Kupina (Rubus fructicosus)

Kupina u dananje vrijeme nije vie divlja biljka koja se pokraj ljeta nae uz putove, danas postoje mnoge sorte, vrlo privlane izgledom i okusom. Kako je relativno ne zahtjevna, moemo obogatiti okunicu tom biljkom, koja ne mora biti samo ruan i neuredan grm, nego se moe oblikovati. Jeste li znali:

Narodni nazivi: crna jagoda, rna jagoda, rna kupina, jeina, eina, kupinjaa, kopinje, rbida, maljuga, robidnica Zastupljena je u svim krajevima svijeta, a pretpostavlja se da je porijeklom iz Evrope i Azije

Kupina u prehrani:

Plod kupine sadri eterino ulje, tanin i pektin, jantarnu, jabunu, oksalnu, mlijenu, salicilnu kiselinu i veliku koliini vitamina C (na 100 g kupina ak 21 g C vitamina) Vrlo je bogata vlaknatom tvari, a sadri eljezo (to je osobito vano uprve dvije godine ivota, te kod trudnica, dojilja te u pubertetu i klimakteriju) i kalcij Laboratorijski testovi upuuju na mono antioksidacijsko djelovanje, te smanjenje stvaranja LDL kolesterola tkz. loeg. Nije meutim istraeno kakav antioksidacijski uinak imaju smrznute kupine, to je znaajan podatak s obzirom da im je vijek trajanja u svjeem stanju vrlo kratak Sok od kupina sadri betaine, koji potiu rad jetrenih stanica, te tite jetru i une putove od raznih tegoba. Osim ploda upotrebljavaju se korijen (oguliti koricu i osuiti je na suncu) i list koji imaju veliku koliinu tanina koji ima steue djelovanje, te se koristi kod dizenterije (teih proljeva) Sakupljaju se mladi i njeni listovi i gornji cvjetni vrhovi, od travnja do kraja svibnja Nekada se smatralo da jedenje plodova sprjeava povraanje

Proizvodnja kupine na okunicama se proirila i na vee nasade jer je rentabilna. Troi se i prodaje kao svjee voe, a postoji mogunost smrzavanja, konzerviranja i proizvodnje vonih vina. U dobre osobine uzgoja i prerade kupine moemo ubrojiti:

Kupina vrlo rano poinje raati ve u drugoj ili treoj godini po sadnji. Po jednom hektaru moe dati 5 - 15 tona ploda. Plodovi kupine mogu biti krupni i dosei teinu i veu od pet grama. Plodovi sadre vitamine, eljezo, magnezij, fosfor, kalcij, eere, tanin, pektine, boju. Sve je to korisno za rekonvalescente, djecu i starije osobe. Kupina sazrijeva kada nema drugih poslova u polju u tijeku srpnja - kolovoza, pa je pogodno vrijeme za berbu.

Relativno visoka cijena ploda i relativno visoki prinosi ine tu kulturu zanimljivom i s dohodovnog stajalita. Cvijet kupine je odlina pelinja paa, a listovi se mogu suiti (posebice kod divlje kupine) za dobar, aromatian aj za uklanjanje tegoba mokrenja i probave. Sueni listovi upotrebljavani za ajeve poznati su ve u staroj Grkoj. U nepovoljne osobine kupine mogli bi ubrojiti:

Plodovi ne zriju istovremeno. Vrijeme berbe je produljeno i do trideset dana. Plodove treba brati vrlo esto, svaki trei dan ili najkasnije jednom tjedno. Dozrijevanje s estim branjem plodova je povoljno za potronju u svjeem stanju, kada i prijevoz mora biti brz. esto branje plodova je nepovoljno za preradu u vino. U svrhu prerade u vino nain povremene berbe je nepovoljan te treba odrediti pravi as berbe. Crna boja ploda nije istovremeno znak zrelosti ploda. Javlja se prije tehnoloke zrelosti. Berba se obavlja obino poslije podne, predveer.

Svjea kupina sastoji se od:

vode oko 87.5% ekstrakta 6.8% celuloze 1.5% eera kao invert oko 5.7% kiselina, kao jabuna 1.3% pektina 1.5% pepela 0.5%

U tehnolokom smislu kupina sadri oko 5% kotica - sjemenki, a od 100 kg ploda moe se dobiti soka:

na runoj prei 62-65% hidraulikoj prei 68-72% modernim preama 80-85%

Gustoa dobivenog soka kree se izmeu 35 i 50Oe. Kupina je pogodna za proizvodnju teih vina, analognih tzv. medicinskim vinima. Upotrebljava se za slabokrvne, rekonvalescente te starije osobe. Vino od kupine sadri mnogo provitamina A, P, E. Osim toga cijelu grupu vitamina B, folnu kiselinu, H vitamin (biotin), K5, niacin. Svjei sok sadri dostatne koliine vitamina C. Osim iroke skupine vitamina, kupina sadri i vane mineralne tvari osobito eljezo, magnezij, kalcij, kalij, cink, molibden, mangan.