1-1-5 Prometna Signalizacija I Oprema

Bosna i Hercegovina
DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BiH Sarajevo
Javno preduzee PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka
SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE, ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

Knjiga I: PROJEKTOVANJE
Dio 1: PROJEKTOVANJE PUTEVA
Poglavlje 5: SAOBRAAJNA SIGNALIZACIJA I OPREMA
Sarajevo/Banja Luka 2005
Smjernice za projektovanje puteva
Saobraajna signalizacija i oprema
SADRAJ:
0. 1. OPTE ................................................................................................................................ 3 SAOBRAAJNA SIGNALIZACIJA...................................................................................... 5
1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6

2.
VERTIKALNA SIGNALIZACIJA .......................................................................... 5 OZNAKE NA KOLOVOZU ................................................................................ 63 ZNAKOVI ZA OZNAAVANJE RADOVA, DRUGIH PREPREKA I OTEENJA KOLOVOZA................................................................................................... 81 SVJETLOSNI SAOBRAAJNI ZNAKOVI I SVJETLOSNE OZNAKE......................... 85 Znakovi sa promjenljivim sadrajem............................................................... 93 TURISTIKA I DRUGA SIGNALIZACIJA OBAVETAVANJA ................................ 93
SAOBRAAJNA OPREMA............................................................................................. 103
2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8 2.9 2.10 2.11 2.12
OPREMA ZA OZNAAVANJE BLIZINE RUBA KOLOVOZA ODNOSNO RUBA KRAJNJE ILI TRAKE ZA SPORA VOZILA I ZAUSTAVLJANJE ...........................................103 OPREMA ZA REGULISANJE I KANALISANJE SAOBRAAJA NA PODRUJU RADOVA NA PUTEVIMA, DRUGIH PREPREKA I OTEENJA KOLOVOZA ........................104 SIGURNOSTNE OGRADE...............................................................................106 ZATITNE OGRADE......................................................................................136 SAOBRAAJNA OGLEDALA ...........................................................................136 OPREMA PROTIV ZASLJEPLJiVANJA ..............................................................136 UBLAIVAI SUDARA ...................................................................................136 FIZIKE PREPREKE ZA USPORAVANJE SAOBRAAJA NA ................................137 RAMPE I POLURAMPE ..................................................................................168 OSVETLJENJE PUTA .....................................................................................171 OPREMA ZA NAGLAAVANJE TOKA AUTO-PUTA ILI BRZOG PUTA NA PODRUJU RAZDVAJANJA .............................................................................................235 POZIV U SLUAJU NUDE ............................................................................237
RS-FB&H/3CS DDC 433/04
knjiga I dio 1 poglavlje 5
strana 1 od 243
0. OPTE
Ovim smjernicama propisuju se vrsta, znaenje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje saobraajnih znakova i saobraajne opreme na javnim putevima (u nastavku teksta putevi). Saobraajna signalizacija i saobraajna oprema na putevima iz prethodnog stava upotrebljava se i na nekategoriziranim putevima datim na upotrebu za putni saobraaj. Saobraajnu signalizaciju i saobraajnu opremu na putevima sainjavaju: Saobraajni znakovi, koji su: - znakovi opasnosti, - znakovi izriite odredbe, - znakovi obavjetenja - dodatne table, koje preciznije odreuju znaenje znaka, kojem su dodate i sastavni su dio znaka pored kojeg se nalaze, - oznake na kolovozu i drugim saobraajnim povrinama, - drugi znaci za oznaavanje radova, drugih prepreka i oteenja kolovoza, - svjetlosni saobraajni znakovi i svjetlosne oznake, - znakovi sa promjenjljivim sadrajem, - trioptan (trostrana piramida) na kojoj mogu biti prikazani znakovi za opasnost, znakovi izriite odredbe i znakovi za obavjetavanje. Oblik znaka za obavjetavanje u tom sluaju moe biti prilagoen povrini triopana. Policija smije upotrebljavati triopan i za saoptavanje hitnih obavjetenja uesnicima u putnom saobraaju. Turistika i druga obavjetajna signalizacija, koje ine: - znakovi za obavjetavanje o kulturnim, istorijskim i prirodnim znamenitostima i spomenicima, - znakovi za obavjetavanje o smjeru u kojem se nalaze kulturne, istorijske i prirodne znamenitosti i spomenici, te vaniji objekti i postrojenja unutar podruja znamenitosti ili naselja, - znakovi za izraz dobrodolice na ulazu u dravu, region, pokrajinu, optinu ili naselja, - znakovi za pruanje saobraajnih, turistikih i drugih informacija na saobraajnim povrinama izvan kolovoza puta (odmorita, parkiralita) i na drugim povrinama uz put, koje su odreene za obavljanje prateih aktivnosti pored puta. Saobraajna oprema na putevima (u nastavku teksta saobraajna oprema), koju ine: - oprema za oznaavanje blizine ivice kolovoza odnosno ivice saobraajne ili trake za spora vozila odnosno zaustavljanje, - oprema za regulisanje i kanalisanje saobraaja na podruju radova na putu, drugih prepreka i oteenja kolovoza, - sigurnostne ograde, - zatitne ograde, - montane fizike prepreke za usporavanje saobraaja na putu leei policajci, - ublaivai sudara, - ograde za pjeake, - rampe i polurampe, - oprema za naglaavanje toka autoputa ili brzog puta na podruju rascjepa, - saobraajna ogledala - oprema protiv zasljepljivanja.
RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga I dio 1 poglavlje 5 strana 3 od 243
Natpisi na saobraajnoj signalizaciji se u pravilu piu malim slovima. Naziv pojedinog saobraajnog cilja mora biti napisano u jednom redu. Kada je naziv saobraajnog cilja dug, moe biti napisan i u dva reda, i to tako da je u drugom redu manjim slovima napisan samo podreeni dio saobraajnog cilja. Nazivi odredita i druge informacije na saobraajnoj signalizaciji ispisuju se na ________ jeziku irilinim (latininim) pismom. Saobraajni znakovi mogu biti izraeni tako da je njihov sadraj stalan ili promjenjljiv. Povrina saobraajnih znakova mora biti izraena od svjetlosno odsjevnih materiala najmanje tipa I, izuzev na autoputevima i brzim putevima, kada mora biti izraena od svjetlosno odsjevnih materiala najmanje tipa II. Saobraajni znakovi mogu biti izraeni i kao znakovi sa vlastitim izvorom svjetlosti (osvijetljeni iznutra) ili vanjskim izvorom svjetlosti (osvijetljeni izvana sa posebnim svjetiljkama). Kada su saobraajni znakovi osvijetljeni izvana, povrina saobraajnih znakova moe na autoputevima i brzim putevima biti izraena od svijetlosno odsjevnih materiala tipa I. Povrnia turistike ili druge signalizacije za obavjetavanje moe biti izraena od svijetlosno odsjevnih materiala najvie tipa I, a sadraj ne smije biti promjenjljiv. Povrina saobraajne opreme puteva, koja se upotrebljava za regulisanje i kanalisanje saobraaja na podruju radova, drugih prepreka i oteenja kolovoza, mora barem djelimino biti izraena od svijetlosno odsjevnih materiala, a najmanje dodatno oznaena sa svijetlosno odsjevnim tijelima. Na opremi za oznaavanje blizine ivice kolovoza odnosno ivice trake za spora vozila ili zaustavljanje i na sigurnostnsim ogradama moraju biti dodata svijetlosno odsjevna tjela. Svijetlosni saobraajni znakovi i znakovi sa promjenjljivim sadrajem mogu biti izraeni i od optikih vlakana ili svijetlosnih tijela matrinog oblika (LED) na podlozi crne boje, i to tako da kod ispada izvora svjetlosti, saobraajni znak ili dio saobraajnog znaka ne igubi znaenje. Saobraajni znakovi koji se postavljaju na isti nosa moraju da budu jednoobrazni, bez obzira na to da li su obini, reflektujui ili osvjetljeni sopstvenim izvorom svjetlosti. Saobraajni znakovi se postavljaju s desne strane puta pored kolovoza, u smjeru kretanja vozila. Ako s desne strane puta pored kolovoza, u smjeru kretanja vozila nije mogue postaviti saobraajni znak, isti se postavlja iznad kolovoza ili s lijeve strane puta i ima isto znaenje kao i kad je postavljen s desne strane puta. Ako na mjestu na kome se postavlja saobraajni znak, zbog gustine saobraaja ili iz drugih razloga, prijeti opasnost da znak nee na vrijeme primjetiti uesnici u saobraaju, saobraajni znak se mora postaviti i na suprotnoj lijevoj strani puta ili iznad povrine kolovoza. Saobraajni znakovi se postavljaju tako da ne ometaju kretanje vozila i pjeaka. Natpisi na znakovima obavjetenja ispisuju se, po pravilu, malim slovima.
Knjiga I - dio 1 - poglavlje 5
strana 4 od 243
1. SAOBRAAJNA SIGNALIZACIJA
1.1. VERTIKALNA SIGNALIZACIJA
1.1.1 ZNAKOVI OPASNOSTI Znakovi opasnosti su: znak krivina nalijevo (I-1), znak krivina nadesno (I-1.1), znak dvostruka krivina ili vie uzastopnih krivina od kojih je prva nalijevo (I-2), znak dvostruka krivina ili vie uzastopnih krivina od kojih je prva nadesno (I-2.1), znak opasna krivina (I-2.2), koji oznaavaju pribliavanje krivini ili krivinama koje su opasne po svojini fizikim karakteristikama ili zbog nedostatka vidljivosti;
I-1
I-1.1
I-2
I-2.1
I-2.2
znak opasna nizbrdica (I-3) i znak opasan uspon (I-4), koji oznaavaju pribliavanje opasnoj nizbrdici, odnosno opasnom usponu, ako razlika u visini predstavlja neku opasnost koja proistie iz tih uslova;
I-3
I-4
znak suenje puta (I-5), znak suenje puta s desne strane (I-5.1) i znak suenje puta s lijeve strane (I-5.2), koji oznaavaju pribliavanje suenju kolovoza koje moe da predstavlja izvjesnu opasnost;
I-5
I-5.1
I-5.2
znak pokretni most (I-6), koji oznaava blizinu mjesta na kome se na putu nalazi pokretni most;
I-6 znak blizina obale (I-7), koji oznaava blizinu mjesta na kome put nailazi na obalu;
I-7 znak neravan kolovoz, koji oznaava blizinu dijela puta na kome je put neravan zbog postojanja opasnih izboina i ulegnua kolovoza (I-8), zbog ulegnua (I-9) ili zbog blizine opasnog prevoja puta ili vee grbine na putu (I-10);
I-8
I-9
I-10
znak klizav kolovoz (I-11), koji oznaava blizinu dijela puta na kome kolovoz pod odreenim atmosferskim uslovima ili slinim okolnostima ima klizavu povrinu;
I-11 znak kamenje prti (I-12), koji oznaava blizinu dijela puta na kome se nalazi nevaljani tucanik ili koji je posut sitnim kamenjem na tvrdoj podlozi i na kome za druge uesnike u saobraaju postoji poveana opasnost od prskanja kamena;
I-12 znakovi odronjavanje kamenja (I-13 i I-13.1), koji oznaavaju blizinu dijela puta na kome postoji opasnost od kamenja koje pada ili od kamenja koje se nalazi na putu;
I-13
I-13.1
znak obiljeeni pjeaki prelaz (I-14), koji oznaava blizinu mjesta na putu na kome se nalazi obiljeeni pjeaki prelaz;
RS-FB&H/3CS DDC 433/04 Knjiga I - dio 1 - poglavlje 5
strana 6 od 243
I-14 znak djeca na putu (I-15), koji oznaava blizinu mjesta na putu na kome se djeca ee i u veem broju kreu (na primjer ispred kole, obdanita, igralita i sl);
I-15 znak biciklisti na putu (I-16), koji oznaava blizinu mjesta na kome biciklisti ee nailaze na put sa bonog puta ili sa biciklistike staze;
I-16 znak ivotinje na putu (I-17), koji oznaava mjesto na kome domae ivotinje pod nadzorom prelaze preko puta ili prolaze du puta;
I-17 znak divlja na putu (I-18), koji oznaava posebno opasna mjesta na kojima divlja (papkari) esto prelazi preko puta;
I-18 znak radovi na putu (I-19), koji oznaava blizinu mjesta na kome se izvode radovi;
strana 7 od 243
I-19 znakovi nailaenje na svjetlosne saobraajne znakove (I-20 i I-20.1), koji oznaavaju blizinu raskrsnice ili obiljeenog pjeakog prelaza na kome je saobraaj regulisan pomou ureaja za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova;
I-20
I-20.1
znak blizina avionske piste (I-21), koji oznaava dio puta preko koga avioni prelijeu u niskom letu prilikom slijetanja, odnosno polijetanja;
I-21 znakovi boni vjetar (I-22 i I-22.1), koji oznaavaju blizinu dijela puta na kome esto duva jak boni vjetar;
I-22
I-22.1
znak saobraaj u oba smjera (I-23), koji oznaava blizinu mjesta na kome se prelazi sa dijela puta na kome se saobraaj odvija samo u jednom smjeru na dio tog puta na kome se privremeno ili stalno saobraaj vri u oba smjera;
I-23 znak tunel (I-24), koji oznaava blizinu tunela na putu;

strana 8 od 243
I-24 znak opasnost na putu (I-25), koji oznaava blizinu dijela puta ili mjesta na putu na kome uesnicima u saobraaju prijeti opasnost za koju ovim smjernicama nije predvien poseban znak opasnosti;
I-25 znak ukrtanje puteva iste vanosti (I-26), koji oznaava blizinu raskrsnice puteva od kojih nijedan put nije put sa prvenstvom prolaza;
I-26 znak ukrtanje sa sporednim putem pod pravim uglom (I-27), znak spajanje sa sporednim putem pod pravim uglom s lijeve strane (I-28), znak spajanje sa sporednim putem pod pravim uglom s desne strane (I-28.1), znak spajanje sa sporednim putem pod otrim uglom s lijeve strane (I-29) i znak spajanje sa sporednim putem pod otrim uglom s desne strane (I-29.1), koji oznaavaju blizinu raskrsnice na kojoj se put sa prvenstvom prolaza ukrta, odnosno spaja sa sporednim putem. Simboli na navedenim znakovima iz prethodnog stava mogu i drukije da izgledaju, to zavisi od konkretne situacije na putu;
I-27
I-28
I-28.1
I-29
I-29.1
znak raskrsnica sa krunim tokom saobraaja (I-30), koji oznaava blizinu raskrsnice na kojoj se saobraaj odvija u krunom toku;
I-30
znak tramvajska pruga (I-31), koji oznaava blizinu mjesta na kome put prelazi preko tramvajske pruge u nivou;
I-31 znak prelaz puta preko eljeznike pruge sa branicima ili polubranicima (I-32), koji oznaava blizinu prelaza puta preko eljeznike pruge u nivou, koji je obezbijeen branicima ili polubranicima;
I-32 znak prelaz puta preko eljeznike pruge bez branika ili polubranika (I-33), koji oznaava blizinu prelaza puta preko eljeznike pruge u nivou, koji nije obezbijeen branicima ili polubranicima;
I-33 znak Andrejin krst, koji oznaava mjesto na kome put prelazi preko eljeznike pruge u nivou bez branika ili polubranika sa jednim kolosijekom (I-34), odnosno sa dva ili vie kolosijeka (I-34.1). Radi bolje vidljivosti znak smije biti izraen i na bijeloj nesvijetleoj pozadini. Kada na putu nema dovoljno prostora za normalno postavljanje, znaci smiju biti postavljeni i sa kraom vodoravnom stranicom;
I-34
I-34.1
I-34
I-34.1
znak pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge sa branicima ili polubranicima (I-35), koji oznaava udaljenost do prelaza puta preko eljeznike pruge u nivou, koji je obezbijeen branicima ili polubranicima;
strana 10 od 243
I-35 znak pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge bez branika ili polubranika (I36), koji oznaava udaljenost do prelaza puta preko eljeznike pruge u nivou, koji nije obezbijeen branicima ili polubranicima.
I-36 znak poledica (I-37), koji oznaava blizinu dijela puta na kojem postoji vea opasnost od poledice;
I-37 znak kolona zaustavljenih vozila (I-38), koji oznaava blizinu dijela puta na kojem u odreenim saobraajnim okolnostima postoji opasnost zbog kolone zaustavljenih vozila;
I-38
strana 11 od 243
znak neuvrena bankina (I-39), koji oznaava blizinu dijela puta na kojem je uz kolovoz neuvrena bankina;
I-39 znak opasnost od poara (I-40), koji oznaava blizinu dijela puta, koji se nalazi na podruju na kojem postoji poveana opasnost od izbijanja poara;
I-40 znak saobraajna nesrea (I-41), koji oznaava blizinu mjesta na putu na kojem se desila saobraajna nesrea;
I-41 1.1.1.1 Oblik, boja i dimenzije znakova opasnosti Simboli na znakovima opasnosti I-14 (obiljeeni pjeaki prelaz), I-15 (djeca na putu), I-16 (biciklisti na putu), I-17 (ivotinje na putu), I-18 (divlja na putu) i I-21 (blizina avionske piste) mogu, s obzirom na smjer odakle prijeti opasnost, biti okrenuti i na drugu stranu. Znakovi opasnosti imaju oblik ravnostranog trougla ija se jedna strana nalazi u horizontalnom poloaju sa suprotnim vrhom okrenutim navie. Osnovna boja znakova opasnosti je bijela, a ivice trougla su crvene. Izuzetno od odredbe stava 1. osnovna boja znakova opasnosti je uta, ako se znak odnosi na privremenu signalizaciju koja se koristi prilikom izvoenja radova na putu. Simboli na znakovima opasnosti su crne boje. Stranice ravnostranog trougla znaka za opasnost su duge: 1) na autoputevima, brzim putevima (putevi rezervirani za motorna vozila), na putevima izvan naselja sa usmjerenim kolovozom sa barem dvije saobraajne trake za vonju vozila u istom smjeru i na putevima izvan naselja, iji je kolovoz irok 7,0 m i vie 120 cm; 2) na putevima izvan naselja iji je kolovoz ui od 7,0 m, i na putevima u naseljima 90 cm;
strana 12 od 243
3) na stazama za bicikle, na putevima na podruju umirenog saobraaja i na nekategoriziranim putevima 60 cm; 4) kada se upotrebljavaju kao umetnuti znakovi (znak je samo dio sadrine drugog znaka) na znakovima za usmjeravanje saobraaja u smjeru vonje 45 cm. Ako je potrebno, na putevima iz take 3. prethodnog stava znakovi za opsanost mogu biti sa stranicama trougla od 90 cm. Veliina simbola na znakovima opasnosti mora biti srazmjerna veliini znaka, a simbol nacrtan tako da se moe lako raspoznati. U pogledu oblika, boje ili dimenzija odstupaju sljedei znakovi opasnosti, i to: 1) u pogledu oblika: - znakovi I-34 i I-34.1 (Andrejin krst) koji imaju oblik jednog, odnosno dva ukrtena kraka; - znakovi I-35 (pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge sa branicima ili polubranicima) i I-36 (pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge bez branika ili polubranika), koji su pravougaonog oblika iju osnovu ini kraa strana; 2) u pogledu boja: - simboli znakova I-20 i I-20.1 (nailaenje na svjetlosne saobraajne znakove sa trobojnim svjetlima), koji imaju po vertikalnoj osi crveno svjetlo gore, uto u sredini, zeleno dole, a po horizontalnoj osi crveno svjetlo lijevo, uto u sredini i zeleno desno; 3) u pogledu dimenzija: - znakovi I-34 i I-34.1 (Andrejin krst) imaju krakove duine 120 cm i irine 12 cm; - znakovi I-35 (pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge sa branicima ili polubranicima) i I-36 (pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge bez branika ili polubranika), koji imaju jednu stranu pravougaonika duine 100 cm, drugu stranu pravougaonika duine 30 cm, a kose trake na znaku postavljene pod uglom od 30 irine 8 cm.
strana 13 od 243
1.1.2 ZNAKOVI IZRIITIH NAREDBI Znakovi izriitih naredbi su znakovi zabrane, odnosno ogranienja i znakovi obaveze. 1.1.2.1 Znakovi zabrane, odnosno ogranienja Znakovi zabrane, odnosno ogranienja su: znak ukrtanje sa putem sa prvenstvom prolaza (II-1), koji oznaava blizinu raskrsnice na kojoj voza mora da ustupi prvenstvo prolaza svim vozilima koja se kreu po putu na koji on nailazi;
II-1 znak obavezno zaustavljanje (II-2), koji oznaava mjesto pred ulazom u raskrsnicu na kome je voza duan da zaustavi vozilo i ustupi prvenstvo prolaza svim vozilima koja se kreu putem na koji on nailazi;
II-2 znak zabrana saobraaja u oba smjera (II-3), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj svim vozilima u oba smjera;
II-3 znak zabrana saobraaja u jednom smjeru (II-4), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj vozila iz smjera prema kome je okrenut znak;
II-4
strana 14 od 243
znak zabrana saobraaja za sva vozila na motorni pogon, osim za motocikl bez prikolice (II-5), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za sva vozila na motorni pogon osim za motocikle bez prikolice i bicikle sa motorom na dva toka;
II-5 znak zabrana saobraaja za autobuse (II-6), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za autobuse;
II-6 znak zabranjen saobraaj za teretna vozila (II-7), koji oznaava put odnosno onaj njegov dio na kojem je zabranjen saobraaj za teretna vozila i znak zabranjen saobraaj za teretna vozila kod kojih najvea dozvoljena masa prelazi propisanu masu (II-7.1), koji oznaava put odnosno onaj njegov dio na kojem je zabranjen saobraaj za teretna vozila kod kojih najvea dozvoljena masa prelazi masu oznaenu na znaku.
II-7
II-7.1
znak zabrana saobraaja za cisterne (II-8), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj vozilima koja prevoze materije iznad odreene koliine, koja moe da izazove zagaivanje vode;
II-8 znak zabrana saobraaja vozilima koja prevoze eksploziv ili neke lako zapaljive materije iznad odreene koliine (II-9), koji oznaava put ili dio puta na kome je zabranjen saobraaj vozilima koja prevoze vie od odreene koliine eksploziva ili neke lako zapaljive materije; znak zabrana saobraaja vozilima koja prevoze opasne materije iznad odreene
koliine (II-9.1), koji oznaava put ili dio puta na kome je zabranjen saobraaj vozilima koja prevoze vie od odreene koliine opasnih materija;
II-9
II-9-1
znak zabrana saobraaja za motorna vozila, koja vuku prikolicu izuzev poluprikolice, lake prikolice ili kamp prikolicu(II-10), koji oznaava put odnosno onaj njegov dio na kojem je zabranjen saobraaj za motorna vozila, koja vuku prikolicu, izuzev poluprikolice, lake prikolice ili kamp prikolicu, znak zabranjen saobraaj za motorna vozila, koja vuku prikolicu, izuzev lake ili kamp prikolice (II-10.1), koji oznaava put odnosno onaj njegov dio na kojem je zabranjen saobraaj za motorna vozila, koja vuku prikolicu izuzev lake ili kamp prikolice i znak zabranjen saobraaj za motorna vozila, koja vuku prikolicu (II10.2), koji oznaava put odnosno onaj njegov dio na kojem je zabranjen saobraaj za motorna vozila, koja vuku prikolicu.
II-10
II-10.1
II-10.2
znak zabrana saobraaja za traktore (II-11), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za traktore;
II-11 znak zabrana saobraaja za motocikle (II-12), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za motocikle, i za motorna vozila na tri toka;
II-12 znak zabrana saobraaja za bicikle sa motorom (II-13), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za bicikle sa motorom sa dva ili tri toka;
strana 16 od 243
II-13 znak zabrana saobraaja za bicikle (II-14), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za bicikle;
II-14 znak zabrana saobraaja za zaprena vozila (II-15), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za zaprena vozila;
II-15 znak zabrana saobraaja za runa kolica (II-16), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za runa kolica;
II-16 znak zabrana saobraaja za pjeake (II-17), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za pjeake;
II-17 znak zabrana saobraaja za sva vozila na motorni pogon (II-18), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za sva vozila na motorni pogon;
strana 17 od 243
II-18 znak zabrana saobraaja za sva vozila na motorni pogon i zaprena vozila (II-19), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za sva vozila na motorni pogon i zaprena vozila.
II-19 Za zabrane za razne vrste vozila ili korisnike puta mogu se na znaku II-18 i II-19 upotrijebiti i na njemu kombinovati razni simboli oznaeni pod II-5 do II-17. Ne moe se postaviti znak sa vie od dva simbola van naseljenih mjesta, niti sa vie od tri simbola u naseljenim mjestima; znak zabrana saobraaja za vozila ija ukupna irina prelazi odreenu irinu (II-20), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za vozila ija ukupna irina prelazi irinu oznaenu na znaku;
II-20 znak zabrana saobraaja za vozila ija ukupna visina prelazi odreenu visinu (II-21), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za vozila ija ukupna visina prelazi visinu oznaenu na znaku;
II-21 znak zabrana saobraaja za vozila ija ukupna teina prelazi odreenu teinu (II-22), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za vozila ija ukupna teina prelazi teinu oznaenu na znaku;
strana 18 od 243
II-22 znak zabrana saobraaja za vozila koja prekorauju odreeno osovinsko optereenje (II-23), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za vozila sa osovinskim optereenjem veim od optereenja oznaenog na znaku; znak zabrana saobraaja za vozila koja prekorauju odreeno dvoosovinsko optereenje (II-23.1), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za vozila sa osovinskim optereenjem na dvostrukoj (tandem) osovini veim od optereenja oznaenog na znaku;
II-23
II-23.1
znak zabrana saobraaja za vozila koja prekorauju odreenu duinu (II-24), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjen saobraaj za vozila ija ukupna duina prelazi duinu oznaenu na znaku;
II-24 znak najmanje odstojanje izmeu vozila (II-25), koji oznaava najmanje odstojanje izmeu vozila u kretanju koga se vozai moraju pridravati;
II-25 znak zabrana skretanja ulijevo (II-26), koji oznaava raskrsnicu na kojoj je skretanje ulijevo zabranjeno; znak zabrana skretanja udesno (II-26.1), koji oznaava raskrsnicu na kojoj je skretanje udesno zabranjeno;
II-26
II-26.1
knjiga I dio 1 poglavlje 5 strana 19 od 243
znak zabrana polukrunog okretanja (II-27), koji oznaava mjesto na kome je zabranjeno polukruno okretanje;
II-27 znak zabrana preticanja svih vozila na motorni pogon, osim motocikla bez prikolice (II28), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjeno preticanje svih vozila na motorni pogon, osim motocikla bez prikolice i bicikla sa motorom na dva toka;
II-28 znak zabrana preticanja za teretna vozila (II-29), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome je zabranjeno da teretna motorna vozila ija najvea dozvoljena teina prelazi 3,5 t pretiu druga vozila na motorni pogon osim motocikla bez prikolice i bicikla sa motorom na dva toka;
II-29 znak ogranienje brzine (II-30), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome se vozila ne smiju kretati brzinom (u km/as) veom od brzine koja je oznaena na znaku. Ako je na znaku iz stava 1. ove take pridodata dopunska tabla sa naznakom teine vozila (npr 5 t), oznaeno ogranienje brzine odnosi se samo na vozila ija najvea dozvoljena teina prelazi oznaenu teinu;
II-30
znak zabrana davanja zvunih znakova (II-31), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome se ureajem na vozilu ne smiju davati zvuni znakovi, osim u sluaju neposredne opasnosti;
strana 20 od 243
II-31 znak zabrana prolaza bez zaustavljanja koji oznaava blizinu mjesta gdje se vozilo mora zaustaviti. Rijei ispisane na znaku moraju oznaavati namjenu mjesta na kome se vozilo mora zaustaviti: CARINADOUANE (II-32), odnosno: POLICIJAPOLICE (II-32.1) ili PUTARINAPEAGE (II-32.2) zamijenjuju se odgovarajuim natpisom koji oznaava razlog obaveze zaustavljanja;
II-32
II-32.1
II-32.2
znak prvenstvo prolaza za vozila iz suprotnog smjera (II-33), koji oznaava zabranu stupanja vozila na uski dio puta prije nego to tim dijelom prou vozila iz suprotnog smjera;
II-33 znak zabrana zaustavljanja i parkiranja (II-34), koji oznaava stranu puta na kojoj je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje vozila;
II-34 znak zabrana parkiranja (II-35), koji oznaava stranu puta na kojoj je zabranjeno parkiranje vozila.
II-35
strana 21 od 243
Znakovima II-34 i II-35 moe se dodati dopunska tabla sa naznakom: 1) dana u sedmici, odnosno, mjesecu i vremena u toku dana na koje se zabrana odnosi; 2) najdueg dozvoljenog trajanja zaustavljanja, odnosno parkiranja; 3) kategorije vozila na koje se zabrana odnosi; znak naizmenino parkiranje (II-36), koji oznaava dio puta na koji se zabrana parkiranja odnosi u neparne dane;
II-36 znak naizmenino parkiranje (II-37), koji oznaava dio puta na koji se zabrana parkiranja odnosi u parne dane.
II-37 Simboli na znakovima zabrana, odnosno ogranienja II-20, II-21, II-22, II-23, II-24, II-25 i II-30 dati su primjera radi, a stvarne vrijednosti se upisuju prema okolnostima na putu i potrebama bezbjednosti saobraaja. 1.1.2.2 Znakovi obaveze Znakovi obaveze su: znak najmanje dozvoljena brzina (II-38), koji oznaava put, odnosno dio puta na kome se vozila u normalnim uslovima moraju kretati najmanje onom brzinom (u km/as) koja je oznaena na znaku.
II-38 Simbol na znaku iz stava 1. ove take dat je primjera radi, a stvarna brzina upisuje se prema okolnostima na putu i potrebama bezbjednosti saobraaja; znak lanci za snijeg (II-39), koji oznaava dio puta na kome motorna vozila, osim motocikla, moraju na pogonskim tokovima imati propisanu zimsku opremu kad je na kolovozu snijeg;
strana 22 od 243
II-39 znak staza za bicikliste (II-40), koji oznaava stazu kojom se moraju kretati bicikli i bicikli sa motorom, a po kojoj je zabranjeno kretanje drugim vozilima;
II-40 znak staza za pjeake (II-41), koji oznaava posebno izgraenu pjeaku stazu kojom se pjeaci moraju kretati, a zabranjeno je kretanje drugim uesnicima u saobraaju;
II-41 znak staza za pjeake i bicikliste (II-42), koji oznaava posebno izgraenu stazu kojom se pjeaci i biciklisti moraju kretati, a zabranjeno je kretanje drugim uesnicima u saobraaju;
II-42 znak razdvojena staza za pjeake i bicikliste (II-43), koji oznaava posebno izgraene staze u okviru iste saobraajne povrine kojom se pjeaci i biciklisti moraju kretati, a zabranjeno je kretanje drugim uesnicima u saobraaju;
II-43
strana 23 od 243
znak staza za jahae (II-44), koji oznaava stazu kojom se moraju kretati jahai, a zabranjeno je kretanje drugim uesnicima u saobraaju;
II-44 znakovi obavezan smjer (II-45), (II-45.1), (II-45.2), (II-45.3) i (II-45.4), koji oznaavaju smjerove kojima se vozila moraju kretati;
II-45
II-45.1
II-45.2
II-45.3
II-45.4
znakovi dozvoljeni smjerovi (II-46), (II-46.1), (II-46.2), koji oznaavaju smjerove u kojima se vozila smiju kretati;
II-46
II-46.1
II-46.2
znakovi obavezno obilaenje s desne strane (II-47), obavezno obilaenje s lijeve strane (II-47.1) i kruni tok saobraaja (II-47.2), koji oznaavaju kolovoz, odnosno dio kolovoza kojim se vozila moraju kretati prilikom obilaenja pjeakih ostrva, ostrva za usmjeravanje saobraaja i drugih objekata na kolovozu.
II-47
II-47.1
II-47.2
1.1.2.3 Oblik, boja i dimenzije znakova za izriite naredbe Znakovi izriitih naredbi imaju oblik kruga osim znakova II-1 (ukrtanje sa putem sa prvenstvom prolaza) i II-2 (obavezno zaustavljanje). Osnovna boja znakova zabrane, odnosno ogranienja je bijela, a osnovna boja znakova obaveze je plava.
strana 24 od 243
Izuzetno od prethodnog stava osnovna boja znakova zabrane, odnosno ogranienja je uta, ako se znak odnosi na privremenu signalizaciju koja se koristi prilikom izvoenja radova na putu. Simboli i natpisi na znakovima zabrane, odnosno ogranienja su crne boje, a na znakovima obaveza su bijele boje. Ivica kruga, kao i kose trake na znakovima zabrane odnosno ogranienja na kojima postoje su crvene boje. Promjer kruga kod znakova izriitih naredbi iznosi: 1) na autoputevima, brzim putevima, putevima izvan naselja s usmjerenim kolovozom sa barem dvije saobraajne trake za vonju vozila u istom pravcu i na putevima izvan naselja, iji je kolovoz irok 7,0 m i vie 90 cm; 2) na putevima izvan naselja iji je kolovoz ui od 7,0 m i na putevima u naselju 60 cm; 3) na stazama za bicikle, na putevima na podruju umjerenog saobraaja i na nekategoriziranim putevima 40 cm; 4) kada se upotrebljavaju kao umetnuti znakovi na znakovima za regulisanje saobraaja prema pravcu vonje 30 cm; Ako je to potrebno na putevima iz take 3. prethodnog stava mogu biti i znakovi za izriite naredbe sa promjerom 60 cm. Kose trake na znakovima izriitih naredbi moraju biti poloene pod uglom od 45 u odnosu na horizontalnu ravninu. U pogledu oblika, boje i simbola ili dimenzija, odstupaju sljedei znakovi izriitih naredbi, i to: 1) u pogledu oblika: - znak II-1 (ukrtanje sa putem sa prvenstvom prolaza) ima oblik ravnostranog trougla ija je jedna strana postavljena horizontalno sa suprotnim vrhom okrenutim nanie; - znak II-2 (obavezno zaustavljanje) ima oblik pravilnog osmougaonika; 2) u pogledu boje i simbola: - znak II-2 (obavezno zaustavljanje) ima osnovu crvene boje, a ivicu i simbol ''STOP'' bijele boje; - simbol znaka II-8 (zabrana saobraaja za cisterne) je crvene boje, osovina sa tokovima, odnosno vozilo je crne boje, a dve talasaste linije su plave boje; - simbol znaka II-9 (zabrana saobraaja vozilima koja prevoze eksploziv ili neke lako zapaljive materije iznad odreene koliine) i znaka II-9.1 (zabrana saobraaja vozilima koja prevoze opasne materije iznad odreene koliine) su crvene boje, a osovina sa tokovima, odnosno vozila su crne boje; - simbol znaka II-12 moe da bude i u obliku motornog vozila na tri toka; - simbol znaka II-13 moe da bude i u obliku vozila na motorni pogon na tri toka; - simbol znaka II-33 (prvenstvo prolaza vozila iz suprotnog smjera) ima strelicu koja oznaava zabranjen smjer - crvene boje; - znak II-34 (zabrana zaustavljanja i parkiranja) i znak II-35 (zabrana parkiranja) imaju osnovnu boju plavu; - znak II-36 i znak II-37 (naizmenino parkiranje) imaju osnovnu boju plavu a simbol bijele boje; 3) u pogledu dimenzija: a) strane ravnostranog trougla znaka II-1 (raskre sa putem prioriteta), koje su duine: - na autoputevima, brzim putevima, putevima izvan naselja sa usmjerenim kolovozom sa barem dvije saobraajne trake za vonju vozila u istom pravcu i na putevima izvan naselja iji je kolovoz irok 7,0 m i vie 120 cm;
na putevima izvan naselja iji je kolovoz ui od 7,0 m i na putevima u naselju 90 cm; - na stazama za bicikle, na podruju usporeng saobraaja i na nekategoriziranim putevima 60 cm; - kada se upotrebljavaju kao umetnuti znakovi na znakovima za regulisanje saobraaja prema pravcu vonje 45 cm; Ako je potrebno mogu se na stazama za bicikle, putevima na podruju usporenog saobraaja i na nekategoriziranim putevima upotrebljavati znakovi II-1 ija stranica trougla iznosi 90 cm. b) visina simbola znaka II-2 (obavezno zaustavljanje), koja je jednaka treini visine znaka. Prenik ucrtanog kruga znaka II-2 (obavezno zaustavljanje) iznosi: - na autoputevima, brzim putevima, putevima izvan naselja sa usmjerenim kolovozom sa barem dvije saobraajne trake za vonju vozila u istom pravcu i na putevima izvan naselja iji je kolovoz irok 7,0 m i vie 90 cm; - na putevima izvan naselja iji je kolovoz ui od 7,0 m i na putevima u naselju 60 cm; - na stazama za bicikle, na putevima na podruju usporenog saobraaja i na - nekategoriziranim putevim 40 cm; - kada se upotrebljavaju kao umetnuti znakovi na znakovima za regulisanje saobraaja prema smjeru vonje 30 cm; Ako je to potrebno mogu na stazama za bickle, putevima na podruju usporenog saobraaja i na nekategoriziranim putevima biti znakovi II-2 (obavezno zaustavljanje) iji promjer ucrtanog kruga iznosi 60 cm.
strana 26 od 243
1.1.3 ZNAKOVI OBAVJETENJA Znakovi obavjetenja pruaju uesnicima u saobraaju potrebna obavjetenja o putu kojim se kreu, nazivima mjesta kroz koja put prolazi i udaljenosti do tih mjesta, prestanku vaenja znakova izriitih naredbi, kao i druga obavjetenja koja im mogu biti korisna. Znakovi obavjetenja su: znak prvenstvo prolaza u odnosu na vozila iz suprotnog smjera (III-1), koji obavjetava vozaa da na uskom prolazu ima pravo prvenstva u odnosu na vozila koja dolaze iz suprotnog smjera.
III-1 Kad se upotrijebi znak III-1 mora na prilazu uzanom prolazu iz suprotnog smjera da bude postavljen znak II-33; znakovi put sa jednosmjernim saobraajem (III-2) i (III-2.1), koji obavjetavaju uesnike u saobraaju o jednosmjernom putu; Znak III-2 postavljen je uspravno na osu kolovoza, a znak III-2.1 postavljen je skoro paralelno sa osom kolovoza, a rijei: jedan smjer mogu biti ispisane na strelici tog znaka;
III-2
III-2.1
znak put sa prvenstvom prolaza (III-3), koji oznaava put ili dio puta na kome vozila imaju prvenstvo prolaza u odnosu na vozila koja se kreu putevima koji se ukrtaju s tim putem, odnosno dijelom puta;
III-3 znak zavretak puta sa prvenstvom prolaza (III-4), koji oznaava mjesto na kome se zavrava put ili dio puta sa prvenstvom prolaza;
strana 27 od 243
III-4 znak prelaz za bicikliste (III-5), koji oznaava mjesto gdje je oznaen prelaz za bicikliste;
III-5 znak pjeaka zona (III-6), koji oznaava mjesto ulaska u zonu odnosnu javnu povrinu rezervisanu za kretanje pjeaka i znak kraj pjeake zone (III-6.1), koji oznaava mjesto na kome se zavrava zona odnosno javna povrina rezervisana za kretanje pjeaka
III-6
III-6.1
znak podruje ograniene brzine (III-7), koji oznaava mjesto u naselju odakle poinje podruje na kojem je brzina ograniena na brzinu oznaenu na znaku i znak kraj podruja ograniene brzine (III-7.1), koji oznaava mjesto u naselju, gdje se zavrava podruje na kojem je brzina ograniena;
III-7
III-7.1
znak obiljeeni pjeaki prelaz (III-8), koji oznaava mjesto na kome se nalazi obiljeeni pjeaki prelaz;
III-8 znak podzemni ili nadzemni pjeaki prolaz (III-9), koji oznaava mjesto na kome se nalazi podzemni ili nadzemni pjeaki prolaz;
strana 28 od 243
III-9 znak raskrsnica (III-10), koji oznaava meusobni poloaj i pravce puteva i nazive mjesta do kojih vode putevi koji se ukrtaju, kao i brojeve puteva i brojeve meunarodnih puteva. Znaku III-10 moe biti dodata dopunska tabla koja oznaava udaljenost od raskrsnice na koju se znak odnosi;
III-10 znak slijepi put (III-11), koji oznaava blizinu i poloaj puta koji nema izlaz (slijepi put). Poloaj simbola u znaku III-11 treba da odgovara poloaju slijepog puta u odnosu na put na kome se postavlja taj znak;
III-11 znak smjer kretanja vozila koje namjerava da skrene ulijevo na raskrsnici na kojoj je skretanje ulijevo zabranjeno (III-12), koji oznaava put kojim se vozilo mora kretati ako namjerava da skrene ulijevo na sljedeoj raskrsnici na kojoj je skretanje ulijevo zabranjeno;
III-12 znakovi prestrojavanje vozila (III-13) i prestrojavanje vozila sa nazivima naseljenih mjesta (III-13.1), koji oznaavaju prethodno obavjetenje vozau radi prestrojavanja na raskrsnici na putevima sa vie saobraajnih traka. Simboli na znakovima III-13 i III-13.1 treba da odgovaraju stvarnom stanju broja saobraajnih traka i nainu prestrojavanja na njima. Na znaku mogu biti ispisani i nazivi mjesta (III-13.1);
III-13
III-13.1
znak strelasti putokaz (III-14), koji oznaava mjesto ili karakteristian objekat u koji vodi put na kome je postavljen putokaz. Ako se na putokaz upisuje i broj puta koji se njime oznaava, broj se upisuje na strani suprotnoj od strelice i odvaja se od drugih natpisa na putokazu linijom. Na putokazu mogu biti ispisana najvie dva naziva mjesta i to jedan ispod drugog, kao i udaljenost mjesta u koji vodi put, izraena u kilometrima;
III-14 znak putokazna tabla (III-15), koji oznaava pravac puta za naseljeno mjesto ispisano na znaku. Znak moe imati najvie tri polja za oznaavanje smjerova kretanja. Kada se znak postavlja iznad kolovoza (na portal), svako polje se postavlja kao poseban znak iznad saobraajnih traka na koje se znak odnosi;
III-15 znak broj puta (III-16) koji oznaava puta, znak stacionaa odsjeka puta (II-16.1), koji oznaava broj puta, broj odsjeka i tekui kilometar odsjeka puta na kojem stoji znak stacionaa kraka odsjeka puta (16.2), koji oznaava broj kraka odsjeka i tekui kilometar odsjeka puta na kojoj stoji znak, znak stacionaa putnog objekta (III-16.3), koji oznaava broj puta, broj odsjeka puta ili njegovog kraka, broj putnog objekta, tip objekta i tekui kilometar odsjeka puta na kojem je putni objekt, znak stacionaa odsjeka puta na granici optine (III-16.4), koji oznaava tekui kilometar na kojem odsjek puta prelazi sa podruja jedne optine na podruje druge optine i znak stacionaa odsjeka staze za bicikliste (III-16.5), koji oznaava broj odsjeka i tekui kilometar odsjeka staze za bicikliste, na kojoj stoji znak;
III-16
III-16.1
III-16.2
strana 30 od 243
III-16.3
III-16.4
III-16.5
znak broj meunarodnog puta (III-17), koji oznaava broj meunarodnog puta i znak broj auto-puta (III-17.1), koji oznaava broj auto-puta;
III-17
III-17.1
znak auto-put (III-18), koji oznaava mjesto odakle poinje auto-put;
III-18 znak zavretak auto-puta (III-19), koji oznaava mjesto na kome se zavrava auto-put;
III-19 znak put rezervisan za saobraaj motornih vozila (III-20), koji oznaava mjesto odakle poinje put rezervisan samo za saobraaj motornih vozila;
III-20 znak zavretak puta rezervisanog za saobraaj motornih vozila (III-21), koji oznaava mjesto na kome se zavrava put rezervisan samo za saobraaj motornih vozila;
strana 31 od 243
III-21 znak naziv naseljenog mjesta (III-22), koji oznaava naziv mjesta (naselja) u koje ulazi put i granicu od koje poinje to mjesto;
III-22 znak zavretak naseljenog mjesta (III-23), koji oznaava mjesto na kome se zavrava naselje kroz koje prolazi put;
III-23 znak prestanak zabrane preticanja svih vozila na motorni pogon, osim motocikla bez prikolice (III-24), koji oznaava mjesto odakle prestaje zabrana preticanja svih vozila na motorni pogon osim motocikla bez prikolice i bicikla sa motorom na dva toka;
III-24 znak prestanak zabrane preticanja za teka teretna vozila (III-25), koji oznaava mjesto odakle prestaje zabrana preticanja za teka teretna vozila;
III-25 znak prestanak ogranienja brzine (III-26), koji oznaava mjesto odakle prestaje ogranienje brzine, a znak prestanak najmanje dozvoljene brzine (III-26.1), koji oznaava mjesto odakle prestaje propisana najmanja dozvoljena brzina;
strana 32 od 243
III-26
III-26.1
znak prestanak zabrane davanja zvunih znakova (III-27), koji oznaava mjesto odakle prestaje zabrana davanja zvunih znakova;
III-27 znak prestanak svih zabrana (III-28), znak prestanak obaveze noenja lanaca za snijeg (III-28.1), znak zavretak staze za bicikliste (III-28.2), znak zavretak staze za pjeake (III-28.3), znak zavretak staze za jahae (III-28.4), zavretak staze za pjeake i bicikliste (III-28.5), zavretak razdvojene staze za pjeake i bicikliste (III28.6) koji oznaavaju mjesta na putu odakle prestaju da vae odgovarajue zabrane koje su prije tog mjesta uspostavljene saobraajnim znakovima postavljenim na tom putu;
III-28
III-28.1
III-28.2
III-28.3
III-28.4
III-28.5
III-28.6 znak zona u kojoj je ogranieno trajanje parkiranja (III-29), koji oznaava mjesto u naselju odakle se ulazi u zonu u kojoj je sprovedeno opte ogranienje trajanja parkiranja na odreeno vrijeme, bez obzira da li se za parkiranje na odreeno vrijeme naknada plaa ili ne plaa i znak izlaz iz zone u kojoj je ogranieno trajanje parkiranja (III-29.1), koji oznaava mjesto u naselju na kome se izlazi iz zone u kojoj je sprovedeno opte ogranienje trajanja parkiranja na odreeno vrijeme. Znaku III-29 moe biti dodata dopunska tabla na kojoj e se naznaiti dani ili sati za koje ogranienje vai
III-29
III-29.1
znak podruje usporenog saobraaja (III-30), koji oznaava mjsto u naselju od kojeg poinje podruje na kojem imaju prednost pjeaci i na kojem je dozvoljena igra djece i znak kraj podruja usporenog saobraaja (III-30.1), koji oznaava mjesto u naselju, gdje zavrava podruje usporenog saobraaja;
III-30
III-30.1
znak parkiralite (III-31), znak garaa (III-31.1), koji oznaava prostor izvan kolovoza puta koji je odreen ili posebno ureen za parkiranje vozila i znak parkiraj i vozi se, koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto, gdje je parkirni prostor na kojem vozai mogu parkirati vozilo i nastaviti put vozilima javnog prevoza putnika (III-31.2) ili iznajmljenim biciklom (III-31.3).
III-31
III-31.1
III-31.2
III-31.3
Na znaku III-31 ili na dopunskoj tabli moe se odgovarajuim simbolima ili natpisima oznaiti: nain parkiranja, smjer u kome se nalazi parkiralite, udaljenost u (m) do parkiralita, kategorije vozila kojima je parkiralite namijenjeno, kao i eventualno vremensko ogranienje parkiranja. Na znakovima III-31.1 i III-31.3 moe simbolima biti oznaena vrsta vozila javnog prevoza putnika i brojevi pruga; znak vremenski ogranieno parkiranje (III-32), koji oznaava mjesto na kome je parkiranje vozila vremenski ogranieno;
III-32 znak bolnica (III-33), koji oznaava blizinu bolnice i upozorenje vozau da svojim vozilom ne stvara suvinu buku;
III-33
strana 34 od 243
znak stanica za prvu pomo (III-34), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto na kome se nalazi stanica za prvu pomo;
III-34 znak pota (III-35), koji oznaava blizinu mjesta na kome se nalazi pota. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi sluba na koje se znak odnosi, kao i udaljenost u metrima;
III-35 znak radionica za opravku vozila (III-36), koji oznaava blizinu mjesta na kome se nalazi radionica za opravku vozila. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto, prostor ili sluba na koje se znak odnosi, kao i udaljenost u metrima;
III-36 znak telefon (III-37), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto na kome se nalazi telefonska govornica. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto, prostor ili sluba na koje se znak odnosi, kao i udaljenost u metrima;
III-37 znak benzinska stanica (III-38), koji oznaava blizinu mjesta na kome se nalazi benzinska stanica. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto, prostor ili sluba na koje se znak odnosi kao i udaljenost u
metrima;
III-38 znak hotel ili motel (III-39), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto na kome se nalazi hotel, odnosno motel. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto, prostor ili sluba na koje se znak odnosi kao i udaljenost u metrima;
III-39 znak restoran (III-40), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto na kome se nalazi restoran. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto, prostor ili sluba na koje se znak odnosi kao i udaljenost u metrima. Na dijelu znaka III-39 ispod bijelog polja moe se upisati rije: hotel ili motel, zavisno od vrste ugostiteljskog objekta koji se oznaava.
III-40 znak kafana (III-41), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto na kome se nalazi kafana. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto, prostor ili sluba na koje se znak odnosi kao i udaljenost u metrima;
III-41 znakovi toalet, koji oznaavaju blizinu mjesta ili mjesto, gdje se nalazi toalet sa mogunou pranja ruku u sanitarnoj jedinici ili izvan nje (III-42) i gdje se nalazi toalet sa
strana 36 od 243
pripadajuim toaletnim prostorijama umivaonom (III-42.1). Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto ili prostor na koje se znak odnosi kao i udaljenost u metrima;
III-42
III-42.1
znak teren ureen za izletnike (III-43), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto na kome se nalazi teren ureen za izletnike. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto ili prostor na koje se znak odnosi kao i udaljenost u metrima;
III-43 znak teren za kampovanje pod atorima (III-44), koji oznaava blizinu terena ili teren ureen za kampovanje pod atorima, znak teren za kampovanje u prikolicama (III44.1), koji oznaava blizinu terena ili teren za boravak u prikolicama i znak teren za kampovanje pod atorima i u prikolicama (III-44.2), koji oznaava blizinu terena ili teren za kampovanje pod atorima i u prikolicama. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto ili prostor na koje se znak odnosi kao i udaljenost u metrima;
III-44
III-44.1
III-44.2
znak stanica za vozila za boravak (III-45), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto, gdje se nalazi stanica odnosno sluba, gdje je ureeno mjesto za pranjenje otpadnih voda iz vozila za boravak. Na znaku mogu biti simboli ili natpisi oznaenog smjera u kojem se nalazi mjesto, prostorija ili sluba na koju se znak odnosi, te udaljenost u metrima;
strana 37 od 243
III-45 znak autopraonica (III-46), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto, gdje je autopraonica. Na znaku mogu biti simboli ili natpisi oznaenog smjera u kojem se nalaze prostorija ili sluba na koju se znak odnosi i udaljenost u metrima;
III-46 znak planinarski dom (III-47), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto na kome se nalazi planinarski dom. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto ili prostor na koje se znak odnosi kao i udaljenost u metrima;
III-47 znak vozilo za pomo na putu (III-48), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto u kome se nalazi sluba za pruanje pomoi u sluaju kvara na vozilu.
III-48 Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto, prostor ili sluba na koje se znak odnosi kao i udaljenost u metrima kao i naziv i broj telefona slube pomoi na putu; znak vatrogasna sluba (III-49), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto u kome se nalazi sluba za gaenje poara. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto, prostor ili sluba na koje se znak odnosi, kao i udaljenost u metrima;
III-49
strana 38 od 243
znak industrijska zona (III-50), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto u kome se nalazi industrijska zona. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto, prostor ili sluba na koje se znak odnosi, kao i udaljenost u metrima;
III-50 znak autobusko stajalite (III-51), koji oznaava mjesto na kome se nalazi autobusko stajalite, znak tramvajska stanica (III-51.1), koji oznaava mjesto na kome se nalazi tramvajska stanica, znak taksi stanica (III-51.2), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto, gdje je stanica za vozila taksi slubi i znak aerodrom (III-53), koji oznaava blizinu aerodroma ili mjesto aerodroma. Na znaku mogu biti simboli sa oznaenim smjerom mjesta, prostorije ili slube na koje se odnosi znak, te udaljenost u metrima;
III-51 III-51.1 III-51.2 III-51.3 znak voda za pie (III-52), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto na kojem se nalazi voda za pie. Na znaku mogu biti simboli ili natpisi oznaenog smjera, gdje je mjesto ili udaljenost u metrima;
III-52 znak vodozatitno podruje (III-53), koji oznaava mjesto na putu od kojeg put ide vodozatitnim podrujem i gdje vozai, koji pevoze materije, koje mogu zagaditi vodu, moraju voziti posebno oprezno;
III-53
strana 39 od 243
znak luka pristanite (III-54), koji oznaava blizinu luke, pristanita, odnosno trajekta ili mjesto u kome se nalazi luka, pristanite, odnosno trajekt. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto, prostor ili sluba na koje se znak odnosi, kao i udaljenost u metrima;
III-54 znak zaobilaznica za odreene vrste vozila (III-55), koji obavjetava vozae vozila prikazanih na znaku da moraju voziti u pravcu, koji odredjuje postavljeni saobraajni znak za obavezni pravac. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti pravac pruanja preporuenog puta, oznaka putnog pravca ili odredite kojim se znak blie odreuje;
III-55 III-55 znak informacija (III-56), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto u kome se mogu dobiti turistike informacije. Na znaku ili dopunskoj tabli moe se simbolima ili natpisima oznaiti smjer u kome se nalazi mjesto, prostor ili sluba na koje se znak odnosi, kao i udaljenost u metrima;
III-56 znak radio stanica na kojoj se emituju informacije o putu i saobraaju (III-57), koji oznaava frekvenciju i talasnu duinu radio stanice koja emituje program koji periodino ili stalno sadri informacije o deavanjima na putu i u saobraaju.
III-57
strana 40 od 243
znak prohodnost puta (III-58), koji oznaava da je planinski put, odnosno prelaz preko planinskog vrha otvoren ili zatvoren (naziv mjesta upisan je primjera radi).
III-58 Ako je prolaz zatvoren tabla je crvene boje i ima natpis zatvoren. Ako je prolaz otvoren, tabla je zelene boje i ima natpis otvoren. Natpisi na tabli su bijele boje. Ako je prolaz otvoren, tabla 3, zavisno od stanja puta, sadri znak lanci za snijeg (II-39) ili simbol lanci ili gume za snijeg. Ako je prolaz zatvoren, tabla 2 sadri naziv mjesta do kog je put otvoren. Table 2 i 3 imaju bijelu osnovu, a simboli i natpisi na njima su crne boje; znak broj serpentine (III-59), koji oznaava broj serpentine sa nadmorskom visinom;
III-59 znak naziv tunela (III-60) i znak naziv vijadukta (III-60.1), koji oznaavaju ime i duinu vanog tunela odnosno vijadukta;
III-60
III-60.1
znak planinski prevoj (III-61), koji oznaava planinski prevoj sa nadmorskom visinom;
III-61 znak rijeka (III-62), koji oznaava naziv rijeke preko koje put prelazi;
III-62
strana 41 od 243
znak stanica policije (III-63), koji oznaava blizinu mjesta ili mjesto na kome se nalazi stanica policije;
III-63 znak brzina koja se preporuuje (III-64), koji oznaava brzinu koja se preporuuje na odreenom dijelu puta i znak kraj preporuene brzine (III-64.1), koji oznaava mjesto na putu, gdje prestaje preporuena brzina.
III-64
III-64.1
znak potvrda pravca (III-65), koji oznaava potvrdu pravca kretanja poslije prolaska raskrsnice. Znak sadri naziv mjesta i udaljenost, izraenu u km do mjesta u koje vodi put na kome je znak postavljen. Na znaku mogu da budu ispisana samo pet naziva mjesta, kao i udaljenost u km do tih mjesta;
III-65 znak tabla za oznaavanje naziva ulica (III-66), koji oznaava vozaima i pjeacima naziv ulice kojom prolaze ili u koju ulaze. Znak moe imati i kune brojeve bloka na koji se odnosi;
Ulica
Kralja Aleksandra
III-66 znak tabla za usmjeravanje (III-67) i (III-67.1), koji oznaava mjesto gdje se nailazi na otru krivinu;
strana 42 od 243
III-67
III-67
III-67.1
znak predputokaz za izlaz (III-68), koji na auto-putu i putu sa raskrsnicama u vie nivoa oznaava pravac kretanja do naseljenih mjesta ispisanih na znaku;
III-68 znak putokaz za izlaz (III-69) i (III-69.1), koji na auto-putu i putu sa raskrsnicama u vie nivoa oznaava pravac kretanja do naseljenih mjesta ispisanih na znakovima. Znakovi III-69 i III-69.1 postavljaju se na portalu iznad kolovoza;
III-69
III-69.1
znak tabla za oznaavanje izlaza (III-70), koji oznaava mjesto izlaska sa auto-puta;
III-70 znak putokaz za prestrojavanje iznad saobraajnih traka (III-71), koji obavjetava vozae o korienju saobraajne trake za kretanje do naseljenog mjesta ispisanog na znaku;
III-71
strana 43 od 243
znak djeca na putu (III-72), koji oznaava mjesto u ijoj se blizini nalazi kola i pjeaki prelazi koje djeca esto koriste;
III-72 znak saobraajna traka namjenjena za vozila javnog prevoza putnika (III-73), koji oznaava saobraajnu traku na kojoj se moraju kretati vozila javnog prevoza putnika;
III-73 znak zavretak saobraajne trake namijenjene za vozila javnog prevoza putnika (III73.1), koji oznaava mjesto na kome se zavrava saobraajna traka za kretanje vozila javnog prevoza putnika;
III-73.1 znak ogranienje najvee dozvoljene brzine na putevima u Republici Srpskoj (III-74), koji oznaava opte ogranienje najvee dozvoljene brzine u Republici Srpskoj prema vrsti puta;
III-74 znak saobraajna traka za spora vozila (III-75), koji oznaava poetak saobraajne trake u kojoj se mora kretati sporo vozilo koje se kree brzinom manjom od brzine odreene umetnutim znakom; znak zavretak saobraajne trake za spora vozila (III75.1), koji oznaava mjesto na kome se zavrava traka za kretanja sporih vozila;
strana 44 od 243
III-75
III-75.1
znak predputokazna tabla za izlaz (III-76), koji na autoputu i raskrsnicama u vie nivoa oznaava poloaj putnih pravaca do naseljenih mjesta ispisanih na njemu;
III-76 znak vienamjenski objekat (III-77), koji oznaava nailazak na vienamjenski objekat na putu iji se sadraj oznaava piktogramima. Osnova ovog znaka je plava, slova i brojevi bijeli, a simboli crni na bijeloj umetnutoj osnovi;
III-77 znak izlazak na vienamjenski objekat (III-78), koji oznaava direktno mjesto izlaska sa puta do vienamjenskog objekta. Osnova ovog znaka je plava, slova i brojevi bijeli, a simbol crn na bijeloj umetnutoj osnovi;
III-78 znak "vorite autocesta" (III-79) koji oznaava vorite autocesta na kojeg se nailazi.
strana 45 od 243
III-79 znak "naziv petlje" (III-80) koji oznaava petlju na koju se nailazi. Postavlja se na putevima sa raskrsnicama u vie nivoa.
III-80 znak nia za zaustavljenje vozila (III-81), koji oznaava dio autoputa ili brzog puta, koji nema traku za zaustavljanje vozila, mjesto, koje je namijenjeno samo za zaustavljanje vozila u nudi. Znak ima crveno polje sa natpisom SOS samo ako se na traci za zaustavljanje vozila nalazi i ureaj za poziv u nudi. Znak mora biti postavljen i na udaljenosti od 250 m prije mjesta, koje oznaava;
III-81 znak izmjenino ukljuivanje vozila (III-82), koji oznaava mjesto na putu, gdje se saobraajne trake, od kojih nijedna nije odreena kao pravo prvenstva, sjedinjuju u jednu. Vozaa obavjetava da se mora ponaati po sistemu rajsferlusa;
III-82 znak kolska saobraajna sluba (III-83), koji vozaa obavjetava o blizini mjesta na putu na kojem se u skladu sa zakonom o bezbjednosti putnog saobraaja sa propisanim pomagalima izvodi zatita djece pri dolasku u kolu ili odlasku iz kole;
strana 46 od 243
kolska saobraaj na sluba
III-83 znak predznak za zaobilaznicu (III-84), koji oznaava smjer i tok zaobilaznice preusmjerenog saobraaja, kada je zbog radova, privremene prepreke ili oteenja kolovoza, kolovoz potpuno ili djelimino zatvoren. Kod duih obvoznica na znaku mora biti dopunska tabla sa natpisom ZAOBILAZNICA... km;
III-84 znak zatvaraje saobraajne trake (III-85 i III-85.1), koji oznaava mjesto, gdje je ukinuta jedna od saobraajnih traka namijenjena za vonju vozila u istom smjeru. Broj ravnih strelica mora odgovarati broju saobraajnih traka, koje se nastavljaju;
III-85
III-85.1
znakovi predznak za zatvaranje saobraajne trake (III-86 i III-86.1), koji oznauju udaljenost od mjesta, gdje je zatvorena odnosno ukinuta jedna od saobraajnih traka namijenjena za vonju vozila u istom smjeru. Broj ravnih strelica mora odgovarati broju saobraajnih traka, koje se nastavljaju;
III-86
III-86.1
strana 47 od 243
znakovi predznak za preusmjeravanje saobraaja na putu sa fiziki odvojenim smjerovima kolovoza (III-87 in III-87.1), koji oznaava smjer i nain preusmjeravanja saobraaja, kada je zbog radova, privremene prepreke ili oteenja kolovoza saobraaj preusmjeren sa jednog smjernog kolovoza na smjerni kolovoz, koji je inae namijenjen saobraaju vozila iz drugog smjera, te je zbog toga privremeno uspostavljen dvosmjerni saobraaj, i obratno, kod prelaska sa privremeno dvosmjernog saobraaja (III-87.1) na saobraajni reim, koji je vaio, i znakovi (III-87.2 i III-87.3), koji obavjetavaju vozaa da se pribliava mjestu na putu sa fiziki odvojenim smjernim kolovozom na kojem je saobraaj sa smjernog kolovoza, koji je namijenjen vonji vozila u suprotnom smjeru preusmjeren na smjerni kolovoz po kojem voza vozi (III-87.2), i kada vozaa obavjetavaju da se pribliava mjestu na putu od kojeg je privremeno uspostavljen dvosmjerni saobraaj na smjernom kolovozu po kojem voza vozi (III-87.3). Broj strelica na znaku mora odgovarati broju saobraajnih traka na kojima se odvija saobraaj;
III-87 III-87.1 III-87.2 III-87.3 znakovi predznak za preusmjeravanje saobraaja (III-88 i III-88.1), koji oznaavaju smjer i nain preusmjeravanja saobraaja, kada je zbog radova, privremene prepreke ili oteenja kolovoza saobraaj preusmjeren na za to posebno napravljen zaobilazni put ili na drugi postojei put;
III-88
III-88.1
znak predznak za runo regulisanje saobraaja (III-89), koji vozaa obavjetava o blizini mjesta na kojem je zbog radova, privremene prepreke ili oteenja kolovoza ureen naizmjenini jednosmjerni saobraaj, koji sa propisanim znakovima runo reguliu dva radnika;
III-89
strana 48 od 243
znakovi saobraajne trake namijenjene za odreenu vrstu vozila, koji sa simbolima (III90) ili umetnutim saobraajnim znakovima (III-90.1) oznaavaju broj i namjenu saobraajnih traka, kada je zbog obezbeivanja propusnosti puta na podruju radova, privremene prepreke ili oteenja kolovoza saobraaj ureen tako da su saobraajne trake namijenjene samo za odreenu vrstu vozila;
III-90
III-90.1
znak prolaz za vozila (III-91), koji obavjetava vozaa da pred ulazom na koji je znak uvren, zbog obezbjeivanja nesmetanog prolaska vozila nije dozvoljeno zaustavljanje ili parkiranje.
III-91 1.1.3.1 Oblik, boja i dimenzije znakova za obavetenje Znakovi obavjetenja imaju oblik kvadrata, pravougaonika ili kruga. Osnovne boje znakova obavjetenja su: - uta sa crnim simbolima i natpisima, - plava sa bijelim ili bijelim i crnim simbolima i natpisima, - zelena sa bijelim ili bijelim i crnim simbolima i natpisima. - bijela sa crnim simbolima i natpisima. Samo sa izuzetkom je na znakovima obavjetenja dozvoljeno upotrijebiti crvenu boju koja na znaku ne smije preovladati. Promjer kruga kod znakova obavjetenja iznosi: 1. na autoputevima, brzim putevima, putevima izvan naselja sa usmjerenim kolovozom sa barem dvije saobraajne trake za vonju vozila u istom smjeru i na putevima izvan naselja, iji je kolovoz irok 7,0 m i vie 90 cm; 2. na putevima izvan naselja, iji je kolovoz ui od 7,0 m i na putevima u naselju 60 cm; 3. na stazama za bicikle, na putevima na podruju usporenog saobraaja i na nekategoriziranim putevima 40 cm; 4. kada se upotrebljavaju kao umetnuti znakovi i na znakovima za regulisanje saobraaja prema smjeru vonje 30 cm; Ako je to potrebno na putevima iz take 3. prethodnog stava mogu biti i znakovi obavjetenja, iji prenik iznosi 60 cm.
Stranica kvadrata kod znakova obavjeenja iznosi: 1) na autoputevima, brzim putevima, putevima izvan naselja sa usmjerenim kolovozom sa barem dvije saobraajne trake za vonju vozila u istom smjeru i na putevima izvan naselja, iji je kolovoz irok 7,0 m i vie 90 cm; 2) na putevima izvan naselja, iji je kolovoz ui od 7,0 m i na putevima u naselju 60 cm; 3) na stazama za bicikle, putevima na podruju usporenog saobraaja i na nekategorizovanim putevima 40 cm; 4) kada se upotrebljavaju kao umetnuti znakovi na znakovima za regulisanje saobraaja prema smjeru vonje 30 cm. Ako je potrebno mogu na putevima iz take 3. prethodnog stava mogu bit i znakovi obavjetenja, ija stranica kvadrata iznosi 60 cm. Veliina pravougla znaka obavjetenja iznosi: 1) na autoputevima, brzim putevima, putevima izvan naselja sa usmjerenim kolvozom sa barem dvije saobraajne trake za vonju u istom smjeru i na putevima izvan naselja, iji je kolovoz irok 7,0 m i vie 90135 cm; 2) na putevima izvan naselja, iji je kolovoz ui od 7,0 m i na putevima u naselju 6090 cm; 3) na stazama za bicikle, putevima na podruju usporenog saobraaja i na nekategoriziranim putevima 4060 cm; 4) kada se upotrebljavaju kao umetnuti znakovi na znakovima za regulisanje saobraaja prema smjeru vonje 2030 cm. Ako je potrebno mogu na putevima iz take 3. prethodnog stava biti i znakovi veliine 6090 cm. Veliina ostalih znakova obavjetenja mora biti prema propisanim standardima. U pogledu oblika, boje i dimenzija odstupaju sljedei znakovi obavjetenja, i to: 1) u pogledu oblika: - znak III-14 (strelasti putokaz) se zavrava strelasto; 2) u pogledu boje i simbola: - znak III-3 (put sa prvenstvom prolaza) i znak III-4 (zavretak puta sa prvenstvom prolaza) imaju unutranji kvadrat ute boje, a pojas izmeu unutranjeg kvadrata i spoljne ivice znaka bijele boje; - znak III-14 (strelasti putokaz) koji moe sadrati natpis, simbol ili natpis i simbol koji blie odreuje karakteristian objekat na koji se odnosi; - znak III-17 (broj meunarodnog puta) koji je zelene boje, a simbol i spoljna ivica znaka bijele boje; - znak III-10 (raskrsnica), znak III-13.1 (prestrojavanje vozila sa nazivima naseljenih mjesta), znak III-12 (strelasti putokaz), znak III-15 (putokazna tabla), znak III-16 (broj puta), znak III-22 (naziv naseljenog mjesta), znak III-23 (zavretak naseljenog mjesta), znak III-65 (potvrda pravca), znak III-68 (predputokaz za izlaz), znak III-69 i III-69.1 (putokaz za izlaz) i znak III-71 (putokaz za prestrojavanje iznad saobraajnih traka), III-76 (predputokazna tabla za izlaz) ako se odnose na auto-puteve imaju polje zelene boje sa ivicom bijele boje, a boja slova je bijela, a ako se odnose na puteve rezervisane za saobraaj motornih vozila, imaju polje plave boje, sa ivicom bijele boje a simboli i natpisi na njima su bijele boje, ako se odnose na magistralne i regionalne puteve, imaju polje ute boje, sa ivicom crne boje, a boja slova je crna, a za lokalne puteve, nazive dijelova naselja, znaajnih objekata, stadiona, turistikih znamenitosti i sl. imaju polje bijele boje, a ivice i natpisi su crne boje. Znak III-29 (zona u kojoj je ogranieno trajanje
strana 50 od 243
parkiranja) ima na tabli bijele boje ucrtan znak II-35. Znak III-10 (raskrsnica) na liniji poprenih pravaca moe imati umetnute saobraajne znakove; znak III-16.1 (kilometraa puta) i znak III-66 (tabla za oznaavanje naziva ulica) koji su bijele boje sa natpisom i okvirom crne boje; znakovi III-19 (zavretak auto-puta), III-21 (zavretak puta rezervisanog za saobraaj motornih vozila), III-23 (zavretak naseljenog mjesta). III-26.1 (prestanak najmanje dozvoljene brzine), III-28.1 (prestanak obaveze noenja lanaca za snijeg), III-28.2 (zavretak staze za bicikliste), III-28.3 (zavretak staze za pjeake), III-28.4 (zavretak staze za jahae), III-28.5 (zavretak staze za pjeake i bicikliste), i III-28.6 (zavretak razdvojene staze za pjeake i bicikliste) koji imaju kosu traku crvene boje; znakovi III-18 (auto-put) i III-19 (zavretak auto-puta) koji su zelene boje, i znakovi III-20 (put rezervisan za saobraaj motornih vozila) i III-21 (zavretak puta rezervisanog za saobraaj motornih vozila) koji su plave boje; znak III-30 (izlaz iz zone u kojoj je ogranieno trajanje parkiranja), koji ima polje kvadrata bijele boje, i znak II-35 (zabrana parkiranja) i kose crte crne boje; znakovi III-67 i III-67.1 (tabla za usmjeravanje) su bijele boje, a strelice crne boje; znak III-72 (djeca na putu) koji je bijele boje, spoljna ivica znaka je plave boje, a simbol znaka je crne boje;
strana 51 od 243
1.1.4 DOPUNSKE TABLE Uz znakove opasnosti, znakove izriitih naredbi i znakove obavjetenja mogu biti istaknute i dopunske table. Uz znak III-33 (bolnica), znak III-34 (stanica za prvu pomo) i znak III-37 (telefon) obavezna je dopunska tabla ako blizina tih objekata nije ispisana na samom znaku. Dopunske table su: dopunska tabla IV-1 i dopunska tabla IV-1.1 koje oznaavaju udaljenost izmeu znaka uz koji je postavljena dopunska tabla i poetka dijela puta, odnosno mjesta na koje se znak odnosi;
IV-1
IV-1
dopunska tabla IV-2 koja oznaava duinu dijela puta na kome prijeti opasnost oznaena znakom, odnosno na kome se primjenjuje izriita naredba oznaena znakom, odnosno na koji se odnosi sadraj znaka uz koji se istie dopunska tabla;
IV-2 dopunska tabla IV-3, koja oznaava udaljenost izmeu znaka uz koji je postavljena dopunska tabla i objekta, terena ili dijela puta na koji se obavjetenje odnosi;
IV-3 dopunska tabla IV-4, koja oznaava vrijeme za koje izriita naredba vai, ako ne vai neprekidno;
strana 52 od 243
IV-4 dopunska tabla IV-5, koja sadri blie objanjenje znaka rijeima ili na drugi nain ako to nije jasno odreeno simbolom znaka;
IV-5 dopunska tabla IV-6, koja sadri simbol koji blie odreuje znaenje znaka uz koji se istie;
IV-6 dopunska tabla IV-7, koja oznaava mjesto na kojem je parkiranje rezervisano za vozila invalida;
IV-7 dopunske table IV-8, IV-8.1, IV-8.2, IV-8.3, IV-8.4, IV-8.5, koje oznaavaju primjenu zabrane parkiranja ili zaustavljanja vozila do znaka, od znaka, odnosno s jedne ili druge strane znaka.
strana 53 od 243
IV-8
IV-8.1
IV-8.2
IV-8.3 IV-8.4 IV-8.5
dopunska tabla IV-9, koja oznaava odvoz vozila sa vozilom za odvoz vozila na mjestima ili dijelu puta na kojem je sa saobraajnim znakom zabranjeno zaustavljanje ili parkiranje;
IV-9 dopunske table IV-10 za vrijeme kie i IV-10.1 za vrijeme snijega, koje oznaavaju vremenske uslove u kojima vai sa znakon oznaena opasnost ili izirita naredba.
IV-10
IV-10.1
dopunska tabla IV-11, koja vozau na putu sa prioritetom objanjava kuda ide put prioriteta, ako on ne ide pravo, i dopunska tabla IV-11.1, koja vozau na sporednom putu objanjava kako ide put sa prioritetom kroz raskre. Poloaj i broj krakova, prikazanih na dopunskoj tabli moraju odgovarati poloaju i broju krakova raskra;
IV-11
IV-11.1
dopunska tabla IV-12, koja objanjava da se na putu izvode radovi u vezi sa oznakama na kolovozu;
strana 54 od 243
IV-12 dopunska tabla IV-13, koja objanjava da je saobraajni znak, kojem je dodata dopunska tabla, postavljen zbog kolosjeka na kolovozu;
IV-13 dopunska tabla IV-14, koja objanjava da je staza za bicikle ili put, oznaena znakom II(staza za bicikle ili put), kojem je dodata dopunska tabla, dvosmjerna;
IV-14 dopunska tabla IV-15 odstranjivanje snijega, koja oznaava mjesto na putu sa kojeg se sa trake puta ili njenog dijela odstranjuje snijeg ili izvode radovi u vezi sa spreavanjem nastajanja i uklanjanja poledice (posipanje kolovoza). Tabla je u pravilu dodata znaku I(radovi na putu).
IV-15
strana 55 od 243
1.1.4.1 Oblik, boja i dimenzije dopunskih tabli Osnovna boja dopunske table mora biti ista kao i osnovna boja znaka uz koji se dopunska tabla postavlja, a boja natpisa i simbola na dopunskoj tabli mora biti ista kao i boja natpisa i simbola na znaku uz koji se dopunska tabla postavlja. irina dopunske table postavljene uz znak na putu ne smije biti vea od duine one strane znaka uz koji se dopunska tabla postavlja, odnosno od prenika znaka, ako je znak u obliku kruga, uz koji se dopunska tabla postavlja, izuzev kada se postavlja uz znak II-1 (ukrtanje sa putem sa prvenstvom prolaza). Visina dopunske table ne smije, po pravilu, da iznosi vie od polovine njene duine, izuzev dopunskih tabli IV-8.3, IV-8.4 i IV-8.5.
strana 56 od 243
1.1.5
POSTAVLJANJE SAOBRAAJNIH ZNAKOVA
1.1.5.1 Opte Saobraajni znakovi na putevima izvan naselja postavljaju se na visini 1,5 m osim znaka III16 (broj puta), III-16.1 (kilometraa puta), III-17 (broj meunarodnog puta) i III-70 (tabla za oznaavanje izlaza) koji se postavljaju na visini od 80 cm. Saobraajni znakovi u naseljima, koji se postavljaju pored kolovoza, postavljaju se na visini od 0,30 do 2,25 m, a saobraajni znakovi koji vise ili su postavljeni iznad kolovoza - na visini od 4,5 m, a izuzetno i na veoj visini. Visina iz prethodnog stava rauna se od povrine kolovoza do donje ivice saobraajnog znaka, a ako se saobraajni znak postavlja zajedno sa dopunskom tablom - do donje ivice dopunske table. Visina i poloaj saobraajnog znaka moraju da budu takvi da ne ugroavaju kretanje pjeaka niti da ih pjeaci i vozila zaklanjaju. Na istom stubu ne smije se postavljati vie od dva saobraajna znaka. Poleina postavljenog saobraajnog znaka mora biti sive boje. Znakovi kojima se oznaavaju privremeni radovi i sl. mogu da budu postavljeni na postolja i uzdignuti najmanje 0,30 m iznad zemlje. Stub saobraajnog znaka, po pravilu, postavlja se najvie na 2 m od ivice kolovoza. Horizontalno odstojanje izmeu ivice kolovoza i najblie ivice saobraajnog znaka mora iznositi najmanje 0,30 m. Saobraajni znak, izuzetno, moe biti postavljen: na konzolni nosa - ako je tako postavljen znak bolje uoljiv za uesnike u saobraaju; na stub semafora, i to: znak II-1 (ukrtanje sa putem sa prvenstvom prolaza), znak II-2 (obavezno zaustavljanje), znak II-4 (zabrana saobraaja u jednom smjeru), znakovi II-45, II-45.1, II-45.2, II- 45.3, II- 45.4 (obavezan smjer), znak II- 47.2 (kruni tok saobraaja), znak III-2 i znak III-2.1 (put sa jednosmjernim saobraajem), znak III-3 (put sa prvenstvom prolaza) i znak III- 66 (tabla za oznaavanje naziva ulica).
1.1.5.2 Postavljanje znakova opasnosti Znakovi opasnosti postavljaju se, po pravilu, izvan naselja na udaljenosti od 150 do 250 m ispred opasnog mjesta na putu. Znakovi opasnosti na putevima u naselju mogu se postavljati i na udaljenosti manjoj od 150 m ispred opasnog mjesta. Znakovi opasnosti iz prethodnog stava mogu se postavljati i na udaljenosti manjoj od 150 m ispred opasnog mjesta na putu ako to zahtjevaju okolnosti na dijelu puta na kome se znak postavlja. Ako razlozi bezbjednosti saobraaja zahtjevaju, a naroito brzina kojom se vozila kreu ili nepreglednost puta, ti znakovi opasnosti postavie se i na udaljenosti veoj od 250 m ispred opasnog mjesta na putu. Znakovima opasnosti koji su postavljeni na udaljenosti manjoj od 150 m ili veoj od 250 m moraju biti dodate i dopunske table na kojima se naznauje udaljenost do opasnog mjesta zbog koga se ti znakovi postavljaju. Na putevima koji nisu pregledni ili na kojima se saobraaj odvija veom brzinom, kao i u drugim sluajevima u kojima postoji opasnost da voza iznenada i nepripremljen naie na opasno mjesto na putu, postavie se izmeu znaka opasnosti postavljenog na udaljenosti iz st. 1. i 2. stava ove take i samog opasnog mjesta na putu jedan ili vie istih znakova, uz koje e se postaviti i dopunske table sa naznaenom udaljenou do opasnog mjesta. Privremene opasnosti na putu (radovi na putu, odronjavanje kamenja i dr) oznaie se saobraajnim znakovima predvienim ovim pravilnikom za oznaavanje trajnih opasnosti
iste vrste. Postavljanje znaka I-19 (radovi na putu), znaka I-23 (saobraaj u oba smjera), znaka I-26 (ukrtanje puteva iste vanosti), znakova I-27, I-28 i I-29 (ukrtanje i spajanje sa sporednim putem), znaka I-31 (tramvajska pruga), znakova I-34 i I-34.1 (Andrejin krst), znaka I-35 (pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge sa branicima ili polubranicima) i znaka I-36 (pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge bez branika ili polubranika) odstupa od postavljanja ostalih znakova opasnosti, i to: - znak I-19 (radovi na putu) postavlja se i neposredno ispred mjesta na kome se izvode radovi, a pored njega postavlja se i poseban branik koji nou i kad je vidljivost smanjena mora imati propisan svjetlosni znak; - znak I-23 (saobraaj u oba smjera) postavlja se na samom mjestu odakle poinje saobraaj u oba smjera a, po potrebi, postavlja se i na dijelu puta na kome se saobraaj odvija u oba smjera; - znak I-26 (ukrtanje puteva iste vanosti) postavlja se, po pravilu, na putevima van naselja; - znakovi I-27 (ukrtanje sa sporednim putem pod pravim uglom), I-28 (spajanje sa sporednim putem pod pravim uglom s lijeve strane), I-28.1 (spajanje sa sporednim putem pod pravim uglom s desne strane), I-29 (spajanje sa sporednim putem pod otrim uglom s lijeve strane), I-29.1 (spajanje sa sporednim putem pod otrim uglom s desne strane), smiju se postaviti samo ako je na sporednom putu, koji se ukrta sa putem s prvenstvom prolaza, ispred raskrsnice postavljen znak II-1 (ukrtanje sa putem sa prvenstvom prolaza) ili znak II-2 (obavezno zaustavljanje); - znak I-31 (tramvajska pruga) postavlja se, po pravilu, van naselja, a izuzetno se moe postaviti i na putevima u naselju ako to zahtjeva bezbjednost saobraaja; - znakovi I-34 i I-34.1 (Andrejin krst) postavljaju se samo na prelazima puta preko eljeznike pruge u nivou, koji su potpuno nezatieni ili koji su zatieni samo ureajima za davanje svjetlosnih i zvunih znakova bez branika ili polubranika, i to: na odstojanju od 5 m od najblie eljeznike ine, a ako okolnosti to zahtjevaju - i na manjem, odnosno veem odstojanju, ali ne blie od 3 m, odnosno ne dalje od 10 m od eljeznike ine. - Ako je prelaz puta preko eljeznike pruge u nivou zatien ureajem za davanje svjetlosnih znakova, znak Andrejin krst postavlja se na istom stubu, i to iznad svjetlosnih znakova. Znak Andrejin krst mora biti vidljiv na putu na kome je postavljen na udaljenosti od najmanje 50 m; - znak I-35 (pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge sa branicima ili polubranicima) i znak I-36 (pribliavanje prelazu puta preko eljeznike pruge bez branika ili polubranika) postavljaju se tako to se znak u obliku pravougaonika sa tri kose trake i odgovarajuim znakom opasnosti postavlja na 240 m ispred mjesta ukrtanja puta i eljeznike pruge u nivou, znak sa dve kose trake na 160 m, a znak sa jednom kosom trakom na 80 m ispred mjesta ukrtanja puta i eljeznike pruge u nivou. Nia strana kosih traka je blie kolovozu. Znak opasnosti moe biti istaknut i iznad znaka u obliku pravougaonika koji se postavlja na 80 m od prelaza puta preko eljeznike pruge u nivou. 1.1.5.3 Postavljanje znakova izriitih naredbi Znakovi izriitih naredbi postavljaju se neposredno ispred mjesta odakle za uesnike u saobraaju nastaje obaveza da se pridravaju naredbe izraene saobraajnim znakom. Ako je potrebno da zbog slabe preglednosti puta ili iz drugih razloga bezbjednosti uesnici u saobraaju budu unapred obavjeteni o izriitoj naredbi, znak izriite naredbe moe biti postavljen i na odgovarajuoj udaljenosti od mjesta odakle naredba vai. Znakovima izriitih naredbi koji se po odredbi prethodnog stava postavljaju na odreenoj udaljenosti ispred mjesta na kome je postavljen znak izriite naredbe i odakle naredba
strana 58 od 243
vai, moraju se dodati dopunske table sa naznaenom udaljenou do mjesta odakle naredba vai. Znakovi izriitih naredbi moraju se ponovo postaviti poslije svakog ukrtanja puta na kome je takav znak postavljen sa drugim putem ako izriita naredba vai i poslije takvog ukrtanja. Izriita naredba izraena znakom zabrane i ogranienja ili znakom obaveze istaknutim na ulazu u naselje na istom stubu na kome je istaknut i znak za obiljeavanje naseljenog mjesta (sa imenom mjesta), vai na podruju itavog naselja, ako na pojedinim putevima ili dijelovima puta u naselju nije drugim saobraajnim znakom izraena druga naredba. Za oznaavanje izriitih naredbi koje vae samo za odreeno vrijeme u toku dana ili samo u odreene dane, mogu se na putu postavljati i saobraajni znakovi izraeni tako da su simboli i dopunske table kojima je odreeno njihovo znaenje vidljivi samo u vrijeme za koje vai izriita naredba izraena znakom. Postavljanje znaka II-2 (obavezno zaustavljanje), znaka II-33 (prvenstvo prolaza vozila iz suprotnog smjera), znaka II-34 (zabrana zaustavljanja i parkiranja), znaka II-35 (zabrana parkiranja), znakovi II-45, II-45.1, II-45.2, II-45.3 i II-45.4 (obavezan smjer), znaka II-47 (obavezno obilaenje s desne strane), znaka II-47.1 (obavezno obilaenje s lijeve strane) i znaka II-47.2 (kruni tok saobraaja), odstupa od postavljanja ostalih znakova izriitih naredbi, i to: - znak II-2 (obavezno zaustavljanje) postavlja se, po pravilu, na mjestu na kome se vozila moraju zaustaviti da bi propustila vozila koja se kreu putem sa prvenstvom prolaza. Znaku II-2, dodaje se, po pravilu, na kolovozu poprena linija koja oznaava liniju ispred koje se vozilo mora zaustaviti; - znak II-33 (prvenstvo prolaza vozila iz suprotnog smjera) postavlja se na mjestu sa koga se moe videti dio puta na koji se zabrana odnosi; - znak II-34 (zabrana zaustavljanja i parkiranja) i znak II-35 (zabrana parkiranja) mogu imati dopunsku tablu sa ucrtanom strelicom koja se istie ispod znaka paralelno sa uzdunom osom puta, a koja upuuje na to da se zabrana, odnosno ogranienje oznaeno saobraajnim znakom odnosi samo na dio puta koji se protee u pravcu oznaenom strelicom i na udaljenosti koja je oznaena uz strelicu; - znakovi II-45, II-45.1, II-45.2, II-45.3 i II-45.4 (obavezan smjer) postavljaju se na samoj raskrsnici; - znak II-47 (obavezno obilaenje s desne strane), znak II-47.1 (obavezno obilaenje s lijeve strane) postavljaju se na vrh ili ivicu pjeakog ostrva, odnosno ostrva za usmjeravanje saobraaja ili ispred drugih objekata na kolovozu puta. - znak II-47.2 (kruni tok saobraaja) postavlja se na prilazu raskrsnici i na vrhu ili ivici ostrva na mjestu ulivanja vozila u kruni tok saobraaja. 1.1.5.4 Postavljanje znakova obavjetenja Znakovi obavjetenja postavljaju se tako da uesnicima u saobraaju prue prethodna obavjetenja, obavjetenja o prestrojavanju, obavjetenja o skretanju, potvrdno obavjetenje o pravcu kretanja, kao i da oznae objekat, teren, ulicu ili dijelove puta na koje se odnose. Ako se objekat ili teren na koji se znak obavjetenja odnosi ne nalazi na putu na kome je znak postavljen, potrebno obavjetenje moe biti postavljeno na dopunskoj tabli ili na samom znaku tako da se uesnicima u saobraaju omogui lako i brzo pronalaenje objekta, odnosno terena na koji se znak odnosi. Znak III-1 (prvenstvo prolaza u odnosu na vozila iz suprotnog smjera), znakovi III-2 i III2.1 (put sa jednosmjernim saobraajem), znak III-3 (put sa prvenstvom prolaza), znak III6 (pjeaka zona), znak III-7 (kraj pjeake zone), znak III-8 (obiljeen pjeaki prelaz),
znak III-9 (podzemni ili nadzemni prolaz), znak III-10 (raskrsnica), znak III-12 (smjer kretanja vozila koje namjerava da skrene ulijevo na raskrsnici na kojoj je skretanje ulijevo zabranjeno), znak III-14 (putokaz), znak III-15 (putokazna tabla), znak III-16 (broj puta), znak III-17 (broj meunarodnog puta), znak III-22 (naziv naseljenog mjesta), znak III-24 (prestanak zabrane preticanja svih vozila na motorni pogon, osim motocikla bez prikolice), znak III-25 (prestanak zabrane preticanja za teka teretna vozila), znak III-26 (prestanak ogranienja brzine), znak III-27 (prestanak zabrane davanja zvunih znakova), znak III-28 (prestanak svih zabrana), znak III-65 (potvrda pravca), znak III-66 (tabla za oznaavanje naziva ulica), znak III-67 i znak III-67.1 (tabla za usmjeravanje), znak III-68 (predputokaz), znak III-69 i znak III-69.1 (putokaz iznad kolovoza na portalu), znak III-70 (tabla za oznaavanje izlaza) i znak III-71 (putokaz za prestrojavanje iznad saobraajnih traka na portalu), postavljaju se, i to: - znak III-1 (prvenstvo prolaza u odnosu na vozila iz suprotnog smjera) postavlja se ispred suenog dijela puta, s tim to se na suprotnoj strani suenog dijela puta postavlja znak II-33 (prvenstvo prolaza vozila iz suprotnog smjera); - znakovi III-2 i III-2.1 (put sa jednosmjernim saobraajem) postavljaju se du puta sa jednosmjernim saobraajem, i to na mjestima na kojima je potrebno da se vozau koji se kree putem, odnosno koji ulazi na takav put da obavjetenje o jednosmjernom saobraaju. - Postavljanje znakova iz prethodne alineje ne utie na obavezu postavljanja odgovarajuih znakova zabrane i znakova obaveze na mjestima na kojima vozila sa drugih puteva ulaze na put sa jednosmjernim saobraajem. Znak III-2 postavlja se tako da je strelica uspravna na uzdunu osu puta, a znak III-2.1 tako da strelica bude paralelna sa uzdunom osom puta; - znak III-3 (put sa prvenstvom prolaza) postavlja se, po pravilu, na glavnim saobraajnicama u naselju i na prilazu naselju, i to ispred raskrsnice; - znakovi III-6 (pjeaka zona) i III-7 (kraj pjeake zone) postavljaju se samo neposredno ispred prostora koji je rezervisan iskljuivo za kretanje pjeaka; - znak III-8 (obiljeeni pjeaki prelaz) i znak III-9 (podzemni ili nadzemni pjeaki prolaz) postavljaju se samo neposredno ispred obiljeenog pjeakog prelaza ili prolaza, odnosno iznad njih; - znak III-10 (raskrsnica) postavlja se na udaljenosti od najmanje 150 m ispred raskrsnice koju oznaava. Na auto-putevima i putevima rezervisanim samo za saobraaj motornim vozilima, znak III-8 moe biti postavljen i na udaljenosti od najmanje 500 m ispred raskrsnice; - znak III-12 (smjer kretanja vozila koje namjerava da skrene ulijevo na raskrsnici na kojoj je skretanje ulijevo zabranjeno) postavlja se na prvu raskrsnicu ispred one na kojoj vozilo eli da izvri skretanje ulijevo a na kojoj je skretanje ulijevo zabranjeno. - znak III-14 (putokaz) i III-15 (putokazna tabla) postavljaju se na raskrsnici na mjestu odakle poinje put na koji se znak odnosi; - znak III-16 (broj puta) i znak III-17 (broj meunarodnog puta) kada se postavljaju kao posebni znakovi mogu biti postavljeni i ispod ili iznad drugih saobraajnih znakova. Znak III-17 postavlja se na meunarodnim putevima a znak III-16 na ostalim putevima; - znak III-22 (naziv naseljenog mjesta) postavlja se na mjestu ulaza u naselje i oznaavaju mjesto poetka primjene propisa o saobraaju; - znak III-24 (prestanak zabrane preticanja svih vozila na motorni pogon, osim motocikla bez prikolice), znak III-25 (prestanak zabrane preticanja za teka teretna vozila), znak III-26 i III-26.1 (prestanak ogranienja brzine) i znak III-27 (prestanak zabrane davanja zvunih znakova) postavljaju se na mjestima na putu odakle prestaju da vae odgovarajue zabrane izraene saobraajnim znakovima na tom putu;
strana 60 od 243
znak III-28 (prestanak svih zabrana) postavlja se na mjestu na putu odakle prestaju da vae sve zabrane izraene saobraajnim znakovima na tom putu; znak III-65 (potvrda pravca) postavlja se na odstojanju od najvie 500 m od posljednjeg prikljuka; znak III-66 (tabla za oznaavanje naziva ulica) postavlja se na raskrsnici; znak III-67 i znak III-67.1 (tabla za usmjeravanje) postavljaju se na mjestu odakle poinje otra krivina, kao i u samoj krivini; znak III-68 (predputokaz) postavlja se na 500 m od take gdje poinje traka za usporavanje vozila. Izuzetno moe se postavljati i na manjem odstojanju, ali ne manje od 250 m od take gdje poinje traka za usporavanje vozila; znak III-69 i znak III-659.1 (putokaz iznad kolovoza na portalu) postavljaju se na mjestima gdje poinje traka za usporavanje vozila; znak III-70 (tabla za oznaavanje izlaza) postavlja se na vrhu razdjelnog ostrva; znak III-71 (putokaz za prestrojavanje iznad saobraajnih traka na portalu) postavlja se iznad svake saobraajne trake.
1.1.5.5 Postavljanje dopunskih tabla Dopunske table istiu se zajedno sa saobraajnim znakovima na koje se odnose, i to ispod donje ivice saobraajnih znakova.
strana 61 od 243
1.2.
OZNAKE NA KOLOVOZU
Oznake na kolovozu su bijele boje. Izuzetno od odredbe prethodnog stava, utom bojom obiljeavaju se: 1) oznake mjesta na kolovozu i trotoaru na kojima je zabranjeno parkiranje; 2) privremene oznake na kolovozu koje se koriste prilikom izvoenja radova na putu; 3) linije za odvajanje trake za kretanje vozila linijskog prevoza putnika, taksi vozila za prevoz putnika i vozila slube hitne medicinske pomoi; 4) oznake kojima se obiljeavaju mjesta za odreene namjene (autobuska stajalita, taksi vozila, policija i dr). Oznake na kolovozu ucrtavaju se, odnosno ugrauju ili utiskuju u kolovozni zastor na putevima sa savremenim kolovozom. Oznake na kolovozu ne smiju poveavati klizavost kolovoza. Oznake na kolovozu ne smiju biti vie od 0,6 cm iznad nivoa kolovoza, a ako su kao oznake na kolovozu upotrebljene metalne glave, one ne smiju biti vie od 1,5 cm iznad nivoa kolovoza. Oznake na kolovozu su: 1) uzdune oznake; 2) poprene oznake; 3) ostale oznake na kolovozu i predmetima uz ivicu kolovoza. 1.2.1. UZDUNE OZNAKE NA KOLOVOZU Uzdune oznake na kolovozu su neisprekidane linije, isprekidane linije i udvojene linije. irina uzdunih linija na kolovozu iznosi najmanje 10 cm, rastojanje izmeu paralelnih uzdunih udvojenih linija iznosi 10 cm. Neisprekidana uzduna linija moe biti razdjelna i ivina. Razdjelna linija slui za razdvajanje dvosmjernih kolovoznih povrina po smjerovima kretanja (V-1).
V-1 Ivina linija slui da istakne ivicu vozne povrine kolovoza (V-1 i V-1.1) i izdvoji kolovozne povrine sa posebnom namjenom - trake za kretanje vozila javnog prevoza putnika.
strana 63 od 243
V-1.1 Neisprekidana uzduna linija oznaava zabranu prelaenja vozila preko te linije ili zabranu kretanja vozila po toj liniji. Isprekidana uzduna linija moe da bude obina, linija upozorenja, kratka i iroka. Obina isprekidana linija slui za razdvajanje kolovoznih povrina na saobraajne trake (V2).
V-2 Linija upozorenja slui za najavljivanje blizine neisprekidane linije. Kratka isprekidana linija slui za razdvajanje jednosmjernih kolovoznih povrina na saobraajne trake na prilaznim kracima raskrsnice, kao linija vodilja u samoj raskrsnici i za odvajanje trake za vozila javnog prevoza putnika kada se koristi samo u odreenim vremenskim intervalima u toku dana (V-2).
strana 64 od 243
iroka isprekidana linija slui kao ivina linija za razdvajanje tokova u raskrsnici na putevima van naselja i kao ivina linija za izdvajanje nia za skretanje i izlivanje, odnosno ulivanje na auto-putevima i putevima rezervisanim za saobraaj motornih vozila (V-3).
V-3 Udvojena uzduna linija moe da bude udvojena neisprekidana, udvojena isprekidana i udvojena kombinovana. Udvojena neisprekidana linija slui za razdvajanje dvosmjernih kolovoznih povrina po smjerovima kretanja (V-4).
V-4 Udvojena isprekidana linija slui za obiljeavanje saobraajnih traka sa izmenljivim smjerom kretanja na kojima je saobraaj regulisan ureajima za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova (V-5).
strana 65 od 243
V-5 Udvojena kombinovana linija slui za razdvajanje saobraajnih traka na mjestima gdje su uslovi preglednosti takvi da doputaju preticanje samo u jednom smjeru kretanja (V-6, V6.1, V-6.2, V-6.3, V-6.4, V-6.5, V-6.6 i V-6.7).
V-6
V-6.1
V-6.2
strana 66 od 243
V-6.3
V-6.4
V-6.5
strana 67 od 243
V-6.6
V-6.7
strana 68 od 243
Na putu za saobraaj u oba smjera koji ima tri saobraajne trake, te trake obiljeavaju se, po pravilu isprekidanim uzdunim linijama (crte V-3), a u blizini vrha prevoja, raskrsnice, prelaska puta preko eljeznike pruge u nivou i na mjestima na kojima je preglednost puta znatno smanjena, mogu se ubiljeiti jedna ili dve uporedne uzdune neisprekidane linije ili udvojena linija od kojih je jedna neisprekidana, a druga isprekidana (V-6.1, V- 6.2, V-6.3, V-6.4, V-6.5, V-6.6, V-6.7). Daljina preglednosti utvruje se prema brzini kretanja vozila. Za utvrivanje daljine preglednosti koristi se brzina koju ne prekorauje 85% vozila ili raunska brzina, ako je njena vrijednost vea.
strana 69 od 243
1.2.2. POPRENE OZNAKE NA KOLOVOZU Poprene oznake na kolovozu obiljeavaju se neisprekidanim ili isprekidanim linijama i mogu biti povuene na kolovozu tako da zahvataju jednu ili vie saobraajnih traka. Poprene oznake su: linija zaustavljanja, linije kojima se obiljeavaju mjesta na kojima vozai moraju ustupiti prvenstvo prolaza, kosnici, graninici, pjeaki prelazi i prelazi biciklistike staze preko kolovoza. Poprene oznake su, s obzirom na ugao pod kojima ih voza vidi, ire od uzdunih oznaka. Linija zaustavljanja oznaava mjesto na kojem voza mora da zaustavi svoje vozilo da bi propustio vozilo sa prvenstvom prolaza ili pjeake. Linija zaustavljanja mora da bude neisprekidana. Ako je linija zaustavljanja isprekidana ili obiljeena trouglovima na njoj je obavezno zaustavljanje samo u sluaju nailaska vozila iz smjera sa prvenstvom prolaza ili stupanja pjeaka na obiljeeni pjeaki prelaz. Ispred linije zaustavljanja, u smjeru kretanja vozila, moe da se ispie rije "STOP" (V-7) ili da se ucrta trougao upozorenja (V-8, V-9).
V-7
V-8
V-9
strana 70 od 243
Kosnik oznaava mjesto zatvaranja ulivne trake (V-10), otvaranja izlivne trake (V-10.1) i zatvaranja saobraajne trake rezervisane za vozila javnog prevoza putnika (V-10.2).
V-10
V-10.1
V-10.2 Graninik oznaava mjesto ulivanja gdje je potrebno odvojiti dio kolovoza na kome je zabranjen saobraaj (V-11).
strana 71 od 243
V-11 Pjeaki prelaz oznaava dio povrine kolovoza namijenjenog za prelaz pjeaka (V-12).
V-12 Na mjestima na kojima pjeaki prelaz nije mogue obiljeiti bojom, prelaz se moe obiljeiti elinim elementima, klinovima i nekim reflektujuim materijalima. Pjeaki prelaz moe biti izdignut u odnosu na saobraajnu povrinu namjenjenu za saobraaj vozila na motorni pogon u uslovima kada bezbjednost saobraaja to zahtjeva. Na kolovozu pored pjeakog prelaza koji se nalazi u blizini kole mora da stoji natpis ''KOLA'' Prelaz biciklistike staze preko kolovoza je dio povrine kolovoza namijenjenog iskljuivo za prelaz biciklista (V-13).
V-13
strana 72 od 243
1.2.3. OSTALE OZNAKE NA KOLOVOZU I PREDMETIMA UZ IVICU KOLOVOZA Ostale oznake na kolovozu i predmetima uz ivicu kolovoza su: strelice, polja za usmjeravanje saobraaja, linije usmjeravanja, natpisi, oznake za oznaavanje saobraajnih povrina za posebne namjene, obiljeavanje mjesta za parkiranje i vertikalne oznake (oznake na predmetima uz ivicu kolovoza). Strelica na kolovozu slui za obiljeavanje obaveznog smjera kretanja vozila ako je ubiljeena u saobraajnoj traci oivienoj neisprekidanom linijom i za obavjetavanje vozaa o namjeni saobraajnih traka, ako je ubiljeena u traci oivienoj isprekidanom linijom. Strelicama se moe oznaiti: jedan smjer (V-14), dva smjera (kombinovane) (V-15), prestrojavanje na dve bliske raskrsnice gdje prestrojavanje mora da se izvede prije prve raskrsnice (V-16), smjer kretanja u garaama (V-17) i skretanje saobraaja (V-18).
V-14
V-15
strana 73 od 243
V-16
V-17
V-18 Uska strelica za skretanje saobraaja moe se primjeniti umjesto linije upozorenja (V18.1).
V-18.1 Polja za usmjeravanje saobraaja oznaavaju povrinu na kojoj je zabranjen saobraaj i na kojoj nije dozvoljeno zaustavljanje i parkiranje: izmeu dve trake sa suprotnim smjerovima (V-19), izmeu dve trake sa istim smjerovima (V-19.1), na mjestu otvaranja posebne trake za skretanje (V-19.2), ispred ostrva za razdvajanje saobraajnih tokova (V-19.3 i V-19.4), na ulivnim kracima na auto-putu (V-19.5) i na izlivnom kraku sa auto-puta (V-19.6).
strana 74 od 243
V-19
V-19.1
V-19.2
V-19.3
strana 75 od 243
V-19.4
V-19.5
V-19.6 Linija usmjeravanja oznaava mjesto promjene slobodne povrine kolovoza ispred fiksnih prepreka koje se nalaze na putu ili na njegovim ivicama. Linije usmjeravanja mogu da budu ispred ostrva za prestrojavanje vozila javnog prevoza putnika (V-20), za oznaivanje
strana 76 od 243
prepreke na ivici puta (V-20.1) i za oznaavanje promjene korisne povrine kolovoza (V20.2).
V-20
V-20.1 Natpisi na kolovozu pruaju uesnicima u saobraaju potrebna obavjetenja: to su na primjer rijei: STOP, BUS, TAXI (V-21), kao i nazivi mjesta, brojevi puteva itd.
V-21
V-21
strana 77 od 243
Oznaavanje saobraajnih povrina za posebne namjene slui za obiljeavanje mjesta gdje je zabranjeno zaustavljanje - parkiranje, obiljeavanje mjesta rezervisanih za autobuska stajalita, obiljeavanje autobuskog stajalita u nii iza raskrsnice, obiljeavanje autobuskog stajalita u nii, obiljeavanje mjesta rezervisanih za taksi vozila, kao i za obiljeavanje biciklistike staze - jedno i vie (V-22, V-22.1, V-22.2, V-22.3, V-22.4, V-22.5 i V-22.6).
V-22
V-22.1
V-22.2
V-22.3
V-22.4
strana 78 od 243
V-22.5
V-22.6 Obiljeavanje mjesta za parkiranje slui za oznaavanje prostora za parkiranje. Parkiranje moe biti poduno (V-23), koso (V-23.1) i upravno (V-23.2).
V-23
V-23.1
V-23.2 Elementi konstrukcije i opreme javnih puteva i drugih predmeta koji predstavljaju stalne prepreke unutar gabarita slobodnog profila puta obiljeavaju se oznakom (V-24).
V-24
Obiljeavanje mjesta na kolovozu na kojima su postavljene privremene fizike prepreke za usporavanje saobraaja leei policajci obiljeavaju se oznakom (V-25).
V-25 Obiljeavanje mjesta na kolovozu na kojima su postavljene trajne fizike prepreke za usporavanje saobraaja leei policajci obiljeavaju se oznakom (V-26).
V-26 Obiljeavanje mjesta na kolovozu na kojima su postavljene optike konice za usporavanje saobraaja obiljeavaju se oznakom (V-27).
V-27
1.2.4. OBILJEAVANJE OZNAKA NA KOLOVOZU Poprene neisprekidane linije za zaustavljanje vozila na raskrsnicama moraju biti povuene tako da voza zaustavljenog vozila ima nad raskrsnicom i drugim putevima koji se ukrtaju dovoljan pregled u odnosu na saobraaj vozila i pjeaka preko raskrsnice i tih puteva (crte V-7). Poprene isprekidane linije na raskrsnici koje oznaavaju ukrtanje sa putem koji ima prvenstvo prolaza (crtei V-8 i V-9), moraju biti povuene tako da ispunjavaju uslove iz prethodnog stava, predviene za poprene neisprekidane linije.
strana 80 od 243
1.3.
ZNAKOVI ZA OZNAAVANJE RADOVA, DRUGIH PREPREKA I OTEENJA KOLOVOZA
Ostali znakovi za oznaavanje radova, drugih prepreka i oteenja kolovoza su: znak tabla eone zabrane, koja oznaava mjesto izvoenja radova ili privremene prepreke na putu, na desnoj strani (VI-1) odnosno na lijevoj strani (VI-1.1) u smjeru vonje vozila;
VI-1
VI-1.1
znak tabla usmjeravajue zabrane, koja oznaava mjesto izvoenja radova ili privremene prepreke na putu i smjer u kojem je preusmjeren saobraaj, (VI-2) na desno odnosno (VI2.1) na lijevo;
VI-2
VI-2.1
znak tabla uspravne zabrane, koja oznaava mjesto izvoenja radova ili privremene prepreke na putu i smjer u kojem je preusmjeren saobraaj, (VI-3) na desno odnosno (VI3.1) na lijevo. Tabla uspravne zabrane se u posebnim sluajevima na jednosmjernim putevima, gdje je privremeno uspostavljen dvosmjerni saobraaj, smije upotrijebiti za fiziko razgraniavanje saobraaja po smjerovima vonje. Tabla uspravne zabrane se smije upotrijebiti i za oznaavanje stalne prepreke unutar gabarita slobodnog profila puta;
VI-3
VI-3.1
znak tabla bone zabrane (VI-4), koja oznaava mjesto izvoenja radova ili privremene prepreke na putu u uzdunom smjeru. Tabla bone zabrane s smije upotrijebiti za oznaavanje stalne prepreke iznad kolovoza unutar gabarita slobodnog profila puta;
VI-4 znak pomina tabla zabrane sa trepuim svjetlima i saobraajnim znakovima (VI-5), koja oznaava mjesto izvoenja radova ili prepreke na putu;
strana 81 od 243
VI-5 znak pomina tabla zabrane sa utom trepuom strelicom, usmjerenom koso nadolje, i sa saobraajnim znakom (VI-6), koja oznaava mjesto na putu na kojem je saobraajna traka zatvorena, i smjer u kojem je zbog izvoenja radova ili prepreke na putu saobraaj preusmjeren;
VI-6 znak pomina signalna tabla sa promjenljivim sadrajem (VI-7), koja upozorava na blizinu mjesta na kojem se izvode radovi ili na kojem je prepreka na putu odnosno, koja sa znakovima odreuje ponaanje vozaa kod pribliavanja takvom mjestu. Pored prikazanih znakova, koji su dati samo kao primjer, mogu se upotrebljavati i drugi znakovi, propisani ovim smjernicama;
VI-7
strana 82 od 243
znaci za runo regulisanje saobraaja, s kojima radnici na putu na kojem se izvode radovi ili na kojem se nalazi prepreka, runo reguliu saobraaj. Znakovi za regulisanje saobraaja su: - crvena i zelena zastavica veliine najmanje 4040 cm. Crvena zastavica, koju radnik dri popreno u odnosu na smjer vonje znai zabranu prolaska, a zelena zastavica slobodan prolazak, - okrugla tabla prenika 60 cm, koja na jednoj strani ima ucrtan znak II-4, a na drugoj strani okruglo zeleno polje sa bijelim rubom irine 6 cm. Znak II-4, okrenut prema dolazeem vozilu znai zabranu prolaska, a zeleno polje sa bijelim rubom slobodan prolazak;
znak znak za oznaavanje saobraajnog ostrva, koji oznaava vrh saobraajnog ostrva na raskru (VI-8) ili vrh razdvajajueg ostrva na izvnoznim kracima autoputeva i brzih puteva (VI-8.1);
VI-8
VI-8.1
znak saobraajna kupa (VI-9), koji oznaava mjesto izvoenja kratkotrajnih (dnevnih) radova odravanja na putu.
VI-9 1.3.1. POSTAVLJANJE ZNAKOVA ZA OZNAAVANJE PREPREKA I OTEENJA KOLOVOZA RADOVA, DRUGIH
Ostali znakovi za oznaavanje radova, drugih prepreka i oteenja kolovoza na podruju radova na putu, privremenih prepreka i oteenja kolovoza smije se postavljati samo na osnovu plana za oznaavanje privremenog reima saobraaja i u skladu sa propisom o oznaavanju radova na putu, drugih prepreka i oteenja kolovoza.
strana 83 od 243
1.4.
SVJETLOSNI SAOBRAAJNI ZNAKOVI I SVJETLOSNE OZNAKE
Svjetlosni saobraajni znakovi su: svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja vozila, svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja pjeaka, svjetlosni znakovi za regulisanje ukrtanja i oznaavanje prelaza puta preko eljeznike pruge u nivou, svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja autobusa, tramvaja i trolejbusa, svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja bicikala, svjetlosni znakovi za regulisanje pristupa, svjetlosni znakovi za oznaavanje radova i prepreka na putu koji predstavljaju opasnost za uesnike u saobraaju. Svjetlo upotrebljeno kao svjetlosni saobraajni znak moe biti postojano (neprekidno) ili trepue (prekidajue). Svjetlosne oznake su: smjerokazi sa refleksnim staklima ili reflektujuim materijama, metalni elementi sa ugraenim reflektujuim materijama, svjetlosni stubovi i druge sline svjetlosne saobraajne oznake. 1.4.1. SVJETLOSNI ZNAKOVI ZA REGULISANJE KRETANJA VOZILA Svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja vozila su: svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja vozila na prilazu raskrsnici ili kraku raskrsnice, svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja vozila po smjerovima na prilazu raskrsnici ili kraku raskrsnice, svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja vozila po saobraajnim trakama koje mijenjaju smjer kretanja u odreenim vremenskim periodima (izmjenjljive saobraajne trake), dopunski svjetlosni znak za regulisanje kretanja vozila, svjetlosni znak za regulisanje kretanja vozila bez konflikta i svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja vozila odreenom brzinom. Za regulisanje kretanja vozila na jednom ili vie prilaza raskrsnici ili na jednom ili vie krakova raskrsnice ako se vozila kreu iz vie saobraajnih traka i iz vie smjerova kretanja istovremeno, a meusobno mogu da imaju laki vid konflikta i za regulisanje kretanja vozila po jednom ili vie smjerova kretanja na prilazima raskrsnici ili krakovima raskrsnice, koja nemaju konflikt ni sa jednim od saobraajnih tokova na raskrsnici, s obzirom da je svim ostalim tokovima koji su u konfliktu sa tokovima koji se kreu zabranjeno kretanje, upotrebljavaju se ureaji kojima se daju svjetlosni saobraajni znakovi trobojnim svjetlima. Na ureajima iz prethodnog stava svjetla se postavljaju u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima. Ta svjetla su u obliku kruga (slika 1) ako se koriste za regulisanje kretanje vozila na jednom ili vie prilaza raskrsnici ili na jednom ili vie krakova raskrsnice, a ako se koriste za regulisanje kretanja vozila iz jednog ili vie smjerova kretanja, crveno i uto svjetlo su u obliku kruga sa simbolom crne boje u obliku jedne ili vie strelica, dok je zeleno svjetlo u obliku jedne ili vie strelica smjetenih u krugu crne boje (slika 2).
Slika 1
strana 85 od 243
Slika 2 Svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja vozila po saobraajnim trakama koje mijenjaju smjer kretanja u odreenim vremenskim periodima (izmjenljive saobraajne trake) ureeni su Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima (slika 3).
Slika 3 Dopunski svjetlosni znak za regulisanje kretanja vozila ureen je Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima (slika 4).
Slika 4 Svjetlosni znak za regulisanje kretanja vozila bez konflikta koristi se da ubrza kretanje vozila na raskrsnici u odreenim vremenskim periodima. Ubrzanje kretanja postie se tako to se vozai davanjem svjetlosnog znaka posebnog oblika obavjetavaju da nemaju sa ostalim tokovima vozila na raskrsnici konflikt. Svjetlosni znak za regulisanje kretanja vozila bez konflikta je uto svjetlo u obliku kruga sa simbolom crne boje u obliku jedne ili vie strelica postavljenih u smjeru gdje vozila nemaju konflikt (slika 5).
Slika 5 Svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja vozila odreenom brzinom signaliu brzinu kojom vozila treba da se kreu da bi na narednom signalu proli raskrsnicu, a koriste se u sistemu linijske koordinacije (zelenom talasu). Svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja
strana 86 od 243
vozila odreenom brzinom mogu biti sa vie svjetala gdje broj preporuene brzine svijetli bijelom bojom ili bojom svjetla, a smjeten je u krugu crne boje (slika 6).
Slika 6 1.4.2. SVJETLOSNI ZNAKOVI ZA REGULISANJE KRETANJA PJEAKA Za regulisanje kretanja pjeaka posebnim ureajima u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima daju se naizmjenino svjetlosni znakovi sa crvenim i zelenim svjetlom. Zeleno svjetlo moe biti podeeno tako da se u odreenom vremenskom razmaku, prije nego to se ugasi, pojavljuje i kao trepue zeleno svjetlo (slika 7).
Slika 7
1.4.3. SVJETLOSNI ZNAKOVI ZA REGULISANJE KRETANJA AUTOBUSA, TRAMVAJA I TROLEJBUSA Za regulisanje kretanja autobusa, tramvaja i trolejbusa mogu da se upotrebljavaju i posebni ureaji za davanje jednobojnih svjetala bijele boje. Svjetla bijele boje su u obliku poloene, uspravne ili kose crte ili u obliku kombinacije crta, a prema poloaju trasa javnog prevoza na raskrsnici. Poloena crta znai zabranu prolaza, a uspravna ili kosa crta ili kombinacija crta - slobodan prolaz u odgovarajuem smjeru (slika 8 i 9).
Slika 8
strana 87 od 243
Slika 9 1.4.4. SVJETLOSNI ZNAKOVI ZA REGULISANJE KRETANJA BICIKALA Kretanje bicikala na raskrsnici moe biti regulisano zajedno sa kretanjem pjeaka ili se kretanje bicikala moe regulisati posebno. Ako se kretanje bicikala vri zajedno sa kretanjem pjeaka koriste se isti signali ako se biciklistika staza nalazi uz obiljeeni pjeaki prelaz. Ako je biciklistika staza izvan lokacije obiljeenog pjeakog prelaza ili bicikli imaju drugaije elemente svjetlosnog signalisanja koriste se svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja bicikala. Za regulisanje kretanja bicikala upotrebljavaju se ureaji kojima se daju svjetlosni saobraajni znakovi trobojnim svjetlima crvene, ute i zelene boje, na kojima se svjetla postavljaju po vertikalnoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno gore, uto u sredini, a zeleno dole. Crveno i uto svjetlo su u obliku kruga sa simbolom bicikla crne boje, dok je zeleno svjetlo sa simbolom bicikla smjetenog u krugu crne boje (slika 10).
Slika 10
1.4.5. SVJETLOSNI ZNAKOVI ZA REGULISANJE UKRTANJA I OZNAAVANJE PRELAZA PUTA PREKO ELJEZNIKE PRUGE U NIVOU Svjetlosni saobraajni znakovi za regulisanje ukrtanja i oznaavanje prelaza puta preko eljeznike pruge u nivou mogu biti znakovi za oznaavanje branika i polubranika i znakovi kojima se najavljuje pribliavanje voza, odnosno zatvaranje prelaza branicima ili polubranicima. Svjetlosnim saobraajnim znakovima iz prethodnog stava kojima se najavljuje pribliavanje voza mogu biti pridodati svjetlosni znakovi za regulisanje kretanja vozila s tim da njihov meusobni rad mora biti usaglaen. Branici kojima se na prelazima puta preko eljeznike pruge u nivou zatvara saobraaj itavom irinom puta moraju biti oznaeni sa najmanje tri crvena refleksna stakla, od kojih je jedno smjeteno na sredini branika, a druga dva blie krajevima branika ili prevueni refleksnom materijom du cijelog branika. Polubranici kojima se na prelazu puta preko eljeznike pruge u nivou zatvara saobraaj samo do polovine irine puta, moraju biti oznaeni sa najmanje tri crvena refleksna stakla
strana 88 od 243
postavljena na odgovarajuim razmacima po itavoj duini polubranika, od kojih je jedno smjeteno na samom kraju polubranika. Branici i polubranici moraju biti obiljeeni crvenim refleksnim staklima, odnosno crvenim refleksnim materijama i u sluaju kad su obiljeeni posebnim postojanim ili trepuim crvenim svjetlima. Refleksna stakla moraju imati povrinu od najmanje 40 cm2, a moraju se postaviti tako da su vidljiva iz smjera puta na kome se zatvara saobraaj. Dimenzije crvenih svjetala na branicima i polubranicima, kao i izgled branika i polubranika utvruje se standardima. Ako se svjetlosnim znakovima na prelazima puta preko eljeznike pruge u nivou bez branika ili polubranika najavljuje pribliavanje voza, odnosno sputanje branika ili polubranika na prelazu puta preko eljeznike pruge sa branikom ili polubranikom, kao i ako se tim znakovima uesnici u saobraaju obavjetavaju da se branik ili polubranik nalazi u zatvorenom poloaju - ti svjetlosni znakovi daju se naizmjeninim paljenjem dva okrugla crvena svjetla, krunog oblika. Svjetla iz prethodnog stava moraju se nalaziti jedno pored drugog u horizontalnoj osi, na tabli koja ima oblik ravnostranog trougla sa vrhom okrenutim navie, ije boje i dimenzije odgovaraju boji i dimenzijama znaka opasnosti (slika 11).
Slika 11
1.4.6. SVJETLOSNI ZNAKOVI ZA REGULISANJE PRISTUPA Svjetlosni znakovi za regulisanje pristupa koriste se na mjestima gdje se uesnici u saobraaju primaju pojedinano i gdje ih je potrebno usmjeriti ili informisati da li je odreena funkcija ili kanal za opslugu otvoren ili zatvoren. Za regulisanje pristupa upotrebljavaju se ureaji kojima se daju svjetlosni znakovi dvobojnim svjetlima crvene i zelene boje. Ta svjetla moraju da budu postavljena po vertikalnoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno svjetlo gore, a zeleno svjetlo dole. Crveno i uto svjetlo su u obliku kruga ili kvadrata (slika 12).
Slika 12 1.4.7. SVJETLOSNI ZNAKOVI ZA OZNAAVANJE RADOVA I PREPREKA NA PUTU KOJI PREDSTAVLJAJU OPASNOST ZA UESNIKE U SAOBRAAJU Dio puta na kome se izvode radovi ili na kome su nastale prepreke koje se ne mogu odmah otkloniti, a koji predstavljaju opasnost za uesnike u saobraaju, obezbjeuju se postavljanjem tabla zabrane u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na
putevima. Nou i danju u sluaju smanjene vidljivosti trepue svjetlo u obliku kruga narandaste boje mora se postaviti iznad table zabrane (slika 13). Ako oko dijela puta na kome se izvode radovi ili na kome su nastale prepreke koje se ne mogu odmah otkloniti, a koji predstavljaju opasnost za uesnike saobraaju, prepreke ili oteenja puta ima vie trepuih svjetala ona mogu da rade nezavisno jedno u odnosu na drugo ili da se pale jedno za drugim u vremenskim serijama.
Slika 13
1.4.8. POSTAVLJANJE SVJETLOSNIH SAOBRAAJNIH ZNAKOVA Ureaji za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova za regulisanje saobraaja na raskrsnicama, koji se postavljaju na stubu pored kolovoza, moraju biti postavljeni na visini od 2 do 3,5 m iznad povrine kolovoza. Na stubu na kome se nalazi ureaj iz prethodnog stava moe se postaviti i ureaj za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova na manjoj visini i sa manjim svjetlima koji je namjenjen za regulisanje kretanja vozila, bicikala i pjeaka na raskrsnicama. Ako se ureaji za davanje svjetlosnih saobraajnih znakova postavljaju tako da vise iznad kolovoza, donja ivica ureaja ne smije da bude na visini manjoj od 4,5 m iznad kolovoza.
strana 90 od 243
Na branicima ureaj za davanje svjetlosnih znakova trepuim crvenim svjetlom postavlja se na sredini branika, a na polubranicima na kraju polubranika.
strana 91 od 243
1.5.
ZNAKOVI SA PROMJENLJIVIM SADRAJEM
Zbog zahtjeva bezbjednosti saobraaja i saobraajno-tehnikih zahtjeva, saobraajni znakovi mogu biti izvedeni i kao znakovi sa promjenljivim sadrajem. Znakovi sa promjenljivim sadrajem mogu biti izraeni u obliku: a) okretljivih lamela, b) okretljivih prizmi, c) pomine trake, d) svijetlosnih polja dodatih na uobiajenim znakovima, e) optikih vlakana ili f) visokosvjetleih dioda (LED). Kada su saobraajni znakovi izvedeni kao znakovi sa promjenljivim sadrajem na naine navedene u takama a, b, c i d prethodnog stava, boja i oblik sadraja, koji tumae znakovi sa promjenljivim sadrajem moraju biti jednaki boji i obliku nepromjenljivih saobraajnih znakova. Kada su saobraajni znakovi izvedeni kao znakovi sa promjenljivim sadrajem na nain naveden u takama e i f prethodnog stava, ako tehnologija izvoenja znaka ne omoguava upotrebu propisanih boja, mogu biti upotrijebljeni: - crna boja bez sjaja umjesto osnovne boje znaka, - bijela ili uta boja umjesto crne boje simbola.
1.6.
TURISTIKA I DRUGA SIGNALIZACIJA OBAVETAVANJA
Turistika signalizacija je namenjena za obavetavanje, odnosno upuivanje korisnika turistikih usluga do turistikih potencijala i sadraja turistike ponude (u daljem tekstu: turistika odredita). Turistika odredita, u zavisnosti od svog znaaja, razvrstavaju se na turistika odredita od izuzetnog znaaja, turistika odredita od velikog znaaja i turistika odredita od lokalnog znaaja. Turistika odredita od izuzetnog i velikog znaaja su turistika mesta I kategorije, kulturna dobra od velikog i izuzetnog znaaja, nacionalni parkovi, rezervati biosfere i olimpijski sportski centri. Turistika odredita koja nisu pobrojana u rethodnom stavu su turistika odredita od loklalnog znaaja. Turistika odredita od izuzetnog i velikog znaaja se oznaavaju znakovima turistike signalizacije ukoliko je pristup do turistikih odredita lako dostupan irokom krugu korisnika turistikih usluga, ako raspolau sa parkiralinim mestima, sanitarnim prostorijama, imaju organizovan prihvat gostiju i obezbeen pristup turistima sa posebnim potrebama. Znakovi turistike signalizacije su: - znak "kulturno-istorijska znamenotost" - znak "prirodna znamenitost" - znak "ugostiteljski objekat" - znak "javni objekat" - znak "turistika znamenitost" - znak "turistiki put" - znakovi za izraz dobrodolice - znak "turistika informaciona tabla sa saobraajnim, turistikim i drugim informacijama"
Za oznaavanje turistikih odredita koriste se znakovi saobraajne signalizacije: - "turistiki strelasti putokaz" - "turistika putokazna tabla" - turistika informaciona tabla" - "vienamenski objekat" - znakovi obavetenja za voenje saobraaja u zoni raskrsnice na kojima nazivi i simboli turistikih odredita mogu da se nalaze u obliku posebnog polja i umetnute osnove. znak "turistika znamenitost" (VII-1) oznaava kulturnu, istorijsku ili prirodnu znamenitost ili objekat. Znak je pravougaonog oblika i sadri naziv turistikog odredita, likovni, grafiki ili fotografski prikaz i udaljenost do turistikog odredita. Naziv turistikog odredita ispisuje se u gornjem delu znaka. Udaljenost do odredita ispisuje se u donjem delu znaka, ispod prikaza i simbola. Znak moe da sadri nazive objekata u okviru turistikog odredita, odnosno neko detaljnije objanjenje vezano za turistiko odredite. Nazivi objekata u okviru turistikog odredita, odnosno neko detaljnije objanjenje vezano za turistiko odredite ispisuje se ispod likovnog, grafikog ili fotografskog prikaza. Znak moe da sadri simbole koji se postavljaju ispod likovnog, grafikog ili fotografskog prikaza ili ispod naziva objektata u okviru turistikog odredita, odnosno detaljnijeg objanjenja vezanog za turistiko odredite. Najvea dozvoljena povrina znaka je 6 m2. Za ispisivanje naziva odredita koriste se slova visine (H) 140 mm i 175 mm;
VII-1 znak "turistiki put" (VII-2) oznaava mesto na putu od kojeg je put ili njegov deo proglaen za turistiki put (na primer: panoramski putevi, putevi vina, staze zdravlja, planinski putevi, putevi kulture, biciklistike staze, itd). Znak je pravougaonog oblika i sadri natpis "turistiki putevi Federacije Bosne i Hercegovine" odnosno "turistiki putevi Republike Srpske" u gornjem delu znaka, simbol, kao i vrstu i naziv turistikog puta iz prethodnog stava. Znak moe sadrati grafiki prikaz. Najvea dozvoljena povrina znaka je 6 m2;
VII-2
strana 94 od 243
znak "kulturno-istorijska znamenitost" (VII-3) oznaava pravac prema kulturnim ili istorijskim znamenitostima, spomenicima ili objektima u naselju (npr. spomenici kulture, prostorne i kulturno-istorijske celine, arheoloka nalazita, verski objekti, biblioteke, itd.). Znak ima oblik "turistike putokazne table", veliine krae stranice 30cm, i sadri jedan simbol, najvie dva natpisa i strelicu koja oznaava kretanje pravo, levo ili desno. Natpis ili natpisi moraju biti postavljeni u sredini znaka, izmeu strelice i simbola. Polje sa simbolom se odvaja uspravnom linijom od polja sa natpisom;
VII-3
VII-3 znak "prirodna znamenitost" (VII-4) oznaava pravac prema prirodnoj znamenitosti ili objektima u naselju (npr. botanika bata, zooloki vrt, akvarijum, itd.) ili prema prirodnoj znamenitosti ili objektima u zatienom prirodnom dobru. Znak ima oblik "turistike putokazne table", veliine krae stranice 30cm, i sadri jedan simbol, najvie dva natpisa i strelicu koja oznaava kretanje pravo, levo ili desno. Natpis ili natpisi moraju biti postavljeni u sredini znaka, izmeu strelice i simbola. Polje sa simbolom se odvaja uspravnom linijom od polja sa natpisom;
VII-4 znak "ugostiteljski objekat" (VII-5) oznaava pravac prema kategorisanim ugostiteljskim objektima u naselju. Na znaku se ispisuje vrsta objekta (hotel, motel, itd.) i naziv objekta. Znak ima oblik "turistike putokazne table", veliine krae stranice 30cm, i sadri jedan simbol, najvie dva natpisa i strelicu koja oznaava kretanje pravo, levo ili desno. Natpis ili natpisi moraju biti postavljeni u sredini znaka, izmeu strelice i simbola. Polje sa simbolom se odvaja uspravnom linijom od polja sa natpisom;
VII-5
VII-5
strana 95 od 243
VII-5 znak "javni objekat" (VII-6) oznaava pravac prema javnim objektima u naselju (putniki terminali, sportsko-rekreativni centri, bolnice, itd.). Znak ima oblik "turistike putokazne table", veliine krae stranice 30cm, i sadri jedan simbol, najvie dva natpisa i strelicu koja oznaava kretanje pravo, levo ili desno. Natpis ili natpisi moraju biti postavljeni u sredini znaka, izmeu strelice i simbola. Polje sa simbolom se odvaja uspravnom linijom od polja sa natpisom;
VII-6
VII-6
VII-6 znakovi za izraz dobrodolice su znak "dobrodoli" (VII-7) i znak "dovienja" (VII-8). Znak "dobrodoli" je pravougaonog oblika i sadri natpis za izraz dobrodolice na ulazu u dravu, republiku, region, pokrajinu, turistiku regiju i optinu. Znak moe sadrati simbol ili grafiki prikaz. Znak za izraz dobrodolice u dravu i republiku sadri natpis "Federacija Bosne i Hercegovine" odnosno "Republika Srpska", grb Federacije odnosno Republike Srpske i tekst "dobrodoli" na ___________ jeziku i najmanje dva strana jezika. Znak "dovienja" je pravougaonog oblika i sadri natpis "Federacija Bosne i Hercegovine" odnosno "Republika Srpska", i tekst "dovienja" na ________ jeziku i najmanje dva strana jezika. Znak "dobrodoli'' region, pokrajinu, turistiku regiju i optinu je pravougaonog oblika i sadri tekst dobrodoli, naziv i grb regiona ili pokrajine, naziv turistike regije, naziv i grb optine i simbole. Znak "dovienja" je pravougaonog oblika i sadri natpis "dovienja", naziv regiona ili pokrajine, turistike regije i optine. Najvea dozvoljena povrina znakova za izraz dobrodolice je: - 12 m za znakove dobrodolice koji se postavljju na ulazu i izlazu u dravu i republiku - 6 m za znakove dobrodolice koji se postavljju na ulazu i izlazu u region, pokrajinu, turistiku regiju i optinu;
strana 96 od 243
VII-7
VII-8 znak "turistika informaciona tabla sa saobraajnim, turistikim i drugim informacijama" (VII-9) sadri detaljnije informacije koje su namenjene turistima o gradu, optini, turistikom podruju, turistikom mestu ili turistikom lokalitetu. Informacije iz prethodnog stava odnose se na turistiku ponudu grada, optine, turistikog podruja, turistikog mesta ili turistikog lokaliteta. Znak moe sadrati i servisne informacije (na primer: naziv, kategorija, adresa, brojevi telefona hotela; naziv, kategorija, adresa, brojevi telefona restorana; naziv, adresa, brojevi telefona servisa; itd.) za korisnike turistikih usluga. Znak je pravougaonog oblika i podeljen je na dva vodoravna polja. Polje u gornjem delu znaka je maksimalne visine 40 cm i sadri natpis "turistike informacije" na srpskom i najmanje jednom stranom jeziku. Natpis se nalazi u sredini polja. Polje u donjem delu znaka sadri likovne, grafike, kartografske ili fotografske prikaze i pisane informacije o turistikoj ponudi grada, optine, turistikog podruja, turistikog mesta ili turistikog lokaliteta. Ukoliko znak sadri i servisne informacije, one se upisuju u ovo polje znaka. U tom sluaju e polje biti podeljeno na tri uzduna polja i to tako da dva bona polja zajedno ine 1/3 celog polja. Servisne informacije se ispisuju u bonim poljima. Najvea dozvoljena povrina znaka je10 m u naselju i 20 m izvan naselja. Sadraj turistike informacione table moe da bude predstavljen i u elektronskom obliku, u kom sluaju e se odstupiti od forme znaka propisane u ovim smjernicama.
strana 97 od 243
VII-9
1.6.1. OBLIK I BOJA I TURISTIKIH I DRUGIH ZNAKOVA OBAJETENJA Turistiki i drugi znakovi obajetenja imaju oblik pravougla. Boje znaka turistike signalizacije odreuju se u zavisnosti od znaaja turistikog odredita na koji se znak odnosi: - za turistika odredita od lokalnog znaaja boja osnove znaka je bele boje, a okvir, natpisi i simboli su crne boje, i - za turistika odredita od izuzetnog i velikog znaaja osnova znaka je smee (braon) boje, okvir i natpisi su bele boje, simboli su crne boje na umetnutoj osnovi bele boje, osim ako je ovim smjernicama drugaije odreeno, U pogledu boje znakova turistike signalizacije odstupaju sledei znakovi turistike signalizacije: - znak "kulturno-istorijska znamenitost" ima osnovu znaka zelene boje, okvir, natpisi i strelica su bele boje a simbol braon boje na umetnutoj osnovi bele boje; - znak "prirodna znamenitost" ima osnovu znaka smee (braon) boje, okvir, natpisi i strelica su bele boje a simbol ili logotip zelene boje na umetnutoj osnovi bele boje; - znak "ugostiteljski objekat" ima osnovu znaka plave boje, okvir, natpisi i strelica su bele boje a simbol plave boje na umetnutoj osnovi bele boje; - znak "javni objekat" ima osnovu znaka bele boje, okvir, natpisi i strelica su crne boje a simbol crne boje na umetnutoj osnovi bele boje; - znakovi "turistika znamenitost" i "turistiki put" ima osnovu znaka smee (braon) boje, okvir i natpisi su bele boje, simboli su braon boje na umetnutoj osnovi bele boje. Likovni grafiki ili fotografski prikaz na znaku na znaku "turistika znamenitost", kao i grafiki prikaz na znaku "turistiki put", moe da bude u vie boja; - znakovi za izraz dobrodolice imaju osnovu znakova plave boje, okvir i natpisi su bele boje a simboli su crne boje na umetnutoj osnovi bele boje; - znak "turistika informaciona tabla sa saobraajnim, turistikim i drugim informacijama" ima osnovu znaka bele boje, okvir, linije koje dele polja i polje na kome se ispisuje tekst "turistike informacije" su braon boje. Tekst "turistike informacije" ispisuje se belom bojom. Likovni, grafiki, kartografski, fotografski prikazi i pisane informacije mogu biti prikazane u vie boja.
strana 98 od 243
Simboli koji blie odreuju karakteristian objekat na koji se odnose, a koriste se na znakovima turistike signalizacije, pripadaju grupi simbola koji se primenjuju na saobraajnim znakovima obavetenja, ili grupi grafikih simbola za optu upotrebu. Znak moe da sadri najvie est simbola. Za oznaavanje kulturno-istorijskih znamenitosti i objekata na znakovima turistike signalizacije, umesto simbola mogu se koristiti fotografski prikazi u vie boja. Nazivi turistikih odredita i druge informacije na znakovima turistike signalizacije ispisuju se na ________ jeziku irilinim (latininim) pismom i najmanje na jednom stranom jeziku. Znakovi turistike signalizacije moraju biti svetloodbojni ili osvetljeni i usaglaeni sa ostalim znakovima uz koje se postavljaju. Znakovi turistike signalizacije ne mogu se koristiti za reklamiranje turistikih i drugih sadraja. 1.6.2. POSTAVLJANJE ZNAKOVA TURISTIKE I DRUGE SIGNALIZACIJE ZA OBAVJETENJA Programe postavljanja turistike signalizacije za turistika odredita od izuzetnog i velikog znaaja, kao i za znak "turistiki put", utvruje Turistika organizacija Federacije BiH odnosno Republike Srpske. Programe postavljanja turistike signalizacije za turistika odredita od lokalnog znaaja , izuzev za znak "turistiki put", utvruju lokalne turistike organizacije uz saglasnost Turistike organizacije Federacije BiH odnosno Turistike organizacije Republike Srpske. Projektima kojima se realizuju programi postavljanja turistike signalizacije, mora se obezbediti kontinuirano voenje korisnika turistikih usluga ka odabranim turistikim sadrajima, viestrukim usmeravanjem znakovima turistike signalizacije. Projektima iz prethodnog stava precizirae se i izgled znakova "turistiki strelasti putokaz", "turistika putokazna tabla", "turistika informaciona tabla", kao i znakova obavetenja za voenje saobraaja u zoni raskrsnice, znak "vienamenski objekat", na kojima nazivi i simboli turistikih odredita mogu da se nalaze u obliku posebnog polja i umetnute osnove. Postavljanje znakova turistike signalizacije vri se u skladu sa propisima kojima se ureuje planiranje i izgradnja objekata i propisima kojima se ureuje bezbednost saobraaja na putevima. Znakovi turistike signalizacije se postavljaju u blizini turistikih odredita, a najmanje na poslednjoj raskrsnici sa pristupnim putem koji vodi direktno do turistikog odredita. Za turistika odredita od izuzetnog i velikog znaaja, znakovi turistike signalizacije mogu da se postave i na prethodnim vanim raskrsnicama, kao i du putnih pravaca. Znakovi "turistika informaciona tabla" i "turistika znamenitost", kada prethode putokazima i putokaznim tablama, postavljaju se samostalno, i to najvie dva znaka na razliitim rastojanjima od putokaza i putokaznih tabli, na svakom od prilaznih puteva ka turistikom odreditu na koje upuuju. Znak ''turistiki put'' postavlja se na poetnoj i krajnjoj taki puta ili dela puta koji je programom Turistike organizacije ___________ proglaen za turistiki put, ili samo na poetku krune putanje. Znakovi za izraz dobrodolice postavljaju se: - na graninim prelazima za Federaciju Bosne i Hercegovine, - na granici sa Republikom Srpskom, - na mestu ulaska u turistiku regiju. Znak ''turistika informaciona tabla sa saobraajnim, turistikim i drugim informacijama'' postavlja se na odmoritima i drugim prostorima uz put koji su namenjeni odmoru. Ispred
strana 99 od 243
znaka se postavlja znak ''informacija'' sa dopunskim tablama koje oznaavaju udaljenost u metrima do mesta postavljanja znaka. Nosea konstrukcija znaka moe biti dizajnirana prema stilskim zahtevima neposrednog okruenja. Znakovi "kulturno-istorijska znamenitost", "prirodna znamenitost", "ugostiteljski objekat" i "javni objekat" koriste se kao turistike signalizacije namenjena za usmeravanje peaka. Ovi znakovi se postavljaju na povrinama odreenim za kretanje peaka. Nosei stub znaka se postavlja na udaljenosti od najmanje 2 (dva) m od kolovoza. Stubovi znakova se mogu konstruisati i dizajnirati prema stilskim zahtevima neposrednog okruenja. Minimalna visina postavljenih znakova u odnosu na povrine kojima se kreu peaci je 2.20 m. Poloaj, mesto postavljanja i visina znakova utvruje se tako da turistika signalizacija: - ne zaklanja postavljene saobraajne znakove, - ne odvraa panju vozaa od postavljenih saobraajnih znakova, - ne ugroava kretanje peaka, - nije zaklonjena peacima i parkiranim vozilima. Turistikom signalizacijom na autoputu mogu se oznaavati turistika odredita od izuzetnog i velikog znaaja koja se nalaze u neposrednoj blizini autoputa izvan naseljenog mesta, ili je do njih izgraen poseban prikljuni put za vezu sa autoputem. Izuzetno od prethodnog stava na autoputu, na predlog Turistike organizacije Republike Srpske odnosno Federacije Bosne i Hercegovine, moe biti oznaeno kulturno dobro od izuzetnog znaaja koje se ne nalazi u neposrednoj blizini autoputa. Znakovi turistike signalizacije za hotele i motele postavljaju se i na mestima gde postoje tekoe u izboru pravaca prema kretanja njima. U naseljenom mestu u kojem postoji vie hotela i motela, turistikom signalizacijom moraju biti obuhvaeni svi hoteli i moteli. Znakovi kojima se korisnici turistikih usluga upuuju do turistikih odredita koja se u duem periodu godine ne koriste (npr. skijaki tereni, plae, itd), u tom periodu moraju biti sklonjeni ili uz te znakove moraju biti istaknuta dopunska tabla kojom e se (reima ili simbolom) jasno oznaiti u kom vremenskom periodu se znak primenjuje. Kulturne, istorijske i prirodne znamenitosti, te spomenici, podruja, objekti ili ureaji o kojima se obavjetva i prema kojima se usmjerava saobraaj sa turistikom i drugom signalizaciom za obavjetenja, moraju ispunjavati pored uslova odreenih sa tehnikim specifikacijama za puteve, barem slijedee uslove: - zamenitost, spomenik, podruje, objekat ili ureaj moraju biti uvrteni na spisak kulturnog, istorijskog ili prirodnog naslijea I kategorije, - zanamenitost, spomenik, podruje, objekat ili ureaj je mogue posjetiti u pravilu preko cijele godine, - put i pristup do znamenitosti, spomenika, podruja, objekta ili ureaja mora biti bezbjedan i lako dostupan pojedinim uesnicima u putnom saobraaju, kojima je namijenjen, - obezbijeen mora biti dovoljan broj parkirnih mjesta za parkiranje vozila na ureenim parkiralitima izvan kolovoza puta, - moraju biti obezbijeene odgovarajue sanitarije. Odredba prve alineje prethodnog stava se ne upotrebljava za postavljanje znakova iz kada se oni postavljaju u naselju. Turistika i druga signalizacija za obavjetavanje se smije posavljati u najnuijem moguem obimu i samo ako za odreeno podruje, prostor, objekat ili ureaj nema saobraajnog znaka za oznaavanje ili obavjetenje za to podruje, prostor, objekat ili ureaj odnosno ako podruje, prostor, objekat ili ureaj nije mogue jasno oznaiti sa
strana 100 od 243
saobraajnim znakom obavjetenja za regulisanje saobraaja sa nazivima saobraajnih ciljeva, kojima su dodati opte poznati ili meunarodni simboli za odreeno poduje, prostor, objekat ili ureaj. Na autoputevima i brzim putevima nije dozvoljeno postavljati turistiku i drugu signalizaciju za obavjetavanje izuzev znakova VII-1 i VII-1-1 (tabla za obavjetenje), VII7 (dobrodoli u Republiku Srpsku odnosno Federaciju Bosnu i Hercegovinu), VII-7.1 (dovienja) i VII-8 (turistiko informativne table). Turistika i druga signalizacija za obavjetavanje se smije postavljati samo uz kolovoz, ako je kolovoz namijenjen samo za vonju motornim vozilima. Ako je kolovoz namijenjen i za vonju sa vozilima, koja nisu motorna vozila i drugim uesnicima u putnom prometu onda moe turistika i druga signalizacija za obavjetavanje biti postavljena i iznad saobraajne povrine. Turistika i druga signalizacija za obavjetavanje se na putevima izvan naselja postavlja u visini 1,5 m od povrine kolovoza. Turistika i druga signalizacija za obavjetavanje u naseljima, koja se postavlja uz kolovoz ili na drugu saobraajnu povrinu mora biti u visini 2,25 m od povrine kolovoza odnosno druge saobraajne povrine nad kojom je postavljena. Visina iz prethodnih stava se rauna od povrine namijenjene saobraaju do donjeg ruba znaka, kada je kod znaka i dopunska tabla pa do donjeg ruba dopunske table. Mjesto postavljanja, visina i lega turistike i druge signalizacije za obavjetavanje morju biti takvi da ne zaklanjaju postavljene saobraajne znakove, da ne odvraaju panju vozaa od postavljenih saobraajnih znakova, da ne ugroavaju kretanje pjeaka, te da ih pjeaci i vozila ne zaklanjaju. Stub turistike ili druge sgnalizacije za obavjetavanje se u pravilu postavlja najvie 2,0 m od ruba kolovoza. Vodoravna udaljenost izmeu spoljnih rubova kolovoza odnosno rubne ili trake za spora vozila i zaustavljanje i najblieg ruba turistike ili druge signalizacije za obavjetavanje na putevima izvan naselja, mora biti najmanje 0,75 m, a na putevima u naselju najmanje 0,30 m ako je put omeen sa ivinjacima. Turistika i druga signalizacija za obavjetavanje smije iznimno biti postavljena: - na konzolnom nosau, ako je tako postavljen znak vidljiviji uesnicima u putnom saobraaju; - na drugim stubovima ili konstrukcijama, ako je tako propisano odlukom o zatiti spomenika kulture ili prirodne znamenitosti. Znakovi za obavjetenje o kulturnim, istorijskim i prirodnim znamenitostima, te spomenicima VII-1 i VII-1-1 (table za obavjetenje) smiju se postavljati samo ispred raskra, i to: - na autoputevima i brzim putevima u pravilu na udaljenosti najmanje 500 m i najvie 1500 m ispred saobraajnih znakova III-88 (predraskrsna tabla), odnosno ako nje nema, ispred znaka III-89 (predputokaz); - na autoputevima i brzim putevima smije biti postavljen za jedan izlaz sa auto-puta samo jedan znak VII-1 odnosno VII-1.1 (tabla za obavjetenje). Znameniosti i spomenik na koje se znak odnosi u pravilu ne smije biti udaljen vie od 30 km od mjesta na kojem stoji znak. Prema znamenitosti na koju se odnosi znak VII-1 odnosno VII-1.1, smije u nastavku saobraaj biti usmjeravan samo sa prometnim znakovima za usmjeravanje saobraaja na podruju raskra bilo sa nazivom znamenitosti odnosno spomenika ili sa simbolom, koji je dodat nazivu mjesta, koji vodi u smjeru u kojem se nalaze znamenitost ili spomenik, - na glavnim putevima izvan naselja u pravilu na udaljenosti od najmanje 250 m prije prvog saobraajnog znaka za obavjetenje, koji obavjetava o smjerovima vonje na raskru,
na drugim putevima izvan naselja u pravilu na udaljenosti od najmanje 150 m ispred prvog saobraajnog znaka za obavjetenje, koji obavjetava o smjerovima vonje na raskru, - na putevima u naselju u pravilu na udaljenosti najmanje 100m ispred raskra. Na putevima iz 1., 2., i 3. alineje ovog lana dozvoljeno je postavljati znakove samo ako su za znamenitost ili spomenik ispunjeni svi uslovi iz ovih smjernica. Znakovi za obavjetenje o smjeru u kojem se nalaze kulturna, istorijska i prirodna znamenitost i spomenik, te vaniji objekat i ureaj unutar podruja znamenitosti i naselja, smiju se postavljati samo unutar podruja odnosno naselja i to u pravilu na udaljenosti od 30 m ispred prvog saobraajnog znaka za obavjetenje, koji obavjetava o smjerovima vonje na raskru. Ako na raskru ne stoje saobraajni znaci za regulisanje saobraaja na podruju raskra, znakovi smiju biti postavljeni i neposredno pred ulazom na raskre ili na raskru. Sa izuzetkom se znak VII-4 (lamela za kulturnu ili istorijsku znamenitost, spomenik ili objekat u naselju), smije upotrijebiti i na putevima izvan naselja za usmjeravanje ka istorijskom ili objektu kulture, ako za njegovo oznaavanje ne mogu biti ispunjeni uslovi za oznaavanje sa znakom VI-1 ili VII-1.1 (tabla za obavjetenje). Znakovi za pruanje saobraajnih, turistikih i drugih informacija na sobraajnim povrinama izvan kolovoza puta (odmorita, parkiralita) i drugim povrinama uz put, koje su odreene za obavljanje prateih aktivnosti uz put, postavljaju se na povrinama, koje nisu namijenjene za vonju vozila i koje obezbjeuju sigurnost pjeacima, koji se upoznaju sa sadrajem znaka. Na putu uz koji se nalazi odmorite ili drugi prostor namijenjen za odmor putnika, mora biti postavljen i saobraajni znak III-56 (informacija), koji upozorava na blizinu mjesta na kojem se nalazi znak za pruanje turistikih i drugih informacija.
strana 102 od 243
2. SAOBRAAJNA OPREMA
Saobraajna oprema puteva je: - oprema za oznaavanje blizine ruba kolovoza odnosno ruba krajnje ili trake za spora vozila i zaustavljanje na putevima na kojima su takve trake napravljene, - oprema za regulisanje i kanalisanje saobraaja na podruju radova na putu i oteenja kolovoza. - bezbjednosne ograde, - zatitne ograde - montane fizike prepreke za usporavanje saobraaja na putu, - ublaivai sudara, - ograde za pjeake, - rampe i polurampe, - oprema za naglaavanja toka puta ili brzog puta na podruju rascjepa puteva - saobraajna ogledala, - oprema protiv zasljepljivanja. 2.1 OPREMA ZA OZNAAVANJE BLIZINE RUBA KOLOVOZA ODNOSNO
RUBA KRAJNJE ILI TRAKE ZA SPORA VOZILA I ZAUSTAVLJANJE
Oprema za oznaavanje blizine ruba kolovoza odnosno ruba rubne ili trake za spora vozila i zaustavljanje, gde su takve trake napravljene, je: putni smjerokazi (migavci), koji oznauju blizinu ruba kolovoza odnosno ruba rubne ili trake za spora vozila i zaustavljanje na putevima, gdje su takve trake napravljene i istovremeno naznaavaju tok puta u prostoru. Putni smjerokazi (migavci) moraju po obliku, veliini i nainu izrade biti takvi da su vidljivi po svakom vremenu, a posebno pri smanjenoj vidljivosti (tama, magla, itd.). Na putnim smjerokazima moraju biti uvrena svjetlost-odbijajua tijela, koja odsijevaju crveno svjetlo na desnoj i bijelo svjetlo na lijevoj strani gledano u smjeru vonje vozila (slika 1);
Slika 1 putni smjerokazi za tunele, koji oznauju blizinu ruba kolovoza u tunelu. Tijelo putnog smjerokaza za tunele mora u cjelini odsijevati svjetlost, izuzev na onim dijelovima, koji predstavljaju nosei dio smjerokaza. Putni smjerokazi za tunele moraju odsijevati crvenu svjetlost na desnoj strani i bijelu svjetlost na lijevoj strani, gledano u smjeru vonje vozila (slika 2);
Slika 2
svijetlosno odbijajua tijela, koja oznauju blizinu ruba kolovoza odnosno ruba rubne trake ili trake za spora vozila i zaustavljanje, i koja se mogu privrstiti pomou posebnih nosaa na objekte na onim mjestima, gdje nije mogue postaviti putne smjerokaze (slka 3); snjeni tapovi, koji u zimskim uslovima oznauju blizinu ruba kolovoza odnosno ruba rubne ili trake za spora vozila i zaustavljanje, a koje istovremeno slube, koje sa kolovoza uklanjaju snijeg koriste za oznavanje toka puta. Snjeni tapovi su obojeni sa naizmjeninim poljima crvene i ute boje. Snjeni tapovi mogu biti dodatno oznaeni sa svjetlosno odbijajuim tijelima. Na snjenim tapovima mogu biti privrene posebne oznake, koje imaju odreeno znaenje za slube, koje sa kolovoza uklanjaju snijeg (slika 4);
Slika 3
Slika 4
2.1.1 POSTAVLJANJE OPREME ZA OZNAAVANJE BLIZINE RUBA KOLOVOZA Usmjerivai puta se u pravilu postavljaju na udaljenosti 0,75 m od vanjskog ruba kolovoza odnosno ruba rubne trake ili trake za spora vozila i zaustavljanje, a vrh usmjerivaa mora biti 0,75 m iznad kolovoza odnosno ruba rubne trake ili trake za spora vozila i zaustavljanje. Kada je uz kolovoz odnosno rub rubne ili trake ili trake za spora vozila i zaustavljanje postavljena bezbjednosno ograda, koja je na odreenoj kraoj duini pekinuta i taj prekinuti dio puta treba opremiti sa usmjerivaima puta, moraju usmjerivai puta biti postavljeni na jednakoj udaljenosti od ruba kolovoza odnosno ruba rubne ili trake za spora vozila i zaustavljanje, kao to je postavljena bezbjednosna ograda, ali ne na manjoj udaljenosti od 0,5 m. Svjetlosno odbijajua tijela, koja se privruju na rubu kolovoza i koje nije mogue privrstiti na usmjerivae puta ili bezbjednosne ograde, moraju biti privrena pomou nosaa na istoj udalejnsoti od ruba kolosjeka i na jednakoj visini, kao to su privreni na usmjerivaima puta ili bezbjednosnim ogradama pred mjestom, koje je oznaeno sa svjetlosno odbijajuim tijelima na nosaima. tapovi za snijeg se postavljaju na osnovu plana zimske slube. Kada se tapovi za snijeg postavljaju na kolovozu na kojem su postavljeni i usmjerivai puta, postavljaju se tapovi za snijeg sa lijeve strane usmjerivaa puta gledano u smjeru vonje, tako da ne skrivaju svjetlost odbijajueg tijela usmjerivaa puta. tap za snijeg mora biti postavljen i neposredno na prije poetka i na kraju bezbjednosne ograde. 2.2 OPREMA
ZA REGULISANJE I KANALISANJE SAOBRAAJA NA PODRUJU RADOVA NA PUTEVIMA, DRUGIH PREPREKA I OTEENJA KOLOVOZA
Oprema za regulisanje i kanalisanje saobraaja na podruju radova na putu, drugih prepreka i oteenja kolovoza je:
strana 104 od 243
montani vodei rubnici za kanalisanje saobraaja vozila na saobraajnim trakama. Na rubnicima moraju biti ugraena svjetlosno odbijajua tijela zbog obezbjeivanja odgovarajue vidljivosti nou i kod smanjene vidljivosti (slika 1). Zbog bolje opaznosti rubnici mogu biti dodatno opremljeni sa markerima (slika 2);
Slika 1 Slika 2 markeri na jednosmjernim putevima, gdje je privremeno uspostavljen dvosmjerni saobraaj, za naglaavanje razgranienja saobraaja prema smjerovima vonje. Povrina markera mora biti izraena iz materijala, koji odsijevaju svjetlost (slika 3). Markeri mogu stajati samostalno ili biti privreni na montane vodee rubnike. Kada su markeri privreni na montane vodee rubnike, moraju biti izvedeni tako da su crvene i bijele trake usmjerene od vrha markera nadolje u smjeru prema vozilu, koje vozi uz marker. U odreenim sluajevima se mogu umjesto kosih crta upotrijebiti usmjeravajue strelice crvene boje na bijelom polju (slika 4);
Slika 3
Slika 4
svjetlo odbijajua tijela za naglaavanje privremeno (uto) ili trajno (bijelo) oznaenih linija razdvajanja;
vrpce i trake za ograniavanje odnosno oznaavanje manjih radilita;
strana 105 od 243
privremene razdvajajue ograde od umjetnih materija (plastina masa), koje fiziki razdvajaju povrine namijenjene za saobraaj u suprotnim smjerovima;
rastegljive i sklapajue ograde za obezbjeenje manjih radilita na povrinama za pjeake;
2.2.1 POSTAVLJANJE OPREME ZA REGULISANJE I KANALISANJE SAOBRAAJA NA PODRUJU RADOVA NA PUTU, DRUGIH PREPREKA I OTEENJA KOLOVOZA Oprema za regulisanje i kanalisanje saobraaja na podruju radova na putu, privremenih prepreka i oteenja kolovoza smije se postavljati samo na osnovu plana za oznaavanje privremenog reima saobraaja i u skladu sa propisom o oznaavanju radova na putu, drugih prepreka i oteenja kolovoza. 2.3 SIGURNOSTNE OGRADE 2.3.1 OPTE 2.3.1.1 Namjena Ovom smjernicama postavljeni su uslovi i odreeni naini postavljanja elinih, betonskih i drvenih sigurnostnih ograda na javnim putevima i nekategorisanim putevima za odvijanje javnog saobraaja (dalje u tekstu: javni putevi). 2.3.1.2 Namjena sigurnostnih ograda Namjena sigurnostnih ograda je da sprijee zanoenje (isklizavanje) vozila sa puta ili prelaska vozila na suprotni kolovoz, ime bi se sprijeile i smanjile povrede putnika u vozilu, lica i objekata pored puta, te bi se na kolovozu zadrala vozila koja su nekontrolisano promijenila smjer vonje. 2.3.1.3 Kriterijum kvalitete sigurnostnih ograda Sigurnostne ograde, koje su potvrene u skladu sa evropskim standardima EN 1317-1 i EN 1317-2 mogu se postavljati na javne puteve.
strana 106 od 243
2.3.2 OBJANJENJE POJMOVA - SO: sigurnostna ograda - SO: elina sigurnostna ograda - BSO: betonska sigurnostna ograda - DSO: drvena sigurnostna ograda - Ograda: je konstrukcija koja se sastoji od pojedinih elemenata postavljenih pored puta u cilju zatite. - Greda: (sigurnostne ograde): je elemenat ograde, odreene duine, izraen od materijala koji posjeduje odgovarajue mehanike karakteristike; u sluaju udara vozila njena kruta konstrukcija (betonska sigurnostna ograda) ili deformacija (elina i drvena sigurnostna ograda) ublaavaju posljedice udara. - Odstojnik: je elemenat ograde odreenih dimenzija; njegova namjena je da povee gredu sa stubom ili konzolom. - Stub: podupire odstojnik i/ili gredu; odreene je duine i izraen je od materijala koji posjeduje odgovarajue mehanike karakteristike, tako da odstojnik bude postavljen na odreenu udaljenost od puta, kao i na odreenu visinu iznad puta. - Maje oko: je elemenat ograde prikaen na gredu koji slui za obiljeavanje trase. - Zakljuni element: je dio ograde na njenom poetku i kraju; njegova namjena je da ublai posljedice sudara izmeu vozila i ograde. - Razdjelni pojas: je dio puta koji fiziki i/ili oznakama razdvaja suprotne kolovoze; na razdjelnom ostrvu zabranjeno je odvijanje saobraaja. - Demontani dio: je dio ograde koji je, ukoliko je potrebno, mogue demontirati. - Nivo zadravanja vozila (sigurnostne ograde): u skladu sa evropskim standardom EN 1317-2 predstavlja nivo zadravanja razliitih vrsta vozila spreavajui njihovo zanoenje (isklizavanje) sa puta ili prelazak na suprotni kolovoz; zavisi od kategorije javnog puta, PGDP, posebnog podruja bone povrine puta ili opasne dionice puta. - Deformacija ("radna irina") ograde (W): u poprenom presjeku predstavlja udaljenost izmeu prednjeg dijela ograde prije udara vozila i najdalje take ograde nakon deformacije ili devijacije od orginalnog poloaja usljed udara vozila. - PGDP: Prosjean godinji dnevni promet
2.3.3 VRSTE SIGURNOSTNIH OGRADA 2.3.3.1 eline sigurnostne ograde (SO) 2.3.3.1.1 Jednostrane Jednostrana SO se sastoji od grede koja je prikaena za stub (Crte 1). Jednostrana SO je projektovana za zadravanje vozila sa jedne strane.
strana 107 od 243
Rub kolovoza
Crte 1: Jednostrana SO 2.3.3.1.2 Dvostrane Dvostrana SO se sastoji od greda koje su za stub zakaene direktno bez odstojnika (Crte 2). Dvostrana SO je projektovana za zadravanje vozila sa obe strane.
75 cm
30 5 cm
Rub kolovoza
Rub kolovoza
Crte 2: Dvostrana SO 2.3.3.1.3 Jednostrana sa odstojnikom Jednostrana SO se sastoji od grede koja je za stub prikaena pomou odstojnika (Crte 3). Jednostrana SO sa odstojnikom je projektovana za zadravanje vozila sa jedne strane.
strana 108 od 243
75 cm

40 cm
Rub kolovoza
Crte 3: Jednostrana SO sa odstojnikom 2.3.3.1.4 Dvostrana sa odstojnikom Dvostrana SO sa odstojnikom se sastoji od greda koje su za stub prikaene pomou odstojnika (Crte 4). Dvostrana SO sa odstojnikom je projektovana za zadravanje vozila sa obe strane.
80 cm
75 cm
Rub kolovoza
Rub kolovoza
Crte 4: Dvostrana SO sa odstojnikom 2.3.3.1.5 Jednostrana sa odstojnikom ankerisanim za objekat Jednostrana SO sa odstojnikom ankerisanim za objekat sastoji se od grede koja je pomou odstojnika, koji je ankerisan za objekat, zakaena za stub (Crte 5). Jednostrana SO sa odstojnikom ankerisanim za objekat je projektovana za zadravanje vozila sa jedne strane.
75 cm
strana 109 od 243

40 cm
75 cm Rub kolovoza
Crte 5: Jednostrana SO sa odstojnikom ankerisanim za objekat 2.3.3.1.6 Dvostrana sa odstojnikom ankerisanim za objekat Dvostrana SO sa odstojnikom ankerisanim za objekat se sastoji od grede koja je pomou odstojnika prikaena za ankerisani stub (Crte 6). Dvostrana SO sa odstojnikom ankerisanim za objekat je projektovana za zadravanje vozila sa obe strane.
80 cm
75 cm
max. 10 cm
Rub kolovoza
Rub kolovoza
Crte 6: Dvostrana SO sa odstojnikom ankerisanim za objekat 2.3.3.1.7 Dvostrana ankerisana za objekat Dvostrana SO koja je ankerisana za objekat sastoji se od greda koje su prikaene za stub ankerisan za objekat (Crte 7). Dvostrana SO ankerisana za objekat je projektovana za zadravanje vozila sa obe strane.
strana 110 od 243
75 cm

30 5 cm
Rub kolovoza
Rub kolovoza
Crte 7: Dvostrana SO ankerisana za objekat 2.3.3.2 Betonska sigurnostna ograda (BSO) 2.3.3.2.1 Jednostrana Jednostrana BSO, visine 80 cm ili 110 cm (Crte 8) je projektovana za zadravanje vozila sa jedne strane.
18
15
80 (110)
kolovoz Rub kolovoza mere u cm
Crte 8: Jednostrana BSO 2.3.3.2.2 Dvostrana Dvostrana BSO, visine 80 cm ili 110 cm (Crte 9) je projektovana za zadravanje vozila sa obe strane.
strana 111 od 243

18 5 15 5 18
80 (110)
kolovoz
Rub kolovoza
mere u cm
Rub kolovoza
Crte 9: Dvostrana BSO 2.3.3.3 Drvena sigurnostna ograda (DSO) 2.3.3.3.1 Jednostrana DSO je projektovana za zadravanje vozila sa jedne strane. DSO se sastoji od grede (drvene letve sa elinom ovojnicom za ojaanje), koja je zakaena za elini stub sa drvenom oblogom (Crte 10).
greda (drvena letva)
elina ovojnica za ojaanje grede 75 cm
drvena obloga stuba SO
Rub kolovoza
stub SO
Crte 10: Jednostrana DSO Postavljanje DSO na objekat ili zid se izvodi u skladu sa istim naelima i zahtjevima kao to se primjenjuju za SO. 2.3.4 USLOVI POSTAVLJANJA SIGURNOSTNIH OGRADA 2.3.4.1 Opte Sigurnostna ograda se postavlja na lokacijama na kojima je opasnost od povreda nastalih usljed udara u sigurnostnu ogradu manja od opasnosti da vozilo proe u opasnu zonu, koja je odvojena ogradom. Na putevima na kojima se obino postavlja SO, u odreenim sluajevima obavezno je ili je potrebno postaviti BSO ili DSO.
strana 112 od 243 knjiga I dio 1 poglavlje 5 RS-FB&H/3CS DDC 433/04
80 (110)
elina sigurnostna ograda: na bankinu i razdjelni pojas autoputa i brzog autoputa postavlja se jednostrana SO sa odstojnikom. ukoliko na razdjelnom pojasu autoputa i brzog autoputa nema dovoljno mjesta za postavljanje jednostrane SO sa odstojnikom mogue je postaviti dvostranu SO sa odstojnikom. na bankinu i razdjelni pojas ostalih javnih puteva postavlja se jednostrana SO bez odstojnika. ukoliko na razdjelnom pojasu puteva navedenih u prethodnom paragrafu nema dovoljno mjesta za postavljanje jednostrane SO, mogue je postaviti dvostranu SO.
SO sa dodatnom zatitom za motocikliste potrebno je postaviti na javnim putevima na kojima se u toku turstike sezone oekuje poveanje motociklistikog saobraaja. Betonska sigurnostna ograda: ukoliko potreban nivo zadravanja vozila nije mogue postii SO, na putevima sa dvostrukim kolovozom, sa jednom saobraajnom trakom u svakom smjeru, i sa PGDP do 7,000 ili na putevima sa dvostrukim kolovozom, sa dvije saobraajne trake u svakom smjeru, i sa PGDP do 39,000,
na putevima koji prelaze preko podruja zatita voda, u cilju spreavanja prosipanja opasnih supstanci u podzemne vode. Visine BSO - 80 cm: ukoliko kamioni i autobusi sainjavaju do 15% navedenog PGDP, 110 cm: ukoliko kamioni i autobusi sainjavaju 15% ili vie navedenog PGDP. Drvena sigurnostna ograda Drvena sigurnostna ograda se uglavnom postavlja na putevima na kojima je slabiji saobraaj, te gdje iz estetskih razloga kao i iz razloga zatite ivotne sredine nije mogue postaviti SO ili BSO. 2.3.4.2 Sigurnostna ograda u urbanom podruju Sigurnostnu ogradu nije potrebno postavljati u urbanom podruju, izuzev ukoliko: je put uporedan sa vodenim tokom, srednjeg nivoa vode od 2 m ili vie, koji je 6 m udaljen od ruba kolovoza se trasa puta protee preko visokog nasipa (uzimajui u obzir Crte 12 pod stavkom 4.5), koji je 6 m udaljen od ruba puta se trasa puta protee preko objekta za premoavanje vodenog toka (srednjeg nivoa vode 2 m ili vie), eljeznice ili neke druge saobraajne povrine ili se trasa puta protee du potpornog zida koji je 6 m udaljen od ruba puta
ukoliko ivinjak visine 15 cm h 18 cm nije postavljen du ruba puta, ruba dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje. 2.3.4.3 Sigurnostna ograda na razdjelnom pojasu Parametri za postavljanje sigurnostne ograde na razdjelnom pojasu su irina razdjelnog pojasa i PGDP (Crte 11). Bez obzira na odredbe iz prethodnog paragrafa, postavljanje sigurnostne ograde na razdjelni pojas autoputa ili brzog autoputa, ija je irina manja od 8 m, je obavezno bez obzira na PGDP.
Demontana sigurnostna ograda se postavlja na razdjelni pojas: na otvorenoj trasi, po pravilu, najvie na svakom 3 km, prije tunela i usjeka, prije velikih objekata za premoavanje.
PGDP 50.000
30.000
20.000
svi putevi izuzev autoputeva i brzih autoputeva
avtoputevi i brzi avtoputevi
svi putevii
40.000
Sigurnostna ograda je potrebna
10.000 5.000 2
sigurnostna ograda nije potrebna
4 6 8 10 12 14 irina razdjelnog pojasa (m)
16
Crte 11: Parametri za postavljanje sigurnostne ograde na razdjelnom pojasu 2.3.4.4 Sigurnostna ograda u podruju zatite voda Ukoliko put prelazi preko podruja zatite voda izvan urbanog podruja, sigurnostnu ogradu je potrebno postaviti du puta. 2.3.4.5 Sigurnostna ograda na nasipu Parametri koji uslovljavaju postavljanje sigurnostne ograde na nasip su visina i prosjean nagib nasipa ili terena, kao i udaljenost izmeu poetka nagiba i ruba puta, ruba dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje vozila (Crte 12). Kada se utvrdi visina nasipa i nagib kosine nasipa ili terena, potrebno je u obzir uzeti jarkove koji se nalaze pored noice nasipa. Ukoliko je udaljenost izmeu poetka nagiba i ruba puta, ruba dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje vozila - vea od 10 m, te ukoliko je dozvoljena brzina V 70 km/h i - vea od 6 m, te ukoliko je dozvoljena brzina V < 70 km/h, sigurnostnu ogradu nije potrebno postavljati.
strana 114 od 243

prosjean nagib nasipa ili terena
1:1,5 sigurnostna ograda potrebna je
1:2
1:3 sigurnostna ograda nije potrebna 1:4
10 8 visina (m)
12
14
16
Crte 12: Parametri za postavljanje sigurnostne ograde na nasip 2.3.4.6 Sigurnostna ograda na usjeku Postavljanje sigurnostne ograde na usjek nije dozvoljeno ukoliko je nagib ili povrina izmeu usjeka i puta glatka ili takva da bi mogla da izazove zanoenje vozila. 2.3.4.7 Sigurnostna ograda u/na objektu Sigurnostna ograda se ne postavlja u tunele, tunele sa bonim otvorima, te na ulaze/izlaze dionica propusta do 150 cm, koji su ugraeni u nasip, te koji imaju isti nagib kao kosina nasipa. 2.3.4.8 Sigurnostna ograda u podruju opasnih prepreka pored puta Sigurnostnu ogradu je potrebno namjestiti ukoliko je opasna prepreka 10 m udaljena od ruba puta, dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje vozila. U opasne prepreke spadaju: vodena prepreka srednjeg nivoa vode 2 m ili vie, drvee sa promjerom stabla koji prelaze 15 cm, portal ili polu-portal sa spoljanim profilom cijevi veim od 76 mm i debljinom stjene veom od 2.9 mm, stub: javne rasvjete, elektinog voda, objekat i slino,
- naroito opasni objekti sa zapaljivim supstancama. 2.3.4.9 Sigurnostna ograda u blizini druge saobraajne povrine Sigurnostna ograda mora biti postavljena u blizini druge saobraajne povrine, ukoliko: - je rub druge saobraajne povrine 10 m udaljen od ruba kolovoza, ruba dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje, - je put uporedan sa eljeznikim kolosijekom, te ukoliko je rub kolovoza, rub dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje 10 m udaljen od najblie ine,
strana 115 od 243
ukoliko se eljezniki kolosijek ili druga saobraajne povrina protee du noice nasipa ili preko dna terena iji je nagib vei od 1:3, s tim da je udaljenost izmeu ruba kolovoza, ruba dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje i najblie ine ili ruba druge saobraajne povrine 30 m, te ukoliko je udaljenost izmeu donjeg ruba nasipa i prve ine ili ruba druge saobraajne povrine 10 m, a razlika u visini izmeu kote ruba kolovoza, ruba dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje i ruba druge saobraajne povrine ili vrha najblie ine 3 m.
Sigurnostna ograda mora biti postavljena pored izdignute saobraajne povrine (prvi red stavke 2.3.4.9) ili du puta, ukoliko je saobraajna povrina na niem nivou eljezniki kolosijek. Sigurnostnu ogradu nije potrebno postavljati u blizini druge saobraajne povrine, bez obzira na odredbe iz prvog paragrafa, u sljedeim sluajevima : u podruju raskrsnice, u podruju autobuske stanice, pored eljeznikog kolosijeka, ukoliko je kolosijek pored druge saobraajne povrine vii od saobraajne povrine i ukoliko je vrh najblie ine 2 m iznad druge saobraajne povrine.
2.3.5 NAIN POSTAVLJANJA SIGURNOSTNE OGRADE 2.3.5.1 Visina 2.3.5.1.1 elina i drvena sigurnostna ograda Gornji rub SO i DSO mora biti 75 cm iznad ruba kolovoza, dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje (Crtei 1 do 7 i 10), mjereno od horizontalne linije na rubu kolovoza, dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje. 2.3.5.1.1.1 Stub Stub SO i DSO, koji je predvien za pobijanje, mora biti 1.9 m dugaak. Stubovi se postavljaju na udaljenosti od 1.33 m, 2 m i 4 m, u zavisnosti od potrebnog nivoa zadravanja vozila. Stub ima ugraen zatvoreni profil u smjeru vonje, izuzev na razdjelnom pojasu. Ukoliko stub nije mogue pobiti u teren ili ukoliko se SO postavlja na prelaz preko razdjelnog pojasa, stub i podlona ploica moraju biti prikaeni za anker, koji je ugraen u temelj (Crte 13).
vijak sa maticom i podlonom ploicom
stub SO sa podlonom ploicom anker
kolovoz
kolovoz
temelj
Crte 13: Stub SO i DSO koji je podlonom ploicom prikaen na anker
strana 116 od 243
Ukoliko izvoenje temelja nije mogue, potrebno je u trup puta, u koji se postavlja stub SO i DSO, ubaciti metalne dijelove (Crte 14). U tom sluaju, otvor na vrhu takvog komada mora biti zatvoren prilikom postavljanja i uklanjanja sigurnostne ograde.
stub SO
otvora pokriva za pokrivanje kolovoz minimalno 130 cm kolovoz
metalni uloak
Crte 14: Stub SO i DSO postavljen u metalni uloak 2.3.5.1.2 Betonska sigurnostna ograda Gornji rub betonske sigurnostne ograde mora biti 80 ili 110 cm (u sluaju visokih ograda) iznad ruba kolovoza, dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje (Crte 8 i 9). 2.3.5.1.3 Ograda za pjeake i bicikliste Ograda predviena za zatitu pjeaka, koja se postavlja izmeu kolovoza i povrine za pjeake, mora biti izvedena kao nadogradnja SO (Crte 15), DSO ili BSO. Ograda predviena za zatitu biciklista mora da ima titnik za bicikliste pored dograene ograde na nivou grede ograde. Na mjeovitim povrinama ista zatita se primjenjuje kao za bicikliste. Visina ograde je 110 cm h 120 cm (mjereno od ruba povrine za pjeake i/ili bicikliste do vrha ina).
75 cm
110 h 120 cm
titnik za bicikliste
povrina za pjeake i/ili bicikliste
rub kolovoza
Crte 15: Ograda nadograena iznad jednostrane SO i titnik za bicikliste predvieni su za zatitu pjeaka i biciklista.
strana 117 od 243
2.3.5.1.4 Ograde sa dodatnom zatitom za motocikliste Ograde sa dodatnom zatitom za motocikliste predviene su za zatitu motociklista na javnim putevima (Crte 16).
75 cm
rub kolovoza
Crte 16: Ograda sa dodatnom zatitom za motocikliste 2.3.5.2 Duina Duina sigurnostne ograde na punoj visini (75 cm, 80 cm ili 110 cm), ukljuujui duinu prije i poslije opasne dionice, mora da iznosi najmanje 100 m na autoputu i brzom autoputu izuzev na ograncima prikljuka i najmanje 60 m na drugim javnim putevima. Raspored sigurnostnih ograda na punoj visini prije i poslije opasne dionice, koja mora biti zatiena u zavisnosti od kategorije puta i PGDP, predstavljen je u Tabelama 1 i 2.
Kategorija puta prije poslije
opasna dionica - autoput - brzi autoput 60 m 48 m 20 m 16 m
Tabela 1: Duina sigurnostne ograde na punoj visini prije i poslije opasne dionice na autoputu i brzom autoputu
ostali javni putevi sa PGDP - preko 7000 prije poslije
opasna dionica 48 m 32 m 16 m 24 m 16 m 12 m
- od 3000 do 7000 - manje od 3000
Tabela 2: Duina sigurnostne ograde na punoj visini prije i poslije opasne dionice na ostalim javnim putevima u zavisnosti od PGDP
strana 118 od 243
40 cm
20cm
2.3.5.2.1 Zakljuni element Duina zakljunog elementa sigurnostne ograde na autoputu i brzom autoputu, izuzev na ulazima prikljuka i na javnim putevima gdje je PGDP 3000 vozila iznosi 12 m, sa prednje i zadnje strane (Crte 17). Na drugim javnim putevima gdje je PGDP < 3000, duina zakljunog elementa sa prednje i zadnje strane iznosi 4 m (Crte 17). Stubovi zakljunog elementa sigurnostne ograde moraju biti postavljeni na takvom razmaku da se postie isti nivo zadravanja vozila kao sa sigurnostnom ogradom koja je postavljena na itavoj visini. Razmak izmeu stubova mora biti u skladu sa zahtjevima navedenim u stavci 2.3.5.1.1.1. Zavretak SO, DSO i BSO, u podruju gdje usjek prelazi u nasip ili u konstrukciju za premoavanje mora biti postavljen na osnovu promjene smjera sa nagibom 1:20 i zakopan u kosinu (Crte18).
zakljuni element
40 cm
5 cm
d1
d1
d1
d1
ukopani dio zakljunog elementa
smjer vonje
rub kolovoza
smjer vonje
d .... razmak izmeu stubova na visini sigurnostne ograde d1 .... razmak izmeu stubova zakljunog elementa sigurnostne ograde
Crte 17: Ukopani dio zakljunog elementa SO sa prednje i zadnje strane
strana 119 od 243
zavretak sigurnostne ograde
d1
d1
d1
d1
ukopani dio zakljunog elementa
n = 1:20
smjer vonje
rub kolovoza
smjer vonje d .... razmak izmeu stubova na visini sigurnostne ograde d1 .... ramak izmeu stubova zakljunog elementa sigurnostne ograde
Crte 18: Zavretak SO i DSO B u podruju gdje usjek prelazi u nasip ili konstrukciju za premoavanje 2.3.5.2.2 Prekid sigurnostne ograde Prekid sigurnostne ograde na pjeakom i/ili biciklistikom prelazu preko kolovoza ili usljed nedostatka povrine za pjeake i/ili bicikliste pored puta, treba izvriti kako je prikazano na Crteu 19. Ukoliko prekid sigurnostne ograde nije mogue izvriti pomou skretnice, kako je prikazano na Crteu 19, usljed uslova terena, te ukoliko je PGDP 3000, prekid je mogue izvriti pomou ukopanog dijela zavrnog elementa, duine 4 m, kako je prikazano na Crteu 20.
8m
32 m
smjer vonje
prelaz preko kolovoza
rub kolovoza
smjer vonje d .... razmak izmeu stubova na visini sigurnostne ograde
strana 120 od 243
povrina za pjeake i bicikliste
Crte 19: Prekid SO i DSO na pjeakom i/ili biciklistikom prelazu preko kolovoza ili usljed nedostatka povrine za pjeake i/ili bicikliste pored puta
4m
4m
ukopani dio zakljunoga elementa
smjer vonje
rub kolovoza
smjer vonje d1.... razmak izmeu stubova zakljunoga elementa sigurnostne ograde
Crte 20: Prekid SO i DSO sa 4 m dugim zakljunim elementima Postavljanje stubova zakljunog elementa sigurnostne ograde blie jedan drugom, u sluaju prekida sigurnostne ograde (Crtei 19 i 20) treba izvriti u skladu sa odredbama koje su navedene pod stavkom 2.3.5.2.1. Prekid SO, DSO i BSO zbog prikljuka treba izvesti zaokruivanjem ograde na cjelokupnoj visini, u duini od 16 m, u smjeru prikljuka (Crte 21).
smjer vonje
smjer vonje
rub kolovoza
2 r 4
zakljuni element
Crte 21: Prekid SO i DSO na mjestu prikljuka U posebnim sluajevima, kada zaokruivanje sigurnostne ograde, navedeno u prethodnom paragrafu, nije izvodljivo, ogradu je mogue premjestiti pomou ukopanog dijela zakljunog elementa odgovarajue duine, kako je predstavljeno na Crteu 22. Sigurnostna ograda u podruju stuba na kojem se nalazi oprema za pozive u sluaju nude mora biti postavljena kako je prikazano na Crteu 23. Prekid sigurnostne ograde nije dozvoljen u podruju izlaza u sluaju opasnosti na ogradi za zatitu od buke.
strana 121 od 243
smjer vonje
smjer vonje
rub kolovoza n=1:10 n=1:10
Crte 22: Prekid eline ili drvene sigurnostne ograde ukopanim zakljunim elementom
stub sa opremom za poziv u sluaju nude mrea za zatitu stuba d d d 40 cm SO sa odstojnikom
n=1:20
min 0,5
smjer vonje
1m
rub kolovoza
d .... razmak izmeu stubova na punoj visini sigurnostne ograde
Crte 23: SO i DSO u podruju stuba opremljenog za pozive u sluaju opasnosti
80 (110) cm
60
60
Crte 24: BSO u podruju stuba opremljenog za pozive u sluaju opasnosti 2.3.5.2.3 Veza izmeu dvije ograde Dvije sigurnostne ograde je potrebno povezati ukoliko je razmak izmeu dionica, na kojima je u punoj duini predvieno postavljanje ograde, iznosi manje od 50 m.
strana 122 od 243
2.3.5.3 Udaljenost 2.3.5.3.1 Od bankine Udaljenost grede sigurnostne ograde od ruba puta, ruba dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje mora da iznosi najmanje 50 cm (Crte 25). elina i drvena sigurnostna ograda - udaljenost vanjske strane pobijenog stuba SO i DSO od ruba kosine mora, prema pravilu, da iznosi najmanje 50 cm (Crte 25).
75 cm
50 cm
50 cm
rub kolovoza
Crte 25: Udaljenost elemenata SO i DSO od ruba kolovoza, dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje i nasipa, u sluaju da se sigurnostna ograda postavlja na bankinu 2.3.5.3.2 Od ivinjaka U sluaju ivinjaka visine 7 cm, gredu sigurnostne ograde mogue je postaviti na bilo kojoj udaljenosti od ivine linije, u skladu sa uslovima za postavljanje zatitnih ograda, s tim da navedena udaljenost ne smije biti manja od 50 cm (Crtei 8, 9, 26, 28). Ukoliko je sigurnostna ograda postavljena pored ivinjaka visine > 7 cm, greda sigurnostne ograde mora biti iznad ivinjaka (za SO i DSO), te 15 cm udaljena od ruba ivinjaka (Crte 27). Greda sigurnostne ograde mora biti 50 cm udaljena od (pojmovne) linije ruba kolovoza, dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje.
rub kolovoza
Crte 26: Postavljanje SO i DSO na ivinjak visine 7 cm.

75 cm
75 cm rub kolovoza
ivinjak na visini
proiren asfaltirani dio
oboreni ivinjak na visini kolovoza
u s a p a g e n v a t s d o i l a a g e n b o r , a i
Crte 27: Postavljanje SO i DSO pored kolovoza sa prelazom u podruje "visokih" ivinjaka (> 7 cm)
strana 124 od 243
rub kolovoza
bankina
75 cm rub kolovoza
ivinjak na visini
oboren ivinjak na visini kolovoza
u s a p a g e n v a t s d o i l a a g e n b o r , a i z o
Crte 28: Postavljanje SO i DSO pored kolovoza (sa dodatnom irinom ili ojaanom bankinom za prinudno zaustavljanje) sa prelazom u podruje "niskih" ivinjaka ( 7 cm) 2.3.5.4 Poloaj 2.3.5.4.1 Pored puta 2.3.5.4.1.1 Sa preprekom Sigurnostna ograda se postavlja prije prepreke koju predstavlja ograda za zatitu od buke, tako da razmak izmeu prednjeg dijela ograde i prepreke iznosi najmanje 100 cm (Crtei 29 i 30).
rub kolovoza
bankina
50 cm
100 cm
80 (110) cm
kolovoz rub kolovoza
temelj
Crte 29: Postavljanje jednostrane betonske sigurnostne ograde za zatitu od prepreke koju predstavlja ograda za zatitu od buke.
50 cm
100 cm
75 cm
kolovoz rub kolovoza
temelj
Crte 30: Postavljanje jednostrane eline sigurnostne ograde za zatitu prepreke koju predstavlja ograda za zatitu od buke. Ogradu za zatitu od buke moemo, samo u izuzetnim sluajevima, postaviti na betonsku sigurnostnu ogradu pored postojeeg javnog puta, kao i na konstrukciju za premoavanje. Njeno odstupanje od vertikalne linije je 10, mjereno od kolovoza sa vanjske strane. Postavljanje SO, DSO i BSO u sluaju da na kolovozu sa ojaanom bankinom za prinudno zaustavljanje postoji prepreka, se prema pravilu vri pomjeranjem sa nagibom 1 : n 1 : 20 (Crte 31).
min. 8 m :20 1:n 1
ograda za zatitu od buke
ograda za zatiu od buke
rub ojaane bankine za prinudno zaustavljanje ojaana bankina za prinudno zaustavljanje
smjer vonje
Crte 31: Pomjeranje SO i DSO usljed prepreke pored puta sa ojaanom bankinom za prinudno zaustavljanje
2.3.5.4.2 Na razdjelnom pojasu elina sigurnostna ograda: - prema pravilu, na razdjelnom pojasu 2.8 m postavlja se jednostrana elina sigurnostna ograda sa odstojnikom, - u sluaju koji je predstavljen na Crteu 32, postavlja se dvostrana elina sigurnostna ograda sa odstojnikom, - prilikom postavljanja ograde, u obzir je potrebno uzeti njenu "radnu irinu. Drvena sigurnostna ograda: - drvenu sigurnostnu ogradu ne postavljamo na razdjelnom pojasu. Betonska sigurnostna ograda: - betonsku sigurnostnu ogradu je mogue postaviti na razdjelnom pojasu irine < 2.8. Ukoliko se postavljaju dvije jednostrane ograde, prostor izmeu njih mora biti ispunjen odgovarajuim materijalom. Izmeu ruba kolovoza, dodatne irine ojaane bankine za prinudno zaustavljanje i betonske sigurnostne ograde potrebno je predvidjeti stabilizovano podruje (Crte 33). 2.3.5.4.2.1 Bez prepreke Nain postavljanja razliitih vrsta SO na razdjelnom pojasu bez prepreke predstavljen je na Crteima 31 i 34 do 38.
0,5 m l 2,0 m 80 cm 0,5 m l 2,0 m
rub kolovoza
75 cm h 85 cm
75 cm
rub kolovoza
1,8 m
4,8 m
Crte 32: Ukoliko je visina dvostrane SO sa odstojnikom na razdjelnom pojasu > 85 cm (mjereno od vrha grede ograde do terena ispod vertikalne linije prednjeg dijela grede), dok je greda 50 cm l 200 cm udaljena od vanjskog ruba kolovoza, dodatne irine ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje, razdjelni pojas je potrebno pomou kamenog materijala uzdignuti na visinu 75 cm h 85 cm.
strana 127 od 243

1,8 m
80 (110) cm
po potrebi ispunjeno odgovarajuim materijalom
rub kolovoza
rub kolovoza
2,8 m
Crte 33: Dvije jednostrane BSO na razdjelnom pojasu irine < 2.8 m, s tim da je razmak izmeu njih, po potrebi, ispunjen odgovarajuim materijalom.
40 cm
75 cm
1:n 1:1 0
1:n 1:1 0 rub kolovoza
rub kolovoza 2,8 m b 4,8 m
Crte 34: Dvostrana SO sa odstojnikom na razdjelnom pojasu irine 2.80 m b < 4.80 m i poprenog nagiba 1 : n 1 : 10. U formuli za proraun a = 0.1 n (max (b / 2) 0.4 m) vrijednost b je u metrima.
strana 128 od 243
75 cm
80 (110) cm

40 cm
75 cm
1:n 1:1 0
1:n 1:1 0 rub kolovoza
Crte 35: Kombinacija dvije jednostrane SO sa odstojnikom na razdjelnom pojasu irine: 2.80 m b < 4.80 m i poprenog nagiba 1 : n > 1 :10 Napomena: Parametar n na Crteima 34 i 35 u vrijednosti a (razmak izmeu grede i ruba kolovoza) predstavlja istu vrijednost kao n, koji je objanjen ispod crtea (bez mjernih jedinica).
75 cm
1:n 1:1 0
1:n 1: 10 rub kolovoza
Crte 36: Kombinacija jednostrane SO sa odstojnikom i jednostrane SO bez odstojnika na razdjelnom pojasu, irine 1.80 m b < 2.80 m i poprenog nagiba 1 : n > 1 : 10
75 cm
strana 129 od 243
75 cm
1:10
1:n
1:5
75 cm
1:10
1:n
1:5
rub kolovoza rub kolovoza
1,25 m
1,8 m
Crte 37: Dvostrana SO bez odstojnika na razdjelnom pojasu irine 1.25 m b < 1.80 m i poprenog nagiba 1 : 10 < 1 : n 1 : 5.
1:3
1:n
1:5
75 cm
1 :3 rub kolovoza
1:n
1:5
Crte 38: Kombinacija dvostrane SO bez odstojnika i sa dodatnom gredom na strani nieg puta na razdjelnom pojasu, irine 1.25 m b < 1.80 m i poprenog nagiba 1 : 3 1 :n>1:5 2.3.5.4.2.2 Sa preprekom Nain postavljanja jednostrane SO sa odstojnikom na razdjelnom pojasu sa preprekom predstavljen je na Crteima 39 i 40. Jednostrana SO sa odstojnikom na razdjelnom pojasu se postavlja sa obe strane prepreke. Prelaz iz dvostrane u jednostranu SO sa odstojnikom, u oblasti prepreke na razdjelnom pojasu, se izvodi kako je prikazano na Crteu 41.
strana 130 od 243
40 cm
40 cm
75 cm
rub kolovoza
d prepreka na razdjelnom pojasu b d + 5,0 m
rub kolovoza
Crte 39: Jednostrana SO sa odstojnikom na razdjelnom pojasu sa preprekom, gdje je prepreka 1.50 m a < 2.50 m udaljena od ruba kolovoza ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje
40 cm
40 cm
75 cm
m c 5 7
rub kolovoza
d prepreka na razdjelnom pojasu b d + 5,0 m
rub kolovoza
Crte 40: Jednostrana SO sa odstojnikom na razdjelnom pojasu sa preprekom, gdje je prepreka a 2.50 m udaljena od ruba kolovoza ili ojaane bankine za prinudno zaustavljanje
strana 131 od 243
75 cm

smjer vonje min. 8 m min. 8 m
rub kolovoza
rub kolovoza min. 8 m min. 8 m smjer vonje
Crte 41: Prelaz dvostrane SO u jednostranu SO sa odstojnikom u podruju prepreke na razdjelnom pojasu 2.3.5.4.2.3 Na prelazu preko razdjelnog pojasa Na prelazu preko razdjelnog pojasa se obino postavlja jednostrana SO sa odstojnikom u liniji ograde postavljene na obe strane diskontinuiranog razdjelnog pojasa, koje su zakljuene polukrunom zakljunicom (Slika 42). Duina demontanog dijela je 90m kada prelazi na drugu stranu jedan pojas i 135m kada prelaze dva vozna pojasa. Na prekanju su dodati SB stubii (vidi lan 2.3.5.1.1.1.)
rubna crta rub kolovoza smjer vonje
SO zeleni pojas
stub SO sa odstojnikom zeleni pojas
polukruni zakljuni element SO
rub kolovoza rubna crta smjer vonje
Crte 42: Jednostrana SO sa odstojnikom na prelazu preko razdjelnog pojasa 2.3.5.4.2.4 Zatita od bljeska Zatitu od bljeska je potrebno postaviti na sigurnostnu ogradu koja se nalazi na razdjelnom pojasu autoputa ili brzog autoputa. Postavljanje zatite je predvieno na lokacijama gdje je mogue zasljepljivanje vozaa iz suprotnog smjera. irina razdjelnog pojasa za koji je zatita od zasljepljivanja obavezna je < 2.8 m. Zatita se postavlja tako da ugao zatite od zasljepljivanja iznosi 9 (Crte 43). Na razdjelnom pojasu irine 2.8 m, zatitu od zasljepljivanja mogue je izvesti ozelenjavanjem.
strana 132 od 243

smjer vonje

smjer svjetla rubna crta
rub kolovoza
SO
stub SO sa odstojnikom
element zatite od zasljepljivanja
rub kolovoza rubna crta

o
75 cm
smjer vonje
Crte 43: Zatita od zasljepljivanja koja je postavljena na sigurnostnu ogradu na razdjelnom pojasu 2.3.6 POTREBAN NIVO ZADRAVANJA VOZILA POMOU SIGURNOSTNE OGRADE Osnovni nivo zadravanja vozila pomou sigurnostne ograde se odreuje u skladu sa kategorijom puta (Tabela 3). Nivo zadravanja vozila pomou sigurnostne ograde se poveava u posebnom podruju bone povrine puta, na opasnim dionicama puta (Tabela 4), kao i u podruju konstrukcija za premoavanje i ostalih konstrukcija, kao i opasnih dionica puta ispred navedenih konstrukcija (Tabela 5). U Tabelama 4 i 5 naveden je maksimalan nivo zadravanja vozila, u sluaju gustog saobraaja i veeg uea kamiona u saobraaju. Dozvoljena "radna irina" sigurnostne ograde, u sluaju sudara automobila sa ogradom mora biti odreena u projektu puta. Prelaz sigurnostne ograde od nieg ka viem nivou zadravanja vozila je u podruju puta, gdje nivo zadravanja vozila mora biti povean, omoguen prelaznom ogradom, duine 24 m. Nivo zadravanja vozila "prelazne" ograde ne smije biti vii od dva nivoa u odnosu na nivo zadravanja vozila prethodnog dijela ograde ili vie od dva nivoa nii u odnosu na nivo zadravanja vozila narednog dijela ograde. Kategorija puta
autoputevi brzi autoputevi glavni putevi regionalni putevi I klase regionalni putevi II klase putevi sa fiziki razdvojenim kolovozima izvan urbanih podruja ostali javni putevi
Nivo zadravanja vozila
min. N2 N1 do N2
- za razdjelni pojas vidjeti Tabelu 4
Tabela 3: Nivo zadravanja vozila pomou sigurnostne ograde na putevima razliitih kategorija
strana 133 od 243
Posebna bona povrina i opasne dionice puta

1 2 Put kroz podruje zatite voda (zona 1), gdje je dozvoljena brzina kretanja > 90 km/h Autoputevi, brzi autoputevi, glavni ili regionalni putevi klase I ili II, ija se trasa protee paralelno sa eljeznicom na kojoj se odvija gust saobraaj Putevi ija se trasa protee du izuzetno opasnih objekata koji sadre opasne hemikalije ili zapaljive supstance Autoputevi, brzi autoputevi, glavni ili regionalni putevi klase I ili II, u blizini javnih povrina sa gustim saobraajem pjeaka Podruje prateih i objekata pored puta Razdjelni pojas irine 2.80 m Razdjelni pojas Put na kojem je dozvoljena brzina kretanja 90 km/h, uporedan sa eljeznikim ili tramvajskim kolovozom Izmeu uporednih puteva od kojih je najmanje jedan kategorisan kao autoput, brzi autoput, glavni ili regionalni put klase I ili II - Strme stjenovite kosine dublje od 6 m iji nagib prelazi 2:3 - Na zidovima dubljim od 2 m Opasna podruja, kao to su krivine radijusa R < 300 m na dugim nagibima sa uzdunim poprenim padom 4%, pored glavnih ili regionalnih puteva klase I ili II (nije primjenljivo na podruje raskrsnice, itd.) Put ija se trasa protee - uporedno sa vodenim tokom, srednjeg nivoa vode > 2 m - uporedo sa zatienim vodenim tokom (bez obzira na dubinu vode) - kroz podruje zatite vode (zona 2), gdje je dozvoljena brzina kretanja > 90 km/h Put pored ograde za zatitu od buke, ukoliko nije projektovna kao sigurnostna ograda Put du kojeg se proteu otre stijene ili stijene sa veoma otrom i ispucanom povrinom (ne moe doi do zanoenja vozila na prepreci) Za razdvajanje saobraajnih tokova na nekoliko nivoa (npr. na razdjelnom pojasu ili izmeu uporednih puteva)
3 4 5 6 7 8 9 10
H2 do H3
H1 do H2
11
12
13 14
N2 do H1
15
1 2
0,60 m
1: H2 za autoputeve, brze autoputeve, glavne puteve, puteve iz klase 1 i 2, H1 za ostale puteve 2: N2
Tabela 4: Nivoi zadravanja vozila pomou sigurnostne ograde za zatitu na opasnim dionicama puta i u podruju bone povrine puta
strana 134 od 243
Podruje konstrukcija za premoavanje i ostalih konstrukcija kao i podruje opasnih dionica prije navedenih konstrukcija 1 2 3 4 5 Konstrukcija za premoavanje u podruju zatite voda (zona 1) i konstrukcija za premoavanje preko vodenog toka, prosjene dubine 2 m, na kojima dozvoljena brzina kretanja iznosi > 90 km/h Konstrukcija za premoavanje na kojoj dozvoljena brzina kretanja iznosi > 90 km/h, koje je uporedna sa eljeznicom ili se s njom ukrta Konstrukcija za premoavanje na kojoj dozvoljena brzina kretanja iznosi > 90 km/h, pored javne povrine sa gustim saobraajem pjeaka Konstrukcija za premoavanje pored izuzetno opasnih objekata koji sadre opasne hemikalije ili zapaljive supstance, gdje je dozvoljena brzina kretanja > 90 km/h Urbano podruje du puta koje je uglavnom povezano gradskim vijaduktima, gdje je dozvoljena brzina kretanja > 90 km/h Uporedni putevi na kojima je gust saobraaj (koji povezuju glavne urbane vijadukte i duge potporne zidove u gradovima preko kojih se proteu trase autoputeva, brzih autoputeva, glavnih i regionalnih puteva klase I ili II), koji su vii od nivoa konstrukcija u urbanom podruju Podruje prateih objekata drugih konstrukcija za premoavanje pored puta Razdjelni pojas irine 2.80 m Razdjelni pojas Konstrukcija za premoavanje koja je uporedna sa eljeznikim ili tramvajskim kolovozom, gdje dozvoljena brzina kretanja iznosi 90 km/h Uporedna staza za pjeake sa gustim saobraajem pjeaka i/ili ispod konstrukcije za premoavanje Konstrukcija za premoavanje koja - je uporedna sa vodenim tokom, srednjeg nivoa vode > 2 m - se protee du zatienog voden tokom (bez obzira na dubinu vode) prolazi kroz podruje zatite vode (zona 2), gdje je dozvoljena brzina kretanja > 90 km/h Opasna podruja konstrukcija za premoavanje i drugih konstrukcija, kao to su krivine radijusa R < 300 m na dugim nagibima sa uzdunim poprenim padom 4%, pored autoputeva, brzih autoputeva, glavnih ili regionalnih puteva klase I ili II (nije primjenljivo na podruje raskrsnice, itd.) Put pored ograde za zatitu od buke, ukoliko nije projektovna kao sigurnostna ograda Prelazi preko dva veoma prometna puta na razliitim nivoima Ostala opasna podruja (npr. dubina ispod mosta koja prelazi 10 m, itd.)
H2 do H3
7 8 9 10
11
12
H1 do H2
13
14 15 16
Tabela 5: Nivoi zadravanja vozila pomou sigurnostne ograde za zatitu opasnih dionica puta, konstrukcija za premoavanje i ostalih konstrukcija, kao i opasnih dionica puta prije navedenih konstrukcija Osnovni nivo zadravanja vozila na konstrukcijama za premoavanje je H1. U sluaju da je konstrukcija za premoavanje kraa od 5 m, nivo zadravanja vozila je isti kao na dijelu puta prije konstrukcije. Oznake nivoa zadravanja vozila pomou sigurnostne ograde, koje su navedene u Tabelama 3 do 5 usvojene su prema evropskim standardima EN 1317-1 i EN 1317-2.
strana 135 od 243
2.4 ZATITNE OGRADE Zatitne ograde su: ograde, koje su namijenjene za zatitu saobraaja na putu od divljai i drugih ivotinja, ograde na nadvonjacima za zatitu saobraaja na putu, koji ide ispod nadvonjaka. Zatitne ograde moraju biti izraene od materijala, koji su otporni na koroziju i uticaj ultraljubiaste svjetlosti. 2.4.1 POSTAVLJANJE ZATITNE OGRADE Zatitne ograde moraju biti postavljene tako da spreavaju dostup divljai i drugih ivotinja na put. Ukupna visina ograde mora iznositi najmanje 1,8 m, pri emu visina mree ili pletiva mora iznositi 1,4 m, a iznad mree ili pletiva treba napeti najmanje dvije ice na medjusobnoj udaljenosti 0,20 m. Mrea ili pletivo smije biti podignuto nad okolnim terenom najvie 0,05 m.
2.5 SAOBRAAJNA OGLEDALA Saobraajna ogledala namijenjena su obezbjeivanju minimalne preglednosti udaljenosti potrebne za bezbjedno ukljuivanje uesnika u putnom saobraaju sa sporenog puta na put prioriteta. Saobraajna ogledala moraju biti izraena od takvih materijala ili tako da je sprijeeno stvaranje kondenza na povrini saobraajnog ogledala, koje je namijenjeno obezbjeivanju vee preglednosti udaljenosti. Vanjski rub saobraajnog ogledala mora biti obojen ili prevuen sa materijom, koja odsijeva svjetlost, naizmjenino sa poljima crvene i bijele boje. Saobraajna ogledala mogu biti pravougaonog ili okruglog oblika.
2.6 OPREMA PROTIV ZASLJEPLJIVANJA Oprema protiv zasljepljivanja su protivzasljepljujue mree i protivzasljepljujue lamele, koje na putevima, koji imaju dva fiziki meusobno odvojena smjerna kolovoza, spreavaju da vozae zasljepljuje vozila, koja dolaze iz suprotnog smjera Oprema protiv zasljepljivanja se u pravilu postavlja na bezbjednosnim ogradama u razdvajajuem pojasu. 2.7 UBLAIVAI SUDARA Ublaivai sudara su ureaji, koji se mogu upotrebljavati za obezbjeivanje posebno opasnih mjesta na putu, gdje postoji opasnost naleta vozila na stalnu prepreku (na pr.
strana 136 od 243
stubovi ili zidovi putnih objekata, ostrva puta i kabine, itd.). Ublaivai sudara su namijenjeni smanjenju posljedica sudara na putnike, vozilo i stalnoj prepreci. 2.8 FIZIKE PREPREKE ZA USPORAVANJE SAOBRAAJA 2.8.1 OPTE U smjernici za projektovanje i izvoenje sredstava odnosno sprovoenje mjera za usporavanje saobraaja navedeni su tehniki uslovi za saobraajno i tehniko projektovanje sredstava i mjera za usporavanje saobraaja na javnim i nekategorisanim putevima na kojima je dozvoljen javni transport, uz izuzetak montanih fizikih prepreka za usporavanje saobraaja koje su propisane Pravilima o saobraajnim znakovima i opremi na javnim putevima. 2.8.2 DEFINICIJE POJMOVA Pojmovi koji su upotrebljeni u ovim smjernicama imaju sljedee znaenje: Sredstva za usporavanje saobraaja su fizika, svjetlosna ili druga sredstva i prepreke koje se upotrebljavaju da fiziki sprijee kretanje uesnika u putnom saobraaju neodgovarajuom brzinom ili da upozore iste na ogranienje brzine na opasnim dionicama puta. Mjere za usporavanje saobraaja su tehnika rjeenja na putnoj mrei i kolovozu kao i projekat saobraajne povrine. Izmjena kolovoza podrazumijeva promjenu materijala i/ili strukture ili boje habajueg sloja kolovoza. Izmjena kolovoza upozorava vozaa, optiki i/ili zvuno, na ogranienje brzine. Optika konica je sredstvo za usporavanje saobraaja koja upozorava vozaa da se pribliava zoni u kojoj je ograniena brzina kretanja. Sastoji se od niza poprenih traka koje su iscrtane preko kolovoza. Razmak izmeu traka zavisi od poetne i konane brzine vozila. Zvuna konica je sredstvo za usporavanje saobraaja koja zvunim signalom upozorava vozaa da se pribliava zoni u kojoj je ograniena brzina kretanja. Sastoji se od niza poprenih traka koje su iscrtane preko kolovoza. Razmak izmeu traka zavisi od poetne i konane brzine vozila. Leei policajac je sredstvo za usporavanje saobraaja, koje je vertikalno na osovinu puta i izdignuto iznad kolovoza. Ova oznaka upozorenja moe da bude u obliku trapeza ili parabole. Podignuti plato za ogranienje brzine (plato) je sredstvo za usporavanje saobraaja, koje je vertikalno na osovinu puta, izdignuto iznad nivoa kolovoza, te koje se sastoji od rampe i izdignute platforme. Suavanje trase puta je mjera za usporavanje saobraaja, gdje se smanjenje brzine postie suavanjem trase puta. Devijacija kolovoza je mjera za usporavanje saobraaja, gdje se smanjenje brzine postie premjetanjem osovine vonje. V85 stvarna brzina je brzina koju omoguavaju tehniki elementi projektovanog ili postojeeg puta prije primjene sredstava i mjera za usporavanje saobraaja. Predstavlja brzinu vozila u slobodnom saobraajnom toku na istom i mokrom kolovozu, koju postie 85% vozila na osmatranom poprenom presjeku. V85 stvarna brzina poslije primjene mjera je brzina koju omoguavaju tehniki elementi projektovanog ili postojeeg puta poslije primjene sredstava i mjera za usporavanje saobraaja. Predstavlja brzinu vozila u slobodnom saobraajnom toku na istom i mokrom kolovozu, koju postie 85% vozila na osmatranom poprenom presjeku.
strana 137 od 243
Vprev brzina prekoraenja je brzina vonje na lokaciji sredstva za usporavanje saobraaja. Definie se na osnovu geometrije sredstva za usporavanje saobraaja i nia je od V85`. V eljena brzina je brzina koju elimo da postignemo uvoenjem nekoliko uzastopnih sredstava za usporavanje saobraaja i/ili mjera na posmatranoj dionici. Definie se na osnovu Vprev sredstva za usporavanje saobraaja i razmaka izmeu navedenih sredstava. U elemente za oznaavanje spada saobraajna signalizacija, gradska oprema ili zelenilo koje poveava prepoznatljivost sredstava ili mjera za usporavanje saobraaja. 2.8.3 NAMJERA I PODRUJE PRIMJENE Upotreba sredstava i primjena mjera za usporavanje saobraaja definisana je propisima o javnim putevima i saobraajnoj bezbjednosti na putevima. 2.8.4 FUNKCIJA PUTA , SAOBRAAJNI USLOVI I DODATNI KRITERIJUMI ZA ODABIR SREDSTAVA I MJERA ZA USPORAVANJE SAOBRAAJA 2.8.4.1 FUNKCIJA PUTA Funkcija puta je od izuzetne vanosti za odreivanje sredstava i mjera za usporavanje saobraaja. Kategorizacijom javnih puteva definie se kategorija puta na osnovu funkcije povezivanja puta i saobraajno-tehnikih karakteristika puta. Funkcija povezivanja je takoe znaajna za puteve izvan gradskih podruja kao i za tranzitne puteve u gradskim podrujima, uz naglaavanje obezbjeenja odgovarajuih saobraajno-tehnikih karakteristika. Gore navedena kategorizacija odnosi se takoe i na gradske puteve, gdje pored saobraajne funkcije putevim imaju stambenu funkciju, koja je tipina za izgraena i naseljena podruja. Saobraajna funkcija puteva u gradskim podrujima je podijeljena na: - funkciju povezivanja (toka) (saobraaj na velike udaljenosti kroz naseljena podruja) i - funkciju pristupa (pristup mjestu boravka). Stambena funkcija puteva u gradskim podrujima je podijeljena na: - funkciju urbanog projektovanja (estetske vrijednosti, orjentacija i situacija objekata, arhitektonsko nasljee) (vidjeti 4.4.8), - drutvenu funkciju (mogunost ivota i rada na putevima i pored puteva), - ekoloku funkciju (mikroklima, zelenilo, fauna, flora, rekreacija) i - ekonomsku funkciju (trokovi izgradnje i odravanja, uticaj na cijene nekretnina, oglaavanje u podruju bonih povrina puta, itd.). Kako se u izgraenom i naseljenom podruju poveava stambena funkcija puta, tako se njegova stambena funkcija smanjuje i obrnuto. Saobraajnu funkciju puta obezbjeujemo na osnovu odgovarajueg urbanistikog planiranja (4.4.8) i/ili sredstava i mjera za usporavanje saobraaja. U tabelama 1 i 2 navedene su kategorije puteva izvan i unutar urbanih podruja gdje je mogue upotrebljavati odreena sredstva i mjere za usporavanje saobraaja. 2.8.4.2 BRZINA VONJE (V85`, V) Prilikom odreivanja brzine vonje (V85`, V), u obzir je potrebno uzeti propise koji reguliu saobraajnu bezbjednost na putevima, kao i kriterijume za kategorizaciju javnih puteva, kojima se definie minimalna i maksimalna dozvoljena brzina vonje: - putevi izvan gradskog podruja 90 (100,130) km/h,
- putevi u gradskom podruju od 50 do 70 km/h, - zona ograniene brzine vonje 30 do 50 km/h, - zona usporavanja saobraaja do 5 km/h. Obilaznice predstavljaju poseban sluaj jer su direktno povezane sa autoputevima i autoputevima sa vie saobraajnih traka. U tabeli 3 navedene su brzine vonje i dozvoljena sredstva i mjere za usporavanje saobraaja. 2.8.4.3 SAOBRAAJNI USLOVI Saobraajni uslovi za primjenu sredstava i mjera za usporavanje saobraaja se odreuju na osnovu maksimalnog optereenja (PCE/h) i strukture vozila. Maksimalno dozvoljeno optereenje u zoni mirnog saobraaja iznosi do 100 PCE/h, za podruja u kojima je brzina ograniena navedena cifra iznosi 100 - 400 PCE/h, a za ostale puteve u gradskom podruju 400 - 600 PCE/h. Ukoliko su navedene vrijednosti preene, organ koji predlae primjenu sredstava i mjera za usporavanje saobraaja mora da pripremi odgovarajuu saobraajnu studiju, kojom se utvruje uticaj predloenih mjera i sredstava za usporavanje saobraaja na relevantne i susjedne dionice na koje je saobraaj preusmjeren. Uticaj strukture vozila obraen je u poglavlju 2.8.4.4.3 Saobraaj autobusa i kamiona i poglavljima 2.8.4.4.5 Uticaj buke i 2.8.4.4.6 Kanjenja vozila za intervencije
Kategorija puta MJERA/ kategorija LOKACIJA 5.1 5.2 5.3.x 5.4.x 1.1, 5.5.x 2.1, 3 1.4, 2.1, 3 3 3, 4 1.1, 2.1, 2.2, 3 3, 4 1 1 1 1, 2 1, 2 1, 2 1, 2 1, 2 (1), (3) 1, 2 (1), (3) 1, 2 1, 2 1, 2, 3 1.1, 1.4, 1.5 1, 2 1, 2, 3 1.1, 2.1, 2.2, 3 3, 4 Autoput, autoput sa vie saobraajnih traka I P N I M1, M2 P N I R1, R2 P N I R3, TR, LR, PP P N
5.6.x
3, 4
Tabela 1: Kategorije puteva na kojima je mogua primjena odreenih sredstava i mjera za usporavanje saobraaja
Kategorija puta GP SP RP JS Podruje sa posebnim ureenjem saobraaja Zona ograniene brzine Zona mirnog saobraaja
MJERA/ kategorija 5.1 5.2 5.3.x 5.4.x
1, 2
1, 2 (1), (3)
2 1, 3 1, 2, 3 1, 2, 3
strana 139 od 243
1.1, 1.4, 5.5.x 2.1, 2.2 3 5.6.x 3 3, 4
1.1, 1.4, 1.5, 2.1, 2.2, 3 1, 3, 4
1.1, 1.2, 1.3, 1.4, 1.5, 2.1, 2.2, 3, 1, 3, 4,
1.1, 1.2, 1.3, 1.4, 1.5, 2.1, 2.2, 3 1, 3, 4 2
Tabela 2: Kategorije lokalnih puteva u gradskom podruju na kojima je mogua primjena odreenih sredstava i mjera za usporavanje saobraaja Brzina (V85`) 90 km/h 50 70 km/h 30 50 km/h
Do 5 km/h
MJERA/ brzina 5.1 5.2 5.3.x 5.4.x 5.5.x 5.6.x
1, 2
1, 2 1 1, 2, 3 1.1, 1.2, 1.3, 2.1, 2.2, 3 3 1, 2, 3, 4 2
Tabela 3: Brzina i dozvoljena sredstva i mjere za usporavanje saobraaja.

na svim kategorijama puteva za sve brzine vonje ( ).........u posebnim sluajevima (vidjeti opise za odreena sredstva i mjere) I...........izvan gradskog podruja P..........na prelazu u gradsko podruje N..........u gradskom podruju
2.8.4.4 DODATNI KRITERIUMI Dodatni kriterijumi za izbor sredstava i mjera za usporavanje saobraaja se odnose na dimenzije puta i ureenje du puta, poloaj puta u okolini, te posebne zahtjeve sa kojim putna mrea, put ili dio puta mora biti u skladu, kao i na posljedice koje su prouzrokovala sredstva i mjere za usporavanje saobraaja. Navedeni kriterijumi obuhvataju: - irinu kolovoza sa dodatnom irinom i ureenjem bone povrine puta, - poloaj puta u okolini, - strukturu vozila (autobuski i kamionski saobraaj), - tetne emisije, - uticaj buke, - kanjenja vozila za intervencije, - odravanje puteva (zimska sluba), - gradske uslove. 2.8.4.4.1 irina saobraajne povrine Nakon izvrenog odabira sredstava i mjera za usporavanje saobraaja, znaajni su podaci o ukupnoj raspoloivoj irini saobraajne povrine. irina saobraajne povrine obuhvata: kolovoz, dopunsku irinu, ojaanu bankinu, razdjelni pojas i posebne saobraajne trake (trake za parkiranje, trake za bicikliste, trake
za pjeake). Ureenje bonih povrina puta obuhvata ureenje zelenih povrina, biciklistikih staza i trotoara. 2.8.4.4.2 Autobuski i kamionski saobraaj Sredstva i mjere za usporavanje saobraaja nije dozvoljeno upotrebljavati na putevima na kojima se odvijaju linije javnog prevoza putnika, jer s obzirom na svoje karakteristike oni znatno umanjuju udobnost vonje. Ukoliko sredstva i mjere za usporavanje saobraaja moramo primjeniti na putevima na kojima se odvijaju linije javnog prevoza putnika, navedena sredstva, odnosno mjere potrebno je planirati u blizini autobuskih stanica ili na lokacijama na kojima se autobusi kreu sporije. Odabir vrste sredstava ili mjera za usporavanje saobraaja je takoe znaajam ukoliko je preporuena primjena blaih mjera (5.5, 5.6) ili ukoliko je navedeno sredstvo potrebno prilagoditi autobuskom saobraaju (relevantnom vozilu). Slino se primjenjuje u sluaju uea veih kamiona u saobraaju (npr. pristupni putevi prodavnicama, skladitima, itd.), za koje je potrebno odabrati blaa sredstva i mjere za usporavanje saobraaja. Potrebno ih je projektovati tako da omoguavaju prolaz relevantnog vozila. 2.8.4.4.3 tetne emisije Glavni zagaivai, koje emituju motorna vozila, su NOx (nitrogen oksidi), CxHy (karbon hidrogen), CO (karbon monoksid) i CO2 (karbon dioksid). Emisija zagaivaa zavisi od brzine i naina vonje (koenje, ubrzavanje) kao i stanja motora (hladno, toplo). U veini sluajeva tetne emisije se poveavaju pri manjim brzinama, to je uslovljeno sredstvima i mjerama za usporavanje saobraaja, koje omoguavaju brzinu prekoraenja do 30 km/h. U sluaju blaih sredstava i mjera za usporavanje saobraaja, koje omoguavaju brzinu prekoraenja od 30 do 50 km/h ili vie, mogue je uspostaviti manje tetne emisije. Promjena emisija u sluaju razliitih zagaivaa i razliitih vrijednosti brzina predstavljena je u tabeli 4. Brzina < 30 30 50 NOx -CxHy + -/+ -/+ CO ++ +/-/+ CO2 + + +/-
Tabela 4: Promjena tetnih emisija u odnosu na brzinu Klju: smanjenje emisija + poveanje emisija -znatno smanjenje emisija ++ znatno poveanje emisija
-/+ smanjenje vee od poveanja
+/-
poveanje vee od smanjenja
2.8.4.4.4 Uticaj buke Prilikom usporavanja saobraaja javlja se problem poveanja buke, koji uglavnom nastaje kao posljedica koenja i ubrzavanja izmeu sredstava i mjera za usporavanje saobraaja. U posebnim sluajevima buka nastaje kao posljedica promjene kolovozne povrine. Kao i
u sluaju zagaivaa, otrije mjere za usporavanje saobraaja dovode do poveanja buke. Poveanje buke zavisi od vrste motornog vozila i iznosi do 7 dB(A) za putnika vozila, odnosno do 17 dB(A) za kamione. U sluaju primjene blaih sredstava i mjera za usporavanje saobraaja, buka se smanjuje na 7dB(A), usljed manjih brzina vonje. Postavljanje sredstava i realizacija mjera za usporavanje saobraaja u veini sluajeva ima za rezultat preusmjeravanje saobraajnih tokova na paralelne puteve. Smanjenje saobraajnog optereenja pozitivno utie na nastajanje buke. Smanjenje buke usljed manjeg saobraajnog optereenja prikazano je u tabeli 5. Manje saobraajno optereenje (%) - 20% - 40% - 50% Smanjenje buke dB(A) 1dB(A) 2dB(A) 3dB(A)
Tabela 5: Smanjenje nastajanja buke u odnosu na smanjenje saobraajnog optereenja Uopteno, mogue je zakljuiti da je uticaj usporavanja sabraaja na nastanak buke, u sluaju primjene otrijih mjera i sredstava (pored manjeg saobraajnog optereenja usljed preusmjeravanja saobraajnih tokova) nepovoljan, dok je u sluaju primjene blaih mjera i sredstava povoljan. 2.8.4.4.5 Kanjenja vozila za intervencije Na glavnim pristupnim putevima koji vode do objekata slubi za javne intervencije (vatrogasci, slube spasavanja, policija, itd.) nije preporuljivo upotrebljavati sredstva i mjere za usporavanje saobraaja koje primoravaju vozae da smanje brzinu (leei policajac, podignuti plato za ogranienje brzine, vea odstupanja). Navedena sredstva i mjere prouzrokuju dodatna kanjenja i neudobnu vonju pacijenata u sluaju da se radi o vozilima za spasavanje. Kanjenja prouzrokovana prelaskom preko leeih policajaca iznose od 1 do 10 sekundi i zavise od vrste vozila, njegovih karakteristika (teine, ubrzanja, itd.), kao i od geometrije sredstva za usporavanje saobraaja. Slino se odnosi na kanjenja koja su prouzrokovana kretanjem obilaznicom. Kako se mogunost ubrzavanja poveava tako se kanjenja smanjuju. 2.8.4.4.6 Odravanje puteva Ukoliko je potrebno, sredstva za usporavanje saobraaja moraju zimi biti oznaene tako da se sprijei oteenje vozila za odravanje i/ili sredstava za usporavanje saobraaja. Organ zaduen za odravanje puteva obavezan je da izvri oznaavanje sredstava za usporavanje saobraaja. 2.8.4.4.7 Gradski uslovi i arhitektonski projekat Osnovni cilj usporavanja saobraaja predstavlja ureenje saobraajnih uslova u gradskim oblastima kao i drugim stambenim oblastima, tako da budu pogodne za stanovanje i i da obezbjeuju udobnost stanovnika. U veini sluajeva, navedene oblasti obuhvataju ve izgraene stambene oblasti, u kojima se ispravljaju poinjene greke.
strana 142 od 243
Urbanistiko planiranje zahtijeva interdisciplinarni pristup, odnosno angaovanje strunjaka iz oblasti urbanizma, arhitekture, saobraaja, komunalne infrastrukture, sociologije, ekonomije i ostalo. Glavni faktor urbanistikog planiranja predstavlja dijalog sa javnou. Urbanistiko-arhitektonski projekat puta mora da postigne jedinstvo forme i funkcije puta, ulice. 2.8.4.4.7.1 Gradski uslovi Ukoliko se izgrauju nove stambene oblasti ili ukoliko se rekonstruiu ili ukoliko je postojea putna mrea predmet sistemskih mjera (5.1), mogue je primjeniti urbanistika rjeenja na nivou putne mree, kako bi se (sa saobraajnog aspekta) obezbijedila odgovarajua stambena okolina. Putnu mreu moemo podijeliti na dva osnovna tipa: - tradicionalna putna mrea i - moderna putna mrea. Tradicionalnu putnu mreu karakteriu: - mali izgraeni etvorougli, - mreasta struktura puta i - ravne dionice puta.
Crte 1: Tradicionalna putna mrea Prednosti i nedostaci tradicionalne putne mree: (+) velika disperzija saobraaja, (+) direktnija povezanost, (+) manje preenih kilometara, (+) povoljna za pjeake i bicikliste zbog direktne povezanosti, (-) tranzitni saobraaj kroz etvorougle, (-) nepovoljna za usporavanje saobraaja. Modernu putnu mreu karakteriu: - veliki izgraeni etvorougli, - struktura puta u vidu stabla (slijepa ulica), - krivine na dionicama puta (petlje).
strana 143 od 243
Crte 2: Moderna putna mrea Prednosti i nedostaci moderne putne mree: (+) tranzitni saobraaj izvan naselja, (+) mala saobraajna optereenja na putevima koji prolaze kroz naslja, (+) povoljan uticaj na usporavanje saobraaja, (-) dua putovanja za pjeake i bicikliste, (-) koncentracija saobraaja, (-) potreba za uporednim ureenjem sabirnih puteva (kako bi se izbjegli putevi sa vie saobraajnih traka) i (-) vie preenih kilometara. Prednosti obe mree mogue je ujediniti u takozvanu hibridnu mreu, koja se zasniva na tradicionalnoj mrei glavnih puteva (GP) sa kojom su povezani putevi niih kategorija (SP, RP and JS), sainjavajui tako modernu putnu mreu. Sabirni gradski ili regionalni putevi (SP) su u vidu petlji povezani sa glavnim gradskim putevima (GP). Na njih se zatim povezuju urbani ili regionalni putevi (RP) u vidu kratkih petlji ili slijepih ulica. Na regionalne puteve povezane su javne staze (JS), koje se koriste za pristupanje objektima za stanovanje i koje se zavravaju kao slijepe ulice. U modernim projektima putne mree, vrijeme potrebno za vonju od lokalnog sabirnog puta (SP) do pristupne take (kua, stan, radno mjesto) ne smije biti due od 1 (jedne) minute.
Crte 3: Hijerarhija pristupnih puteva u modernoj putnoj mrei 2.8.4.4.7.2 Arhitektonski projekat Arhitektnoski projekat se ogleda u: - materijalima na kolovozu i pored kolovoza, - javnoj rasvjeti,
- ozelenjavanju, - fasadama kua i njihovim elementima i - saobraajnoj signalizaciji, oznaavanju, trasiranju i obavjetavanju. Materijali koji se upotrebljavaju za izradu povrine kolovoza kao i za ureenje du puta moraju biti u skladu sa funkcijom puta, projektovanom brzinom, izgradnjom bonih putnih povrina, te treba obezbjeuju jedinstven izgled puta. Iz funkcionalnih i estetskih razloga preporuujemo da se na odreenoj dionici puta koriste samo jednaki materijali. Izmjene u izgledu povrine treba izvriti razliitim nainima izvoenja, smjerom i teksturom. Iz praktinih i ekonomskih razloga preporuujemo upotrebu materijala ije se karakteristike znatno ne mijenjaju tokom vremena (izgled, vrstina, rapavost) te koje je u sluaju vrenja rekonstrukcije jednostavno zamijeniti. Upotrebom razliitih tekstura i/ili boja na lokacijama sredstava za usporavanje saobraaja, sredstva je lake prepoznati. Javna rasvjeta mora vozaima da omogui jasan pregled trase i podruja puta. Izuzetno je znaajno osvjetljenje kritinih taaka (raskrsnice, pjeaki prelazi, sredstva za usporavanje saobraaja, itd.). Javna rasvjeta mora biti prilagoena funkciji puta. Na putevima koji imaju izuzetno saobraajnu funkciju postavljaju se visoki rasvjetni stubovi (10 m), dok se na putevima koji imaju izuzetno stambenu funkciju postavljaju nii rasvjetni stubovi (3-5 m). Pored visine stubova, u stvaranju uslova na putu znaajnu ulogu igra vrsta svjetlosti. Ukoliko je neophodno, sredstva i mjere za usporavanje saobraaja treba posebno da budu osvjetljene, radi postizanja bolje prepoznatljivosti. Ozelenjavanje du puta utie na cjelokupan izgled povrine puta i moe, usljed optikog suavanja, da u manjoj mjeri utie na usporavanje saobraaja. Ozelenjavanje preporuujemo na lokacijama sredstava i mjera za postizanje saobraaja na kojima je postignuta bolja prepoznatljivost Fasade kua pored puta sainjavaju zidove urbanog prostora. Elementi fasade se sastoje od graevinskih elemenata (prozori, vrata, krov, itd.), oglasa, oznaka na fasadi i rasvjete. Njihov izgled mora biti usklaen sa okolinom. Saobraajna signalizacija se postavlja u skladu sa postojeim pravilima. 2.8.4.5 REDOSLIJED KRITERIJUMA ZA IZBOR SREDSTAVA I MJERA ZA USPORAVANJE SAOBRAAJA Sredstva i mjere za usporavanje saobraaja treba odabrati na osnovu prethodno opisanih uslova i kriterijuma, i to slijedeim redoslijedom: - specifikacija datog podruja prema planu putne mree gradskog podruja ili grada, - specifikacija funkcije(a) ili kategorije(ija) puta (puteva) i izbor mjera (4.1), - specifikacija brzine na odreenoj dionici i izbor mjera (4.2), - specifikacija saobraajnih uslova i izbor mjera (4.3), - provjera dodatnih kriterijuma i izbor mjera (4.4.1- 4.4.8). 2.8.5 VRSTE SREDSTAVA I MJERA ZA USPORENJE SAOBRAAJA Sredstva i mjere za usporavanje saobraaja klasifikujemo u nekoliko tipova: - sistemske mjere (5.1), - regulatorne mjere (5.2), - sredstva za upozoravanje (5.3), - leei policajci i podignuti platoji za ogranienje brzine (5.4), - suavanje trase puta i razdvajanje kolovoza (5.5), - odstupanje osovine puta (5.6).
strana 145 od 243
2.8.5.1 SISTEMSKE MJERE Sistemske mjere koje su odreene ureenjem saobraaja, za put ili dio puta ili za gradsko podruje, odnosno njegov dio, propisuje organ za upravljanje putevima. Ureenje saobraaja podrazumijeva: - odreivanje prioritetnih smjerova, kao i sistema i naina kontrole saobraaja, - ogranienje upotrebe puta ili njegovog dijela u zavisnosti od vrste saobraaja, - ogranienje brzine i specifikaciju mjera za usporavanje saobraaja, - ureenje obustave saobraaja, - uspostavljanje zona ogranienog saobraaja, zona ogranienih brzina kretanja i pjeakih zona, - specifikaciju ostalih obaveza uesnika u putnom saobraaju. 2.8.5.2 REGULATORNE MJERE Regulatorne mjere predstavljaju seriju saobraajnih pravila odreenih pravilnikom o bezbjednosti putnog saobraaja. Odraavaju se postavljanjem odgovarajue saobraajne signalizacije. Ove vrste mjera nemaju odreen uticaj na usporavanje saobraaja, ali se putem njih jasno definiu saobraajna pravila koja se primjenjuju na put, dio puta, gradsko podruje ili njegov dio. 2.8.5.3 SREDSTVA ZA UPOZORAVANJE Sredstva za upozoravanje obuhvataju optika i zvuna sredstva za upozoravanje. Njihova funkcija je da upozore vozae da se pribliavaju zoni u kojoj je ograniena brzina kretanja. 2.8.5.3.1 Optika sredstva za upozoravanje optike konice Pored saobraajne signalizacije, optika sredstva za upozoravanje vjerovatno predstavljaju najblae mjere za usporavanje saobraaja i upotrebljavaju se ispred zona za usporavanje saobraaja. Optike konice su pruge poprene na smjer vonje oznaene preko itave irine kolovoza. Njihova namjena je da upozore vozaa tako da on/ona moe prevovremeno i ravnomjerno smanjiti brzinu do dozvoljene granice. S obzirom da je razmak izmeu traka nejednak, voza ima osjeaj da vozi sve bre i bre, ak i ako se brzina kojom se kree ne mijenja. Razmak izmeu pruga se mijenja u zavisnosti od poetne i konane brzine, koju vozilo treba da postigne do zone u kojoj je ograniena brzina kretanja. Razmak izmeu pruga (di) zavisi od poetne brzine (vz) i konane brzine (vk), smanjenja brzine (-1.5 m/s2 u gradskom podruju i 2.5 m/s2 izvan gradskog podruja) i vremenske praznine od 1 (jedne) sekunde. Duina sredstva (l) gdje vozilo smanjuje brzinu predstavlja zbir svih razmaka (di) izmeu pruga. Za dodatno upozorenje na kraj se dodaju jo dvije pruge, na 10 m razmaka, tako da se ukupna duina optike konice (L) poveava za 20 m. Na kraju optike konice poinje zona ogranienog podruja. Kolovozi su razdvojeni neprekidnom sredinjom punom linijom ili razdjelnim pojasom.
strana 146 od 243

OPTINA ZAVORA
SMERNO VOZIE
NEPREKINJENA RTA (SREDINSKI OTOK)
SMERNO VOZIE
Vk = 50 km/h Vz = 90 km/h
15 18 23 1" 20 1" 1" 1"
10
10
13 1"
~1"
~1"
OPTINA ZAVORA SMERNO VOZIE NEPREKINJENA RTA (SREDINSKI OTOK) HITROST STACIONAA ASOVNA RAZDALJA
OPTIKA KONICA SMJER VONJE NEPREKINUTA LINIJA (SREDINJE OSTRVO) BRZINA STACIONAA VREMENSKA UDALJENOST
Crte 4: Optika konica: Put izvan gradskog podruja, Vz = 90 km/h; Vk = 50 km/h: a = -2.5 m/s2
odruje primjene: postavljaju se kao preliminarno upozorenje ispred opasnih taaka ili otrih mjera za usporavanje saobraaja, gdje je potrebno smanjivanje brzine. Prednosti: nema prednosti.
Realizacija: bijela pruga 40 cm irine, preko itavog kolovoza, za brzinu do 60 km/h, bijela pruga 1.0 m irine, za brzinu preko 60 km/h, kolovozi su razdvojeni neprekidnom sredinjom punom linijom ili razdjelnim pojasom, uvijek u kombinaciji sa saobraajnim znakom za ogranienje brzine.
Nedostaci: manji uticaj na usporavanje saobraaja, nejednak koeficijent rapavosti kolovoza.
Dimenzionisanje:
Mogunost kombinovanja: nakon optike konice mogu da uslijede otrije mjere za usporavanje saobraaja.
strana 147 od 243
d = 0.5 v + v a t t i i i v v l = d i = 0.5 (vz + vk ) z k a i L = l + 20 m

udaljenost se zaokruuje do duine koju je vozilo proputovalo u zadnjoj sekundi prije smanjenja brzine do propisanog ogranienja.
( (
))
2.8.5.3.2 Zvuna sredstva za upozoravanje zvune konice Zvuna sredstva za upozoravanje su blae mjere za usporavanje saobraaja koje se upotrebljavaju ispred zona za usporavanje saobraaja ili unutar njih, gdje se oekuju vee brzine. Zvune konice su parovi pruga koje su poprene na smjer vonje i izraene od materijala koji ne umanjuje koeficijent prionljivosti. Zvune konice koje su izdignute iznad kolovoza, sa reljefom i/ili razliitom teksturom, obezbjeuju zvune efekte i vibracije. Zvune konice se sastoje od para pruga koje su iroke 40 cm i odvojene 2 m. Namjena zvunih konica je da vibracijama upozore vozae, tako da on/ona moe pravovremeno i ravnomjerno da smanji brzinu do doputene granice. S obzirom da je razmak izmeu pruga nejednak, te usljed prateih zvunih i vibracionih efekata, voza ima osjeaj da vozi sve bre i bre, ak iako se brzina kretanja ne mijenja. Razmak izmeu parova pruga se mijenja u zavisnosti od poetne i konane brzine koju vozilo treba da postigne do zone u kojoj je ograniena brzina kretanja. Zvune konice su predmet istih parametara kao i optike konice. Razmak izmeu pruga (di) zavisi od poetne brzine (vz) i konane brzine (vk), smanjenja brzine (1.5 m/s2 u gradskom podruju i 2.5 m/s2 izvan gradskog podruja) i vremenske praznine od 1 (jedne) sekunde. Duina sredstva (l) gdje vozilo smanjuje brzinu predstavlja zbir svih razmaka (di) izmeu pruga. Za dodatno upozorenje na kraj se dodaju jo dvije pruge, na 10 m razmaka, tako da se ukupna duina optike konice (L) poveava za 20 m. Zona ogranienog podruja poinje 20 m od zavretka podruja zvune konice. Kolovozi su razdvojeni neprekidnom sredinjom punom linijom.
strana 148 od 243
ZVONA ZAVORA
ZVUNA KONICA
SMERNO VOZIE SMJER VONJE SMERNO VOZIE SMJER VONJE
NEPREKINJENA RTA (SREDINSKI OTOK) NEISPREKIDANA CRTA (SREDINJE OSTRVO)
Vz = 90 km/h
OPTINA ZAVORA SMERNO VOZIE NEPREKINJENA RTA (SREDINSKI OTOK) HITROST STACIONAA ASOVNA RAZDALJA
Crte 5: Zvuna konica: Put izvan gradskog podruja, Vz = 90 km/h; Vk = 50 km/h: a = -2.5 m/s2
Vz = 90 km/h
Vk = 50 km/h
Vk = 50 km/h
18
10
10
15
13
23
1"
23 1"
20
1"
20 1"
20
18
15
13
10
10
20
~1"
~1"
~2"
1"
1"
1"
OPTIKA KONICA SMJER VONJE NEPREKINUTA LINIJA (SREDINJE OSTRVO) BRZINA STACIONAA VREMENSKA UDALJENOST
1"
1"
1"
~1"
~1"
~2"
Podruje primjene:
Postavljaju se na lokacijama gdje je utvreno da optike konice nisu imale eljeni efekat, na putevima na kojima se biciklisti ne kreu mnogo.
Prednosti:
nema prednosti.
Realizacija:
par pruga irine 40 cm, sa razmakom od 2 m, koje su upravne na smjer vonje i iscrtane preko kolovoza, pruge su izraene od materijala koji ne umanjuje rapavost, kolovozi su razdvojeni neprekidnom sredinjom punom linijom ili razdjelnim pojasom, posebnu panju je potrebno obratiti na drenau puta sa ivinjacima, uvijek u kombinaciji sa saobraajnim znakom za ogranienje brzine
Nedostaci:
nejednaka rapavost kolovoza, vea emisija buke, te stoga nisu prikladne za za gusto naseljena i izgraena podruja.
strana 149 od 243
Dimenzionisanje: d = 0.5 v + v a t t i i i v v l = d i = 0.5 (vz + vk ) z k a i L = l + 20 m
( (
))
Mogunosti kombinovanja:
nakon zvune konice mogu da uslijede otrije mjere za usporavanje saobraaja.
udaljenost se zaokruuje do duine koju je vozilo proputovalo u zadnjoj sekundi prije smanjenja brzine do propisanog ograni.
2.8.5.4 Leei policajci i podignuti platoji za ogranienje brzine Leei policajci i podignuti platoji za ogranienje brzine su predvieni da prisile vozae da smanje brzinu kretanja. Spadaju u grupu otrijih mjera za usporavanje saobraaja i postavljaju se na lokacijama na kojima je potrebno prisiliti vozaa da smanji brzinu kretanja. Efekat leeih policajaca i podignutih platoja za ogranienje brzine zavisi uglavnom od oblika rampi, a u sluaju slijeda leeih policajaca ili podignutih platoja za ogranienje brzine, od udaljenosti izmeu navedenih sredstava (D). Popreni nagib rampe odreen je maksimalnim dozvoljenim vertikalnim ubrzanjem 0.7 g. Razmak izmeu leeih policajaca se utvruje na osnovu odabrane eljene brzine na dionici (V), koja je 5 - 10 km/h vea od brzine prekoraenja (Vprev) na lokaciji leeeg policajca ili podignutog platoja za ogranienje brzine.
strana 150 od 243
2.8.5.4.1 Leei policajac u obliku trapeza Vprev = 30, 40 i 50 km/h
Biciklisti na kolovozu
Biciklisti na kolovozu bez trake za parkiranje
p a p L2 L1 L1 L2 h H
Crte 6: Leei policajac u obliku trapeza Vprev = 30, 40 i 50 km/h
Podruje primjene:
30 km/h V85 70 km/h, P 600 PCE/vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 8.5 m, u gradskom podruju, samo na dionicama u pravcu sa nagibom sabs 8%, ne u kombinaciji sa pjeakim prelazom.
Prednosti:
dimenzije leeeg policajca obezbjeuju Vprev = 30, 40 i 50 km/h i pri manjim brzinama njihov uticaj je neznatan.
Realizacija:
-
oblik trapeza, vertikalna, preko itave irine kolovoza, obezbjeuje prepoznatljivost, panju treba posvetiti drenai i osvjetljenje je obavezno.
Nedostaci: vee emisije gasova, buke i vibracija (4.4.3. i 4.4.4), smanjuje broj mjesta za parkiranje na kolovozu sa trakom za parkiranje, prouzrokuje preusmjeravanje saobraaja (4.2), neudobna vonja za bicikliste i neudobna vonja za kamione i autobuse.
Dimenzionisanje:
a = 4.5 6.0 m p = irina trake za parkiranje ili trotoara Vprev= 50 km/h L1 = 12.0 m, h = 2.5%; Vprev= 40 km/h L1 = 7.20 m, h = 5%; Vprev= 30 km/h L1 = 4.80 m, h = 10%; L2 = 2.40 m (za sve Vprev), H = 0.12 m (za sve Vprev), udaljenost od raskrsnice najmanje 8 m.
u kombinaciji mjera za prepoznavanje i postavljanje nekoliko uzastopnih leeih policajaca u obliku trapeza na udaljenosti od osovine (D): V = 50 km/h D = 100 200 m; V = 40 km/h D = 75 100 m; V = 30 km/h D = 50 - 75 m;
strana 151 od 243
2.8.5.4.2 LEEI POLICAJAC U OBLIKU PARABOLE VPREV = 30 KM/H

Kolesarji na voziu Kolesarji na voziu brez parkirnega pasu
p a p L
H0 Hi H8
8 x 30cm
L
"sinusoidna oblika"
Crte 7: Leei policajacu obliku parabole Vprev = 30 km/h

Podruje primjene:
30 km/h V85 50 km/h (na dionici), P 600 PCE/ vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 8.5 m, u gradskom podruju, samo na dionicama u pravcu sa nagibom sabs 8%, ne upotrebljava se na pjeakim prelazima, ne upotrebljava se na putevima koji su predvieni za linije javnog prevoza putnika kao i na putevima na kojima je kamionski saobraaj jai. uzduni profil u obliku "sinusoide", vertikalna preko itave irine, obezbjeena odgovarajua odvodnja, obezbjeena prepoznatljivost, vertikalna saobraajna signalizacija za oznaavanje sredstava se obino ne upotrebljava, osvjetljenje je obavezno. a = 4.5 6.0 m, p = irina trake za parkiranje ili trotoara, L = 4.80 m, H = 0.12 m, H1 = 5 mm, H2 =18 mm, H3 =37 mm, H4 = 60 mm, H5 = 83 mm, H6 = 102 mm H7 = 115 mm, H8 = 120 mm, Udaljenost od raskrsnice najmanje 8 m.
Prednosti:
dimenzije leeeg policajca obezbjeuju Vprev = 30 km/h, pri manjim brzinama njegov uticaj je neznatan i usporava takoe i saobraaj na motociklima.
Realizacija:
-
Nedostaci:
vee emisije buke i vibracija, smanjuje se broj mjesta za parkiranje na kolovozima sa trakom za parkiranje, prouzrokuje preusmjeravanje saobraajnih tokova, neudobna vonja za bicikliste i neudobna vonja za kamione i autobuse
Dimenzionisanje:
u kombinaciji mjera za prepoznavanje i upotreba nekoliko uzastopnih leeih policajaca u obliku parabole, gdje je razmak izmeu njih: D(m) = 10(V - 30); 35 km/h V 40 km/h; gdje je V eljena brzina vonje na dionici puta (vidjeti 5.4).
strana 152 od 243
2.8.5.4.3 PODIGNUTI PLATO ZA OGRANIENJE BRZINE U OBLIKU TRAPEZA

Kolesarji na kolesarski stezi Kolesarji na voziu
p a p
L L H k
Kolesarji na kolesarski stezi Kolesarji na voziu Biciklisti na stazi za bicikliste Biciklisti na kolovozu
Crte 8: Podignut plato za ogranienje brzine u obliku trapeza
Podruje primjene:
50 km/h V85 70 km/h (na dionici), P 600 PCE/ vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 8.5 m, na dionicama u pravcu sa nagibom sabs 8%, upotrebljava se sa pjeakim prelazom i prelazom za bicikliste.
Prednosti:
smanjenje brzine do 25 km/h, prikladno za pjeaki prelaz, prelaenje puta bez prepreka za hedikepirana lica, olakava prolaz pjeaka i biciklista, smanjenje brzine za mopede
Realizacija:
-
Nedostaci:
vee emisije gasa, buke i vibracija, smanjuje se broj mjesta za parkiranje na kolovozima sa trakom za parkiranje, prouzrokuje preusmjeravanje saobraajnih tokova, neudobna vonja za bicikliste i neudobna vonja za kamione.
Dimenzionisanje:
-
uzduni profil u obliku trapeza ili parabole (vidjeti mjere 5.4.1 i 5.4.2), vertikalna preko itave irine kolovoza, obezbjeena odgovarajua odvodnja, obezbjeena prepoznatljivost, vertikalna saobraajna signalizacija za oznaavanje sredstva se obino ne upotrebljava, osvjetljenje je obavezno. a = 4.5 - 6.0 m p = irina trake za parkiranje ili trotoara 3.0 m L 9.0 m odabrati eljenu brzinu V: V Vprev 25 km/h (prvi uslov), 18 Vprev 40 km/h (drugi uslov), H = 0.12 m, k (m) = 19.2 / (47-Vprev), udaljenost od raskrsnice najmanje 8 m.
-
u kombinaciji sa mjerama za prepoznavanje, u kombinaciji sa 5.5.1.x upotreba nekoliko uzastopnih podignutih platoja za ogranienje brzine u obliku trapeza: V = 50 km/h D = 100 200 m; V = 40 km/h D = 75 100 m; V = 30 km/h D = 50 - 75 m;
strana 153 od 243
2.8.5.5 SUAVANJE TRASE PUTA I RAZDVAJANJE KOLOVOZA irina trase puta ima veliki uticaj na brzinu vonje. Ukoliko je trasa suena, brzina vonje se smanjuje i tako se dobijaju nova podruja, koja mogu biti namjenjena za pjeake i/ili bicikliste. Suenje trase puta ima neprekidan uticaj na usporavanje saobraaja.
SREANJE
PREHITEVANJE
VONJA MIMO
parkirano oz. zaustavljeno vozilo
Crte 9: Minimalna irina trase puta u sluaju sretanja, mimoilaenja i preticanja.

SREANJE PREHITEVANJE VONJA MIMO PARKIRANO OZ. ZAUSTAVLJENO VOZILO SRETANJE PRETICANJE MIMOILAENJE PARKIRANO ILI ZAUSTAVLJENO VOZILO
Suavanje trase puta mogue je izvesti bono ili iz sredita. Prilikom odreivanja minimalne irine trase puta, u obzir je potrebno uzeti sljedee: brzinu vonje, razliita sretanja vozila, preticanje ili mimoilaenje relevantnih vozila. Suavanje je mogue izvesti bono ili iz sredita. Na suenju saobraaj moe da bude dvosmjeran ili jednosmjeran.
RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga I dio 1 poglavlje 5
Strana 154 od 202
2.8.5.5.1 BONO SUENJE PUTA 2.8.5.5.1.1 DVOSTRANO SUENJE DVOSMJERNI SAOBRAAJ NA LOKACIJI MJERE
Kolesarji na kolesarski stezi
Kolesarji na voziu
p b a b p
Biciklisti na stazi za bicikliste Biciklisti na kolovozu
Crte 10: Dvostrano suenje dvosmjerni saobraaj na lokaciji sredstva
Podruje primjene:
V85 50 km/h P 400 PCE/ vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 7.5 m (biciklisti na stazi za bicikliste), > 8.0 m (biciklisti na kolovozu), na prelazu za pjeake i bicikliste, ne upotrebljava se kao nezavisna mjera. zakoeni ivinjak na pjeakom prelazu, obezbjeena je odgovarajua preglednost, obezbjeena je odgovarajua prepoznatljivost, osvjetljenje je obavezno. a = 4.5 5.0 m (biciklisti na stazi za bicikliste), a = 5.0 6.0 m (biciklisti na kolovozu) ili u sluaju redovne autobuske linije i veeg udjela kamionskog saobraaja, b 1.50 m, p = irina trake za parkiranje, L = 5.0 10.0 m, u sluaju nekoliko uzastopnih suenja, udaljenost izmeu njih treba da bude dovoljna za sretanje dva relevantna vozila.
Prednosti:
smanjena je irina prelaza na putu, umjereno smanjenje brzine, dobra preglednost na putnom prelazu.
Realizacija:
Nedostaci:
smanjuje se broj mjesta za parkiranje na kolovozu sa trakom za parkiranje, biciklisti su ugroeni na mjestu suenja ukoliko se nalaze na putu.
Dimenzionisanje:
u kombinaciji sa mjerama za prepoznavanje, u kombinaciji sa mjerama navedenim pod takom 5.4.3.
strana 155 od 243
2.8.5.5.1.2 DVOSTRANO SUENJE NAIZMJENIAN JEDNOSMJERNI SAOBRAAJ NA
Kolesarji na voziu
p b a b p
LOKACIJI MJERE
Kolesarji na kolesarski stezi Kolesarji na voziu Biciklisti na stazi za bicikliste Biciklisti na kolovozu
Crte 11: Dvostrano suenje jednosmjerni saobraaj na lokaciji sredstva
Podruje primjene:
V85 50 km/h, P 400 PCE/vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), > 5.75 m (biciklisti na stazi za bicikliste), > 6.25 m (biciklisti na kolovozu), na pjeakom i biciklistikom prelazu, ne upotrebljava se na glavnim i sabirnim putevima. obezbjeena preglednost vozila koja dolaze iz suprotnog smjera, zakoeni ivinjak na lokaciji prelaza, obezbjeena odgovarajua prepoznatljivost, osvjetljenje je obavezno.
Prednosti:
smanjena irina putnog prelaza, umjereno smanjenje brzine, dobra preglednost na lokaciji prelaza.
Realizacija:
-
Nedostaci:
smanjuje se broj mjesta za parkiranje na kolovozima sa trakom za parkiranje, biciklisti su ugroeni na suenju ukoliko se nalaze na kolovozu. moe da prouzrokuje vee brzine na ulazu, moe da rezultuje preusmjeravanjem saobraajnih tokova. u kombinaciji sa mjerama za prepoznavanje, u kombinaciji sa mjerama navedenim pod takom 5.4.3.
Dimenzionisanje:
a = 2.75 3.25 m (biciklisti na stazi za bicikliste), a = 3.25 3.50 m (biciklisti na kolovozu) ili u sluaju redovne autobuske linije i veeg uea kamiona u saobraaju, b 1.50 m, p = irina trake za parkiranje, L = 5.0 10.0 m.
-
strana 156 od 243
2.8.5.5.1.3 Jednostrano suenje naizmjenian jednosmjerni saobraaj na lokaciji mjere
Kolesarji na voziu
p b a p
Crte 12: Jednostrano suenje
Podruje primjene:
V85 50 km/h, P 400 PCE/vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), > 4.25 m (biciklisti na stazi za bicikliste), > 4.75 m (biciklisti na kolovozu), na lokaciji pjeakog prelaza, ne upotrebljavati na sabirnim putevima - SP. -
Prednosti:
smanjenje irine putnog prelaza, umjereno smanjenje brzine, dobra preglednost na lokaciji prelaza.
Implementation:
zakoeni ivinjak na pjeakom prelazu, obezbjeena preglednost vozila koja dolaze iz suprotnog smjera, obezbjeena odgovarajua prepoznatljivost, osvjetljenje je obavezno.
Nedostaci:
smanjenje broja mjesta za parkiranje du ruba puta, biciklisti su ugroeni na lokaciji suenja, moe da rezultuje preusmjeravanjem saobraajnih tokova
Dimensioning:
a = 2.75 3.25 m (biciklisti na stazi za bicikliste, a = 3.25 3.50 m (biciklisti na kolovozu) ili u sluaju redovne autobuske linije i veeg uea kamiona u saobraaju, b 1.50 m, p = irina trake za parkiranje, L = 5.0 10.0 m,
u kombinaciji sa mjerama prepoznatljivosti, u kombinaciji sa mjerama navedenim pod stavkom 5.4.3.
u sluaju nekoliko uzastopnih suenja, udaljenost izmeu njih treba da bude dovoljna za sretanje dva relevantna vozila.
strana 157 od 243
2.8.5.5.1.4 DVOSTRANO SUENJE BICIKLISTI NA KRATKOJ STAZI ZA BICIKLISTE
Kolesarji na voziu
Kolesarji na voziu
c b1 a b1 c
Kolesarji na voziu
Biciklisti na kolovozu
Crte 13: Dvostrano suenje biciklisti na kratkoj stazi za bicikliste
Podruje primjene:
V85 50 km/h, P 600 PCE/vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 10.50 m na pjeakom i biciklistikom prelazu i dvosmjerni saobraaj. ostrvo za ekanje na prelazu u nivou puta, razliita boja i/ili struktura autobuskog stajalita, staze za bicikliste i pjeaki prelazi na nivou puta, zakoeni ivinjak na lokaciji prelaza, saobraajna signalizacija za preticanje, obezbjeena odgovarajua prepoznatljivost, osvjetljenje je obavezno. a = 4.50 5.00m , a = 5.00 6.00 m ukoliko je veliki udio kamionskog i/ili autobuskog saobraaja (biciklisti na kolovozu), b1 1.50 m, c = 1.50 1.75 m, L = 5 10 m.
Prednosti:
smanjenje irine putnog prelaza, bezbjedno i udobno usmjeravanje biciklista, umjereno smanjenje brzine.
Realizacija:
Nedostaci:
relativno usko ostrvo za za ekanje na pjeakom prelazu, smanjen broj mjesta za parkiranje du ruba puta.
Dimenzionisanje:
u kombinaciji sa mjerama prepoznatljivosti, u kombinaciji sa mjerama navedenim pod stavkom 5.4.3
strana 158 od 243
2.8.5.5.1.5 JEDNOSTRANO SUENJE BICIKLISTI SA JEDNE STRANE NA KRATKOJ STAZI ZA BICIKLISTE
Kolesarji na voziu
Kolesarji na voziu
p a b c p
Crte 14: Jednostrano suenje biciklisti sa jedne strane na kratkoj stazi za bicikliste
Podruje primjene:
V85 50 km/h, P 600 PCE/ vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 6.10 m, na lokaciji pjeakog prelaza, dvosmjerni saobraaj, ne na GP i SP. ostrvo za ekanje na prelazu u nivou puta, razliita boja i/ili struktura autobuskog stajalita, staze za bicikliste i pjeaki prelazi na nivou puta, zakoeni ivinjak na lokaciji prelaza, saobraajna signalizacija za preticanje, obezbjeena odgovarajua prepoznatljivost, osvjetljenje je obavezno.
Prednosti:
smanjenje irine putnog prelaza, bezbjedno i udobno usmjeravanje biciklista, umjereno smanjenje brzine.
Realizacija:
Nedostaci:
relativno usko ostrvo za za ekanje na pjeakom prelazu, smanjen broj mjesta za parkiranje du ruba puta. uticaj na preusmjeravanje saobraajnih tokova.
Dimenzionisanje:
a = 3.25 3.50 m, b 1.50 m, c = 1.35 m, L = 5 10 m , p = irina trake za parkiranje, u sluaju nekoliko uzastopnih suenja, udaljenost izmeu njih treba da bude dovoljna za sretanje dva relevantna vozila.
strana 159 od 243
2.8.5.5.2 SUENJE PUTA IZ SREDITA 2.8.5.5.2.1 RAZDJELNO OSTRVO NA PJEAKOM PRELAZU
Kolesarji na voziu
p a b a p
Crte 15: Suenje puta iz sredita razdjelno ostrvo na pjeakom prelazu
Podruje primjene:
V85 50 km/h, P 600 PCE/ vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 7.00 m, dvosmjerni saobraaj, prelaz za pjeake i bicikliste. simetrina na osovinu puta, ostrvo za ekanje na prelazu u nivou puta, saobraajna signalizacija za preticanje, obezbjeena odgovarajua prepoznatljivost, osvjetljenje je obavezno.
Prednosti:
smanjenje irine putnog prelaza, umjereno smanjenje brzine. vea je panja vozaa, preticanje vozila nije mogue na lokaciji prelaza.
Realizacija:
Nedostaci:
smanjenje broja mjesta za parkiranje du ruba puta, ograniena veliina ostrva za ekanje, moe da rezultuje preusmjeravanjem saobraajnih tokova.
Dimenzionisanje:
a = 2.75 3.25 m (biciklisti na stazi za bicikliste), a = 3.25 3.50 m (biciklisti na kolovozu) ili u sluaju redovne autobuske linije i veeg uea kamiona u saobraaju, b 1.50 m, p = irina trake za parkiranje, L = 5.0 10.0 m.
strana 160 od 243
2.8.5.5.2.2 RAZDJELNO OSTRVO NA LOKACIJI AUTOBUSKOG STAJALITA
Kolesarji na voziu
d a b a d
L L1
L1
Crte 16: Suenje puta iz sredita razdjelno ostrvo na lokaciji autobuskog stajalita
Podruje primjene:
V85 50 km/h, P 600 PCE/ vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 8.5 m, na lokaciji pjeakog prelaza, dvosmjerni saobraaj. simetrino osovini puta, ostrvo za ekanje na prelazu u nivou puta, razliita boja i/ili struktura autobuskog stajalita, prelaz uvijek iza autobusa, saobraajna signalizacija za preticanje, obezbjeena odgovarajua prepoznatljivost, osvjetljenje je obavezno. a = 2.75 3.25 m (biciklisti na stazi za bicikliste), a = 3.25 3.50 m (biciklisti na kolovozu), b 1.50 m, d = 3.0 m, p = irina trake za parkiranje, L = Autobusko stajalite mora biti projektovano u skladu sa Pravilnikom o minimalnim uslovima za projektovanje i izgradnju autobuskih stajalita, L1 4.0 m, postavljanje ograde na ostrvu za ekanje, irine b 3.0 m.
Prednosti:
smanjenje irine putnog prelaza, prelaz iza autobusa i, umjereno smanjenje brzine.
Realizacija:
Nedostaci:
relativno dugako podruje prelaza (kolovoz i autobusko stajalite), smanjenje broja mjesta za parkiranje du ruba puta, biciklisti su ugroeni na lokaciji suenja, ukoliko se nalaze na kolovozu. u kombinaciji sa prepoznatljivosti. mjerama
Dimenzionisanje:
-
-
strana 161 od 243
2.8.5.5.3 RAZDVAJANJE KOLOVOZA
Dvignjen otok
Konveksen otok
Kolesarji na voziu
p a b a p
L
Dvignjen otok Konveksen otok Kolesarji na kolesarski stezi Kolesarji na voziu Izdignuto ostrvo Konveksno ostrvo Biciklisti na stazi za bicikliste Biciklisti na kolovozu
Crte 17: Suenje puta iz sredita razdvajanje kolovoza
Podruje primjene:
-
Realizacija:
V85 50 km/h, P 600 PCE/ vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 8.00 m, dvosmjerni saobraaj, jednaka raspodjela prelaza.
Prednosti:
-
smanjenje irine putnog prelaza, umjereno smanjenje brzine. preticanje nije mogue.
Nedostaci:
znatno smanjenje broja mjesta za parkiranje du ruba puta, problem mimoilaenja (blokiranje kolovoza) izuzev u sluaju konveksnog ostrva koje omoguava prolaznost, dugake prave dionice prouzrokuju poveanje brzine, biciklisti su ugroeni na lokaciji suenja, ukoliko se nalaze na kolovozu. u kombinaciji sa mjerama prepoznatljivosti (ozelenjavanje, itd.) u kombinaciji sa mjerama navedenim pod stavkom 5.4.3
simetrina na osovinu puta, saobraajna signalizacija za preticanje, obezbjeena odgovarajua prepoznatljivost, osvjetljenje je obavezno.
Dimenzionisanje:
a = 2.75 3.25 m (biciklisti na stazi za bicikliste), a = 3.25 3.50 m (biciklisti na kolovozu), b 2.50 m, p = irina trake za parkiranje, L = u zavisnosti od situacije.
-
strana 162 od 243
2.8.5.6 ODSTUPANJE OSOVINE PUTA (KOLOVOZA) 2.8.5.6.1 Odstupanje osovine puta naizmjenino paralelno parkiranje
Kolesarji na voziu
p a
Crte 18: Odstupanje osovine puta paralelno parkiranje
Podruje primjene:
V85 50 km/h, P 400 PCE/ vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 7.5 m, prava dionica puta, mogue takoe i na jednosmjernim putevima. promjena strane za parkiranje, obezbjeena odgovarajua prepoznatljivost, parkiranje nije dozvoljeno sa obe strane, osvjetljenje je obavezno.
Prednosti:
smanjenje irine putnog prelaza, umjereno smanjenje brzine. preticanje nije mogue.
Realizacija:
-
Nedostaci:
znatno smanjenje broja mjesta za parkiranje du ruba puta, problem mimoilaenja (blokiranje kolovoza) izuzev u sluaju konveksnog ostrva koje omoguava prolaznost, dugake prave dionice prouzrokuju poveanje brzine, u kombinaciji sa mjerama prepoznatljivosti, u kombinaciji sa mjerama navedenim pod stavkom 5.4.3
Dimenzionisanje:
a = 5.0 5.5 m (biciklisti na stazi za bicikliste) za dvosmjerni saobraaj, a = 5.5 6.0 u sluaju redovne autobuske linije i veeg uea kamiona u saobraaju, a = 3.0 3.5 m za jednosmjerni saobraaj, p = irina trake za parkiranje, L = u zavisnosti od prostora za manevrisanje relevantnog vozila.
-
strana 163 od 243
2.8.5.6.2 ODSTUPANJE OSOVINE PUTA PARKIRANJE POD UGLOM
Kolesarji na voziu
p b a
L2
L1
L2
Crte 19: Odstupanje osovine puta parkiranje pod uglom
Podruje primjene:
V85 50 km/h, P < 100 PCE/ vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 9.50 m, dvosmjerni saobraaj, samo u zonama sporog saobraaja, ne smije biti velika realizacija parkiranja.
Prednosti:
dobra mjera za usporavanje saobraaja, prekida duge ravne dionice puta umjereno smanjenje brzine. preticanje nije mogue.
Realizacija:
a 6.00 (5.00 ), b 2.50 m, p 4.60 m (vidjeti dimenzije prostora za parkiranje), L1 = u zavisnosti od prostora za manevrisanje relevantnog vozila L2 = 5.0 6.0 m, ugao odstupanja 1 : 1, stabilizovano sredinje ostrvo, visina ivinjaka do 7 cm. strana 164 od 243
Dimenzionisanje:
mogue takoe bez sredinjeg ostrva na odstupanju, odgovarajua horizontalna saobraajna signalizacija, dimenzionisanje prostora za parkiranje u skladu sa vaeim propisima, obezbjeena odgovarajua prepoznatljivost, osvjetljenje je obavezno.
Nedostaci:
-
opasnost za bicikliste na putu, kao i za pjeake, zbog slabe vidljivosti u zoni prelaza.
-
u kombinaciji sa mjerama prepoznatljivosti (ozelenjavanje, itd)
2.8.5.6.3 ODSTUPANJE OSOVINE KOLOVOZA SIMETRINO SPOLJA (SREDINJIM OSTRVOM )
Kolesarji na voziu
a b a
R R
Crte 20: Odstupanje osovine puta simetrino spolja
Podruje primjene:
-
Realizacija:
-
V85 50 km/h, P < 600 PCE/ vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 8.50 (7.00) m, dvosmjerni saobraaj, u gradskom podruju ili na prelazu u gradsko podruje.
Prednosti:
-
panja vozaa je vea, smanjenje irine putnog prelaza, umjereno smanjenje brzine (u zavisnosti od b), preticanje nije mogue.
Nedostaci:
smanjenje broja mjesta za parkiranje du ruba puta, ukoliko je dimenzionisan za teke kamione, efekat usporavanja saobraaja na putnika vozila je neznatan, voza usmjerava panju na odstupanje a ne na pjeaki prelaz. mjerama pjeakim
simetrino osovini puta, ukoliko je dovolja irina b, predlae ozelenjavanje razdjelnog ostrva saobraajna signalizacija za preticanje, obezbjeeno polje preglednosti, obezbjeena odgovarajua prepoznatljivost, osvjetljenje je obavezno.
se
Dimenzionisanje:
a = 2.75 3.25 m (biciklisti na stazi za bicikliste), a = 3.25 3.50 m (biciklisti na kolovozu), b 1.50 m, L = 5.0 m 20.0 m, odstupanje 1 : 5, R = u zavisnosti od prostora za manevrisanje relevantnog vozila, mogua visina zelenila 60 cm.
u kombinaciji sa prepoznatljivosti, (ozelenjavanje, itd.), u kombinaciji sa prelazom. -
strana 165 od 243
2.8.5.6.4 ASIMETRINO ODSTUPANJE OSOVINE KOLOVOZA (RAZDJELNIM OSTRVOM )
p b p
Crte 21: Odstupanje osovine puta - asimetrino
Podruje primjene:
V85 50 km/h, P < 600 PCE/ vrijeme najjaeg saobraaja (vidjeti 4.3), 8.50 m, u gradskom podruju, dvosmjerni saobraaj, na pjeakom prelazu.
Prednosti:
panja vozaa je vea, smanjenje irine putnog prelaza, umjereno smanjenje brzine (u zavisnosti od b), preticanje nije mogue prekida duge ravne dionice puta
Realizacija:
vrh ostrva je simetrian osovini puta, ukoliko je dovolja irina b, predlae se ozelenjavanje razdjelnog ostrva saobraajna signalizacija za preticanje, obezbjeeno polje preglednosti, obezbjeena odgovarajua prepoznatljivost, osvjetljenje je obavezno
Nedostaci:
-
Dimenzionisanje:
-
a = 2.75 3.25 m (biciklisti na stazi za bicikliste), b 1.50 m, L = 20.0 40 m, b 3.00 m, oblik odstupanja zavisi od prostora za manevrisanje relevatnog vozila i V85.
-
smanjenje broja mjesta za parkiranje du ruba puta, vei akcenat je na prelaz a ne na odstupanje ukoliko je dimenzionisan za teke kamione, efekat usporavanja saobraaja na putnika vozila je neznatan, voza usmjerava panju na odstupanje a ne na pjeaki prelaz. u kombinaciji sa mjerama prepoznatljivosti, (ozelenjavanje, elementi za oznaavanje, itd.).
strana 166 od 243
2.8.6. KLJU
Pozidano obmoje Obstoje rob ceste ali horizontalna prometna signalizacija Meja naprave ali ukrepa Oznaevalni element
Veji vertikalni element (drevo le kot oznaka)
Javna razsvetljava - oznaeno samo v primeru posebnih zahtev
Asfaltno ali betonsko vozie
Barvni asfalt (rde)
Tlakovci (betonski, openi, granitne kocke)
Ploe (betonske, kamnite...)
Netlakovana povrina (trata)

Pozidano obmoje Obstoje rob ceste ali horizontalna prometna signalizacija Meja naprave ali ukrepa Oznaevalni element Veji vertikalni element (drevo le kot oznaka) Javna razsvetljava - oznaeno samo v primeru posebnih zahtev Aslafltno ali betonsko vozie Barvni asfalt (rde) Tlakovci (betonski, openi, granitne kocke) Ploe (betonske, kamnite) Netlakovana povrina (trata) Izgraeno podruje Postojei rub puta ili horizontalna saobraajna signalizacija Granica sredstva ili mjere Element za oznaavanje Vei vertikalni element (drvo samo kao oznaka) Javna rasvjeta oznaeno samo u sluaju posebnih zahtjeva Asfaltni ili betonski kolovoz Obojeni asfalt (crveni) Zastor (beton, opeka, granitne kocke) Ploe (beton, kamen, itd.) Povrina bez zastora (tratina)
strana 167 od 243
2.8.7 MONTANE FIZIKE PREPREKE Montane fizike prepreke za usporavanje saobraaja na putu su prepreke, koje vozaima vozila onemoguuju vonju brzinom, koja je vea od brzine odreene postavljenim saobraajnim znakom. Montane fizike prepreke za usporavanje saobraaja na putu moraju biti izraene na nain i od takvih materijala da ne izazivaju preveliku buku. Montane fizike prepreke za usporavanje saobraaja na putu mora biti na onoj strani sa koje se vozila pribliava prepreki, oznaene sa svijetlosno odsijevajuim materijama ili tijelima. Montane fizike prepreke za usporavanje saobraaja na putu mogu biti trapezastog ili polukrunog oblika. Visina i irina, te oblik za pojedine brzine vonje vozila vide se na slici.
2.8.8 POSTAVLJANJE MONTANIH FIZIKIH PREPREKA ZA USPORAVANJE SAOBRAAJA NA PUTU LEEI POLICAJCI Montane fizike prepreke za usporavanje saobraaja na putu leei policajci, smju se postavljati samo na onim mjestima na putu na kojima je zbog odgovarjue bezbijednosti na putu potrebno obezbijediti potivanje sa saobraajnim znakom odreene najvee dozvoljene brzine. Montane fizike prepreke za usporavanje saobraaja na putu leei policajci ne smiju se postavljati na onim dielovima puteva na kojim bi ih trebalo do izvoenja trajnih mjera za usporavanje saobraaja, zbog odravanja puta ili drugih razloga, uklanjati i ponovo postavljati. 2.9 RAMPE I POLURAMPE Rampe i polurampe su ureaji namijenjeni spreavanju nastavljanja vonje vozila, kretanja pjeaka ili jahaa konja u smjeru na kojem su poprijeko postavljene. Rampe seu preko cijelog puta.
Polurampe seu do polovine puta.
strana 168 od 243
Rampe i polurampe moraju biti obojene ili prevuene sa materijom, koja odsijeva svjetlost, naizmjenino sa poljima crvene i bijele boje, izuzev rampi i polurampi na prelazu puta preko eljeznike pruge, kada su obojene crveno i uto i oznaene sa barem tri odsijevna stakla, koja odsijevaju crvenu svjetlost. Bez obzira na odredbe prethodnog stava, rampe ili polurampe, kada se upotrebljavaju za regulisanje saobraja na ulazima na parkiralita i garae ili parkirne kue, mogu biti obojene naizmjenino sa poljima ute i crne boje. Rampe i polurampe mogu biti dodatno obiljeene i sa posebnim stalnim ili trepuim crvenim svjetlima.
strana 169 od 243
2.10
OSVETLJENJE PUTA
2.10.1 UVOD Smjernice za osvjetljenje puta su pripremljene na osnovu konanog nacrta Evropske norme za osvjetljenje saobraajnih trasa, a djelimino su u obzir uzeti i savremeni strani standardi za osvjetljenje puta, kao i dokumentacija Meunarodne komisije za osvjetljenje (CIE) 2.10.2 PREDMET SMJERNICA Smjernicama za osvjetljenje puta obezbjeene su osnove za projektovanje, izvoenje i funkcionisanje osvjetljenja. Smjernicama nije odreeno za koje puteve je potrebno osvjetljenje. Potreba za osvjetljenjem je u veini sluajeva navedena u zakonima o prostornom ureenju i ostaloj dokumentaciji koja se odnosi na ureenje prostora i bezbjednost saobraaja. Ove smjernice se djelimino mogu upotrebljavati za opravdanje potrebe za osvjetljenjem. mjernice za osvjetljenje puta ne primjenjuju se za osvjetljenje stanica za naplatu putarine i tunela. 2.10.3 IZBOR TEHNIKIH KLASA OSVJETLJENJA 2.10.3.1 PREDMET POGLAVLJA U poglavlju tri navedena je metodologija za opis saobraajnih povrina s obzirom na parametre potrebne za osvjetljenje. Relevantni parametri se primjenjuju za odreivanje odgovarajue tehnike klase osvjetljenja, s obzirom na saobraajno-tehnike karakteristike saobraajnog podruja. Tehnika klasa osvjetljenja predstavlja skup zahtjeva koji se odnose na kvalitet osvjetljenja, koje osvjetljenje na odreenoj lokaciji mora da ispunjava. Pored zahtjeva koji su navedeni u tehnikoj klasi osvjetljenja, osvjetljenje takoe mora biti u skladu sa smjernicama navedenim pod stavkom 4.3. Pregled tehnikih klasa osvjetljenja kao i odgovarajuih zahtjeva koji se odnose na kvalitet osvjetljenja naveden je u poglavlju 4. 2.10.3.2 OBJANJENJE POJMOVA Pojmovi i definicije navedeni dalje u tekstu su u skladu sa nacrtom Evropskih normativa i primjenjuju se iskljuivo u navedene svrhe. Grupa uesnika u saobraaju: Grupa uesnika u saobraaju predstavlja kategoriju lica ili vozila koji koriste saobraajne povrine. Osnovne grupe uesnika u saobraaju navedene su pod stavkama od 3.2.2 do 3.2.5. Motorni saobraaj (M): U motorni saobraaj spadaju vozila na motorni pogon koja nisu obuhvaena kategorijom sporih vozila. Spora vozila (T): Spora vozila mogu biti vozila na motorni pogon, npr. traktori i poljoprivredne maine, kao i maine koje vuku ivotinje, ija brzina ne prelazi 40 km/h. Biciklisti (K): Kategorija biciklista obuhvata bicikliste i motocikliste, ija brzina ne prelazi 50 km/h. Pjeaci (P): Ova kategorija obuhvata pjeake i invalide u invalidskim kolicima. Karakteristina brzina glavne grupe uesnika u saobraaju: Brzina grupe uesnika u saobraaju, koja je definisana kao glavna grupa u odreenom podruju. Ukoliko glavna grupa uesnika u saobraaju predstavlja kombinaciju motornog saobraaja ili jedne ili vie drugih grupa, motorni saobraaj se smatra glavnom grupom uesnika.
Strana 171 od 202
Relevantno podruje: Relevantno podruje predstavlja dio javnog saobraajnog podruja na koje se primjenjuju tehniki zahtjevi koji se odnose na osvjetljenje 1. Podruje konflikta: Podruje konflikta predstavlja podruje na kojem se susreu saobraajni tokovi iz razliitih smjerova ili podruje na kojem se prepliu razliite vrste uesnika u saobraaju. Primjeri podruja konflikta su: krune raskrsnice, raskrsnice, suenja, prelazi sa dvije kolovozne trake na jednu, pristupne take, itd. 2.10.3.2.9 Raskrsnice izvan nivoa Raskrsnice izvan nivoa obuhvataju ulaze i izlaze sa glavnog puta. Saobraaj se u poprenom smjeru odvija izvan nivoa glavnog puta. 2.10.3.2.10 Raskrsnica, raskrsnica u nivou Podruje na kojem se na istom nivou ukrtaju dva ili vie puteva kategorie se kao raskrsnica u nivou. 2.10.3.2.11 Sloenost orijentacije Napor koji voza ulae kako bi izabrao pravi put i prilagodio poloaj vozila ostalim uesnicima u saobraaju, s obzirom na stanje u saobraaju i vizuelne podatke, naziva se sloenost orijentacije 2. 2.10.3.2.12 Prosjeni godinji dnevni saobraaj (PGDS) Prosjean godinji dnevni saobraaj predstavlja prosjean dnevni saobraaj u oba smjera koji se iskazuje na osnovu broja vozila po danu. 2.10.3.2.13 Rizik od krivinog djela Kriterijum za rizik od krivinog djela predstavlja rizik od krivinog djela na odreenom podruju, u poreenju sa rizikom od krivinog djela u irem podruju. 2.10.3.2.14 Sloenost podruja vidljivosti Ukoliko se u podruju vidljivosti vozaa pojavljuje mnogo vizuelnih informacija koje dovode do njihove pogrene procjene ili do prekida vizuelne percepcije, takvo stanje se naziva poveana sloenost podruja vidljivosti 3. 2.10.3.2.15 Jaina osvjetljenja okoline procijenjena jaina osvjetljenja okoline 4 2.10.3.2.16 Osnovni i posebni parametri Tehniki zahtjevi koji se odnose na osvjetljenje pojedinih kategorija puta zavise od saobraajno-tehnikih kriterijuma koji su opisani na osnovu skupa osnovnih i posebnih kriterijuma. Osnovni parametri predstavljaju osnovu za odreivanje skupine tehnikih situacija osvjetljenja, dok se posebni parametri upotrebljavaju za odreivanje tehnikih zahtjeva osvjetljenja za odreivanje saobraajno tehnike situacije. Pregled upotrebljenih parametara prikazan je u Prilogu 2. 2.10.3.3 Opis postupka za izbor tehnike klase osvjetljenja
Pregled relevantnih podruja za pojedine grupe situacija iz Tabele 3.2 naveden je pod stavkom 3.4.
1
Vizuelno usmjerenje koje obezbjeuju elementi puta kao to je horizontalna signalizacija, itd. sainjavaju dio takvih informacija.
2
Primjeri prekida vizuelne percepcije su sjaj reklama, osvjetljenje sportskih objekata, nedefinisana osnova puta, slaba vidljivost znakova za usmjerenje, itd.
3
Tamno okruenje odgovara seoskim podrujima. Srednje osvjetljenje okoline obino u gradskim podrujima Svijetlo gradska podruja u centru grada/mjesta.
strana 172 od 243
Postupci izbora tehnike klase osvjetljenja navedeni su u Prilogu 1 (Tabela 3.1). Postupci su opisani po fazama. 2.10.3.4 Relevantna podruja za pojedine skupine tehnikih situacija koje se odnose na osvjetljenje Opis tehnikih situacija koje se odnose na osvjetljenje takoe je predstavljen u Tabeli 3.2. Svako od navedenih podruja ima posebne zahtjeve s obzirom na kvalitet osvjetljenja. Preporuujemo da tehniki zahtjevi koji se odnose na osvjetljenje dva susjedna podruja nisu udaljeni vie od dvije uporedive tehnike klase osvjetljenja 5. Svaka skupina situacija koje su prikazane u Tabeli 3.2 odgovara odreenom relevantnom podruju. Skupina A opisuje saobraajnu situaciju gdje se saobraaj odvija direktno iz jednog podruja u drugo (veliki gradovi, itd.). Relevantno podruje za skupine situacija A1, A2, A3 Ukoliko ne postoje zaustavne trake za prinudno zaustavljanje, biciklistike ili pjeake staze du kolovoza, relevantno podruje obuhvata cjelokupnu irinu puta. Ukoliko se na navedenom putu nalaze dva usmjerena kolovoza i razdjelno zeleno podruje, relevantno podruje obuhvata usmjerene kolovoze i zeleno podruje, ukoliko nam irina zelenog podruja ne dozvoljava da svaki usmjereni kolovoz smatramo posebnim putem. Ukoliko se na putu nalaze zaustavne trake za prinudno zaustavljanje, na raspolaganju su dvije mogunosti: Relevantno podruje moe da obuhvata cjelokupnu irinu kolovoza, ukljuujui zaustavne trake za prinudno zaustavljanje; U obzir se uzima samo irina kolovozne trake 6. Ukoliko se du puta nalaze biciklistike staze i trotoari, ponovo postoje dvije mogunosti: Relevantno podruje za koje se primjenjuju tehniki zahtjevi koji se odnose na osvjetljenje obuhvata itav put, ukljuujui biciklistike i pjeake povrine; Relevantno podruje obuhvata samo irinu puta, dok se sa pjeakim i biciklistikim stazama postupa u skladu sa kriteijumima koji se primjenjuju za pjeaka podruja. Vidjeti takoe Napomenu 5. Ukoliko se kriterijum koji se odnosi na osvjetljenje okoline uzima u obzir za skupine situacija A1, A2 i A3 (koeficijent okruenja KO), koeficijent okruenja se odnosi samo na prvu kolovoznu traku usmjerenog kolovoza. Skupine B i C odgovaraju saobraajnim situacijama unutar velikih podruja. Relevantno podruje za skupine situacija B1 i B2 Ukoliko du puta ne postoje biciklistike i pjeake povrine, irina puta predstavlja relevantno podruje; Ukoliko du puta postoje biciklistike i pjeake povrine, u obzir je potrebno uzeti zahtjeve koji se odnose na osvjetljenje biciklistikih i pjeakih staza, i to odvojeno od zahtjeva koji se odnose na osvjetljenje kolovoza. Relevantno podruje za skupinu situacija C1: Relevantno podruje je cjelokupno podruje predvieno za pjeake. Ukoliko su biciklistika i pjeaka staza paralelne, mogu se smatrati jednim podrujem.
Ovo pravilo je izuzetno znaajno za puteve kod kojih se sa paralelnim podrujima, koja su susjedna podruja, npr. kolovozi, biciklistike staze, staze za pjeake, postupa odvojeno.
6
Uglavnom se koristi druga mogunost, ukoliko ne postoji mogunost za upotrebom zaustavne trake za prinudno zaustavljanje, kao npr. tree kolovozne trake, te se u tom sluaju savjetuje prva mogunost.
podrujima. Relevantno podruje za skupine situacija D1, D2, D3: Ukoliko ne postoje staze za pjeake, relevantno podruje obuhvata cjelokupno dato podruje. Ukoliko postoje odvojene pjeake staze, iste je potrebno posmatrati odvojeno od ostatka podruja. Relevantno podruje za skupinu situacija D4: Relevantno podruje obuhvata cjelokupno dato podruje. Relevantno podruje za skupine situacija E1, E2: Relevantno podruje je cjelokupno podruje predvieno za kretanje pjeaka. Ukoliko su biciklistika i pjeaka staza paralelne, mogu se smatrati jednim podrujem. 2.10.3.5 Izbor tehnike klase osvjetljenja puteva U skladu sa postupcima opisanim u Prilogu 1, potrebno je utvrditi relevantno podruje (stavka 3.4) kao i skupine moguih tehnikih situacija osvjetljenja (koraci 1 i 2). Prvi korak predstavlja odreenje relevantnog podruja, a drugi odreivanje skupina moguih situacija. Mogue je izabrati izmeu moguih skupina situacija od A do E (Tabela 3.2). Osnovna skupina situacija (12 moguih skupina) se odreuje uzimajui u obzir razliite vrste uesnika u saobraaju (M motorni saobraaj, K biciklisti, T spori saobraaj, P pjeaci).
Skupine D i E opisuju saobraajne situacije sa sporim saobraajem u naseljenim
Tabela br. 3.2.: Osnovna klasifikacija tehnikih situacija osvjetljenja

Ostali uesnici u saobraaju kojima je dozvoljena upotreba saobraajne povrine T TKP MS Umjerena MSK K MP Niska MK MTKP Veoma niska Napomena: Visoka...>60 km/h Umjerena >30 km/h i <60 km/h Niska >5 km/h i <30 km/h Veoma niska: hodanje.
Tipina brzina glavnih uesnika u saobraaju
Glavni uesnici u saobraaju
Grupe uesnika u saobraaju kojima je zabranjena upotreba saobraajne povrine TKP KP MT TK MTK -
Skupine situacija
M Visoka
A1 A2 A3 B1 B2 C1 D1 D2 D3 D4 E1 E2
KP P P TK TP MTK
Trei korak: Par tabela odgovara izabranoj skupini saobraajnih situacija, npr. tabele A1.1 i A1.2 odgovaraju skupini situacija A1, tabele B1.1 i B1.2 skupini situacija B1, itd. Skupinu tri mogue klase odreujemo uzimajui u obzir osnovne parametre iz prve tabele. etvrti korak: klasa koja odgovara odreenoj situaciji u saobraaju odreuje se iz skupine tri mogue klase, uzimajui u obzir posebne parametre. Opis simbola u tabeli: Odabrana klasa unesena na lijevu stranu skupine; Odabrana klasa unesena u sredinu skupine; Odabrana klasa unesena na desnu stranu skupine. Pregled svih koraka potrebnih za odreivanje tehnike klase osvjetljenja prikazan je u Prilogu 1, Tabela 3.1. 2.10.3.6 Primjer izbora tehnike klase osvjetljenja Primjer: zadatak je odreivanje tehnike klase osvjetljenja za gradski radijalni put sljedeih specifikacija: ogranienje brzine 60 km/h, PGDS 28000 vozila, razdvojene bciklistika staza i staza za pjeake, nema parkiranih vozila, uestalost raskrsnica > 3/km, okruenje osvjetljenja: Relevantno podruje za odreivanje skupine situacija je kolovoz; Glavna grupa uesnika u saobraaju je M, upotreba kolovoza je zabranjena za spori saobraaj (traktori, itd.), pjeake i bicikliste (T, P, K). (S obzirom na Tabelu 3.2, odgovarajua skupina situacija je A1); Odgovarajua skupina klasa se odreuje upotrebom Tabele A1.1, uzimajui u obzir posebne parametre. (odgovara skupina 3a,2,1); Na osnovu Tabele A1.2 odreuje se odgovarajua tehnika klasa osvjetljenja. Na osnovu mogueg izbora izmeu tri klase 3a, 2, 1, postojea saobraajno-tehnika situacija odgovara srednjoj, tj. tehnikoj klasi osvjetljenja M2 (oznaena svijetlo sivom bojom). Ukoliko postoji raskrsnica (konfliktno podruje), odgovarajui izbor predstavlja tehnika klasa osvjetljenja M1, ili klasa C1, u skladu sa Tabelom 3.5.
Tabela br. 3.3. (A.1.1.): Izbor tehnikih klasa osvjetljenja M za skupine situacija A1
Prosjean godinji dnevni saobraaj * Razmaci izmeu pristupnih taaka Da > 3 km < 3 km <3 >3 Ne > 3 km < 3 km <3 >3 Br. raskrsnica po km < 15000 15000 to 25000 > 25000
5 4a 5 4a 4a 3a 4a 4a
4a 3a 4a 4a 3a 2 4a 3a
3a 2 3a 3a 2 1 3a 2
4a 4a 5 4a 3a 3a 4a 3a
3a 3a 4a 3a 2 2 3a 2
2 2 3a 2 1 1 2 1
4a 3a 4a 3a 3a 2 3a 2
3a 2 3a 2 2 2 2 2
2 1 2 1 1 1 1 1
Razdvajanje usmjerenih kolovoza
strana 175 od 243
Tabela br. 3.4. (A.1.2.): Izbor odgovarajue klase na osnovu skupina situacija koje su predstavljene u Tabeli A1.1.
Konfliktn o podruje Sloenost polja preglednosti Normalna Ne Visoka Sloenost orijentacije Normalna Vea od normalne Normalna Vea od normalne Da Jaina osvjetljenja okoline Niska Srednja Visoka
2.10.3.7 Pregled uporedivih tehnikih klasa osvjetljenja Bez obzira na injenicu da su pojedine skupine tehnikih klasa osvjetljenja predviene za procjenu podruja sa promjenljivim saobraajno tehnikim i bezbjednosnim zahtjevima, pojedine klase je mogue uporeivati s obzirom na kvalitet osvjetljenja. Pregled klasa sa uporedivim zahtjevima koji se odnose na osvjetljenje predstavljen je u Tabeli 3.5. U sluaju da na relevantnom podruju postoji vii nivo rizika od krivinog djela (potreba za prepoznavanjem lica) ili potreba za odreivanjem vertikalnih povrina, itd. kvalitet osvjetljenja je potrebno provjeriti sa obzirom na dodatne kriterijume, uzimajui u obzir vertikalno ili polu-cilindrino osvjetljenje. U tim sluajevima, skupine klasa EV i PC se upotrebljavaju kao dodatne skupine sa osnovnim skupinama tehnikih klasa osvjetljenja C i P. Pregled uporedivih osnovnih i dodatnih klasa predstavljen je u Tabeli 3.6.
Tabela br. 3.5.: Pregled uporedivih tehnikih klasa osvjetljenja
Klase navedene u pojedinanim kolonama su uporedive M2 M3 M4 M5 M6 C2 C3 C4 C5 P1 P2 P3 P4 P5
C0
M1 C1
P6
Tabela br. 3.6.: Dodatne skupine klasa skupinama C i P
PC i EV koje su uporedive sa klasama u
Osnovna klasa Dodatna klasa
Pojedinane kolone predstavljaju osnovne i dodatne klase C3 C4 C5 C0 C1 C2 P1 P2 P3 P4 P5 PC2 PC3 PC4 PC1 PC5 PC6 PC7 PC8 EV3 EV4 EV5
P6 PC9
2.10.3.8 Skupine tehnikih situacija osvjetljenja i odgovarajue tehnike klase osvjetljenja Na narednim stranicama predstavljene su tabele koje se upotrebljavaju za odreivanje tehnike situacije osvjetljenja i tehnikih klasa osvjetljenja puteva. Odgovarajue tabele za skupinu tehnikih situacija osvjetljenja A1 su tabele A1.1 i A1.2, a za skupinu situacija A2 odgovarajue tabele su A2.1 i A2.2, itd.
strana 176 od 243
Tabela 3.7. (A.1.1.): Izbor tehnikih klasa osvjetljenja M za skupinu situacija A1

* Razmaci izmeu pristupnih taaka > 3 km < 3 km Br. raskrsnica po km Prosjean godinji dnevni saobraaj 15000 to 25000 < 15000 > 25000
Da
<3 >3 Ne > 3 km < 3 km <3 >3
5 4a 5 4a 4a 3a 4a 4a
4a 3a 4a 4a 3a 2 4a 3a
3a 2 3a 3a 2 1 3a 2
4a 4a 5 4a 3a 3a 4a 3a
3a 3a 4a 3a 2 2 3a 2
2 2 3a 2 1 1 2 1
4a 3a 4a 3a 3a 2 3a 2
3a 2 3a 2 2 2 2 2
2 1 2 1 1 1 1 1
Napomena:
* oznaava razdvajanje usmjerenih kolovoza
Tabela 3.8. (A.1.2.): Izbor odgovarajue klase iz skupine situacija u Tabeli A1.1.
Sloenost polja preglednosti Normalna Visoka Sloenost vizuelnog zadatka Normalna Vea od normalne Normalna Vea od normalne Jaina osvjetljenja okoline Nisko Srednje Visoko
Tabela br. 3.9. (A.2.1.): Izbor tehnikih klasa osvjetljenja M za skupinu situacija A2
Broj raskrsnica po km Prosjean godinji < 7000 <3 3 5 5 5 4 4a 3a 4a 4a dnevni saobraaj > 7000 3a 3a 3a 2
Tabela br. 3.10. (A.2.2.): Izbor odgovarajue klase iz skupine situacija u Tabeli A2.1.
Konfliktno podruje Ne Visoka Da Napomena: U sluaju konfliktnih podruja, kriterijum koji se odnosi na kvalitet osvjetljenja treba da se zasniva na OSVJETLJENJU kolovoza. Ukoliko konfiguracija puta spreava primjenu navedenih kriterijuma, mogue je primjenjivati kriterijum koji se odnosi na kvalitet osvjetljenja s obzirom na OSVJETLJENJE kolovoza (klase C). Sloenost polja preglednosti Normalna Sloenost orijentacije Normalna Vea Normalna Vea Jaina osvjetljenja okoline Nisko o o Srednje o o Visoko o o
strana 177 od 243
Tabela br. 3.11. (A.3.1.): Izbor tehnikih klasa osvjetljenja M za skupinu situacija A3
Broj Prosjean godinji dnevni saobraaj raskrsnica po km 7000 15000 15000 25000 < 7000 Da Ne <3 3 <3 3 Napomena: Razdvajanje usmjerenih kolovoza. 5 5 5 5 4a 4a 4a 3b 3b 3b 5 5 5 4a 5 4a 4a 3b 4a 3b 3b 2 5 4a 4a 3b 4a 3b 3b 2 3b 2 2 2 4a 3b 3b 3b
> 25000 3b 2 2 2 2 2 2 1
4a 3b
Tabela br. 3.12. (A.3.2.): Izbor odgovarajue klase iz skupine situacija u Tabeli A3.1.
Konfliktno Sloenost polja Mirujui podruje preglednosti saobraaj Ne Ne Normalna Da Ne Visoka Da Da Napomena: U sluaju konfliktnih podruja, kriterijum koji se odnosi na kvalitet osvjetljenja treba da se zasniva na OSVJETLJENJU kolovoza. Ukoliko konfiguracija puta spreava primjenu navedenih kriterijuma, mogue je primjenjivati kriterijum koji se odnosi na kvalitet osvjetljenja s obzirom na OSVJETLJENJE kolovoza (klase C). Sloenost orijentacije Normalna Vea Normalna Vea Normalna Vea Normalna Vea Jaina osvjetljenja okoline Nisko o o o o Srednje o o o o Visoko o o o
Tabela br. 3.13. (B.1.1.): Izbor tehnikih klasa osvjetljenja M za skupinu situacija B1
Fizike prepreke za usporavanje saobraaja Ne Broj raskrsnica po km <3 3 Da Napomena: Izbor kao to je gore navedeno, meutim za podruja sa sporim saobraajem treba izabrati klasu niu za jedan nivo. Sloenost orijentacije Prosjean godinji <7000 Normalna Vea Normalna Vea 6 5 5 4b 5 4b 4b 3c 4b 3c 3c 2 5 5 4b 3c dnevni saobraaj >7000 4b 4b 4b 3c 3c 3c 3c 2
strana 178 od 243
Tabela br. 3.14. (B.1.2.): Izbor odgovarajue klase iz skupine situacija u Tabeli B1.1.
Jaina osvjetljenja okoline Konfliktno podruje Ne Sloenost Mirujui polja saobraaj preglednosti Normalna Visoka Da Napomena: U sluaju konfliktnih podruja, kriterijum koji se odnosi na kvalitet osvjetljenja treba da se zasniva na OSVJETLJENJU kolovoza. Ukoliko konfiguracija puta spreava primjenu navedenih kriterijuma, mogue je primjenjivati kriterijum koji se odnosi na kvalitet osvjetljenja s obzirom na OSVJETLJENJE kolovoza (klase C). Ne Da Ne Da Nisko Uestalost biciklista Normalna o o o Vea o o o Srednje Uestalost biciklista Normalna o o Vea o o Visoko Uestalost biciklista Normalna o o Vea o o
Tabela br. 3.15. (B.2.1.): Izbor tehnikih klasa osvjetljenja M za skupinu situacija B2
Fiziko usporavanje saobraaja Ne Broj raskrsnica po km <3 3 Da Napomena: Izbor kao to je gore navedeno, meutim za podruja sa sporim saobraajem treba izabrati 1. Prosjean godinji dnevni saobraaj < 7000 5 4b 4b 3c 5 4b 3c 3c 4b 3c 2 2 4b 4b 3c 3c > 7000 4b 4b 3c 3c 3c 3c 2 2
Sloenost orijentacije Normalna Vea Normalna Vea
Tabela br. 3.16. (B.2.2.): Izbor odgovarajue klase iz skupine situacija u Tabeli B2.1.
Konfliktno podruje Ne Jaina osvjetljenja okoline Sloenost Nisko Srednje Visoko Mirujui polja Uestalost Uestalost Uestalost saobraaj preglednobiciklista biciklista biciklista sti NormalNormalNormalVea Vea Vea na na na Normalna Ne o o o o Da o o Vea Ne o o o o o o Da o o
Da Napomena:
U sluaju konfliktnih podruja, kriterijum koji se odnosi na kvalitet osvjetljenja treba da se zasniva na OSVJETLJENJU kolovoza. Ukoliko konfiguracija puta spreava primjenu navedenih kriterijuma, mogue je primjenjivati kriterijum koji se odnosi na kvalitet osvjetljenja s obzirom na OSVJETLJENJE kolovoza (klase C).
strana 179 od 243
Tabela br. 3.17. (C.1.1.): Izbor tehnikih klasa osvjetljenja P za skupinu situacija C1
Fiziko usporavanje saobraaja Ne Rizik od krivinog djela Normalan Visok Da Prepoznavanje lica Nepotrebno Potrebno Uestalost biciklista Normalna Vea 6 5 4 5 4 5 4 3 4 3 4 3 2 3 2 3 2 1
3 2 1
Napomena: Samo za podruja sa usporavanjem saobraaja. Tabela br. 3.18. (C.1.2.): Izbor odgovarajue klase iz skupine situacija u Tabeli C1.1.
Jaina osvjetljenja okoline Nisko Srednje Visoko
Tabela br. 3.19. (D.1.1.): Izbor tehnikih klasa osvjetljenja C za skupine situacija D1 i D2
Fiziko usporavanje saobraaja Ne Rizik od krivinog djela Normalan Prepoznavanje lica Nepotrebno Potrebno Visok Da Sloenost orijentacije Normalna Vea Normalna Vea Normalna Vea 5 5 4 4 4 4 Uestalost pjeaka Normalna Vea 5 4 4 4 4 3 4 3 4 3 3 2 5 4 4 4 4 3 4 3 4 3 3 2 3 2 3 2 3 2
Napomena: Izabrati kao to je gore navedeno ali samo za podruja mjerenja usporavanja saobraaja ( 4). Tabela br. 3.20. (D.1.2.): Izbor odgovarajue klase iz skupine situacija u Tabeli D1.1.
Jaina osvjetljenja okoline Nisko Srednje Visoko
Tabela br. 3.21. (D.2.1.): Izbor tehnikih klasa osvjetljenja P za skupine situacija D3 i D4
Fiziko usporavanje saobraaja Ne Mirujui saobraaj Ne Da Da Sloenost orijentacije Normalna Vea Normalna Vea Uestalost pjeaka i biciklista Normalna 6 5 5 4 5 4 4 3 4 3 3 2 5 4 4 3 Vea 4 3 3 2 3 2 2 1
Napomena: Izabrati kao to je gore navedeno ali samo za podruja mjerenaj usporavanja saobraaja ( 4).
Tabela br. 3.22. (D.2.2.): Izbor odgovarajue klase iz skupine situacija u Tabeli D2.1.
Sloenost polja preglednosti Normalna Rizik od krivinog djela Normalan Visok Vea Normalan Visok Nepotrebno Potrebno Prepoznavanje lica Nepotrebno Potrebno Jaina osvjetljenja okoline Nisko o o o o Srednje o o Visoko o o
2.10.4 TEHNIKE KLASE OSVJETLJENJA I ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA OSVJETLJENJE 2.10.4.1 Predmet poglavlja Predmet ovog poglavlja su zahtjevi koji se odnose na kvalitet osvjetljenja, a koje osvjetljenje u odreenom podruju mora da ispunjava, u cilju obezbjeenja odgovarajuih uslova preglednosti za uesnike u saobraaju. Skupina zahtjeva koji se odnose na kvalitet osvjetljenja predstavlja tehniku klasu osvjetljenja. Kriterijumi za procjenu osvjetljenja su razliiti za za svaku skupinu tehnikih klasa osvjetljenja i odgovaraju posebnim saobraajnim uslovima. Klase skupine M su predviene za osvjetljenje saobraajnih trasa, gdje su udaljenosti dovoljno velike za primjenu koncepta jaine osvjetljenja. Takoe se mogu djelimino upotrebljavati kao zahtjevi za osvjetljenje stambenih podruja. Klase skupine MW navedene su u Prilogu 3 (Tabela 4.12) samo za informacione svrhe. Klase skupine MW dopunjavaju klase skupine M i primjenjuju se u klimatskim uslovima gdje su putevi uglavnom mokri. Klase skupine C su predviene za osvjetljenje konfliktnih taaka, gdje su udaljenosti premale za primjenu koncepta jaine osvjetljenja. Klase skupine C se odreuju na osnovu horizontalnog osvjetljenja. Konfliktne take su na primjer raskrsnice, krune raskrsnice, podruja suenja (prelaz sa dvije kolovozne trake na jednu). Konfliktna podruja su takoe trgovake ulice i ulice sa velikom frekventnou pjeaka. Skupina tehnikih klasa osvjetljenja C takoe je predviena za primjenu na pjeakim i biciklistikim povrinama. Klase skupina P i A se upotrebljavaju za osvjetljenje podruja sa sporim saobraajnim tokovima, tj. pjeake i biciklistike povrine, zaustavne trake za prinudno zaustavljanje, ulice i putevi sa stambenim podrujima, parkiralita, itd. Osnovni kriterijum za skupinu tehnikih klasa osvjetljenja P je horizontalno osvjetljenje, dok je za skupinu tehnikih klasa osvjetljenja A polu-sferno osvjetljenje. Tehnike klase osvjetljenja skupine A vode porijeklo iz Skandinavskih zemalja. Klase skupine PC predviene su kao dodatne skupine klasa, ukljuujui zahtjeve osvjetljenja za podruja sa veim zahtjevima koji se odnose na prepoznavanje lica i objekata, kao i za podruja na kojima postoji veliki rizik od krivinih djela. Nivo polucilindrinog osvjetljenja se primjenjuje kao kriterijum. Klase skupine EV predstavljaju dodatnu skupinu klasa u kojima su kombinovani zahtjevi za podruja za koja se postavljaju vei zahtjevi koji se odnose na uoavanje vertikalnih podruja (stanice za naplatu putarine, prepreke, itd.). Osnovni kriterijum za procjenu osvjetljenja je nivo vertikalnog osvjetljenja. 2.10.4.2 Opisi pojmova, skraenice i simboli
2.10.4.2.1 Vizuelno voenje Optika i geometrijska sredstva koja omoguavaju vozau prijem podataka o situaciji kolovoza. Vizuelno voenje se odnosi na aspekt percepcije i optiko usmjeravanje ka geometrijskom aspektu. Vizuelno voenje se primjenjuje kao opti aspekt, koji obuhvata i optiko usmjeravanje. 2.10.4.2.2 Prosjena jaina svjetlosti (na podruju puta, kolovoznoj traci) Aritmetika srednja vrijednost osvjetljenja na pojedinim takama podruja procjene. Jedinica je cd/m2. 2.10.4.2.3 Odnos opte jednolikosti jaine osvjetljenja Uo Opti odnos jednolikosti jaine osvjetljenja podruja puta predstavlja odnos izmeu minimalne jaine osvjetljenja u bilo kojo taki podruja procjene i prosjene jaine osvjetljenja istog. 2.10.4.2.4 Odnos uzdune jednolikosti jaine osvjetljenja kolovozne trake Odnos uzdune jednolikosti jaine osvjetljenja predstavlja odnos izmeu minimalne i maksimalne jaine osvjetljenja Lmin/Lmax na simetrali kolovozne trake. 2.10.4.2.5 Odnos uzdune jednolikosti jaine osvjetljenja kolovoza(Ul) Minimalna vrijednost uzdune jednolikosti jaine osvjetljenja svih kolovoznih traka na kolovozu. 2.10.4.2.6 Relativno poveanje praga percepcije (TI) Relativno poveanje praga predstavlja kriterijum za smanjenu vidljivost koju prouzrokuje bljesak svjetiljki na putu. TI se navodi u procentima i predstavlja minimalnu vrijednost za koju je potrebno poveati nivo srednje vrijednosti osvjetljenja kolovoza, u cilju obezbjeenja jednake vidljivosti svih objekata, kao da bljesak ne postoji. TI se izraunava kao najgori mogui scenario, tj. iste svjetiljke i poetno osvjetljenje rasvjetnih tijela. 2.10.4.2.7 Koeficijent Ko jaine osvjetljenja okoline Osnovna svrha osvjetljenja puta je omoguavanje percepcije objekata i prepreka na putu. Stoga je potrebno obezbijediti odgovarajui kontrast izmeu okruenja i podruja puta. S obzirom da podruje puta nije uvije kpozadina, potrebno je obezbijediti osvjetljenje okoline. Koeficijent jaine osvjetljenja okoline predstavlja odnos izmeu jaine osvjetljenja podruja koje je ogranieno ivicom puta i paralelom izvan kolovoza na udaljenosti od 5 m od ivice puta, i jaine osvjetljenja podruja puta 5 m od ivinjaka (ili irina jedne kolovozne trake u obzir se uzima manja vrijednost). 2.10.4.2.8 Prosjeno osvjetljenje podruja puta E Prosjena vrijednost horizontalnog osvjetljenja podruja puta u podruju procjene. 2.10.4.2.9 Odnos opte jednolikosti (osvjetljenje, polu-sferno osvjetljenje) Odnos izmeu minimalnih i prosjenih vrijednosti. 2.10.4.2.10 Odravana vrijednost (jaine osvjetljenja, osvjetljenje, polu-sferno svjetljenje, polu-cilindrino osvjetljenje, vertikalno osvjetljenje) Minimalna dozvoljena vrijednost u toku eksploatacije objekta. 2.10.4.2.11 Polu-cilindrino osvjetljenje Odnos izmeu snopa svjetlosti koji pada na zakrivljenu povrinu malog polu-cilindra i podruje polu-cilindra. Smjer vertikale na ravan koja predstavlja zadnju stranu polucilindra je smjer orijentacije. Jednica je lx. 2.10.4.2.12 Vertikalno osvjetljenje Osvjetljenje na vertikalnoj povrini.
Jednica je lx. 2.10.4.2.13 Polu-sferno osvjetljenje Odnos izmeu snopa svjetlosti koji pada na malu polu-sferu (njena osnova se nalazi na ravnoj povrini) i podruja polu-sfere. 2.10.4.3 Opti zahtjevi koje je potrebno uzeti u obzir prilikom pripreme projekta osvjetljenja Pored zahtjeva koji se odnose na kvalitet osvjetljenja za odreenu tehniku klasu osvjetljenja koja odgovara odreenoj saobraajnoj povrini, projekat osvjetljenja takoe treba da obuhvati dole navedene smjernice. 2.10.4.3.1 Ograniavanje bljeska Bljesak predstavlja veliki problem za osvjetljenje puta jer smanjuje mogunost vizuelne percepcije. Stoga je za sve skupine tehnikih klasa osvjetljenja u obzir potrebno uzeti zahtjeve koji se odnose na ograniavanje bljeska. Za tehnike klase osvjetljenja skupine M, zahtjevi koji se odnose na ograniavanje bljeska dati su obliku maksimalnog dozvoljenog TI (relativno poveanje praga percepcije). Za tehnike klase osvjetljenja skupine C, osnovnu smjernicu za ograniavanje bljeska predstavlja vrijednost TI, s tim da je vrijednost TI potrebno izraunati za sve mogue poloaje posmatraa. U sluaju da TI nije mogue izraunati ili ga je teko izraunati zbog konfiguracije taaka osvjetljenja, ograniavanje bljeska treba postii upotrebom svjetiljki sa graninim vrijednostima jaine svjetlosti na svim C nivoima za navedene uglove vektora jaine osvjetljenja, s tim da vertikalna linija ne prelazi vrijednosti navedene u Tabeli 4.1.
Tabela br. 4.1.: Klase bljeska i zahtjevi koji se odnose na ograniavanje jaine svjetlosti
Klasa bljeska M1 G2 G3 G4 G5 G6
1
Maksimalna jaina svjetlosti Ostali zahtjevi [cd/klm] 70 o 80 o 90 o 200 50 Nema 150 30 Nema 100 20 Nema 500 100 10 Jaina svjetlosti u smjeru iznad 95 1 treba da iznosi 0 350 100 10 Jaina svjetlosti u smjeru iznad 95 1 treba da iznosi 0 350 100 0 Jaina svjetlosti u smjeru iznad 90 1 treba da iznosi 0
Ugao izmeu vektora jaine osvjetljenja i vertikalne linije u bilo kojem smjeru. Nagib svjetiljke odgovara radnom poloaju svjetiljke. Klase za ograniavanje bljeska G1, G2 i G3 odgovaraju pojmovima "polu-zasjenjena" ili "zasjenjena svjetiljka" dok klase G4, G5 i G6 odgovaraju pojmu potpuno zasjenjena svjetiljka. Napomena: Relativno poveanje praga TI predstavlja kriterijum za smanjenu vidljivost koju prouzrokuje zaklanjanje svjetlosti zbog pojave bljeska. Snop svjetlosti koju bacaju rasvjetna tijela utie i na zaklanjanje svjetlosti i osvjetljenje puta, te stoga nema nikakvog uticaja na zahtjeve koji se odnose na ogranienje bljeska. Za skupine tehnikih klasa osvjetljenja P (saobraajne povrine predviene za pjeake i bicikliste), primjenjuje se klasifikacija predstavljena u Tabeli 4.2 (klase skupine D), u cilju odreivanja psiholokog (neprijatnog) bljeska. Klasa D0 obuhvata svjetiljke koje stvaraju veliki bljesak, a klasa D6 svjetiljke koje stvaraju najmanji bljesak.
strana 183 od 243
Tabela br. 4.2.: Klasifikacija svjetiljki s obzirom na indeks neprijatnog bljeska

Klasa Indeks bljeska D0 D1 7000 D2 5500 D3 4000 D4 2000 D5 1000 D6 500
Indeks bljeska se izraunava primjenom sljedee formule:
D=
I A
(1)
gdje je: I maksimalna vrijednost jaine osvjetljenja na svakoj C ravnoj povrini za ugao izmeu vektora jaine osvjetljenja i vertikalne linije 85; A je podruje projekcije osvjetljavajueg dijela svjetiljke na ravnu povrinu pod pravim uglom na vektor jaine osvjetljenja I. Napomena 1: Ukoliko je izvor svjetlosti (djelimino ili potpuno) direktno vidljiv u smjeru maksimalne jaine osvjetljenja, indeks bljeska treba da iznosi D0. Napomena 2: Na osnovu prakse je utvreno da je potrebno obezbijediti odgovarajuu tanost, ukoliko se u obzir uzima projekcija osvjetljavajueg dijela svjetiljke na vertikalnu ravan. Primjer izraunavanja indeksa bljeska: Primjer A) Svjetiljka je sfernog oblika sa prenikom 0.6 m, jaina osvjetljenja postavljenog rasvjetnog tijela u svim smjerovima iznosi 60 cd/1000 lm. Podruje projekcije svjetiljke u vertikalnu ravan je: (2) A = * 0.62/4 m2 2 A = 0.28 m D=
60 28
D = 113 za 1000 lm snopa svjetlosti Ukoliko se upotrebljava rasvjetno tijelo HST snage 70 W sa snopom svjetlosti od 5500 lm, svjetiljka treba da odgovara klasi bljeska D5. Primjer B) Svjetiljka ima zatitno staklo pravouglog oblika, visine 0.1 m, duine 0.3 m i irine 0.2 m. Maksimalna vrijednost jaine svjetlosti ispod ugla od 85, s obzirom na vertikalnu liniju, na ravni pod pravim uglom na uzdunu simetriju svjetiljke iznosi 50 cd/1000 lm. A = 0.3*0.2*cos 85 + 0.3*0.1 * cos (90-85) A = 0.035m2 D=
50 0,035
D = 267 za svakih 1000 lm snopa svjetlosti koju daje rasvjetno tijelo Ukoliko svjetiljka ima rasvjetno tijelo HST snage 70 W, svjetiljka treba da odgovara klasi bljeska D4. IZGLED BOJE Izgled boje treba uzeti u obzir u svakoj tehnikoj situaciji osvjetljenja, i moe da odgovara jednoj od sljedeih kategorija. Nema posebnih zahtjeva koji se odnose na izgled boje; A)
strana 184 od 243
B)
C)
Naprave za osvjetljenje treba da omogue nivo izgleda boje koji omoguava orijentaciju vozaa i pjeaka (na primjer: naglaavanje vizuelnog voenja, prepoznavanje saobraajnih znakova); Naprave za osvjetljenje treba da omogue nivo izgleda boje koji omoguava prepoznavanje ljudi ili objekata (primjer: prepoznavanje parkiranih vozila, prepoznavanje ljudi u podrujima sa poveanim rizikom od krivinih djela).
Tabela 4.3 sadri zahtjeve s obzirom na izgled boje za pojedina relevantna podruja i s obzirom na vizuelne zadatke, koji se mogu javiti tokom none vonje. Tabela br. 4.3.: Zahtjevi koji se odnose na izgled boje
Uslov Relevantno podruje je konfliktno Primjenjene mjere za usporavanje saobraaja Sloeniji vizuelni zadaci (orjentacija) Mirujui saobraaj (parkirana vozila) Potrebno prepoznavanje lica Povean rizik od krivinih djela C1 B1 Kategorija potrebnog izgleda boje
Napomena: U cilju postizanja potrebnog nivoa izgleda boje, u odreenim sluajevima treba izabrati tehniku klasu osvjetljenja koja je za jedan nivo via od najnie potrebne tehnike klase osvjetljenja. 2.10.4.3.3 Promjenljivi nivoi jaine osvjetljenja i osvjetljenje nou Zahtjevi koji se odnose na kvalitet osvjetljenja, a koji su uslovljeni pojedinim tehnikim klasama osvjetljenja, moraju biti ispunjeni ukoliko relevantni parametri zahtijevaju odreen kvalitet osvjetljenja (vidjeti takoe Poglavlje 3). U sluajevima kada se, na primjer, gustina saobraaja ili jaina osvjetljenja okoline, kao relevantni parametri, mijenjaju u toku noi, a izmijenjene vrijednosti odgovaraju razliitim tehnikim klasama osvjetljenja, preporuujemo da se kvalitet osvjetljenja prilagodi izmijenjenim uslovima u toku noi. U praksi, izmijenjeni uslovi u veini sluajeva podrazumijevaju manju gustinu saobraaja u kasnim nonim satima, to znai da je prikladna tehnika klasa osvjetljenja sa niim nivoom jaine osvjetljenja. Napomena: Ukoliko saobraajno tehniki uslovi dozvoljavaju klasu sa niim nivoom jaine osvjetljenja, mogue je primjenjivati razliite naprave za upravljanje svjetlosnim snopovima koje stvaraju rasvjetna tijela u cilju smanjenja jaine osvjetljenja na kolovozu i ouvanja potrebnog odnosa jednolikosti jaine osvjetljenja. Smanjenje iskljuenjem svake druge svjetiljke nije dozvoljeno jer se tako smanjuje odnos uzdune jednolikosti jaine osvjetljenja ispod dozvoljenog nivoa. 2.10.4.3.4 Vizuelno voenje Dobro vizuelno voenje treba uzeti u obzir prilikom postavljanja naprava za osvjetljenje. Vizuelno voenje je u veini sluajeva obezbjeeno na osnovu odgovarajueg rasporeda svjetiljki. U odreenim sluajevima je preporuljivo da se postavi sijalino mjesto ili mali broj sijalinih mjesta na put koji inae nije osvjetljen, u cilju obezbjeenja vizuelnog
strana 185 od 243
voenja. Takvi primjeri obuhvataju izlaze sa glavnih puteva pri veim brzinama kretanja, izlaze i ulaze uz este pojave magle, itd. Ukoliko je vizuelno voenje izvedeno jednom svjetiljkom ili malim brojem svjetiljki, osvjetljenje odgovara tehnikoj klasi osvjetljenja P7 ili A6, a u obzir je potrebno uzeti zahtjeve koji se odnose na ograniavanje bljeska u skladu sa Tabelom 4.2. 2.10.4.3.5 Izgled naprava za osvjetljenje u toku dana i noi i uticaj na okolinu Naprave za osvjetljenje imaju znaajan uticaj na izgled puta, u toku dana kao i u toku noi. Prilikom izbora i projektovanja naprava za osvjetljenje u obzir je potrebno uzeti sljedee faktore: Izgled u toku dana: - Izbor odgovarajueg naina postavljanja svjetiljki, npr. postavljanje na konzole na zgradama, postavljanje na stubove uline rasvjete sa ili bez ruki, vjeanje na icu, itd.; - Izgled i boja stubova javne rasvjete; - Veliina stubova javne rasvjete u poreenju sa drugim elementima u okruenju (zgrade, itd.); - Mjesta postavljanja stubova javne rasvjete s obzirom na izgled okoline; - Izgled, projekat i nagib ruki na stubovima; - Nagib svjetiljki; - Izbor svjetiljki izgled, prilagoavanje s obzirom na okolinu. - Izgled u toku noi i komfor: - Boja svjetlosti; - Nivo izleda boje koji omoguava osvjetljenje; - Visina instalacija svjetiljke; - Izgled svjetiljki u toku noi; - Vizuelno voenje koje omoguavaju naprave za osvjetljenje; - Smanjenje nivoa jaine osvjetljenja u periodu manjeg obima saobraaja. U posljednje vrijeme je zagaenje svjetlou postalo veoma znaajan problem. Osnovno pravilo je da svjetlost mora biti usmjerena tamo gdje je potrebna. injenica je da svjetlost koja se reflektuje sa osvjetljene povrine puta takoe doprinosi stvaranju tzv. bljeska svjetlosti u nebo, s tim da najvei dio svjetlosti koja izaziva zagaenje potie od nezasjenenih svjetiljki (uglavnom sfera). Ogranienje bljeska svjetlosti u nebo, te kao posljedica toga, ogranienje nepotrebnog troenja svjetlosti mogue je postii izborom zasjenenih svjetiljki (Tabela 4.1). Problem zagaenja svejtlou izraeniji je u zagaenim podrujima gdje se svjetlost reflektuje od zagaenih estica vazduha. 2.10.4.4 Pregled tehnikih klasa osvjetljenja Vrijednosti navedene u tabelema predstavljaju minimalne odravane vrijednosti osvjetljenja/jaine svjetlosti kao i druge kriterijume koji se odnose na kvalitet osvjetljenja, koje je potrebno obezbijediti u toku itavog razdoblja trajanja objekta. 2.10.4.4.1 Tehnike klase osvjetljenja skupine M Klase skupine M su predviene za osvjetljenje saobraajnih trasa, gdje su udaljenosti dovoljno velike za primjenu koncepta jaine osvjetljenja. Takoe se mogu djelimino upotrebljavati kao zahtjevi za osvjetljenje stambenih podruja. Tehnike klase osvjetljenja skupine M primjenjuju se za dionice puta na kojima daljina preglednosti iznosi najmanje 60 m.
strana 186 od 243
Kriterijum KO se primjenjuje samo ukoliko se nijedna druga saobraajna povrina, npr. pjeake i biciklistike staze, ne nalaze du kolovoza.
Tabela br. 4.4.: Zahtjevi koji se odnose na klase skupine M Klasa M1 M2 M3a M3b M3c M4a M4b M5 M6 2.0 1.5 1.0
Lsr
0.4 0.4 0.4
Uo
0.75 0.5 0.3
0.4 0.35 0.35
0.7 0.7 0.7 0.6 0.5 0.6 0.5 0.4 0.4
Ul
TI
10 10 15
KO
0.5 0.5 0.5
15 15 15
0.5 0.5 -
Napomena: Definicije pojedinih koliina (Lsr , Uo , TI i Ko) navedene su pod stavkom 3.

2.10.4.4.2 KLASE SKUPINE C Klase skupine C su predviene za osvjetljenje konfliktnih taaka, gdje su udaljenosti premale za primjenu koncepta jaine osvjetljenja. Klase skupine C se odreuju na osnovu horizontalnog osvjetljenja. Konfliktne take su na primjer raskrsnice, krune raskrsnice, podruja suenja (prelaz sa dvije kolovozne trake na jednu). Konfliktna podruja su takoe trgovake ulice i ulice sa velikom frekventnou pjeaka. Skupina tehnikih klasa osvjetljenja C takoe je predviena za primjenu na pjeakim i biciklistikim povrinama.
Tabela br. 4.5.: Zahtjevi koji se odnose na klase skupine C TEHNIKA KLASA OSVJETLJENJA VRIJEDNOST SREDNJE JAINE OSVJETLJENJA CJELOKUPNOG PODRUJA 50 30 20 15 10 7.5
ESR (lx) MINIMALNA
UO MINIMALNI ODNOS
JEDNOLIKOSTI OSVJETLJENJA 0.4 0.4 0.4 0.4 0.4 0.4
C0 C1 C2 C3 C4 C5
Tehnike klase osvjetljenja skupine C su prvenstveno predviene za motorni saobraaj u podrujima gdje su daljine preglednosti krae od 60 m na mjestima gdje je u obzir potrebno uzeti viestruke poloaje posmatraa. Istovremeno, klase skupine C su takoe predviene za obezbjeenje dobrih uslova preglednosti ostalim uesnicima, kojima je dozvoljeno da koriste posebno konfliktno podruje. Kriterijum koji se odnosi na bljesak treba upotrebljavati kao dodatni kriterijum, s obzirom na tehnike klase osvjetljenja skupine C. Vrijednosti TI treba odrediti za sve mogue poloaje posmatraa, te je u obzir potrebno uzeti najvie mogue izraunate vrijednosti. Preporuujemo da vrijednost TI ne prelazi 15%. U alternativnom sluaju, bljesak moe biti ogranien izborom poluzasjenenih ili zasjenenih svjetiljki. 2.10.4.4.3 Klase skupina P i A
strana 187 od 243
Klase skupina P i A se upotrebljavaju za osvjetljenje podruja sa sporim saobraajnim tokovima, tj. pjeake i biciklistike povrine, zaustavne trake za prinudno zaustavljanje, ulice i putevi sa stambenim podrujima, parkiralita, itd. Osnovni kriterijum za odreivanje osvjetljenja je horizontalno osvjetljenje. Alternativu za klase P u Skandinavskim zemljama predstavljaju klase skupine A, gdje kriterijum predstavlja polu-sferno osvjetljenje. Bljesak moe biti ogranien izborom svjetiljki koje odgovaraju klasama D1, D2 D6 (Tabela 4.2). Klase skupine A navedene su u Prilogu 3 (Tabela 4.13).
Tabela br. 4.6.: Zahtjevi za klase skupine P
TEHNIKA KLASA OSVJETLJENJA P1 P2 P3 P4 P5 P6 P7 PROSJENO HORIZONTALNO OSVJETLJENJE (lx) 15 10 7.5 5 3 2 Nema zahtjeva MINIMALNO HORIZONTALNO OSVJETLJENJE U TAKI (lx) 5 3 1.5 1 0.6 0.6 Nema zahtjeva
2.10.4.4.4 Klase skupine PC Klase skupine PC predviene su kao dodatne skupine klasa, ukljuujui zahtjeve osvjetljenja za podruja sa veim zahtjevima koji se odnose na prepoznavanje lica i objekata, kao i za podruja na kojima postoji veliki rizik od krivinih djela. Nivo polucilindrinog osvjetljenja se primjenjuje kao kriterijum. Primjenjuju se isti zahtjevi kao za klase skupine P, s obzirom na ogranienje bljeska.
Tabela br. 4.7.: Zahtjevi za klase skupine PC
Minimalna odravana vrijednost polu-cilindrinog osvjetljenja 1.5 m iznad povrine puta

Klasa PC 1 PC 2 PC 3 PC 4 PC 5 PC 6 PC 7 PC8 PC 9 Epc 10 7.5 5 3 2 1.5 1 0.75 0.5
2.10.4.4.5 Klase skupine EV Klase skupine EV predstavljaju dodatnu skupinu klasa u kojima su kombinovani zahtjevi za podruja za koja se postavljaju vei zahtjevi koji se odnose na uoavanje vertikalnih podruja (stanice za naplatu putarine, prepreke, itd.). Osnovni kriterijum za procjenu osvjetljenja je nivo vertikalnog osvjetljenja.
strana 188 od 243
Tabela br. 4.8.: Zahtjevi za klase skupine EV
Minimalna odravana vrijednost vertikalnog osvjetljenja

Klasa EV1 EV2 EV3 EV4 EV5 EV6 Ev (lx) 50 30 10 7.5 5 0.5
Bez obzira na injenicu da su pojedine skupine tehnikih klasa osvjetljenja predviene za odreivanje podruja sa promjenljivim saobraajno-tehnikim zahtjevima i zahtjevima koji se odnose na bezbjednost, pojedine klase je mogue uporediti s obzirom na kvalitet osvjetljenja. Pregled klasa sa uporedivim zahtjevima koji se odnose na osvjetljenje prikazan je u Tabeli 4.9.
Tabela br. 4.9.: Pregled uporedivih tehnikih klasa osvjetljenja
Klase navedene u pojedinanim kolonama su uporedive

C0 M1 C1 M2 C2 M3 C3 P1 M4 C4 P2 M5 C5 P3 P4 P5 P6 M6
U sluaju da na odreenom podruju postoji vii rizik od krivinog djela (potreba za prepoznavanjem lica) ili potreba za odreivanjem vertikalnog ili polu-cilindrinog osvjetljenja, skupine klasa EV i PC treba upotrebljavati kao dodatne skupine pored osnovnih skupina tehnikih klasa osvjetljenja C i P. Pregled osnovnih i dodatnih klasa prikazan je u Tabeli 4.10.
Tabela br. 4.10.: Dodatne skupine klasa PC i EV koje su uporedive sa klasama u skupinama C i P
Pojedinane kolone predstavljaju osnovne i dodatne klase Osnovna klasa Dodatna klasa C0 PC1 C1 PC2 EV3 C2 PC3 EV4 C3 P1 PC4 EV5 C4 P2 PC5 C5 P3 PC6 P4 PC7 P5 PC8 P6 PC9
2.10.4.5 Dodatno osvjetljenje pjeakog prelaza 2.10.4.5.1 Opte Zahtjevi koji se odnose na osvjetljenje pjeakog prelaza primjenjuju se na prelaze izvan podruja raskrsnica. Same raskrsnice su konfliktne take, a pjeaki prelazi u podruju raskrsnice su predmet zahtjeva tehnikih klasa osvjetljenja skupine C. Pjeaki prelazi su opasna mjesta, s obzirom na aspekt saobraajne bezbjednosti. U toku noi, osvjetljenje puta treba da obezbijedi vizuelne uslove, koji omoguavaju bezbjednu vonju dozvoljenom brzinom na odreenoj dionici puta. Ukoliko osvjetljenje puta nije dovoljno za obezbjeenje vizuelnih uslova za mogunost percepcije pjeaka na prelazima, navedene prelaze je potrebno dodatno osvjetliti, tako da se dobije pozitivan kontrast pjeaka s obzirom na okruenje/ dionicu puta poslije pjeakog prelaza.
Dodatno osvjetljenje obezbjeuje vizuelne uslove za sljedee: Percepciju; Prepoznavanje; Reakcije vozaa usmjerenih vidom. Funkcija dodatnog osvjetljenja pjeakih prelaza takoe odreuje mjesto prelaza. Prelaz je odreen: Drugaijom bojom svjetlosti na mjestu prelaza; Viim nivoom osvjetljenja kolovoza na mjestu prelaza. Svjetlosni signali za upozorenje mogu takoe biti postavljeni na mjestu prelaza, u kombinaciji sa osvjetljenjem, s tim da isti nisu ovdje obraeni. 2.10.4.5.2 Pjeaki prelazi u gradskim podrujima sa srednjom ili niskom gustinom saobraaja Zahtjevi koji se odnose na osvjetljenje pjeakih prelaza se razlikuju s obzirom na lokaciju prelaza. Za prelaze koji se nalaze u podrujima sa srednjom ili niskom gustinom saobraaja stambena podruja u gradovima, industrijska podruja sa malom gustinom saobraaja primjenjuju se zahtjevi navedeni u Tabeli 4.11, zajedno sa publikacijom CIE 136/2000.
Tabela br. 4.11.: Zahtjevi koji se odnose na osvjetljenje pjeakih prelaza u gradskim podrujima
Prosjeno Eh Trgovaka i industrijska podruja Stambena podruja 20 lx 10 lx Minimalno Eh 7.5 lx 3 lx Minimalno Epc 10 lx 5 lx
Eh ... Horizontalno osvjetljenje Epc... Polu-cilindrino osvjetljenje
2.10.4.5.3 Pjeaki prelazi na glavnim putevima i podrujima sa veom gustinom i brzinom kretanja saobraajnih tokova Tehniki zahtjevi koji se odnose na osvjetljenje i metod realizacije dodatnog osvjetljenja pjeakih prelaza na glavnim putevima i putevima sa velikom gustinom saobraaja U cilju postizanja dovoljnog pozitivnog kontrasta, u podruju procjene treba obezbijediti minimalnu srednju vrijednost Ev, koja iznosi 40 lx 1 m iznad kolovoza, s tim da vrijednost Ev ne smije niti u jednoj taki podruja procjene biti ispod 5 lx. Kod puteva na kojima se odvija dvosmjerni saobraaj, potrebnu vrijednost srednjeg vertikalnog osvjetljenja za svaki smjer vonje mogue je postii upotrebom samo dvije svjetiljke, koje se postavljaju ispred prelaza, posmatrano iz jednog smjera vonje (prikaz Prilog 4, Crte 4.1). Dodatno osvjetljenje pjeakih prelaza nije potrebno, ukoliko na dijelu puta na kojem se nalazi prelaz, postavljeno osvjetljenje puta obezbjeuje sljedee vrijednosti 50 m prije i poslije prelaza: - Odravani srednji nivo jaine osvjetljenja kolovoza 2 cd/m2; - Odnos uzdune jednolikosti jaine osvjetljenja 0.7; - Odnos opte jednolikosti 0.4; - Ogranienje bljeska: TI u podruju prelaza treba da iznosi do 10% ili je potrebno koristiti zasjenene svjetiljke (svjetiljke koje odgovaraju klasama bljeska izmeu G3 i G6).
Podruje procjene Kriterijum za procjenu dodatnog osvjetljenja pjeakih prelaza na putevima sa velikom gustinom saobraaja je nivo vertikalnog osvjetljenja za pojedine smjerove vonje. U cilju postizanja jedinstvene metodologije prorauna i mjerenja na podruju pjeakog prelaza, potrebno je odrediti podruje procjene. Prikaz podruja procjene predstavljen je u Prilogu 4, Crte 4.2. Podruje procjene treba biti ogranieno sa dvije paralele koje su poprene na smjer vonje (poetak i kraj prelaza), dok su podruja procjene uzduno ogranieni paralelama, iji je razmak jednak irini kolovoza i irini podruja za ekanje. irine parkiralita i biciklistikih staza ne treba uzeti u obzir, s obzirom na podruje procjene. Podruje procjene treba biti na simetrali kolovoza, posmatrano popreno na smjer vonje. Poetna taka treba da bude u sredini kolovoza, a naredne take na simetrali prelaza u razmaku od 1 m, u smjeru prema rubu kolovoza. Osvjetljenje prije i poslije pjeakog prelaza Ukoliko je srednja vrijednost jaine osvjetljenja kolovoza prije i poslije pjeakog prelaza manja od 0.3 cd/m2, osvjetljenje puta, koje obezbjeuje minimalnu prosjenu jainu osvjetljenja kolovoza od 0.3 cd/m2 sa odnosom opte jednolikosti jaine osvjetljenja U0 0.3 treba postaviti 100 m prije i 100 m poslije prelaza. Dodatno osvjetljenje pjeakih prelaza treba biti aktivirano za vrijeme itavog mranog razdoblja. Period mraka je period u kojem je prosjena vrijednost vertikalnog osvjetljenja, koje nastaje kao rezultat dnevne svjetlosti u podruju pjeakog prelaza, manja od 40 lx. Kriterijumi za ukljuivanje i iskljuivanje dodatnog osvjetljenja pjeakog prelaza treba da se razlikuju od kriterijuma za ukljuivanje i iskljuivanje javne rasvjete, te preporuujemo da se ukljuivanje i iskljuivanje dodatnog osvjetljenja izvodi pomou posebnih tanih setova foto-elija. Primjenom u praksi je utvreno da su najbolje foto elije one ija je sonda postavljena posebno na vrh rasvjetnog stuba, smanjujui tako negativne uticaje okoline na minimum. U cilju obezbjeenja dugoronog rada, sonda treba biti zatiena materijalima koji su otporni na starenje (npr. ojaano staklo). 2.10.5 PRORAUN OSVJETLJENJA PUTA 2.10.5.1 Predmet poglavlja U ovom poglavlju su opisani matematiki postupci i pravila za proraunavanja u vezi sa osvjetljenjem puta. Cilj usklaivanja postupaka je obezbjeenje uporedivosti prorauna za koje postoje razliiti izvori ulaznih podataka. 2.10.5.2 Objanjenja pojmova Dole navedeni pojmovi su u skladu sa nacrtom Evropskog normativa koji se odnosi na osvjetljenje puta i primjenjuju se samo u navedene svrhe. 2.10.5.2.1 Osnovna osovina fotometrije (svjetiljke, mjereno u (C, ) koordinatnom sistemu) Vertikalna osovina kroz fotometrijsko sredite svjetiljke. NAPOMENA 1: Polazna taka (C, ) koordinatnog sistema lei na ovoj osovini. Vidjeti Crte 5.1. 2.10.5.2.2 C nivo snopa svjetlosti Vertikalna polu-ravan odreena osnovnom osovinom svjetiljke i vektorom snopa svjetlosti. 2.10.5.2.3 Ugao ravni C (azimut snopa svjetlosti) Ugao izmeu polu-ravni snopa svjetlosti i referentne polu-ravni kroz osnovnu osu fotometrije svjetiljke. NAPOMENA 1: Mjera: (stepen). NAPOMENA 2: Vidjeti Crte 5.1.
2.10.5.2.4Vertikalni ugao usmjerenja (snopa svjetlosti) () Ugao izmeu snopa svjetlosti i osnovne ose fotometrije svjetiljke. NAPOMENA 1: Mjera: (stepen). NAPOMENA 2: Vidjeti Crte 5.1. 2.10.5.2.5 Ulazni ugao svjetlosti (snopa svjetlosti u taki na povrini za vonju) () Ugao izmeu snopa svjetlosti koji je okomit na povrinu za vonju. NAPOMENA 1: Mjera: (stepen). NAPOMENA 2: Vidjeti Crte 5.4. 2.10.5.2 .6 Ugao ugiba (u odnosu na koeficijent osvjetljenja) () Komplementaran ugao izmeu vertikalne ravni kroz svjetiljku i posmatrane take i vertikalne ravni kroz posmatraa posmatrane take. NAPOMENA 1: Mjera: (stepen). NAPOMENA 2: Vidjeti Crte 5.4. 2.10.5.2.7 Koeficijent jaine osvjetljenja (na dijelu povrine za vonju u odreenom smjeru, pod odreenim uslovima osvjetljenja) (q) Koeficijent jaine osvjetljenja elementa povrine na odreenom smjeru i osvjetljenje istog. NAPOMENA 1: Mjera: sr--1. NAPOMENA 2:
q= L . E
gdje je: q koeficijent jaine osvjetljenja u sr-1 L jaina osvjetljenja u cd/m2 E osvjetljenje u lx 2.10.5.2.8 Smanjeni koeficijent jaine osvjetljenja (u taki povrine) (r) Smanjeni koeficijent jaine osvjetljenja je koeficijent jaine osvjetljenja pomnoen sa treim eksponentom kosinusa ulaznog ugla svjetlosti u odreenoj taki. NAPOMENA 1: Mjera: sr--1. NAPOMENA 2: Moe biti opisano na osnovu formule:
r = q cos 3 gdje je:
koeficijent jaine osvjetljenja u sr-1 ulazni ugao svjetlosti u stepenima
NAPOMENA 3: Ugao posmatranja (Crte 5.4) utie na vrijednost r. Dogovoreno je da se prilikom izraunavanja osvjetljenja puta u obzir uzme ugao posmatranja 1. Vrijednost r je relativno konstantna za uglove izmeu 0.5 i 1.5. 2.10.5.2.9 Nagib u toku mjerenja (svjetiljke) (m) Ugao izmeu mjerne ose svjetiljke i horizontalne linije, kada je svjetiljka postavljena za mjerenje. NAPOMENA 1: Vidjeti Crtee 5.1 i 5.8. NAPOMENA 2: Mjernu osovinu svjetiljke mogue je utvrditi na osnovu bilo koje karakteristike svjetiljke. Kod svjetiljki koje se postavljaju na noicu, mjerna osa se uglavnom odreuje kao osovina noice. Kod svjetiljki koje se postavljaju na stub, mjerna osa se uglavnom odreuje prema osovini omotaa. 2.10.5.2.10 Nagib u toku funkcionisanja (svjetiljke) (f) Ugao izmeu mjerne ose svjetiljke u toku funkcionisanja i horizontalne linije.
NAPOMENA 1: Vidjeti Crtee 5.1 i 5.8. 2.10.5.2.11 Orijentacija (svjetiljke) () Ukoliko je osnovna fotometrijska osovina svjetiljke vertikalna, orijentaciju svjetiljke predstavlja ugao izmeu odabranog referentnog smjera i smjera C = 0, = 90 u toku mjerenja svjetiljke. NAPOMENA 1: mjeriti: (stepen). NAPOMENA 2: Ukoliko je put ravan, referentni smjer je uzduan. NAPOMENA 3: Dogovorene oznake su predstavljene na Crteu 5.7. 2.10.5.2.12 Okretanje (svjetiljke) () Predstavlja ugao izmeu osnovne fotometrijske osovine svjetiljke i pravougle projekcije svjetiljke, ukoliko je nagib u toku mjerenja jednak nuli. NAPOMENA 1: mjeriti: (stepen). NAPOMENA 2: Dogovorene oznake su predstavljene na Crteu 5.7. 2.10.5.2.13 Uzduni smjer Smjer paralelan sa osovinom puta. 2.10.5.2.14 Popreni smjer Smjer koji se nalazi po dpravim uglom na osovinu puta. NAPOMENA: Popreni smjer u krivini je onaj koji se nalazi na radijusu krivine u taki interesovanja. 2.10.5.2.15 Azimut postavljanja (s obzirom na taku na povrini puta i odreenu svjetiljku u mjernom poloaju) () Kada se svjetiljka nalazi u osnovnom mjernom poloaju, to je ugao koji stvara odabrani referntni smjer uzduan kod ravnog puta ija vertikalna ravan prolazi kroz datu taku i prvu fotometrijsku osovinu svjetiljke. NAPOMENA 1: mjeriti: (stepen). NAPOMENA 2: Vidjeti Crte 5.4. 2.10.5.3 Matematiki sporazumi Osnovni sporazumi koji se odnose na matematike postupke su sljedei: Svjetiljka se uzima u obzir kao izvor svjetlosti; Zanemaruje se svjetlost koja se reflektuje iz okoline i svjetlost koja nastaje kao rezultat viestrukih refleksija; Zanemaruje se zaklanjanje svjetlosti drveem i drugim objektima; Povrina puta treba biti ravna i imati konstantne karakteristike refleksije, na itavom podruju koje se uzima u obzir. 2.10.5.4 Fotometrijski podaci 2.10.5.4.1 Opte Fotometrijski podaci upotrebljenih svjetiljki potrebni su za izraunavanje kriterijuma koji se odnosi na kvalitet osvjetljenja. Podaci su dati u tabelama (l tabele), u kojima su navedene vrijednosti jaine svjetlosti na svim glavnim pravcima. Fotometrijski podaci o refleksiji povrine puta u obliku r-tabele (primjer Prilog 6, Tabela 5.2) neophodni su za izraunavanje jaine osvjetljenja povrine puta. U tabelama su navedene vrijednosti za pojedine uglove. Vrijednosti za take koje se nalaze izvan navedenih uglova odreuju se primjenom interpolacije. 2.10.5.4.2 Tabela raspodjele jaine osvjetljenja
Tabele jaine osvjetljenja treba da budu u skladu sa zahtjevima standarda prEN 13032-1. Koordinatni sistem koji se upotrebljava za svjetiljke na putevima treba da bude (C, ) i predstavljen je na Crteu 5.1. Koordinatni sistem (B, ) moe se upotrebljavati za osvjetljenje reflektorima. Na Crteu 5.1 predstavljena je svjetiljka sa nagibom u toku mjerenja. Jaina osvjetljenja svjetiljke navedena je u kandelima na hiljadu lumena (kilolumena). Jedinica je cd/klm.
1) 2) 3) 4)
Svjetiljka sa osnovnim nagibom. Uzduni smjer. Osnovna fotometrisjka osovina. Smjer jaine osvjetljenja. Crte 5.1: Smjer C, koordinatnog sistema s obzirom na uzduni smjer kolovoza
U cilju obezbjeenja odgovarajue tanosti prorauna, razmaci izmeu navedenih uglova ne bi trebalo da budu vei od: Razmak za uglove u vertikalnoj ravni () za sve svjetiljke treba da iznosi maksimalno 2.5 od 0 do 180. Uglovi smjerova C ravni treba da se izmjene s obzirom na simetriju raspodjele jaine osvjetljenja: Nesimetrine svjetiljke s obzirom na ravan C = 0; razmaci izmeu uglova A) treba da iznose maksimalno 5, sa poetkom na 0 i do 355 s obzirom na mjerni poloaj svjetiljke; Svjetiljke sa simetrijom s obzirom na ravan C = 270 - 90; razmaci izmeu B) uglova treba maksimalno da iznose 5, sa poetkom na 270 s obzirom na mjerni poloaj svjetiljke i sa zavretkom na 90; Svjetiljke sa simetrijom s obzirom na ravan C = 270 - 90 i 0 - 180; razmaci C) izmeu uglova treba da iznose maksimalno 5, sa poetkom na 0 s obzirom na mjerni poloaj svjetiljke i sa zavretkom na 90; Svjetiljke sa jednakom raspodjelom jaine osvjetljenja na svim C nivoima: D) potrebno je samo mjerenje za sve gama uglove u svakoj C ravni. 2.10.5.4.3 Metode interpolacije u vrijednosti u "l tabeli" Vrijednosti jaine osvjetljenja navedene su samo za odreene intervale gama uglova i C ravni. Potrebne sredinje vrijednosti treba interpolirati. Potrebna je linearna ili kvadratna interpoalcija. Linearna interpolacija je najjednostavniji postupak i moe se primjenjivati ukoliko su raspoloivi podaci koji se odnose na raspodjelu jaine osvjetljenja u intervalima uglova, u
skladu sa zahtjevima koji su navedeni pod Stavkom 5.2. Ukoliko su podaci navedeni za vee razmake izmeu uglova, potrebna je kvadratna interpolacija. Linearna interpolacija U cilju odreivanja vrijednosti jaine osvjetljenja I(C, ), interpolaciju je potrebno izvriti upotrebom etiri vrijednosti jaine osvjetljenja koje se nalaze najblie smjeru (C, ), kako je predstavljeno na Crteu 5.2.
Crte 5.2: Uglovi neophodni za linearnu interpoalciju jaine osvjetljenja U ovu svrhu se primjenjuju sljedee formule ili njihovi matematiki ekvivalenti:
K1 = Cm C C m C m +1
(3)
K2 =
j j j +1
(4)
gdje su: K1 and K2
konstante utvrene formulama C azimut izmjeren s obzirom na prvu fotometrijsku osu vertikalni ugao mjereno od prve fotometrijske ose j, j+1, m, m+1 cijeli brojevi koji oznaavaju red ili kolonu I-tabele
I (C , j ) = I ( C m , j )
K 1 [I (C m , j ) I (C m +1 , j )]
j +1
(5)
I (C ,
j +1
) = I (C m ,
)
(6)
I (C m , j +1 ) K1 I (C m +1 , j +1 )
I (C, ) = I (C, j ) K 2 I (C, j ) I (C,
j +1 )
(7)
gdje:
strana 195 od 243
I(Cm,j)
oznaava jainu osvjetljenja u koloni m i redu j u tabeli raspodjele jaine osvjetljenja i u skladu sa tim za ostale sline simbole.
U formulama 3 do 7, interpolacija se prvo izvodi uglovima a zatim u ravnima C. Redoslijed moe biti promijenjen (interpolacija se prvo izvodi u ravnima C , a zatim uglovima ). Kvadratna interpolacija Za kvadratnu interpolaciju su potrebne tri vrijednosti iz I-tabele za svaku interpoliranu vrijednost jaine osvjetljenja. Postupak je predstavljen na Crteu 5.3. Ukoliko elimo da odredimo vrijednost I na (C, ), prvo treba da interpoliramo vrijednosti iz tri najblie kolone u tabeli raspodjele jaine osvjetljenja, koje okruuju taku. Na taj nain moemo odrediti tri vrijednosti I pri uglu . Zatim interpoliramo primjenom ostalih vrijednosti iz tabele u cilju odreivanja potrebne vrijednosti na (C, ).
Crte 5.3: Vrijednosti potrebne za kvadratnu interpolaciju Netanosti koje nastaju kao rezultat interpoalcije treba da budu smanjenje u najveoj moguoj mjeri, te se stoga za izbor vrijednosti koje se upotrebljavaju u formulama za interpoalciju primjenjuju dva pravila: 1. Prvo, iz tabele se biraju dvije vrijednosti koje su susjedne interpoliranom uglu. Upotrebljavaju se u formulama i za izraunavanje prosjene vrijednosti. 2. Ukoliko je ugao interpolacije manji od izraunatog prosjeka, tada trea vrijednost ugla, koja je izabrana iz tabele, treba da bude sljedea manja vrijednost iz tabele (kako je predstavljeno za na Crteu 5.3), a ukoliko je traeni ugao vei od izraunatog prosjeka, tada trea izabrana vrijednost treba da bude sljedea vea vrijednost iz tabele (kako je predstavljeno za C na Crteu 5.3); 3. Na rubu tabele raspodjele jaine osvjetljenja moe se desiti da ugao interpolacije lei, na primjer, izmeu 355 i 360, te bi u tom sluaju sljedea izabrana vea vrijednost iz tabele bila 5, itd. Za kvadratnu interpoalciju se primjenjuju sljedee formule ili njihovi matematiki ekvivalenti:
K1 =
(C C m ) (C m + 2 C ) (C m + 2 C m +1 ) (C m +1 C m ) (C C m ) (C C m +1 ) (C m +2 C m +1 ) (C m +2 C m )
(8)
K2 =
(9)
strana 196 od 243
K 0 = 1 K1 K 2
(10)
gdje:
C je ugao pri kojem l treba odrediti interpolacijom m, m+1, m+2 su cijeli brojevi koji oznaavaju kolone I-tabele K0, K1 and K2 su konstante koje treba odrediti primjenom formula i koje se kasnije
upotrebljavaju u formulama.
I ( j ,C ) = K 0 I ( j ,C m ) + K 1 I ( j ,C m +1 ) + K 2 I ( j ,C m + 2 )
I ( j +1,C ) = K 0 I ( j ,C m ) + K 1 I (
j +1,C m +1 ) +
(11)
(12)
K 2 I ( j +1,C m + 2 )
I ( j + 2 , C ) = K 0 I ( j + 2 , Cm ) + K1 I ( j + 2 , Cm +1 ) + K 2 I ( j + 2 , Cm + 2 )
gdje (13)
je ugao pri kojem l treba odrediti interpolacijom j, j+1, j+2 su cijeli brojevi koji oznaavaju redove I-tabele j, j+1 and j+2 su vrijednosti odgovarajuih uzastopnih brojeva redova. Njihov izbor se vri kako slijedi: j+1 < < j+2 ukoliko j = 0, tada 1 < < 2 I(j, Cm) predstavlja vrijednost l za j i Cm.
Sljedee formule se primjenjuju za odreivanje konstanti k0, k1 i k2;
k1 =
( j ) ( (
j +2
j +2
) j )
) j )
j +1 ) ( j +1
(14)
k2 =
( (
j +2
j +1 ) ( j +1
j +1 ) ( j + 2
(15)
k 0 = 1 k1 k 2
(16)
na osnovu ega proizilazi:

I ( ,C ) = k 0 I ( j ,C ) + k1 I ( k 2 I ( j + 2 ,C )
j +1,C ) +
(17)
Linearna interpoalcija se upotrebljava za vrijednosti l koje se nalaze na kraju tabele.

Interpolacija u opisanim matematikim postupcima se izvodi prvo po kolonama tabele raspodjele jaine osvjetljenja a zatim po redovima. Postupak moe biti obrnut, ukoliko se prvo usklade formule, obezbjeujui tako identine rezultate. 2.10.5.4.4 Tabela r-vrijednosti Podaci o refleksiji povrine puta navedeni su kao smanjeni koeficijenti jaine osvjetljenja pomnoeni sa 10,000. Tabela je predstavljena u Prilogu 6, Tabela 5.2. Znaenje uglova i predstavljeno je na Crteu 5.4.
ST Q QT PN
-2) -1) 0) 1) 2) 3)
Uzduni smjer Fotometrijsko sredite svjetiljke Osnovna fotometrijska osovina svjetiljke Vertikalan na povrinu puta u P Azimut postavljanja Komplementaran ugao Ulazni ugao Svjetiljka Snop svjetlosti Posmatra
Crte 5.4: Opis uglova svjetiljke u poloaju mjerenja, posmatraa i mjesta posmatranja 2.10.5.4.5 Interpolacija u tabeli r-vrijednosti Ukoliko nam je potrebna vrijednost r za vrijednosti tan i koji se nalaze izmeu vrijednosti navedenih u r-tabeli, obavezna je upotreba kvadratne interpolacije. Zbog toga su nam potrebne tri vrijednosti iz r-tabele za svaku interpoliranu vrijednost. Postupak interpolacije predstavljen je na Crteu 5.5. Ukoliko elimo da odredimo vrijednost r pri (tan , ), prvo treba da interpoliramo vrijednosti iz tri susjedne kolone u r-tabeli koje okruuju taku. Tako dobijamo tri vrijednosti r pri tan . Zatim izvodimo unakrsnu interpolaciju u tabeli i utvrujemo potrebnu vrijednost pri (tan , ). U cilju smanjenja greke na minimum, u obzir je potrebno uzeti sljedea pravila za izbor vrijednosti iz tabele koja treba biti unesena u formule: - Uzimamo dvije vrijednosti iz tabele koje su u blizini interpolirane vrijednosti. Trea vrijednost iz tabele treba biti sljedea vea, kao to je predstavljeno na Crteu 5.5. Matematiki postupak je jednak postupku odreivanja jaine osvjetljenja na osnovu tabele u kojoj je data raspodjela jaine osvjetljenja (Poglavlje 5.4.2).
strana 198 od 243
Crte 5.5: Vrijednosti potrebne za postupak interpolacije u r-tabeli 2.10.5.5 Proraun I(C, ) U cilju odreenja jaine osvjetljenja svjetiljke u smjeru odreene take, potrebno je odrediti vertikalni ugao prostiranja snopa svjetlosti () i fotometrijski ugao C snopa svjetlosti prema odreenoj taki. U cilju odreivanja navedenih vrijednosti u obzir je potrebno uzeti nagib u toku mjerenja, nagib u toku funkcionisanja, orijentaciju i okretanje svjetiljke. U tu svrhu potrebno je odrediti odrediti matematiki sporazum o razmacima izmeu mjerenja na putu i za okretanje oko osovine. Primjenjujemo Dekartov koordinatni sistem, u smjeru kazaljke na satu. 2.10.5.5.1 Matematiki sporazum koji se odnosi na razmake izmeu mjerenja na putu
1) Rub kolovoza 2) Mjesto proraunavanja 3) Svjetiljka Crte 5.6: (x, y) koordinatni sistem za stavljanje svjetiljke u plan Primjenjujemo koordinatni sistem (x, y) (Crte 5.6). Apscisa je izjednaena sa referentnim smjerom koji se nalazi u uzdunom smjeru kod ravnog puta. Tada je:
x = x p xl y = y p yl
(18) (19)
gdje: (xp, yp) su koordinate mjesta koje proraunavamo (xl, yl) su koordinate svjetiljke.
2.10.5.5.2 Matematiki sporazum za rotacije
1) 2) 3) 4)
Osovina II Uzduni smjer Osovina III Prva fotometrijska osovina I Crte 5.7: Osovine okretanja s obzirom na (x, y) koordinatni sistem
Na crteu 5.7 predstavljene su osovine okretanja s obzirom na (x, y) koordinatni sistem i smjer okretanja. Osovina I je konstanta u prostoru dok osovine II i III mogu biti osovine okretanja I. Dodatni grafikoni predstavljeni su u prEN 13032-1. Na Crteu 5.8 predstavljen je odnos izmeu nagiba za proraun, nagiba u toku mjerenja i nagiba u toku funkcionisanja. Brojke pokazuju da je:
= f m
(20)
gdje je: nagib za proraun iskazan u stepenima f nagib u toku funkcionisanja iskazan u stepenima m nagib u toku mjerenja iskazan u stepenima.
f nagib u toku funkcionisanja m nagib u toku mjerenja
nagib za proraun 1) Horizontalna linija Crte 5.8: Nagib u toku mjerenja, funkcionisanja i nagib za proraun
strana 200 od 243
2.10.5.5.3 Odreivanje azimuta Funkcija arctan

y daje: x y 90 x
-90 arctan
(21)
Neophodno je odredti kvadrant u kojem se nalazi ugao za vrijednosti x i y: za x >0, y >0

= arctan
y x
ili = 0 90
(22)
za x < 0, y >0
= 180 + arctan
y x y x y x
ili = 90 180(23)
za x < 0, y < 0
= 180 + arctan
ili = 180 270(24)
za x > 0, y < 0
= 360 + arctan
ili = 270 360(25)
2.10.5.5.4 Proraun C i Proraun se izvodi u tri faze: 1) Zamjena , , , x i y u formulama: x ' = x (cos cos sin sin sin ) + (26) y (sin cos cos sin sin ) + H cos sin
y ' = x sin cos + y cos cos H sin H ' = H cos cos x(sin sin cos cos sin ) + y (sin sin cos sin cos )
(27)
(28)
gdje:
xiy H x', y' i H' , i
su uzduni i popreni razmaci izmeu posmatraa i podnoja svjetiljke, kako je predstavljeno na Crteu 5.6 je visina svjetiljke iznad mjesta proraunavanja su razmaci potrebni za izraunavanje C i i mogu se posmatrati kao privremene promjenljive orijentacija, nagib za proraunavanje i okretanje
2) proraunavanje C
C =
(29)
gdje:
je azimut postavljanja u stepenima orijentacija u stepenima (vidjeti Crte 5.7).
3) Proraunavanje
( x' )2 + ( y ' )2 H'
= tan 1
(30)
2.10.5.6 Proraunavanje fotometrijskih koliina 2.10.5.6.1 Osvjetljenje Osvjetljenje u taki (povrine) Osvjetljenje u taki se odreuje primjenom sljedee formule ili njenog matematikog ekvivalenta:
I r F MF 10 4 H2
L=
(31)
gdje:
L I r F MF H
je odravana jaina svjetlosti u cd/m2 je jaina svjetlosti u smjeru (C, ), kako je predstavljeno na Crteima 1 i 4 u cd/klm je smanjeni koeficijent jaine svjetlosti u sr-1 za ulaznu taku snopa svjetlosti sa polarnim koordinatama (, ) je poetni tok svjetlosti svjetlosnih izvora u svakoj svjetiljki u klm je faktor starenja i uticaja praine je visina postavljanja svjetiljke na povrinu puta u m
Jaina svjetlosti l se odreuje na osnovu tabele o raspodjeli jaine svjetlosti (vidjeti 2.10.5.4.2), nakon to su izvedene ispravke orijentacije, te nakon to su izvedeni nagibi za proraunavanje svjetiljke i linearnu interpolaciju, ukoliko je potrebno. Slino, vrijednost r za tan i I se odreuje tamo gdje se primjenjuje kvadratna interpolacija, ukoliko je potrebno. Ukupna jaina svjetlosti u taki Ukupna jaina svjetlosti u taki povrine Ls predstavlja zbir udjela L1, L2, L3, Ln svih svjetiljki.
Ls = L1 + L2 + L3 + L + Ln =
L
k =1
(32)
Podruje na kojem se vri proraunavanje jaine svjetlosti U uzdunom smjeru odgovarajue povrine podruje na kojem se vri proraunavanje je ogranieno sa dvije svjetiljke u istom redu (Crte 5.9). Prva svjetiljka treba da se nalazi 60 m ispred posmatraa. Ukoliko postoji nekoliko vrsta svjetiljki i ukoliko se razmaci izmeu njih razlikuju po redovima, podruje proraunavanja treba biti izmeu dvije svjetiljke u redu u kojem je najvea udaljenost izmeu svjetiljki.
strana 202 od 243
1) Rub odgovarajueg podruja 2) Podruje proraunavanja 3) irina odgovarajueg podruja W 4) Posljednja svjetiljka u podruju proraunavanja 5) Rub odgovarajueg podruja 6) Prva svjetiljka u podruju proraunavanja 7) Posmatra 8) Smjer posmatranja
Crte 5.9: Podruje na kojem se vri proraunavanje jaine svjetlosti Poloaj taaka proraunavanja Take proraunavanja moraju biti jednako rasporeene u polju proraunavanja. Postoje dvije koordinatne mree proraunavanja. a) Koordinatna mrea A: Prvi popreni red taaka proraunavanja nalazi se u istom redu sa prvom svjetiljkom u podruju proraunavanja (Crte 5.10). NAPOMENA: Kod mnogih kompjuterskih programa upotreba ove koordinatne mree je povezana sa upotrebom tabela raspodjele jaine osvjetljenja sa veim razmacima pod uglom za koji se preporuuje kvadratna interpolacija. Primjenom modernih kompjuterskih programa upotreba ove koordinatne mree se polako naputa. Preporuujemo upotrebu koordinatne mree B, gdje su take proraunavanja jaine osvjetljenja u redu sa takama proraunavanja osvjetljenja.
1) Ivice kolovoznih traka 2) Posljednja svjetiljka u polju proraunavanja 3) Podruje proraunavanja 4) Srednja linija kolovozne trake 5) Prva svjetiljka u polju proraunavanja 6) Smjer posmatranja X oznaava redove taaka proraunavanja u poprenom i uzdunom smjeru.
Crte 5.10: Koordinatna mrea A: poloaj taaka proraunavanja na kolovoznoj traci
strana 203 od 243
b) Koordinatna mrea B: Prvi i posljednji popreni red taaka proraunavanja koji se nalazi na polovini uzdune udaljenosti izmeu taaka od granice podruja proraunavanja (Crte 5.11).
1) 2) 3) 4) 5) 6)
Ivice kolovoznih traka Posljednja svjetiljka u polju proraunavanja Podruje proraunavanja Srednja linija kolovozne trake Prva svjetiljka u polju proraunavanja Smjer posmatranja
X oznaava redove taaka proraunavanja u poprenom i uzdunom smjeru. Crte 5.11: Koordinatna mrea B: poloaj taaka proraunavanja na kolovoznoj traci Razmaci izmeu taaka u uzdunim i poprenim smjerovima se odreuju na sljedei nain: a) U uzdunom smjeru
D= S N
(33)
gdje:
D S N
je udaljenost izmeu taaka proraunavanja u uzdunom smjeru u m je udaljenost izmeu svjetiljki u istom redu u m je broj taaka proraunavanja u uzdunom smjeru sa sljedeim vrijednostima: za S 50 m, N = 10 za S > 50 m, najmanji cijeli broj koji daje D 5 m
b) U poprenom smjeru
dL = WL n
(34)
strana 204 od 243
gdje:
dL WL N
je udaljenost izmeu taaka proraunavanja u poprenom smjeru u m je irina saobraajne trake u m je broj taaka proraunavanja koji je izabran tako da bude neparan broj i da dL ne iznosi vie od 1.5 m.
Udaljenost vanjskih taaka proraunavanja od ruba kolovozne trake treba da iznosi WL/2n. Ukoliko su potrebni podaci o osvjetljenju bankine, udaljenost izmeu taaka treba biti jednaka udaljenosti izmeu taaka kolovozne trake. Poloaj posmatraa Taka posmatranja prorauna mora biti 60 m ispred podruja proraunavanja i 1.5 m iznad povrine puta. Ukoliko je rije o poprenom smjeru, poloaj posmatraa mora biti sljedei: a) Za proraunavanje prosjene jaine osvjetljenja i odnosa opte jednolikosti, posmatra mora biti udaljen od ivice odgovarajueg podruja za etvrtinu njegove irine, kako je predstavljeno na Crteu 5.9. Primjeri na kojima je prikazano od koje ivice treba mjeriti etvrtinu irine podruja navedeni su u Prilogu X; b) Za proraunavanje odnosa uzdune jednolikosti, poloaj posmatraa treba biti u sredini svake kolovozne trake. Broj svjetiljki koji je uzet u obzir u toku proraunavanja Prilikom proraunavanja jaine osvjetljenja u obzir treba uzeti svjetiljke koje se nalaze na odreenom podruju, kako je predstavljeno na Crteu 5.12: a) Granice sa obe strane posmatraa; najmanje pet puta visina instalacija svjetiljke H sa obe strane take proraunavanja; b) Najdalja granica od posmatraa: najmanje 12 H od take proraunavanja u smjeru dalje od posmatraa; c) Granica blizu posmatraa: najmanje 5 H od take proraunavanja u smjeru prema posmatrau. NAPOMENA: Na obim ovih granica utie podruje koje obuhvata r-tabela na putu.
1) Taka proraunavanja 2) Granice podruja proraunavanja 3) Granice podruja sa svejtiljkama koje je potrebno uzeti u obzir 4) Smjer posmatranja
Crte 5.12: Granice podruja na koje se postavljaju svjetiljke obuhvaene proraunom 2.10.5.6.2 Osvjetljenje Mogue je proraunati:
- Horizontalno osvjetljenje; - Polu-sferno osvjetljenje; - Polu-cilindrino osvjetljenje; - Vertikalno osvjetljenje. Horizontalno osvjetljenje u taki Take proraunavanja treba da budu na povrinskom nivou. Horizontalno osvjetljenje u taki se izraunava primjenom sljedee formule (ili njenog matematikog ekvivalenta):
E= I cos 3 F MF H2
(35)
gdje: je odravano horizontalno osvjetljenje u taki u lx je jaina svjetlosti prema taki u cd/klm je ulazni ugao svjetlosti u taki u je visina instalacija svjetiljke u m je poetni tok svjetlosti svjetlosnih izvora u svjetiljki u klm je faktor uticaja starenja i praine Polu-sferno osvjetljenje u taki Take proraunavanja treba da budu u ravni na povrinskom nivou. Polu-sferno osvjetljenje u taki se izraunava primjenom sljedee formule (ili njenog matematikog ekvivalenta):
I cos 3 + cos 2 F MF
E I H F MF
E=
4H
(36)
gdje: je odravano sferno osvjetljenje u taki u lx je jaina svjetlosti prema taki u cd/klm je ulazni ugao svjetlosti u taki u je visina instalacija svjetiljke u m je poetni tok svjetlosti svjetlosnih izvora u svjetiljki u klm je faktor uticaja starenja i praine Polu-cilindrino osvjetljenje u taki Take proraunavanja treba da budu u ravni 1.5 m iznad nivoa povrine. Polu-cilindrino osvjetljenje se razlikuje s obzirom na smjer koji je od interesovanja. Zasjenenu ravan na Crteu 15, koja je pod pravim uglom na zadnju ravnu povrinu, treba postaviti paralelno glavnom smjeru za kretanje pjeaka, koji je obino uzduan kod puteva. Polu-cilindrino osvjetljenje u taki se izraunava primjenom sljedee formule (ili njenog matematikog ekvivalenta):
E= I [1 + cos ] cos 2 sin F MF
E I H F MF
(H 1,5) 2
(37)
gdje:
E I H F MF
je odravano polu-cilindrino osvjetljenje u taki u lx je jaina svjetlosti prema taki u cd/klm je ugao izmeu vertikalne ravni ukljuujui ulazni snop svjetlosti i vertikalnu raven koja je pod pravim uglom na zadnju ravnu povrinu polu-cilindra, kako je predstavljeno na Crteu 5.13 je ulazni ugao svjetlosti prema normali na horizontalnoj povrini u taki je visina instalacija svjetiljke u m je poetni tok svjetlosti svjetlosnih izvora u svjetiljki u klm je faktor uticaja starenja i praine
1) Svjetiljka 2) Vertikalna ravan koja je pod pravim uglom na zadnju ravnu povrinu 3) Taka proraunavanja 4) Ravna povrina polu-cilindra
Crte 5.13: Uglovi koji se upotrebljavaju pri proraunavanju polu-cilindrinog osvjetljenja Vertikalno osvjetljenje u taki Take proraunavanja treba da budu u ravni 1.5 m iznad nivoa povrine. Polu-cilindrino osvjetljenje se razlikuje s obzirom na smjer koji je od interesovanja. Ravan vertikalnog osvjetljenja na Crteu 15, treba biti pod pravim uglom na glavni smjer za kretanje pjeaka, koji je obino uzduan kod puteva. Vertikalno osvjetljenje u taki se izraunava primjenom sljedee formule (ili njenog matematikog ekvivalenta):
I cos 2 sin cos F MF
E=
(H 1,5) 2
(38)
where: E je odravano vertikalno osvjetljenje u taki u lx I je jaina svjetlosti prema taki u cd/klm je ugao izmeu vertikalne ravni ukljuujui ulazni snop svjetlosti i vertikalnu ravan koja je pod pravim uglom na vertikalnu ravan proraunavanja, kako je predstavljeno na Crteu 5.14 je ulazni ugao svjetlosti prema vertikalnoj liniji na horizontalnoj povrini u taki H je visina instalacija svjetiljke u m F je poetni tok svjetlosti svjetlosnih izvora u svjetiljki u klm MF je faktor uticaja starenja i praine
strana 207 od 243
1) 2) 3) 4)
Vertikalna ravan koja je pod pravim uglom na ravan vertikalnog osvjetljenja Svjetiljka Taka proraunavanja Ravan vertikalnog osvjetljenja
Crte 5.14: Uglovi koji se primjenjuju za proraunavanje vertikalnog osvjetljenja Ukupno osvjetljenje u taki Ukupno osvjetljenje u taki povrine Es predstavlja zbir doprinosa E1, E2, E3, En svih svjetiljki.
E s = E1 + E 2 + E 3 + L + E n =
E
k =1
(39)
NAPOMENA: Mogue je sakupljati samo svjetlost iste vrste. Podruje proraunavanja za osvjetljenje
1) Svjetiljka 2) irina podruja koje se uzima u obzir 3) Podruje proraunavanja Crte 5.15: Podaci za proraunavanje osvjetljenja, take proraunavanja na povrini Podruje prorauna treba biti ogranieno uzdunim ivicama povrine koja se uzima u obzir i poprenim linijama kroz dvije uzastopne svjetiljke, kako je predstavljeno na Crteu 5.15.
strana 208 od 243
NAPOMENA: Za naizmjenino postavljanje, uzastopne svjetiljke treba da budu na razliitim stranama upotrebljivog podruja. Poloaj taaka za proraunavanje Take za proraunavanje treba da budu jednako rasporeene preko itavog polja na kojem se izvodi proraunavanje (Crte 5.15), a njihov poloaj i udaljenost se utvruju na sljedei nain: a) U uzdunom smjeru Za podruja na putu koja su projektovana s obzirom na kriterijum jaine osvjetljenja, razmaci izmeu taaka treba da budu jednaki kao za izraunavanje jaine osvjetljenja. U suprotnom se primjenjuje sljedee pravilo:
D= S N
(40)
gdje: D je udaljenost izmeu taaka proraunavanja u uzdunom smjeru u m S je udaljenost izmeu svjetiljki u istom redu u m N je broj taaka proraunavanja u uzdunom smjeru sa sljedeim vrijednostima: za S 50 m, N = 10 za S > 50 m, najmanji cijeli broj koji daje D 5 m b) U poprenom smjeru
d= W n
(41)
gdje: d je udaljenost izmeu taaka proraunavanja u poprenom smjeru u m W je irina podruja koje se uzima u obzir u m n je broj taaka proraunavanja u poprenom smjeru sa sljedeim vrijednostima: za W 5 m, n = 5
za W > 5 m, najmanji cijeli broj koji daje d 1.5 m.
Take koje granie sa ivicom podruja koje se uzima u obzir treba da budu udaljene od ivice ovog podruja za jednu polovinu udaljenosti izmeu taaka. NAPOMENA: Za proraunavanje polu-cilindrinog osvjetljenja i vertikalnog osvjetljenja, razmake izmeu taaka treba odrediti tako da nijedna taka nije blia od 0.5 m od stajalia svjetiljke. Svjetiljke uzete u obzir u toku proraunavanja U obzir se uzimaju samo one svjetiljke koje znatno doprinose izraunatim vrijednostima. Saobraajne povrine nepravilnog oblika Kada je rije o saobraajnim povrinama nepravilnog oblika, izabrano podruje za proraunavanje osvjetljenja moe biti pravougaono i vee od relevantnog podruja. Prilikom proraunavanja u obzir je potrebno uzeti samo one take koje se nalaze unutar relevantnog podruja. esto, u takvim sluajevima raspodjela svjetiljki nije jednaka, stoga podruje i koordinatnu mreu za izraunavanje nije mogue odrediti vodei rauna o zahtjevima iz stavke
U cilju izraunavanja vertikalnog i polu-cilindrinog osvjetljenja, poloaj posmatraa se odreuje s obzirom na predvieni glavni smjer toka saobraaja. 2.10.5.7 Kriterijum koji se odnosi na kvalitet osvjetljenja Kriterijum kvaliteta koji se odnosi na jainu osvjetljenja ili osvjetljenje treba odrediti na osnovu izraunati vrijednosti u takama izraunavanja, bez ikakvih daljih interpolacija. Ukoliko mrea taaka proraunavanja ne odgovara osovini kolovozne trake, jainu osvjetljenja u takama sredinje osovine svake kolovozne trake treba izraunati u cilju odreivanja odnosa uzdune jednolikosti jaine osvjetljenja. Za proraunavanje poetnih vrijednosti jaine osvjetljenja ili osvjetljenja (nova rasvjeta), u obzir je potrebno uzeti faktor starenja i uticaja praine MF = 1.0 kao i tok svjetlosti novih izvora svjetlosti. U veini sluajeva, nakon odreenog vremenskog perioda potrebno je izraunati prosjene vrijednosti jaine osvjetljenja, te je stoga u obzir potrebno uzeti odgovarajui MF za svjetiljke postavljene u odreenim radnim uslovima, kao i tok svjetlosti izvora svjetlosti po isteku odreenog vremenskog perioda. 2.10.5.7.1 Prosjena jaina osvjetljenja Prosjena jaina osvjetljenja (povrine) se izraunava kao aritmetika srednja vrijednost osvjetljenja u mrei taaka koje se nalaze u podruju proraunavanja. 2.10.5.7.2 Odnos opte jednolikosti jaine osvjetljenja Odnos opte jednolikosti predstavlja odnos izmeu minimalne vrijednosti jaine osvjetljenja koja je proraunata u bilo kojoj taki u podruju proraunavanja i prosjene jaine osvjetljenja. 2.10.5.7.3 Odnos uzdune jednolikosti Odnos uzdune jednolikosti se izraunava kao odnos izmeu minimalne i maksimalne vrijednosti jaine osvjetljenja u uzdunom smjeru pored sredinje linije svake kolovozne trake i zaustavne trake za prinudno zaustavljanje kod autoputa. Broj taaka u uzdunom smjeru N) i razmak izmeu njih mora biti jednak broju i razmaku istih pri proraunavanju prosjene jaine osvjetljenja. Posmatra mora da se nalazi u istom redu sa nizom taaka proraunavanja. Minimalnu proraunatu vrijednost odnosa jednolikosti jaine osvjetljenja za pojedine kolovozne trake treba uzeti u obzir kao podatke za put. 2.10.5.7.4 Relativno poveanje praga Relativno poveanje praga se izraunava primjenom sljedee formule (ili njenog matematikog ekvivalenta):
TI =
Lv =
650 MF 0,8 Lv ( srednja svetlost vozia ) 0,8
(42) (43)
k =1
Ek
2 k
E1
2 1
E2
2 2
+L+
Ek
2 k
+L+
En
2 n
gdje: MF je faktor odravanja koji se primjenjuje u formulama za izraunavanje prosjene jaine

osvjetljenja kolovoza Lv je ekvivalent zasjenenja u cd/m2 jaina svjetlosti koju stvara k svjetiljka u novom stanju na ravan koja je pod pravim uglom na smjer gledanja na visini oiju posmatraa (u lx in a osnovu poetnog toka svjetlosti izvora) ugao izmeu smjera gledanja i linije spajanja izmeu posmatraa i k svjetiljke. Prilikom prorauna u obzir se ne uzimaju svjetiljke sa uglom k preko 20.
Ek k
strana 210 od 243
Spajaju se uticaju svih svjetiljki u smjeru posmatranja na udaljenosti od 500 m. Poetni poloaj posmatraa je jednak poloaju koji se primjenjuje za proraun prosjene jaine osvjetljenja. Zatim se poloaj posmatraa pomjera prema naprijed u koracima koji iznose a/50, gdje je a duina ili podruje proraunavanja u metrima i gdje se utvruje najvea vrijednost TI. 2.10.5.7.5 Koeficijent okruenja (Ko) Koeficijent okruenja predstavlja odnos izmeu jaine horizontalnog osvjetljenja dvije uske uzdune pruge du vanjskih rubova kolovoza i jaine horizontalnog osvjetljenja dvije uske uzdune pruge du rubova kolovoza na kolovozu. irina pojedinane trake se odreuje izborom najmanje vrijednosti sljedeih mogunosti: 5 m; Polovina irine kolovoza; irina nezasjenene pruge du kolovoza. Kod puteva sa razdvojenim usmjerenim kolovozima, u obzir se uzima ukupna irina puta, ukoliko razdjelna traka izmeu usmjerenih kolovoza ne iznosi vie od 10 m. Prosjeno horizontalno osvjetljenje uskih pruga se izraunava u skladu sa formulom 35. 2.10.5.7.6 Prosjeno osvjetljenje Prosjeno osvjetljenje se izraunava kao aritmetika srednja vrijednost osvjetljenja u mrei taaka u sklopu podruja na kojem se vri procjena. 2.10.5.7.7 Minimalno osvjetljenje Minimalno osvjetljenje predstavlja minimalnu vrijednost osvjetljenja u taki koja je izraunata bilo gdje u polju proraunavanja. 2.10.5.7.8 Odnos jednolikosti osvjetljenja Odnos jednolikosti osvjetljenja se izraunava kao odnos izmeu minimalnog i prosjenog osvjetljenja. 2.10.5.8 Podaci za izraunavanje rasvjetnih tijela Projektom osvjetljenja treba obuhvatiti sljedee podatke: a. Vrstu svjetiljke; b. Upotrebljene tabele raspodjele jaine osvjetljenja (I); c. Upotrebljene tabele smanjenih koeficijenata jaine osvjetljenja (r) osim u sluaju gdje se samo osvjetljenje izraunava; d. Nagib svetiljki u toku mjerenja; e. Nagib svjetiljki u toku funkcionisanja; f. Okret svjetiljke, ukoliko nije nulti; g. Orijentacija svjetiljke, ukoliko nije nulta; h. Vrste upotrebljenih izvora svjetlosti; i. Protok svjetlosti izvora koji se upotrebljavaju kao osnova za proraun; j. Primjenjeni faktori odravanja; k. Odreivanje podruja proraunavanja; l. Vrsta koordinatne mree taaka koje su primjenjivane u proraunu (A ili B); m. Poloaj svjetiljki u projektu ili iskazan brojevima; n. Visina instalacija svjetiljki; o. Smjerovi interesovanja za vertikalno i/ili polu-cilindrino osvjetljenje; p. Odstupanja od propisane procedure.
strana 211 od 243
2.10.6 FOTOMETRIJSKA MJERENJA 2.10.6.1 Opte Mjerenja osvjetljenja se izvode u sljedee svrhe: Provjera usklaenosti sa zahtjevima navedenim u projektu; Provjera osvjetljenja i odreivanje zahtjeva koji se odnose na odravanje; Uporeivanje razliitih rasvjetnih ureaja. Metodologija koja se primjenjuje za izvoenje mjerenja mora biti u skladu sa namjenom mjerenja. Ukoliko se mjerenja izvode u svrhu poreenja sa proraunima, prilikom izvoenja mjerenja u obzir je potrebno uzeti iste polazne take (poloaj mjernih taaka, podruje mjerenja) kao i prilikom proraunavanja osvjetljenja. Za provjeru osvjetljenja mogue je primjenjivati pojednostavljenu metodologiju, meutim, veoma je vano da je postupak mjerenja mogue ponoviti. 2.10.6.2 Uslovi za izvoenje mjerenja 2.10.6.2.1 Stabilizacija koja slijedi nakon putanja rasvjetnih tijela u rad Kod svjetiljki sa pranjenjem u gasovima potreban je odreen vremenski period nakon putanja u rad, kako bi se tok svjetlosti stabilizovao. Operacije stabilizacije se izvode mjerenjem horizontalnog osvjetljenja u odreenoj fiksnoj taki. Stabilna situacija se postie kada osvjetljenje prestane da se mijenja. Stabilnost situacije treba provjeravati i u toku izvoenja mjerenja. 2.10.6.2.2 Vremenski uslovi Vremenski uslovi mogu znatno uticati na rezultate dobijene mjerenjem, te je stoga veoma vano da se mjerenje izvodi u vremenskim uslovima koji odgovaraju uslovima iz projekta. Ukoliko je u proraunima osvjetljenja uglavnom u obzir uzimano suvo vrijeme, prilikom izvoenja mjerenja treba iskljuiti uticaj vlanosti. Kondenzacija vlage na povrini kolovoza moe potpuno promijeniti karakteristike refleksije kolovoza. Ekstremno visoke ili niske temperature mogu uticati na tok svjetlosti ili na rasvjetna tijela, ili ak na tanost mjernih instrumenata. Velika brzina vjetra moe dovesti do vibriranja svjetiljki, a hlaenje vazduha usljed vjetra moe dovesti do smanjenog toka svjetlosti rasvjetnih tijela. Vlanost i estice zagaenja u vazduhu mogu uticati na provodljivost vazduha s obzirom na svjetlost. 2.10.6.2.3 Uticaj stranih izvora svjetlosti Mjerenja se izvode u cilju provjere rasvjetnih ureaja. Potrebno je iskljuiti uticaj drugih izvora svjetlosti koji direktno ili indirektno doprinose jaini svjetlosti i osvjetljenju povrine. Ukoliko navedeni uticaj nije mogue u potpunosti eliminisati, uticaj stranih izvora svjetlosti treba vrednovati u izvjetaju o izvedenim mjerenjima. Primjeri stranih izvora svjetlosti su: svjetlost izloga, osvjetljeni oglasi, naprave za svjetlosnu signalizaciju, svjetlo koje dolazi od farova vozila, refleksija svjetlosti na snijegu, itd. Strane izvore svjetlosti mogue je privremeno iskljuiti, a u odreenim sluajevima njihov uticaj je mogue odrediti izvoenjem mjerenja sa iskljuenim osvjetljenjem puta. Na podruju koje je odreeno za izvoenje mjerenja ne smije biti nikakvih objekata na kolovozu, koji mogu bacati sjenku (drvee, mirujui saobraaj, itd.). 2.10.6.2.4 Tehniko mjerenje osvjetljenja iz vozila u pokretu Tehniko mjerenje osvjetljenja mogue je takoe izvesti iz vozila u pokretu, primjenom savremenih mjernih ureaja. Osnovne razlike izmeu statikih i dinamikih mjerenja su sljedee:
Broj mjernih taaka je vei u sluaju dinamikih mjerenja; Zahtjevi koji se odnose na podruje proraunavanja i take proraunavanja osvjetljenja nisu uvijek ispunjeni, u sluaju dinamikih mjerenja. Zahtjevi koji moraju biti ispunjeni u sluaju izvoenja mjerenja iz vozila u pokretu: Poloaj mjernog ureaja mora biti povezan s obzirom na rub kolovoza, za svaku mjernu taku; Uticaj sjene vozila, reflektovanog svjetla kao i uticaj elektronskih ureaja vozila na mjerne instrumente treba iskljuiti; Mjerni instrumenti koji se upotrebljavaju moraju biti u skladu sa zahtjevima navedenim pod stavkama 6.5 i 6.6, 2.10.6.3 Podaci koji se ne odnose direktno na mjerenje svjetlosti 2.10.6.3.1 Opte Podaci koji se ne odnose direktno na mjerenje svjetlosti moraju takoe biti evidentirani prilikom tehnikih mjerenja osvjetljenja. Broj potrebnih podataka zavisi od svrhe mjerenja. Ukoliko se mjerenja izvode u cilju provjere rjeenja koja su predviena projektom, kao i provjere usklaenosti sa proraunima, potrebno je evidentirati one parametre koji imaju najvie uticaja. Dok je u sluaju izvoenja mjerenja samo u cilju provjere stanja rasvjetnih ureaja, broj potrebnih podataka manji. 2.10.6.3.2 Podaci koji se odnose na geometriju kolovoza U veini sluajeva, podaci koji se odnose na geometriju rasvjetnih ureaja su oigledni iz projekta. Potrebno je provjeriti usklaenost stvarnog stanja sa projektom, i to u oblasti u kojoj su utvrena neka odstupanja. Ukoliko se radi o starijim instalacijama za koje tehnika dokumentacija nije na raspolaganju, evidentirani podaci treba na primjer da obuhvate: visinu instalacija svjetiljke, produetak ruke, nagib svjetiljke, irinu kolovoza, irinu pjeake staze, irinu biciklistike staze, okretanje svjetiljki. 2.10.6.3.3 Napon elektrine energije Napon mree za snabdijevanje elektrinom energijom mora biti evidentiran na poetku mjerenja. Napon snabdijevanja elektrinom energijomtreba izmjeriti za vei broj rasvjetnih taaka. Preporuujemo da se napon provjeri nekoliko puta u toku izvoenja mjerenja. 2.10.6.3.4 Temperatura Temperatura se mjeri 1 m iznad zemlje, u intervalima od 30 minuta. 2.10.6.3.5 Mjerni instrumenti Mjerni instrumenti treba da budu kalibrisani u zakonski odreenim intervalima. Detaljni zahtjevi koji se odnose na mjerne instrumente za mjerenje jaine osvjetljenja i instrumente za mjerenje svjetlosti navedeni su u publikaciji CIE 109/1987 i publikaciji CIE 53/1982, navedenim redoslijedom. 2.10.6.4 Podruje za izvoenje mjerenja i poloaj posmatraa S obzirom da se mjerenja u veini sluajeva izvode u cilju provjere proraunatih vrijednosti, podruje i raspodjela taaka za izvoenje mjerenja treba da budu jednaki podruju proraunavanja osvjetljenja (Poglavlje 5). Tana mjerenja zahtijevaju mnogo vremena. U sluajevima da se mjerenja izvode u cilju provjere stanja instalacija, dozvoljeno je smanjenje broja mjernih taaka. Maksimalne i minimalne vrijednosti se odreuju probnim mjerenjima. Tanost takvog mjerenja je naravno manja, meutim, dovoljna je za odreivanje stanja rasvjetnih ureaja. 2.10.6.5 Mjerenje osvjetljenja S obzirom na kriterijume za pojedine skupine tehnikih klasa osvjetljenja, kada je rije o osvjetljenju puta, izvode se sljedea mjerenja: Horizontalno osvjetljenje;
Vertikalno osvjetljenje; Polu-cilindrino osvjetljenje; - Polu-sferno osvjetljenje. 2.10.6.5.1 Zahtjevi koji se odnose na mjerne instrumente Metar za mjerenje osvjetljenja (luksmetar) treba da ispunjava sljedee zahtjeve: - Mogunost mjerenja izuzetno niskih vrijednosti osvjetljenja. Nivoi osvjetljenja mogu biti izuzetno niski, uglavnom kada je rije o osvjetljenju stambenih podruja. U cilju odreivanja odnosa jednolikosti osvjetljenja, potrebno je odrediti minimalnu vrijednost osvjetljenja u navedenom podruju procjene. Preporuujemo da minimalna vrijednost osvjetljenja koju je mogue izmjeriti iznosi manje od 0.01 lx. Odgovarajui instrumenti za mjerenje osvjetljenja puta treba da budu oni koji odgovaraju najmanje klasi tanosti B (tanost 10%); - Ispravka kosinusa ulaznog ugla svjetlosti: Instrument treba da obezbijedi tanost mjerenja i pri izuzetno niskim uglovima svjetlosti i u sluajevima gdje u okruenju postoji vie izvora svjetlosti, koji istovremeno utiu na nivo osvjetljenja. Takozvana ispravka kosinusa je naroito znaajna prilikom mjerenja horizontalnog osvjetljenja, ali je ne moemo zanemariti prilikom mjerenja verikalnog i polu-cilindrinog osvjetljenja. - Fotoeliju instrumenta treba zajedno sa mjernim dijelom prilagoditi, to je mogue preciznije, spektralnoj osjetljivosti ljudskog oka. Razlog takvom zahtjevu lei u injenici da su za osvjetljenje puteva potrebni izvori svjetlosti sa uskim linijama spektar, npr. rasvjetna tijela sa ivom pod visokim pritiskom, rasvjetna tijela sa natrijumom pod visokim pritiskom i rasvjetna tijela sa natrijumom pod izuzetno niskom pritiskom. 2.10.6.5.2 Izvoenje mjerenja Prilikom mjerenja horizontalnog osvjetljenja povrina sonde mora biti horizontalna, to se postie postavljanjem sonde uz upotrebu kardanovih prstenova. Potrebno je obratiti panju da njihova vlastita sjena ne pokrije mjernu sondu instrumenta. Preporuujemo upotrebu instrumenata kod kojih je mjerna sonda povezana preko kabla za povezivanje. Kabl mora biti dovoljno dugaak tako da se sonda nalazi jedan metar izvan sjenke. Mjerenje horizontalnog osvjetljenja Mjerenja horizontalnog osvjetljenja se izvode u takama koje odgovaraju takama za proraunavanje osvjetljenja. Mjerenja se izvode na visinama koje ne prelaze 0.2 m. Potrebno je obratiti panju da osoba koja izvodi mjerenja ne bavca sjenu na fotoeliju instrumenta. Mjerenje vertikalnog osvjetljenja Mjerenja vertikalnog osvjetljenja se uglavnom izvode u podrujima pjeakih prelaza i u podrujima gdje se u obzir uzimaju zahtjevi EV klasa, kao dodatni kriterijum usljed poveanog rizika od krivinih djela. Potrebno je voditi rauna da povrina mjerene sonde bude pod pravim uglom na povrinu puta, kao id a smjer mjerne sonde bude paralelan sa osovinom puta. Mjerenja u podruju pjeakih prelaza se izvode na visini od 1 m, dok za druga podruja visina mjernih taaka treba da bude 1.5 m iznad povrine puta. Mjerenje polu-cilindrinog osvjetljenja U cilju mjerenja polu-cilindrinog osvjetljenja, mjerna sonda instrumenta treba da bude opremljena sa posebnim dodatkom, koji proizvode renomirani proizvoai mjernih instrumenata. Prilikom mjerenja polu-cilindrinog osvjetljenja u obzir je potrebno uzeti poloaj posmatraa. Mjerenje polu-sfernog osvjetljenja U cilju mjerenja polu-sfernog osvjetljenja potrebno je upotrijebiti posebne dodatne dijelove opreme za mjernu sondu, ali je navedena mjerenja mogue takoe izvesti obinim metrom koji je prikladan za mjerenje horizntalnog osvjetljenja.
Opis postupka: Prvo se izmjeri horizontalno osvjetljenje u taki Ehz. U obzir se uzima uticaj svih svjetiljki. Zatim se mjeri doprinos pojedinane svjetiljke EI. Mjerenje komponente EI se izvodi usmjeravanjem sonde pod pravim uglom na svjetiljku. Uticaj drugih svjetiljki treba iskljuiti. Polu-sferno osvjetljenje se izraunava primjenom sljedee formule:
1 Epc = ( E hz + 4
k =1
k =n
( EI)k)
(EI)k doprinos svjetiljke k
k =1
k =n
zbir svih doprinosa svjetiljki 1...n
2.10.6.6 Mjerenje jaine osvjetljenja Mjerenje jaine osvjetljenja se izvodi na ravnoj dionici puta (bez velikih krivina i promjene visine). Preporuujemo da se rasvjetna tijela stave u funkciju najmanje 100 asova prije poetka izvoenja mjerenja. Prije poetka mjerenja potrebno je provjeriti da li postignuto stabilno funkcionisanje svjetiljke (vidjeti takoe stavku 6.2). Podruje mjerenja i poloaj posmatraa za mjerenje jaine osvjetljenja treba da budu jednaki podruju procjene za izraunavanje jaine osvjetljenja. Podruje procjene se protee od 60 m do 160 m ispred posmatraa. Visina posmatranja treba da iznosi 1.5 m a poloaj posmatraa treba da bude na sredini kolovozne trake. 2.10.6.6.1 Mjerno podruje instrumenta U cilju obezbjeenja tanog mjerenja jaine osvjetljenja u svim takama, mjerno podruje instrumenta ne treba da prelazi 2 stepena u vertikalnom smjeru i 20 stepeni u horizontalnom smjeru. Podruje izmjerene povrine ("mjerne take") ne treba da prelazi 0.5 m u poprenom smjeru i 2.5 m u uzdunom smjeru. Ukoliko se mjerenja izvode pomou elektronskih instrumenata sa CCD senzorom koji obuhvata vee podruje, ureaj treba da ima mogunost za dodatno odreivanje mjernog podruja 7. Mjerenja treba da budu ograniena samo na relevantno podruje. Ukoliko je dovoljna manja tanost mjerenja, mogue je upotrebljavati luksmetar sa veim podrujem mjerenja (granina vrijednost treba da bude 30 minuta razmaka) a poloaj posmatraa se u skladu s tim postavlja blie, tako da veliina izmejrenog podruja ne prelazi 0.5 m u poprenom smjeru i 3 m u uzdunom smjeru. Obrazac izvjetaja o izvedenom mjerenju prikazan je u Prilogu 7 (samo za informacione svrhe). 2.10.7 SMJERNICE ZA REALIZACIJU OSVJETLJENJA 2.10.7.1 Opte Na osnovu zahtjeva koji se odnose na geometriju rasvjetnih ureaja odreuje se sljedee: - Situacija puta; - Tehniki zahtjevi koji se odnose na osvjetljenje;
Potrebno mjerno podruje instrumenta je veoma usko u cilju spreavanja pokrivanja mjernih taaka.
strana 215 od 243
- Osobitosti saobraaja. Osnovni podaci koji se odnose na geometriju rasvjetnih ureaja su sljedei: a) Visina instalacija svjetiljke; b) Razmak izmeu svjetiljki; c) irina pute; d) Nosa svjetiljke; e) Nagib svjetiljke;
Crte 7.1: Prikaz geometrije rasvjetnih ureaja 2.10.7.2 Jednostrane instalacije svjetiljki U praksi se najee javljaju jednostrane instalacije svjetiljki. Kod ove vrste instalacija jaina osvjetljenja na strani puta koja je udaljenija od taaka osvjetljenja je obino nia nego na strani puta koja je blia svjetiljkama. S obzirom da je potrebno obezbijediti dobar odnos opte jednolikosti jaine osvjetljenja kolovoza i osvjetljenja podruja du kolovoza (koeficijent osvjetljenja okoline), preporuujemo da visina instalacija svjetiljke bude jednaka efektivnoj irini puta (efektivna irina puta predstavlja udaljenost izmeu svjetiljke i suprotnog ruba puta). Kod jednostranih instalacija svjetiljki, uslovi jaine osvjetljenja se razlikuju za razliite poloaje posmatraa. Na primjer, na putevima sa dvije saobraajne trake vrijednosti Lsr , Uo, Ul i TI se razlikuju za poloaj posmatraa na jednoj ili na drugoj kolovoznoj traci. Jednostrane instalacije svjetiljki obezbjeuju dobro vizuelno voenje.
Crte 7.2: Jednostrane instalacije svjetiljki
strana 216 od 243
2.10.7.3 Sredinje instalacije svjetiljki iznad osovine puta Sredinje instalacije svjetiljki iznad osovine puta su prikladne za gradska podruja gdje je svjetiljke mogue privrstiti na elinu uad izmeu zgrada du puteva. Visina instalacija svjetiljke treba da bude jednaka irini puta. Postavljanjem svjetiljki se postie veoma dobar odnos opte jednolikosti jaine osvjetljenja, dobro vizuelno voenje, dok negativnu stranu predstavlja mogue ljuljanje svjetiljki na jakom vjetru i sloeno odravanje rasvjetnih ureaja, jer vozilo za odravanje ometa odvijanje saobraaja. Sredinja instalacija u nekim sluajevima predstavlja dobro rjeenja za puteve i ulice du kojih je zasaeno drvee.
Crte 7.3: Sredinje instalacije svjetiljki iznad osovine puta 2.10.7.4 Dvostrane paralelne instalacije Dvostrane paralelne instalacije preporuujemo za puteve vee irine. Odnos izmeu visine instalacija svjetiljke i irine puta treba da bude manji od 1. S obzirom na optike karakteristike svjetiljke, preporueni odnos izmeu visine instalacija svjetiljke i efikasne irine puta (h/w) treba da bude izmeu 2/3 i 2/5.
Crte 7.4: Dvostrane paralelne instalacije 2.10.7.5 Dvostrane izmjetene instalacije svjetiljki
Dvostrane izmjetene instalacije svjetiljki se primjenjuju u sluajevima kada odnos izmeu irine puta i irine rasvjetnih taaka (h/w) iznosi izmeu 1 i 2.5. Negativna strana takve instalacije je lo odnos uzdune jednolikosti jaine osvjetljenja, usljed izmjetanja svjetlosnih taaka. Uopteno govorei, preporuujemo dvostrane paralelne instalacije svjetiljki ili jednostrane instalacije sa poveanom visinom stubova.
Crte 7.5: Dvostrane izmjetene instalacije svjetiljki 2.10.7.6 Dvostrane sredinje instalacije svjetiljki Ove instalacije imaju prednosti uglavnom na irokim putevima sa razdjelnim zelenim podrujem. I tokom dana, ali i tokom noi mogue je postii dobar odnos jednolikosti jaine osvjetljenja i dobro vizuelno voenje. Instalacije u jednom redu omoguavaju jednostavnu realizaciju elektrinih instalacija. U cilju obezbjeenja dobrog odnosa jednolikosti jaine osvjetljenja, visina instalacija treba
da prelazi irinu puta. Crte 7.6: Dvostrane sredinje instalacije
strana 218 od 243
2.10.7.1.7 Prelaz sa osvijetljenog na neosvijetljeni dio puta Kod prelaza sa osvijetljenog na neosvijetljeni dio puta u toku noi, kao i pri veim brzinama kretanja, situacija moe biti jednaka vonji kroz tunel u toku dana. Stoga je potrebno omoguiti postepen prelaz sa svjetlosti u mrak, ukoliko je brzina vonje vea od 60 km/h i ukoliko postoji uslov na nivo osvjetljenja na osvijetljenom dijelu puta iznosi ili bude vei od 1 cd/m2. Prelaz moe biti postepen primjenom rasvjetnih tijela sa manjim protokom svjetlosti, a u alternativnim sluajevima osvjetljenje je mogue realizovati na dijelu puta koji u suprotnom ne bi bio osvjetljen, ime se obezbjeuje oko 1/3 osvjetljenja normalno osvijetljenog dijela. Potrebna duina prelaznog podruja zavisi od dozvoljene brzine vonje. Pregled preporuenih udaljenosti predstavljen je u Tabeli 7.1.
Tabela br. 7.1.: Potrebna duina prelaznog osvjetljenja s obzirom na dozvoljenu brzinu vonje
Brzina (km/h) 50 60 70 80 90 i vie Potrebna duina prelaznog osvjetljenja (m) 80 110 140 170 200
2.10.7.1.8 Raspodjela rasvjetnih taaka u krivinama Sa krivinama iji je radijus vei od 500 m postupamo jednako kao sa ravnim dionicama puta. Dok je kod krivina sa manjim radijusom potrebno smanjiti udaljenost izmeu taaka osvjetljenja. S obzirom na tehniki aspekt osvjetljenja bolje je da svjetiljke budu postavljene sa vanjske strane krivine, jer se na taj nain postie vei nivo osvjetljenja i bolji odnos ujednaenosti jaine osvjetljenja (uglavnom za vrijeme padavina). Meutim, svjetiljke i rasvjetni stubovi koji se nalaze sa vanjske strane krivine mogu, u sluaju saobraajne nesree, prouzrokovati ozbiljne povrede. Stoga je bolje da se na crnim takama rasvjetni stubovi postavljaju sa unutranje strane krivina, uprkos slabijim tehnikim karakteristikama osvjetljenja i loijem vizuelnom voenju. Preporuene udaljenosti izmeu rasvjetnih taaka u sluaju serpentine, za oba naina postavljanja rasvjetnih stubova, predstavljene su na Crteima 7.7 i 7.8.
Crte 7.7: Postavljanje svjetiljki u serpentinama svjetiljke sa vanjske strane krivine

Crte 7.8: Postavljanje svjetiljki u serpentinama svjetiljke sa unutranje strane krivine 2.10.7.1.9 Raskrsnice i prikljuci Raskrsnice, prikljuci i podruja suenja predstavljaju konfliktne take na kojima su pored zahtjeva koji se odnose na vii nivo osvjetljenja takoe veoma znaajni zahtjevi koji se odnose na vizuelno voenje. Primjeri raspodjele rasvjetnih taaka za odreene konfiguracije raskrsnica i prikljuaka prikazani su u Prilogu 8. Preporuujemo da se rasvjeta postavi na cjelokupnom podruju raskrsnica i prikljuaka. Ukoliko postavljanje rasvjete na itavom podruju nije predvieno, potrebno je obezbijediti djelimino osvjetljenje kritinih taaka u podrujima u kojima su uestale magle i u podrujima sa veim zahtjevima u vezi sa orijentacijom. U prilogu su predstavljene svjetiljke za djelimino osvjetljenje, kao puni krugovi.
strana 220 od 243
2.10.8 PRILOZI
Prilog br. 1:
Tabela br. 3.1.: Postupci za odreivanje tehnike klase osvjetljenja
OPIS REFERENCA U TABELA STRANA TEKSTU Stavka 3.4. 7 Tabela 32 8 Tabele 3.7 3.22 10 - 14
FAZA
1 Odrediti relevantno podruje 2 Odrediti skupinu situacija 3 Primjeniti tabelu koja odgovara odabranoj skupini situacija 4 Tano odrediti relevantno podruje i 5 Odabrati odgovarajuu skupinu tri x tehnike klase osvjetljenja 6 Odabrati odgovarajuu tehniku klasu osvjetljenja 6a U sluaju konfliktnih podruja Ukoliko su razmaci posmatranja krai i ukoliko nije mogue, usljed koncepta osvjetljenja tj. tehnikih klasa osvjetljenja skupine M promijeniti klasu skupine M sa odgovarajuom klasom skupine C 6b Saobraajna podruja du relevantnog podruja Provjeriti da li se odgovarajua tehnika klasa osvjetljenja razlikuje za vie od dvije klase izvriti odgovarajua prilagoavanja na osnovu tabele 6c Dodatne tehnike klase osvjetljenja pored klasa skupina C i P groups Klase skupine PC Klase skupine EV 6d Zamjena tehnikih klasa osvjetljenja U sluaju izbora tehnikih klasa osvjetljenja skupine A, zamijeniti klasu skupine P uporednom klasom skupine A 7 Potreba za zahtjevima koji se odnose na kvalitet osvjetljenja, a koji odgovaraju Izabranoj tehnikoj klasi osvjetljenja 8 U obzir je potrebno uzeti opte zahtjeve i preporuke
Tabela 3.5
Stavka 3.7
10
Tabela 4.10
22
Tabela 4.9
22
Tabele 4.4 4.8 Stavka 4.3
20 22 16 - 19
strana 221 od 243
Prilog br. 2: Tabela: Pregled parametara primjenjenih za odreivanje tehnike klase osvjetljenja
Tehniki zahtjevi koji se odnose na osvjetljenje pojedinih kategorija puta zavise od saobraajno-tehnikih kriterijuma, koji su opisani skupinom osnovnih i posebnih kriterijuma. Osnovni parametri predstavljaju osnovu za odreivanje skupine tehnikih situacija osvjetljenja, dok se posebni parametri upotrebljavaju za odreivanje tehnikih zahtjeva osvjetljenja u vezi sa osnovnom saobraajno-tehnikom situacijom. Pregled parametara:
1.
1.1.
Osnovni parametri
Uesnici u saobraaju:
Mogui izbor:
Kombinacija: Motorni saobraaj Spori saobraaj Biciklisti Pjeaci Kombinacija: M,T,K,P M T K P
1.1.1. Glavni uesnici u saobraaju: 1.1.2. Ostali uesnici u saobraaju kojima je dozvoljena upotreba saobraajnog podruja: 1.1.3. Skupina saobraajnih uesnika kojima je zabranjena upotreba saobraajnog podruja: Karakteristina brzina glavne skupine 1.2. uesnika u saobraaju:
Kombinacija: M,T,K,P
Kombinacija: M,T,K,P Visoka >60 km/h Srednja >30 km/h i < 60 km/h Niska <30 km/h Veoma niska (brzina hodanja)
2.
Posebni parametri
2.1. Geometrija saobraajnog podruja: 2.1.1. Razdvajanje saobraajnih traka za suprotne smjerove vonje: 2.1.2. Vrsta raskrsnice ili prikljuka:
DA NE Raskrsnica u nivou Prikljuci izvan nivoa
2.1.3. Uestalost raskrsnica ili prikljuaka: 2.1.3.1. Udaljenost izmeu raskrsnica izvan nivoa: > 3 km < 3 km 2.1.3.2. Uestalost raskrsnica u nivou: < 3 raskrsnice/km > 3 raskrsnice/km 2.1.4. Konfliktno podruje: DA NE Napomena: Konfliktna podruja su prikljuci, raskrsnice, podruja suenja, itd. 2.1.5. Fizike prepreke za usporavanje saobraaja: DA
NE 2.2. Priroda saobraaja: 2.2.1. Vozila (PGDS): < 4000 4000 do 7000 7000 do 15000 15000 do 25000 25000 do 40000 > 40000 U odreenim tabelama opcije izbora su ograniene, i to: > 7000 > 15000 > 25000 2.2.2. Uestalost biciklista: Normalna Vea 2.2.3. Uestalost pjeaka: Normalna Vea 2.2.4. Sloenost vizuelnih zadataka (orijentacija): Normalna Vea 2.2.5. Mirujui saobraaj (parkirana vozila): DA NE 2.2.6. Prepoznavanje lica: Potrebno Nije potrebno 2.2.7. Rizik od krivinog djela: Normalan Vei od normalnog 2.3. Uticaji ivotne sredine: 2.3.1. Sloenost podruja preglednosti: Normalna Vea 2.3.2. Osvjetljenje okoline: Tamno Srednje Svijetlo Napomena: Tamno okruenje za seoska podruja Srednja jaina osvjetljenja uglavnom u gradskim podrujima Svijetlo okruenje urbana podruja u centrima gradova
strana 223 od 243
Prilog br. 3: Tabela br. 4.12.: Klase skupine MW

Relativno poveanje praga percepcije [maksimalno] Koeficijent jaine osvjetljenja okoline (minimalna vrijednost)
Klasa
Jaina osvjetljenja povrine puta u vlanim i suvim uslovima Vlani uslovi:

UI
1
Suvi uslovi
U0
TI in % 2
Ko 3
L ucd/m [odravana vrijednost]

MEW1 MEW2 MEW3 MEW4 MEW5
1
U0 [minimaln [minima lna a [minimalna vrijednost vrijedno vrijednost] st] ]
2,0 1,50 1,00 0,75 0,50
0,40 0,40 0,40 0,40 0,35
0,60 0,60 0,60
0,15 0,15 0,15 0,15 0,15
10,00 10,00 10,00 15,00 15,00
0,50 0,50 0,50 0,50 0,50
Primjena ovog kriterijuma je proizvoljna, s tim da moe biti prilagoen za autoputeve.
Dozvoljeno poveanje Tl za 5 procenata dozvoljeno je u podrujima u kojima se koriste izvori svjetlosti sa slabom jainom svjetlosti.
2
3
Ovaj kriterijum se primjenjuje samo ukoliko nema saobraajnih podruja koja su vezana za put.
Tabela br. 4.13.: Klase skupine A

Klasa
E hs in lx
Polu-sferno osvjetljenje
U0
[minimalna odravana vrijednost] A1 A2 A3 A4 A5 A6 5,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Nema zahtjeva
[minimalna odravana vrijednost] 0,15 0,15 0,15 0,15 0,15 Nema zahtjeva
strana 224 od 243
Prilog br. 4:
Crte br. 4.1.: Postavljanje svjetiljki na pjeake prelaze
strana 225 od 243
Prilog br. 5: Tabela br. 5.1.: Simboli i skraenice

KOLIINA SIMBOL NAZIV ILI OPIS Smjer (ugao) fotometrijske polu-ravni (Crte 1) Razmak izmeu mjesta proraunavanja u uzdunom smjeru Razmak izmeu mjesta proraunavanja u poprenom smjeru Osvjetljenje Tok svjetlosti rasvjetnih tijela u svjetiljki Visina instalacija svjetiljke Cijeli brojevi koji oznaavaju red ili kolonu tabele Jaina osvjetljenja Intenzitet osvjetljenja Proizvod faktora starenja izvora svjetlosti i faktor odravanja svjetiljke Broj mjesta u uzdunom smjeru Broj mjesta u poprenom smjeru Koeficijent jaine osvjetljenja Smanjenji koeficijent jaine osvjetljenja Razmak izmeu svjetiljki Poveanje praga Ekvivalent jaine zasjenenja svjetlosti irina kolovozne trake irina odgovarajueg podruja Apscisa u (x, y) koordinatni sistem (Crte 6) Ordinata u (x, y) koordinatni sistem (Crte 6) Ugao izmeu ulaznog snopa svjetlosti koji je vertikalan na ravnu povrinu polu-cilindra, koji predstavlja osnovu za mjerenje polucilindrinog osvjetljenja (Crte 15) ili odabrane vertikalne ravni na kojoj se izraunava vertikalno osvjetljenje (Crte 16) Ugao vertikalnog prostiranja snopa svjetlosti (Crte 1) Nagib u toku funkcionisanja (Crte 8) Nagib u toku mjerenja (Crte 8) Nagib u proraunima (Crte 8) Azimut postavljanja (Crte 4) Okretanje svjetiljke (Crte 1) JEDINICA (stepeni) m m lx klm m cd/m2 cd/klm sr-1 sr-1 m % cd/m2 m m m m (stepeni)
C D d E F H j, m L I MF N n q r S TI
Lv
WL Wr x y
f m
(stepeni) (stepeni (stepeni) (stepeni) (stepeni) (stepeni)
strana 226 od 243
Prilog br. 6: Tabela br. 5.2.: Primjer r-tabele

tan
0 0 0.25 0.5 0.75 1 1.25 1.5 1.75 2 2.5 3 3.5 4 4.5 5 5.5 6 6.5 7 7.5 8 8.5 9 9.5 10 10.5 11 11.5 12 x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 2 x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x 5 x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x
u stepenima
10 15 20 25 30 35 40 45 60 75 90 10 12 13 15 16 18 5 0 5 0 5 0 x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x
strana 227 od 243
Prilog br. 7: Tabela: Obrazac izvjetaja o mjerenjima (samo za informacione svrhe)

A. 1. OPTE INFORMACIJE Lokacija mjerenja Datum mjerenja Vrijeme mjerenja Mjerenje izvrio (ime i prezime)
A. 2. PODACI O GEOMETRIJI RASVJETNOG TIJELA

Opis puta i njegovog okruenja, kao i dimenzije i poloaj osvjetljenja. Ukoliko je mogue priloiti fotografije. Poloaj putne infrastrukture, parkiranih vozila i drugih objekata
A. 3. PODACI O POVRINI PUTA Vrsta povrine Starost povrine Napomene koje se odnose na stanje povrine puta
A. 4. PODACI O SVJETILJKAMA
Svjetiljka (tip 1) Oznaka Tabela jaine osvjetljenja Nagib (jaine osvjetljenja) Visina instalacija (m) Starost Datum posljednjeg ienja Metod instalacije Ostali podaci Rasvjetna tijela/sijalice svjetiljkama tip 1 u Tip/proizvodnja Snaga (W) Godite Broj rasvjetnih tijela u svjetiljki
strana 228 od 243
Kontrolna oprema Nain regulacije Svjetiljka (tip 2) Oznaka Tabela jaine osvjetljenja Nagib (jaine osvjetljenja) Visina instalacija (m) Starost Datum posljednjeg ienja Metod instalacije Ostali podaci Rasvjetna tijela/sijalice svjetiljkama tip 2 u Tip/proizvodnja Snaga (W) Godite Broj rasvjetnih tijela u svjetiljki Kontrolna oprema Nain regulacije
A. 5. PODACI O MREI ZA NAPAJANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM

Prosjena napona mjerenja vrijednost vrijeme
Najvia vrijednost napona u vrijeme mjerenja
A. 6. PODACI O STANJU OKOLINE

Vremenski uslovi Vrijeme Temperatura oC Preglednost Povrina puta (mokra, vlana) Poetak mjerenja Kraj mjerenja
A. 7. OPIS POSTAVLJANJA
Ureenje svjetiljki Nagib svjetiljki Odravanje svjetiljki Ostali izvori svjetlosti Zasjenenje svjetlosti Primjedbe
A. 8. MJERNI INSTRUMENTI
Marka Osvjetljenje Polu-sferno osvjetljenje Polu-cilindrino osvjetljenje Osvjetljenje (mjerno podruje instrumenta stepenima) Voltmetar Model instrumenta Broj instrumenta Datum kalibrisanja Certifikat instrumenta
Podatke je potrebno navesti ukoiko su zahtijevani u tenderskoj dokumentaciji.
A. 9. PODRUJE MJERENJA (MREA)
metara
strana 230 od 243
Vrsta mjerenja Visina mjerne sonde Broj instrumenta Koriteno podruje mjerenja Poloaj glavne sonde Na dijagramu oznaiti poloaj svjetiljki, take u kojima se izvode mjerenja, vrijednosti izmjerene sondom i smjer osvjetljenja (polu-cilindrino, vertikalno)
strana 231 od 243
A. 10. ZAPISNIK O IZVEDENOM MJERENJU
Vrijeme stavljanja instalacija u funkciju Vrijeme poetka mjerenja Lokacija br. 1 Prosjeno osvjetljenje u vrijeme mjerenja Standardno mjerenja Lokacija br. 2 odstupanje od
Prosjeno osvjetljenje u vrijeme mjerenja Standardno mjerenja odstupanje od
Lokacija br. 3
Prosjeno osvjetljenje u vrijeme mjerenja Standardno mjerenja odstupanje od
A. 11. MJERENJA IZVEDENA IZ VOZILA U POKRETU Mogui naini mjerenja: 1. Snimanje za laboratorijske analize; 2. Snimanje fotometrom Ispravke zbog mjerenja kroz automobile Mjerenje osvjetljenja izvoenja staklo na
Mjerenje jaine osvjetljenja
Opis naina mjerenja, ukljuujui ispravke zbog uticaja sjene vozila
Metod povezivanja Mjerenje jaine osvjetljenja i geometrisjkog poloaja mjernog osvjetljenja instrumenta sa poloajem mjernih mjesta Procijenjena netanost evidentiranih vrijednosti Posmatranja koja se odnose na kvalitet proraunatih karakteristika
strana 232 od 243
Prilog br. 8: Tabela: Primjeri raspodjele rasvjetnih taaka za odreene konfiguracije raskrsnica i prikljuaka
glavna cesta stranska cesta a). T kriie b). T kriie (variantno) c). Kriie glavne in stranske ceste
glavni put boni put a). "T" raskrsnica b). "T" raskrsnica (varijantno) c). Raskrsnica izmeu glavnog i bonog puta
d). Kriie glavne in stranske ceste (variantno) d). Raskrsnica izmeu glavnog i bonog puta (varijanto) e). Odcep z usmerjevalnim otokom f). Odcep z usmerjevalnim otokom (variantno) sredji pas AC g). Prikljuki in odcepi Legenda: e). Izlaz sa usmjeravajuim ostrvom f). Izlaz sa usmjeravajuim ostrvom (varijantno) Srednja saobraajna traka na autoputu g). Ulazi i izlazi Legenda:
Svetilke potrebne predvsem zaradi vidnega Svjetiljke potrebne prije svega za vizuelno vodenja voenje Svetilke odsekov Opomba: Slike niso v merilu. Lokacije stojnih mest so pribline in jih je potrebno prilagoditi konkretni situaciji. Enako velja za uporabljeno tevilo svetilk. za potrebe razsvetljave celotnih Svjetiljke dionica potrebne za osvjetljavanje itavih
Napomena:
Crtei nisu u razmjeri. Lokacije postavljanja su pribline i potrebno ih je prilagoditi konkretnoj situaciji. Jednako se primjenjuje za upotrebljeni broj svjetiljki
strana 233 od 243
a). "T" raskrsnica
c). raskrsnica izmeu glavnog i stranskog puta
b). "T" raskrsnica (variantno)
d). raskrsnica izmeu glavnog i stranskog (variantno)
e). izlaz sa usmjeravajuim ostrvom
f). izlaz sa usmjeravajuim ostrvom (variantno)
g). ulazi i izlazi
Legenda:
Svjetiljke potrebneprije svega za vizuelno voenje Svjetiljke potrebne za osvetljavanje itavih dionica
strana 234 od 243
Napomena: Crtei nisu u razmjeri. Lokacije postavljanja su pribline i potrebno jih je prilagoditi konkretnoj Situaciji. Jednako se primjenjuje za poglavlje 5 svjetiljki. knjiga I dio 1 upotrebljeni broj RS-FB&H/3CS
DDC 433/04
2.11 OPREMA ZA NAGLAAVANJE TOKA AUTO-PUTA ILI BRZOG PUTA NA
PODRUJU RAZDVAJANJA
Oprema za naglaavanje toka autoputa ili brzog puta na podruju razdvajanja je: - usmjeravajui unjevi i - stubii za smjer. Usmjeravajui unjevi namijenjeni su upozoravanju vozaa na blizinu povrine na kojoj se autoput ili brzi put razdvaja u dva smjera (slika 1). Stubii za smjer su namijenjeni naglaavanju toka kolovoza autoputa ili brzog puta, kada tok kolovoza autoputa ili brzog puta na podruju gdje se autoput ili brzi put razdvaja, nije mogue oznaiti sa usmjerivaima puta (slika 2).
Slika 1
Slika 2
Strelica na usmjeravajuem unju i oznaka na stubiima za usmjeravanje mora biti od materijala, koji odsijeva svjetlost.
Strana 235 od 202
2.12 POZIV U SLUAJU NUDE 2.12.1 OPTE Ovim smjernicama dani su zahtjevi investitora za projektovanje sistema poziv u sluaju nude koji je osnovan na usklaenim tehnikim rjeenjima (graevinskim, tehnolokim i saobraajnim) pa je upotrebljiv i bezbjedan za svakog korisnika sistema. Sistem poziv u sluaju nude namjenjen je vozaima na autoputevima kao i osoblju koje radi na odravanju za uspostavljanje veze iz odreenih lokacija na autoputu sa nadlenom bazom ili njenom ispostavom. Od ispravnog djelovanja tog sistema zavisi bezbjednost i ivot vozaa na autoputu. Zato tehnika rjeenja moraju da obezbjeuju bezprijekorno djelovanje sistema poziv u sluaju nude bez obzira na razliite uslove okoline, koji su na podruju BiH vrlo razliiti. Sistem je namjenjen korisnicima kojima je potrebna pomo u sluaju bilo kakve nesree ili kvara prijevoznog sredstva. 2.12.2 TEHNIKI PROPISI Pri izradi tehnike dokumentacije, izvoenju radova i putanju u pogon sistema poziv u sluaju nude potrebno je uzeti u obzir sve dolje navedene standarde i dopune tih standarda kao i standarde koje navode ti standardi te sve propise , upute i projekte: Evropski standardi: ENV 61024-1; 1995, ENV 61312-1 (IEC 1312-1), EN 60068-2-6, EN 50090-2-2/1996, ETR 035/1992 Strani nacionalni standardi: DIN VDE 0816 Teil 1, Teil 2, DIN VDE 0185 Teil 100, Teil 103, DIN VDE 0800 Teil 2/07.85, Teil 1/10.87, DIN VDE 0845 Teil 1/10.87, Teil 2/10.93, DIN VDE 0675 Teil 6 Entw. 11.89, DIN 48830; 1985 Opis zatitnog sistema od groma, DIN 48831; 1985 Izvjetaj o mjerenjima na zatitnom sistemu od groma, DIN 48820: Sheme sastavnih dijelova zatite od prenapona i crtei, DIN 48803; (mart 1995) zatitni sistem od groma. Standardi za optike kablove i mree 1. Uputa o polaganju i montai optinih kablova (PTT Vestnik br. 4/89); 2. Uputa o planiranju optikih kablovskih odsjeka i prijenosnih sistema (PTT Vestnik br. 23/87, 6/91); 3. Uputa o mjerenju optikih i prijenosnih karakteristika optikih vlakana (PTT Vestnik br. 21/87); 4. Uputa o mjerenju na telekomunikacijskim vodovima sa optikim vlaknima (PTT Vestnik br. 12/91); 5. Uputa o opsegu provjeravanja kvaliteta pri preuzimanju TK kablova sa optikim vlaknima (PTT Vestnik br. 27/90); 6. Uputa o tehnikoj evidenciji meugradskih i spojnih TK linija sa optikim vlaknima (PTT Vestnik br. 6/91); 7. Tehniki uslovi za telekomunikacijske kablove sa monomodnim optikim vlaknima (PTT Vestnik br. 13/88); 8. Tehniki uslovi za telekomunikacijske kablove sa optikim vlaknima bez metalnih elemenata (PTT Vestnik br. 12/88); 9. Tehniki uslovi za uvodne telekomunikacijske kablove sa jednim optikim vlaknom (PTT Vestnik br. 4/89);
RS-FB&H/3CS DDC 433/04 knjiga I dio 1 poglavlje 5
Strana 237 od 202
10. Tehniki uslovi za osnovno regeneratorsko polje TK kabla sa optikim vlaknima (PTT Vestnik br. 23/86); 11. Tehniki uslovi za spojnike za spajanje telekomunikacijskih kablova sa optikim vlaknima (PTT Vestnik br. 4/89); Ukoliko za vrijeme projektovanje doe do zamjene odnosno promjene standarda ili propisa koji su navedeni u smjernicama, novim standardima ili propisima, projektant to mora da uzme u obzir i da iste navede. 2.12.3 TEHNIKI ZAHTJEVI 2.12.3.1 Sastav sistema poziv u sluaju nude Sistem poziv u sluaju nude (PuSN) sastavljaju slijedea oprema i instalacije: est- cijevna kabelska kanalizacija za potrebe PuSN koja protie po sredini trake za zaustavljanje te stojni i vuni ahtovi , sa ugraenim membranama, postavljeni u bankini odnosno na odgovarajuoj udaljenosti od infrastrukturnih ureaja. Kod izgradnje potrebno je uzeti u obzir i dodatne zahtjeve koje daje ministarstvo za obranu. Za potrebe postavljanja drumske signalizacije na prelazima preko srednje odvojne trake potrebno je pripremiti mosne ahtove sa metalnim poklopcima (5t). za potrebe energetskog napajanja (voenje saobraaja, raznih portala, vremenskih stanica itd) potrebno je na pojedinim odsjecima dodatno poloiti PVC cijev 1x125 mm sa odvojenim ahtovima na svakih cca 250 m. novoizgraeni komunikacijski medij (kablovski sistem) upotrebljava se za vezu PS sa KC i za druge namjene. Sistem mora omoguavati istovremeni prijenos informacijske tehnologije , signalizaciju i napajanje ureaja instaliranih na tom odsjeku. Tehnoloki dio kontrolno komunikacijskega centra (KC) mora da bude tehnoloka cjelina projekta PuSN, a graevinski dio KC u bazi autoputa predmet je projekta baze autoputa. Oba projektanta moraju meusobno da sarauju. U projektu je potrebno predvidjeti faznu izgradnju i eventualno postavljanje privremenog centra. Pozivni stubii (PS) sa stojnim mjestima locirani uzdu autoputa moraju da budu oznaeni brojevima po projektu oznaavanja brojevima. Sistem za napajanje sa obezbjeenim dvostranim (rezervnim) napajanjem lociran u takama za napajanje . i .. Odsjeci za napajanje neka budu maksimalne duine 10 km. 2.12.3.2 Uslovi okoline Sistem poziv u sluaju nude mora da bude zasnovan i izgraen tako da obzirom na normalne i predvidive nenormalne uslove okoline deluje besprijekorno., pouzdano i bezbjedno od slijedeih utjecaja okoline: temperaturno podruje od -25C do +60 C, relativna vlanost do 98%, vibracije u frekventnom podruju od 10 Hz do 150 Hz u skladu sa EN i ETSI standardima, utjecaj groma: zatitni sistem protiv groma izabere se za cjelokupan sistem PuSN obzirom na uestalost udara groma na projektnom podruju (izokeravina karta kolor prilog u projektu). Na osnovu izokeravikih i statistikih podataka djelovanja groma te specifine otpornosti tla na projektiranom odsjeku, projektant procjeni potrebu da se izrauna vjerovatnosti udara groma i da se to uvrsti kao sastavni dio projekta. Utjecaj preklopnih pojava, stranih elektromagnetskih polja VN ureaja, utjecaj elektrostatinih razelektrisanja, Utjecaj lutajuih zemljanih tokova, Utjecaj korozivnog djelovanja zemljita.
Navedeni zahtjevi vae za sve ureaje tog sistema navedene u t. 2.2. ovog projektnog rada. Pred poetkom izrade tehnike dokumentacije za postavljanje sistema PuSN na odreenom odsjeku autoputa za isti odsjek obavezno prethodno provjeriti vrste i opsege utjecaja okoline i tome primjereno treba izabrati odgovarajue tehniko rjeenje cjelovitog sistema PuSN po t 2.2. 2.12.4 SPECIFINI ZAHTJEVI ZA OPREMU SISTEMA POZIV U SLUAJU NUDE 2.12.4.1 Zahtjevi za PS (pozivni stubii)
o -
PS u sistemu poziv u sluaju nude za odsjek koji je predmet projekta, moraju biti vizuelno slini bojI kuita RAL 2004. PS moraju biti postavljeni tako da korisnik prilikom poziva gleda pravougaono na smjer vonje. Kuite PS mora biti otporno na so, sredstva za posipanje puteva i atmosferske utjecaje (vlaga, kia, snijeg, sunce, niske temeprature i dr.). Prilikom pluenja snijega, zbog dinamike sile snjene bljuzge ne smije doi do pomicanja ili oteenja PS. Istovremeno mora od opasnosti snjene bljuzge biti zatien i korisnik PS. Kuite PS mora biti konstruisano i postavljeno tako da nudi zatitu od napetosti dodira u sluaju udara groma u taj sistem (isto vai i za utjecaje VN ureaja). Izvedba PS mora odgovarati Pravilniku o elektromagnetskoj zdruivosti. Sva mjesta sa kojima korisnik moe da doe u dodir, moraju biti zatiena od prevelikog napona dodira, radi toga je primjereno urediti sistem ozemljenja PS, sistem zatite od groma, konstrukcijo kuita PS i urediti okolinu. Stojno mjesto uz PS mora biti zatieno i ureeno tako da ne doe do nedozvoljenih napona koraka pri udaru groma u PS. Na kuitu svakoga PS mora biti namjetena crvena tipka ( sa dvojezinim natpisom) kojom je mogue uspostaviti vezu sa KC, svjetlosna signalizacija i identifikacijska oznaka PS. PS moraju biti povezani sa KC u punoj dupleksnoj vezi. Pri uspostavljanju veze, u kontrolnom centru se operatoru ispie broj PS koji zove; u KC i na PS aktivira se zvuni i svjetlosni signal. Kad se operator odazove na poziv, mora se uspostaviti obojestrano razumljiva, kvalitetna govorna veza. Prekid veze neka bude mogu samo od strane operatora u KC. Ako u meuvremenu, nakon to je uspostavljena veza izmeu KC i PS, doe do poziva iz drugig stubia, operatoru se ispie broj stubia koji zovu. Sistem poziv u sluaju nude mora biti sposoban registrirati istovremeno poziv iz barem etiri PS. KC mora omoguiti operatoru da prekine prvu vezu, govorno provjeri pozive na ekanju i ponovo uspostavi vezu sa prvim PS. Svaki stubi mora biti oznaen tako da je korisniku jasna namjena upotrebe PS (oznaka SOS) i lokacija stubia (broj) , nou mora biti oznaka vidljiva na udaljenosti barem 500 m u oba smjera vonje. Sistem poziv u sluaju nude mora omoguavati fiziki pomak do 300 m izmeu PS na paru kabla koji povezuje stubie istog para. Sistem poziv u sluaju nude mora omoguavati i slubenu vezu izmeu pojedinih PS i izmeu PS i KC koja je dostupna samo odravaocima sistema. Lokacije pozivnih stubia moraju prvenstveno obezbjeivati saobraajnu sigurnost korisnika za vrijeme korienja PS i biti usklaene sa predvienim lokacijama objekata uz cestu npr. odmaralita, putne stanice, baze autoputa, tunel, viadukti, mostovi, odcjepi autoputa).
strana 239 od 243
2.12.5 KONTROLNI CENTAR 2.12.5.1 Zahtjevi za zgradu Zgrada u kojoj e biti smjetena elektrina i elektronska oprema za sistem poziv u sluaju nude mora da bude opremljena zatitnim sistemom protiv groma (LPS) sa efikasnou od najmanje 98%, ta odgovara zatitnoj klasi I za sluaj direktnog i indirektnog udara groma. Sistem zatite od groma mora sprijeavati oteenja u zgradi od slijedeih uzroka: S1 napon koraka i dodira zbog direktnih udara groma S2 poara, eksplozije, mehanikih i hemijskih efekata zbog direktnih udara groma, S3 prenapona na opremi zbog direktnih udara groma, S4 prenapona na opremi zbog indirektnih udara groma. Kod dimenzioniranja zatitnog sistema protiv groma (LPS) zahtjevi za PS i KC su sa gledita zatite potpuno jednaki, a pritom treba uzeti u obzir standarde naveden u t 8. i dodatno standarde koje ukljuuju ti standardi, ukljuujui i njihove dopune. 2.12.5.2 Zahtjevi za elektrinu i elektronsku opremu Kontrolni centar koji e se nalaziti u zgradi baze autoputa treba opremiti sa ureajima koji omoguuju komunikaciju sa licima uz PS, ureajima za napajanje sistema i ureajima za indikaciju uspostavljenih veza i veza na ekanju. Kada je predviena etapna gradnja autoputa, potrebno je predvidjeti i etapno prikljuivanje odsjeka na postojee putne baze. Elektrine parametre za signale od strane PS, slabljenje signala, frekvenciju pozivnog signala, izmjenini napon napajanja u KC i na mjestima za napajanje, potrebno je odrediti tako da je omogueno pouzdano i sigurno djelovanje sistema PuSN u uslovima okoline gdje je smjeten: najvii napon napajanja koji se moe koristiti za napajanje sistema poziv u sluaju nude je 380/220 V. KC mora imati mogunost automatske kontrole PS. Svaku moguu greku mora odmah javiti operatoru (dovoljna je informacija o uzroku i broju pokvarenog stubia). Poziv u sluaju nude mora u KC izazvati signal koji poziva tako dugo dok se operator ne odazove. U sluaju poziva sa PS na shemi rasporeda PS (tabloju) pokae se odgovarajua identifikacija pomou koje operator brzo utvrdi poloaj PS iz kojega se zove. Za osiguranje pouzdanosti sistema PuSN u tom je projektu predviena veza sa KC. Sistem PuSN mora omoguavati kompatibilnost djelovanja uz poznavanje protokola djelovanja drugih sistema. Svaki dobavitelj sistema PuSN mora po potrebi dati Naruiocu protokole djelovanja sistema radi obezbjeenja kompatibilnog djelovanja sa drugim sistemima. KC mora biti zasnovan tako da njime moe upravljati operator sa srednjom strunom spremom i da je prikladno osposobljen. 2.12.6 SISTEM NAPAJANJA 2.12.6.1 Osnova sistema za napajanje Napajanje sistema poziv u sluaju nude u principu se izvodi iz vlastite (ili javne) nisko naponske mree i preko komunikacijskog centra ili stanica za napajanje do pojedinih PS sa sistemom SELV. Jedinica napajanja u KC mora osiguravati neprekidno napajanje centrale i komandnog pulta barem jo 6 asova nakon prekida napona u mrei, gdje je potrebno uzeti u obzir prikljuenje na eventulano ve ugraen centralni sistem neprekidnog napajanja u objektu (kvalitet po IEC za Aku-baterije klasa II ivotni vijek najmanje 7 godina). Isti sistem napajanja treba upotrijebiti za dvostrano (rezervno) napajanje pojedinih odsjeka uz autoput.
strana 240 od 243
Svi ureaji od kabla niskog napona preko jedinice za napajanje do spona za prikljuenje u PS moraju odgovarati vaeim standardima JUS NB2.741 i odgovarajuim evropskim (EN) , meunarodnim standardima (ISO/IEC) ili stranim nacionalnim standardima , ako su usklaeni sa evropskim. 2.12.6.2 Zatita sistema za napajanje od prenapona Na odsjecima gdje prethodne provjere utjecaja okoline na sistem PuSN pokau da je taj sistem ugroen zbog prenapona treba izvesti zatitu od napona i na svim dijelovima sistema za napajanje. Odreivanje zatite i opreme za izvoenje zatite od prenapona na itavom sistemu za napajanje, mora odgovarati evropskim (EN) standardima odnosno meunarodnim IEC standardima ili odgovarajuim nacionalnim standardima, ako su harmonizovani sa evropskim. 2.12.7 PRIJENOSNI SISTEM 2.12.7.1 Zahtjevi za kabel i klasifikaciju veza (projektovanje, polaganje, montau, merenja, izradu izvedbene dokumentacije) Radi osiguranja kvalitetne i pouzdane veze pozivnih stubia sa opremom u KC potrebno je izabrati konstrukciju kabla na osnovu prethodnih provjera utjecaja okoline koji su navedeni u t. 3 ovog projektnog rada za sistem PuSN. Osnova konstrukcije komunikacijskog kabla ostaje slina onoj na postojeim odsjecima autoputa: Najmanje deset niskofrekventnih zvijezda etvorki sa promjerom vodia 0,9 mm. Izolacija ila mora biti iz pjenastog polietilena preko kojeg je nanesen sloj iz punog polietilena (skin), koji mora obezbjeivati odgovarajuu prodornu vrstou: jezgra-oklop-oklopzemlja, kao i odgovarajuu vrstou izolacije izmeu pojedinih ila. Obezbjeana mora biti uzduna i poprena vodena nepropusnost. Konstrukcija kabla mora biti izabrana tako da nudi dovoljnu zatitu protiv udara vlage u kabel, protiv utjecaja vanjskih elektromagnetskih polja i zatitu u skladu sa izvedenim izraunima utjecaja okoline. Veze u kablu klasifikovane su kao meugradske (oznaka TD). Zahtjevi za kabel moraju biti u skladu sa vaeim nacionalnim-evropskim (EN), meunarodnim ili stranim nacionalnim standardima, ako su harmonizovani sa evropskim i ako odreuju kabel koji je po konstrukciji izrade jednak ili kvalitetniji od ve poloenih kablova uz autoput. Za obezbjeivanje raspoloivosti i pouzdanosti veza po kablu, ta odgovara gore navedenim zahtjevima, potrebno je : - izvesti povezivanje veza u svim kabelskim ahtovima sa izvoenjem odcjepa do oba PC preko kabelskog vrha u stubiu PS ili na rascjepnoj sponi namjetenoj na konzoli u kabelskom ahtu. - predvidjeti zavretak kabla sa odvojnim vrhom kabla ime je omogueno razlikovanje meu kabelskim vodovima i elektronikom u PS (network termination NT), - zatitu vodova treba izvesti sa odvojnim vrhom kabla sa zatitnim vezovima prenapona (SPD-surge protection devices) u skladu sa standardima i propisima u taki 8 ovog Projektnog rada. Projektovanje i montau meugradskog kabla treba izvesti u skladu sa uputama navedenim u PTT Vestniku br. 3/73 i 6/76. (navesti TP za polietilenske cijevi) te tehnikim uslovima navedenim u Slubenom glasilu Telekom (Slovenije), br.: 2-7. III.1996. Polaganje i montau meugradskog kabla potrebno je izvesti u skladu sa uputama navedenim u PTT Vestniku br. 2/71, 23/91 i ostalim propisima (ZJPTT). Sagraen odsjek kabelsih veza mora biti u skladu sa uputama o provjeri kabelskih TT vodova (Zbirka propisa iz podruja TT vodova i mrea LN-1 Beograd 1980).
Mjerenja na izgraenom kabelskom sistemu i projekat izvedenih radova potrebno je izraditi u skladu sa Uputama o tehnikoj evidenciji meugradskih kablova (Zbirka propisa iz podruja TT vodova i mrea LN-1 Beograd 1980) poglavlje B10 i B7 i Uputama o provjeri kvalitete o provjeravanju kvalitete TT vodova koje treba dopuniti u skladu sa uputama investitora ili odgovarajuim nacionalnim i stranim propisima i standardima kao i Uputama za izradu podzemnog katastra poloenih instalacija na elektronski medij. Mjerenja se izvedu od poetka do kraja kabelskih veza, bez ukljuivanja elektronike PS na kabelske parove (izmeu taaka NT). 2.12.7.2 Zatita prijenosnog sistema od utjecaja okoline
Sva prethodna provjeravanja utjecaja okoline na sistem PuSN moraju biti priloeni u pismenoj formi u tehnikoj dokumentaciji PGD, PZI. U specifinim primjerima (lutajui tokovi) potrebno je izvesti mjerenja i nakon zavretka svih radova na trasi autoputa.
Obzirom na rezultate provjeravanja utjecaja okoline treba u projektu za izvoenje prikazati zatitu od korozijskog djelovanja zemljita i zatitu od mehanikih, hemijskih i terminih oteenja kabla. Za mehaniku zatitu kabla treba predvidjeti izgradnju kabelske kanalizacije u skladu sa svim vaeim propisima Telekoma uz korienje atestiranog materiala. Kod izgradnje kabelske kanalizacije potrebno je predvidjeti zatitu od utjecaja groma u skladu sa Uputama o zatiti telekomunikacijskih kablova od atmosferske razelektrifikacije (PTT Vestnik br. 23/91). Obzirom na rezultate provjeravanja utjecaja okoline treba predvidjeti zatitu komunikacijskih vodova od atmosferskih utjecaja, utjecaja energetskih naprava (DV, RP, RTP) kod normalnog rada i uz njihova oteenja, pred utjecajem zbog preklapanja na VN mrei napajanja kao i zatitu od elektrostatine razelektrizacije te utjecaja vanjskih elektromagnetskih polja, ta treba izvesti u KC i svim PS. Za izvoenje te zatite moe se izraditi i poseban projekat kao dodatak koji je sastavni dio ovog projekta za izvoenje sistema poziv u sluaju nude. Kod zasnivanja zatite od prenapona, potrebno je uzeti u obzir ekonominost kod izvoenja i otklanjanja eventulanih kvarova na toj zatiti. U svim PS i KC potrebno je izraditi, u skladu sa vaeim nacionalnim standardima i tehnikim propisima, evropskim (EN), meunarodnim i stranim nacionalnim standardima, efikasan sistem uzemljenja, uzimajui u obzir ugroenost sistema. Elemente i sklopove za zatitu od prenapona treba izabrati tako da odgovaraju, istovremeno ili u kombinaciji, svim navedenim elektrinim utjecajima okoline. Svi ugraeni vezovi za zatitu od prenapona, njihove veze i zavrni elementi moraju imati usklaenu elektrinu vrstou i moraju odgovarati relevantnim evropskim (EN) , meunarodnim (ISO, IEC) i sa EN harmonizovanim nacionalnim standardima. Nakon zavretka izgradnje sistema PuSN potrebno je izraditi projekat izvedenih radova u skladu sa Uputama o sadraju projekta izvedenih radova: grafiki popis kabelske kanalizacije uz autoput, Projekat izvedenih radova predati Naruiocu na elektronskom mediju, Tehniku evidenciju o poloenom komunikacijskom kablu za sistem Poziv u sluaju nude (PuSN), Mjerenja na komunikacijskom kablu sistema Poziv u sluaju nude, Izradu projekta izvedenih radova za zatitu sistema PuSN od utjecaja okoline, Mjerenja na elektronici u PS i KC ukljuujui i izradu tehnike evidencije, Provjeravanje djelovanja sistema PuSN, Izvjetaj o provjeravanju sistema PuSN od utjecaja okoline do take zavretka (NT) ukljuujui zatitu od prenapona. 2.12.7.3 Provjeravanje kabelske kanalizacije Provjeravanje kabelske kanalizacije mora biti izvedeno obzirom na prolaznost i vodopropusnost. Provjeravanje mora biti izvedeno u skladu sa propisima njemakog Telekoma (Deutsche Telekom Vorschriften ZTV FLN 40).
2.12.7.4 Optiki sistem prijenosa Prilikom planiranja telekomunikacijskog modela slovenskih autoputeva potrebno je uzeti u obzir slijedea ishodita: Polaganje optikih kablova u kabelsku kanalizaciju na svim odsjecima autoputeva, Sistem mora imati dovoljno velik prijenosni kapacitet koji e sa lakoom omoguavati ukljuivanje digitalnih usluga, takoe i za prijenos podataka i video signala. Mrea mora biti fleksibilna, mora omoguavati jednostavno irenje na nivoju informativnih , govornih, ISDN i video signala sa najirim spektrom moguih meuelemenata, Mrea mora biti konfigurisana tako da obezbjeuje zatitu prijenosnih infomacija, Mora biti osigurana mogunost nadgradnje novijim tehnologijama , kao ta je ATM U skladu sa vaeim standardima i preporukama moraju biti osiguran cjeloviti daljinski nadzor i upravljanje. Mrea mora omoguavati ukljuivanje u mreu Telekom-a. U projektu je potrebno obraditi:
Izvoenje
1. 2. 3. 4.
nain izvoenja (polaganje i uvlaenje kablova u PEHD cijevi), montaa, uvodi u objekte i zakljuivanje kabla, spajanje kabla u kabelskim ahtovima na predvienim lokacijama, mjerenja parametara optike mree
1. kabel (vrsta, kapacitet, optereenja) 2. spojke 3. razdjelnici 4. FC/PC konektori 2.12.8 OSTALI ZAHTJEVI U popisu materiala i rada potrebno je specificirati svaku pojedinu fazu rada na nain kako stvarno tee rad i realno ju ocjeniti u projektima PGD, PZI i PZR. Za svaki ugraeni material mora biti u projektu i u popisu opreme naveden odgovarajui standard kao i atest izdan za materijal. U projektu mora biti naveden najmanji, jo dozvoljen faktor ispada PuSN ( MTBF>3000, najdue jo dozvoljeno vrijeme otklanjanja kvara (MTTR<6h) za sistem kao cjelinu. Sistem mora omoguavati nadgradnju daljinskih zahvata, samodijagnostiku djelovanja i perifirno irenje te kompatibilnost sa postojeim, ve izgraenim sistemom. Mora omoguavati prikljuenje PuSN na mreu Telekoma BIH. Upravljanje i kontrola djelovanja mora se izvoditi preko raunara i od strane naruioca izabranog programa, isto tako mora biti omogueno runo djelovanje sistema u svakom sluaju. Sistem PuSN mora biti zatien od vandalizma. Garancijska doba za sistem i sve njegove sastavne dijelove (osim projektno opredjeljenog potronog materiala) je najmanje 3 godine. Za KK je garancijska doba 10 godina nakon uspjeno izvedene probe. Zbog provjeravanja postizanja predvienih parametara sistema, probna doba rada je najmanja 6 mjeseci.
Oprema:
strana 243 od 243

1-1-5 Prometna Signalizacija I Oprema

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

1-1-5 Prometna Signalizacija I Oprema

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

Bosna i Hercegovina

DIREKCIJA CESTA FEDERACIJE BiH Sarajevo

Javno preduzee PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE Banja Luka

SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE, ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

Poglavlje 5: SAOBRAAJNA SIGNALIZACIJA I OPREMA

Sarajevo/Banja Luka 2005

Smjernice za projektovanje puteva

Saobraajna signalizacija i oprema

1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

knjiga I dio 1 poglavlje 5

Smjernice za projektovanje puteva

Saobraajna signalizacija i oprema

Saobraajna signalizacija i oprema

Smjernice za projektovanje puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Knjiga I - dio 1 - poglavlje 5

Smjernice za projektovanje puteva

Saobraajna signalizacija i oprema

Saobraajna signalizacija i oprema

Smjernice za projektovanje puteva

Smjernice za projektovanje puteva

Saobraajna signalizacija i oprema

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

knjiga I dio 1 poglavlje 5

Saobraajna signalizacija i oprema

Smjernice za projektovanje puteva

I-23 znak tunel (I-24), koji oznaava blizinu tunela na putu;

Smjernice za projektovanje puteva

Saobraajna signalizacija i oprema

Saobraajna signalizacija i oprema

Smjernice za projektovanje puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Knjiga I - dio 1 - poglavlje 5

Smjernice za projektovanje puteva

Saobraajna signalizacija i oprema

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

knjiga I dio 1 poglavlje 5

Saobraajna signalizacija i oprema

Smjernice za projektovanje puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Knjiga I - dio 1 - poglavlje 5

Smjernice za projektovanje puteva

Saobraajna signalizacija i oprema

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

knjiga I dio 1 poglavlje 5

Saobraajna signalizacija i oprema

Smjernice za projektovanje puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Knjiga I - dio 1 - poglavlje 5

Smjernice za projektovanje puteva

Saobraajna signalizacija i oprema

Saobraajna signalizacija i oprema

Smjernice za projektovanje puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

Knjiga I - dio 1 - poglavlje 5

Smjernice za projektovanje puteva

Saobraajna signalizacija i oprema

RS-FB&H/3CS DDC 433/04

knjiga I dio 1 poglavlje 5

Saobraajna signalizacija i oprema

Smjernice za projektovanje puteva

RS-FB&H/3CS DDC 433/04