-----------------------------------ANTIKA FILOZOFIJA ---------------------------------- --------------------- ------KOZMOLOKO RAZDOBLJE --------------------------------------------------osnovno pitanje - to je arhe naelo stvari ( pratemelj, praelement, prauzrok svega,

, ) iskon , poetak ,- ne vremenski gledano pravi problem to je zajedniko u mnotvu pojavnosti koje se razlikuju pojavnosti su neto posebno, pojedinano , ali to je ono zajedniko, openito, bitno MILETSKA KOLA Tales- naelo svega je - voda , element iz kojeg je sve nastalo Anaksimen- naelo svega je zrak Anaksimendar apeiron neto to je u svemu, sve obuhvaa, besmrtno je i nepropadljivo Priroda (fysis), tj. svaka stvar je proeta ivotom hilozoizam oivljena tvar PITAGORA Pitagora je osniva kole (sekte) sa strogim pravilima reda i samodiscipline Bavili su se svim pitanjima a ponajvie etikim Smisao ivota je u proienju due , oslobaanju od vlasti tjelesnog Sebe je smatrao lijenikom a ne uiteljem Dravom trebaju upravljati najbolji (aristoi) ovjek posjeduje duu i tijelo - dua je besmrtna Sve u svijetu je u skladu , redu, harmoniji, - u jedinstvu mnotvenog, razliitog U temelju svega nije tvar nego oblik , forma i oni se ne pojavljuju samovoljno, sluajno Univerzum je u skladu koji se moe izraziti brojem i zato je broj - pratemelj on izraava odnose, meu pojavama HERAKLIT On ne trai neku stalnost u promjeni nego konstatira da je sve promjena bivanje Bivanje je stalno postajanje , neprekinuti tijek , mijena, sve je u tijeku i razvoju Simbol za tu promjenu za njega je vatra svijet ovaj nije stvorio niti Bog niti ovjek nego je svjetska vatra koja se s mjerom Bivanje nije sluajno, bez pravila nego je sve u harmoniji borbe suprotnosti Logos (svjetski um) je ta harmonija , zakonitost po kojoj se sve odvija On je skriven iza pojavnosti promjene ( osjetilno nevidljiv) a moe se spoznati jedino razumom oi su i ui ljudima zli svjedoci ako imaju barbarske due Vladati trebaju najbolji, prosvijeeni, plemeniti ELEJSKA KOLA Parmenid, Zenon, Osjetilna spoznaja je varka, promjene koje se opaaju nisu pravi bitak , U temelju svega ne moe postojati neto to je promjenjivo, Bitak jest on je postojee, ono to jest nije postalo nego je vjeno i nepromjenjivo EMPEDOKLO Tvorac teorije elemenata vatra, voda , zrak , zemlja , To su posljednji tvarni dijelovi od kojih je sve izgraeno Meu njima vladaju sile ( simb. Ljubav i mrnja)

ATOMISTI Demokrit i Leukip Arhe prapoela, su atomi (a-thomos = ne-djeljiv) sitne dalje nedjeljiva tijela Vjeni su i nepromjenjivi , nenastali i neunitivi Tvari se razlikuju po formi, obliku ali su po prirodi isti Ne postoji niti sluaj niti svrhovitost - sve se dogaa samo od sebe A to je prvi uzrok ? ANAKSAGORA U temelju svega je nous ( duh ) bez obzira na nain postojanja On je uzrok i smisao sveg gibanja i postojanja, poticaj Kakva je jedna stvar kao cjelina takva je i u svakom svom djelu homeomerij Zakljuak Znaaj predsokratovaca bio je u tome to su prvi na racionalan nain pokuali odgovoriti na pitanja o prapoelu svega postojeeg. Vanost je u samom postavljanju pitanja , u problemu a ne u odgovoru. Tu je nastao itav niz pojmova kao to su : naelo, element, atom, duh, tvar Neki problemi koji su tada postavljeni predmet su razmatranja jo i danas. kako je mogla nastati vlas iz nevlasi, meso iz nemesa. ------------ ------------------------ANTROPOLOKO RAZDOBLJE -------------------------------------------Najsjajnije razdoblje grke povijesti Klisten, Solon, Perikle, Eshil, Sofoklo, Fidija ovjek je u sreditu pitanja pravna, etika, politika, odgojna i druga pitanja Ope pitanje ima li to vrijedno to bi vailo neovisno o vremenu ,kraju i ljudima. ------------SOFISTI--------------- Protagora , Gorgija, Filozofija postaje za sofiste sredstvo a cilj je arete krepost , vrlina u izvornom znaenju Za sofiste spretnost, lukavost, inteligen. Sofisti tee obrazovanju u svrhu svladavanja tehnike uvjeravanja, umijea argumentiranja i dokazivanja radi uspjeha u praktinom ivotu Glavna im je stvar bila retorika umijee govora i nastupa koju su iskrivili do eristike isprazno nadmudrivanje bez svrhe, mudrijaenje Njihov je cilj - uspjeh , elja da se neto postane, - i u tu svrhu sva sredstva su doputena Njima uope nije stalo do istine , niti do prava, niti do ovjeka jedino do moi i vlasti oni su - zavodnici Glavna teza - ovjek je mjerilo svih stvari On je taj po kojemu neto jest i kakvo jest Opaaji su izvor spoznaje ali su nepouzdani i subjektivni Neto je onako kako se nekome ini da jest bez objektivne vanosti Nagon je osnovno odreenje ovjeka ( pravednost je korist jaega ) nema istine, a da je i ima ne bi se mogla spoznati, a kad bi se mogla i ne moe se priopiti Nema opevaeih normi i vrijednosti sve je relativno Sve je usmjereno na duh vremena , na faktino, na samovolju, mo i vlast ? relativnost ne pogaa same ljudske vrijednosti nego samo svijest o tim vrijednostima ? njihovo poimanje prirodnog prava kao pravu jaega je samo njihova prirodna pouda ? svjetonazor koji je usmjeren samo na uspjeh, mo i zadovoljstvo - vodi u egoizam ? uvijek u vremenu je postojala neka sofistika koja je vie voli privid nego bitak

---------------SOKRAT - 470g.pk----------------'' Ja sam poput dosadne muhe, nikad vas ne prestajem buditi.'' Atenjanin koji ispunjava svoje dunosti. Filozofija mu je bila praktina djelatnost a ne teorija. Filozofirati znai mudro ivjeti. Nije ostavio pisana djela jer ''knjiga uti ako je neto pitamo'' Njegovo djelovanje i misao opisali su Platon i Ksenofont. Protivnik je sofista i njihovog relativiziranja stvari i pojava. ovjek moe biti mjera svih stvari ali koji ovjek. Ne moe opaaj biti mjera nego um. Teio je vrlini ali pod njom nije podrazumijevao spretnost. Cijeli njegov ivot bio je usmjeren na ispravno djelovanje, a ivot ispunjen poduavanjem i dijalogom s ljudima. Zbog sluaja sa prijateljem Alkibijadom shvatio je: Da bi se nekome pomoglo on sam treba biti voljan postati bolji. Moe se znati ali se drugog ne moe uiniti mudrim. Moe se voljeti ali se ne moe drugog nauiti voljeti. Moe se biti krepostan ali to nee probuditi krepost u drugom. Potrebna je volja, ovjekov pristanak na neto. To je prva Sokratova metoda majeutika porodiljska vjetina, '' ja sam babica, porodilja'' Kroz razgovor treba u ovjeku probuditi ono to on zna (ali do tada i ne zna da zna) Prvi korak u uenju je osvjeivanje neznanja. Zato Sokrat trai od uenika '' upoznaj samog sebe'' to je poetak znanja. Delfijsko proroite mu je pomoglo do spoznaje '' znam da nita ne znam '' ironija Prihvaanje vlastitog neznanja budi u ovjeku ljubav prema znanju mudrosti, istini. '' Ne moe postati filozof onaj koji nije upoznao vlastito neznanje '' Filozofija ima odgojnu funkciju koja se sastoji u samoosvjeivanju (ne prenoenju znanja) Smisao je ovjekova ivota u kreposti (vrlini) samousavravanje, samosavladavanje Potreba za spoznajom sebe lei u tome to i Sokrat kae da u odreenim postupcima njega vodi neki unutarnji glas (daimonion demon) to jest savjest. Svaki ovjek pozivajui se na njega nee grijeiti. Time je Sokrat osniva etike. Vrlinu Sokrat ne shvaa poput sofista (na primjer dobro je korist jaega) Za Sokrata vrlina je znanje on pita to je zajedniko pojedinanim vrlinama. On vidi da u pojedinanim vrlinama postoji neki zajedniki izgled (eidos ideja) To zajedniko je opa bit, ono ope, ideja, pojam. Vrlina je dakle jednaka znanju a znanje je spoznaja pojmova onog opeg. Tko zna to je dobro taj i djeluje dobro. Dobar je onaj koji zna. Za Sokrata znati, htjeti i initi dobro jedno je te isto Bit miljenja je prema tome spoznaja pojmova, spoznaja onog opeg. Umna spoznaja je prema tome prava spoznaja, ne osjetilna predodba pojedinanog. Stoga Sokrat i zagovara aristokraciju kao vladavinu onih koji znaju. Smatrao je da je demokracija vladavina puka. Ta ista demokracija ga je osudila da kvari mlade i ne vjeruje u bogove. Iz dostojanstva je ispio otrov ne elei napustiti Atenu.

------------------------------------ONTOLOKO RAZDOBLJE------------------------------------------------------------------------------PLATON-------------------------------------Smatrao se uenikom Sokrata ali je bio i pod utjecajem Elejske kole i Pitagore. Osnovni problem bio mu je problem politike i socijalne etike - utemeljitelj fil. Politike. Zanimao ga je - ispravan ovjek i ispravna drava. Osnovao je filozofsku kolu u Akademovom vrtu Akademija (387g. ) Napisao je mnogo knjiga Drava (o pravednosti ), Simpozij ( o ljubavi ), Fedon ( o dui ), Protagora ( o vrlini ), Sofist ( o znanju ) , Fedar, Platon poinje tamo gdje Sokrat zavrava to je bit '' dobra '' , moralne vrijednosti i kako objasniti to. Etika e ga odvesti do uenja o idejama. Platon razlikuje etiri temeljne vrline : mudrost, pravednost, umjerenost i hrabrost. One se pojavljuju u vremenu i prostoru ali su vjene. Postoje usprkos tome to neki o tome ne znaju nita, neovisne su o ljudskom htijenju, potrebi, smionosti ili navikama. Materijalne vrijednosti su relativne vrijednosti , prolazne ( ovise o tritu ) Ali to nisu materijalne vrijednosti to su ope vrline ( arete ) i vjene su. Dobro ne moe se vezati samo uz pojam svrhe ( jer i lopov, laljivac imaju svrhu ) Misao o svrsi nije etiko naelo. to je onda '' dobro '' , to je dobro za ovjeka . Tu se uvodi pojam '' Ideja '' . Postoji dobro, lijepo, pravedno po sebi to su ideje. ovjek zna za postojanje tih idealnih sadraja , idealnih vrijednosti. U prostoru i vremenu ne postoji nita savreno ali ideje su savreni. Zato ljudi mogu tim idejama , savrenstvu samo teiti idealist. Ideje nisu neto materijalno opipljivo, to se moe posjedovati. One nisu zbirni pojam bia. Svijet ini svijet ideja nepromjenjive biti stvari, ope, pojmovno ljepota, pravednost - svijet pojava raznolikost materijalnog svijeta lijepi predmeti, pravednici pojedinanost , mnotvo odbljesak ideja Idejni je svijet prauzor stvari pojavni je svijet kopija tih prauzora. Ideja je bitak . Konkretizira se u pojavama, promjenjivim i ogranienim. Duh i dua nisu proizvod materije , materija raa samo materiju. Ideja se spoznaje duhom, umna spoznaja. Svijet ideja je inteligibilni svijet ( misaon, pojmovan )- odgovara joj umna spoznaja. Svijet pojava je senzualni svijet ( materijalni, ulni ) - odgovara joj mnijenje (doksa) Umna spoznaja - spoznaja opeg, nepromjenjivog , nadosjetilnog. Mnijenje spoznaja pojedinanog, promjenjivog, materijalnog. Vrste umne spoznaje su znanje i predoivanje . Vrste mnijenja su vjerovanje i nagaanje.

Pojmovi potiu iz duha. Spoznaja ne tee postupno od opaaja ka ideji. Spoznaja je proces prisjeanja onog to je besmrtna dua znala prije spajanja sa tijelom. To je tzv. teorija sjeanja ( anamneza ). Putem erosa ( tenja ka spoznaji ) i putem dijalektike izaziva se duu na spoznaju sebe. Dua je veza ( sredina ) duha ( ideje ) i pojave. Tijelo je tamnica due a ovaj prostorno vremenski svijet je spilja. Odgoj se treba svesti na izbavljenje iz spilje postati to sliniji Bogu. Umu je dunost obuzdati strasti ne svesti se na zadovoljstva, prohtjeve, nagnua, igrarije. Hrana due je istina i pravednost. '' Nije ovjek mjera svih stvari Bog je mjera svih stvari '' Organizacija koja ima svrhu ispunjenja istine, pravednosti, ''dobra'' je - drava. Drava je nastala iz potrebe ljudi za podjelom rada. Nije sama sebi svrhom nego je u slubi ovjeka svrha joj je srea zajednice. Funkcija drave je odgoj graana. Drava treba biti zasnovana na ideji pravednosti. U dravi treba biti izraena umnost, hrabrost i umjerenost a ne ugoda, zarada i vlastoljublje. Idealna drava je podijeljena na : - 1- proizvoditelje ( odlikuje ih pouda ) - 2 vojnici - ( odlikuje ih hrabrost ) - 3 vladari - ( odlikuje ih razum, um , ) Vladari ne bi trebali imati privatno vlasnitvo. Pravednost je ostvarena ako svatko radi posao za koji je najsposobniji. Najbolji oblik drave je aristokracija (aristoi-najbolji) - jer je vode najbolji ( koji znaju ) ili - monarhija ukoliko je to jedan ovjek Ukoliko dravom upravljaju oni koji nisu najbolji razvija se: Timokracija zasniva se na astohleplju, lukavosti, odvanosti pragmatinosti i karijeri. Izraena je vlastita afirmacija , bogate se potajno i vie slue sebi nego cjelini Oligarhija zasniva se na egoizmu, negiranju cjeline, To je vladavina manjine iji je cilj materijalno bogatstvo i gospodarska mo. Demokracija zasniva se na poudi , ugodi , razonodi, samovolji i zabavi. Nema rada , obaveze i dunosti a ivi se samo za danas, - vaan privid. Poznaje se samo subjektivna pouda kojom se sve procjenjuje. Prema mnijenju ( prividu ) svih donosi se ustav , bez vlasti , arolik bez uma. Tiranija potpuno izopaenje, ropstva vlastitim strastima. To je umiljenost vlasti u svoju veliinu cilj je jedino odranje na vlasti. Sloboda se shvaa kao razuzdanost i samovolja. Narod postaje sluga i rob. To je ropstvo meu robovima. Nasilje postaje nain ivota. To je vladavina sile nad zakonom Sofistika demokracija tiranija jedno te isto. etiri stanja due koji vodi- tiraniji. Zavist buenje elje za statusom bez ulaganja napora. Traenje privilegija i poasti. Rezultat je gubitak identiteta, asti i dostojanstva. Pouda naspram slobode. Lakomost - roena je iz pohlepe. Gubi se prirodnost i plemenitost Udvornost ulizivanje , dodvoravanje. Potpuna moralna krhkost. Nagon za tijelom nadvladava duu. Prihvaanje gubitka dostojanstva. Neodgovornost traenje ugode. Energija bazirana na strastima. Osobni interes nadvladava opi interes. Odbijanje obaveza i dunosti.

--------------ARISTOTEL oko 350 g--------Uenik Platona i uitelj Aleksandra. Osniva peripatetike kole Likej. Jedan od najutjecajnijih mislilaca svih vremena, sistematiar i polihistoriar. Napisao mnogo djela : Organon (logika) , Fizika (o prirodi), Metafizika (o bitku) Etika, Politika, Retorika, Poetika, .. Logika Misaoni duh koristi se sa tri elementa : pojam, sud i zakljuak. Pojam arobni tapi duha , ono mnotveno shvaeno u jednom Iz individualnog i pojedinanog izvlai openito, ono bitno na pojedinanom Moe se svesti na tipove kategorije. Kategorije su svojstva kojim ( predikatom ( akcidentom ) ) je odreen subjekt (supstancija) najopenitiji pojmovi kvalitet, kvantitet, vrijeme, stanje, kretanje, odnos, mjesto, radnja, poloaj, trpljenje Definicijom se utvruje bit pojma. Pravila za definiciju su da se pojam definira putem: a- najblieg roda i -b- vrsne razlike ( ovjek je ivo bie obdareno razumom) tvorba pojmova ( definicija ) ovisi o spoznajnom subjektu. Sud - veza pojmova kojim se neto tvrdi ili porie Znanstvenim sudom spoznajemo ono ope Svakidanjim sudom spoznajemo ono pojedinano. Zakljuak - shema ljudskog miljenja putem pojmovnog mehanizma. Podrijetlo pojmova Korijen u iskustvenom ,realnom svijetu osjetila. Znanje nije uroeno, spoznaja poinje osjetilno i iz tog se izvodi opa slika. Izdvajanje tog opeg naziva se apstrakcija. Ope nije izvan pojedinanog nego u pojedinanom. Ope (ideja, pojam ) je ono zajedniko pojedinanom a ono je pojedinano neke biti oposti. Nema odvajanja ideja od pojava. Opaanje uz pomo razuma(nus) stvara pojam- ono ope. Spoznaja poinje osjetilima ali se ne sastoji iz istog osjetilnog opaanja. Opaajem spoznajemo pojedinano umom spoznajemo ope. Pojmova ( znanje ) nema izvan spoznaje uma. Metafizika Fizika bavi se osjetilno-opaajnim vidom bitka Metafizika istrauje ono to je iza pojave, bitak koji se iskazuje u pojavama kao temelj. Prva supstancija pojava , pojedinost, stvarni svijet stvari (Sokrat ) Druga supstancija ono ope ( ovjenost ) Svijet ( realnost ) jedinstvo opeg ( biti ) i pojedinanog (pojave ) Ope je u pojedinanom Bitak ima 4 naela: oblik, tvar, sila (kretanje) svrha. ono je u temelju svega. Oblik ono bitno , po obliku neto jest to to jest, svrha , znaenje. Oblik je u stvarima , predmetima, u razlikovnoj pojedinosti Stvar je oblikovana tvar. Dua je oblik tijela.

Kretanje - prijelaz iz tvari u oblik, iz potencije u akt, iz mogunosti u zbilju. Opi se oblici individualiziraju time to ulaze u tvar. Tvar je mogunost za oblik, ta oblikovana tvar je mogunost za vii oblik. Postoji hijerarhija oblika a na kraju je isti oblik Bog, oblik oblika, miljenje miljenja Bog je uzrok svih oblika Teleologija - Sve na svijetu se dogaa svrhovito(telos-svrha). Tvar ezne za oblikom , eli se oblikovati i sadri u sebi svrhu. Postojee bit koja se razvija u pojavama. Dogaanje - ostvarenje biti u pojavi. Dua duu ima sve to je ivo, ona je ivotni princip, naelo (svrhovitost i smislenost9. Vegetativna biljke odlike rast, hranidba, razmnoavanje Senzitivna - ivotinje odlikesamoaktivnost, kretanje, ula, nagoni, instinkti Racionalna - ovjek - odlikeumnost, slobodna volja, kreativnost, vrijednosti Dua duha je besmrtna ( nad-ljudska), dola je izvana. Svijet mjesto promjene i kretanja koje je vjeno- tako je i vrijeme bez poetka i kraja. Nastaju i propadaju samo pojedinana bia. Bog nepokretni pokreta , isti bitak sve ostalo je bie .Bog je bit bia. Politika i etika i estetika Etika Temeljno pitanje je to je dobro? Odgovor je srea ( eudaimonia blagi duh ) Srea razvijanje ovjekove specifine biti ( umne prirode ) a ne zadovoljstvo i uitak. injenje dobra radi njega samog a ne radi neke izvanjske svrhe ( ast, slava, mo) To je za Aristotela vladavina oblika nad materijom. Svatko posjeduje onoliko sree koliko posjeduje spoznaje i vrline. Vrline Aristotel dijeli na Etike ( vrline volje) i Dianoetike ( vrline uma) Etike vrline se temelje na naelu da se treba dreti '' zlatne sredine'' umjerenosti ( hrabrost je sredina izmeu neustraivosti i plaljivosti) Dianoetike vrline su postupci koji su u skladu sa umom , znanje i razboritost. Politika ovjek je bie zajednice (zoon politikon), drutveno bie. Cilj drave je ope dobro, srea zajednice a funkcija drave je odgoj graana Vana je ovjekova opost a ne individualnost, posebnost,- cjelina je nuno prije individue. Osnovna prava za slobodu pojedinca ne moe postavljati veina, ona je svojstvo ljudske prirode. Dobri oblici vladavine su monarhija, aristokracija i republika ukoliko je cilj ope dobro. Loi oblici vladavine su tiranija, oligarhija i demokracija ukoliko je cilj korist vladajuih. Estetika Umjetnost nije puko oponaanje kao kod Platona nego stvaralaka i idealizirana . Funkcija tragedije ( umjetnosti ) katarza proienje duha , oplemenjivanje. Umjetnost takoer ima i odgojnu funkciju , ukazivanje na ovjekovu duhovnost, ljudskost.

---------------ETIKO RAZDOBLJE HELENISTIKO RIMSKE FILOZOFIJE--------------------Helenizam je razdoblje od vremena Aleksandra Makedonskog (330 pk) cara Augusta (30 pk) Mijeanje kultura antike Grke i istoka Kulturni centri postaju Aleksandrija i Antiohija Osvrt na bogatu kulturu i znanstvenu tradiciju, - specijalizacija znanosti Euklid, Arhimed, Ptolomej, Eratosten, ovjek ovog vremena naao se u vakuumu, bez oslonca i orijentacije. Filozofija ima praktinu ulogu i temeljna pitanja su etika pitanja. Temeljno pitanje postaje pitanje sree a znanje treba posluiti tom cilju. Cilj je postii nepomuenost duevnog mira ataraksija, ime se postie ideal mudraca. --------STOICIZAM--------'' ne gubi vrijeme o tome kakav bi trebao biti dobar ovjek budi takav'' kola je osnovana oko 300g.pk. a dobila je ime po dvorani, trijemu sa stupovima (stoa) Predstavnici su Zenon, Kleant, Seneka, Epiktet, Marko Aurelije. Osnovna odlika stoika je strogost u vrlinama i shvaanju dunosti. Fizika je osnova a etika cilj filozofije. Svijetom vlada logos ( umni zakon ) a ovjek je njegov dio. Sloboda je uvianje te nunosti a mogua je jedino u podruju svijesti. ''koliko u ivjeti to je stvar tue volje ali od mene zavisi da dokle god ivim, ivim kao ovjek. Cilj je prema tome ivjeti u skladu s prirodom , to jest u skladu s umom. Za stoike filozofija je uenje o ivotu. to ometa ispravan ivot? - afekti. Afekti su nerazumna stanja due ojaenost, strah, naslada, pouda, strast, ljutnja. '' nas ne uznemiruju dogaaji ve nae miljenje o dogaajima'' Afekti su prekomjerni nagoni, koji se opiru umu i zarobljava ljudsko bie '' to vrijedi nekome vlast nad drugima kad ne moe vladati sobom'' elje , strasti i briga o tijelu odvlae ovjeka od duha, od brige za duu. Duevni mir postie se vrlinom autarkije- samodostatnosti. '' nije siromaan onaj koji malo ima nego onaj koji udi vie'' '' u naoj su vlasti samo ona djela koja iz nas proizlaze'' Stoici naglaavaju etiri osnovne vrline : razboritost, hrabrost, umjerenost i pravednost. Mudar ovjek , bez pohlepe i umjeren je uvijek sretan. Mudracu je domovina itav svijet ideja kozmopolitizma ( jednakost svih ljudi). '' kao Marko Aurelije imam Rim, ali kao ovjek univerzum'' ''svaka okrutnost raa se iz slabosti duha'' ''najpogrdnija vrsta osvete je ne smatrati nekog dostojnim osveivanja'' '' kad ini loe neobrazovana osoba optuuje uvijek druge'' '' ovce ne pokazuju koliko su pojele donosei hranu, ve je probave i donose vunu i mlijeko'' '' smrt je odmor od tekog sluenju tijelu'' '' od ivota se treba oprostiti blagoslivljajui ga a ne ostajui u njega zaljubljen'' .

-----------EPIKUREJSKA KOLA-------Osniva epikurejske kole je Epikur (4st) sa mnogo pristaa rimskog razdoblja (Lukrecije Kar) Filozofija jaa ovjekovu samosvijest i pokazuje put srei. Duevni mir se postie izbjegavanjem nezadovoljstava. Spoznajom prirode oslobaamo se elja i prevladavamo strah, koji se temelji u neznanju. '' dok smo mi nema smrti a kad nastupi smrt nema vie nas'' Epikur se zalae za hedonizam ( hedone ugoda) ali ne samo tjelesna ve i duhovna. ovjek treba uivati u ljepoti, pravednosti, mudrosti, prijateljstvu Epikur obnavlja Demokritov atomizam uvodei neto novo a to je sluaj. Sluaj mu je potreban zbog pojma slobode. ------OSTALE KOLE----SKEPTICIZAM ( Piron ) skeptici sumnjaju u mogunost sigurne spoznaje. Suzdravaju se u izricanju sudova, bez uvjerenja su, prilagodljivi obiajima NOVOPLATONIZAM (Plotin) filozofsko-religiozna kola Bitak je jedno , bog koji je stvoritelj, daje svemu ivot. Sva bia proistjeu iz jednog sustavom emanacije ( isijavanja ) Emanacija se vri kroz hipostaze : jedno duh dua - materija. Iz toga ovjek ima sjeanje na iskon, jedno boanska iskra u ovjeku. Po tome ovjek zna za savrenstvo, ideju, dobrotu, svijest

-------------------------SREDNJOVJEKOVNA FILOZOFIJA-----------------------------'' kad bih ljudske i aneoske jezike govorio a ljubavi ne bih imao bio bih mjed to jei ili cimbal to zvei i kad bih imao dar proricanja i znao sve tajne i sve znanje i vjeru da brda premjetam - a ljubavi ne bih imao - bio bih nita.'' Srednji vijek nazivamo razdoblje od propasti rimskog carstva 476g 1453 ( pad Carigrada) Srednjim vijekom vlada duh kranske religije. Vrijem kasne antike je vrijeme dekadencije, opadanja vrijednosti i vrijeme bez orijentira. Drutvom vladaju nepravde, nesigurnost, siromatvo, patnja dezorjentiranost Tome pridonosi i provala barbara sa sjevera u neciviliziranom ruilakom naletu. Barbari konano zadaju smrtni udarac posrnuloj civilizaciji antike. U takvom okruju raa se potreba za mirom, sigurnosti , nadom utjehom .. Kranstvo je bila ideja koja je najbolje mogla zadovoljiti te potrebe. Kranstvo je nova , revolucionarna ideja koje uspostavlja novi sustav vrijednosti. Bog je jedan, stvoritelj i jamac moralnog poretka svijeta. Bog je ljubav koji daruje vjeni ivot za one koji vjeruju u njega, i ujedno utjehu i sigurnost. Kranska etika je u pravom smislu rijei etika ljubavi : nenasilje, pratanje, milosre. Kranstvo prevladava plemensko-nacionalnu netrpeljivost i nosi kozmopolitski duh. Ono je prvo prihvaeno od siromanijih slojeva ali su ga vremenom i bogati . Bogati su ga iskoristili za svoju korist kao garant sigurnog poretka, pokornost vladaru. Vremenom se kranstvo institucionalizira crkva , koja stvara dogmu . Crkvena dogma je sustav istina koje se dalje kritiki ne preispituju. Sredinji problem od kranske filozofije bio je odnos vjere i znanja . Gnostici su bili oni koji su smatrali da se moe spoznajom doi do objavljene istine Apologeti su bili branitelji vjere smatrajui vjeru pretpostavkom i nadmonom znanju. ''vjerujem jer je apsurdno''- Tertulijan '' vjerujem da bih spoznavao'' - Anselmo ----------PATRISTIKA------------Patristika - uenje prvih crkvenih otaca za obranu , izgradnju i razradu kranskog nauka. AURELIJE AUGUSTIN oko 400g Pod utjecajem je Platona i novoplatoniara ali poznaje i manihejsko uenje. Bitak je Bog istina, uzrok i svrha svega, on je jamac istine. on je nad ovjekom i u ovjeku. Dobro je volja Boja, vjeni zakon, nadreena je razumu a volja je slobodna. Volja se realizira u svijetu pa povijest nije nita drugo nego polje borbe dobra i zla, vrline i grijeha Tu se vidi vidljiv utjecaj maniheizma koji vue podrijetlo iz perzijskog mazdaizma. Drava ako nije izraz pravednosti je samo skup razbojnike bande. Drava moe biti zemaljska kao izraz ljubavi prema sebi, pojedinanim interesima i koristi - nebeska - kao izraz ljubavi prema Bogu, onom istinskom, umnom, opem Cilj povijesti je pobjeda nebeske drave.

------------SKOLASTIKA ( scolasticus uitelj)-----------Skolastika je srednjovjekovna kranska filozofija. Razvila se u periodu kasnog srednjeg vijeka od vremena Karla Velikog do renesanse. Predmet skolastike je objasniti i obraniti crkvene dogme. Skolastika eli ovjeka privesti razumijevanju ve objavljenih i prihvaenih istina. Cilj nije pronai istinu ve opravdati istinu i u tu svrhu koriste filozofiju kao sredstvo. U tu svrhu otvaraju se mnoge kole (univerziteti) Pariz, Bologna, Prag, Oxford, .. Osnovu srednjovjekovnih kola ini '' sedam slobodnih vjetina '' Predavai u tim kolama su sveenici jer crkva u ovom vremenu vodi glavnu rije. Autoritet osim Biblije za skolastiare su bili Platon i Aristotel. Najznaajniji predstavnici skolastike su: Toma Akvinski, Albert Veliki, Skot Eriugena, Anselmo, bonaventura, Petar Abelard, D.Skot, W. Okam . Osnovna pitanja skolastike bila su: - odnos vjere i uma i problem univerzalija ODNOS VJERE I UMA Prvo pitanje je u kakvom su odnosu vjera i um, religija i znanost, teologija i filozofija. Da li um ima prednost, da li je um podreen vjeri ili obratno, to ima primat. Skot Eriugena je tvrdio da je potrebno slaganje vjere i uma, vjera treba potvrdu uma . Anselmo kae ''vjerujem da bih spoznao'' to znai da je vjerovanje poetak znanja. Dokaz o bojoj opstojnosti anselmo izvodi iz pojma. Bog postoji jer je on najsavrenije bie, a tom najsavrenijem biu nuno pripada i egzistencija, bog je cjelokupna zbilja. Ako neto postoji u pojmu mora postojati i u zbilji. Petar Abelard tvrdi da istinsko umovanje vodi istini objave, um je iznad autoriteta . Sukobio se sa institucijom crkve jer je tvrdio da miljenje biskupa ne vrijedi ako nije u skladu s umom to jest bojom pravinou. Moralno dobro i zlo su u savjesti ovjekovoj. Albert Veliki je tvrdio da je objave iznad uma , odvaja filozofiju od teologije. Duns Skot tvrdi da vjera nije predmet razuma nego volje, volja je najvrednija duhovna mo. W. Okam je pak tvrdio da vjera ne moe biti uvjet znanja i vodstvo razumu. Kritizira crkvu i nepogreivost pape a njegovo uenje je osueno i zabranjeno. Toma Akvinski najznaajniji skolastiar koji djeluje pod utjecajem Aristotela. Um je podreen vjeri , on joj slui branei je , i dokazujui uvruje vjeru. Temeljne dogme kranstva ( trojstvo, posljednji sud, bezgreno zaee) um ne moe spoznati. Objava prekorauje mo uma, a teologija je nadreena filozofiji ija je svrha objasniti objavu. Spoznaja poinje od osjetila ali zavrava u razumu. Ope ne moe biti prosjek predodbi. Ope nije samo ime ono je neto vie, ne moe se od posebnog zakljuiti na ope. Duhovna je spoznaja neto vie od osjetilnog iskustva. Toma za razliku od Aristotela ( za kojeg je bitak jedan) razlikuje bitak Boga od bitka stvari. Bit ili esencija je ono mogue, potencija, - pojava ili egzistencija je ono ostvareno, aktualizacija. Prijelaz iz esencije u egzistenciju , iz biti u pojavu je stvaralako djelo Boga, boje stvaranje. Samo je Bog ujedno i egzistencija i esencija. Kod svih drugih bia egzistencija je razliita od esencije. Materija nije vjena kao kod Aristotela nego je stvorena. Filozofija se bavi onim stvorenim a teologija nestvorenim Bogom. Pet dokaza za egzistenciju Boga: 1. svaka promjena uzrokovana je nekom drugom dakle postoji prvi pokreta, Bog. 2. sve je uzrono-posljedino dakle postoji prvi djelatni uzrok, Bog. 3. lanac nije beskonaan, postoji neto to svoj opstanak ne duguje niem do sebi , Bog. 4. ako postoji nesavrenost ili stupnjevi savrenstva dakle postoji savrenstvo, Bog. 5. sve je u prirodi svrhovito dakle postoji i krajnja svrha, Bog

RASPRAVA O PROBLEMU UNIVERZALIJA Pitanje je da li su univerzalije ( opi pojmovi ) neto realno ili ne, i njihov odnos prema pojedinanom. Postoje dva gledita : realizam i nominalizam. Realizam smatra da ope postoji realno, prije i nezavisno od pojedinanog. U pojavama se ostvaruje, oblikuje bit, pa postoji stupnjevitost bitka. Nauavali su ga Toma Akvinski, Anselmo, Eriugena, Realizam je u stvari idealistiko gledite a njnjegov problem je to vodi u panteizam. Nominalizam ui da je ope samo rije, ime( nomen) i ne postoji realno. Tim imenom , pojmom mi povezujemo vie pojedinanih stvari. Ope postoji u umu kao pojam (concept) a ne odvojeno kao samostalni bitak. Nauavali su ga Roscelin, Abelard, Scotus. Nominalizam je ugrozio neke kranske dogme(trojstvo, priest). Crkva je osudila nominalizam jer zastupa empirizam i vodi u materijalizam.

------------------------------FILOZOFIJA RENESANSE ----------------------------------'' incipit vita nova '' Renesansa openito znai - preporod , to je preporod antike i temeljnih antikih vrijednosti. Temeljna vrijednost antikog svijeta i duha je ovjek , pa je to sada preporod ovjeka. Temeljno pitanje nije vie Bog nego ovjek, ovozemaljski ivot a ne onostrani. Renesansa je protustav prema crkvenoj svevlasti i srednjovjekovnom duhu. Filozofija se odvaja od teologije a razum od vjere, raste zanimanje za ovozemaljski ivot. Renesansni ovjek oslanja se na razum, iskustvo, istraivanje, eksperiment . Sve vie raste interes za prirodne znanosti, politiku, pravo i druge praktine discipline ovjek postaje mjerilo i cilj vrijednosti sve proima ideja individualizma. Renesansa je jedno burno i nestalno vrijeme ali i vrijeme puno inovacija, izuma, otkria. To je vrijeme velikih geografskih otkria i osvajanja novih svjetova. To je vrijeme krize crkve, vjerskih sukoba , ratova , vjerskih reformacija i protureformacija. To je vrijeme naglog ekonomskog rasta , trgovine, bankarstva manufakture. To je vrijeme procvata gradova, i poetka raanja velikih nacionalnih drava. To je vrijeme velike stvaralake produkcije u svim vidovima umjetnosti. To je vrijeme preporoda znanosti i djela koja su rezultat znanstvenih istraivanja. Homo univerzalis je ideal renesanse ovjek okrenut prema sebi i svojim moima. Neki od najznaajnijih predstavnika renesanse su : Tomas Mor, Erazmo Roterdamski, Nikola Kuzanski, Leonardo da Vinci , Nikola Kopernik, Hugo Grotius postavlja tezu o prirodnom pravu nasuprot pozitivnom pravu i vladavini moi. Prirodno pravo je pravo koje je u skladu sa umom, i ono je jamac dostojanstva ovjeka. N. Machiavelli utemeljuje filozofiju politike, smatra da drava nije boanskog podrijetla. Za njega je drava nastala kao izraz moi to pie u svom djelu ''Vladar'' Tu je iskazano to treba vladar initi da bi bio uspjean i da bi se odrao. Od njega potie i izreka da '' cilj opravdava sredstvo '' Giordano Bruno je jedan od najznaajnijih filozofa renesanse Iako kolovan u samostanu odbacuje crkvene autoritete jer je razum jedini autoritet. Inkvizicija ga hapsi i spaljuje jer '' nauava beskonanost svemira i mnotvo svjetova'' Njegova temeljna teza je da je svemir beskonaan a sva je priroda iva. Bog nije izvan svijeta , on je uzrok i poelo. Priroda je Bog u stvarima. Priroda je Bog, nestvorena mo koja se oblikuje do stvorene prirode. Svijet je jedan, beskonaan a sastoji se od monada (atoma) ovjek kao dio univerzuma moe spoznati svijet a spoznaja je u stvari samospoznaja. Bit ovjeka je djelatnost, rad ( homo faber ) kojim on stvara svoj ivot i sreu.

----------------------------EMPIRIZAM I RACIONALIZAM----------------------------Ponovnim oivljavanjem filozofije i znanosti poetkom novog vijeka temeljni problem je: 1. pitanje spoznaje izvori, mogunost , doseg 2. pitanje metode spoznaje naini i postupci u istraivanju S obzirom na ta pitanja kristalizirala su se dva stajalita: - empirizam i racionalizam. Empirizam smatra da je iskustvo izvor spoznaje dok racionalizam da je razum. -------EMPIRIZAM------- ( empiria iskustvo) Empirizam se utemeljio u Engleskoj a glavni predstavnici su Bacon, Locke i Hobbes. Osnovna pitanja su usredotoena na pitanje znanstvenog istraivanja i pitanje drave. FRANCIS BACON Bacon odbacuje stare autoritete, tei velikoj obnovi i pie djelo '' Novi organon '' Cilj filozofije i znanosti za Bacona spoznati prirodu da bismo njom ovladali. Znanje je mo. Potrebno je izgraditi ispravne postupke istraivanja a metodu indukcije dri najvanijom. Metoda indukcije nije naprosto nabrajanje nego spoj eksperimenta i racionalne sposobnosti. Prije svakog istraivanja duh treba osloboditi zabluda i predrasuda koje on zove idoli. Idoli plemena zablude ljudske prirode, nesavrenosti, ogranienosti, Idoli spilje zablude zbog odgoja, autoriteta, sklonosti novom, divljenje starom , i sl. Idoli trga zablude zbog pogrene i neprecizne uporabe pojmova, sporazumijevanja, govora Idoli teatra zablude kao posljedice filozofskih dogmi i teorija, nekritikog stava. JOHN LOCKE '' Nita nema u razumu to prije toga nije bilo u osjetilima '' glavno je geslo empirizma. J. Locka se smatra utemeljiteljem spoznajne teorije jer smatra da su to sredinja fil. pitanja. On se protivi miljenju da postoje uroene spoznaje, ideje. Sve se u naelu mora tek stei, i opa naela su steena . Duh je prvotno '' tabula rasa'' prazna ploa bez ikakvih sadraja Naa spoznaja potjee iz iskustva kao izvanjsko osjetilno iskustvo, i kao unutarnje refleksija. Osjetilno iskustvo i refleksija su predodbe,a razum vri postupak apstrahiranja . Apstrakcija je izvlaenje zajednikog iz mnotva jednakovrsnih predodbi. Opseg nae spoznaje je ogranien, na razum iako ogranien dovoljan je za ureenje ivota. Drutveno politiki pogledi kod Lockea osnova su da ga smatraju osnivaem liberalizma. U prirodnom stanju vladaju prirodni zakoni u kojem ovjeka odlikuje sloboda i jednakost. Nedostatak prirodnog stanja je to se svatko mora brinuti za svoju slobodu i odranje. Iz tog razloga pojedinci sklapaju '' drutveni ugovor '' koji je osnova formiranja drave. Svako se odrie djela svog prava da sam odrava prirodno pravo ve to prenosi na dravu. Drava treba potvrditi i odravati umno prirodno stanje, da jami slobodu i ivot. Narod zakonodavcu povjerava vlast ali trajni je suveren jedino narod i suverenitet je neotuiv. Da ne bi dolo do zlouporabe potrebno je izvriti podjelu vlasti. Narod ima pravo na revoluciju ukoliko je iznevjereno povjerenje.

THOMAS HOBBES Za Hobbesa drava nije boanska tvorevina nego rezultat ''drutvenog ugovora''. On negira iluziju o prirodnoj dobroti ovjeka i '' sretnom divljaku'' U prirodnom stanju ljudi su slobodni i priblino jednaki. ovjek jo ne ivi u zajednici , obitelji , bez pravila , zakona, religije morala. Svatko moe initi to ga je volja, i sve je svaije pa se pristup svemu iskazuje kao mo. U svom nagonu za samoodranjem oni se nuno sukobljavaju, jer svi polau pravo na sve. U takvom stanju ljudi se nalaze u ''ratu svakog protiv svakog'' ovjek je ovjeku vuk. Takav ivot je teak, bijedan, kratak nesiguran pun straha . Strah ini ljude sklonim miru pa se ljudi odriu dijela svog prava i prenose na suverena. Suveren je nositelj vlasti koji treba tititi slobodu, pravo i ivot svih. Drutveni ugovor tako uklanja nedostatke prirodnog stanja.

-----------RACIONALIZAM------------Racionalizam je gledite da spoznaja dana jedino u umu, razumu, intelektu. Postoje istine koje su neovisne o naem opaanju i iskustvu i mogue ih je spoznati. Te istine su apriorni (prediskustveni ) to jest uroeni oblici uma. Glavni mislioci racionalizma su Rene Descartes, Baruch de Spinoza i G.W. Leibniz. RENE DESCARTES '' cogito ergo sum'' Za Descartesa ovjek moe spoznati istinu samo treba pristupiti na ispravan metodian nain. Uio je na mnogim kolama i ustvrdio da treba uiti iz samog sebe. Treba odbaciti autoritete a svaki ovjek svojim razumom u stanju je razlikovati istinu i la. Treba poeti iz poetka , oistiti duh od nesigurnosti i zabluda, sve preispitati u sve posumnjati . Sumnjajui u sve pitao se ima li to bi moglo bez sumnje vaiti, u to se ne moe sumnjati. Sve moe biti varka, u sve se moe sumnjati ali je izvjesno postoji sumnja, to jest miljenje. Ustvrdio je mislim dakle jesam to je prva i najsigurnija spoznaja, ona je neposredna. Prva istina je dakle izvjesnost svijesti i izvjesnost subjekta koji misli, - samosvijest. ovjek je prema Descartesu prvenstveno misaono bie, to on uvia neposredno. Duh posjeduje jasne i razgovijetne predodbe a to su uroene ideje. Najvanije uroene ideje su: ideja beskonane supstancije Bog Ideja protene supstancije materija, tijelo, Ideja mislee supstancije svijest, um. Dekart ne odbacuje osjetilno iskustvo nego misli da razum ima primat (ne vremenski ) Jedino razum moe odrediti to je istinito i to vri putem dedukcije -od opeg ka posebnom. Jamac i kriterij istine je Bog, - supstancija koja za svoje postojanje ne treba nita drugo. Ontoloki dokaz boje opstojnosti -sumnjam dakle mislim , mislim dakle postojim , sumnjam dakle nisam savren nisam savren dakle postoji savrenstvo (Bog) , vee je savrenstvo postojati dakle bog postoji Bog je savren dakle ne ''vara'' , Bog ne vara dakle postoji izvanjski svijet.Dekart smatra da je ideju bia savrenijeg od mog u meni mogao usaditi jedino Bog . Nije vie ovjekova egzistencija opravdana egzistencijom Boga ( kao kod skolastiara) Ve se egzistencija Boga izvodi iz ovjeka ( nesavrenog, koji sumnja) Dekart ja jesam, dakle Bog jest, dakle svijet jest Toma Akvinski Bog jest, dakle svijet jest, dakle ja jesam.

BARUCH DE SPINOZA Spinoza je Nizozemski idov koji je zbog svojih stavova bio ekskomuniciran iz zajednice. Sljedbenik je Descartesa , a sredinji pojam njegove filozofije je supstancija. Supstancija je stvar koja za postojanje ne treba nikakvu drugu stvar. Ona je causa sui uzrok sama sebe. To je Bog ili Priroda. Kao takva ona je stvaralaka priroda svega to jest - natura naturans. Supstancija ima beskrajno mnotvo atributa . Atributi su svojstva supstancije. Bog posjeduje sve atribute ali ovjek spoznaje samo 2 protenost i miljenje. Bog je sve, sve stvari su Bog, razlike izmeu Boga i svijeta nema panteizam. Modusi su stanja supstancije . Oni ine stvorenu prirodu - natura naturata. Modusi su konani, ograniene pojedinane stvari. I ovjek je modus prirode. Svaka takva stvar ograniena je i uzrokovana nekom drugom stvari, determinirana. U svijetu nema sluajnosti, sve je povezano, uzrono-posljedino, - nuno. U svijetu vlada nunost. Red i veza ideja isti je kao red i veza stvari. Iz toga proizlazi da je spoznaja mogua. Poto je ovjek modus prirode Spinozina etika kree sa ontologijom. Najvie dobro je pronai istinsku ljudsku prirodu. Filozofija za Spinozu je uenje o slobodi. Sloboda se sastoji u spoznaji prirode i ivljenje u skladu s njom. Poto je sve u prirodi determinirano sloboda se sastoji u spoznaji nunosti. Tako se pokazuje da se srea i blaenstvo kod Spinoze ostvaruje spoznajom prirode ili Boga. I svrha drave je sloboda a ona je izraz drutvenog ugovora. Drutveni ugovor ljudi sklapaju zbog prednosti koju im donosi ivot u zajednici. GOTTFRIED WILHELM LEIBNIZ Leibniz je njemaki filozof koji se bavio mnogim znanstvenim podrujima. Pretea je simbolike logike a poznat je i po ideji o ujedinjenoj Europi. I Leibniz se bavio pitanjem supstancije. Ona nije nita proteno , materijalno tjelesno. Supstancija je duhovna sila, aktivnost, zbivanje, samodjelatnost. Tu supstanciju, duhovne atome, on naziva monada. Svaka monada u sebi predoava itav svijet. Mikrokozam je ogledalo makrokozma. Monade nemaju utjecaj jedna na drugu, samostalne su . Djelovanje svake monade predodredio je Bog. To Leibniz naziva prestabilirana harmonija. Po pitanju spoznaje racionalist je i smatra da postoje uroene ideje. Leibniz ispravlja Lockea tako to na izraz '' nita nema u razumu to prije toga nije bilo u osjetilima '' dodaje '' osim samog razuma '' . DAVID HUME Hume se kritiki odnosio kako prema racionalistima tako i prema empiristima. On nauava skepticizam to jest da objektivna spoznaja nije mogua. Naa spoznaja i uvjerenja odreena su naom prirodom. Mi ne moemo nikad spoznati ono to je izvan nas samih. Nemogue je izvui zakljuak o cjelini iz jednog dijela cjeline, iz predmeta posljedicu. Mogue je da tvar sama sebe odreuje i ureuje a ne tvorac.

-----------------------PROSVJETITELJSTVO---------------------------Prosvjetiteljstvo je izlaz iz ovjekove samoskrivljene nezrelosti. Nezrelost je nemo da se sluimo vlastitim razumom, bez vodstva nekog drugog. Samoskrivljena je ako njezin uzrok ne lei u nedostatku razuma ve u nedostatku odlunosti i sranosti da se njime sluimo. Imanuel Kant Prosvjetiteljstvo je filozofija 18 st. ija je glavna odlika vjera u mo razuma ( svjetlo uma ). Istina, znanost, krepost, pravo, napredak, sloboda, udoree to su slogani prosvjetiteljstva. To je jedno optimistino razdoblje koji odlikuje duhovni i kulturni napredak. Ne priznaju nikakav izvanjski autoritet i sve bespotedno podvrgavaju kritici. Razum postaje jedino mjerilo i autoritet ali ujedno odbacuju svu metafiziku tradiciju. Prosvjetiteljstvo je okrenuto prvenstveno na praktine probleme drava, moral, vjera, odgoj, Pod utjecajem empirista vjeruju prvenstveno u prirodne znanosti znanosti o tvarima. Posljednja faza prosvjetiteljstva biti e isti materijalizam i mehanicizam. Uloga subjekta je u prosvjetiteljstvu zanemarena, a prenaglaena je uloga objekta. Jedina zbiljnost jest osjetilna materija i sva se spoznaja sastoji od osjetila. Za prosvjetitelje um = priroda. Priroda je umna to je vjera prosvjetitelja. Prosvjetiteljski je pokret idejni obraun sa starim poretkom, kritika postojeeg drutva. Oni provode duhovnu revoluciju i time pripremaju drutvenu revoluciju. U religioznom pogledu prosvjetitelji su deisti Bog je stvoritelj koji na njega vie ne utjee. Bog je za njih onaj koji je izgradio svjetski stroj, to je Bog mehanicistike slike svijeta. Bog je znanost, to je jedan oblik prirodne religije, ukoliko nije ateizam. Prosvjetiteljstvo se razvilo prvenstveno u Francuskoj a predstavnici su: Voltaire duhovni voa, kritiar, borac za slobodu, napredak , vjersku toleranciju. Montesquieu bavi se politikim pitanjima, djelo ''Duh zakona'', poznat po trodiobi vlasti Diderot i D'Almbert enciklopedisti Lamettrie, Holbach, Helvetius, - mehanicisti i materijalisti. Josip Ruer Bokovi - spoj Newtonove atomistike i Leibnizove monadologije. Atom je neprotean , jednostavan i nedjeljiv . Meu atomima neprestano djeluje privlana ili odbojna sila. Svojim djelom anticipirao je modernu fiziku. JEAN JACQUES ROUSSEAU Ruso nije samo ovjek razuma nego osjeaja i srca. itava kultura, drutvo, drava , religija i njihove institucije izoblienje su prirodnog ovjeka. Potrebno je ovjeka vratiti njegovoj izvornoj prirodi umu. . '' Natrag prirodi ''. ivjeti u skladu s prirodom znai ivjeti u skladu s umom. Postojee drutvo je neprirodno jer su po prirodi ljudi jednaki ravnopravni i slobodni. Uzrok nejednakosti meu ljudima je privatno vlasnitvo. Privatno vlasnitvo je prijevara kojom pojedinci prisvajaju zajednika dobra. Po prirodi ovjek nije kao to je mislio Hobbes ''vuk'' ve iskonski dobar, slobodan i jednak. Drutveni ugovor je otpoetka prisutan kao volja svakog za slobodom , jednakou i bratstvu. Tu volju ima po prirodi svatko to je ''opa volja'' i razlikuje se od ''volje svih'' (zbroj pojedinaca) U opoj volji trebaju biti sauvane pojedinane volje. Opa volja utemeljuje idealnu dravu , slobodu, odgoj, religiju Narod je jedini suveren a suverenitet je neotuiv. Vlast je sluga narodu. Revolucija je opravdana.