Prof.dr.sc.

Neven Kuspili Problem ravanja i spajanja toka

Regulacije vodotoka

Poseban problem u hidraulikim proraunima teenja predstavlja razdvajanje i spajanje korita. Na slici 4.13 je dan primjer ravanja i spajanja korita na nekom vodotoku. Osnovna hidraulika pretpostavka kod proraunavanja ovakvog problema je da nema povratnog strujanja kroz rave korita. Znai da se protok Q kroz osnovno korito dijeli na protok Q1 kroz korito 1 i protok Q2 kroz korito 2.

Q1 Q A Q2 B Q

Slika 4.13 Primjer ravanja i spajanja korita Veliine protoka koji se razdvajaju na dijelove bit e proporcionalni hidraulikim gubicima koji se ostvaruju u pojedinom koritu. Hidrauliki gledano, ukupni hidrauliki gubitak koji e se ostvariti zbog teenja protoka Q1 kroz korito 1 bit e jednak ukupnom hidraulikom gubitku koji e se ostvariti uslijed teenja protoka Q2 kroz korito 2 (slika 4.14).

Slika 4.14 Grafiki prikaz hidraulikog prorauna ravanja i spajanja korita 2009./2010. 76

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Postupak prorauna se provodi iteretivno. Pretpostave se razni odnosi raspodjele protoka koji prolazi kroz korito 1 i korito 2 (barem 3). Izraunaju se hidrauliki gubici za te dijelove protoka, odnosno vodostaji koji bi se ostvarili u toki A za raun proveden za dio protoka koji tee koritom 1 i za raun proveden za ostatak protoka koji tee koritom 2. Vodostaj u toki A mora biti isti i za raun proveden za korito 1 i za raun proveden za korito 2. Grafoanalitiko rjeenje toga problema prikazano je na slici 4.14. 4.1.3 Teenje u sloenom koritu (korito za veliku vodu) Posebnost problema teenja u koritu za veliku vodu je izrazito razliita hrapavost inundacije u odnosu na hrapavost korita za srednju vodu. U veini sluajeva prorauna teenja u koritu za veliku vodu moi emo uzeti pretpostavke da je teenje: ustaljeno (stacionarno) - To je konzervativna pretpostavka koja se moe dosta kritizirati iz razloga to kroz korito za veliku vodu prolaze vodni valovi kroz relativno kratko vrijeme. No bez obzira to je to vrijeme relativno kratko moi emo dovoljno tono proraunati oblik vodnog lica izmeu vodomjernih profila uz pretpostavku stacionarnog teenja. S tako provedenim proraunom smo na strani sigurnosti. nejednoliko Prirodna korita su izrazito neprizmatina pa stoga postoji stalna izmjena nejednolikog ubrzanog i usporenog teenja. konzervativno Uglavnom nema promjena protoka po putu, a ako se pojavi u vidu ua nekog drugog vodotoka, opet se problem rjeava podjelom na dionice jednakih uvjeta. turbulentno U prirodi je teko nai sluaj laminarnog teenja, pa je ova pretpostavka ispravna jednodimenzionalno Dominantna dimenzija kanala je njegova duljina. irina i dubina su vie redova veliina manje nego duljina, pa utjecaj tih dviju dimenzija moe biti zanemaren. u neprizmatinim koritima - Profil korita se mijenja uzdu dionice. hrapavost korita nije konstantna Pretpostavka je da se hrapavost korita mijenja po poprenom profilu a da se ne mijenja vremenom. jednofazno (voda) Pretpostavka je da se radi o teenju bez pokretanja nanosa. Problem se svodi na odreivanje oblika vodnih lica, pri razliitim protocima, na dionici vodotoka izmeu dva vodomjerna profila za poznatu geometriju korita (popreni profili i njihov meusoban razmak), poznate konsumpcijske odnose na vodomjernim stanicama i pretpostavljene hrapavosti glavnog korita i inundacija. Za razliku od prorauna kod korita za srednju vodu, kada je hrapavost korita bila nepoznanica i svi linijski gubici na dionici su bili iskazani kroz samo jedan broj, u ovome sluaju prorauna to nee vrijediti. Mi emo sada imati za jednu dionicu barem dvije razliit hrapavosti, a vjerojatnije i tri. Jedna e odraavati hrapavost u glavnom koritu, dok e druga (ili druge dvije) odraavati hrapavost u inundacijama. Tako imamo predefiniran problem. Morat emo varirati odnose hrapavosti dok ne dobijemo onaj odnos koji e zadovoljavajue dobro predstavljati uvjete u koritu. Drugim rijeima imamo uvjetno reeno beskonano mnogo varijacija koje e za rezultat dati vodno lice koje e spojiti dva vodostaja na vodomjernim stanicama koji e odgovarati istom protoku. Taj postupak kalibracije modela je najbolje provoditi tako da se za hrapavost glavnoga korita uzme vrijednost dobivena iz 2009./2010. 77

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

prorauna teenja u glavnom koritu i to za najvii vodostaj koji je jo uvijek u koritu. Tada e nam biti lake odabrati hrapavost inundacija. Dananji raunalni programi nama omoguavaju proraun koritenjem sloenijih modela, a ovdje e se prikazati jedan pojednostavljeni model. Osnovne su mu pretpostavke da se teenje odvija u tri dijela korita, u koritu za srednju vodu, u lijevoj inundaciji i desnoj inundaciji. Pri tome nema poprenog teenja, odnosno na istome poprenom profilu vodostaji u sva tri dijela korita su jednaki. Uvodi se pojam modula protoka M:

M=

Q 1 = FR 2 / 3 1/ 2 I n

On se dijeli na tri djela, na modul protoka lijeve inundacije MLI, modul protoka desne inundacije MDI i modul protoka glavnog korita M0. Pojedini dio korita ima svoje geometrijske i hidraulike karakteristike, omoeni obod O, povrinu protonog presjeka F, hidrauliki radijus R i Manningov koeficijent n. Indeksi kod oznaka oznaavaju da li se radi o lijevoj inundaciji (indeks LI), desnoj inundaciji (indeks DI) ili glavnom koritu (indeks 0). Na slici 4.15 prikazani su osnovni geometrijski i hidrauliki parametri za popreni profil i.

Slika 4.15 Osnovni geometrijski i hidrauliki parametri za popreni profil i Pojednostavljenja u geometriji su mogua zamjenom hidraulikog radijusa inundacija s dubinom vode u inundaciji hI. Takoer, omoeni obod glavnog korita je konstanta, jer se bez obzira na vodostaj koji je vei od dubine korita, ne mijenja. Prema ovome proraunu, hidrauliki gubici na dionici izmeu dva profila bit e jednaki razlici vodostaja izmeu ta dva profila (slika 4.16) i mogu se odrediti iz izraza:
2009./2010. 78

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

h = I L = gdje su:

Q2 L , M2

M i + M i+1 i i i i+ i i+ ; M i = M LI + M 0 + M DI ; M i +1 = M LI1 + M 0+1 + M DI1 - srednji modul protoka 2 L - razmak izmeu profila I - uzduni pad vodnog lica M =

Slika 4.16 Grafiki prikaz hidraulikog prorauna korita za veliku vodu

4.1.4 Hrapavost otvorenih korita

Hrapavost korita je hidraulika karakteristika koja se odraava na gubitke prilikom teenja. Sastoji se od hrapavosti povrine i hrapavosti forme korita. Matematiki se opisuje preko koeficijenta hrapavosti. Hrapavost je promjenjiva karakteristika i obino se stavlja u funkciju protoka. U praksi se za manje vodotoke i kanale obino uzima konstantnom. Za vee vodotoke, na kojima postoje vodomjeri, odreuje se za dionice izmeu vodomjera. Za manje vodotoke i kanale pretpostavlja se na temelju publiciranih vrijednosti odreenih za razliite uvjete temeljem mjerenja na modelima i u prirodi (tablica 4.I). U literaturi je hrapavost dana u funkciji opisnih parametara (materijal tvorbe korita, stanje obratenosti korita, krivudavost vodotoka, koliina nanosa i slino). Sastoji se od hrapavosti povrine i hrapavosti forme korita (slika 4.17).

2009./2010.

79

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Tablica 4.I Manningov koeficijent u funkciji stanja korita vodotoka

2009./2010.

80

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Hrapavost, odnosno koeficijenti hrapavosti vrlo su nam vane veliine. U svim hidraulikim proraunima teenja to nam je parametar o kome rezultati itekako ovise. Manje problema emo imati kada imamo dovoljno tono definirane rubne uvjeta pa nam je hrapavost rezultat hidraulikog prorauna (primjer prorauna za srednju vodu). Meutim, za sve ostale hidraulike proraune hrapavost korita je ulazna veliina, to znai da emo je morati procijeniti prema opisnim karakteristikama stanja korita. Ako se pogleda relacija u Manningovoj jednadbi, tada moemo vidjeti da je brzina toka u linearnoj vezi s Manningovim koeficijentom. To znai koliko pogrijeimo u procjeni veliine koeficijenta pogrijeit emo u izraunatoj brzini. Isto tako i protok je u linearnoj vezi, pa se ta greka linearno prenosi i na protok! Koliko se moe pogrijeiti u procjeni vidljivo je iz realnih vrijednosti koeficijenta. Za opisno iste karakteristike hrapavosti korita preporuene vrijednosti koeficijenata su i 50% razliiti!

ukupna hrapavost

hrapavost povrine

hrapavosti forme dna Slika 4.17 Simboliki prikaz hrapavosti korita (ukupna hrapavost sastoji se od hrapavosti povrine i hrapavosti forme dna)
Apsolutna hrapavost korita

Apsolutna hrapavost odnosi se na karakteristiku povrine preko koje tee fluid. Ona je dimenzionalna veliina, a ima mjerilo duljine. Fizikalno ju je jednostavno prikazati, a temeljem nje mogue je odrediti koeficijenta hrapavosti. Izraz preko kojeg je mogue odrediti Manningov koeficijent glasi:
R1/ 6 ; R, k [m] R 18 log10 12,2 k gdje su: R hidrauliki radijus k apsolutna hrapavost n=

2009./2010.

81

Prof.dr.sc. Neven Kuspili Veliine apsolutne hrapavosti dane u tablici 4.II.

Regulacije vodotoka

Tablica 4.II Apsolutna hrapavost korita vodotoka

Manningov koeficijent hrapavosti n za nepravilna korita mogue je procijeniti temeljem izraza:

n = (nb + n1 + n2 + n3 + n4 ) m
gdje su: nb temeljna vrijednost Manningovog koeficijenta za ravna, uniformna, glatka korita u prirodnom materijalu korekcija za utjecaj povrinskih nepravilnosti korekcija za varijaciju protone povrine i oblika korekcija za zaprijeavanje (zaepljenje) korita korekcija za vegetaciju i uvjete toka korekcija za stupanj meandriranja

n1 n2 n3 n4 m

U tablici 4.III dane su vrijednosti gore navedenih korektivnih vrijednosti Maninngovog koeficijenta za vodotoke.

2009./2010.

82

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

vrijednost faktora korekcije 0,000 0,001 0,005 0,006 0,010 0,011 0,020 0,000 0,001 0,005 0,010 0,015 0,000 0,004 0,005 0,015

Regulacije vodotoka

korekcija n1 (povrinske nepravilnosti)

Uvjeti korita glatko neznatne umjerene jake

Primjer Glatka korita u pripadajuem nanosu Paljivo iskopana korita u dobrom stanju s neznatnom erozijom ili neznatno podlokanim obalama Bagerirana korita s umjerennom do znatnom hrapavou dna i umjerenom erozijom pokosa obala Korita s jako uteenim pokosima obala, nepravilna, nazubljena i nepravilna povrina korita u stijeni Geometrija profila korita postupno se mijenja Veliki i mali protoni profili se mjestimino izmijenjuju ili se glavni tok mjestimino seli od obale do obale zbog promjena u obliku profila Veliki i mali protoni profili se uestalo izmijenjuju ili se glavni tok uestalo seli od obale do obale zbog promjena u obliku profila Nekoliko razbacanih prepreka (korijenje, kalde, nakupina nanosa, stupita mostova i sl.) koje smanjuju protoni profil do 5% povrine Prepreke koje zaprijeavaju do 15% povrine protonog profila, dok je razmak izmeu prepreka takav da se sfere utjecaja susjednih prepreka ne preklapaju Prepreke koje zaprijeavaju 15% do 20% povrine protonog profila; ili je razmak izmeu prepreka takav da se sfere utjecaja susjednih prepreka preklapaju s uinkom zbrajanja njihova utjecaja Prepreke koje zaprijeavaju vie od 50% povrine protonog profila; ili je razmak izmeu prepreka tako mali da izaziva turbulencije na veini poprenih profila Gusta obratenost travom; ili obratenost korovom gdje je dubina toka barem dvostruko vea od visine raslinja; ili obratenost ikarom gdje je dubina toka barem trostruko vea od visine raslinja Gusta obratenost travom gdje je dubina toka jednostruko do dvostruko vea od visine raslinja; ili umjerena obratenost korovom gdje je dubina toka dvostruko do trostruko vea od visine raslinja; ili umjerena obratenost 1 do 2 godinjim vrbama s hidraulikim radijusom veim od 0,5 m, bez znaajne obratenosti uzdu korita Gusta obratenost travom gdje je dubina toka jednaka visini raslinja; ili 8-10 godina stare vrbe gdje hidrauliki radijus prelazi 0,5 m; ili obratenost jednogodinjim grmolikim vrbama isprepletenih s korovom i travom gdje hidrauliki radijus prelazi 0,5 m Gusta obratenost travom gdje je dubina toka jednaka pola visine raslinja; ili obratenost jednogodinjim grmolikim vrbama isprepletenih s korovom i travom kontinuirano uzdu pokosa s potpunom obratenosti liem Odnos duljine korita i doline je od 1,0 - 1,2 Odnos duljine korita i doline je od 1,2 - 1,5 Odnos duljine korita i doline je vei od 1,5

postupna n2 (varijacija mjestimine protone izmjene povrine i oblika) uestale izmjene n3 (zaprijeavanje korita) zanemarivo neznatno

znatno

0,020 0,030

jako n4 (vegetamala cija i uvjeti toka)

0,040 0,050

0,002 0,010

srednja

0,010 0,025

jaka

0,025 0,050

vrlo jaka m (meand- malo riranje) znatno jako

0,050 0,100 1,00 1,15 1,30

U tablica 4.III Korektivne vrijednosti Maninngovog koeficijenta za vodotoke. 2009./2010. 83

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Uvjeti korita Manningov koeficijent n [m-1/3 s] gladak beton 0,012 obian beton 0,013 glina 0,015 zemljani kanali u jako dobrom stanju 0,017 ravni zemljani kanali u dobrom stanju 0,020 rijena korita i zemljani kanali u 0,025 zadovoljavajuem stanju, malo obrateni zakrivljeni prirodni vodotoci i kanali u loem 0,035 stanju, znaajna obratenost brdski vodotoci s kamenim dnom i rijeke s varijabilnim profilom i neto vegetacije uzdu 0,040 0,050 obala Korita u aluviju s pjeanim dnom bez vegetacije, ovisno o formi dna: nabori 0,017 - 0,028 dine 0,018 - 0,035 isprane dine 0,014 - 0,024 ravno dno 0,011 - 0,015 valovito dno 0,012 - 0,016 antidine 0,012 - 0,020 U tablica 4.IV Vrijednosti Maninngovog koeficijenta za neke tipove korita vodotoka.

Poseban problem vezan uz odreivanje hrapavosti je vezan uz inundacije. Obratenost inundacija izuzetno utjee na otpore teenju, ni i dubina vode ima velikog udjela u tome procesu. Na dijagramu na slici 4.18 dan je prikaz utjecaja dubine vode i stanja inundacija na veliinu Chezyjevog koeficijenta.

Slika 4.18 4.18 Utjecaj dubine vode i stanja inundacija na veliinu Chezyjevog koeficijenta 2009./2010. 84

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Kao to je bilo reeno, koeficijent hrapavosti u hidraulikim proraunima, kada ih provodimo za korito za srednju vodu s rubnim uvjetima definiranim konsumpcijskim odnosima, jesu rezultat prorauna. Kako bi dobili osjeaj za red veliine, u tablici 4.V prikazane veliine Maninngovog koeficijenta [m-1/3s] koeficijenta za rijeku Savu, za razne dionice.

Tablica 4.V Veliine Maninngovog koeficijenta [m-1/3s] za rijeku Savu, za razne dionice. Upravo je na to tablici vidljivo koliko je velika razlika hrapavosti ovisno o raznim vodostajima i ovisno o uvjetima u koritu, odnosno koliko se moe pogrijeiti ukoliko se tome problemu ne posveti dovoljno panje. Znai da se nikako ne smije slijepo vjerovati preporuenim vrijednostima u literaturi, a pogotovo je pogreno uzimati koeficijente hrapavosti kao konstantne vrijednosti, bez obzira na stvarne uvjete korita.

2009./2010.

85

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

4.2 PRORAUNI STABILNOSTI KORITA

Regulacije vodotoka

Prorauni stabilnosti korita spadaju u kategoriju hidraulikih prorauna. Prvenstveno moramo razlikovati dva sluaja s kojima emo se susretati u regulacijama vodotoka. To su problemi:

globalne stabilnosti korita i lokalne stabilnosti korita.

Globalna stabilnost korita se odnosi na njegove promjene po cijeloj duljini neke dionice vodotoka. Pronos vuenog nanosa prirodna je pojava kod vodotoka. No kada doe do njegovog pokretanja govorimo o naruavanju stabilnosti. To znai da su posmina naprezanja kojima voda djeluje na dno korita vea od vrijednosti kojima se estice na dnu mogu oduprijeti. Za odreivanje fenomena globalne stabilnosti nuno je da je uzrok te pojave teenje u koritu vodotoka uvjetovano gravitacijskim i inercijalnim silama zbog pada potencijala od poetka do kraja dionice. Lokalna stabilnost vezana je uz poremeaje u strojnoj slici vezanoj uz neke promjene u koritu lokalnog znaaja. Uglavnom je rezultat graevinske aktivnosti u protonom profilu vodotoka, kao to je izgradnja stupova mostova u koritu, regulacijskih graevina i slino. No problem lokalne stabilnosti moe biti i uzrokovan gibanjima vodnih estica zbog pojave valova na povrini. Bez obzira o kojem se od navedenih problema bavimo, problem je uglavnom vezan s pojavom naruavanja stabilnosti korita. Odnosno problemi se javljaju kada su rezultati naruavanja stabilnosti korita tolikog razmjera da ugroavaju ili graevine na vodotoku ili openitu stabilnost korita. Postoji i posredna razina problema, na primjer zbog naruavanja globalne stabilnosti dolazi do produbljenja korita zbog ega se sniavaju vodostaju u vodotoku. On tada poinje drenirati podzemlje u svom okruenju. Tada govorimo o posrednim problemima vezanim uz recimo nemogunost koritenja voda iz vodotoka zbog preniskih voda ili o problemima to nam se podzemna voda snizila pa nam presue zdenci.
4.2.1 Pristupi proraunu globalne stabilnosti korita

Dva su osnovna pristupa problemu globalne stabilnosti korita. To je pristup doputenih posminih naprezanja i pristup granine brzine toka.
4.2.1.1 Doputena posmina naprezanja

Pristup doputenih posminih naprezanja razmatra prosjena naprezanja po konturi vodotoka kojima voda djeluje. Ukoliko ta naprezanja premae doputenu vrijednost za materijal od kojeg je izgraeno korito vodotoka govorimo o naruavanju stabilnosti i o problemu pokretanja nanosa. Prosjena posmina naprezanja, ili kako ih kolokvijalno nazivamo vuna sila mogue ja za dionicu korita duljine L odrediti postavljanjem jednadbe odranja koliine gibanja. Na slici 4.19 prikazan je izvod za odreivanje srednjih posminih naprezanja koje oznaavamo oznakom S. Treba napomenuti da se ta naprezanja u literaturi ee nazivaju vunom silom iako se fizikalno radi o jedininoj sili (po jedinici povrine, dakle naprezanju). 2009./2010. 86

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Slika 4.19 Izvod za odreivanje srednjih posminih naprezanja S vune sile U jednadbi za vunu silu figurira gustoa mase vode , ubrzanje sile tee g, hidrauliki radijus R i uzduni pad I. Za praktinu inenjersku upotrebu, mogue je hidrauliki radijus kod irokih korita zamijeniti s dubinom vode h. S druge strane, vuna sila predstavlja prosjeno naprezanje po konturi. Meutim, u koritu vodotoka posmino naprezanje raspodijeljeno je po konturi korita nejednoliko. Prema rezultatima provedenim na fizikalnom modelu, a za pravilno trapezno korito, dobivena je raspodjela posminih naprezanja (slika 4.20). Prema tim istraivanjima dobiveno je da je maksimalno posmino naprezanje na dnu funkcija nagiba pokosa i irine dna. Odnosno ukoliko irina dne premai 8 dubina vode tada e se maksimalno posmino naprezanje na dnu izjednaiti s prosjenim. Pri tome treba imati na umu da je u izrazu za odreivanje maksimalnog posminog naprezanja dubina vode h zamijenila hidrauliki radijus R. Na pokosu je vrijednost maksimalnog posminog naprezanja manja nego li na dnu. Takoer, ono to nije za oekivati, to je da se pozicija na kojoj je posmino naprezanje na pokosu najvee nije pri dnu ve iznad njega. tako da bismo dobili vrijednosti maksimalnih posminih naprezanja na dnu S, maksimalnih posminih naprezanja na pokosu S i udaljenost od dna pozicije maksimalnih posminih naprezanja na pokosu d, potrebno je poznavati vrijednosti koeficijenata k m , k m i k d . U tablici 4.VI dane su vrijednosti tih koeficijenata u funkciji odnosa irine dna i dubine vode b/h te nagiba pokosa m.

2009./2010.

87

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Slika 4.20 Raspodjela posminih naprezanja po konturi trapeznog korita m 2/1 3/2 b/h km km kd km km kd 0 0,00 0,65 0,3 0,00 0,565 0,3 1 0,78 0,73 0,78 0,965 2 0,89 0,76 0,2 0,89 0,735 0,2 3 0,94 0,76 0,94 0,743 4 0,97 0,77 0,2 0,97 0,750 0,2 6 0,98 0,77 0,98 0,755 8 0,99 0,77 0,2 0,99 0,760 0,2 Tablica 4.VI Koeficijenti korekcije vune sile za dno i pokose 0 (pravokutnik) km km 0,000 0,000 0,372 0,468 0,686 0,686 0,870 0,740 0,936 0,744

kd 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0

Za procjenu stabilnosti korita potrebno je vunu silu staviti u relaciju sa doputenim posminim naprezanje OD . Veliine doputenih posminih naprezanja mogue je pronai u literaturi (tablica 4.VII) gdje su prikazani podaci dobiveni temeljem istraivanja na fizikalnim modelima i u prirodi. Za nevezane materijale doputena posmina naprezanja je mogue nai iz karakteristika estica materijala tvorbe dna korita. Jedna od temeljnih istraivanja stabilnosti nevezanih estica nainio je Shields (slika 4.21). Prema njegovim istraivanjima, u podruju turbulentno hrapavog reima teenja odnos graninih posminih naprezanja i veliine ( n v ) g d s poprima konstantnu vrijednost i iznosi 0,06.

2009./2010.

88

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Tablica 4.VII Vrijednosti doputenih naprezanja ra razliite materijala

Slika 4.21 Shieldsov dijagram 2009./2010. 89

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Prema kasnijim istraivanjima (Meyer-Peter Mller) dobiveno je da je ta vrijednost neto manja, odnosno da iznosi 0,047, pa je prema tome mogue odrediti doputeno posmino naprezanje nevezanih estica iz izraza:

o = 0,047 ( n v ) g d s [N / m 2 ]
gdje su: n - gustoa mase zrna nanosa [kg/m3] v - gustoa mase vode [kg/m3] g - ubrzanje sile tee [m/s2] d s - srednji promjer zrna nanosa [m] Vrijednost ove jednadbe nije samo u tome to je njenom uporabom mogue proraunati doputeno posmino naprezanje, ve je mogue za poznatu veliinu vune sile odrediti potreban promjer zrna nanosa koji e biti stabilan, odnosno koje se nee pokretati uslijed djelovanja tekue vode. Odnosno uvjet za stabilno dno je:

o > S max
Uvoenjem koeficijenta sigurnosti ks dobijemo:

o = k s S max
praktine vrijednosti koeficijenta sigurnosti su:

k s = 1,2 1,5
Dalje, izjednaavanjem maksimalne vune sile na dnu i doputenih posminih naprezanja prema Meyer-Peter Mllerovoj jednadbi dobivamo: 0,047 ( n v ) g d s = k s k m g h I odnosno promjer stabilnog zrna za dno korita:
ds = ks km n h I 0,047 ( n v )

Doputeno posmino naprezanje na dnu za vodotoke u krivinama je manje nego li u pravcu, a moe se odrediti iz izraza:

0k = m 0
Gdje m koeficijent ije su vrijednosti dane u tablici 4.VIII.

2009./2010.

90

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

m 0,90 0,75

Zakrivljenost korita slaba srednja

0,60 jaka Tablica 4.VIII Koeficijent korekcije za doputena posmina naprezanja u krivinama Doputeno posmino naprezanje na pokosu manje je nego li je za dno. Razlog je u tome to na esticu na pokos destabilizirajue osim vune sile djeluje i komponenta sile gravitacije paralelno s pokosom. Odnos vune sile na dnu i pokosu bit e za graninu stabilnost jednak koeficijentu odnosa doputenih naprezanja na dnu i pokosu. Taj odnos je u analizi u nastavku oznaen s oznakom n. Vuna sila na dnu se izjednaava sa silom trenja koja je jednaka umnoku tangensa kuta unutranjeg trenja materijala tan i vlastite teine estice G. estica iste teina G na pokosu bit e optereena vunom silom S i komponentom vlastite teine paralelno s pokosom G sin . Rezultati tih sila R suprostavit e se silom trenja koja jednaka umnoku komponente teine okomito na pokos i tangensa unutarnjeg trenja materijala G cos tan . Na slici 4.22 prikazan je izvod veliine korekcijskog faktora za doputeno naprezanje na pokosu n.

Slika 4.22 Izvod veliine korekcijskog faktora n za doputeno naprezanje na pokosu

2009./2010.

91

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

4.2.1.2 Granina brzina toka

Pristup granine brzine toka kod rjeavanja problema globalne stabilnosti je jednostavniji za inenjersku uporabu. Prema njemu brzina vode ne smije prei graninu vrijednost v g koja se definira u funkciji promjera zrna nanosa i dubine vode. Problem kod praktine aplikacije ovih jednadbi je da je potrebno poznavati brzinu vode na dnu, to nije jasno definiran pojam. U nastavku su dane neko od jednadbi koje se citiraju u literaturi:
1 v g = 0,57 d s / 3 h1 / 2
1 v g = 0,46d s / 3 h1 / 6

GARBRECHT SCHAMOV

v g = 0,693d0,267h0,2 DEBSKY s

gdje su: d s - srednji promjer zrna nanosa (estice na dnu) [m] h - dubina vode [m] Gornje jednadbe vrijede za granino stanje, meutim do pokretanja pojedinih zrna desit e se 0 pri manjim graninim brzinama v g , odnosno:
o v g = (0,75 0,80)v g ,

k dok e granina brzina punog razvoja kretanja nanosa v g biti vea: k v g = (1,25 1,35)v g .

Jednako kao to je i doputeno posmino naprezanje za pokosu manje nego za dno, isto e vrijediti za graninu brzinu. Tako e granina brzina toka za pokos v biti odreena izrazom: g
v`g = k ` v g

gdje je:

k `= 1

sin 2 sin 2

Neto sloeniji izraz za odreivanje granine brzine, a esto citiran u literaturi je postupak Pilarczyka. Prema njemu je granina brzina odreena izrazom:

vg d n 50 = B k ` g m h h cr 1
2009./2010.

2,5

92

Prof.dr.sc. Neven Kuspili gdje su B1 koeficijent turbulencije odreen sljedeim vrijednostima: JAKA TURBULENCIJA NORMALNA TURBULENCIJA MALA TURBULENCIJA B1 56 78 8 10

Regulacije vodotoka

zatim cr Shieldsov parameter koji poprima vrijednosti: cr NEPOKRETNO DNO 0,03 POETAK NESTABILNOSTI 0,04 POMICANJE 0,06

k `= 1

sin 2 , sin 2

i
m =

n v v

Za vezane materijale graninu brzinu je mogue odrediti iz podataka citiranih u literaturi (tablica 4.IX).

Gustoa Vrsta tla mala srednja gusta vrlo gusta

Granina brzina vg [m/s] Pjeskovita glina Teka glina Glina les Mrava glina 0,45 0,40 0,35 0,32 0,90 0,80 0,80 0,70 1,30 1,25 1,20 1,05 1,80 1,70 1,60 1,35

Tablica 4.IX Granina brzina vode za vezane materijale

2009./2010.

93

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

4.2.2 Problemi lokalne stabilnosti korita

Regulacije vodotoka

Lokalna erozija u koritima vodotoka javlja se na mjestima gdje je strujna slika poremeena uslijed utjecaja uronjenog tijela, uglavnom se radi o graevinama. Isto tako se javlja zbog pojave dodatnih strujanja uvjetovanih vanjskim utjecajima, a ne samo utjecajima gravitacijskog teenja. Prvi sluaj pojavljuje se na primjer kod stupova mostova u koritu, upornjaka, regulacijskih graevina, podvodnih pragova i slino. Drugi sluaj javlja se kada se u tok vode unese dodatna energija, na primjer energija vjetra pa imamo pojavu valova. Dodatna energija moe se unijeti u tok vode porivom vijka brodova i generacijom brodskih valova. Graevina u toku vode lokalno smanjuje protjecajni profil, izaziva uspor i sukladno tome remeti strujnu sliku. Strujnice se produljuju i koncentriraju uz vrstu konturu, zbog ega se poveava brzina i jedinini protok, to sve utjee na lokalno poveanje posminih naprezanja. Stvaraju se uvjeti za intenzivnije odnoenje materijala s dna korita, a sve je potpomognuto intenzivnijom turbulencijom. Graevine su predviene da djelovanja vode na nju ne izazivaju oteenja, meutim njihova stabilnost moe biti ugroena zbog ispiranja materijala u koritu vodotoka. Sam proces produbljenja korita u zoni utjecaja graevina je konaan, do trenutka uspostave ravnotee, odnosno kada se izjednae koliina nanosa koji ulazi u kavernu i koliina nanosa koji se ispire iz kaverne (QS)ulaz=(QS)izlaz. Problemi lokalne erozije pojavit e se kod: stupova mostova, nasipa upornjaka mostova, regulacijskih graevina, otrih zavoja, pojave vjetrovnih valovi, pojave valova generiranih prolaskom brodova, pojave poriva vijka brodova, U nastavku emo se osvrnuti na samo neke od navedenih problema.
Podlokavanje oko stupa mosta

Dubinu podlokavanja oko stupa mosta hse (slika 4.23) mogue je odrediti iz jednadbe:
hse b = C1 Fr 0, 43 s h h
0 , 65

gdje su: C1=2,0 za kruni popreni presjek stupa C1=2,2 kvadratni i izdueni popreni presjek stupa v Fr = - Froudov broj toka gh Gornja jednadba vrijedi za stupove mostova u koritima vodotoka koji su od pjeanog materijala. 2009./2010. 94

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

h hse

bs

Slika 4.23 definicijska skica problema podlokavanja stupa mosta Ukoliko je stup mosta izduenog poprenog presjeka i postavljen koso na smjer struje vode dubina podlokavanja hse e biti vea, a moe se odrediti iz izraza:
hse = k hse

Slika 4.24 Koeficijent korekcije dubine podlokavanja k za stup mosta postavljen koso na tok vode

2009./2010.

95

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Podlokavanje u zoni poprenih graevina

Regulacije vodotoka

Regulacijske graevine u koritu vodotoka izazivaju prmjene u strujnoj slici. Time se remeti stanje ravnotee estica tvorbe korita, ostvareno tokom vremena. U novim uvjetima, u zoni utjecaja stvara se nova geometrija korita u kojoj e estice biti stabilne. Uglavnom se radi o produbljivanju dna, to moe ugroziti stabilnost regulacijske graevine. U prirodnim vodotocima s pokretnim dnom, takova produbljenja postii e ravnoteno stanje kada se uspostavi izjednaenje ulaza i izlaza nanosa. No dubina produbljenja nije stalna ak ni u uvjetima stalnog protoka, ve fluktuira vremenom zbog pomicanja dina u koritu. Ravnotenom dubinom produbljenja nazvat emo srednjom vrijednou fluktuacija dubina tokom vremena. U inenjerskoj praksi maksimalna dubina produbljenja moe se odrediti uveanjem ravnotene dubine za 50% visine forme korita (dine ili antidine). Jednostavniji nain odreivanja maksimalnog produbljenja je uveavanje ravnotene dubine za 30%.

Slika 4.25 Podlokavanje u zoni poprenih graevina Detaljna istraivnja podlokavanja su uglavnom nainjena na laboratorijskim mjerenjima (Laursen, 1956; Karaki 1959; Liu i ostali 1961; Gil 1972). Mjerenja u prirodi su hendikepirana zbog oteanosti njihova obavljanja tokom velikih voda. Liu i ostali je 1961 izveo izraz za ravnotenu dubinu produbljenja u pijesku za miran reim teenja:
l DS = c D D0 0 gdje su: Ds D0 c l F0
0 , 40

(F0 )0,33

ravnotena dubina produbljenja mjerena od srednje razine dna srednja dubina toka koeficijent duljina graevine okomito na tok vode Froudov broj za tok vode

Koeficijent c u gornjoj jednadbi ovisi o tipu graevine. Ukoliko se radi o nasipnoj graevini s pokosima, tada koeficijent c poprima vrijednost 1,1. Meutim, ukoliko je uzvodni dio graevine vertikalnog tipa, koeficijent poprima vrijednost 2,15. Froudov broj za tok vode definiran je izrazom:

2009./2010.

96

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

F0 =

vs gD0

gdje su: vs g

brzina toka ubrzanje sile tee

Prema istraivanjima koje je proveo Colorado State University (1975), a koja su provedena za kamena pera na rijeci Mississippi produbljenje korita u zoni pera mogue je odrediti prema jednadbi: DS 0 , 33 = 4(F0 ) D0 Rasipanje podataka temeljem kojih je izvedena gornja jednadba je veliko, a tumai se injenicom da nisu bila mjerena ravnotena stanja. Preporuka je da se obje jednadbe koriste, s time da prva vrijedi u podruju kada je zadovoljen uvjet 0 < l/D0 < 25, dok za sluaj l/D0 > 25 na produbljenje vie nema utjecaj duljina graevine, pa treba rabiti drugu jednadbu. Na donjoj slici dan je grafiki prikaz navedenih jenadbi s podrujem primjene.

Slika 4.26 Grafiki prikaz podruja valjanosti jednadbi za proraun produbljavanja korita u zoni regulacijskih graevina Kut pera s obzirom na tok vode ima utjecaja na promjenu veliine produbljenja. Ukoliko je pero postavljeno inklinatorno (pod kutem uzvodno) pojavit e se poveanje produbljenja do 10 % u odnosu na normalno (okomito) pero. Produbljenje e se smanjiti ukoliko je graevina postavljena deklinatorno (pod kutem nizvodno). Tada e smanjenje za kut od 45 % biti 20% u odnosu na normalno trasirano pero. Korekcijski faktor za dubinu produbljenja korita dan je na donjoj slici (Ahmad 1953):

2009./2010.

97

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Slika 4.27 Koeficijent korekcije dubine u funkciji kuta otklona graevine (Ahmad 1953.)

Utjecaj otrih zavoja na promjenu veliine posminih naprezanja

Otri zavoji u vodotocima izazivaju stvaranje lokalnog otpora i pojavu uspora u teenju. zbog toga nizvodno dolazi do pojave ubrzanog teenja pa smim time i do pojaanog erozijskog djelovanja na korito vodotoka. Na slici 28 prikazani su rezultati modelskih istraivanja gdje je vidljivo da je poveanje posminih naprezanja na dnu neposredno nizvodno od tjemena zavoja, u odnosu na one u pravcu dvostruko pa gotovo i trostruko.

Slika 4.28 utjecaj otrih zavoja na poveanje posminih naprezanja

Podlokavanje iza stepenice

Hidrotehnike stepenice su vrlo este graevine na vodotocima. Njihova namjena je ili zadravanje vodostaja na uzvodnom dijelu korita, ili lokalna denivelacija (sputanje) dna korita. Jednaki efekt se javlja izvedbom bilo koje graevine kojom se na vodotoku, pri dnu, djelomino po visini pregradi korito (uglavnom su to pragovi). Nizvodno od tih graevina 2009./2010. 98

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

javlja se vodni skok, i ukoliko zona njegovog utjecaja nije zatiena graevinom slapita, doi e produbljenja korita (slika 4.29)

Slika 4.29 Podlokavanje nizvodno od hidrotehnike stepenice ili praga Konanu dubinu podlokavanja mogu e je odrediti prema jednadbi (Schoklitsch):
hse + h2 = 4,75 H 0, 20 q 0,57 d 900,32 [m]; H [m], q m 2 / s , d 90 [mm]

Optereenje pokosa vjetrovnim valovima

Vjetrovni valovi na prirodnim vodotocima, bez obzira na ogranienje privjetrita mogu dosei parametre nezanemarivog reda veliine. Kao to je poznato, osnovni valni parametri su valna visina H [m], valni period T[s] i valna duljina L [m]. Utjecajni faktori vjetrovnih valova su brzina vjetra (jaina), duljina i oblik privjetrita, trajanje vjetra i dubina vode. Na slici 4.30 dan je prognostiki dijagram za odreivanje vjetrovnih parametara.

Slika 4.30 Prognostiki dijagram za odreivanje parematara vjetrovnih valova

2009./2010. 99

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Specifinost uvjeta generacije vjetrovnih valova u odnosu na uvjete koji se ostvaruju na morima je ogranienje irine privjetrita. Uglavnom se sreemo s uvjetima kada je odnos irine i duljine privjetrita manji od jedan. U tim uvjetima potrebno je reducirati duljinu privjetrita na veliinu takozvane duljine efektivnog privjetrita, e sa tako dobivenom vrijednosti ulazimo u daljnje analize. Na slici 4.31 dan je graf temeljem kojeg se moe odrediti veliina redukcijskog faktora s kojim je potrebno mnoiti duljinu privjetrita s obzirom na odnos njegove irine i duljine.
1

0,9

0,8

0,7

Efektivno privjetrite .Fe/F

0,6

0,5

0,4

0,3

0,2

0,1

0 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8

Odnos irine i duine privjetrita , W/F

Slika 4.31 Graf za odreivanje efektivnog privjetrita Temeljem valnih parametara moe se dimenzionirati veliina zrna kamene obloge otporne na ta djelovanja:
d n 50 H proj 2,25 m

gdje su: d n 50 - promjer zrna obloge [m] H proj - visina projektnog vala [m] tan = 1/ 2 H proj L o - kut otklona pokosa od horizontale [] v m = n

v n - gustoa mase zrna obloge [kg/m3] v - gustoa mase vode [kg/m3]

2009./2010.

100

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

Optereenje pokosa strujama uzrokovanim plovilima

Pokosi korita vodotoka optereena su valovima ukoliko njima plove brodovi. Prolaskom plovila generira se niz strujanja uslijed pojave pramanog vala, poprenog krmenog vala, sekundarnog toka vode i pojave strujanja induciranih brodskim vijkom (poriv). Na slici 4.32 su prikazana gibanja vode oko plovila pri kretanju vodotokom.

Slika 4.32 Gibanja vode oko plovila pri kretanju vodotokom Okvirna visina valova koji e se pojaviti uslijed plovila dana je u tablici 4.X. Tip plovnog puta Veliki plovni kanal Manji plovni kanal Plovne rijeke Duljina broda [m] < 400 < 80 < 40 Valna visina [m] < 0,5 < 0,3 < 0,4

Tablica 4.X Okvirna visina valova koji se javljaju uslijed plovila u vodotocima Veliina brzine struje na dnu vodotoka koja e se pojaviti uslijed poriva vijka (slika 4.33) ovisit e o nizu parametara, izmeu ostaloga o tome da li se brod kree ili je u nekom manevru. Upravo u zonama vodotoka gdje brodovi najintenzivnije manevriraju (ubrzavaju i 2009./2010. 101

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

Regulacije vodotoka

usporavaju), a to su luke, pristanita i sidrita, bit e najintenzivnija djelovanja na dno. Red veliine pridnene brzine uslijed poriva vijka dan je na tablici 4.XI.

Slika 4.33 Djelovanje poriva vijka broda

V [m/s]
s

0 2,5

1 2,0

2 1,5

U [m/s]
b

Tablica 4.XI Brzine vode na dnu ovisno o brzini plovidbe Vs

2009./2010.

102

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

4.3 PRORAUNI PRONOSA NANOSA

Regulacije vodotoka

Proraun pronosa nanosa treba razdvojiti na dva fizikalno razliita mehanizma. Jedan se odnosi na pronos vuenog nanosa, a drugi se odnosi na pronos suspendiranog nanosa. Radi se o vrlo sloenim mehanizama i postupci koji su dostupni kao rezultat daju samo okvirne vrijednosti. za razliku od hidrolokog tretmana nanosa, spomenutog u poglavlju 3, ovdje se on tretira s hidraulikog aspekta djelovanja sila na estice.
4.3.1 Proraun pronosa vuenog nanosa

Fizikalno gledano, do pronosa nanosa na dnu doi e kada se narui globalna stabilnost korita. Postupci za proraun pronosa vuenog nanosa uglavnom se oslanjaju na pretpostavku da e se dio posminog naprezanja koji premai granino (doputeno) posmino naprezanje potroiti na pokretanje nanosa. Dakle samo jedan dio ukupne sile kojom voda djeluje na korito sudjelovat e u pronosu nanosa. Ovdje e biti prikazan postupak Meyer-Peter Mler koji je temeljen na takovoj pretpostavci. Prema njima jedinini pronos nanosa po jedinici irine qv jednak je: n 3/ 2 [kg / m / s ] ( o ) g v n v 8

qv =

gdje su:

o = 0,047 ( n v ) g d s [N / m 2 ]
= v g R I
Qn Q nr n
3/ 2

Qn protok dijelom korita kojim se pronosi nanos Q ukupan protok vode n Manningov koeficijent hrapavosti nr Manningov koeficijent hrapavosti povrine dna (bez utjecaja hrapavosti forme dna) Ukupni pronos nanosa tada e biti: S v = qv bv gdje je: bv irina pojasa korita kojim se pronosi nanos

2009./2010.

103

Prof.dr.sc. Neven Kuspili

4.3.2 Proraun pronosa suspendiranog nanosa

Regulacije vodotoka

Kod postupaka prorauna pronosa suspendiranog nanosa bitan parametar je masena koncentracija nanosa. ako nju znamo, onda emo pronos suspendiranog nanosa S l moi odrediti mnoenjem s protokom vode kroz protoni profil Q : S l = Cl Q gdje su: Cl masena koncentracija nanosa [kg/m3] v3 Cl = Rw parametar koji ovisi o turbulentnim znaajkama toka (cca 0,024 kg s2/m4) v brzina toka vode [m/s] R hidrauliki radijus [m] w srednja hidraulika krupnoa [m/s] 1 n 1 w= 2 ( wi1 + wi 2 ) pi 100 i =1 pi teinsko uee i-te frakcije [%] wi1 , wi2 hidraulike krupnoe za granine vrijednosti i-te frakcije [m/s]

Tablica 4.XII Hidraulika krupnoa zrna kvarcnog pijeska

2009./2010.

104