Bloomova taksonomija: razine znanja u radu sa pojmovima koje treba savladati 1.

Prisjeanje pojmova i upotreba podataka najnia razina 10% vremena 2. Razumijevanje i svrstavanje (objasni, odredi, klasificiraj)

-Promjena brojnosti populacije se djelomice moe postii zdravstvenim odgojem Bolesnik 1.Bolest doputa izuzimanje od drutvene odgovornosti; pravo i dunost bolesn. 2.Bolesnik nije odgovoran za svoje stanje, tako mu se pomae da prihvati pomo 3.Oekuje se da bolesnik eli ozdraviti; pretpostavlja se suradnja s lijenicima 4.Oekuje se da bolesnik i okolina trae racionalno rjeenje i da biraju pomo koja je struno kvalificirana Oteenje: anomalija, defekt ili gubitak udova, organa, tkiva; funkc. poremeaj, ukljuujui i psihiku funkciju; moe biti trajno ili prolazno Nesposobnost: Privremeno ogranienje obavljanja neke aktivnosti na nain koji se smatra normalnim u zdrava ovjeka Invalidnost: trajno stanje koje ograniuje ili sprjeava ispunjavanje one uloge koja je normalna za odreenu osobu prema socijalnim i kulturnim normama Zdravlje pojedinca i zajednice Zdravstveno stanje: kod strunog govorenja o zdravlju unutar zajednice Razlika izmeu zdravlja zajed. i pojed. je mehanika, kvalitativna i kvantitatvna Mjerila zdravlja: za mjerenje zdravstvenog stanja -Kategorije: sposobnosti, funkcije, promjene u strukturi -Osobna, neizravna: umrli, invaliditet, bolest, potekoe -Osobna, izravna: zdravst. ponaanje, rast i razvitak, psih. sposobnosti, fiziol. funkcije, subjek. osjeanje i miljenje, dnevne akivnosti -Zajednika, neizravna mjerila: ZZ, drut.-gosp., drut. sigurnost, zdrav okoli Motivi: unutarnji regulatorni mehanizmi koji usmjeruju ponaanje, a izazivaju ih unutarnje pobude i vanjski podraaji A. Maslow, 1954., postavio teoriju motivacije: homeostaza i razvitak; potrebe i elje pojedinca proizlaze iz aspiracija Drut. uloge: intimna->u obitelji; privatna->sa prijateljima; javna-> kao dravljanin B. Kesi, 1959., socijalno-medicinski model zdravlja, naglauje drut. komponentu, ali i povezuje pojedinca i narod -Zdravlje je produkt interakcije nasljea i okoline: drut.-polit., fizike i biotske -Bolest psihika i fizika disfunkcij organizma -Na zdravlje u z naslijee utjeu i sljedei faktori -Socio-ekonomski (i fizika okolina) -Utjecaji vezani uz odgoj, obrazovanje i kulturu -Utjecaji koji proizlaze iz sistema sdravstvene i socijalne zatite Zdravlje pojedinca i naroda ne gradi medicina, nego one snage koje podiu njegovo znanje i blagostanje, te lome njegovu zaostalost Socijalno blagostanje po Kesiu: Stanje mira i sigurnosti, u kojem svaki ovjek bez razlike na rasu, vjeru, politiko uvjerenje, ekonomsku kondiciju i spol im pravo na kolovanje i rad, stanje koje mu daje mogunost da ivi harmonino u zdravoj okolini i koji mu prua osiguranje u bolesti, iznemoglosti i starosti Drutvo i zdravlje Negativna povezanost: to je vei drutveni proizvod zemlje, to je nii fertilitet Siromatvo je nemogunost postizanja min. ivotnog standarda u datim uvjetima. -Posljedica je ekonomskog stanja i drutvenih odnosa -Linija siromatva: razliita za razliite zemlje Pauperizam: bijeda, najtei oblik siromatva, socijalno-patoloki proces -> ugroava temeljne ivotne funkcije ovjeka Gledita na siromatvo (to uvjetuje, zato, koji imbenici) Pozitivizam: ekonomski imbenici, politika nemo i neorganiziranost, nepismenost, Zaarani krug -> siromatvo stvara siromatvo Funkcionalizam: podjela posla i nunost da netko radi jednostavne i slabo plaene Marksisam: posljedica drut. stratifikacije, temelj kapitalizma, problem siromatva se svodi na problem nejednakosti i eksploatacije Interakcionizam: osebujno ponaanje u sredutu interesa (???) Vei rizik smrtnosti kod siromanih u mladosti, kod nekih bogatih u starosti Razlike u smrtnosti, pobolu, uporabi zdravstvene slube i zdravstvenom ponaanju Drutvene nejednakosti (meusobno povezane) -Pravna nejednakost (nejednakopravnost) -Materijalna (bogatstvo & siromatvo) -Politika (nejednaka raspodjela politike moi) Socijalno-medicinska intervencija etiri strategije, mjerilo koliko radikalno emo mijenjati drutvene imbenike 1.Konzervativna: anti-egalitarna, ele se odrati pa i poveati drut. nejednakosti 2.Defetistika: Nita se ne moe uiniti, Nije nae da djelujemo, zaklon za ^^ 3.Reformatorska: ublaava nejednakosti, pomo najsiromanijima boljom zatitom i preraspodjelom drutv. sredstava 4.Radikalna: prvo promijeniti drutvene odnose pa e se sve samo od sebe poboljati Prva i druga etiki neprihvatljive, trea trai ogroman trud ni za to, etvrta esto znai ne initi nita. Ipak prevladavaju u nekim oblicima 3. i 4. Stanovnitvo -Stanovnici koji na odreenom prostoru stalno stanuju i borave -Ukupno stanovnitvo ine svi koji trajno borave u zemlji najmanje godinu dana u RH od 1988., prema preporuci EU i Eurostata -Stalno s mijenja zbog prirodnih (ivotni) i mehanikih (socijalni ivotni dogaaji) -Prirodni: raanje i umiranje; mehaniki: Razdoblja prve godine ivota: -0 6 dana: rano neonatalno -0 27 dana: neonatalno razdoblje -28 364 posteonatalno Novoroene je 0-27 dana, dojene 0-364 dana Natalitet: broj ivoroene djece na 1000 stan. u 1 god. na odreenom podruju -ukupan broj ivoroene kroz broj stan. puta 1000 Opi fert.: br. ivoro. djece na 1000 ena u reprod. dobi u 1 god. na odre. podruju -ukupan broj ivoroene kroz ukupni broj ena u reproduktivnoj dobi puta 1000 Specifini fert.: broj ivoro. djece roene od ena odreene starosti na 1000 ena iste dobne skupine Ukupni fert.: izraunati prosjean broj ivoro. djece na 1 enu pod pretpostavkom specifinog fertiliteta u promatranoj godini Opi mort.: broj umrlih na 1000 stan. u 1 god. na odreenom podruju -ukupni broj umrlih kroz ukupni broj stan. puta 1000 Specifini mort.: mortalitet prema spolu i dobi (na 1000 stanovnika) ili odreenoj bolesti (na 10000 stan.) u 1 godini na odreenom podruju Letelitet: postotak umrlih od broj oboljelih od odreene bolesti Prirodni prirast: razlika izmeu broja ivoro. na 1000 stan. i broja umrlih na 1000 stan. u 1 god. na odreenom podruju -razlika izmeu ukupnog broja ivoro. i broj umrlih kroz ukupni broj stan. puta 1000, odnosno razlika mortaliteta i nataliteta Smrtnost dojenadi: broj umrle na 1000 ivoro. djece u 1 god. na odre. podruju -ukupan broj umrle dojenadi kroz ukupni broj ivoro. puta 1000 Perinatalna smrtnost: mrtvoroeni plus umrli u razdoblju 0-6 dana kroz ukupan broj ivoroenih puta 1000 Oekivano trajanje ivota: oekivani broj godina ivota to jo preostaje osobama odreene ivotne dobi. Rauna se na temelju specifinog mortaliteta prema dobi i spolu za odreeno razdoblje preko ivotnih tablica. Oekivano trajanje ivota kod roenja je predvieni broj god. ivota za dijete roeno odreene god. u odr. zemlji Prosjeno trajanje ivota: ukupan zbroj godina umrlih kroz broj umrlih Narod: pojam s dva znaenja. U irem: ukupnost ljudi povezanih osjeajem istovjetnosti u povijesti, tradiciji8, vjerskoj pripadnosti, jeziku -Povijesno gledano: skup politikih subjekata Narodnost: obiljeje koje pripada narodu, danas najee u smislu nac. manjine U odnosu na stupanj i dinamiku soc. i gosp. razvitka razlikujemo: -Zemlje u razvoju: niski nac. dohodak, nepismenost, veliki % poljop. visok natalitet i prirodni prirataj -Vodei zdravst. problemi su nehigijenski uvjeti ivota, siromatvo, neprosvijeenost i nedostatak hrane -Prevladavaju zarazne bolesti -Srednje razvijene zemlje -Visoko razvijene zemlje: veliki nac. dohodak, pismenost, visoki privredni potencijal -Maligne, duevne i kronino-degenerativne bolesti Populacijska politika -Kompleks dogovorenih i svijesno poduzetih mjera odreene zajednice ija je svrha utjecanje na smijer i intenzitet reprodukcije stanovnitva -Komplementarna sa socio-ekonomskim razvitkom i ne rijeava se odvojeno Par caka: -Gradovi rastu bre od sela -Invalida, kroninih bolesnika i starijih ima vie u zemljama u razvoju ^^ -Ekonomski porast je vei u zemljama iste razine razvitka u kojima je i pp. stan. vei -Bez smanjene smrtnosti ne moe se smanjiti niti porod -Sve su promjene u populaciji bitno vezane uz poloaj ene -Prirast stan. se ne moe trajnije poveati unato velikim ulaganjima Planiranje obitelji -Svjesno odluivanje DVAJU LJUDI! o broju djece, vremenu i razmacima donoenja djece na svijet s osnovnim ciljem da dijete bude eljeno -Iskljuuje neeljene trudnoe i poroaje -Osigurava raanje djeteta kad je to poeljno -Ovisi o drutvenom, gospodarskom i intelektualnom razvitku -Cilj je raanje eljene djece s svim pozitivnim implikacijama za njihov razvoj i prihvaanje u obitelj i drutvenu zajednicu Mjere planiranja obitelji: -mjere soc. politike (osiguranje rada, kolovanja, stambena politika) -zdravstvena i socijalna zatita materinstva, djeteta i obitelji -seksualni odgoj -predbrana i brana savjetovalita -osiguranje mjera za to sigurniji abortus Kontracepcija pojam koji podrazumijeva metode i sredstva koja onemoguuju oplodnju humanog jajaca Morbiditet: odnos jedinki na nekom podruju i broja oboljelih u odreenom vremenskom razdoblju -Zarazne, cerebrovasklarne, krvoilne bolesti, rak... Porast kroninih bolesti nije epidemija, nego rezultat naina ivljenja, navika Stablo ivota: predstavlja dobnu strukturu populacije; tri tipa -Trokut: mlado stanovnitvo -Bava: zrelo stanovnitvo -Trokut prema dolje: staro stanovnitvo Zajednice (skupine) Primarna zajednica (skupina) -lanovi se osobno poznaju, odluke se donose oi u oi, komunikacija neposredna i mnogo bogatija (obitelj, susjedi, lege, suradnici na poslu) -Ima velik utjecaj na zdravstveno i emocionalno stanje pojedinca Obitelj: drutvena skupina koju obiljeava zajedniko prebivanje, ekonomska suradnja i razmnaanje. Ukljuuje odrasle osobe obaju spolova (danas ba i ne, op. a.), od kojih najmanje dvoje odravaju drutveno odobrenu spolnu vezu, i jedno ili vie djece, vlastite ili usvojene od tih odraslih koji spolno kohabitiraju. Funkcije obitelji: dvije kategorije -U drutvu: bio. reprodukcija, gosp. funkcija, kult. funkc., zatita -Potrebe pojedinca: spolnost, rad, proizvodnja, odgoj, moral, potpora, pomo U idealnom sluaju obitelj premouje zadovoljavanje potreba pojedinca i drutva Obiteljski ciklus: -Sklapanje braka: prilagodba, seksualno privikavanje, pripreme za dijete -Ekspanzija: panja na djecu koja dolaze -Disperzija: pomo djeci u socijaliziranju, odgoj, socijalni prostor -Nezavisnost: djeca pie van, navikavaju se na ivot bez roditelja -Mirovina i priprema za odlazak Obitelj i zdravlje: -Obitelj je prvo mjesto gdje se trai pomo i savjet, trajno raspravlja i prati zdravstveno stanje svih lanova -Ulogu u odabiru lijenika im majka, bez njezina sudjelovanja se mnoge odluke ne daju rijeiti Psihosomatska obitelj: bolest u obitelji se iskoritava da bi se izbjegli drugi sukobi. Bolesniku se ne pomae da mu se olaka bolest, istiu se simptomi i tekoe da bi se na njihovu rjeavanju lanovi okupili i stekli smisao svog zajednitva. Lokalna (mjesna) zajednica: zajednica ljudi povezanih istim opim potrebama i interesima koji ive na odreenom podruju i ini most izmeu primarnih zajednica i ireg drutvenog sustava. -ima ujecaj u organizaciji zdravstvene zatite Model o umiranju i umiruem bolesniku, Kbler-Ross, 1983. -Stadiji identini s opim modelom reakcije na stanja na koje ne moemo utjecati: tuga->negiranje->srdba->pogaanje->depresija->prihvaanje ivotni ciklus Rast: obuhvaa kvantitativne promjene, mjerljive, masa i veliina Razvoj: kvalitativne promjene, poveanje sloenosti strukture i funkcija organa i tkiva te ovjeka kao cjelovite linosti. Kontinuirani proces u kojem ovjek prijelazi iz jednog razdoblja u drugo bre ili sporije, slijedei svoj individualni tempo rasta i razvoja Konstitucija: naslijeen skup tjelesnih, duevnih i funkcionalnih osobina Prema Kretschmeru (1925.), astenika (leptosomska), atletska i piknika -Konstitucija odreuje psiholoki tip i uvjetuje pojavu bolesti Znaaj, karakter: ine osobine linosti, odreuju pojedinca prema zajednici Socijalizacija: proces pretvaranja bioloke individue u drutvenu linost Linost kao autonomna cjelina: uz danu slobodu sama sebe regulira, pa se tijekom ivota aktivno mijenja i gradi svoju budunost Nagon: bioloki odreen nain odgovora i osjeanja na unutranje impulse organizma i vanjske poticaje. Aktivnosti koje uzrokuje se uvijek ponavljaju na jednak nain i s malim varijacijama. Instinkt: nagon uroen, karakteristika ivotinja. etiri ivotne dobi: 1., 2., 3., 4.; prema Eriksonu, 1963. Prva ivotna dob: -Intrauterino razdoblje -Dojenaka dob: roenje 11 mjeseci -Dob maloga djeteta: 12 23 mjeseca -Predkolska dob: 2 5 godina -Rana kolska dob (srednje djetinstvo): 6 10 g. , 6 12 g. -Adolescencija, mladenatvo: pojava sekundarnih spolnih obiljeja do konane zrelosti; 11 18 g. , 13 20 g. WHO kae za adolescenciju: 10 19 g. Druga ivotna dob: -Mlada odrasla dob: 20 30 g. -Srednja odrasla dob: 30 45 g. -Zrela odrasla dob: 45 60 g., osobito vana; tu nastaju prve vidljive promjene u tjelesnoj snazi i prijelaz u starije doba Trea ivotna dob (ranija, zrela, stara): 60 (65) 74 godine etvrta ivotna dob (kasna starost): 75+ Adolescencija -Prijelazno razdoblje izmeu djetinstva i odrasle dobi, od pojave prvih znakova puberteta do potpune fizike, psihike i socijalne zrelosti -Dijete vie nije u djetinstvu, ali nije dovoljno odraslo da bude odgovorno Adolescenti kao takvi: -Kritini prema okolini, ne priznaju autoritete, bore se za samostalnost -U procjepu izmeu volje i mogunosti -Trebaju naii na razumijevanje i poputanje ak i kada nisu posve u pravu -ele biti prihvaeni -Zdrava populacijska skupina; niska smrtnost; glavni uzrok smrtne nesree Pubertet: rezultat razvojnih procesa u neuroendokrinom sustavu. -Promjene koje se zbivaju istodobno sa sazrijevanjem spolnih lijezda Pubertert i seksualna zrelost nastupaju sveranije, ali socijalna i psihika zrelost zato dolazi sve kasnije Zdravstveni problemi kolaraca i studoa 1.Povezani sa reproduktivnim zdravljem: seks prije braka, uporaba kontracepcije, adolescentne trudnoe i poroaji, abortusi, spolne bolesti 2.Sredstva to izazivaju ovisnost: alkohol, duhan, droge... -Vodei uzrok smrti: prometne, ozljede, ubojstva i samoubojstva Adolescentna trudnoa: nesklad izmeu buenja ljubavi, seksualnog nagona i bioloke socijalne i psiholoke zrelosti za sloenu i odgovornu funkciju. Zdravstveno ponaanje -Oblici ponaanja i aktivnosti koje poduzimaju osobe sa svrhom da: 1.Unaprijede vlastito zdravlje ako smatraju da su zdrave 2.Preveniraju ili rano dijagnosticiraju bolesti ako smatraju da su ugroene 3.Utvrde vlastito stanje zdravlja i mogunosti lijeenja ako su bolesne 4.Ispune upute i savjete o ljeenju ako je objektivno prihvaeno da su bolesne Model zdravstvenog vjerovanja, Hochbaum 1970. ovjek polazi od triju shvaanja (percepcije): -Vlastita osjetljivost: subjektivna procjena kolika je mogunost obolijevanja -Ozbiljnost prijetnje: ocjena opasnosti od mogueg naruavanja zdravlja

3.

Primjena (ilustriraj) 2 i 3 45% od ukupnog vremena 4. Analiza (razlui, kritiziraj, zakljui) 5. Sinteza (prikai, kombiniraj, razmotri) 6. Vrednovanje najvia razina; 4, 5, 6 45% od ukupnog vremena Moramo proi sve razine da doemo do vrednovanja, ne smijemo preskakati Tennyson 1988. odredio %; Taksonomija 1956. godine Socijalna medicina Socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem meusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patolokih pojava u narodu i pronalaenjem mjera socijalnog karaktera za unaprijeenje zdravlja A.tampar, 1926. -Grana medicine koja prouava ovisnost zdravstvenog stanja puanstva o socijalno-ekonomskim prilikama zajednice slubena definicija -Usmjerena na organizaciju, rukovoenje i upravljanje ZZ-om J.P.Frank, 1786., Medizinische Polizei, prva formulacija pojmova -uvanje zdravlja dunost drave, ona regulira da ivot nije tetan graanima -Problemi zdravstvene zatite dio inutranjih poslova J. Guerin, 1848, Pariz, prvi upotrebljuje pojam Socijalna medicina -Dijeli je na: socijalnu fiziologiju, patologiju i higijenu R. Virchow, Prussia, Medicina je socijalna znanost, a politika nita drugo nego medicina u velikim razmjerima, irokim E. Chadwick (pravnik) & S. Smith (lijenik praktiar) -Izvjetaji koji opisuju utjecaj siromatva, stila ivota i okoline na zdravlje -Trae sanitarnu reformu, kritizira se birokracija sa liberalnog stajalita 1848., Engleska, Prvi zakon o javnom zdravstvu (pod utjecajem ^^) 1856., Engleska, Prvi teaj javnog zdravstva W. Farr, 1837. prvi medicinski statistiar N.A.Semako, SSSR, formulirao naela zdravstvene zatite 1870., neke zemlje istone Europe -> Socijalna higijena Grothjan, Berlin, 1915. Socijalna patologija bolest posljedica drutvenih i ekonomskih prlika Akademska sredita socijalne medicine: Berlin(D), Utrecht(NL), Nancy(F) Socijalna medicina kao nauka traila je uzroke soc. bolesti i pronala ih u samom drutvenom ureenju Seljaci nisu studirali soc. med., ali njihovi su zahtijevi ba oni isti koje postavlja Javno zdravstvo danas oznauje sadraje to se odnose na zadatke drave i vlasti u zatiti zdravlja Glavni cilj programa javnog zdravstva je unaprijeenje svih aktivnosti kojima je svrha ouvanje zdravlja Struke nastale iz socijalne medicine: -Organizacija i upravljanje zdravstvom -Epidemiologija: promatranje zdravlja i bolesti populacije, masovne intervencije temeljna disciplina javnog zdravstva -med. i zdravst. statistika i informatika, zdravst. ekonomija -Preventivna medicina: struni medicinski aspekti sprjeavanja bolesti -Zdravstveni odgoj, med. i zdr. Psihologija: podruje koje je nekad slovilo kao glavni nain za rjeavanje socijalno medicinskih problema Novo javno zdravstvo: 80tih, dva imbenika utjeu: 1. Vei udio razliitih struni disciplina izvan djelokruga medicine 2. Laici trae participaciju u odluivanju o uvjetima ivota, zatiti okolia, promociji zdravlja i praksi zdravstvene zatite -medicina je samo jedna od komponenti zatite zdravlja soc. med. dobiva ue znaenje pa se bavi prikupljanjem i analizom podataka o rutinskom radu zdravstva (statistika) Medicinsko lijeenje: svrha je pruanje strune pomoi poveanom broju bolesnih i ranjenih tijekom sukoba Razvoj soc. med. u Hrvata Jean Babtiste Lalangue, 18.st., utemeljitelj medicinskog tiva na hrv. jeziku -Medicina ruralis iliti vratva ladanjska za potrebou muev i siromakov horvatskog orsaga i okolu njega blizneeh mest -Neto za babice, neto pupkorezovina u nazivu 1833. Naredba o bratovtini za osiguranje rudara u Samoboru 1873. Zagrebako radniko drutvo za pomaganje u nevolji 1891. U Hrvatskoj i Slavoniji bolesniko osiguranje i za tvornike radnike -Zakon o podupiranju obrtnih i tvornikih namjetenika u sluaju bolesti 1830., K. Peii, prva junoslavenska medicinska studija, nastoji rijeiti problem ZZ za siromane i postaje pretea modernog socijalnog osiguranja F.S. Gundrum-Oriovanin: na prvi i pravi socijalni medicinar 1926., Beograd, Centralni higijenski zahod 1931. tampar umirovljen, pii u inozemstvo kao strunjak Higijenske organizacije Drutva naroda 1952., Bled, II. drugi kongres preventivne medicine, koncepcija domova zdravlja i integrirane ZZ Soc. med. u Hrvata postie meunarodn priznanja za uspjehe u nastavnom radu Posebna po: naelu aktivnog sudjelovanja naroda u akcijama i odluivanju o pitanjima zdravstva, naelu jedinstvene medicine, ukljuuje PZZ, preventivne i klinike aspekte zdravstvenog djelovanja u svoju sferu tamparovi principi (doslovni prijepis) 1.Vanije je obavjetavanje naroda od zakona 2.Najvanije je pripremiti u 1 sredini teren i pravilno shvaanje o z. pitanjima 3.Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapreenju nije samo monopol lijenika nego se s njim treba da bave svi bez razlike. Samo ovom zajednikom suradnjom moe se unaprijediti narodno zdravlje. 4.Lijenik treba da je uglavnom socijalni radnik; s individualnom terapijom ne moe mnogo da postigne; soc. terapija je sredstvo koje ga moe dovesti do pravog uspjeha 5.Lijenik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku jer ga ekonomska ovisnost sprjeava u glavnim njegovim zadacima 6.U pitanju nar. zdravlja ne smije se initi razlika izmeu ekonom. jakih i slabih 7.Potrebno je stvoriti zdravst. organizaciju u kojoj e lijenik traiti bolesnika, a ne bolesnik lijenika, jer se samo na taj nain moe u naem staranju obuhvatiti sve vei broj onih ije zdravlje treba da uvamo 8.Lijenik treba da je narodni uitelj 9.Pitanje nar. zdravlje od veeg je ekonomskog nego humanitarnog znaaja 10.Glavno mjesto lijenikova djelovanja su ljudska naselja, mjesta gdje ljudi ive, a ne laboratoriji i ordinacije Zdravlje Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duevnog i drutvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti, eneva, vajcarska, 1948. -Socijalna medicina se bori za shvaanje zdravlja kao jedinstva somatske, psihike i psihike komponente ^^; vanost cjeline, sklad i umjerenost -Galen daje vrlo slinu definiciju: dobro osjeanje i obavljanje redovnih funkcija -Uz odsutnost bolesti, za zdravlje je potrebna i odreena razina sposobnosti: -temeljna dispozicija koja omoguuje ivot -sposobnosti prilagoene uvjetima ivota ovjeka -aktivna snaga, ilost -Zdravlje nije krajnji cilj, ni primarno dobro -Bitna je vrijednost zdravlja da nam omoguuje da ivimo potpun ivot Zdravlje karakteriziraju: anatomski integritet, sposobnost ispunjavanja uloge koje osoba eli, svadavanja fizikog rada, biolokog i drutvenog stresa, nepostojanje bolesti ili rizika bolesti i prijevremene smrti Bolest Kompleksan fenomen, oituje se: -Tjelesnim, duevnim i drutvenim stanjem, strukturom, djelovanjem i meusobnim utjecajem pojedinih organa i organskih sustava -Promjenama osjeanja, sposobnosti i funkcija -Naruenom ravnoteom s okoliem i promijenjenim funkcijama u drutvu Cilj nije i ne smije biti dijagnoza sama po sebi, ona je sredstvo da se odredi akcija i da se lake komunicira s drugima Oni koji su najbolesniji u pravili nisu oni koji se najvie tue Patocenoza: obuhvaa sve bolesti na odgovarajuem podruju u danom trenu, a koje ostaju meusobno u vezi i ravnotei dok ne nastanu bitne eko. promjene Pandemija: zaraza meu ljudima, prostorno neograniena, vremenski ograniena Epidemija: uestala pojava pojedine bolesti ljudi u nekom odreenom vremenu i na nekom ogranienom podruju Patogeneza: uenje o nastanku bolesti

-Koristi i potekoe: Koliko se aktivnost isplati?

Zdravstveni odgoj Mjera zdravstvene zatite kojom se putem razvijanja zdravog i mijenjanja tetnog zdravstvenog ponaanja te poduavanjem i irenjem informacija o zdravstvenim postupcima postie unaprijeenje zdravlja, sprjeavanje, lijeenje i ublaavanje posljedica bolesti. -Najvanija opa mjera u zatiti zdravlja, osnovni instrument soc. med. -Dio opih kulturnih zbivanja i u njemu stalno sudjeluju svi Osnovni oblici zdravstvenog odgoja: -Osobni primjer: tih, ali vrlo moan; mijenja odreeni nain ponaanja -Savjetovanje: najei oblik, obavljaju ga zdravstveni radnici; znai razumjeti sugovornika, pomoi mu da shvati svoje ponaanje i donese svoje odluke -Prosvjeivanje: iri istine i znanje -Odgojne mjere: usmjerene na mijenjanje navika i promjenu stavova; planirani i dugoroni procesi sa pojedincom ili skupinom; meusobno razumijevanje i povjerenje onih koji sudjeluju -Rad sa zajednicom: Dio drutvenog i u svakidanjici uglavnom dobrovoljnog rada lijenika i sestre -Zdravstvene akcije i propaganda Metode zdravstvenog odgoja: -Predavanje: najea, jednosmjerna metoda sa malo ovratnih informacija; objanjavanje, opisivanje, izlaganje i sl., -Dvosmjerne metode: najee rad s malom skupinom gdje onda dolazi do povrata informacije-> seminari, kruok, rasprave, izmjene miljenja i iskustava Slobodna, demokratski voena skupna rasprava bez autoritativnog stava onog koji radi sa skupinom jedna je od najjaih metoda za razvoj i mijenjanje stavova i navika Stav: tri komponente, Kognitivna, Emocionalna i Akcijska Po tomu 4 pristupa zdravstvenom odgoju; cilju i onaj tko ga provodi 1.Racionalni pristup, znanje K; zdravstveno prosvjeivanje, MD, MS 2.Bihevioralni, 60.-70., A, navika; psiholozi 3.Psihodinamski, E, rad na emocijama, razvoj stavova; psihijatri 4.Sociodinamski u uem smislu, zdravstvena kultura; sustav vrijednosti; mediji Sve skupa je zdravstveni odgoj (po G. Pavlekovi) Zdravstvena zatita Skup metoda i akcoja sa svrhom da unaprijedi zdravlje, sprijei bolesti radi uinkovitog lijeenja ili rehabilitacije Hrvatski zakon definira ZZ: sustav dravnih i skupnih mjera za unaprijeenje, uvanje i vraanje zdravlja Mjere zdravstvene zatite: standardni medicinski i drugi postupci za identifikaciju (dijagnozu) zdravstvenog stanja i za zdravstvene intervencije ->modifikacija tijeka bolesti i zdravstvenih procesa -Mjere se primjenjuju na pojedince, skupine i ire zajednice Prema cilju se dijele na: (razlozi podjela u tradiciji) 1.Preventivne: sprjeavanje nepovoljnog stanje 2.Kurativne: lijeenje i skrb Jedinstveni spektar (lepeza) mjera ZZ: -uvanje i unaprijeenje zdravlja -Sprjeavanje bolesti i oteenja -Pravodobno otkrivanje i intervencija -Potpuno lijeenje i sprjeavanje nesposobnosti -Rehabilitacija i sprjeavanje invaliditeta Ideoloke koncepcije koje se skrivaju pod znanstvenom medicinom: 1.Mehanicizam: ovjek kao stroj 2.Determinizam: opa uzrona veza i ovjek kao objekt vanjskih utjecaja 3.Teleologija: svi procesi imaju svrhu 4.Vitalizam: razjanjenje ivota posebnom ivotnom silom Holizam: (nije ^^) nastaje u biologiji, promatranje i naglasak na cjelini, ne priznaje se vitalna sila; ali cjelina usmjeruje procese na kojima se temelji ivot Zdravstvene intervencije s obzirom na cilj dijelimo na: 1.Unaprijeenje zdravlja 2.Sprjeavanje bolesti 3.Pravodobno otkrivanje bolesti i njihovo lijeenje 4.Dijagnosticiranje bolesti injihovo lijeenje na bolesnikov zahtijev 5.Rehabilitaciju, praenje i kontrola kroninih bolesnika Unaprijeenje zdravlja: pojedincu i zajednici se treba omoguiti poveana kontrola nad imbenicima to uvjetuju zdravlje; zdravlje je sredstvo svakodnevnog ivota, a ne cilj ivljenja -Vei naglasak na drutvo i zajednicu u cjelini -Akcija usmjerena odrednicama zdravlja, a ne uzrocima bolesti Dokumenti vezani uz unaprijeenje zdravlja 1.Ottawa 1986., pet prioriteta -Izgraditi zdravu javnu politiku -Stvoriti okolinu koja potpomae -Podravati akcije zajednice -Razvijati osobne vjetime -Preusmjeriti zdravstvenu slubu 2.Adelaide 1988. 3.Sundsvall 1991. 3.Dakarta 1997. 5.Mexico City 2000. Primjeri unaprijeenja zdravlja: kole koje promiu zdravlje Pokret Zdravi grad: Unaprijeuje svoju okolinu i proiruje resurse kako bi ljudi, dajui potporu jedni drugima, mogli dosegnuti svoj najvii potencijal -Podrazumijeva proces, a ne samo rezultat -Postoji svijest o zdravlju kao bitnom sadraju koji se eli unaprijediti -Politiko djelovanje je bitno; pravinost, unaprijeenje z. i sprjeavanje bolesti Preventivna medicina Cilj je unaprijediti i ouvati zdravlje te sprijeiti bolest -Znanstvena medicinska disciplina koja trai, prosuuje i primjenjuje postupke kojima se mogu postii navedeni ciljevi -Skup svih djelatnosti to se primjenjuju da sprijee, pojedinane bolesti, epidemije i pandemije. Dosta se poklapa sa higijenom, razlikuje se od kurativne medicine -Najvei uspjeh je iskorjenjivanje neke bolesti -> Variola vaera, 1978. -Najvei dio preventivne prakse predvode dispanzeri u jedinicama primarne ZZ; higijensko-epidemioloki odjeli u sastavu domova zdravlja i slubi zavoda javnog zdravstva Razine zdravstvene zatite: 1.Primarna: samopomo, uzajamna pomo, obitelj, kola, lokalna zaj., 1-50 lijenik ope medicine i suradnici; selo poduzee, opina, 1500-50000 2.Sekundarna: specijalisti, bolnica; subregija, kotar, upanija; 10000-500000 3.Tercijarna: subspecijalisti, regija, drava; 500000 i vie Alma-Ata, SSSR, 1978. konferencija o ZZ Zdravstvena sluba Drutvena djelatnost u kojoj zdravstveni radnici specifinim sredstvima, opremm i metodama rade na unaprijeenju zdravlja stanovnitva, sprjeavanju bolesti i pravodobnom otkrivanju, djagnostici, ljeenju i rehabilitaciji bolesnika Principi rada: redovito organizirana kao javna sluba od posebnog drutvenog interesa u zdravstvenim ustanovama, skupnoj praksi ili pojedinanoj privatnoj praksi. ZZ je organizirana na sljedeim naelima: -Pravo svakog ovjeka na zdravlje -Primjena dispanzerske metode rada -Primjena znanstvene medicine -Primjena timskog rada -Aktivna suradnja stanovnitva -Suradnja s drugim djelatnostima i slubama Dispanzerska metoda rada: aktivan i sustavan rad u sveobuhvatnom provoenju zdravstvene zatite pojedinaca i populacijskih skupina. Zatita je sveobuhvatna ako se uz lijeenje bolesnika provodi i preventivna zatita uzimajui u obzir socijalne sastavnice ivotne sredine. Takva bi se zatita trebala temeljiti na zdravstvenim potrebama i zahtijevima. Najee se provodi na primarnoj razini. Dispanzer: Zdravstvena ustanova za unaprijeenje zdravlja i provoenje rane dijagnostike, lijeenja, rehabilitacije i brige o zdravlju puanstva radi suzbijanja i sprjeavanja pojedinih bolesti, praenjem zdravstvenog stanj i uvjeta ivota. Timski rad: metoda koja omoguuje nekolicini osoba sa zajednikim ciljem da svoje sposobnosti najbolje iskoriste meusobnim upotpunjavanjem vjetina i iskustava. Voditelj tima treba imati ove kvalitete:

-Umijee organizacije i upravljanja -Sposobnost komuniciranja i rada s ljudima -Sposobnost uvaavanja tueg miljenja -Sposobnost logikog rasuivanja i zakljuivanja Razine zdravstvene zatite (opet) 1.Primarna: pacijenti dou lijeniku ope prakse po uputnicu pa ih ovaj poalje na specijalistiki pregled ako sam ne moe rijeiti problem 2.Sekundarna: provodi se bolnika i izvanbolnika specijalistika zatita. Specijalisti pruaju zatitu u kompleksnijim i kompliciranijim sluajevima dijagnostike i intenzivnog lijeenja 3.Tercijarna: tu se rjeavaju najkompleksniji i najsjebaniji problemi kod bolesnika sa jebeno rijetkim bolestima, koji trebaju jebaki intenzivnu medicinsku skrb Zdravstvene ustanove Samostalne ustanove koje pruaju graanima medicinsku pomo i druge oblike zdravstvene zatite i skrbi -Obvezne svoj rad organizirati tako da bolesnicima i drugim korisnicima omogue laku i pristupanu ZZ Dom zdravlja: Ustanova na primarnoj razini; provodi mjere PZZ u lokalnoj zajednici putem slubi ope medicine, pedijatrije i ginekologije, hitne medicine, stomatoloke i patronane slube. Slube najee organizirane u obliku zakupa. -Sadri i higijensko-epidemioloku, socijalno-medicinsku slubu i kolsku medicinu, premda one organizacijski pripadaju upanijskom zavodu za javno zdravstvo -Veliko znaenje u koordinaciji rad na primarnoj razini, organizaciji zatite na naelima PZZ, kontroli i unaprijeenju kvalitete, usavravanju zdravstvenih radnika, planiranju i koordinaciji preventivnih programa. -Ostvaruje cijelu izvanbolniku zatitu stanovnitva na odreenom podruju Poliklinika: zdravstvena ustanova ili dio nje (bolnice najee) u kojoj se obavlja specijalistiko-konzilijarna ZZ, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, ali ne i bolniko lijeenje (izvanbolniko da) -Specijalistika ambulanta za pregledavanje i lijeenje izvanbolnikih pacijenata Bolnica: namijenjena dijagnostici bolesti, lijeenju, njezi i smjetaju bolesnih ili ozlijeenih ljudi -rad na med. istraivanjima, zdravstvenom odgoju, izobrazba zdravstvenih radnika -Dijeli se na opu i specijalnu Opa: provodi polikliniki rad putem odgovarajuih specijalistikih ordinacija Specijalna: provodi lijeenje i rehabilitaciju bolesnika koji boluju od jedne, odnosno odreene skupine bolesti, ili odreene dobne skupine stanovnitva Znaajke bolnice zadnjih 25 godina: primjena vrlo sofisticirane tehnologije, dijagnostikih i terapijskih, uspjenih kirurkih intervencija... Medicinski centar: prvi put u Slavonskom Brodu 1957. od 1993. vie ne postoji Ljeilite: ZU u kojoj se pod nadzorom zdravstvenih radnika provodi lijeenje i rehabilitacija uz primjenu prirodnih ljekovitih faktora Dravni zahodi: obavljanje posebnih zadataka u ZZ; suzbijanje i lijeenje odreenih bolesti, prouavanje i provoenje pojedinih zadataka ZZ, proizvodnja i ispitivanje imunobiolokih preparata, ispitivanje i kontrola lijekova, izrada i primjena protetikih pomagala i slina sranja Zahod za javno zdravstvo: specijalizirane organizacije u zdravstvu, prate i istrauju zdravstveno stanje stanovnitva, pojavu i irenje zaraznih i odreenih kroninih bolesti, utjecaj ekolokih faktora na zdravlje. -Hrvatski zdravstveno-statistiki ljetopis Zdravstveni radnici Osobe koje obavljaju poslove zdravstvene zatite i imaju strunu medicinsku spremu predvienu zakonom i drugim propisima Danas se od sestre trai da sve vie djeluje samostalno, da bude lijeniku suradnik, a ne samo pomonik Privatna praksa -Vlasnitvo opreme; moe mogu biti osobno vlasnitvo ili u najmu -Vlasnitvo prostora; isto sranje drugo pakovanje, caka da se u zakup mogu uzeti i prostori unutar neke zdravstvene ustanove, da jedan prostor mogu u zakup uzeti i dva i vie zdravstvena radnika Nain poslovanja i organizacija rada: djelatnik sam odgovoran za poslodavstvo i organizaciju; ujavnoj slubi je to ravnatelj Nain naplaivanja usluga: pacijent izravno daje pare na ruke, ili pare stiu neizravno, putem osiguranja. Moe postojati i ugovor o neizravnom plaanju Nain plaanja lijenikog rada: cijena puta usluga ili kompleksniji naini -Odnos prema pacijentu bolji ikonformniji -Duga tradicija privatne prakse u Hrvata, nijednom potpuno ukinuta -Od 1990. ju potie sama drava u svim segmentima ZZ, piosebice PZZ Medicinska etika Skup naela i pravila prema kojima se postupci lijenika i drugih zdravstvenih radnika ocjenjuju kao dobri ili zli Etika je nauka o moralu Moral je sustav predodbi o dobru i zlu u drutvenoj svijesti. Corpus Hipocraticum: izvorna toka svih lijenikih zakletvi i kodekasa; nastao u Grkoj izmeu 5. i 3. st. pr. Kr.; 59 djela, raspravlja se o tadanjim etikim aspektima medicinskog rada; -Nihovu okosnicu kao izvor i sastavljanje hrpe buduih lijenikih zakletvi ini Hipokratova zakletva Naela na kojima se temelji medicinska etika: -Etiki principi u medicini se temelje na opem moralu. Nemaju svi jednaku teinu. 1.ivot je najvea vrjednost i najvee dobro: sveto, jedinstveno i neponovljivo 2.ini dobro, ne nanosi tetu (primum nil nocere) 3.Naelo istinitosti i povjerenja bitno za uspjenost lijenikih postupaka -Lijenika tajna, obveza istinitog obavjetavanja bolesnika, zabrana spolnog iskoritavanja pacijenta, zatita pacijenta od drutvene nepravde, zatita bolesnik i ranjenoga u ratu, zatita bolesnika od nadrilijenitva 4.Naelo jednakosti i autonmije pacijenta -Bolesnik daje pristanak na sve medicinske zahvate -Mora biti obavijeten potpuno i istinito sa injenicama u vezi s njegovim stanje -Informacijeo njemu se strogo uvaju (opet lijenika tajna) 5.Naelo prava i obveze svih ljudi -svi imaju obvezu sudjelovati u unaprijeenju i zatiti zdravlja (tako neto) 6.Naelo suradnje i dobrih odnosa sa zdravstvenim radnicima -Timski rad meu zdravstvenim radnicima -Naela odnosa meu lijenicima, uiteljima i acima, prema obitelji kolega da bi se ojaale povlastice unutar struke 7.Naelo stalnog uenja i usavravanja -Istinitost i kritinost prema vlastitom djelovanju, a odnedavno i prijeka potreba za praenjem strunog napretka Lijeniki moralni kodeksi kroz povijest -Kranstvo: Hipokratova zakletva na snazi, poinje velianjem Boga, ne spominje cehovske upute iz oriinala, uglavnom se podudara sizvornikom, vrijedila u svim medicinskim kolama u srednjem vijeku -Srednji vijek, De Cautelis Medicorum (A. Villanova, H. de Mondeville); Fridrik II. izdaje u 13. st. prve odredbe o dravnom nadzoru nad radom lijenika, kolovanjem i uope postavlja temelje razvoj zakonodavstva o pravima i dunostima lijenika -Ind. revolucija, 19. st, Th. Percival (1803.) objavljuje u Engleskoj svoj kodeks medicinske etike. Istie da pravilno moralno ponaanje lijenika donosi korist i pacijentu i lijeniku. -Nastankom kodekasa se naputa religijski smisao medicinskih zakletava -Nastankom je ujedno zavreno razdoblje u kojem je primarni zadatak etike bio usklaivanje sa religijskim moralom. Kodeksi postaju svjetovni -Nova etika nalazi izvor u ideji humanizma, nastaloj u 18. i 19. st. -U tom duhu u enevi 1948. usvojena nova zakletva -U njoj se humanizam odreuje kao osnova lijenike obveze. Vrijednosti humanizma se ne smiju prekriti ni od cijenu vlastita ivota. Odbaena medicina samo kao prirodna disciplina, a lijeniki rad samo kao tehnika vjetima Student medicine i etika -Osnovna odluka i odgovornost na samom studentu -U okviru nastave mora sam rjeavati probleme i donositi medicinske odluke -Svaki med. rad obuhvaa bioloku, socijalnu i psiholoku sastavnicu ber jednog drugog ovjeka -I mali postupci moraju biti u skladu s velkim naelima Pravni aspekti medicinske etike Pravna zatita etikih naela medicinskog rada ubraja se meu najstarije oblike prava Obavezno je: pruanje prve pomoi Zabranjeno je: neovlateno otkrivanje lijenike tajne Kanjivo je: iskoritavanje trajno ili privremeno duevno poremeenih ili nemonih, nanoenje zdravstvene tete nemarnou ili neprikladnim medicinskim postupkom, provoenje kastracije i trajne sterilizacije zbog rasnih ili socijalnih razloga Zakonskim odredbama se ureuju: abortus, eutanazija, vrijeme i nain utvrivanja smrti i samoubojstva, reguliranje humane reprodukcije, transplantacija i dr. Deontologija, J Bentham 1834.: bavi se dunostima koje obvezuju lanove odreenih

struka na temelju etikih normi, neovisno o zakonskim normama

Etika i odluivanje u medicini 1.Praktiki pristup 2.Pristup sumnje i neodlunosti 3.Problemski pristup Sve medicinske odluke uz znanstvenu ukljuuju i etik ukomponentu Optimalna odluka je ona donesena na temelju razmatranja meusobnih utjecaja stvarnih uvjeta, moguih akcija, vjerojatnih posljedica i vlastitih vrijednosti Zdravlje kao ljudsko pravo Utemeljeno na postavkama: -Pravo na zdravlje je temeljno ljudsko pravo -Svaki ovjek ima pravo na najviu ostvarivu razinu zdravlja -Sve zemlje su odgovorne za zdravlje naroda osiguravajui odgovarajuu zdravstvenu i socijalnu zatitu pojedinca i populacije Hijererhijski redosljed kriterija pri lijenikom odluivanju 1.Medicinska etika 2.Kultura i moral 3.Strune preporuke 4.Deoontologija 5.Zakoni, propisi i prava 6.Tehnike i materijalne mogunosti Pristup se osniva na etirima osnovnim moralnim uvjerenjima: 1.Potuj autonomiju osobe 2.ini dobro 3.Ne ini zlo 4.Budi pravedan Princip vrijedi sve dok nije u konfliktu s kojim drugim moralnim principom; ako jest, moramo birati izmeu njih Ipak slue kao opi skup moralnih uvjerenja i kao zajedniki moralni jezik Autonomija: samostalnost, sloboda, nezavisnost, samostojnost -Bolje: dobrovoljna samostalnost, posebno obiljeje svih moralnih imbenika -Tko ima autonomiju, moe donositi svoje vlastite svjesne, namjerne i dobrovoljne odluke