EDWARD W. SOJA: THIRDSPACE Rije je o trostranoj senzibilnosti prema spacijalnosti, historiji i drutvu. Zbog toga je trei prostor transdisciplinaran.

Soja pripada radikalnoj postmodernoj perspektivi. Zbog dekonstrukcije i strateke rekonstrukcije konvencionalnijih modernih epistemologija, rekonstrukcija ustanovljenih formacija znanja. Thirding-as-Othering Henry Lefebvre predlae dekonstrukciju binarne logike kada razmiljamo o prostoru. 1. PRVI PROSTOR i epistemologija su najvie koncentrirani na materijalnosti prostornih formi, na stvarima koje se mogu empiriki mapirati. 2. DRUGI PROSTOR zaet je na idejama o prostoru, u ozbiljnoj reprezentaciji ljudske spacijalnosti u mentalnim i kognitivnim formama. Prvi prostor, prema Lefebvreu, je realni, a drugi je imaginarni. Foucault ih zove other spaces ili heterotopije. Heterotopije su prostori na kojima ivimo, u kojima se dogaa erozija naeg ivota, vremena i povijesti. Kritika historicizma je nuna zbog priznanja da nam to nije dovoljno. Exopolis city-without-cityness mjesto hiperrealnosti svakodnevnog postmodernog ivota.

Neobina putovanja Henri Lefebvrea Poglavlje o ivotu autora koji je otvorio novu perspektivu u sagledavanju treeg prostora, prostora openito. Uivao je u ivotu izmeu centra i periferije, stalno je putovao. Fasciniran Parizom. Centar-periferija, relacija concieved-lived, reprezentacija prostora i prostor reprezentacije. Mo je svugdje. Bio je nomadski marksist. Mrzio je kole i klinike koje naziva kapelicama. O Marxu i Lefebvreu i tom odnosu kola i uenja... (predavanje)

Lefebvreova kritika svakodnevnog ivota korespondira ne samo alijenaciji i mistifikaciji kapitalistikih drutava, takav je ivot svugdje bio koloniziran.

Trijalektika spacijalnosti The Aleph (J.L. Borges) jedino mjesto na zemlji gdje su sva mjesta. to je vjenost za vrijeme, Aleph je za prostor. Govori o binarnim opozicijama (subjekt-objekt) pozivajui se na Lefebvreovu ideju o treem koji uvijek postoji. Soja se pita kako da rijeima predoi neogranienost Alepha kada je sami jezik set simbola. Soja o treem prostoru: Trei prostor je prostor gdje su sva mjesta, mogue ga je vidjeti iz svakog ugla, nezamisliv svemir. Sve se spaja u treem prostoru, apstraktno i konkretno, stvarno i zamiljeno, spoznatljivo i nezamislivo. Sve to fragmentira trei prostor na specijalizirano znanje unitava njegovu otvorenost. Za Lefebvrea je spacijalno znanje mogue postii samo kroz konstantnu potragu za onim ispod poznatog, za meta-. (nadalje objanjava nain na koji Lefebvre pie, dajui kritiku) Proizvodnju prostora je strano teko shvatiti ako ju promatramo kao konvencionalan tekst. Nije linearan.

Thirding-as-Othering Kad god bi se Lefebvre susreo s dugom tradicijom binarnosti morao bi ih razbiti i dodati treu stvar. To je jako vaan moment, jer time dolazimo do teze/antiteze/sinteze. Otreivanje proizvodi trijalektiku koja je radikalno otvorena prema kontinuiranoj ekspanziji spacijalnog znanja.

Konceptualna trijada: 1. spacijalne prakse 2. reprezentacije prostora 3. prostori reprezentacije Polja koja nas zanimaju su: fiziko (kozmos), mentalno (logike i formalne apstrakcije/logikoepistemoloki) i socijalno (prostor socijalnih praksi). Dvostruka iluzija Lefebvre to razbija fuzijom te trijade. Soja je to pojednostavio razbivi na miopiu, tj. gledanje samo onoga to je pred oima i nita dalje, i hipermetropiju, tj. gledanje toliko daleko da ono to je tono ispred nestaje. Tim iluzijama kritizira epistemoloki dualizam. I Soja je koristio otreivanje da bi razbio tradiciju dihotomija binarnosti kako bi stvorio alternativnu postmodernu geografiju. Iluzija transparentnosti ini da prostor izgleda luminozno, nevino, bez zamki. S druge strane, realistina iluzija objektivne stvari su realnije od misli. Socijalne prostore tu gledamo kao prostore arhitekta ili dizajnera. Lefebvre kae da se te dvije iluzije esto ujedinjuju.

TRIJADA
1. SPACIJALNE PRAKSE /espace percu/perceived space proizvode spacijalnost koja

obuhvaa produkciju i reprodukciju.Spacijalne prakse, kao proces proizvodnju materijalne forme socijalne spacijalnosti, se prezentira kao medij i rezultat ljudske aktivnosti, ponaanja i iskustva. Prema Lefebvreu, moderne spacijalne prakse su rutine, privatni ivoti... Ovaj materijalizirani, socijalno proizvedeni prostor, direktno senzibilan i otvoren, s granicama za precizno mjerenje i opise.
2. REPREZENTACIJE PROSTORA / espace concu / conceived space konceptualiziran

prostor znanstvenika, urbanista, planera; kognitivni prostor je takoer povezan uz relacije proizvodnje i reda koji nalau. Taj red se postie kroz kontrolu nad znanjem, znakovima i kodovima. Za Lefebvrea, ovo je dominantan prostor u svakom drutvu. Primarno mjesto

utopijske misli i vizije. Lefebvre se okree treem prostoru kako bi dokazao kontrolirajue moi kognitivnog prostora.
3. PROSTORI

REPREZENTACIJE /epsace vecu / ivljeni prostor prostori

reprezentacije obuhvaaju kompleksni simbolizam nekada kodiran, a nekada ne. Tu je prostor direktno ivljen, rastee se preko slika i simbola, prostor korisnika i stanovnika (umjetnici, pisci, filozofi) koji ele opisati prostor. a) ovo je dominirani prostor kojeg imaginacija nastoji promijeniti. b)tu moemo pronai spacijalne reprezentacije moi, ali i mo spacijalnih reprezentacija. Prostori otpora dominantnom poretku. Politiki izbor je centralan za Lefebvreovu spacijalnu imaginaciju, zato to taj izbor daje vanost prostorima reprezentacije; ivljeni prostori kao strateke lokacije s kojih bi se moglo potencijalno transformirati sve prostore. Prostori reprezentacije su puni politike i ideologije. To su odabrani prostori za borbu, emancipaciju. Implicira vrijeme, sadrava stvarne i zamiljene prostore simultano. Trijalektika je vana za shvaanje treeg prostora kao kompozicije bez granica koja je radikalno otvorena kritizira historicizam indirektno preko trijalektike. Drugi prostor je u svom najistijem obliku sainjen od projekcija u empirijskom svijetu iz zamiljenih geografija. No, to ne znai da nema materijalne realnosti, ve da je znanje o toj materijalnoj realnosti esencijalno shvaeno kroz misao. Spacijalni semiotiari vide drugi prostor kao simboliki prostor. Kognitivne mape (razlike u tim mapama kod mukaraca i ena usredotoenost na dom).

Istraivanje mjesta koje proizvodi razlika: biljeke s margine Poziva se na bell hooks i Cornella Westa. Margina je, kae hooks, prostor radikalne otvorenosti. Kulturna politika razlike proizlazi iz djelovanja moi u drutvu i na prostoru u njihovim

percipiranim, spoznajnim i ivljenim svijetovima. Mo je kontekstualizirana i konkretizirana, kao i sve socijalne relacije, u (drutvenoj) proizvodnji (drutvenog) prostora.

Foucault veze izmeu moi, znanja, prostora i kulturne politike se moraju shvaati kao opresivne i destabilizirajue. Hegemonijska mo aktivno proizvodi i reproducira razlike kao kljuna strategija za stvaranje i odravanje oblika socijalne i spacijalne divizije. Takva mo univerzalizira i sadrava razlike u stvarnim i zamiljenim prostorima i mjestima. Borba protiv toga je konkretizirana i konceptualizirana u spacijalnim praksama, reprezentacijama prostora, prostorima reprezentacije. Borba protiv hegemonije se odvija u tri podruja: subjektifikaciji (borba protiv subjektivnosti i pokorenosti), dominaciji i eksploataciji. O radikalnoj subjektivnosti: Dva pravca protu-hegemonijske kulturne politike: 1. opozicija zbog umanjivanja razlika i negativnih efekata razliitosti 2. koristi razliku kao podlogu u borbi protiv postojee moi. Kritika znanja binarnih opozicija cilja na denaturalizaciju korijena binarnih opozicija kako bi otkrila socijalne i spacijalne konstrukcije razliitosti kao naina produkcije i reprodukcije sistemskih obrazaca dominacije, eksploatacije i subjektifikacije. Empatija bell hooks suosjeanje O poremeaju razlike: Pria o stanju postmodernizma, kritike, kritike modernizma, smrti subjekta, sve moe... Sojino miljenje: postmodernizam su neki pourili nazvati krajem modernizma, iako je stanje stvari.

U treem prostoru s bell hooks:

Ona bira marginu kao afroamerikanka i ena. Moda to bira maskirajui fascinaciju bijelake muke moi hegemonijskog reda. U inicijalnoj fazi kategoriki identitet kao potinjen identitet je krucijalan i nuan. Ali nain na koji hooks konstruira radiklanu crnaku subjetivnost prevazilazi identifikacijske procese borbi protiv bjelakog rasizma gurajui ih na novi teren, teren radikalne otvorenosti gdje pitanje tko mi moemo biti, a i dalje biti crni? moe biti nanovo promiljeno i politiki prakticirano. Bira mjesto koje je istovremeno i centar i margina, teko i riskantno mjesto na rubu, puno kontradikcija, s novim mogunostima: trei prostor politikog odabira. hooks kae da prilagoenje i upotreba prostora su politiki inovi. Odabir margine dekonstruira kako marginu tako i centar. U takvoj rekonstrukciji margine kreiraju se novi prostori mogunosti i akcije, novi prostori koje proizvodi razlika. hooks kae da postoji ogromna razlika izmeu odabrane margine kao mjesta otpora (lokacije radikalne otvorenosti i mogunosti) i margine koja je nametnuta od strane opresivne strukture. Margina je prostor otpora! (hooks) Politiki projekt je okupirati margine, napraviti u njima mjesta radikalne subjektivnosti gdje se ista moe aktivirati i prakticirati u konjukciji s tuim radikalnim subjektivnostima. Tu fragmentacija nije slabost (politika) ve potencijalna snaga. Kulturni kritiari moraju povezati teorijske paradigme s kontekstualiziranim politikim strategijama. Afroamerikanci kroz povijest uviaju subverzivnu vanost doma (kue), imati pristup privatnom prostoru lienom rasistikih agresija. Domestic space je krucijalni prostor za formiranje politike solidarnosti. Dom (margina) kao mjesto otpora! (58), str 105.

4. Poveanje otvorenosti 3. prostora Iako je Lefebvre marksist, u analizama spacijalnih vjebi moi kao konstrukcije razlike odbija ekonomiju i predvidljivost (razilaenje s marksizmom i otvaranje ka feminizmu i antikolonijalnom diskursu). Lefebvre specificira operacije prostora kao ideologiju i gradi temelje za kulturnu kritiku spacijalnog dizajna kao alata za socijalnu kontrolu.

SPACIJALNA FEMINISTIKA KRITIKA Kritika socijalne proizvodnje prostora, posebno socijalnog prostora grada U kapitalizmu se ta kritika preselila u sveobuhvatnu mreu (web) definiranu relativnom bezprostornom dijalektikom izmeu povijesti i drutva Gendering Cityspace: Feministika kritika urbanizma kree od Dolores Hayden (na nju je utjecao Lefebvre svojom kritikom svakodnevnog ivota). Zabrinutost za ''mo mjesta'' u ouvanju urbanih sjeanja drutvenog otpora. Radni prostori i reprodukcija muke i falocentrine dominacije kroz kontekstualizirajue efekte patrijarhata na sagraenom okoliu grada. Cilj je bio aktivno i namjerno re-mapiranje grada kao prostora radikalne otvorenosti. Spacijalizacija patrijarhalne moi je vidljiva u dizajnu zgrada, a predgrae je simbol za marginalizaciju. Pojam: kartografija moi i eksploatacije

POSTMODERNA FEMINISTIKA SPACIJALNA KRITIKA Smjeta nas na margine ivljenog prostora, upravo onog radikalno otvorenog prostora gdje serazliitosti dekonstruiraju. Subjekt feminizma treba biti konstruiran ne sam seksualnim razlikama ve radije kroz jezik i kulturne reprezentacije. Tu se oivljava interes za tijelo kao najintimnije od svih osobnih -i- politikih prostora. Spacijalnost i senzualnost tijela ima glavnu poziciju u kritikoj interpretaciji realnih -izamiljenih geografija svakodnevnog ivota. '' Grad je napravljen na simulakrumu tijela, a tijelo je transformirano, urbanizirano kao izrazito metropolitsko tijelo.'' Ispred nas se nalazi ne samo fluidni koncept vremena ve i dinamini koncept prostora, tj. prostor-vrijeme, dinamina 4. dimenzija.
-

Senzacionaliziranje i demoniziranje tijela crnih mukaraca koji su preuzeli ulogu tj. reprezentiraju drutveni nered i patologiju. Str. (118) 65

bell hooks i Diana Fuss uoavaju politike i osobne tenzije inherentne biranju margine kao stratekog stajalita. Postmodernizam destabilizira temelje feministikog teoretiziranja.

PARADOKSNI PROSTOR FEMINIZMA I GEOGRAFIJE 1. muki autoritet u definiranju i proizvodnji geografskog znanja 2. koncentriranost na empirijska istraivanja str. 120./66

Gillian Rose pie knjigu o spolu geografije, gdje istrauje maskulinitet geografije i naine na koje taj maskulinitet utjee i limitira geografiju.

Objanjava ''politike paradoksalnih prostora''. eli istraiti prostor koji ne replicira izuzee ''of the same an the other''. Soja postkolonijalnu kritiku vidi kao produkt kritikog otreivanja. Daje se kritika kapitalizmu. Gloria Anzaldua (ne znam jesam li dobro prepisala) granice kao mjesta radikalne otvorenosti (Texas/Mexico). Fizike granice su prisutne gdje god kulture granie. Na granici se javlja savjest ''mestiza'' u postmodernoj kulturi granica, sa svojim decentriranim subjektima, prostor se kreira za opozicijske prakse, za kritiku razmjenu, za borbu za opstanak, za nova i radikalna dogaanja. Granice-kao ivljeni prostor. Granina kultura je polisemantiki termin koji znai jako puno stvari, ali i novu kartografiju te gledati na prolost i budunost u isto vrijeme. Gomez-Pena 73/134.str Gayatri Chakravorty Spivak (neo-Derridian) dekonstrukcija, subverzija, repozicioniranje remapiranje za Spivak znai pomicanje ispod homogenog internacionalizma prema perzistentnoj rekogniciji odnosno prepoznavanju heterogenosti. ''worlding of the world'' uvia teinu i nepoimanje privilegije (margine), govorei o biranju marginalnosti kao prostora radikalnog otpora iz pozicije centra. Centar se uvijek konstituira terminima svoje marginalnosti. Ona se pozicionira kao centar i u tome vidi rjeenje Radikalno prihvaanje ranjivosti utjelovljeno u divlju praksu. Praktina politika otvorenog zavretka u kojoj biranje margine postaje anarhijski in, in inkluzije, ''bezcentrosti'' (centerless) Dovodi u krizu hegemonijsku historiografiju!! str. (74.) 137.

Eduard Said ORIJENTALIZAM

Vaan zbog teoretiziranja o borbi za zemlju, vojne okupacije Kolonijalizacija i nacionalno osloboenje nisu samo temporalne sekvence ve i geopolitiki spacijalni argumenti

Orijentalizam = zamiljene geografije; tu je centar konstruiran kao moan, stvara povijest; dok je periferija poraena, utiana, subordinirana.

Kroz kritiku kolonijalizma Said otvara postkolonijalne prostore reprezentacija alternatinom geohistorijskom revizioniranju.

Said poziva na fragmentiranje, dislociranje, decentriranje terena trenutano pokrivenog univerzalizirajuim historicizmom.

THE THIRD SPACE OF HOMI BHABHA Lokacija kulture Pozicija liminalnosti; produktivni prostor konstruiranja kulture kao RAZLIKE, u duhu drugosti (otherness) Bhabha misli da razlike meu kulturama ne moemo svesti pod isti nazivnik liberalne demokracije. Uvodi pojam HIBRIDNOSTI, a njegov trei prostor je jeka izabrane marginalnosti, kao kod hooks, Spivak, Saida Sve forme kulture su uvijek u procesu hibridnosti, hibridnost je za njega trei prostor koji omoguuje drugim pozicijama da izrone (emerge). Te druge pozicije su one u kojima se dogaa otreivanje, razbijanje binarnosti. Postavlja novu strukturu autoriteta. Proces kulturne hibridnosti otvara novu eru pregovaranja znaenja i reprezentacije. Vano je da produktivni kapaciteti Treeg prostora imaju kolonijalno ili postkolonijalno podrijetlo.

Mi ivimo na granicama sadanjosti. predavanje (Puljar Beyond spacijalna udaljenost, oznaka progresa, obeava budunost 78/173, str 144.

5. HETEROTOPIJE: FOUCAULT I GEOHISTORIJA DRUGOSTI Diskurs M. Foucaulta je diskurs moi. Proima 3. prostor u ono to Baudrillard opisuje ''meuprostorno plutanje moi''. ODNOS LEFEBVRE FOUCAULT Lefebvre kritizira Foucaulta da je njegov zaneseni individualizam neuspjeno istraio kolektivne subjekte Foucaultova upotreba plutajuih spacijalnih metafora zatamnila je politiku konkretnost socijalne spacijalnosti. Postoji i problem s Foucaultovom konceptualizacijom moi/znanja; nije uoio antagonizam izmeu znanja koje slui moi i forme znanja koje odbija priznati mo. Foucaultova, prema Lefebvreu, ograniena preokupacija periferijom ga zabrinjava upravo zbog politikih implikacija. Zatvori, prihijatrijske ustanove, razliite istaknute represije su jako vane u kritiziranju moi. No, time se negira centar i centralnost, globalno. Za Foucaulta relacija koja je mogua izmeu moi i znanja je prostor. I tu se opet stvara trijalektika. Prigrlio je 2 spacijalne discipline: arhitekturu i urbanistiko planiranje. ''Prostor je fundamentalan za sve oblike zajednikog ivota, u svakoj vjebi moi.'' HETEROTOPIJE neobina mjesta, tj. prostori koji se mogu pronai u nekim danim socijalnim prostorima ije su funkcije drugaije. Prostor je reakcionaran ? komentar filozofa Heterotopije su marginalna mjesta modernosti.

Spivak vs. Foucault: ''globalni lokalizmi'' Foucault postmoderni skepticist

U TREEM PROSTORU S MICHELOM FOUCAULTOM ''Of Other Spaces'' (prostor protiv vremena i historije) UTOPIJE I HETEROTOPIJE Kritika historicizmu Nalazimo se u epohi simultanosti, jukstapozicije Prostor je vaniji od vremena Site (mjesto?) je definirano odnosom udaljenosti izmeu toaka ili elemenata Utopia site with no real place Heterotopije stvarna mjesta koja sadravaju sva mjesta Ogledalo je utopija zbog toga to je besprostorni prostor, virtualni prostor, nestvarni, ali je i heterotopija budui da postoji u stvarnosti. PRINCIPI HETEROTOPOLOGIJE: Heterotopije postoje svugdje, u svim kulturama, variraju formom i nemaju apsolutni model. Dijeli ih u 2 kategorije: a) heterotopije krize b) heterotopije devijacije a) heterotopije krize se povezuju uz primitivna drutva; adolescenti, ene s menstruacijom, trudnice. To su zabranjena, sveta mjesta/prostori, koji uporno nestaju u naem drutvu (internati, vojska mukarci, medeni mjesec ene) b) krizne heterotopije se danas zamjenjuju s modernijom heterotopijom devijacije prostori gdje se nalaze oni ija ponaanja su devijantna (domovi, psihijatrije, zatvori)

Funkcije i znaenja heterotopija se mogu mijenjati kroz vrijeme. Primjer: groblja udna heterotopija, prvo su bila u centru grada (18./19.st), sada se nalaze na periferiji.

Heterotopija ima mogunost jukstaponiranja u jedno stvarno mjesto mnogo razliitih prostora (koja nisu meusobno kompatibilna), npr. vrtovi i kazalita

Heterotopije su povezane sa komadima (slices) vremena, pa ih Foucault naziva heterokronijama. Tu se dogaa intersekcija vremena i prostora to omoguuje heterotopiji da funkcionira u punom kapacitetu. Npr. muzeju i knjinice akumuliraju vrijeme.

Sistem ulaza i izlaza je reguliran kroz rituale i religijska ili higijenska ienja; mo takoer regulira, a to je Sojina opaska

Heterotopije imaju vie funkcija Brod je prostor bez prostora!!! Pluta okolo

RE-PRESENTING THE SPATIAL CRITIQUE OF HISTORICISM Kada bi se generalno prihvatila distinkcija izmeu Reprezentacije prostora i prostora Reprezentacije, povijest bi se mogla gledati iz drugaijeg kuta . Da bi se to ostvarilo trebali bi prouiti ne samo povijest prostora ve povijest reprezentacija, njihove odnose, prakse i ideologiju. -navodi brojne autore za koje smatra da su se uspjeli dotaknuti trijalektinog naina gledanja: John Berger engleski radikalni kritiar umjetnosti i vizualne reprezentacije Prouavao je krizu moderne novele za koju kae da je povezana sa dramatinim promjenama u oblicima naracije Fredric Jameson kae da je bio potaknut postmodernim buenjem historicizma vie nego kategorijama vremena - na

svakodnevni ivot ,fiziko iskustvo, kulturalni jezik danas, dominirani su kategorijama prostora

Foucault O drugim prostorima (heterotopije bla bla) -povijest i geografija su do 19.st bile usko povezane. Nakon 1900. Poinje ih se gledati kao dvije zasebne discipline Kant je po njemu zaetnik tog odvajanja jer se koristi binarnostima u svom generiki nastrojenom promiljanju kao to su vrijeme/prostor, povijet/geografija - geografija postaje ograniena na fiziku i humanistiko-socijalnu perspektivu dok povijest obuhvaa fizike i bioloke procese. -tek kasno 20.st donosi kritiku dimenziju tzv. filozofiju geografije odnosno humanistiku spacijalnost usporednu sa filozofijom historije. - grad i specifikacije urbanog ivota konceptualizirani su kao pozadina ili kontenjer dinamike socijalnog razvoja. Velikoj vanosti se pridavalo generaliziranim socijalnim procesima, socijalnim relacijama i soc. subjektivitetima koji su se mogli odvojiti od partikularnih specifinosti vremena i mjesta. - sad malo hvali Foucaulta koji kritizira percepciju prostora kao neto fiksno, pozadinu koja je prirodno dana. Kae da bi prva drugost u odnosu na povijest bila geohistorija kombinacija heterotopologija i heterokronija koje su fokusirane na spacio-temporalnu interpretaciju relacije mo-znanje. - Soya napominje da svaka geografija, svako putovanje u realno-i-imaginarno Treeg sadri historicizam i socijalnost kao i spacijalnu determiniranost. -Historija i kritika historiografija nastavljaju biti od centralne vanosti u stvaranju smisla dananjem svijetu, naroito kad su radikalno otvorene drugim (kao drugost) kritikim perspektivama. - zatim kae da se mora dosei jo jedna razina spacijalnosti ona koja kritiki problematizira meuigru spacijalnosti i historicizma i kroz koju se ova dva termina mogu promisliti zajedno (coequal) kao oblik reprezentacije, empirike analize i socijalne teoretizacije. Jo 60-ih godina to isto iniciraju Lefebvre i Foucault. - sad malo pria o Benjaminu (173.str)

- na kraju kritizira Haydena White-a i to traje nekoliko stranica... Kae da je njemu povijest realni svijet koji se razvija u vremenu. Pristupa vremenu, historiji i narativu inkluzivno. Kritizira ga jer zanemaruje spacijalnost i time gura historiju u jo veu krizu. Uglavnom, White je napisao kritiki lanak o knjizi Thw Production of space i sad njega Soya kritizira je mu je pristup klasino povijesniarski, smatra da je krivo protumaio Lefebvrea i da je zanemario vanost spacijalne discipline.