2.

OSNOVI PROJEKTIRANJA ELEKTRINIH INSTALACIJA I NAPAJANJA OBJEKATA ELEKTRINOM ENERGIJOM

2.1.

PROJEKTIRANJE ELEKTRINIH INSTALACIJA

2.1.1.Tehnika dokumentacija Projektna dokumentacija je skup raznih studija, projekata, analiza i ostale pratee dokumentacije, kojom se prezentira, provjerava i dokazuje ideja, koja kasnije postaje osnova za njenu pripremu, verifikaciju i realizaciju. U okviru projekta elektrinih instalacija : analiziraju se zahtjevi za instalacije i u skladu sa tim koncipira se rjeenje u skladu sa ustaljenim principima, normama, propisima i drugim opim i posebnim uvjetima o kojima ovisi ispravnost rjeenja, proraunavaju se sve potrebne veliine u pogledu ispravnog izbora elemenata, dimenzioniranja vodova, elemenata aparata i drugih ure aja u sastavu instalacija, zadovoljavanja uvjeta sigurnosti, zatite i dr., definiraju se nacrti neophodni za korektnu izvedbu instalacije, preciziraju se veliine i postupci ispitivanja kvalitete ugra enog materijala, opreme, ure aja i drugog u sastavu instalacije, kvalitete obavljenih radova i funkcije izvedene instalacije.

Danas je nezamislivo bilo kakvo znaajno finansijsko ili naturalno ulaganje investiranje sredstava, bez osmiljene i definirane koncepcije, sa prateim analizama, tekstualno obra ene i dokumentacijski potkrijepljene, koja se naziva projekat. Projekt je pismeni rad kojim se odre uju svi potrebni podaci za izvedbu i odravanje objekata u jednom ili svim svojim segmentima. Projekt najee definira i naziv objekta, dakle, skup svih pred i investicionih aktivnosti, ukljuujui i fiziku konstituciju sadraja i investicione djelatnosti. Projekt je i osnova za okupljanje svih drutvenih, privrednih, finansijskih, a esto i politikih subjekata, od kojih se oekuje podrka i pomo (administrativna, organizaciona, tehniko tehnoloka i finansijska), za realizaciju odre ene zamiljene (ili osmiljene) ideje.

2.1.1.1. Podjela tehnike dokumentacije

Tehnika dokumentacija , prema redosljedu izrade, dijeli se na sljedee vrste projekata: idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, i projekt izvedenog stanja.

U daljem tekstu bie date osnovne karakteristike svih nivoa tehnike dokumentacije sa posebnim osvrtom na dokumentaciju za elektrine instalacije. Projekti elektrinih instalacija obuhvataju slijedee projekte: projekt unutranje elektroinstalacije (jaka i slaba struja, rasvjeta, ozvuenje, gromobranska zatita, signalizacija, automatika, telefonija, kablovska TV, vatrodojava i dr.), projekt vanjske elektroinstalacije (trafostanice, visoko i niskonaponska gradska mrea, semaforizacija, javna rasvjeta i dr.), projekt elektroenergetskih postrojenja (dalekovodi, hidro i termoelektrane, industrijska postrojenja i dr. ).

Idejni projekt Neovisno o prilago enosti potrebe struke ili specijalnosti, idejni projekti se rade kao: arhitektonski idejni projekt visokogradnje, arhitektonski idejni projekt niskogradnje, idejni projekt uredjenja unutranjeg prostora, idejni projekt vanjskog uredjenja (saobraaj, trgovi, zelenilo, igralita i dr. ), gradjevinski idejni projekt visokogradnje (fundiranje , statika idr.), idejni projekt gradjevina niskogradnje (putevi, pruge, tuneli, mostovi, i dr.), idejni projekt hidroinstalacija, idejni projekt elektrinih instalacija, idejni projekt mainskih instalacija, tehnoloki idejni projekt i dr.

Idejni projekt utvr uje opravdanost izgradnje objekta, koncepciju objekta, mikrolokaciju objekta, tehnike i funkcionalne karakteristike, kapacitet, vrijednost objekta, karakteristike odravanja objekta, uticaja na okoli i sl. Idejnim se projektom izraava osnovna zamisao o investicionom objektu. U okviru investicionog programa idejni projekt, bez obzira na specijalnosti, predstavlja znaajan sastavni dio, kojim se potvr uje opravdanost investicionog poduhvata. Idejni projekt se radi kada je potrebno sagledati opseg i karakter investicija, kako u tehniko-tehnolokom tako i u finansijskom smislu, uz to manji opseg projektiranja. Idejni projekti, po pravilu, su izdvojeni za svaku vrstu elektrinih instalacije kao to su npr. elektromotorni pogon, telefonija, rasvjeta, signalizacija itd. U svakom idejnom

projektu specifikacijom i trokovnikom obuhvaena je oprema, ure aji, materijal i drugi trokovi izgradnje. Na kraju, idejni projekt slui kao osnova za razradu tehnike dokumentacije. Idejni projekti za pribavljanje urbanistike saglasnosti sadre: naslov i registraciju pravnog lica koje vri projektiranje, projektni zadatak ovjeren od strane investitora, tehniki opis s dokaznicom povrina, osnovne tehnike proraune, situaciono rjeenje objekta u prostoru, odgovarajuu grafiku dokumentaciju za izradu tehnike dokumentacije, i grubi predmjer radova, materijala i opreme.

Glavni projekat Glavni projekt je skup medjusobno uskladjenih projekata, kojima se daje tehniko rjeenje objekta i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za objekat kao i drugih zahtjeva prema zakonu , posebnim propisima, normama i tehnikim specifikacijama. Glavni projekt ne smije u suprotnosti sa idejnim projektom u smislu urbanistikotehnikih uvjeta. U sluaju da glavni projekat nije uradio projektant idejnog projekta investitor je duan autoru idejnog projekta dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi miljenja o uskladjenosti glavnog projekta sa idejnim projektom, a prije podnoenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za gradjenje. Glavni projekt, zajedno sa odobrenjem za gradjenjem, investitor je duan trajno uvati. Glavni projekt, zavisno od tehnike strukture objekta odnosno radova , moe biti izradjen iz jednog ili vie dijelova i obavezno sadri: naziv i registraciju pravnog lica koje vri projektiranje, potpise ovlatenih projektanata za sve dijelove projekta, projektni zadatak ovjeren od strane investitora, ope i posebne uvjete, standarde, norme i propise za objekat ili zahvat, tehniki opis za sve radove sa dokaznicom povrina, predmjer radova, materijala i opreme, arhitektonski projekt, gradjevinski projekt, projekt hidro instalacija, projekt elektro instalacija, mainski projekt, tehnoloki projekt, projekt vanjskog uredjenja, projekt zatite prirodnog okolia, geodetski projekt , itd. elaborat o gomehanikim istraivanjima nosivosti temeljnog tla, elaborat odlaganja otpada, elaborat zatite od poara i eksplozije, elaborat zatite na radu i dr.

Na osnovi glavnog projekta izdaje se odobrenje za gra enje. to se tie detalja dijela glavnog projekta za elektrine instalacije oni moraju imati sve elemente kao i ostali projekti (prorauni, tehniki uvjeti, nain instaliranja, predmjer idr.) imajui u vidu o kojoj elektrinoj instalaciji se radi. Ova konstatacija vai za sve vrste projekata. Glavni projekat, koji je i prilog i sastavni dio odobrenja za gradjenje, moraju se trajno uvati od nadlenih organa uprave koji su i izdali dozvolu kao i investitor. Izvedbeni projekt Izvedbeni projekt je skup medjusobno uskladjenih projekata kojima se detaljnije razradjuje i dopunjuje izvedbenim detaljima odobreni glavni projekt u svrhu izvodjenja objekta. Na osnovi izvedbenog projekta pristupa se gradjenju gradjevine, vri se inspekcijska kontrola gradjenja, tehniki pregled izvedenih radova te izdavanje upotrebne dozvole za objekat. Izvedbeni projekt gradjevine (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik za vrijeme dok objekat postoji. U sluaju da izvedbeni projekt nije uradio projektant glavnog projekta, investitor je duan projektantu glavnog projekta dostaviti na uvid izvedbeni projekt prije poetka izvodjenja gradjevine radi davanja miljenja o uskladjenosti izvedbenog projekta sa glavnim projektom. Izvedbeni projekt nije obavezan za objekat ija razvijena bruto gradjevinska povrina nije vea od 400 m2.Izvedbeni projekt sadri sve to i glavni projekt uz razradu detalja objekta za izvodjenje (izvedbeni nacrti, armaturni nacrti, zanatski detalji i dr.), uskladjeni sa glavnim projektom, uskladjeni medjusobno i sa ostalim projektima. Izvedbeni projekt je skup medjusobno uskladjenih projekata Izvedbeni projekt se koristi kao tehnika dokumentacija za gra enje objekta,u kome se razra uje tehniko rjeenje dato glavnim projektom ime se objekat potpuno definira za izvedbu. Izvedbeni projekt mora biti izra en u skladu sa glavnim projektom i uvjetima za gra enje datim u Odobrenju za gra enje. Na osnovi izvedbenog projekta vri se tehniki prijem objekta i izdaje upotrebna dozvola. Izvedbeni projekt duan je uvati investitor za vrijeme dok objekt postoji.

Projekt izvedenog stanja Projekt izvedenog stanja je skup medjusobno uskladjenih projekata koji se rade kada se u toku izvodjenja radova na objektu vre izmjene i to za one radove i dijelove objekta na kojima je dolo do izmjena u odnosu na prvobitni glavni ili izvedbeni projekt. Projekt izvedenog stanja sadri sve to i izvedbeni projekt uz dodatak izmjena i radova kao i dijelove objekta na kojima je dolo do izmjene u odnosu na prvobitni glavni ili izvedbeni projekt.

Projekt izvedenog stanja treba da sadri sve dopune i promjene prema kojima je objekt izgra en. Investitor, odnosno korisnik objekta, duan je taj dokument obavezno uvati za sve vrijeme dok objekt postoji. 2.1.2. Kontrola dokumentacije Reviziji projekta podlijeu svi glavni i izvedbeni projekti. Kontrola glavnog odnosno izvedbenog projekta mora se obaviti u pogledu: mehanike otpornosti i pouzdanosti, zatite od buke i vibracije, utede energije i toplinske zatite, uticaja tetnog djelovanja na okoli, zatite od poara, zatite na radu, i eliminiranje arhitektonskih barijera za osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima.

Kontrolu glavnog projekta investitor moe povjeriti samo odgovornom Revidentu. Revident projekta je osoba koja obavlja reviziju odre ene etape ili dijela glavnog projekta. To moe biti samo diplomirani ininjer s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i poloenim strunim ispitom koji je zaposlen kod pravnog lica registriranog za obavljanje poslova projektiranja ili gradnje, a koja ga ovlauje za reviziju odnosno kontrolu objekta. Kontrolu tehnike dokumentacije, na zahtjev investitora, vri ovlateno pravno lice registrirano za poslove projektiranja, koje nije uestvovalo u izradi dokumentacije , u pogledu : - uskladjenosti dokumentacije s odredbama projektnog zadatka, - uskladjenosti dokumentacije s vaeim propisima, - medjusobne uskladjenosti svih dijelova dokumentacije, - kompletnosti dokumentacije, - mehanike otpornosti i stabilnosti objekta, zatite od buke i vibracija, - utede energije i toplinske zatite, - zatite od poara. Odgovorni revident, koji je obavio kontrolu projekta, duan je o tome sastaviti pismeni zbirni Izvjetaj, koji je sastavni dio projektne dokumentacije. Kontrolu dokumentacije (glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt izvedenog stanja) vri pravno lice, registrirano za poslove projektiranja, koje mora u radnom odnosu imati zaposlene diplomirane inenjere i to: odgovorni kontrolor s najmanje pet godina radnog iskustva i poloenim strunim ispitom,

kontrolori za pojedine dijelove projekta s najmanje pet godina radnog iskustva na projektiranju istih ili slinih gradjevina i poloenim strunim ispitom za sve dijelove projekta.

U izvjeu o obavljenoj kontroli ovlateni revident moe zahtjevati od investitora da : prije poetka izvo enja odre enih radova obavi kontrolu dijelova izvedbenog projekta, a koji se odnosi na te radove, obavi pregled izvedenih radova u odre enoj etapi gradnje.

U ovim sluajevima investitor je duan revidentu omoguiti provedbu kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova koje revident potvr uje upisom u gra evinski dnevnik. to se tie pripremnih radova, potrebno je izvriti geodetska snimanja u funkciji obezbje enja podloge za projektiranje. Zatim, treba uraditi izvo enje radova na ure enju gradilita za nesmetanu ugradnju elektrinih instalacija. Znai, objekt mora biti projektiran i izgra en na nain da se postigne njegova sigurnost kako u cijelini, tako i u svakom njegovom dijelu i elementu, a to se postie ako se pridrava vaeih normi o gra enju. Vaeim normama o gra enju ure uje se: izrada tehnike dokumentacije, gradnja objekta, postupak izdavanja odobrenja za gra enje i upotrebne dozvole, vrenje nadzora, odravanje objekta, te odre uju tehnika i druga svojstva kojima moraju udovoljiti objekti.

2.2. GLAVNI PROJEKT Svaki glavni projekt se sastoji od: sadraja tekstualnog dijela projekta, i sadraja grafikog dijela projekta.

Sadraj tekstualnog dijela projekta 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Registracija pravnog lica Rjeenja, potvrde i kontrole Projektni zadatak tender Spisak, zakona, normi, standarda i pravlnika Mjere zatite na radu i zatite od poara Tehniki opis Proraun Predmjer radova i opreme

Sadraj grafikog dijela projekta 1. Napajanje objekta elektrinom energijom 2. Razvodni ure aji 3. Prekidai 4. Instalacija rasvjete 5. Instalacija utinica 6. Instalacija kablova 7. Jednopolna shema 8. Tropolna shema 9. Instalacija izjednaenja potencijala 10. Gromobranska instalacija 11. Instalacija slabe struje Projekt treba sadravati samo onoliko nacrta koliko je potrebno da izvo a i korisnik mree i instalacije mogu bez tekoa izvesti ili odravati postrojenje. 2.2.1. Sadraj tekstualnog dijela projekta
2.2.1.1. Registracija pravnog lica

Pravno lice mora biti registrirano u nadlenom privrednom sudu, te se u projektnoj dokumentaciji mora nalaziti izvod iz sudskog registra, sa tanim nazivom, sjeditem i sadrajem upisa pravnog lica.

2.2.1.2.Rjeenje, potvrde i kontrole

Potrebno je izdati rjeenje o odre ivanju odgovornih projektanata. Projektant moe biti pravno ili fiziko lice sa poloenim strunim ispitom koji ima pet godina radnog iskustva. Vodei projektant odgovoran je za kompletnost projektne dokumentacije i me usobnu uskla enost projekata. Zatim, potrebno je priloiti na osnovi Zakona o zatiti na radu) i na osnovi Zakona o zatiti od poara Potvrdu kojom se potvr uje da su prilikom izrade tehnike dokumentacije primjenjene mjere zatite na radu i zatite od poara.
2.2.1.3. Projektni zadatak-tender

Cilj i zadatak projekta je: tehniki (izvedba, odravanje), ekonomski (trokovi nabavke materijala), organizacijski (organizacijska struktura), regulacijski (energetska saglasnost, urbanistika saglasnost, gra evinska dozvola, vodoprivredna dozvola itd.).

Projektni zadatak za izradu glavnog projekta elektrinih instalacija u poslovnostambenim objektima definie inicijator (predlaga) projekta (potencijalni investitor), a treba da sadri osnovno o: instalaciji opte, panine i enterijerske rasvjete, instalaciji utinica, instalaciji napojnih kablova za potrebe tehnolokih potroaa (elektrini potroai za mainske i hidro instalacije, liftovi i sl.), elektroenergetskom razvodu u objektu sa razvodnim tablama, instalaciji zatite od atmosferskog pranjenja, sistemu zatite od dodirnog napona i prenaponskoj zatiti, instalaciji napojnih kablova za sisteme slabe struje (dojava poara, detekcija dima, kablovska TV, interfon, mjerenje potronje vode i sl.).

2.2.1.4. Spisak zakona, normi, standarda i pravilnika koji se primjenjuju tokom izrade projekta Propis koji obuhvata ovu problematiku je Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona .

U toku 2000. god. Institut za standardizaciju BiH je preuzeo, metodom proglaavanja odgovarajue IEC standardime iz ove oblasti i to:

BAS IEC 60364 3 : 2000.

Elektrine instalacije u zgradama; Dio 3; Odre ivanje opih karakteristika.

(Zamjenjuje JUS N.B2.730.) BAS IEC 60364 4 41 Edition 3.2 : 2000.

Elektrine instalacije u zgradama; Dio 4; Sigurnosna zatita; Poglavlje 41 Zatita od elektrinog udara. Elektrine instalacije u zgradama. Zahtjevi za bezbjednost. Zatita od elektrinog udara.

(Zamjenjuje JUS N.B2.741 : 1989. ) BAS IEC 60364 4 42 : 2000.

Elektrine instalacije u zgradama; Dio 4; Sigurnosna zatita; Poglavlje 42 Zatita od termikih efekata.

Elektrine instalacije u zgradama. Zahtjevi za bezbjednost. Zatita od toplotnog dejstva. (Zamjenjuje JUS N.B2.742 : 1988. ) BAS IEC 60364 4 43 : 2000.
Elektrine instalacije u zgradama; Dio 4; Sigurnosna zatita; Poglavlje 43 Prekostrujna zatita.

Elektrine instalacije u zgradama. Zahtjevi za bezbjednost. Zatita od prekomjernih struja. (Zamjenjuje JUS N.B2.743 : 1988.) BAS IEC 60364 4 481 : 2000.
Elektrine instalacije u zgradama; Dio 4; Sigurnosna zatita; Poglavlje 48 Izbor zatitnih mjera ovisno od vanjskih uticaja.

Elektrine instalacije niskog napona. Zahtjevi za bezbjednost. Izbor mjera zatite od elektrinog udara u ovisnosti od vanjskih uticaja u posebnim uslovima. (Zamjenjuje JUS N.B2.749 : 1991.) BAS IEC 60364 5 51 : 2000.
Elektrine instalacije u zgradama; Dio 5; Izbor i montaa elektrine opreme; Poglavlje 51 Zajednika pravila.

(Zamjenjuje JUS N.B2.751 : 1988.) Elektrine instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje opreme u ovisnosti od vanjskih uticaja. BAS IEC 60364 5 54 : 2000.
Elektrine instalacije u zgradama; Dio 5; Izbor i montaa elektrine opreme; Poglavlje 54 Uzemljenja i zatitni provodnici.

Elektrine instalacije u zgradama. Uzemljenja i zatitni provodnici. (Zamjenjuje JUS N.B2.754 : 1988.)

BAS IEC 60364 5 523 : 2000.

Elektrine instalacije u zgradama; Dio 5; Izbor i montaa elektroopreme; Poglavlje 523 Strujni kapaciteti kontakata u sistemima oienja.

Elektrine instalacije u zgradama. Elektrini razvod. Trajno dozvoljene struje. (Zamjenjuje JUS N.B2.752 : 1988.)

BAS IEC 60449 : 2000.

Naponski nivoi za elektrine instalacije u zgradama.

Elektrine instalacije u zgradama. Opsezi napona. (Zamjenjuje JUS N.B2.702 : 1984.) Me unarodni propisi koji tretiraju ovu problematiku su: - IEC 60364 Part 1 7 Chapter Electrical installations of buildings - IEC 60449 Voltage bands for electrical installations of buildings - IEC 60140 Protection against electric shock Common aspects for installation and equipment - DIN VDE 0100 part 410 - CENELEC/HD 224 Zatitne mjere od indirektnog dodira .

2.2.1.5. Mjere zatite na radu i zatite od poara

Prilikom projektiranja primjenjuju se zakonske odredbe, kao i odredbe pravilnika i propisa koji reguliu izgradnju, koritenje i odravanje instalacija koje je obavezna primjeniti organizacija za izvo enje radova, koritenje objekta i njegovo odravanje u skladu sa svojim internim pravilnicima kojima je osnova Zakon o zatiti na radu. U cilju zatite ljudi i objekata, u smislu opte zatite na radu, svi radovi na izgradnji ili sanaciji elektroenergetskih objekata moraju se izvoditi prema odredbama propisanim u Zakonu o zatiti na radu i ostalim Pravilnicima koji obuhvataju ovu problematiku. Prije poetka izvo enja radova na izgradnji ili sanaciji objekta, izvo a radova mora uraditi Elaborat o organizaciji gradilita. Radovi se mogu izvoditi samo ako su obezbje eni svi uvjeti zatite na radu prema Zakonu. Investitor je obavezan odrediti nadzornog organa, a izvo a radova, rukovodioca radova. Tako er, izvo a je duan da izvri odgovarajuu pripremu radnika u pogledu radne sposobnosti, strunosti, obuenosti i opremljenosti sredstava sa aspekta zatite na radu, a koja treba da obuhvati slijedee: radnici, koji rade na elektroenergetskim postrojenjima i ure ajima moraju biti fiziki i psihiki zdravi, radnici moraju imati potrebnu kvalifikaciju, koja se trai za obavljanje poslova, radnici za vrijeme rada ne smiju biti pod uticajem alkohola ili nekih drugih sredstava, koja mogu uticati na smanjenje njihove radne sposobnosti, radnici moraju imati ispravnu propisanu opremu higijensko-tehnike zatite na radnom mjestu, kao to su ljemovi, zatitne rukavice, gumene izme, opasai i drugu opremu propisanu Pravilnikom o zatiti na radu, i ukoliko se instalacije prikljuuju na postojeu elektroenergetsku mreu, koja je u pogonu ili bi u toku radova mogla biti, tada rukovodioci radova moraju tako koordinirati radove da im dispeerske slube nadlene elektrodistribucije omogue rad u beznaponskom stanju, te da se izvre odgovarajua obezbje enja (uzemljenje itd.) za siguran rad.

2.2.1.6. Pregled opasnosti koje se mogu pojaviti pri izgradnji, koritenju i odravanju instalacija NN elektroenergetske mree

Radniku na izgradnji instalacije NN elektroenergetske mree, kao i prolaznicima u blizini mjesta gradnje pod odre enim okolnostima prijeti niz opasnosti. Zbog eliminiranja tih opasnosti treba preduzeti odgovarajue mjere zatite. Od niza radnih opasnosti, koje se mogu pojaviti, navode se slijedee: opasnost od previsokog napona dodira obzirom na dodir metalnih dijelova ure aja ili postrojenja, koji ne predstavljaju dio strujnog kruga, ali u sluaju kvara mogu doi pod opasan previsok napon, opasnost od sluajnog dodira dijelova instalacija koji se nalaze pod nazivnim naponom u normalnom pogonu, tj. Predstavljaju dio strujnog kruga, opasnost od previsokog napona koraka, koja je u direktnoj ovisnosti od izvedbe i rasporeda uzemljivaa postrojenja u sluajevima nepravilne izvedbe i velikih struja kvara, opasnost od prenapona odnosi se na mogunost ulaska prenaponskog vala sa zranog voda u elektrino postrojenje, opasnost od atmosferskih pranjenja tj. mogunost direktnog udara groma u instalacije, opasnost od pojave previsokih napona dodira prilikom rada na vodovima ili ure ajima zbog nesprovedenih mjera zatite ili nehata ostalih uesnika u radu, opasnost od pojave previsokih napona prilikom rada koje se mogu pojaviti zbog pogrenih oznaka na vodovima ili zbog propusta osoblja koje vri radove, i prilikom izvo enja zemljanih radova moe se naii na podzemne instalacije, koje su pod naponom.

2.2.1.7. Obavezna zatitna oprema i sredstva kod izvodjenja radova

Kod izvo enja radova obavezno je da svaki radnik posjeduje i prema namjeni primjenjuje lina sredstva i opremu zatite na radu. Neophodno je obezbjediti ispravnu zatitnu odjeu za svakog radnika (odijelo, ljem, izme, i sl.), koja je propisana za obavljanje rada, te slijedea sredstva i ure aje: sredstva za pruanje prve pomoi, prenosna sredstva za gaenje poara na elektro instalacijama, sredstva za ogra ivanje i obiljeavanje, ure aje za mjerenje i indikaciju elektrinih veliina, prenosne ure aje za pomono uzemljenje i prespajanje instalacija, zatitna izolaciona sredstva, i prenosne svjetiljike.

2.2.1.8. Tehniki opis

Tehnikim opisom definira se djelovanje elektrine mree ili instalacije i rijeima ukazuje na pojedine osobenosti. Naroita panja poklanja se opisu onih dijelova instalacija ije djelovanje nije mogue potpuno prikazati u nacrtima. Glavni dio, koji treba dati u tehnikom opisu, je proraun te nain instaliranja opreme. Proraun treba sadravati barem: odre ivanje snage potroaa, odre ivanje vrnog optereenja pojedinih dijelova elektrine instalacije i cijele elektrine instalacije, odre ivanje presjeka vodova, proraun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka vodova potrebnog za zatitu od previsokog dodirnog napona i prenapona, i proraun struja kratkih spojeva.

U proraunu nije neophodno navesti sve proraune ve samo bitne.

2.2.1.9. Predmjer radova i opreme

Predmjer radova izra uje se kao osnova na kojoj e se obaviti ustupanje radova izvo au elektrine mree ili instalacije. Stavke predmjera radova zaokrueni su dio elektrine instalacije koji se moe posebno isporuiti sa svim potrebnim materijalom i montanim radovima (na primjer, rasvjetno mjesto, montirani razvodni ure aj itd.). Specifikacija materijala je detaljan popis svih materijala (osim alata) koji su potrebni da se projektirana instalacija ostvari. Svaki materijal u specifikaciji mora biti potpuno opisan kako se bez daljnih podataka moe obaviti narudba materijala. Odre eni materijal navodi se u specifikaciji materijala samo u jednoj stavci, bez obzira na koliko se razliitih mjesta i u koje svrhe primjenjuje u elektrinoj instalaciji. Rad na objektu zahtjeva da elektrina oprema bude podvrgnuta vrlo tekim uvjetima kao i da moe da izdri odgovarajua naprezanja. Oprema, koja se koristi u instalacijama na objektu, mora da ispunjava slijedee uvjete: fleksibilnost pri upotrebi, to omoguava uzastopnu upotrebu na raznim drugim gradilitima, lahka (jednostavna) zamjena dijelova, jednostavan rad, transport i skladitenje, izdrljivost naprezanja kojima moe biti podvrgnuta.

Pored opih zahtjeva za ure aje i opremu za izvo enje elektrinih instalacija niskog napona u ovoj taki se navode i specifini zahtjevi za ovu vrstu instalacije: svi dijelovi elektrine instalacije na objektu moraju biti u skladu sa IEC standardima ili odgovarajuim BAS standardima, fiksna oprema i druga oprema kao to su spojnice, moraju imati odgovarajui stepen zatite, razvodni kablovi za objekte moraju imati stepen zatite koji se obezbje uje kuitem na primjer prema IEC standardu. Ostala oprema mora odgovarati stepenima zatite koji postoje za odgovarajue spoljane uticaje.

Ukoliko karakteristike opreme svojom izvedbom ne odgovaraju spoljanim uticajima mjesta postavljanja, oprema se moe upotrijebiti pod uvjetom da je snadbjevena odgovarajuom dodatnom zatitom za vrijeme postavljanja instalacije. Takva zatita ne smije negativno uticati na rad tako zatiene opreme. Kada razliiti spoljani uticaji nastaju istovremeno, oni mogu imati neovisne ili me usobno ovisne efekte, pa se, prema tome, mora izabrati odgovarajui stepen zatite. Izbor opreme u ovisnosti od spoljanih uticaja nije neophodan samo za pravilno funkcioniranje, ve i za to da osigura pouzdanost tehnikih mjera prema IEC ili slinim standardima, koji su primjenjivi. 2.3. NAPAJANJE OBJEKTA ELEKTRINOM ENERGIJOM 2.3.1. Elektroenergetska saglasnost Prikljuivanje poslovno-stambenih,industrijskih elektroenergetsku mreu realizuje se u dvije etape: izdavanje elektroenergetske saglasnosti, i prikljuivanje na elektroenergetsku mreu. i drugih objekata na

Zahtjev za izdavanje elektroenergetske saglasnosti se podnosi u pismenom obliku, na obrascu lokalne elektrodistribucije i sadri podatke o: potroau (firma i sjedite ako se radi o pravnom licu, odnosno ime, prezime i adresa ako se radi o fizikom licu), objektu za ije prikljuivanje se trai izdavanje elektroenergetske saglasnosti (vrsta, namjena, lokacija objekta i dr. ), vremenu kada se predvi a prikljuivanje objekta, ukupnoj instaliranoj snazi, vrnom optereenju, potroaima i vrsti i nainu prikljuka (monofazni, trofazni), namjeni potronje elektrine energije, moguoj potronji elektrine energije, specifinim potroaima (indukcione pei, motori velikih snaga i sl.), mjestu predaje elektrine energije .

Potroai u kategoriji domainstva daju samo podatke prvih pet navedenih stavki. Uz zahtjev za prikljuivanje poslovno-stambenog objekta na elektroenergetsku mreu potroa je duan da dostavi gradjevinsku dozvolu za objekat i potvrdu da elektrina instalacija ispunjava propisane tehnike uvjete kojima se obezbje uje sigurnost ljudi i imovine, odnosno potvrdu da je elektrina instalacija ura ena u skladu sa vaeim standardima sa aspekta zatite od napona dodira i koraka. Potvrdu izdaje ovlateni izvo a radova na obrascu koji definira lokalna elektrodistribucija. Elektroenergetsku saglasnost izdaje, u formi rjeenja, lokalna elektrodistribucija i ona sadri: - podatke o vrsti i namjeni objekta, - faktor snage ( cos ) u vremenu vrnog optereenja i moguu godinju potronju (za potroae-pravna lica i ustanove i druge organizacije i zajednice), - vrstu i nain prikljuka, lokaciju i snagu eventualno potrebne transformatorske stanice, mjernih, zatitnih i upravljakih ure aja koji slue potrebama objekta koji e se snadbjevati elektrinom energijom, nain zatite od prenapona, napona koraka i dodira, podatke o jaini struje zemljospoja i snage kratkog spoja i druge bitne podatke za projektiranje i obezbje enje odgovarajue dokumentacije, - oznaku elektroenergetskog objekta na koji se vri prikljuivanje, - rok vaenja elektroenergetske saglasnosti, i - druge obaveze potroaa utvr ene u skladu sa zakonom. 2.3.2. Kvaliteta elektrine energije Elektrodistribucija mora osigurati potroau elektrinu energiju odgovarajue kavalitete, uvaavajui pri tome slijedee karakteristike niskonaponskog potroakog postrojenja: - nazivni prikljuni napon U n , - broj faza, - najvea potrebna snaga ili vrno optereenje Pv , instalirana snaga Pi , potrebna elektrina energija (u odre enom vremenskom razdoblju), trajanje upotrebe instalirane snage ili vrnog optereenja ti ili tv , vrste pogona, sezonske oscilacije, krivulja optereenja, osjetljivost na prekid elektrine energije.

Isporuilac elektrine energije je duan isporuivati kupcu elektrinu energiju odre enog nazivnog napona i frekvencije u propisanim granicama odstupanja, utvr enih zakonom i Uvjetima koje je donio odgovarajui organ kompanije Elektroprivreda. Kvaliteta isporuene elektrine energije se ocjenjuje na osnovi: kolebanja napona, treperenja (fiker): kratkorono ( Pst ) i dugorono ( Plt ), harmonika od drugog do etrdesetog, signalnih napona (Ripple Control signalni upravljaki naponi) i me uharmonika, frekvencije napojnog napona, nesimetrinosti napona, naponskih propada (dips), i prekida napajanja.

Kolebanje napona je prihvatljivo ako se, pri normalnim pogonskim uvjetima (ne uzimajui u obzir prekid napajanja), 95% svih 10-minutnih usrednjenih efektivnih vrijednosti napojnog napona svakog sedminog intervala nalaze u opsegu 10% vrijednosti normiranog nazivnog napona ( U n ). Treperenje se moe definisati kao okom zamjetljivo prekidanje napajanja izazvano svjetlosnim podraajem s vremenskim kolebanjem svjetlosne gustoe ili spektralne razdiobe. Kolebanja napona izazivaju promjene svjetlosne gustoe sijalica, koje mogu izazvati vidom zamjetljivu pojavu nazvanu treperenjem. Iznad odre ene granice treperenje smeta. Smetanje brzo raste sa amplitudom kolebanja. Pri odre enim brojevima ponavljanja u jedinici vremena smetanje je mogue ve i pri malim amplitudama. Intenzitet smetnji zbog treperenja se po IEC za ocjenu treperenja ocjenjuje i utvr uje pomou slijedeih veliina: kratkotrajna jaina treperenja ( Pst ) mjerena tokom vremenskog intervala od deset minuta, dugotrajna jaina treperenja ( Plt ), koja se na osnovi niza od 12 vrijednosti Pst , tokom vremenskog intervala od 2 sahata rauna prema izrazu (2.1.):

Plt = 3

Psti 12 i =1

12

(2.1.)

Napon viih harmonika je sinusni napon ija je frekvencija cijeli umnoak frekvencije osnovnog harmonika. Dozvoljene vrijednosti viih harmonika napona (od 2 do 40-og harmonika) prikazuju se: pojedinano, njihovim amplitudama ( U h ), svedenim na amplitudu osnovnog harmonika ( U1 ), gdje je h redni broj vieg harmonika napona, ili zajedniki, pomou ukupnog sadraja viih harmonika: THD (Total Harmonic Distortion), koji se rauna prema izrazu (2.2).

THD =

(U )
h h=2

40

(2.2.)

Tokom svakog desetominutnog intervala vrijednost THD-a mora biti <8% od vrijednosti prvog harmonika. Vie harmonike u mrenom naponu najee generiraju nelinearni potroai, koji su prikljueni na raznim naponskim nivoima distributivne mree. Ti vii harmonici stvaraju na impedansama vie napone od nazivnih. Napon me uharmonika je sinusni napon ija je frekvencija izme u frekvencija viih harmonika tj. frekvencija nije cijeli umnoak frekvencije osnovnog harmonika. Treba napomenuti da se istovremeno mogu pojaviti naponi me uharmonika bliskih frekvencija zbog ega je spektar frekvencija iroko pojasan. Nazivna frekvencija napojnog napona u distributivnoj mrei je 50 Hz. Pri normalnim pogonskim uvjetima 95% svih 10-sekundnih srednjih vrijednosti osnovne frekvencije mora biti unutar pojasa: 50 Hz 1%, a u preostalih 5% vremena ne smije izlaziti izvan podruja +4%/-6% vrijednosti od 50 Hz. Za otone distributivne mree ovi uvjeti su neto blai ( 2% tokom 95% sedmice, 15% tokom ostalih 5% sedmice). Naponski propadi nastaju najee zbog kvarova u postrojenjima potroaa ili u javnoj distributivnoj mrei. Definiraju se na slijedei nain: Propad napona je naglo (nepredvi eno), kratkotrajno (od 10 ms do 1 min) smanjenje napojnog napona na neku od vrijednosti u pojasu od 90% pa do 1% nazivnog (ugovorenog) napona, nakon ega se ponovo uspostavlja prvobitna vrijednost napona (nazivni napon). Pod prekidom napajnja podrazumjeva se stanje pri kojem je napojni napon na mjestu predaje manji od 1% od nazivnog (ugovorenog) napona. Razlikuju se planirani i neplanirani prekidi, te kratkotrajni i dugotrajni prekidi. Trajanje oko 70% kratkih prekida (do 3 min) napajanja godinje mora biti krae od jedne sekunde. Za duge prekide napojnog napona tolerira se: 10 do 50 prekida napojnog napona godinje duih od 3 minute. Visina tete od prekida napajanja moe ovisiti o broju izgubljenih kWh, izgubljenih kW, uestanosti ispada, trajanju ispada, te vrsti potroakog postrojenja.

2.3.3. Prikljuak objekta na elektroenergetsku mreu

2.3.3.1. Privremeni prikljuak na elektroenergetsku mreu

Jedno gradilite moe da se napaja iz jednog ili vie izvora, ukljuujui stacionarne ili pokretne elektrine agregate. Najvei broj gradilita napaja se iz transformatorskih stanica koje su sastavni dio instalacije gradilita. Instalacije na gradilitima sastoje se od glavnog razvodnog ormara gradilita postavljenog u taki napajanja, iza koga slijede sporedni (pomoni) razvodni ormari gradilita od kojih jedni napajaju fiksnu opremu, a drugi pokretnu i prenosivu. Prema potrebi odre uju se razvodne ploe tehnolokih potroaa po objektu ija se mjesta trebaju usaglasiti sa arhitektom.

Slika 2.1. Jednopolna shema razvodnih ormara

Slika 2.2. Jednopolna shema razvodnih ormara

2.3.3.2. Stalni prikljuci

Postoje dva naina izvo enja kunog prikljuka na distributivnu mreu: nadzemni prikljuak i podzemni prikljuak. Nadzemni prikljuak se moe izvesti golim vodiima i kabelima. 2.3.3.2.1.Nadzemni prikljuak golim vodiima Nadzemni prikljuak se moe izvesti pomou krovnog nosaa i pomou zidnog (konzolnog) nosaa. Izvo enje kunog prikljuka pomou krovnog nosaa je prikazano na Slici 2.3. Neizolovano bakarno ue mora imati minimalni presjek od 10 (mm2)-bolja je varijanta sa presjekom od 16 2 (mm ).Samonosivi vod PP mora imati minimalno 6 (mm2)-bolja je varijanta od 10 2 (mm2).Kabel PP-Y 5x10 mm kod trofaznog 2 odnosno PP-Y 3x10 mm kod monofaznog prikljuka se (kroz nosa), a zatim kroz instalacionu cijev vodi do kunog prikljunog ormaria (KPO) u kome su glavni (tarifni) osigurai. Kod monofaznog prikljuka treba jedan, a kod trofaznog tri glavna osiguraa. Sa KPO se vodi kabel do glavne razvodne table (GRT) ili glavnog razvodnog ormara (GRO). Slika 2.3. Nadzemni kuni prikljuak pomou krovnog nosaa

Slika 2.4. Izvo enje nadzemnog kunog prikljuka pomou zidnog nosaa Nosa se cementira u zid. Napojni kabel se uvodi u objekat kroz uvodnu lulu u cijev. Zaptivanje cijevi se vri kitom, silikonom ili poliuretanskom pjenom. 2.3.3.2.2. Nadzemni kuni prikljuak pomou kablova Ovaj tip prikljuka moe se izvesti preko zida zgrade. Najee se koriste kabeli tipa SKS (samonosivi kabelski snop). Kabeli tipa SKS imaju unutar plata nosivo ue. Krovni kabelski prikljuak je prikazan na slici 2.5.

Slika 2.5. Krovni kabelski prikljuak Kao to se vidi sa slike, u gredu se uvrne vijak sa kukom na iji vrh se vee nosivo ue kabela. Kabel se kroz limeni crijep provodi u unutranjost krova. Mjesto ulaska kabela se, od prokinjavanja, titi silikonskim kitom. Zidni kabelski prikljuak je prikazan na Slici 2. 6.

Slika 2.6. Zidni kabelski prikljuak U zid se tiplom postavlja zidni vijak sa kukom na koji se preko vijka za zatezanje spaja nosivo ue kabela. Kabel se preko uvodne lule uvodi u objekat kroz zid. 2.3.3.2.3. Podzemni kuni prikljuak Podzemni kuni prikljuak se izvodi pomou kunog prikljunog ormara (KPO), koji se postavlja na fasadu objekta, najmanje 80 cm iznad tla. Postoje dvije vrste KPO : sa jednim uvodom kabela i sa dva uvodna kabela (Slika 2.7).

Slika 2.7. Podzemni kuni prikljuak pomou KPO-a Unutar KPO se nalaze glavni osigurai, stezaljka za prikljuivanje uzemljivaa i odvodnici prenapona. Kabeli za napajanje KPO se ukopavaju na dubinu minimalno 60 cm, a najee 80 cm. Kabel se zatrpava slojem sitnog pijeska debljine 10 cm ili rastresitom zemljom bez kamenja. Zemlju treba nabiti radi odvo enja toplote. Na 40 cm dubine se postavlja crvena traka upozorenja. Kabel mora biti minimalnog presjeka 6 (mm 2 ) tipa PP 00 instaliran u cijevi.
2.3.3.3. Sistemi za sigurnosno i rezervno napajanje

Sigurnosni sistemi moraju funkcionirati kod pojave poara. To znai da izvor sigurnosnog sistema mora imati vlastito i neovisno napajanje u odre enom vremenu, a oprema sigurnosnog sistema mora biti izvedena ili postavljena tako da za odgovarajue vrijeme bude otporna prema vatri.

Prema IEC standardu kao i odgovarajuem BAS standardu, razlikuju se slijedei izvori za sigurnosno napajanje: akumulatori, primarne elije i baterije, generatorski agregat neovisan od normalnog napajanja, i poseban napojni vod potpuno neovisan od normalnog napajanja.

Sistem sigurnosnog napajanja je predvi en da odri napajanje opreme bitne za bezbjednost ljudi, dok se sistem rezervnog napajanja uspostavlja zbog tehnolokih potreba (npr. napajanje raunarskog centra). Sigurnosno napajanje moe biti: neautomatsko napajanje, gdje izvor stavlja u pogon rukovodilac, ili automatsko napajanje, koje je neovisno od rukovodioca.

Automatsko sigurnosno napajanje moe se, ovisno od vremena djelovanja, svrstati u: besprekidno: automatsko sigurnosno napajanje koje obezbje uje trajno napajanje pod odre enim uvjetima u toku prelaznog perioda, kao npr. u pogledu kolebanja napona i frekvencije, vrlo kratkotrajan prekid: automatsko napajanje se uspostavlja u roku od 0,15 s, kratkotrajan prekid: automatsko napajanje se uspostavlja u roku od 0,5 s, prekid srednje duine: automatsko napajanje koje se uspostavlja u roku od 15s, dugotrajan prekid: automatsko napajanje koje se uspostavlja u roku veem od 15 s.

U sigurnosnim sistemima sprovode se slijedee mjere zatite: strujna kola sigurnosnih sistema moraju biti odvojena od drugih strujnih kola tako da elektrina greka, ili bilo koja intervencija ili izmjena u jednom sistemu, ne utiu na ispravnost rada drugog sistema, strujna kola sigurnosnog sistema, po pravilu, ne smiju prolaziti kroz mjesta izloena riziku od poara. U posebnim sluajevima, ako se to ne moe izbjei, mora se obezbjediti njihova otpornost prema vatri, u sigurnosnim sistemima se primjenjuje IT sistem zatite od indirektnog dodira previsokog napona, uz obaveznu ugradnju ure aja za stalan nadzor izolacije, koji pri pojavi prve greke daje zvuni i svjetlosni signal, i strujna kola sigurnosnih sistema ne moraju se zatititi od preoptereenja, ve samo od kratkog spoja.

Na primjer, sigurnosni sistemi se primjenjuju u elektrinim instalacijama za dojavu poara (Slika2. 8.).

Slika 2.8. Sigurnosni sistemi za dojavu poara Sistem neprekidnog napajanja je kombinacija pretvaraa, sklopke i sredstava za uskladitenje energije (npr. akumulatora), koji ine sistem za odravanje napajanja potroaa bez prekidanja i u sluaju otkaza ulaznog napajanja.
2.3.3.4. Elektrina brojila

Elektrina brojila, prema vrsti struje iji rad mjere, dijele se u dvije grupe : brojila za jednosmjernu struju, i brojila za naizmjeninu struju.

Svaka ova grupa ima specijalizirana brojila za pojedinu vrstu tarife, tako da postoji itav niz tarifnih brojila: progresivno elektrino brojilo je tip najvie koritenog brojila u tarifi nepromjenjene cijene kilovat-sata za bilo koju potronju. Svi potroeni kWh plaaju se po istoj cijeni. Savremeno progresivno elektrino brojilo za naizmjeninu struju naziva se indukcionim brojilom. Izra uju se kao jednofazna, rje e dvofazna, i trofazna za tri ili etiri provodnika, a to su troilna i etveroilna trofazna indukciona brojila, - odobravajue brojilo se koristi u elektrinim instalacijama koje nemaju zasebnu izvedenu termiku instalaciju a u dotinom distributivnom podruju postoji termika tarifa. Brojilo je tako podeeno da registrira rad za optereenja iznad npr. 200 W. Ovim se sprjeava koritenje nie tarife za osvjetljenje, uplatno brojilo omoguava koritenje elektrine energije u vrijednosti ubaenog novca kroz posebni otvor na brojilu,

dvotarifno ili vie tarifno brojilo se koristi u distributivnim podrujima u kojima postoji dnevna (via) i nona (nia) cijena kilovat-sahata,tj. dvojna tarifa. To je brojilo sa dva registra i jednim kretnim mehanizmom. Odre eni elektromagnet prebacuje dnevni ili noni registar na kretni sistem. Ukljuivanje elektromagneta vri elektrini uklopni sahat, koji moe biti u brojilu ili montiran pored brojila sa elektrinom vezom na brojilo. Kada je uklopni sahat zasebna cijelina, moe da slui za vie dvotarifnih brojila na istoj razvodnoj tabli. Preporuuje se za svaki stan na gradskom podruju, po mogunosti, predvidjeti upotrebu dvotarifnog brojila, brojilo sa pokazivaem maksimalnog optereenja. Ima kazaljku koja pokazuje koliko je bilo maksimalno optereenje izme u dva oitanja podataka na brojilu. Vraanje kazaljke na nulu vri italac brojila po predhodnom skidanju plombe, maksigraf je brojilo koje na traci ili na brojaniku upisuje maksimalnu visinu optereenja, brojilo reaktivne elektrine energije registruje reaktivnu elektrinu energiju kako bi se naplatom reaktivne elektrine energije stimulirao potroa da popravi svoj faktor snage, i mjerna grupa brojila je cjelina od dva ili vie brojila sa pomonim ure ajima, na primjer: dvotarifno brojilo sa pokazivaem maksimalnog optereenja, sa izdvojenim uklopnim sahatom i reaktivnim brojilom.

Na Slici 2.9. date su sheme veza elektrinih brojila, koja se najee upotrebljavaju u elektrinim instalacijama. Brojila se izra uju za struje 2,5 A; 5 A; 20 A; 50 A; 75 A i 100 A i za napone 100 V, 110 V, 220 V i 380 V. Za vee struje i vie napone upotrebljavaju se strujni i naponski transformatori.

Slika 2.9. Sheme veza elektrinih brojila Savremena elektrina brojila mogu se trajno preopteretiti 2, 3 i 4 puta veom strujom od nazivne. Na tabeli takvog brojila oznaena je dozvoljena preopteretivost brojem koji je u zagradi iza nazivne jaine struje, na primjer 10 (20) A, 3x15 (6) A.

Karakteristine vrijednosti indukcionih brojila elektrine energije

- nazivni napon brojila treba da bude nazivni napon mree niskog napona, - nazivna struja brojila iznosi 1 A; 2,5 A; 5 A; 10 A; 20 A; 100 A. Prve tri vrijednosti upotrebljavaju se za brojila koja rade preko strujnih mjernih transformatora, - tanost mjerenja brojila izraava se grekom brojila. Ove greeke mogu biti: apsolutna: razlika izme u registrirane i tane vrijednosti, relativna: kolinik izme u apsolutne greke i prave vrijednosti, i procentualna greka je relativna greka pomnoena sa 100 %. - klasa tanosti je broj koji je jednak apsolutnoj vrijednosti brojanog iznosa dozvoljene greke brojila pri osnovnoj snazi uz referentne uvjete. Ormari za elektrina brojila slue da bi se zatitila elektrina brojila od mehanikih povreda i praine i da ih uine nepristupanim nepozvanim osobama. Ormari se razlikuju prema nainu veze dovodnog voda sa gradskom mreom, a ovaj je postupak u neposrednoj ovisnosti od broja brojila koncentriranih u jednom ormaru. Ormar sa neposrednom vezom elektrinog brojila na dovodni vod je najjednostavniji tip ormara. Sastoji se od jednog dijela i sa jednim vratima. U njemu je smjeteno brojilo i

uklopni sahat, rije e dva brojila, a iznad brojila je polje osiguraa. Ormar koji je vezan na dovodni vod preko stezaljke elektrinog brojila moe se koristiti maksimalno za etiri brojila i jedan uklopni sahat. Sastoji se od dva dijela: u donjem dijelu su brojila a u gornjem ja polje osiguraa. Ormar sa sabirnikim razvodom je tip ormara za pet i vie razvodnih tabli sa elektrinim brojilima i odgovarajuim poljem osiguraa. Ormar ima tri dijela, gornja vrata zatvaraju polje osiguraa, a donja polje razvodnih tabli i sabirniki razvod. Za izradu ormara sa sabirnikim razvodom, sabirnice mogu biti postavljene horizontalno, vertikalno ili pod uglom, ali trebaju biti me usobno paralelne i razmaknute najmanje 40 mm. U sabirnikom razvodu postavlja se sabirnica za zatitu od napona dodira, za neutralni ili nulti provodnik, kao i za upravljanje dvotarifnim brojilima. Sabirnice za zatitni i neutralni provodnik imaju dimenzije faznihsabirnica, a sabirnica za upravljanje dvotarifnim brojilima ne treba da bude ua od 15 mm, debljine, kao i ostale sabirnice, 3 mm. Sabirnica za uzemljenje se postavlja sa prednje strane pri vrhu osiguranog dijela ali iza zatitnog poklopca. Preporuuje da visina ormara bude dovoljna za postavljanje tri brojila jedno iznad drugog, dok se za irinu ne preporuuje vie od pet brojila. U zgradama sa velikim brojem stanova postavljaju se brojila na podestima svakog drugog, treeg ili etvrtog kata. Ako se na katu nalaze etiri stana, tada ormar treba postavljati na svakom drugom katu. Ako je na katu pet ili vie stanova, tada ormar za brojilo treba postaviti na svakom katu. Napajanje ormara po katovima vri se sa vertikalnog razvoda (Slika 2.10.) Ormar sa pet i vie tabli, raunajui i rezervnu, treba da ima mogunost iskljuivanja sa elektrine mree. Za tu svrhu ugra uje se neposredno uz ormar za brojila prikljunoprolazni ormari (Slika 2.10.) u kome je tabla dimenzije razvodne table za monofozno brojilo, a na tabli teretna sklopka koja odgovara optereenju dotinog ormara. Teretna sklopka moe biti i u ormaru za brojila.

Slika 2.10. Prikljuak ormara po katovima na vertikalnom razvodu. Svaki ormar ima teretnu sklopku u prikljuno-prolaznom ormariu. Vertikalni kablovski razvod za napajanje ormara po katovima je petoilni kabel. Ovaj kabel ima cijelom duinom isti presjek, koji ne smije biti vei od presjeka provodnika u mrei. Na primjer, kabelska gradska mrea za napajanje stanova ima presjek 3 95 + 2 50 ( mm 2 ),Cu. Tada ni presjek kabela za vertikalni razvod ne smije biti vei . Napajanje lifta, hidrofora, nunog svijetla i sigurnosnih obezbe enja od kra e vri se preko posebnih brojila elektrine energije koja se smjetaju u posebne ormare i imaju vlastite vodove za napajanje iz mree.

Opi uvjeti za izradu ormara

Metalni ormari i table moraju da budu obuhvaeni zatitom od napona dodira, koja je primjenjena u dotinoj elektrinoj instalaciji. Radi ovoga, sva spojna mjesta, metalno kuite ormara, vrata i table ormara, moraju da predstavljaju elektrinu provodnu cijelinu. Ovo se postie na taj nain to se stranice ormara spajaju varenjem ili na mjestima primjene zavrtanja neizostavno se upotrebljavaju nazubljeni podmetai (na primjer uvrivanje eline razvodne table), pokretna vrata spajaju se sa tijelom ormara fleksibilnim spojnim provodnikom (provodnom pletenicom) koji se na vratima i kuitu ormara uvruje zavrtnjima i nazubljenim podmetaima. Ako se za izradu ormara ili tabli koristi plastificirani lim, tada i u ovom sluaju, treba preuzeti sve naprijed navedene mjere zatite od napona dodira, jer se plastificirani lim smatra kao zatita od napona dodira. Ormar i table od plastine mase ne podlijeu naprijed navedenim mjerama zatite od napona dodira, jer je plastina masa kvalitetan izolator. U svakom ormaru, osim u porodinim zgradama sa jednim brojilom, treba predvidjeti, kao rezervu, najmanje jednu tablu za brojilo. U svakom ormaru, pa i u onom sa jednim brojilom, treba predvidjeti tablu za uklopni sahat. Njene su dimenzije kao i za jednofazno brojilo. Ovaj sahat moe da ukljuuje i do 30 brojila. Ukoliko u instalaciji postoji do 30 dvotarifnih brojila, tada se mogu jednim uklopnim sahatom preko kontaktora ukljuivati sva brojila. U ovom sluaju jedan ormar (obino u prizemlju) ima dvije table: za uklopni sahat i za kontaktor. Uklopni sahat i kontaktor se plombiraju. Uz saglasnost elektrodistributivnog preduzea oba ova elementa mogu imati poseban ormari koji se postavlja pored ormara za brojila. Njegove dimenzije treba da budu jednake kao za dvije table za trofazna brojila. Ormari mora imati sigurno zatvaranje i prikljunicu za plombiranje. Povezivanje uklopnog sahata sa ormarima po katovima odnosno sabirnicom za upravljanje dvotarifnim brojilima, vri se preko razvodne kutije provodnikom P ili P/J presjeka 1,5 (mm 2 ), koji se uvlai u izolacionu cijev 13,5 mm. Prikljuci faznih, nultog ili neutralnog i zatitnog provodnika za vezu dovoda sa brojilom i brojila sa osiguraima, treba da budu tako izvedeni da se mogu lahko iskljuiti i sigurno raspoznati kojem kolu pripadaju. Boje vodova su: nulti ili neutralni provodnik siva boja; provodnici za uzemljenje uto-zelena boja; fazni provodnici svjetlo plava i dvije crne. Me usobne veze u ormaru treba izvoditi provodnicima P ili P/J. Za shemiranje brojila presjek provodnika treba da bude 4 (mm 2 ), a za uklopni sahat ili relej 1,5 (mm 2 ).

Osigurai u ormaru treba da budu topljivi tipa D ili automatski. Treba predvidjeti jedan osigura za signaliziranje tarifa po stanovima, a u veim instalacijama i osigura za zatitu strujnog kola uklopnog sahata. Osigurae u ormaru treba montirati na nosee sabirnice koje treba da budu dovoljno odmaknute od zadnje strane ormara, najmanje 15 mm; dok od osnova osiguraa do unutranje ivice ormara razmak treba da bude najmanje 50 mm. Svaki osigura i brojilo u ormaru moraju imati oznake kojem stanu pripadaju. Na vratima ormara, u visini brojila, mogu se napraviti otvori koji su zastakljeni providnim staklom, radi oitavanja brojila bez otvaranja vrata ormara. Ormar se postavlja u lahko pristupane, ali ne nastanjene prostorije. Najpogodniji je ulazni hol ili stepenini prostor. Zabranjeno je postavljanje ormara u podrumskim prostorijama, u vlanim prostorijama i u prostorijama sa kiselim isparenjima u prostorijama, sa velikom prainom u prostorijama, sa velikim promjenama temperature, na mjestima koja su izloena potresima, na drvenim dijelovima zgrade i uope na mjestima koja mogu uticati na ispravan rad brojila. Ako se ormar (izuzetno) mora postaviti na drveni dio zgrade, tada izme u ormara i drveta treba postaviti podlogu od azbestno-cementne ploe, debljine najmanje 10 mm, tako da je povrina ploe vea od osnove ormara i po duini i po irini najmanje 100 mm. Ormar, po mogunosti, treba ugraditi u niu u zidu i to tako da vrata budu u nivou zida. Dubina nie ne treba da bude vea od 220 mm. Zid iza ormara treba da bude od opeke u cementnom malteru debljine opeke. irina hodnika ispred ormara mora da bude najmanje 120 cm. Najmanje rastojanje donje ivice ormara od poda smije da bude 60 cm, a najvee 180 cm. 2.3.4.Razvodni uredjaji Razvodni ure aj u niskonaponskoj mrei i instalacijama predstavlja napojno ili razdjelno mjesto.Ono slui kao taka sa koje se grana mrea i odakle se upravlja potroaima, koji se napajaju njegovim posredstvom. Izbor tipa razvodnog ure aja ovisi o: namjeni odnosno mjestu postavljanja ure aja (npr. za kuni prikljuak itd.), optereenju, (npr. ako se radi o optereenju do 600 A dovoljno je postaviti razvodnu bateriju, a ako se radi o optereenju do 2000 A postavlja se upravljaki ormar), uvjetima smjetaja, odnosno potrebnoj mehanikoj zatiti i td, zatiti od direktnog i indirektnog napona dodira, npr. Koritenjem zatitnog izoliranja, specifinim uvjetima, npr. za vanjsku montau prenosivi ure aj.

Razvodna tabla u elektrinim instalacijama je dio elektrine instalacije sa koga polaze vodovi pojedinih strujnih kola. Materijal za savremene razvodne table je elini lim ili ploe od plastine mase. Drvo za razvodne table nije dozvoljeno. Ono se moe upotrijebiti u suhim prostorijama samo kao okvir ili zatita od dodira dijelova pod naponom.

Mermerna ploa za razvodne table nije zabranjena, ali se u savremenim instalacijama veoma rijetko upotrebljava, jer je skupa. Konstrukciono, razvodne table u kunim instalacijama su sprijeda pristupane to znai da su svi dovodi i odvodi pristupani sa prednje strane. Funkcionalno, one i ne treba da budu sa zadnje strane pristupane. Takva konstrukcija potrebna je za razvodne table u elektranama, zatim, za visoke napone i u velikim industrijskim objektima. U elektrinoj instalaciji razlikuju se glavne i sporedne razvodne table. Glavna razvodna tabla u elektrinoj instalaciji ima dovodni vod vezan na gradsku mreu dok sporedne razvodne table imaju dovodni vod kao ogranak strujnog kola, koji dolazi od glavne razvodne table (Slika 2.11.) Sporedne razvodne table esto se nazivaju, po mjestu montae, razvodnim tablama po katovima ili sekcionim razvodnim tablama. Razvodne table po sadrini mogu biti: samo sa osiguraima i obrtnim prekidaima, koje se nazivaju i instalacionim razvodnim tablama, sa osiguraima i brojilima, koje se nazivaju razvodnim tablama za elektrina brojila,i razvodne table za grube pogone, tzv. elektrine kasetirane razvodne table ili razvodne baterije.

Slika 2.11. Shema glavnih i sporednih razvodnih tabli sa primjenom selektivnosti osiguraa : lijevo jednofazna, desno trofazna.

2.3.4.1.Instalacione razvodne table

Pri montai opreme i provodnika na tabli, to se struno naziva shemiranje table, treba voditi rauna o slijedeem: shemiranje se izvodi provodnikom P ili P/J, a presjek se bira prema optereenjima na tabli, ali tako da nije manji od 1,5 (mm 2 ), najmanja me usobna udaljenost neizolovanih dijelova, koji su pod naponom, od zida, odnosno od metalnih dijelova koji nisu pod naponom, treba da iznosi 15 mm, najmanja udaljenost dijelova pod naponom od provodnog materijala table da iznosi 40 mm, metalni dijelovi na razvodnoj tabli moraju imati prikljuak za uzemljenje, odnosno za zatitu od napona dodira, koji se neizostavno koristi pri montai table, prikljuci neutralnog i zatitnog provodnika moraju biti tako postavljeni da se moe lahko raspoznati kojem strujnom kolu pripadaju te tako izvedeni preko posebnih sabirnica ili stezaljki, da se pojedinano mogu iskljuiti, svaki osigura treba da ima sa strane oznaku kojem strujnom kolu pripadaju, a prekida koje strujno kolo iskljuuje, izbor broja osiguraa kree se i do preko 20 komada, ali uvijek treba predvidjeti dovoljno mjesta za eventualno proirenje.

Propisi odre uju visinu montae ovih tabli i to: otvorene ili zatvorene (ali bez kljua), koje se montiraju tako da donja ivica ormara bude na visini najmanje 2,0 m od poda; zatvorene (ali sa kljuem) se montiraju tako da ova visina moe biti najmanje 1,70 m. Postavljanje ovih tabli treba vriti na mjestima zatienim od mehanikih povreda, da nisu izloene potresima i da su u trajno suhim prostorijama.
2.3.4.2. Razvodne table za brojila

Elektrine instalacije se prikljuuju na elektrodistributivnu mreu preko elektrinih brojila. Zbog toga, elektrodistributivna preduzea propisuju nain montiranja brojila na razvodnim tablama. Pri tome, vodi se rauna o tome da se onemogui namjerno ili sluajno prikljuivanje na elektrodistributivnu mreu prije brojila. Dimenzije razvodnih tabli su: za jednofazna brojila 300 x 200 mm, za trofazna 450 x 250 mm.

Na tabli su etiri otvora 6 mm za privrivanje zavrtnjeva, a u sredini je otvor za peti zavrtanj. U donjem dijelu su otvori 10 mm za uvod (2 ili 4) i izvod (3 ili 4)

provodnika. U ovim otvorima limenih tabli mora se staviti izolaciona uvodnica, a na tablama od plastine mase ivice treba da su zaobljene. Razlikuju se slijedei tipovi razvodnih ure aja: kuni prikljuni ormarii, razvodni ure aji za stambene i sline objekte, upravljaki ormari, razvodne baterije, prenosivi razvodni ure aji, i kabelski ormari.

Kuni prikljuni ormari je razvodni ure aj kojim zavrava niskonaponska elektrodistributivna mrea i poinje elektrina instalacija potroaa, a osnovna svrha mu je smjetaj sklopnih aparata za zatitu vodova do brojila. Razvodni ure aj za stambene i sline objekte je mjesto razvoda u tim objektima. U takav razvodni ure aj ugra uju se najee aparati za zatitu vodova i potroaa, te brojila za registraciju utroka elektrine energije. Nazivna struja sklopnih aparata na razvodnim ure ajima rijetko prelazi 63 A, a najee iznosi 10-25 A. Upravljaki ormari ili komandne ploe slue za razvod strujnih krugova. U njih se ugra uju sklopni aparati za zatitu strujnih krugova i potroaa od preoptereenja ili kratkih spojeva te aparati za upravljanje potroaima ili grupom potroaa. Nazivne struje sabirnica upravljakih ormara mogu iznositi nekoliko hiljada ampera. Razvodne baterije imaju slinu funkciju kao i upravljaki ormari, sa slijedeim osobinama: - najee se postavljaju u pogonskim postrojenjima, - mehanika zatita kuita, u koja se postavljaju razvodne baterije obino je relativno visoka.
Nazivne struje sabirnica razvodnih baterija rijetko prelaze 600 A.

Prenosivi razvodni ure aji najee se upotrebljavaju na gradilitima. U njih se, pored sklopnih aparata za zatitu strujnih krugova i potroaa, esto ugra uju i transformatori za niski napon, te strujna ili zatitna naponska sklopka. Kabelski ormari slue za smjetaj sklopnih aparata (osiguraa) u voritima kabelske mree. Pored svoje osnovne svrhe oni mogu posluiti i za smjetaj ure aja za upravljanje javnom rasvjetom.

Elektrini razvod se mora postaviti tako da ne bude nikakvih naprezanja na spojeve provodnika, osim ako nisu specijalno konstruirani (predvi eni) za takvu svrhu. Da bi se izbjegla oteenja, kabeli se ne smiju postavljati preko gradilinih puteva i preko pjeakih staza. Gdje je nuno, mora se predvidjeti specijalna zatita od mehanikih oteenja. Pri ispitivanju razvodne table (ormara) treba provjeriti: da li su oznaeni strujni krugovi i elementi, da li je tabla (ormar) izvedena prema projektu, izmjeriri otpor izolacije, provjeriti da li su postavljeni glavni (tarifni) osigurai, ukoliko je tabla (ormar) od metala izjeriti otpor uzemljenja ukljuivo i otpor uzemljenja vrata, provjeriti vazdune razmake neizolovanih dijelova pod naponom, provjeriti da li je postavljena jednopolna ema. 2.3.5.Zatita prikljuaka i elektrinih instalacija

Prikljuak objekata i elektrine instalacije u objektu treba da se zatite od preoptereenja i od termikih naprezanja zbog moguih kratkih spojeva kao i zbog pojave eventualnih pojava atmosferskih prenapona. Zatita nadzemnog prikljuka objekata od preoptereenja izvodi se pomou ograniivaa snage u mjernom razvodnom ormaru. Zatita unutranjeg kabelskog prikljuka objekta od preoptereenja izvodi se preko niskonaponskih visokouinskih osiguraa u kabelskoj prikljunoj kutiji. Zatita prikljuka objekata od termikih naprezanja, zbog kratkih spojeva, realizira se za nadzemni prikljuak objekata preko niskonaponskih visokouinskih osiguraa na glavnom napojnom vodu ( obino u TS), i za unutranji kabelski prikljuak objekata preko niskonaponskih visokouinskih osiguraa u kabelskoj prikljunoj kutiji.

Osigurai na stupu se obavezno postavljaju ako prikljuak napaja objekat od lahkozapaljivog materijala. Pojedinani prikljuci, na nadzemne niskonaponske mree treba da se zatite od prelaznih atmosferskih prenapona preko odvodnika prenapona. Odvodnike prenapona obavezno je primjenjivati na kunim prikljucima usamljenih kua na podrujima gdje su esta atmosferska pranjenja kao i kada je objekat od lahko-zapaljivog materijala. Preporuena ali ne i obavezna primjena odvodnika prenapona je na prikljucima koji se nalaze na krajevima duih dionica nadzemnih niskonaponskih mrea. Odvodnici prenapona se ugradjuju u prikljuni prostor mjerno razvodnog uredjaja, a kao uzemljiva se moe koristiti uzemljiva objekta.

U elektrinoj instalaciji potroaa, kao zatita od preoptereenja se primjenjuje ograniava snage u mjerno razvodnom ormaru, a kao zatita od kratkih spojeva se ugradjuju uredjaji prekomjerne struje (osigurai ) u mjerno razvodnom ormaru i na razvodnoj tabli u svakom stanu. Osiguraima se tite fazni provodnici . Osigurai se ne smiju ugradjivati u neutralne provodnike. U elektrinim instalacijama niskog napona, koje se prikljuuju na elektrodistributivnu mreu dozvoljena je primjena: TN sistema napajanja, pri emu se koriste osigurai i zatitni uredjaji diferencijalne struje-zatitna strujna sklopka,i TT sistem napajanja pod uvjetom da se koristi zatitna strujna sklopka.

U stanovima kolektivne gradnje uvijek se koristi TN-C/S sistem sa zatitnim uredjajima prekomjerne struje-osiguraima. Stanovi individualne gradnje, vikendice i sl., koji se prikljuuju na NN mreu, obavezno se tite sa zatitnim strujnim sklopkama u TT sistemima zatite, ali je zatitna strujna sklopka preporuljiva i u TN sistemima zatite. Ako se zatitna strujna sklopka koristi u TN sistemima zatite glavni zatitni provodnik elektrine instalacije povezuje se sa neutralnim provodnikom ispred zatitne sklopke ali je i tada obavezno koritenje temeljnog uzemljivaa ili izvodjenje pojedinanog uzemljivaa prelaznog otpora oko 100 . Svaki novi objekt u gradskim i prigradskim naseljima treba da ima izveden temeljni uzemljiva i sprovedene mjere izjednaenja potencijala. Isto vai i za objekte u seoskim naseljima u kojima se koristi TN sistem. Kod primjene TN-C/S sistema veza zatitnog i neutralnog provodnika u elektrinim instalacijama stambenih objekata izvodi se u prikljunom prostoru mjerno-razvodnog ormara i to je jedina veza ova dva provodnika do elektrinih uredjaja. U sluaju kada u jednom objektu postoji vie mjerno-razvodnih ormara veza zatitnog i neutralnog provodnika izvodi se u glavnom mjerno-razvodnom ormaru. Ako se metalna kuna prikljuna kutija nalazi na fasadi objekta tada se njeno kuite ne ukljuuje u sistem glavnog izjednaenja potencijala objekta.Ovo ne vai ako se kutija nalazi unutar objekta. Metalno kuite mjerno-razvodnog ormara spaja se preko zatitnog provodnika za sistem za glavno izjednaenje potencijala i sistem uzemljenja stambenog objekta. Metalno kuite razvodne table u stanu treba da bude vezano preko zatitnog provodnika za sistem uzemljenja objekta i tako ukljueno u sistem zatite od indirektnog dodira. Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom u mjerno-razvodnom ormaru realizira se preko vrata, kuita i preko poklopaca koji ne mogu da se uklone bez upotrebe kljua ili alata itd. Kao primjeri razvodnih ormara , razliitih tipova i namjena, dati su u nastavku.

Slika 2.12. Shema veze MRO individualnog potroaa sa upravljanjem optereenjem

Slika 2.13.Shema veze MRO individualnog potroaa sa centralnim grijanjem

Slika 2.14.Shema veze MRO stambenog objekta kolektivne gradnje sa pripremom tople vode po stanovima

Slika 2.15. Shema veze MRO individualnog potroaa kod koga se ne upravlja optereenjem

Slika 2.16. Shema veze MRO stambenog objekta kolektivne gradnje sa daljinskom pripremom tople vode

Oznake na slici Prikljuni prostor Mjerni prostor Razvodni prostor Prikljuak Ograniava snage Glavna sabirnica za uzemljenje Prekida upravljakog uredjaja Vod PP 4(2) x 1.5 mm2 sa upravljakog uredjaja 9. Most kod primjene TN sistema , 6 mm2 Cu 10. Bistabilna sklopka za upravljanje bojlerima 11. Signal ukljuenja vee tarife 12. Signal ukljuenja grijaa TA pei 13. Bistabilna sklopka za upravljanje TA peima 14. ZUDS 15. Razvodna tabla u stanu 16. Napajanje ventilatora TA pei 17. Vod PP-Y 5x4mm2 za potroae u stanu 18. Vod PP-Y 3x2.5mm2 za bojler u kupatilu 19. Vod PP-Y 3x2.5mm2 za bojler u kuhinji 20. Vod PP-Y 5x4mm2 za grijae TA pei 21. Sabirnica za ukljuenje grijaa TA pei 22.Sabirnica za iskljuenje grijaa TA pei 23.Sabirnica za ukljuenje bojlera 24.Sabirnica za iskljuenje bojlera 25.Sabirnica za signalizaciju vee tarife 26.Mikroprocesorsko vienamjensko brojilo 27.Sabirnica za ukljuenje nie tarife 28.Automatski prekida 6A naponskih kola kod poluindirektnog mjerenja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 29.Pomoni rele za signalizaciju vie tarife 30.Brojilo zajednike potronje 31.Napajanje potroaa zajednike potronje 32.Temeljni uzemljiva objekta 33.Zemljovod 34.Glavni zatitni vodi, 6mm2 Cu 35.Uzemljenje metalnog kuita brojila 36.Glavni zatitni vod za izjednaenje potencijala 37.Sabirnica za glavno izjednaenje potencijala 38.Uzemljenje metalnog kuita MRO 39.Prekida za napajanje elektrinih uredjaja u stanu 40.Prekidai za napajanje grijaa TA pei 41.Automatski prekida 42.Strujni mjerni transformator