Dobrodoli u svijet akvaristike!

Kao u svemu, tako je i u ovom djeliu prirode pretanka granica izmeu savrenosti i borbe za opstanak. Na alost, preesto se dogaa da zbog vlastite nepripremljenosti uinimo pogreke kobne po ivot naih ribica. I tako, umjesto da osjetimo zadovoljstvo, mir i tiinu, obuzmu nas frustracije i oaj dok gledamo kako polako gasne tek nedavno oformljen kutak za odmor.
etverokutni akvarij

kutni, ovalni

esterokutni

vrijednost, temperatura,...) mnogo se sporije odvijaju, pa mo emo pravodobno reagirati. No, za opremanje vrlo velikog akvarija potrebno je mnogo novca. Stoga poetnicima predla emo nabavu akvarija obujma izmeu 100 i 200 litara.

Smjetaj akvarija
To je razlog zbog kojega smo se odluili za tiskanje ovoga prirunika. Pokuat emo obraditi najva nije stvari, a mnogo, mnogo vie mo ete pronai na naim web stranicama, na adresi www.akvarijske-ribe.com Ovaj je prirunik nastao zajednikim trudom ekipe sa spomenutih web stranica i ako bude ikakvih pitanja (a bit e ih, vjerujte mi) s vae strane, ili pak po elite vlastita iskustva podijeliti s nama, pridru ite nam se - bit e nam izrazito zadovoljstvo! Kao prvo, u obzir morate uzeti masu oformljenog akvarija; kompletno ureen i napunjen vodom, akvarij od 150 l te i vie od 200 kg, pa je za njegov smjetaj potrebno imati dovoljno vrst stalak (ormari).

NE
VRATA

AKVARIJ

AKVARIJ

Izbor akvarija
Pri izboru akvarija nema strogih pravila. Postoje razni oblici, no odabir meu njima stvar je estetike i naeg osobnog ukusa. Tako po trgovinama mo emo, uz najee etverokutne oblike, naii i na esterokutne, osmerokutne, s ovalnom prednjom stijenkom, kugle,... Openito vrijedi: to vei akvarij, to je odr avanje lake, ma kako to na prvi pogled nevjerojatno zvualo. U veim akvarijima, promjena kvalitete vode i njezinih osnovnih svojstava (tvrdoa, pH

NE
PROZOR

Akvarij treba smjestiti tako da na njega ne pada Sunevo svjetlo, i to iz dvaju razloga: kako bi se izbjeglo nekontrolirano bujanje algi i, budui da se ribe okreu prema izvoru svjetlosti, kako ne bi zauzimale neprirodan polo aj dok sunce obasjava prednje staklo. Akvarij ne biste trebali smjestiti ni u blizini ulaznih vrata, jer su ribe izlo ene stresu ako se pored akvarija stalno prolazi. Iz istog

razloga ni previe buno mjesto nije idealno. Ispod akvarija stavite stiropor debljine 5 mm ili vie, jer i najmanja neravnina, ili neka mrvica na gornjoj ploi vaega stalka, mo e biti uzrokom pucanja stakla. Kako sva oprema za akvarij (filtar, grija, pumpice za zrak i rasvjeta) zahtijeva prikljuak na 220 V, akvarij morate smjestiti u blizinu utinice, ili pak osigurati dovoljno dugaak produ ni kabel s dovoljnim brojem prikljunih mjesta.

plastine reetke, koje tite grija od nasrtaja veih i agresivnih riba, ali istodobno tite i same ribe, kako se ne bi ozlijedile naslonivi se na vruu povrinu. Iako svaka vrsta riba ima svoju optimalnu temperaturu vode, namjestimo li termostat na 25 C, tek rijetkim vrstama riba to nee odgovarati (primjerice, diskusima, koji preferiraju topliju vodu - oko 30 C). Osnovno pravilo pri rukovanju grijaem jest da nikada ne smije raditi izvan vode, jer bi se u tom sluaju ve za nekoliko trenutaka pregrijao, to bi rezultiralo pucanjem zatitnog stakla. Iz slinog razloga po eljno je grija najprije na petnaestak minuta uroniti u vodu kako bi mu se temperatura izjednaila s okolinom, pa ga tek onda ukljuiti. Isti postupak treba primijeniti i prilikom vaenja grijaa.

Oprema
Ako ste se odluili na gotov komplet, tada najvjerojatnije imate svu potrebnu opremu za funkcioniranje vaeg slatkovodnog akvarija. U jednom od iduih poglavlja proitajte o opremi potrebnoj za morski akvarij. Za slatkovodni akvarij potrebno vam je sljedee:

Grija Filtar Rasvjeta Zrana pumpa (opcionalno: veina filtara opskrbljuje akvarij dovoljnom koliinom kisika, a kod biljnih akvarija dodatno upuhivanje zraka mo e ak usporiti rast bilja)

Filtar
Budui da postoji mnogo tipova akvarijskih filtara, a i cijene prilino variraju, izbor pravoga filtra jedna je od najveih stavki u ukupnoj svoti koju treba izdvojiti za akvarij, te nas ostavlja u mnogim nedoumicama. Na tr itu postoje razliiti filtri razliitih proizvoaa, koje dijelimo na:

Grija
U dananje vrijeme svi renomirani proizvoai izrauju vodootporne grijae s termostatom, koji automatski iskljuuje grija kad voda dosegne eljenu temperaturu. Veina njih grijae stavlja u

Unutarnje filtre:
Spu vaste filtre Kutne ili box-filtre Filtre pogonjene crpkom Podne filtre (smjetaju se ispod ljunka)

Vanjske filtre:
Visee (hang-on) filtre (postavljaju se bilo na bonu, bilo na stra nju stranu akvarija) Kanistarske filtre (najee se koriste u slatkovodnoj akvaristici kod veih akvarija)

Vrste akvarija
Prema nainu ureenja, vrstama riba, biljaka i ostalih organizama koje elimo imati, akvarije mo emo podijeliti na nekoliko vrsta. Po osnovnoj podjeli, akvariji mogu biti slatkovodni, boati i morski, a prema temperaturi vode dijelimo ih na hladnovodne i toplovodne.

Dezinfekcija akvarija i opreme

Nakon to ste nabavili akvarij i odabrali mjesto za njegov smjetaj, prvo to morate uiniti jest temeljito oprati akvarij. Staklo (vanjsku i unutarnju stranu) i poklopac perite samo mlakom vodom. Nemojte rabiti nikakva kemijska sredstva, osim malo hipermangana za dezinfekciju. Nakon toga dobro isperite vodom. Sve ukrase za akvarij, bilo prirodne (razno korijenje i drva) ili umjetne (keramike pilje, brodovi, avioni,...), prokuhajte na 5 minuta. ljunak za akvarij (osobito ako je rije o tvorniki neispranom, neobojenom ljunku) ispirite sve dok se voda ne razbistri, a zatim ga takoer prokuhajte.

Hladnovodni akvarij
Tekst napisao:Sandrino Moar ( Smozar)

Prije ulijevanja u akvarij, voda mora 2-3 dana odstajati u prikladnoj posudi, ili je treba prokuhati 30-45 minuta. Takoer, u akvarij se mo e staviti i destilirana voda, uz dodatak manje koliine mineralne vode radi obogaenja mineralima. Iako mnoge hladnovodne vrste bilja i riba vole tvru vodu, manja odstupanja nee prouzroiti znatnije smetnje ako nisu nagla nego postupna. pH vrijednost vode treba biti izmeu 6,0 i 7,8.

Grija nije potreban, jer je hladnovodnim ribama dovoljna temperatura vode 12-15 C. Na viim temperaturama metabolizam riba se ubrzava, to im skrauje ivotni vijek. Glede rasvjete, dovoljno je 0,5 W po litri vode, to je manje nego u tropskom akvariju. Najzastupljeniji stanovnik hladnovodnog akvarija je zlatna ribica, podvrsta Carassius auratus auratus, iako esto susreemo i hibridne oblike poput lavlje glave, crvene kape, perlice, pajolanke, teleskope i bubble. Najzastupljenije biljke u ovoj vrsti akvarija su: Myriophyllum Aquaticum, Lagarosiphon Major, Mentha cervina, Potamogeton Crispus, Tillatea recurva i dr.

3. Patuljaste cihlide Afrike - pu arice, patuljaste ustonoe,... Srednjoameriki patuljci Ju noameriki patuljci Od svih ribljih porodica, cihlide obuhvaaju najvei broj vrsta, te emo predstaviti samo nekoliko koje se kod nas mogu nabaviti. Cihlide jezera Malawi U ovu skupinu spada velik broj vrsta, koje se dijele na mbune i non-mbune. Za veinu vrsta dostupnih na naem tr itu karakteristino je bogatstvo boja. enke ovih riba ikru, a kasnije i mla, nose i uvaju u ustima. Dijelimo ih na rodove: Pseudotropheus, Labeotropheus i Labidochromis, koji su kod nas KARLOVAC najvie zastupljeni, te na Alunokare.

MaPo temperamentu 2 uranieva obala to tel. 047 / 616 819 su agresivne i teritorijalne ribe, a vole tvrdu i alkalnu vodu temperature 26-28 C. Primjerene su samo za velike akvarije (vee od 150 litara), s mnogo kamenja meu kojim se mogu skrivati. Cihlide jezera Tanganyika Najzastupljeniji rod u naim prodavaonicama je Neolamprologus, koji obuhvaa vrste poput: leleupi, calvus, tetracantus, tretocephalus, sexfasciatum i nekoliko vrsta pu arica. Nijedna od nabrojenih vrsta ne naraste vea od 10 cm, a neke ne prerastu ni 6 cm. Prete no se dr e u jatima. Nisu ustonoe, ali su FOTO: CICO047 CICO teritorijalne i meu mu jacima iste vrste este su borbe, osobito tijekom parenja. Kao i kod Malawi cihlida, Tanganyika takoer zahtijeva tvrdu i alkalnu vodu, te temperaturu izmeu 26 i 28 C.

Akvarij s cihlidama ("ciklidima")

Tekst napisao: Mikec Franci (Miki_Kodeljevo)

Cihlide dijelimo u nekoliko skupina: 1. Cihlide Staroga svijeta Cihlide Azije i Madagaskara Cihlide jezera Malawi Cihlide jezera Tanganyika Cihlide jezera Victoria Cihlide ostalih istonoafrikih voda 2. Cihlide Novoga svijeta Srednje i Ju ne Amerike Cihlide porjeja Amazone, koja je najbogatija vrstama

Patuljaste cihlide Pripadnika ove skupine je mnogo. Takoer su prekrasnih boja, ne narastu vie od 8 cm, te ih se mo e dr ati u manjim akvarijima. Bri ni su roditelji i, ovisno o nainu skrbi za mla, mo emo ih podijeliti u tri osnovne skupine: onu kod koje se za potomstvo brine mu jak, onu kod koje se za ikru i mla brine enka, te skupinu gdje su oba roditelja podjednako anga irana. Najei su rodovi: Microgeophagus, Apistogramma, Aequidens, Apistogrammoides, Crenicara, Dicrosus, Heterogramma, Mesops, Nannacara, Parvacara, Pseudoapistogramma,... s brojnim pripadajuim vrstama. U trgovinama se prodaje nekoliko vrsta, koje su navodno, zbog miroljubive udi, pogodne za svaki akvarij. No, veina tih ribica vrlo je osjetljiva i zahtijeva mekanu i kiselu vodu. Zbog velikog broja vrsta koje pripadaju porodici cihlida, te njihovim raznolikim potrebama za optimalnim ivotnim uvjetima, potrebno je dobro prouiti svaku pojedinu vrstu koju odluimo dr ati u akvariju.

zdravlju naih ljubimaca, a ako je akvarij nastanjen i koraljima, vie ne govorimo o udobnosti, nego o opstanku. Koralji su najbolji pokazatelj stanja mora, jer se povlae pri najmanjem zagaenju, a ugibaju ako takvo stanje potraje. U morskom akvariju mjerimo slanost, pH, fosfate, nitrite i nitrate, kao i temperaturu vode. Uporaba vode iz vodovoda ili zdenca suoava nas s velikom koliinom silikata, fosfata i ostalih primjesa koje su nemjerljive u moru, tako da je imperativ uporaba vode iz RO ureaja ili kupovanje demineralizirane vode. Cikliranje Nakon to smo u akvariju pomijeali H2O i sol za pripremu morske vode, te izmjerili gustou hidrometrom (vrijednosti zelenog podruja kreu se od 1022 do 1033), pokreemo cirkulaciju vode kroz filtar, u kojemu se trebaju razviti bakterije i alge. One su poetak ivota u naem akvariju. ivo kamenje ivo kamenje nije neto to gmi e po staklu i dnu. Rije je o najva nijem sastojku vaeg akvarija, ija je svrha filtriranje vode organskim putem. ivo kamenje koraljnog je podrijetla, upljikave strukture, te nastanjeno organizmima koji razla u amonijak na spojeve koje mo emo oistiti filtrom i kemikalijama. Na ivo kamenje lijepimo koralje, to je druga svrha njihove prisutnosti u akvariju. Tu dolazimo do sljedeeg va nog detalja cirkulacije vode. Kako bismo organizmima u kamenju (kao i koraljima) osigurali stalan dotok hrane, moramo stvoriti cirkulaciju vode sa to manje mrtvih kutova. U tome nam koriste powerhead pumpe, povrat iz filtra, te povrat iz sumpa (ako ga imamo).

Morski akvarij
Tekst napisao: Neboja Humek - Brada www.brada.info

Poetak i razvoj morskog akvarija Poinje najee iznenada, kad se poklopi nekoliko uvjeta (akvarij, oprema, novac), a inicijalni impuls je kad se morski akvarij vidi u ivo. Kod morskog akvarija prvo nam u oi upada boja vode, koja je - za razliku od "slatkog" (zelenog) kristalno plava. Razlika u boji posljedica je osvjetljenja, te pomanjkanja bilja i zelenih algi. Voda Kakvoa vode od vitalnog je znaaja za morski akvarij, a njezin kemijski sastav mo e znaiti razliku izmeu ivota i smrti, ili zadovoljstva i oaja. Ako imamo "fish-only", moramo razmiljati o udobnosti i

Preporuka je za cirkulaciju (mjereno u l/h) minimalno 10 x volumen akvarija. Na primjer, ako je zapremina akvarija 180 litara, cirkulacija ne bi smjela biti manja od 1800 l/h. Iznimku ine akvariji s DSB filtracijom (Deep Sand Bed) Takoer, moramo voditi rauna o koraljima, koji ne vole direktan mlaz vode iz PH pumpe. Rasvjeta Kako bi ivio, te kako bismo mogli vidjeti njegovu unutranjost, akvarij mora biti osvijetljen. Rasvjeta u morskom i slatkovodnom akvariju znaajno se razlikuje. Biljke zahtijevaju neto svjetla i dosta hranjivih sastojaka za normalan ivot. Koralji zahtijevaju intenzivno svjetlo odreenog spektra, te za njih postoje specijalni izvori svjetlosti. Odr avanje akvarija Zbog intenziteta rasvjete, te zbog vee otvorenosti (izlo enosti) zraku, potrebno je nadolijevanje svje e vode (do 2 litre na dan). Slana voda se ne dodaje, nego mijenja jednom mjeseno do 20 %. Potrebno je ee istiti skimmer (1-2 puta tjedno, ovisno od zagaenosti vode). Struganje algi s prednjeg stakla potrebno je svaka dva do tri dana. Morski akvarij skuplji je od slatkovodnog (u startu), ali prua neusporedivo vee zadovoljstvo, jer ivot u moru odvija se intenzivnije i dinaminije, te su promjene vidljive u

svakom trenutku. Ne treba zazirati od poetka treba slijediti zdrav razum i logiku, uz kratko upoznavanje s osnovnim pravilima.

Slatkovodni tropski akvarij

Prije nego to ponemo ureivati akvarij (stavljati podlogu, saditi biljke, nalijevati vodu), trebali bismo nainiti malu shemu rasporeda biljaka, kamenja, panjeva i ostalih ukrasa. Prilikom rasporeivanja elemenata po akvariju trebali bismo paziti da sve izgleda to prirodnije - dakle, treba izbjegavati bilo kakvu simetriju.

bilje stra njeg plana bilje srednjeg plana bilje prednjeg plana

Akvarijsko bilje
Tekst napisao: Frano Ledi (Frano_Zaprei)

Osim to akvarij ini ljepim, akvarijsko bilje igra vrlo va nu ulogu u odr avanju kemijske ravnote e, obogaivanju vode kisikom potrebnim za ivot riba, te spreavanju bujanja algi. Rasvjeta Kako bi biljke mogle rasti, potrebno im je svjetlo odreenog spektra i intenziteta. Okvirne smjernice za snagu rasvjete su sljedee:

Vrlo zahtjevno bilje: 2 W/l Srednje zahtjevno bilje: 1-1,5 W/l Manje zahtjevno bilje: 0,5-1 W/l Za optimalan rast bilja, svjetlo bi u akvariju trebalo biti ukljueno 12-14 sati dnevno. Veina gotovih kompleta dolazi u duane s rasvjetom za manje zahtjevno bilje, te lampama koje nisu adekvatne za akvarijsko bilje, nego pospjeuju rast algi! Osim kvalitetne rasvjete, bilju za uspjean rast treba osigurati i kvalitetnu podlogu, te ga povremeno prihranjivati gnojivom.

Osim brojnih tekstova o ureenju akvarija, opremi, opisima riba i biljaka, najzanimljiviji dio web stranica www.akvarijske-ribe.com svakako je forum, u kojem brojni lanovi razmjenjuju iskustva vezana uz akvaristiku. Na forumu poetnici, ali i oni iskusni, mogu pronai odgovore na gotovo sva pitanja i probleme s kojima se svakodnevno susreu dru ei se sa svojim ribicama, biljem, koraljima, pu evima i drugim stanovnicima tog arobog djelia prirode, ili pak podijeliti svoje iskustvo i dati savjet ostalima. Jo jedan zanimljiv dio portala je svakako i foto-galerija, koju svaki lan foruma mo e lako i jednostavno izraditi. Ujedno dobiva i vlastitu web adresu oblika

Nekoliko savjeta za sadnju:

Sve
niti

ute i trule listove prije sadnje treba odstra-

www.akvarijske-ribe.com/galerija/ime
Na portalu se nalaze i lako pretra ive baze riba i akvarijskog bilja, sa svim opim podacima o pojedinim vrstama. Akvaristiki rjenik olakava poetnicima, ali i onim iskusnijima, razumijevanje nekih pojmova specifinih za akvaristiku, ali i openito pojmova vezanih uz ivotinjski i biljni svijet.

Preveliko korijenje treba podrezati Neke akvarijske biljke ne sade se u podlogu, nego se ribikim koncem privruju na kamen ili drvo u akvariju (anubiasi, mahovine, paprati,...)

Bilje koje se razmno ava rezanjem stabljike ree se tek kad dosegne povrinu vode

Kod biljaka koje se razmno avaju vrije ama,

mlada biljka odvaja se od matine (rezanjem trkaa) tek kad izdanak dosegne treinu veliine osnovne biljke

Nakon to korijen biljke

uvrstimo u podlogu, stabljiku treba lagano povui prema gore, kako bismo sprijeili kasniji rast korijenja iznad povrine podloge

Pri sadnji stabljiastih biljaka, donje meke i zdrave listove potrebno je odstraniti kako bi se lake razvio korijenski sustav ski sustav staviti gnojivo, najbolje laterit ili neko gnojivo u tabletama

Nakon sadnje biljaka bilo bi dobro pod korijen-

Biljke koje preporuujemo za poetak:

Naravno da nije svejedno s kojim biljkama ukrasiti tek oformljeni akvarij. Mnoge se vrste biljaka uveliko razlikuju u svojim potrebama za gnojivom i rasvjetom. Neke su ak osjetljive na manje pomake u temperaturi i ostalim parametrima vode. Biljke, pa ak i neke alge, imaju u akvariju posebno va nu ulogu - uzimaju iz vode otpadne tvari (nitrate), a stvaraju kisik neophodan za ivotriba, te pru aju prirodna skrovita za plaljive ribe. Pravilnim omjerom broja riba i biljaka posti emo bioloku ravnote u u akvariju. Ugrubo, biljke mo emo podijeliti, ovisno o konanoj visini rasta na:

Za trenutke oputanja tu je i poseban kutak sa zabavnim igricama. Ovaj prirunik izraen je na osnovi iskustava svih lanova foruma. Zahvaljujemo svima koji su na posredan ili neposredan nain sudjelovali u izradi istog.

Bilje prednjeg plana

Grafika priprema i tekst: Jasmina Burek Lektura i korektura: Nenad Jurkovi

Slika gore: Anubias barteri var. Nana Slika desno: Eleocharis acicularis

Bilje srednjeg
plana

Cryptocoryne wendtii

 Bilje stra

njeg plana Logino da emo bilje iz ove skupine posaditi uz stra nju stijenku akvarija, kako nam ne bi zaklanjalo pogled.
Slika lijevo:

odvojiti u poseban akvarij ili kotilicu. Uz mnogo bilja, veina mlai mo e pre ivjeti i u zajednikom akvariju, skrivajui se meu listovima od pro drljivih odraslih riba. Najzastupljenije ivorotke u akvaristici su: Poecilia reticulata (gupi) Mu jaci s prekrasnim repnim perajama pravi su ukras svakog akvarija. Rije je o uzgojenim oblicima; u prirodi su gupiji neugledni, blijedih pastelnih boja i kratkih repova. Budui da mu jaci neprestano opsjedaju enke i dodijavaju im, preporuuje se dr ati dvije ili vie enki na jednog mu jaka. Postoji mnogo varijacija boja, oblika repnih peraja,... Veliina: enke 5 cm, mu jaci 4 cm

Hydrocotyle leucocephala
Ribe koje preporuujemo za poetak:
Poetnicima se, opravdano, najee preporuuju ivorotke. Specifine su po tome to ne pola u ikru, nego "raaju" ive mlade (ikra se razvija u utrobi enke, a kad dosegne stadij zrelosti, mla se koti). Mlade ivorotke odmah su po okotu sposobne za samostalan ivot (tra enje hrane, skrivanje od grabe ljivaca). Roditelji se ne brinu za potomke; naprotiv, ak e ih rado pojesti, pa ih je potrebno

Xiphophorus maculatus (plati) Ove prekrasne i plahe ribe dostupne su u mnogim bojama: crvenim, bijelim, utim,... s prijelazima boja,... Veliina: enke do 5 cm, mu jaci do 4 cm Poecilia velifera (moli) Razlikujemo crne, bijele, srebrne, dalmatinere, albino i druge varijetete. Iako ih se rijetko spominje kao algo dere, odlini su i marljivi istai algi u akvariju. Veliina: enke do 7 cm, mu jaci do 7 cm Neke od najzastupljenijih ikraica: Thayeria boehlke (hokejka) Ova brza jataica odlikuje se specifinim polo ajem tijela u mirovanju, pod kutom od 45. Hrvatski naziv dobila je po obliku crne pruge, koji se du tijela sputa na donji dio repne peraje, dajui tako oblik hokejake palice. Veliina: 6 cm Brachydanio rerio (zebrica) Jataica, vrlo brza i nemirna, prava prodrljivica, koja e u vaem akvariju uvijek prva doi do hrane. Postoji nekoliko varijeteta: prugaste, tokaste, albino, dugoperajne,... Veliina: 6 cm

vlasnicima biljnih akvarija, jer se nerijetko dogodi da poupaju veinu bilja. Ako ih se dr i vie od pet-est, bit e zaokupljene sobom i vlastitom "igrom", te nee smetati ostalim stanovnicima. Veliina: 5 cm Betta splendens (sijamska riba borac) Ova iznimno atraktivna riba u prirodi je znatno kraih peraja i neugledne, zelenkaste boje. Iako enke nisu toliko arkih boja ni izdu enih peraja, takoer su vrijedne naih pogleda. Ovdje je potrebno napomenuti da nikako ne smijemo dr ati vie od jednog mu jaka u akvariju, jer njihove borbe gotovo uvijek zavravaju smru slabijeg. Inae su to iznimno miroljubive i spore ribe. Veliina: enke do 6 cm, mu jaci 7 cm Ribe dna Ancistrus dolichopterus (ekinjasti som) Iako u poetku iznimno plaljiva, ova riba s vremenom e sve vie bivati izlo ena vaim pogledima. Mnogo vremena provodi na staklu, prilju-

Puntius tetrazona (barbus tetrazona) Jo jedna iz skupine jataica. Vrlo su brze, nemirne, ali i sna ne, pa zadaju glavobolje

bljena ustima. U akvaristici se esto susree i albino varijetet ove vrste. Koristan je algo der, a za probavu su mu prijeko potrebne neka vrste drva, npr. Mangrovina. Corydoras (oklopni som) Postoji mnogo pripadnika ovoga roda, a najuestaliji su C. Panda, C. aeneus, C. Melanotaenia, C. paleatus,... Jataice su i najugodnije se osjeaju uz vie od pet pripadnika iste vrste. Meso deri su i mnogi ih ljudi pogreno smatraju algo derima. Uvijek su u pokretu, te djeluju razigrano. Botia (ikov) Vrlo korisna riba, jer unitava pu eve koji se nekontrolirano mno e i zadaju glavobolje gotovo svaYGROPHILA POLYSPERMA kom akvaristu. Iz tog razloga nije preporuljivo dr ati je s veim, ukrasnim vrstama pu eva. Takoer se osjea ugodnije u jatu, a neke vrste pokazuju agresiju prema pripadnicima iste potporodice.

i trulog bilja. Ako im ponestane hrane, mogu se okomiti i na njenije listove zdravih biljaka. Hrane se bilo kojim vrtnim povrem, koje prije treba dobro oprati. Najbolji je list blitve ili pinata, krastavac, mrkva, a vole i sve vrste riblje hrane. Za razliku od veine pu eva, jabuari su razdvojena spola. enke pola u jaja na rub akvarija ili na stakleni poklopac izvan vode. Jaja moraju ostati u vla nom, ali ne i mokrom okoliu. Veliina: 5-8 cm (promjer) Temperatura: 18-28 C Voda: pH 7-8, tvrdoa 14-20 dH, s dosta kalcija

Vrijednosti vode:
Tekst napisao: Nino Burek

Ostali organizmi Pomacea bridgesii (pu jabuar)

Tekst napisao : Mikec Franci (Miki_Kodeljevo)

Oito je kako je u akvaristici najva niji element voda. Voda ima svoja fizika (temperatura, boja...) i kemijska svojstva (kiselost, tvrdoa, koliina otopljenih plinova). Koncentrirat emo se na kemijska svojstva vode, jer se ona ne mogu ocijeniti pogledom i njuhom, nego je za njihovo mjerenje potrebno imati posebne testere (digitalne ili analogne listie). Mijenjanjem pojedinog kemijskog svojstva vode izravno utjeemo na ostale parametre. pH pH nije nita drugo nego koncentracija otopljenih iona vodika H+. pH skala ima raspon od 0 do 14.

Rije je o tropskim pu evima porodice Ampullariidae. Ukras su svakog akvarija ili ribnjaka, a ujedno iste akvarij od ostataka hrane

B A U H A U S Z A G R E B k .d . H R 1 0 0 0 0 Z A G R E B , P o s lo v n ic a J A N K O M IR ,V . k o rp ik a 2 7 , T e l.: + 3 8 5 1 3 4 3 0 -7 0 0 , F a x .: + 3 8 5 1 3 4 3 0 -7 1 8 P o s lo v n ic a IT N J A K , T e l.: + 3 8 5 1 2 4 8 0 3 1 8 , F a x .: + 3 8 5 1 2 4 8 0 3 1 3

pH 7 oznaava neutralnu vodu. Sve manje od pH 7 smatra se kiselom vodom, a vee od pH 7 lu natom. Uglavnom sve slatkovodne tropske ribe najbolje se osjeaju kod pH vrijednosti izmeu 6 i 8. Nagle promjene pH vrijednosti vode utjeu na zdravlje riba, te one ubrzo ugibaju. Problem nastaje i kod dugotrajnog izlaganja povienom pH (iznad 8,5), jer su u takvim vodama mnogo opasniji duini spojevi (nitriti). KH Meu kemijska svojstva vode spada i tvrdoa. Razlikujemo dva tipa tvrdoe: ukupnu (GH General Hardness) i promjenjivu, odnosno karbonatnu (KH - Carbonate Hardness). Ukupna tvrdoa oznaava koliinu otopljenih soli i minerala potrebnih za ivot. Izra ava se u dH (1 dH = 17.8 ppm CaCO3). to je manja vrijednost dH, to je voda meka. Kako bi se tvrda voda omekala, mo e se nadolijevati destilirana voda, ija je tvrdoa 0 dH. (Na primjer, elite li od 100 l vode tvrdoe 20 dH napraviti 10 dH, potrebno je 50 l vode izvaditi i zamijeniti destiliranom vodom.) U akvaristici nam je zanimljivija karbonatna tvrdoa, jer njezina vrijednost izravno utjee na pH vrijednost vode. Visoka vrijednost KH (izra ava se u KH) djeluje kao zatita u promjeni pH vrijednosti vode (to svojstvo zove se puferski kapacitet; to je vei KH, vei je puferski kapacitet i te e je promijeniti pH). Kako bi pH akvarijske vode bio stabilan, KH bi trebao biti vei od 4 KH. KH smanjujemo dodavanjem CO2, sputanjem pH ili filtriranjem vode kroz treset, a mo emo je poveati pojaanom aeracijom vode, koja istiskuje CO2, ili dodavanjem NaHCO3 (sode bikarbone). CO2 - Ugljik (II) oksid Koliina otopljenog CO2 u vodi u akvaristici nam je zanimljiva jer je CO2 potreban za rast biljaka. No, ako je koncentracija CO2 prevelika, dolazi do velikog pada pH vrijednosti (ispod 5), te ribe

ugibaju. Premala pak koncentracija CO2 uzrokuje propadanje biljaka i mogue poveanje pH vrijednosti preko granice od 9, to takoer dovodi do smrti riba. CO2 takoer ima znaajnu ulogu u kru enju duika, te odr avanju puferskog kapaciteta.

Kru enje duika

Tekst napisao: Nino Burek

Duik, odnosno njegovi spojevi, od velikog su znaaja za bioloku ravnote u u akvariju. Uz pomo odreenih bakterija i nekih mikroorganizama, otrovni spojevi, iji je glavni sastojak duik, prelaze u druge, manje otrovne, zatim u neopasne, te na kraju ak i u hranjive spojeve. Gledajui u donji shematski prikaz, jasno je da se ribe ne smiju stavljati u akvarij odmah im natoite vodu, nego treba najprije "zaciklirati" akvarij, kako bi profunkcioniralo kru enje duika. Kako bi se akvarij zaciklirao, odnosno filtarski medij(i) "napunili" dobrim bakterijama, potrebno je nakon nalijevanja vode ukljuiti filtar i ostaviti ga tako barem dva tjedna. Postupak mo emo ubrzati ubacivanjem hrane za ribe (u prazan akvarij), te nakon toga dodavanjem gotovih komercijalnih sredstava koja sadr e "dobre" bakterije.

dobivamo potpuno istu i mekanu vodu. To je trenutano tehnoloki najnapredniji nain proiavanja vode. Ovaj sustav omoguava dobivanje pitke vode ak iz oneienih voda, kao i iz morske vode. "RO voda" je siromana mineralima (gotovo ih uope nema) koji su potrebni za rast biljaka, te nema puferski kapacitet (odnosno ima jako malu karbonatnu tvrdou, manju od 1 KH), pa se njezina pH vrijednost mo e naglo mijenjati. Stoga se za potrebe akvaristike ne preporuuje uporaba iste RO vode, nego je u nekom omjeru treba mijeati s vodovodnom. Ovisno o vrstama riba koje dr imo u akvariju, tvrdoa vode (ukupna tvrdoa - GH) trebala bi biti izmeu 5 dH i 15 dH. Neke vrste akvarijskih riba tra e iskljuivo kiselu (meku, RO) vodu za mrijest, te je prvenstveno iz tog razloga potrebna uzgajivaima riba. U prvim danima funkcioniranja akvarija voda mo e postati mutna i/ili zamagljena, to je glavni pokazatelj razvoja bakterija. Takoer se, uslijed naglog rasta koncentracije amonijaka, mo e dogoditi da se voda jako pjeni. Sve to ukazuje kako je proces kru enja duika zapoeo. Nakon to se voda razbistri, mo ete ubaciti prve stanovnike. Ako se navedeno zamuenje i "pjenjenje" vode dogodi u kasnijem stadiju "starog" akvarija, trebali bismo uiniti sljedee: odmah promijeniti dio vode, izmjeriti sve parametre vode (amonijak, nitrite, nitrate, pH), te daljnje postupanje uskladiti s rezultatima. Osim u navedenome, velika je prednost RO vode u tome to je se ne mora tretirati proizvodima za uklanjanje tekih metala, klora i sl., ne treba odstajati prije ulijevanja u akvarij, ne ostavlja tragove kamenca po staklu,...

RO - Reverzna osmoza
Tekst napisao: Nino Burek

U akvaristici se za filtriranje, odnosno pripremu vode, koriste i tzv. RO ureaji, koji iz vode uklanjaju gotovo sav kamenac, teke metale, otrovne spojeve, bakterije i viruse, te na taj nain

Znaaj karantenskog akvarija

Na alost, zbog raznih uvjeta, bolje reeno neuvjeta u kojima se ribe dr e u prodavaonicama, prava je rijetkost naii na zdrave primjerke. Zbog toga je karantenski akvarij prijeko potreban za sprjeavanje unosa bolesti u akvarij. Promjenu vode ribe do ivljavaju kao stres, a riba u stresu posebno je podlo na bolestima; dakle, kupovina sama po sebi donosi odreen rizik od obolijevanja. Pokuajte istodobno nabaviti i mali, karantenski akvarij. Taj akvarij ne mora imati rasvjetu niti biti estetski ugodan. On slu i za lijeenje riba ako obole (to i nije tako rijedak sluaj, osobito u poetnika). Takoer, vie je no preporuljivo svaku kupljenu ribu staviti najprije na desetak dana u karantenu, gdje je mo emo promatrati i na vrijeme reagirati ako u tom razdoblju uoimo simptome bolesti. Osim kupovanjem originalnih lijekova namijenjenih odreenim vrstama bolesti, zarazu mo emo sprijeiti i suzbiti na sljedei nain: Dezinfekcija hipermanganom: 10 g praha otopi se u 100 ml vode. Jedna kap ove otopine stavlja se na jednu litru akvarijske vode, tako da poprimi ru iastu boju. U toj otopini ribe smiju biti najdulje desetak minuta. Posuda mora biti dobro poklopljena, jer mnoge su ribe dobri skakai. Dezinfekcija solju: 2-3 grama po litri vode. Sol prethodno dobro otopimo. Pojedine vrste riba ne podnose sol ni u najmanjim koliinama (koridoras, ancistrus i mnoge ikraice), dok se veina ivorotki osjea ugodno u "posoljenoj" vodi. Veina akvarista odluuje se na ovu opciju

lijeenja. Kod svake dezinfekcije i tretiranja riba navedenim sredstvima po eljno je podii temperaturu vode na 29-30 C. Ako se odluimo na primjenu specijaliziranih lijekova, moramo ugasiti rasvjetu, pojaati aeraciju, podii temperaturu, te ukloniti aktivni ugljen iz filtra.

Najee poetnike pogreke:

Ribe

nipoto ne useljavajte odmah, nego najmanje 10 dana nakon to ste u akvariju ukljuili svu opremu. ne, kako biste stvorili i odr ali na ivotu bakterije opisane u poglavlju o duikovim spojevima. Na tr itu postoje preparati koji pospjeuju i ubrzavaju taj proces.

Svakodnevno ubacujte minimalne koliine hra-

U akvarij ne stavljajte vei broj riba odjednom,

jer se na taj nain lako poremeti teko steena kemijska ravnote a vode. Preporuujemo stavljati 2-3 jedinke istodobno.

Ukupan broj riba neka vam ne prelazi omjer od

jednog centimetra ribe na litru i pol volumena vode, uz jo nekoliko riba dna (ancistrus, koridoras, botia, kuli,...). Ako, dakle, imate 100 litara vode, to bi znailo 100/1,5 l = 66,6 cm ribe. Podijelimo to sa 5 cm, koliko ima prosjena riba 66,6/5 = 13 riba, ne raunajui 4-5 riba dna.

Nije svejedno ni s kojim ribama zapoinjete.

Neke su, naime, osjetljivije, a neke manje osjetljive na nove akvarije, tj. na nedovoljnu zacikliranost u poetku.

Nikada ne perite filtarski materijal u vodovodnoj vodi, jer na taj nain ubijate sve one dobre, ve spominjane bakterije. Perite ga u akvarijskoj vodi, koju ete, naravno, poslije baciti.

Mijenjajte samo 20 % vode iz akvarija, i to svakih desetak dana, nikako ne svu!

Ribe hranite svega dvaput dnevno, onolikom

koliinom hrane koju mogu pojesti za tri minute.