Sta je ministarstvo V. Poslova, cim se bavi??

MVP daje upute i naloge svojim diplomatskim predstavnicima, prati njihovu djelatnost, prikuplja i histribuira infomracije, te predlae pitanja vanjske politike. Da bi drava bila predstavljena u meuanrodnoj zajednici, mora biti meunarodno priznata. Vrlo vano tijelo za predstavljanje drave u inozemstvu je MVP. Izvrna vlast ministara je da provode vanjsku politiku svoje zemlje. Organizacija rada Ministarstva vanjskih poslova Sva ministarstva se dijele na sektore, uprave, odjele, odsjeke kao: protokol, arhiv, tehnika sluba, politiki poslovi sa regionalnom podjelom na susjedne zemlje, Evropa, Afrika. MVP je duno informirati i uplaivati svoja diplomatska predstavnitva, dok je ef diplomatskog predstavnitva duan provoditi upute ministarstva i izvjetavati ga. Duina trajanja mandata je obino 4 godine. MVP je kanad kojim drave meusobno komuniciraju preko diplomatskih predstavnika. Kako ambasadori stupaju na duznost? On zastupa svoju dravu pred vlastima drave primateljice. Budui da prima i pronosi priopenja svoje vlade, predstavlja slubeni izvor informacija, on je stalni posrednik u odnosima izmeu dvije drave. Ambasador sa svojim saradnicima radi na poboljanju poloaja svoje zajednice, radi na poboljanju trgovanja, radi na politikoj, kulturnoj i drugoj saradnji. Ambasador iznosi opu politiku svoje zemlje, zbog toga mora biti dobro informiran o politikim kretanjima. Osim smirenog temperamenta, poznavanja stranog jezika, mora dobro poznavati politiku svoje zemlje i politiku zemlje primateljice. Mora imati iroku politiku kulturu, mora biti oprezan i objektivan te zdravo i hladno prosuivati. Ne smije teiti polemikim razgovorima, ve onima koji vode eljenim rjeenjima. Beki kongres?Beki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih politikih sila, koji se odrao u Beu od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog dravnika Klemensa Wenzela. Nakana kongresa bilo je ureenje novih granica na politikoj karti Europe nakon vojnog poraza Napoleonove Francuske i Napoleonova izgona na otok Elbu. OPEC?Organizacija zemalja izvoznica nafte (engleski: Organization of the Petroleum Exporting Countries (OPEC)) je meunarodna organizacija koju tvore Alir, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska ArabijaSaudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Od godine 1965. sjedite joj se nalazi u Beu. Glavni cilj Organizacije prema njenom Statutu jest koordinacija i ujednaenje naftne politike zemalja lanica i ustanovljavanje najboljih naina da se ouvaju njihovi interesi, pojedinani i kolektivni; smiljanje naina i sredstava za stabilizaciju cijena na meunarodnim naftnim tritima s ciljem uklanjanja tetnih i nepotrebnih fluktuacija cijena; Detant je izraz koji dolazi od francuske rijei dtente (oputanje), te se od 1970-ih koristi u meunarodnoj politici, kako bi opisao situaciju u kojoj dvije prethodno meusobno neprijateljski raspoloene drave poboljavaju diplomatske, politike i druge odnose, odnosno smanjuju meusobne napetosti. Najpoznatiji primjer detanta jest period hladnog rata od sredine 1960-ih do poetka 1980-ih kada su SSSR i SAD nastojale poboljati meusobne odnose i pronai zajedniki jezik u to je mogue vie spornih pitanja, a kako bi sprijeili izbijanje treeg svjetskog rata.

Vudrov Wilson? Naj zasluzniji za osnivanje prve meunarodne organizacije lige naroda. On je predloio ouvanje meunarodnog mira, zabranjivanje povrede drugih drava, njihov integritet, zabranjuje silu, ograniava naoruanje. Wilson je poetkom 1918. te stavove iznio u programu zvanom 14 toaka, u kome je prvi put spomenuto pravo na samoodreenje naroda. Nakon zavretka rata Wilson je kao prvi ameriki predsjednik u povijesti slubeno doputovao u Europu kako bi sudjelovao u radu versajske mirovne konferencija. Wilson je tada bio najpopularniji svjetski voa - javnost ratom iscrpljenih zemalja Antante ga je drala spasiteljem, a 14 toaka su ga uinili herojem novostvorenih nacionalnih drava na istoku Europe. Diplomatski doajen? Na elu diplomatskog zbora je doajen diplomatskog zbora. Doajen je ef diplomatske misije najvieg razreda koji je od svi lanova diplomatskog zbora najranije predao svoje akreditive (vjerodajnice). U nekim zemljama (uglavnom zemljama s katolikom tradicijom) papinski nuncij uvijek je doajen diplomatskog zbora, bez obzira na vrijeme predaje svojih akreditiva. Berlinska kriza? Na Postdanskoj konferenciji donesena je odluka da se upravljanje nad Berlinom povjeri okupacionim snagama 4 sile: V. Britanija, SAD, Francuska i SSSR, koje e zajedno upravljati samom Njemakom. Njemaka je podijeljena na Istou i Zapadnu, a Berlin nije pripadao ni jednoj ni drugoj. Zapadne okupacione zone su se 1949. godine ujedine u Saveznu Republiku Njemaku, a u ruskoj zoni je uspostavljena Njemaka Demokratska Republika. Kenedi se nadao da e jednom zauvijek okonati sovjetsko-ameriki sukob direktnim pregovorima i da e Berlinska kriza biti prekretnica u njihovim odnosima. Rusija nije bila spremna da prihati pregovore o Berlinu. Strah od nuklearnog rata naveo je obje sile da ustuknu. Hruov je 1963. godine objavio da je uspjeh postignut podizanjem zida. Time je kriza bila zavrena. Sta je diplomatija? Meusobno ophenje drava nazivamo diplomatijom. Diplomatija je voenje poslova meu dravama miroljubivim sredstvima; znanje u voenju meunarodnih odnosa i pregovora; posao ili umijee diplomata i voenje meunarodnih poslova pregovorima. Diplomata mora uvijek biti ''bona fide'' i znati kad preutjeti istinu a ne izgovoriti la. Ambasador mora dobro znati politiku svoje zemlje i iskreno je zastupati. Diplomatija ima zadau da predstavlja i zastupa, titi i obavjetava svoju zemlju te da pregovara. Smisao predstavljanja i zastupanja ini najbitniji element. Sta je to diplomatska misija i pokret? Diplomatska misija sjedite diplomatske misije je tamo gdje je i vlada te drave, u glavnom gradu. U diplomatskoj misiji treba biti razuman broj ljudi a diskreciono se pravo MVP-a traiti imena imenovanih djelatnika, posebno vojnih ataea i dati ili ne privola za njihov rad. Nekoliko drava moe akreditirati istu osobu u odredjenoj zemlji ako se drava primanja s tim saglasi. Jedan veleposlanik moe svoju dravu zastupati u nekoliko zemalja, a za to je potrebna saglasnost svih drava primanja.

Ustroj diplomatske misije: 1. ef misije 2. politiki poslovi 3. trgovinski poslovi 4. tampani i informativni poslovi 5. kulturni poslovi 6. vojni, pomorski, zrakoplovni ataei i drugi struanjaci 7. konzularni odjel. Sta je to akreditivno pismo? Vjerovno pismo je srednjovjekovno akreditivno pismo. U odnosima srednjovjekovne Bosne i njenih susjeda potivali su se odreeni diplomatski obiaji kojima je olakavana saradnja i meusobna komunikacija. Jedan od takvih ustaljenih obiaja bila je i mogunost da poslanik u potpunosti zastupa odreenog subjekta bez njegovog prisustva. To je bilo mogue ukoliko je imao ime dokazati da ga predstavlja i zastupa njegova stajalita u pojedinim pitanjima. ta se naziva Maralovim planom? Maralov plan, slubeno nazvan Plan Evropske obnove, je bio slubeni plan SAD-a o obnovi posleratne Evrope i suzbijanju uticaja komunizma nakon Drugog svetskog rata. Zadatak izrade plana dobio je Dord Maral i njegove kolege iz Stejt departmenta, a ponajvie su uz Marala doprineli Vilijem Klejton i Dord Kenan. Plan obnove je napravljen na sastanku izmeu drava uesnica plana 12. jula 1947. Plan je sprovoen 4 godine sa poetkom u julu 1947. U tom periodu nekih 13 milijardi amerikih dolara ekonomske i tehnike pomoi je poslato evropskim zemljama koje su postale lanice OECD-a. Tri Beke konvencije? Prvi pokuaj kodifikacije diplomatskog prava bio je na Bekom kongresu 1815. 1.Oujka 1963 god. Usvojena je konvencija o diplomatskim odnosima. U travnju 1963 god. Usvojena je konvencija o konzularnim odnosima. Godine 1975. prihvaena je Beka konvencija o predstavljanju drava u njihovim odnosima s meunarodnim organizacijama univerzalne naravi Rielje? Zastupao je doktrinu dravnog razloga, dobrobit drave, opravdavao sva sredstva to se koriste za njegovo ostvarenje. Naj bitniji je bio nacionalni interes. Bio je prvi minister Francuske od 1624-1642 godine. Zadesio se na vlasti u doba naj goreg tridesetogodinjeg rata. Dravni interes je iznad bilo kakvid crkvenih ciljeva. Bio je uporan u svojim namjerama iscrpljavanja habsburke Diplomatski Kor? Je jedinstveni skup (tijelo) svih diplomatskih predstavnika akreditiranih u jednoj dravi, odnosno njezinom glavnom gradu. Ukljuuje sve akreditirane efove dipomatskih misija (veleposlanike, visoke predstavnike, apostolske nuncije) koji predstavljaju svoju zemlju u dravi primateljici. U irem smislu, ukljuuje u i efove dipomatskih misija pri meunarodnoj organizaciji koje imaju sjedite u toj dravi, ali i ostale strane diplomatske predstavnike u slubi u diplomatskim predstavnitvima u toj dravi i lanove njihove obitelji. Na elu diplomatskog zbora je doajen diplomatskog

zbora (od franc. doyen - dekan, najstariji lan). Doajen je ef diplomatske misije najvieg razreda koji je od svi lanova diplomatskog zbora najranije predao svoje akreditive (vjerodajnice). U nekim zemljama (uglavnom zemljama s katolikom tradicijom) papinski nuncij uvijek je doajen diplomatskog zbora, bez obzira na vrijeme predaje svojih akreditiva. Politiki izolacionizam? Javlja se u SAD_u u 19.vijeku. Kao protivljenje, mjeanje u evropska politika pitanja. Monrova doktrina protiv mjeanja u evropske poslove, zauzimanje stavova amerikanizma. Samo amerikanci dominiraju svojom zemljom. Traje do prvog svjetskog rata, takodjer I poslije prvog svjetskog rata. SAD je zauzeo stav nemjeanja u politiku evrope, tako to nisu ratifikovali Versajski ugovor kao I to nisu postal clan lige naroda. Privola ili agreman? Je pristanak drave primateljice da prihvati osobu koju drava iljateljica predlae za efa diplomatske misije. Meunarodna je praksa da se prije imenovanja veleposlanika, koliko iz slubenih toliko i osobnih razloga efa diplomatske misije, vlada koja ga upuuje unaprijed osigura da e on biti prihvaen (persona grata) u dravi primateljici. Zahtjev za privolu podnosi, najee usmeno uz predaju biografskih podataka kandidata, otpravnik poslova strane misije ili odlazei veleposlanik koji je dobio odgovarajue upute od svog ministra vanjskih poslova. Privolu daje poglavar drave. Jednom kada je privola dana, imenovanje se moe javno objaviti. Negativan odgovor se obino uope ne daje. Dopisivanje meu efovima drava- to su uredska i kabinetska pisma, osobne poruke i privatna pisma. Uredska pisma imaju svean ton i strogo utvren oblik. Kabinetska pisma, to pismo ne potpisuje ministra vanjskih poslova kao uredska pisma. Osobna privatna pisma imaju osobni ton i nekad su se pisala rukom(alju ih i efovi vlada, ministri vp.) na njih je obiaj odgovoriti. Pa se govori o razmjeni miljenja, prosudbi i prijedloga. Meunarodne vladine organizacije stvaraju se meunardnim ugovorima, vlada lanica tih organizacija. Meunarodne organizacije imaju stalan cilj koji predstavlja interes nekoliko zemlaja lanica. ,eunarodne organizacije dijelimo na:organizacije u sistemu UN-a,organizacije izvan UN-a koje su univerzalne naravi,regionlane meunarodne organizacije, komisije i slino. Slubena nota- je najeioblik dopisaivanja izmeu ministarstava vanjskih poslova i diplomatskih misija. Razmjena nota je pojednostavljeni oblik zakljuenja meunarodnih,ugovora. Cirkularna nota- pismo kojim se izraava negodovanje ili alba zbog povrede prava(materijalnih,politikih.i.dr.). Kolektivna nota adresirana vladi od nekoliko predstavnika drava koje zajedniki ulau primjedbu. Identina nota- nota identina sadraja koju posebno alje svaka misija. Aide-memorie( promemorija)- kao podsjednik. Memorandum- je diplomatsko pismo u kojem se detaljno ali saeto obrauje neko sporno pitanje iz meudravnih ili meunarodnih odnosa.

Manifest nota- kao priopenje za tampu. Ultimatum nota- nota pritisako esto predigra rata. Non paper- usmeno data promemorija- nepostojei dokument. Ako MVP smatra da je nota uvjrljivog, nasilnog i sl. sadraja moe ''odbiti primiti nota''. Opa alost: zastava na pola koplja, crne kravate, knjiga alosti... Diplomatski azil se koristi vie kao humanitarna praksa nego kao legalno pravo. Ovo jo koriste zemlje latinske amerike. Prestanak rada diplomatske misije:-promjena u stanju efa misije (opoziv, smrt) Meunarodni skupovi Prije odravanja multilateralnog skupa, drave sudionice alju svoja izaslanstva d.p. svaka delegacija mora imati efa voditelja . dolazak delegacije na neki skup se najavljuje notom preko ambasade uz potrebu punomoja. Kad se zakljuuje pregovori potpisvanjem meunarodnih ugovora. Meeunarodne organizacije generalno dijelimo na meunarodne vladine i meunarodne nevladine organizacije ovisno o lanstvu. Jo nakon Bekog kongresa formirana je prva meunarodna organizacija- Dunavska organizacija. Nakon I svjetskog rata dolo je do stvaranja Lige naroda ili Drutva naroda. Ona je imala vanijih znaajki na polju rada za mir ali i u segmentu zdravstva i prometam ali je zakazala u sprijeavanju imperijalistike politike Njemake, Italije,Japana. Ona se ugasila 1945 godine. Njenu misiju nastavila je OUN-a, ija je incijacija za osnivanje potekla jo od Atlantske povelje iz 1941. godine. Na konferenciji u San Francisku 1946. godine dilo je do formranja UN-a. Diplomatski protokolMeusobno ophenje drava nazivamo diplomatijom , a prihvaena naela nazivamo diplomatski protokol. Protokol je zbirka pisanih i obiajnih normi meusobnog ponaanja drava i i njihovih predstavnika. Zadaa diplomatskog protokola je rjeavanje svih pitanja ceremonijala i etike, protokol predlae i provodi mjere primanja, boravka i ispraanja stranih dunosnika, on tampa diplomatsku listu, rjeava pitanja iz oblasti povlastica, imuniteta i carinskih olakica, priprema notifikacije, vjerodajnice itd. Protokol kodificira pravila koja upravljaju ceremonijalom.

Diplomatsko zanimanjeDiplomatija ima zadau da predstavlja i zastupa, titi i obavjetava svoju zemlju te da pregovara. Diplomatija je voenje poslova meu dravama miroljubivim sredstvima; znanje u voenju meunarodnih odnosa i pregovora; posao ili umijee diplomata i voenje meunarodnih poslova pregovorima. Smisao predstavljanja i zastupanja ini najbitniji element. Ambasador predstavlja predsjednika svoje drave i zastupa svoju dravu pred vlastima drave primateljice, on je stalni i sigurni posrednik u odnosima dvaju drava. Pregovaranje jeste umjetnost mogueg i pregovaranje trai posebnu vjetinu i znanje. Diplomata mora uvijek biti ''bona fide'' i znati kad preutjeti istinu a ne izgovoriti la. Ambasador mora dobro znati politiku svoje zemlje i iskreno je zastupati,mora dobro poznavati politiku zemlje primanja, kao i opa politika kretanja. Ambasador mora imati poeljnu narav. Prvi svjetski rat je bio globalni oruani sukob izmeu dva

saveza drava (Antanta i Sredinje sile) koji se odvijao na vie kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenog 1918. Prvi svjetski rat su vodila dva velika saveza. Sile Antante su na poetku inile Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusko Carstvo i Francuska, te njihovi teritoriji i protektorati. Brojne druge drave su se pridruile silama Antante, od kojih su najvanije bile Kraljevina Italija, , i Sjedinjene Amerike Drave Sredinje sile su inile Njemako Carstvo i Austro-Ugarska. Osmansko Carstvo se pridruilo Sredinjim silama listopadu 1914., a godinu dana kasnije to je napravila i Kraljevina Bugarska. Do zavretka rata, od europskih zemalja samo su Nizozemska, vicarska, panjolska i skandinavske zemlje ostale slubeno neutralne, iako su mnoge pruale financijsku i materijalnu pomo jednoj strani u ratu. Neposredni povod za rat je bio atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika, nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu 28. lipnja 1914., kojeg je izvrio Gavrilo Princip. Napad Austro IZVORI PRAVILAMedjunarodni bilateralni ugovori,medjunarodni multilateralni ugovori,praktikularno obicajno pravo,opce obicajno medjunarodno pravo,reciprocitet,unutrasnje pravo drzave primateljice,obicaji,kurtoazija i pravila etike. VRSTE MEDJUNA ODNOSA. Saveznicki,dobrosusjedski,srdacni,prijateljski,dobri,korektni,indiferentni,hladni,zetegnuti, de facto, obustavljeni,prekinuti. ORGANI/TIJELA MEDJUN.ODNOSA .Neka drzavna tijela su izuzetno znacajna za vanjsko zastupanjedrzave. To mogu biti i fizicka i pravna lica.pored toga,organizacije i nadnacionalne drzavne asocijacijepostali su vazni faktori medjunarodnog prava.svaka drzava samostalno odredjuje organe,njihove funkcije i djelokrug ovlastenja,te prava i obaveze u pogledu predstavljanja i zastupanja drzave. Organi koji predst.svoju drzavu u medjun odnosima:sef drzave,vlada i minist vanjskih poslova. USPOSTAVLJANJE DIPLOMATSKE MISIJE.Obavlja se uzajamnim pristankom zainteresovanih strana. Male i manje bogate zemlje ne mogu imati razgranatu mreu svojihdiplomatsko,konzularnih predstavnistva,pa posjeduju nerezidencijalne ambasadore,te vrse selekciju pri odabiru drzava gdje ce ostvariti stalnu diplomatski misiju. Sjediste diplomatske misije je u glavnom gradu drzave primateljice a brojcanost misije je unaprijed dogovorena. CLANOVI DIPLOMATKE MISIJESef misije,clanovi misije,clanovi diplomatkog osoblja,diplomatski agent,clanovi administrativnog i tehnickog osoblja,clanovi posluznog osoblja,privatna posluga. Vijee Evrope je meunarodna organizacija 46 drava lanica ireevropske regije. Najvaniji zadaci su jaanje demokratije, zatite ljudskih prava i pravne drave na evropskom kontinentu. Najvei doseg Vijea Evrope ogleda se uEvropskoj konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj 1950. godine, i koja slui kao osnovni pravni dokument Evropskom sudu za ljudska prava. Sjedite Vijea Evrope je u Strasbourgu na francusko-njemakoj granici

DIPLOMATSKA VALIZA Oznaava povlasticu koju su dogovorile vlade za razmjenu zapeeenih poiljaka sa svojim diplomatskim misijama. Ove poiljke ne smiju biti otvarane niti zaustavljanje od bilo kojih stranih vlasti do njihovog odredita. Valiza ne

smije sadravati nita osim administrativnih predmeta i onih za slubenu upotrebu. Svaka je vlada odgovorna za sadraj diplomatske valize i ona se peati voskom.

DIPLOMATSKI PASO Drava izdaje diplomatske pasoe:

izdaje

se

diplomatskim

agentima.

- poglavaru drave - lanovima vlade - diplomatskim agentima - bivim poglavarima drave - privremenim diplomatskim agentima - diplomatskim kuririma. DIPLOMATSKI PROTOKOLPodrazumijeva se skup pravila,ponasanja i ophodjenja,predstavnika medjunarodnog prava u obavljanju diplomatskih funkcija u medjunarodnim odnosima. Ceremnijal je dio protokola koji se odnosi na postovanje pravila uobicajnih u svecanim prilikama.protokol obuhvata red prvenstva,diplomatski susreti,konferencije,skupove,statusna pitanja,a svaki propust u protokolu moze dovesti do namjernog ili slucajnog incidenta. Mirovna konferencija u Parizu odrana je od 18. januara 1919. do 21. januara 1920. godine u predgraima Pariza. Cilj mirovne konferencije bio je odreivanje granica novonastalih drava, te donoenje mirovnih odluka i sporazuma. Sile pobjednice Prvog svjetskog rata, donijele su odluke koje su obavezale poraene drave: Njemaku, Austriju, Maarsku, Bugarsku i Tursku na ustupanja teritorija, plaanje ratnih odteta, bez mogunosti promjene. Prijedlog amerikog predsjednika Woodrowa Wilsona nazvan "14 taaka" nije u potpunosti prihvaen, te SAD nisu potpisale ni jedan od pet donesenih sporazuma. Doneseni su slijedei sporazumi: . NOVI SVJETSKI POREDAK Stie se utisak da se u svakom vijeku pojavljuje jedna zemlja koja posjeduje mo i volju, te tako na meunarodne odnose u 20. st. uticale su SAD. Jo od 1917.godine kada je stupila na svjetsku scenu Amerika je bila uvjerena u ispravnosti svojih ideala. Novi svjetski poredak trebao je navesti ostale zemlje na ideju da je ameriki sistem vlasti najbolji i da ostatak ovjeanstva moe postii mir i napredak tako to e napustiti tradicionalnu diplomatiju i usvojiti ameriko potovanje meunarodnog prava i demokratije. SAD su 1945. godine posjedovale takvu mo pa im je, ini se, bilo predodreeno da preoblikuju svijetu u skladu sa svojim iedalima. Razlike izmeu evropskog i amerikog historijskog

iskustva dole su do izraaja na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine.

SAD U VIJETNAMSKOM RATU Po okonanju Korejskog rata (1950-1953), u amerikoj vanjskoj politici je prevladala doktrina "teorije domina" pretpostavka prema kojoj, ako se dopusti da u nekoj zemlji jugoistone Azije pobijedi komunizam, druge e zemlje, poput poslaganog domina, poeti padati pod komunistiki utjecaj i vlast. Uslijed paranoje od globalnog irenja komunizma, SAD su se odluile intenzivnije angairati u Vijetnamu da bi sprijeile sovjetski i kineski utjecaj. U strahu od irenja komunizma, amerika vlada nije uoila da je osnovni motiv borbe vijetnamskog naroda nacionalno osloboenje i ujedinjenje, a ne irenje komunizma. Komunizam kao ideologija predstavljao je samo sredstvo za ostvarenje nacionalnog cilja. Amerika strategija se sastojala u onemoguavanju ubacivanja sjevernovijetnamskih postrojbi u Juni Vijetnam, Amerikanci su zahvaljujui ogromnoj tehnolokoj premoi kontrolirali nebo i more, no teritorij Vijetnama nisu uspjeli podvri efikasnoj kontroli., Amerikanci su izgubili rat. (Liga naroda je bila meunarodna organizacija osnovana posle Pariske mirovne konferencije 1919. Ciljevi Lige naroda su bili razoruanje; spreavanje rata preko kolekrtivne bezbednosti; reavanjem razmirica izmeu zemalja putem pregovarake diplomatije; i poboljanje globalnog blagostanja . Prema novoj filozofiji, Liga je predstavljala vladu nad vladama, ija je uloga bila reavanje razmirica izmeu pojedinanih nacija na otvorenim zakonitim raspravama. Podsticaj za osnivanje Lige je potekao od predsednika SAD-a Vudrou Vilsona, mada Sjedinjene Drave nikada nisu pristupile Ligi naroda zbog zabrane amerikog Kongresa da postane lan Lige: Ligi naroda su nedostajale sopstvene oruane snage i stoga su zavisile od Velikih Sila Posle jednog broja uspeha i nekih ranih neuspeha tokom 1920ih, postalo je jasno da je Liga nesposobna da zatiti od agresije Sila Osovine tokom 1930ih. Poetkom Drugog svetskog rata je postalo jasno da je Liga nije uspjela u svojoj osnovnoj svrsispreavanje buduih svetskih ratova. MONROVA DOKTRINA Monroova doktrina objavljena 1823. godine nainila je od okeana krov koji je SAD odvajao od Evrope.. Monrova doktrina predstavlja prvi znaajniji pokuaj borbe protiv intervencije stranih zemalja u unutranje stvari jedne drave. Predsednik SAD Dejms Monro se 1823. god. pobunio protiv intervencije evropskih drava u poslove Amerike. Monro je tom prilikom uputio poslanicu Kongresu u kojoj je istakao

neophodnost potovanja tri naela: Predsjednik Monro je odbacio bilo kakvo uplitanje u Evropske sukobe i tako je Amerika okrenula lea Evropi. Monroova doktrina upozorila je evropske sile da se ne pribliavaju zapadnoj hemisferi i pravdala je ameriku investiciju ne samo protiv postojee opasnosti, ve i mogunosti da opasnost iskrsne. Graanski rat je nakratko prekinuo ameriku zaokupljenost IZRAEL Drava Izrael slubeni je naziv zemlje, a njezina moderna povijest zapoinje u 19. stoljeu kada se poinje buditi idovska nacionalna svijest, to e u novim meunarodnim okolnostima, nakon dva svjetska rata, i dovesti do uspostave nove drave na Bliskom istoku. Tijekom 19. st. meu europskim idovima dolazi do oivljavanja nacionalnog identiteta, elje za emancipacijom i povratkom u Izrael. Tako je stvoren pokret nazvan cionizam Pokret je nastao u Baselu u vicarskoj, gdje je odran Prvi cionistiki kongres na kojem je objavljen cilj - u Palestini stvoriti dom idovskom narodu, zajamen javnim pravom. Kada je 14. svibnja 1948. zavrio britanski mandat, istoga dana je proglaena drava Izrael. Arapske su zemlje ve sutradan u ime zatite svoje arapske brae koja se nala izloena krvavom etnikom ienju od strane idova napale Izrael. Izbio rat izmeu Izraela i sljedeih arapskih zemalja: Libanona, Sirije, Egipta, Transjordanije, Saudijske Arabije i Jemena. Unato tekoj situaciji te nekim poetnim neuspjesima, izraelska vojska pokazala se nadmonom te je u sedmomjesenom ratu porazila arapske vojske i preuzela nadzor nad 78% ostatka mandatne Palestine. Varavski pakt Iste godine Sovjetski Savez je saoptio da poseduje atomsku bombu, a u Kini su na vlast doli komunisti. Posle Staljinove smrti (1953) malo je popustila napetost u meunarodnim odnosima, ali su ipak 1955. godine SSSR i zemlje istone Evrope stvorili Varavski pakt. SSSR i njegovi saveznici hteli su da stvore besklasno drutvo u kome se sve delilo podjednako. Njegove lanice bile su SSSR, Bugarska, ehoslovaka, Istona Nemaka, Maarska, Poljska i Rumunija (do 1968. i NR Albanija). Imao je svoje organe i jedinstven generaltab i svoje sedite u Moskvi. Riard Milhaus Nikson) bio je 36. potpredsednik (1953 - 1961), i 37. predsednik (1969 - 1974) Sjedinjenih Amerikih Drava. On je jedini ameriki predsednik koji je podneo ostavku pod pretnjom smenjivanja postupkom impimenta. Predsednik SAD postao je 1969, ponovo je izabran 1972, a 1974. se povukao zbog afere Votergejt.

Mihail Sergejevi Gorbaov je bio voa Sovjetskog Saveza od 1985. do 1991. Njegov pokuaj reformi je doveo do kraja Hladnog rata, ali je takoe doveo i do kraja vrhovne politike vlasti Komunistike Partije Sovjetskog Saveza (KPSS) i do raspada Sovjetskog Saveza. Nagraen je Nobelovom nagradom za mir 1990. . Ovo je dovelo do potpisivanja Sporazuma o nuklearnim raketama srednjeg dometa 1987. Februara 1988, Gorbaov je objavio povlaenje sovjetskih snaga iz Avganistana. Povlaenje se zavrilo sledee godine, iako se graanski rat nastavio poto su Mudahedini eleli da zbaci prosovjetski reima Mohameda Nadibulaha. Takoe tokom 1988, Gorbaov je objavio da e Sovjetski Savez napustiti Brenjevljevu doktrinu i dozvoliti narodima Istonog bloka da sami izaberu svoju unutranju politiku. Ovo se pokazalo kao najradikalnije dostignue Gorbaovljeve reforme spoljanje politike, koju je glasnogovornik njegovog ministra inostranih poslova nazvao Sinatrina doktrina. NATO Severnoatlantski pakt (blok) NATO osnovali su 1949. godine ministri spoljnih poslova SAD, Velike Britanije, Francuske, Holandije, Belgije, Luksemburga, Norveke, Islanda, Kanade, Italije, Portugala i Danske. Njegovo sedite bilo je u Briselu, i osnovni zadatak bio je da sprei prodor Sovjetskog Saveza u zapadnu Evropu. Drave na zapadu i lanice NATO pakta su bile kapitalistike i verovale su u privatnu svojinu nad posedima i poslovima. ISTONO PITANJE Terminom istono pitanje u evropskom se diplomatskom rjeniku oznaavao problem osmanske politike batine. Drugim rijeima, to je bilo pitanje podjele osmanskih posjeda u jugoistonoj Evropi Najire gledano to je problem odnosa islama i kranske Evrope.. U ovu sferu prije svega, spadaju odnosi Porte sa evropskim silama Slabljenjem i povlaenjem Osmanske Carevine iz srednje i jugoistone Evrope otvara se problem popunjavanja tog geopolitikog prostora.Kljunu ulogu u tome su igrale dvije kranske sile Austrija i Mletaka Republika(Venecija). U drugoj polovini XVIII st. vodeu ulogu u tome preuzima Rusija.U tom smislu,istono pitanje se direktno otvara rusko -osmanskim ratom i mirovnim ugovorom Stanislav

Paniatowski je nastojao osigurati vjersku ravnopravnost nekatolicima to je izazvalo otpor katolika i osnivanje Poljske nacionalne konfederacije u dananjoj Ukrajini. Uslijedio je rat u koji je sultan Mustafa III stupio po nagovoru Francuske. Rusiji je priznat status sile zatitnice pravoslavnog stanovnitva u Osmanskom Carstvu. sama injenica da su muslimani u teritorijalnom smislu doli pod nemuslimansku vlast,oznaavao je poetak kraja univerzalnosti Osmanske Carevine kao islamske drave. vjerski su potinjeni sultanu kao halifi. Drugi svjetski rat Glavnim uzrocima Drugog svjetskog rata smatraju se Njemaka invazija Poljske, te Japanski napadi na Kinu, SAD i britanske i nizozemske kolonije. Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. - 2. rujna 1945.) meunarodni je sukob koji je izbio 21 godinu nakon prvog svjetskog rata. Voen je na tri kontinenta i na svim svjetskim oceanima, a u njemu su sudjelovale gotovo sve drave koje su tada postojale. Rat je poeo napadom Hitlerove Njemake na Poljsku, a okonan je kapitulacijom Japana. Glavnim uzrocima Drugog svjetskog rata smatraju se Njemaka invazija Poljske, te Japanski napadi na Kinu, SAD i britanske i nizozemske kolonije. KOREJSKI RAT Korejski rat je izazvao dvostruki nesporazum. Komunisti nisu smatrali Koreju amerikim interesom i nisu mislili da e ona reagovati jer je Kina postala komunistika, a s druge strane Amerikanci su to shvatili kao komunistiku agresiju. Ameriku eakciju na korejsku agresiju su izazval a 3 dogaaja: -blokada Berlina -dravni udar u ehoslovakoj 1948. godine -komunistika pobjeda u Kini 1949. godine. Sve ovo Truman je shvatio kao irenje komunizma. Truman je naredio vazduhoplovnim i pomorskim snagama da stupe u akciju. Pridruile su im se i kopnene snage Japana. Oni su na rat gledali kao na neku vrstu sovjetsko-kineskog pakta za irenje komunizma. Bio je sukob koji je nastao nakon podele Koreje posle Drugog svetskog rata, Severna Koreja je izvrila invaziju na Junu Koreju 25. juna 1950. i ameriki predsednik Truman je naredio svojim trupama da pomognu Junoj Koreji SUECKA KRIZA Suecka kriza iz 1956. godine bila je oruani zavretak krize u odnosima izmeu Egipa s jedne i saveza Britanije, Francuske i Izraela s druge strane. Predmet krize bila je kontrola nad Suecskim kanalom. U 20. st. Suecki kanal je predstavljao glavnu arteriju za snabdjevanje zapadne Evrope naftom. Dvije najvee sile

SAD i SSSR su se upustile u geopolitiko nadmetanje. Vodio se izmeu Egipta i udruenih snaga Izraela, Velike Britanije i Francuske, koje su se udruile u tajni savez protiv odluke egipatskog lidera Nasera da nacionalizira Suecki kanal. Evropske su se snage u tom ratu borile iz ekonomskih razloga, dok je Izrael hteo otvoreni kanal za svoje brodove i okonanje upada arapskih gerilaca iz Egipta. Suecki kanal je otvoren 1869, britanska vlada dobiva parcijalnu kontrolu nad kanalom, a potpunu 1882. Kanal je bio strateki vaan za britanske pomorske veze sa Istokom.Strateka vanost kanal potvrena je u oba svetska rata. NAPOLEON III I BIZMARK Francuska je izgubila dominantan poloaj koji je preuzela Njemaka i novi evropski poredak bio je djelo dva ovjeka koji e vremenom postati neprijatelji: Napoleon III i Bizmark. Oni su svoje odnose zasnivali na real-politici, Doprinijeli su ruenju Bekog kongresa. Napoleon je ujedinio Italiju i nenamjerno podstakao ujedinjenje Njemake, to je oslabilo Francusku i unitilo ideju o uspostalvjanju Francuske hegemonije u Evropi. Bizmark je stvorio novu Njemaku.. Bizmark je predvidio da e Austrija i Francuska zaratiti, jer je elio da austrijske pozicije oslabe u Njemakoj i Napoleon sa predsjednikom Sardinije Kamilom, zakljuio tajni sporazum o zajednikom ueu u ratu protiv Austrije. VILSON Tokom Vilsonove administracije Amerika se pojavila kao kljuni akter meunarodne politike i poela je da proklamuje ideju da mir zavisi od irenja demokratije, da o dravama traba suditi na osnovu istih etikih kriterija kao i pojedincima i da potovanje meunarodnog prava predstavlja nacionalni interes. Vilson je bio inicijator osnivanja univerzalne svjetske organizacije Drutvo naroda Tomas Vudro Vilson (engl. Thomas Woodrow Wilson) je bio 28. predsednik Sjedinjenih Amerikih Drava. Bio je predsednik SAD od 4. marta, 1913. do 3. marta 1921, za vreme trajanja Prvog svetskog rata. Bio je dobitnik Nobelove nagrade za mir ali i gorljivi rasista. RUZVELT se zalagao da Amerika stupi na meunarodnu scenu stoga to je smatrao da to zahtjeva nacionalni interes, kao i zbog uvjerenja da je globalna ravnotea snaga bez amerikog uea nezamisliva. Theodore Roosevelt, Jr. (Teodor Ruzvelt) je 26. predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava... Zasluan je za mnoga dostignua u amerikoj vanjskoj politici, a izmeu ostalih se izdvajaju "Square Deal" koji je promovirao i regulisao jednakost u jeftinijoj potronji, ostvarivanju i nabavci hrane, lijekova i putnih trokova za sve graane SAD-a; uspjenost pregovaranja oko izgradnje i koncesije nad Panamskim kanalom

1904. Takoer, on je bio prvi Amerikanac dobitnik Nobelove nagrade za mir 1906. godine,.