2

12. Odredi pribliznu vrijednost nultocaka polinoma P(x) = x 3x 1 ako one pripadaju intervalima < - 2 , - l > , < - l , 0 > i <1,2>. 13. Odredi interval duljine 1 unutar kojeg se nalazi realna nultocka sljedecih polinoma. Nakon toga metodom raspolavljanja odredi nultocku s tocnoscu na dvije decimale:
1)

5. 6.

P(x) = x + x + 1;
2 3 2

2) P(x) = 3x - 2x - 6; 3) P(x) = x + x - 5x - 5;
4)

7.

P(x) = x - x - 5.

Slozeniji zadaci
1
P

Dokazi da nakon mnozenja polinom

{ x )

=(l- +X -X
X l

+
2

. . . - J
1 0 0

+ x

(l+x +x + ...+x

12. Ostatak pri dijeljenju polinoma P s x -I- 1 je 4, a pri dijeljenju s x + 1 polinom P daje ostatak 2x + 3. Koliki je ostatak pri dijeljenju polinoma P polinomom (x + l ) ( x + 1) ?
2 2

u svojem kanonskom zapisu nema clanova s neparnim eksponentom od x. Koliki je zbroj koeficijenata polinoma / ? 2, Dokazi sljedecu jednakost: (1 + x)(l + x ) ( l + x ) . . . ( l + x ""') = 1 +x +x + ... + x " . 3. Postoji l i polinom P s cjelobrojnim koeficijentima takav da je P(0) = 19, P ( l ) = 9 9 , P(2) = 1999? Dokazi da ne postoji polinom P s cjelobrojnim koeficijentima takav daje P(2) = 4 i P(6) = 6. Akoje P polinom s cjelobrojnim koeficijentima koji za cetiri razlicita cijela broja ima vrijednost 7, tada P nije jednako 14 ni za koji cijeli broj x. Dokazi ovu tvrdnju. Akoje P polinom s cjelobrojnim koeficijentima te ako su brojevi P(2) i P(3) djeljivi sa 6, sa 6 je djeljiv i broj P(5). Dokazi ovu tvrdnju! Polinom P cetvrtogje stupnjateje P(1)=P(1) i P(2) = P(2). Dokazi da je za svaki x, x G R , P(x) = P ( - x ) . Odredi polinom P cetvrtog stupnja za koji je P(x) = P ( l x) za svaki realni broj x. Kompozicijapolinoma PoQ definira se formulom (PoQ){x)=P{Q(x)). 1) Odredi PoQ akoje P(x) =x + 2 x - l , Q(x)=x -l. 2) U istom primjeru izracunaj Q o P . 3) Pokazi daje za po volji uzete polinome P i Q njihovakompozicija PoQ opetpolinom. 4) Akoje n st P , m = st Q, koliki je st(P o Q) ?
2 2 2 2 - 1 2 4 2

13. Polinom P pri dijeljenju s x + x + 1 daje ostatak x + 1, a pri dijeljenju s x x + 1 ostatak 3x + 5 . Koliki je ostatak pri dijeljenju polinoma P(x) polinomom x + x + 1 ?
2 2 4

14. Dokazi da je za svaki prirodni broj n, n > 2 polinom P(x) = (x - \)(x ~ - l ) ( x " " - 1) djeljiv polinomom (x l ) ( x l ) ( x 1).
n n x 2 2 3

15. Dokazi da je polinom P(x) = x djeljiv polinomom x + x + 1.

2 2 2 2

3 3 2

+x

3 3 1

+ 1

4, 5.

16. Polinom P(x) = a x " + a _ i x " - + a . _ 2 X " " - r . . . + a i x + an djeljiv je polinomom x 1. Dokazi daje P(x) djeljiv i s x 1.
2 4 2 2

8.

17. Uz koje je uvjete polinom P(x) = x + x x ~ + . . . + x + 1 djeljiv polinomom F(x) =x"+x"+x ~ + ...+x+ 1?
m m 2 1 n 2 2

m _ 1

7.

18. Dokazi da je polinom P(x) = x " nx + nx ~' 1 djeljiv polinomom Q(x) = x x x + 1.

n+l n 3 2

8. 9.

19. Nadi sve polinome P za koje vrijedi x P(x 1) = (x 3) P(x) za svaki realni broj x . 20. Odredi koeficijente a i /; tako da polinom P(x) = ax + bx + 1 bude djeljiv polinomom (x-1) .
4 3 2

21. Rastavi u faktore polinome: 1) P ( x ) = x - 3 x - 2 ;

8 4 3

2) P(x) = x + x + 1 ;

3) P(x) = x + x + 1. 22. Ostatak pri dijeljenju polinoma P polinomima x 2 , x 1, x + 1 , x + 2 redom su 2 , 1, 1, 2. Odredi ostatak pri dijeljenju polinoma P polinomom (x 2)(x l)(x + l)(x + 2 ) .

10. Zbroj svih koeficijenata polinoma jednak je 2 , a zbroj koeficijenata na parnim mjestima jednak je zbroju koeficijenata na neparnim mjestima. Koliki je ostatak pri dijeljenju tog polinoma polinomom x 1 ?
2

11. Zakojeje a i , a R , n e R , > 1,polinom P[x) = x" ax"~~ + ax 1 djeljiv polinomom (x-1) ?
i 2