UVOD U KARDIOVASKULARNI SISTEM

(Nauka o krvnim sudovima)

ANGIOLOGIA

Autor

Re cardiovasculare" potie of grke rei kardia (cor - srce) i latinske rei vasculum (vas - sud).

Prof. dr Ljiljana Vasovi

SYSTEMA CARDIOVASCULARE
Srce (cor) Arterije (arteriae) Vene (venae) Kapilari (vasa capillaria)
SEKUNDARNE KOMPONENTE PRIMARNE KOMPONENTE

SRCE (C O R)

Slezina (splen) Limfni sudovi (vasa lymphatica)

Srce je osnovni organ kardiovaskularnog sistema Kod oveka, srce pumpa krv u krupne arterije, putem kojih krv ispunjava manje arterije, arteriole i kapilare. Iz kapilara krv ulazi u venule, manje i vee vene i ponovo se vraa u srce.

UVOD

Cirkulatorni sistem je glavni sistem za rashladjivanje i glavni transportni sistem tela oveka. Cirkuliu hranljive materije i respiratorni gasovi. Oko 5 litara krvi stalno protie kroz cirkulatorni sistem. Oksidovana i redukovana krv se ne meaju. Omoguena je dovoljna koliina oksidovane krvi svim organima u telu oveka. U cirkulatornom sistemu - srce, plua i krvni sudovi imaju zajedniki zadatak. Cirkulatorni sistem ima 3 razliita dela: pulmonalnu, koronarnu i sistemsku cirkulaciju. U okviru sistemske cirkulacije kod oveka postoji hepatini portalni sistem, kao transportni sistem izmeu creva, slezine, jetre i srca. Renalni portalni sistem postoji kod kimenjaka izuzev kod sisara.

VRSTE KRVNIH SUDOVA

Krupna vena Elastina arterija

Vena srednje veliine

Miina arterija

Fenestriran kapilar

Kontinuiran kapilar

ARTERIA
Tunica intima

Arteria
Endotelne elije Prisutna (debela) Debela sa glatkim miiem Prisutna Membrana elastica interna Tunica media Membrana elastica externa Tunica adventitia Lumen shape

Arterije su elastino-miini sudovi koji nose krv od srca ka tkivima i organima. Arterijski sistem je deo cirkulatornog sistema u kome vlada visok pritisak - sistolni (za vreme srane kontrakcije) i dijastolni pritisak (izmeu dve kontrakcije). Varijacije pritiska produkuju puls, odnosno reflektuju sranu aktivnost.

Tanka Kruan

ARTERIOLA
Kapilarno korito

1. Arteriole dilatirane

2. Arteriole kontrahovane

Arteriola je najmanja prava arterija koja pomae u regulaciji krvnog pritiska i oslobaa krv u kapilare. Arteriole imaju zbirno najvei uticaj na lokalni i opti krvotok, a samim tim i na pritisak.

Razlike izmeu male arterije i arteriole

Postoji oko 8 slojeva glatkog miia

Postoje 1-2 sloja glatkog miia Membrana elastica interna ne postoji Tunica adventitia je tanka

Membrana elastica interna je prisutna Tunica adventitia je tanka

Vena
Tunica intima Membrana elastica interna Tunica media Membrana elastica externa Tunica adventitia Lumen glatke endotelijalne elije ne tanka ne

VENA
Valvula

Bazalna membrana

Glatki mii

tanka komprimovan
Vezivno tkivo

Vena vodi krv ka srcu. Ima tanke valvule, koje spreavaju vraanje krvi. Nema pulsa. Povrne vene su vidljive na koi. Svojim proirenjem (vazodilatacijom), vena regulie termoregulaciju.

VRSTE VENA
Povrna vena (spojnina vena)

Odnos povrnih i dubokih vena

Duboka vena

Komparacija izmeu arterije i vene

(endotelne elije)

VARIKOZITETI VENA

(glatki mii)

(rastresito vezivno tkivo)

Varices Neke vene, uglavnom u ekstremitetima imaju valvule koje spreavaju vraanje krvi, koje bi nastalo pod dejstvom Zemljine tee, da nema njih. Ukoliko su valvule oteene, vene postaju proirene, varikozne.

(epitelne elije)

Komparacija arteriole i venule

Arteriola Glatke miine elije "Patent" (prohodan) lumen Nema valvule Venula Tanki zid Kolapsni lumen Ima valvule

VAS CAPILLARE

Arterija

Kapilari

Tkivo

Vena

Razlikuju se arterijski i venski kapilari. Ovi sudovi nemaju glatka miina vlakna i imaju dijametar (5 m) manji nego Eritrociti (7 m), tako da se prvo moraju razgraditi da bi proli kroz kapilare. Mali dijametar kapilara obezbeuje relativno krupnu povrinu za razmenu gasova i hranljivih materija. ta rade kapilari? U pluima, CO2 biva zamenjen sa O2 . U tkivima: O2, CO2, nutriensi i otpadne materije se menjaju. U bubrezima: pomau da se eliminiu strane materije. U crevima: preuzimaju nutriense, eliminiu strane materije. Razmena materija izmeu intersticijelnog fluida i krvi, primarno se vri putem difuzije.

U kapilarnom koritu plua deava se izmena gasova

TIPOVI ARTERIJA

Plune (funkcionalne)
arterije

VELIKI ILI SISTEMSKI I MALI ILI PLUNI KRVOTOK (circulus

PLUNI KRVOTOK
Aa. pulmonales

Vv. pulmonales

Sistemske arterije
Aorta je koren sistemskih arterija

Atrium sin. Ventriculus sin. COR

Atrium / Ventriculus dex.

arteriosus major / minor)

SISTEMSKI KRVOTOK

Oksidovana krv Redukovana krv

U kapilarnom koritu tkiva deava se izmena gasova

KRVNI SUDOVI NA BAZI SRCA

AORTA
Truncus brachiocephalicus V. cava superior

Arcus aortae

Aorta ascendens

Truncus pulmonalis

SRCE
V. cava inferior

SRCE

Pars ascendens
Figure 19.8

Arcus

Pars descendens

A. CORONARIA SINISTRA / DEXTRA

(Grane bulbus-a aortae)

GRANE:

PARS THORACICA AORTAE

Rr. bronchiales Rr. oesophageales Rr. pericardiaci Rr. mediastinales Aa. phrenicae superiores Aa. intercostales posteriores (8-9 pari)

Aorta abdominalis
A. phrenica inf. Tr. coeliacus A. suprarenalis media A. renalis A. mesenterica sup. A. testicularis vel. ovarica A. mesenterica inf. A. iliaca communis A. sacralis mediana
Figure 19.11

Truncus coeliacus
Tr. coeliacus
A. hepatica propria

A. hepatica communis

A. gastrica sinistra A. splenica

Aa. lumbales

Aorta
Figure 19.12

A. MESENTERICA SUPERIOR
(Desne grane)

(Leve grane - Aa. jejunales / ileales)

A. MESENTERICA SUP.

A. colica media

A. colica dextra

A. ileocolica

A. MESENTERICA INFERIOR

AORTA ABDOMINALIS (Zavrne grane)

A. colica sinistra (bona grana)

Aa. sigmoideae (bone grane)

A. rectalis superior (zavrna grana)

A. iliaca communis dextra

et

sinistra

TRUNCUS BRACHIOCEPHALICUS
A. temporalis superficialis

A. carotis externa A. carotis communis A. subclavia

A. maxillaris

A. carotis interna

Truncus brachiocephalicus

A. CAROTIS EXTERNA (bone i zavrne grane

A. occipitalis A. facialis A. lingualis A. thyroidea sup.

A. CAROTIS INTERNA
Poetak
Unutranja karotidna arterija se odvaja od zajednike karotidne arterije, najee u nivou gornje ivice titne hrskavice grkljana (nivo C4 prljena). Topografski segmenti: - Pars cervicalis (C1) - Pars petrosa (C2) - Pars cavernosa (C3) - Pars cerebralis (C4)

A. VERTEBRALIS
V4

4 3 2 V3

V2 1

V1

TOK 1) Pars prevertebralis (V1) 2) Pars. transversaria s. cervicalis (V2) 3) Pars atlantica (V3) 4) Pars intracranialis (V4)

Circulus arteriosus cerebri

A. communicans ant. A. cerebri ant.

A. SUBCLAVIA (Bone i zavrna grana)

Glavna anastomoza izmeu karotidnog i vertebrobazilarnog sistema.

A. carotis int.

CAC
A. communicans post.

A. cerebri post.

A. axillaris (zavrna grana)

A. basilaris

Transverse scapular

A. axillaris

ARTERIJE GORNJEG EKSTREMITETA

A. iliaca communis A. iliaca externa

A. brachialis

A. femoralis

ARTERIJE DONJEG EKSTREMITETA

A. poplitea

A. radialis A. ulnaris Arcus palmaris profundus Arcus palmaris superficialis

A. tibialis ant. A. tibialis post. A. fibularis

A. dorsalis pedis

V. JUGULARIS INTERNA

VENE GLAVE I VRATA

V. retromandibularis V. jugularis externa V. facialis V. jugularis interna V. subclavia

VENE VRATA vein

Internal jugular V. jugularis interna vein

(uliva se u desnu pretkomoru srca)

V. jugularis int.

V. CAVA SUPERIOR

External externa vein V. jugularis jugular

V. jugularis anterior

A. et V. subclavia

Vv. brachiocephalicae V. CAVA SUP.

V. CAVA INFERIOR
V. cava sup. Vv. intercostales post. sinistrae

V. azygos
V. hemiazygos accessoria V. hemiazygos V. cava inf. Vv. lumbales

SISTEM VENA AZIGOS

POETAK Spoj leve i desne zajednike ilijane vene* TOK Nalazi se desno od aorte, vena prolazi kroz retroperitonealni prostor, prima veliki broj pritoka, i uliva se u desnu pretkomoru srca.

Vv. hepaticae dex. / sin. / intermedia V. suprarenalis dextra

V. phrenica inf. sin. / dex.

V. suprarenalis sin.

Vene ruke
V. axillaris

V. jugularis externa

Sinus V. vertebralis durae matris

V. jugularis interna V. subclavia

Slian obrazac na desnoj strani V. brachiocephalica dex.

V. azygos

V. brachiocephalica sin.

Vv. renales V. testicularis vel ovarica dex.

V. CAVA SUP. Atrium dex.

Diaphragma

Vv. lumbales
V. testicularis vel ovarica sin.

V. CAVA INF.
V. suprarenalis dex. V. testicularis vel ovarica dex. V. iliaca comm. sin. Vene leve noge Vv. hepaticae Vv. renales Vv. lumbales V. iliaca comm. dex. Vene desne noge
Parne pritoke

V. iliaca communis dextra

V. iliaca communis sin.

Neparne pritoke

Parijetalne pritoke Visceralne pritoke

V. CAVA INFERIOR

POVRNE VENE RUKE

V. subclavia V. axillaris Vv. brachiales V. cephalica V. basilica

1. V. cephalica 2. V. basilica 3. V. mediana s. obliqua cubiti

Neke duboke vene ruke

MANUS

V. iliaca externa V. femoralis V. saphena magna

V. PORTAE (Funkcionalni krvni sud jetre)

Venska udesna mrea (rete mirabile): Preterminalni i terminalni ogranci portne vene direktno prelaze u terminalne grane hepatine vene.

VENE DONJEG EKSTREMITETA

V. poplitea Vv. tibiales ant. Vv. fibulares

V. PORTAE
POETNE PRITOKE: 1. V. MESENTERICA SUPERIOR 2. V. SPLENICA 2.1. V. MESENTERICA INFERIOR

LIMFNI ORGANI
Primarni organi
Kotana sr (medulla ossium) = svi limfociti vode poreklo. Grudna lezda (thymus) = T limfociti maturiraju nadalje, B limfociti naputaju kostnu sr kao maturirane elije.

Sekundarni organi
Slezina (splen), limfni vorovi (lymphonodi), krajnici (tonsillae), crvuljak (appendix), Payer-ove ploe*

Anatomija i fiziologija limfnog sistema

Limfni sistem je deo imunog sistema i deluje kao sekundarni (akcesorni) cirkulatorni sistem. Sadri dva polunezavisna dela: 1) mreu vijugavih limfnih sudova, i 2) limfno tkivo i organe, rasejane po telu. Fluid u ovom sistemu zove se

ema limfnog sistema

Limfni kanali omoguavaju drenau blizu 10% intersticijelnog fluida, dok ostatak od 90% biva dreniran putem venskog sistema. Limf stalno cirkulie putem limfnih sudova koji prolaze kroz seriju limfnih nodusa. To je jednosmerni sistem, tkiva srce.

limfa.

SYSTEMA LYMPHOIDEUM
Venski sistem Arterijski sistem
Limfni kanali Limfna stabla Limfni vor

DUCTUS THORACICUS Drenira limfu iz celog potpreanog i leve polovine natpreanog dela tela. DUCTUS LYMPHATICUS DEXTER Drenira limfu iz desne polovine natpreanog dela tela.

Ductus lymphaticus dexter

Limfni sudovi preuzimaju limfu iz kapilara. Limfni sudovi, kao i vene, poseduju valvule koje spreavaju vraanje limfe. Pomou levog i desnog grudnog kanala limfa utie u vensku cirkulaciju i srce.
Krvni kapilari

Limfni, valvularni sudovi Limfni kapilar

Limfa

Rastresito vezivno tkivo oko kapilara

DRENIRANJE LIMFE U VENSKI SISTEM

Angulus venosus (spojJugular trunk 1 i v. subclavia2) v. jugularis interna 1

KLINIKI ZNAAJ NEKIH MIINIH REGIJA

DUCTUS THORACICUS Thoracic duct L

DUCTUS LYMPHATICUS duct Right lymphatic DEXTER

(npr. sternokleidomastoidna regija pokriva jugularnu venu, karotidu i vagusni nerv.

PALPACIJA PULSA

Spolja od one duplje

Ispod preponske veze

A. FEMORALIS

A. TEMPORALIS SUPERFICIALIS

Donja vilica na liniji sa uglom usta

Pozadi kolena

A. FACIALIS

A. POPLITEA

Spolja od grkljana
A. CAROTIS COMMUNIS

Distalna polovina ruja

A. RADIALIS

Poloaj neurovaskularnih sudova u rebarnom lebu

Medijalna strana dvoglavog miia nadlakta

A. BRACHIALIS A. DORSALIS PEDIS

Iznad poleine stopala