Zadatak

Metodom sila odrediti reakcije za datu obostrano ukljetenu

gredu uslijed zadatih pomjeranja oslonaca:
1
,
2
,

v
1 ,
,

v
2
, u
1
,
u
2.
Zadato E, J i A. Nepoznato: M
1
,M
2
,V
1
,V
2
,N
1
,N
2

L
1
2
u
v

M
1
M
2

N
2

N
1

V
1

V
2

Osnovni sistem i jedinini dijagrami
momenata
X
1

X
2

X
3

M
1

M
2

N
3

1
.
0

1
.
0

1
.
0

M
3
=0
Sistem jednaina
EJo
11
=EJ o
22
=L/3; EJo
12
=-L/6; EJ o
13
= EJ o
23
=0;
EA o
33
=L
A
1S
=1+v1/L-v
2
/L; A
2S
=
2
+v
1
/L-v
2
/L; A
3S
=u
2
-u
1
;
1 2 1
1 2 2
3 3
0
3 6
0
6 3
0
S
S
S
L L
X X EJ
L L
X X EJ
L X EA
A =
+ A =
A =
( )
( )
1 1 1 2
1 1 2
1 2
1 1 2
2
2 0
3 6
2
2
3
2
2
S S
S S
L L
X X EJ EJ
L
X EJ
v v
EJ
X
L L

A A =
= A + A
| |
= + +
|
\ .
Reaktivne sile
( )
( )
( )
( )
1 2
1 1 2
1 2
2 2 1
1 2
1 2
1 1 2
2
1 2
2 1 2
2
1 2
1
2 1
2
3
2
2
3
2
2
6
2
6
2
v v
EJ
M
L L
v v
EJ
M
L L
v v
M M EJ
V
L L L
v v
EJ
V
L L
u u
N EA
L
u u
N EA
L




| |
= + +
|
\ .
| |
= + +
|
\ .
| |
+
= = + +
|
\ .
| |
= + +
|
\ .

=
*
*
* - Takabey-eve jedna~ine
Veza izmeu sila i pomaka na krajevima tapa
Matrica krutosti
3 2 3 2
1 1
1 1
2 2
1 1
2 2
2 2
2 2
3 2 3 2
2 2
0 0 0 0
12 6 12 6
0 0
6 4 6 2
0 0
0 0 0 0
12 6 12 6
0 0
6 2 6 4
0 0
EA EA
L L
EJ EJ EJ EJ
N u
l l l l
V v
EJ EJ EJ EJ
M
l l l l
N u EA EA
L L
V v
EJ EJ EJ EJ
M
l l l l
EJ EJ EJ EJ
l l l l

(
(
(

(

(

(

(
=
`
(

(

(

(

)

(
(
(

`




)
Matrica krutosti
| |
{ } | | { }
3 2 3 2
2 2
3 2 3 2
2 2
0 0 0 0
12 6 12 6
0 0
6 4 6 2
0 0
0 0 0 0
12 6 12 6
0 0
6 2 6 4
0 0
EA EA
L L
EJ EJ EJ EJ
l l l l
EJ EJ EJ EJ
l l l l
K
EA EA
L L
EJ EJ EJ EJ
l l l l
EJ EJ EJ EJ
l l l l
F K u
(

(
(
(

(
(
(

(
=
(
(
(
(

(
(
(

(

=
Matrica krutosti
Matrica krutosti zavisi isklju~ivo od du`ine,
popre~nog presjeka i modula elasti~nosti. Svaki
{tap u ravni ima ovakvu matricu krutosti.
Dimenzije matrice krutosti odgovaraju stepenu
slobode kretanja {tapa.
[tap u prostoru ima 12 SSK, {to zna~i da matrica
krutosti ima dimenzije 12x12.
U slu~aju da se zanemaruju normalne sile,
odnosno aksijalne deformacije {tapa, matrica
krutosti za {tapove u ravni ima dimenzije 4x4.
Matrica krutosti u slu~aju zanemarenja
normalnih sila
3 2 3 2
1 1
2 2
1 1
2 2
2 2 3 2
2 2
2 2
12 6 12 6
6 4 6 2
12 6 12 6
6 2 6 4
EJ EJ EJ EJ
l l l l
V v
EJ EJ EJ EJ
M
l l l l
V v EJ EJ EJ EJ
l l l l
M
EJ EJ EJ EJ
l l l l

(
(

(

(

=
` `
(

(


(
) )
(
(

Metoda deformacija
Metoda deformacija slui za izraunavanje uticaja na
statiki neodreenim nosaima. Zasniva se na tome da
se za svako pomjeranje postavljaju odgovarajui uslovi
ravnotee. U optem sluaju to su:
- za zaokrete vorova: suma momenata jednaka nuli
- za pomake vorova: suma sila jednaka nuli.
Pri ovome se sile izraavaju preko pomjeranja krajnjih
vorova tapa. Na taj nain se dobiva n jednaina sa n
nepoznatih pomjeranja, gdje je n ukupan broj
moguih pomjeranja vorova na sistemu.
Matrina jednaina metode deformacija
| | { } { } F u K =
Gdje je: [K] - globalna matrica krutosti sistema,
dimenzija n x n
{u} - vektor nepoznatih pomjeranja
{F} - vektor sila koje djeluju u pravcu
nepoznatih pomjeranja
Metoda deformacija
Tana metoda deformacija podrazumijeva da se u
raun uzimaju sva mogua pomjeranja sistema,
tj. matrice krutosti tapova su dimenzija 6x6.
Ovakve matrice krutosti se koriste u softverskim
algoritmima za proraun linijskih nosaa.
Tehnika metoda deformacija zanemaruje
pomjeranja du tapa, odnosno pretpostavlja se
da je aksijalna krutost tapova beskonana. To
odgovara zanemarenju uticaja normalnih sila kod
metode sila. Ova metoda se primjenjuje pri
proraunu konstrukcija bez koritenja raunara.
Tehnika metoda deformacija - Postupak
1. Identificiraju se nepoznata pomjeranja, i to:
Uglovi zaokreta vorova - u svakom voru gdje
postoji barem jedan kruti ugao. Ako u jednom voru
ima vie krutih uglova, tu i dalje postoji samo jedan
nepoznati ugao zaokreta.
Pomaci vorova
Pomaci vorova se odreuju tako to se u svaki vor
sistema ubaci puni zglob. Na taj nain se dobiva tzv.
zglobna ema. Virtualna pomjeranja zglobne eme kao
mehanizma predstavljaju nepoznate pomake vorova
nosaa.
Tehnika metoda deformacija - Postupak
2. Sastavljaju se Takabejeve jednaine za momenat na
svakom kraju tapa i postavlja se uslov da je suma
momenata u svakom voru jednaka nuli. Na taj nain
se dobiva m jednaina, gdje je m broj nepoznatih
uglova zaokreta vorova, odnosno formirano je m
vrsta globalne matrice krutosti.
3. Isijecaju se svi vorovi koji imaju isto pomjeranje i
postavljaju se uslovi ravnotee za svaki vor. Ovi
uslovi se uvijek mogu izraziti pomou onoliko
jednaina koliko ima nepoznatih pomjeranja. Na taj
nain se dobivaju preostale jednaine metode
deformacija.
Tehnika metoda deformacija - Postupak
4. Dobiveni sistem jednaina se rjeava, ime se
dobivaju nepoznata pomjeranja.
5. Dobivene vrijednosti za pomjeranja se ubacuju u
Takabejeve jednaine, ime se dobivaju vrijednosti
momenata na krajevima svakog tapa.
6. Svaki tap se rjeava posebno, kao prosta greda,
optereena datim optereenjem i dobivenim
momentima na krajevima tapa.
Umjesto take 5 moe se izmnoiti matrica krutosti
tapa sa vektorom pomjeranja na krajevima tapa. Na
taj nain se dobiva vektor iji su lanovi momenti i
transverzalne sile na krajevima tapa.
KONVENCIJE
U literaturi se mogu sresti razne konvencije koje definiu
pozitivni smjer sila, odnosno pomjeranja. U zavisnosti od
usvojene konvencije, mijenjaju se odreeni predznaci u matrici
krutosti tapa. Na vjebama emo koristiti konvenciju koja se
koristi u programu CAL.
Pozitivni smjer
pomjeranja
Pozitivni smjer
sila na tapovima
Pozitivni smjer
sila na vorovima
Matrica krutosti {tapa
| |
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(
(

=
l
EJ
l
EJ
l
EJ
l
EJ
l
EJ
l
EJ
l
EJ
l
EJ
L
EA
L
EA
l
EJ
l
EJ
l
EJ
l
EJ
l
EJ
l
EJ
l
EJ
l
EJ
L
EA
L
EA
K
4 6
0
2 6
0
6 12
0
6 12
0
0 0 0 0
2 6
0
4 6
0
6 12
0
6 12
0
0 0 0 0
2 2
2 3 2 3
2 2
2 3 2 3
Takabejeva
jedna~ina:
( )
|
.
|

\
|

+ + =
L
v v
L
EJ
M
2 1
2 1 1
3
2
2
ZADATAK
Za dati nosa nai dijagrame presjenih sila:
a) Tanom metodom deformacija
b) Tehnikom metodom deformacija
E = 1000 kN/m
2

40/40
40/60
20 kN/m
100 kN
4
4

A) Tana metoda deformacija
U skladu sa tanom metodom deformacija, ovaj
sistem ima ukupno tri pomjeranja: ugao zaokreta,
horizontalni i vertikalni pomak, tj.
1
, u
1
i v
1
.
1
2
3
u
v

1
2
[tap 1.
Takabejeva jednaina:
1
3
m
1-3

u
1

1

67 . 26 7 . 2 2 . 7 ; 3 2
2
1 1 3 1 3 - 1
1
1 3 1
+ + = +
|
.
|

\
|
+ =

v M
l
v
l
EJ
M m
1 3 1 1 3 1
1 1 3 1 3 1
1 3 3 1 1
1
2
3 1
1 3 3 1
3 1
60 ;
40 35 . 1 7 . 2 ; 6 3
2
u N u
l
EA
N
v V T
l l
v
l
EJ
V
l
M M
V
= =
+ + = +
+
+
|
.
|

\
|
+ =
+
=

m m
v
1

m
3-1

60 ; 35 . 1
12
3.6
4
4 . 14 2
3
= =
= =
l
EA
l
EJ
l
EJ
M
1-3

M
3-1

V
1-3
V
3-1

N
3-1

N
1-3

T
1-3
T
3-1

tap 1.
Prethodne jednaine napisane u matrinom obliku:

(
(
(
(
(
(
(
(

67 . 26
40
0
67 . 26
40
0
0
0
0
2 . 7 7 . 2 0 6 . 3 7 . 2 0
7 . 2 35 . 1 0 7 . 2 35 . 1 0
0 0 60 0 0 60
6 . 3 7 . 2 0 2 . 7 7 . 2 0
7 . 2 35 . 1 0 7 . 2 35 . 1 0
0 0 60 0 0 60
1
1
1
1 3
1 3
1 3
3 1
3 1
3 1
v
u
M
V
N
M
V
N
tap 2.
Takabejeva jednaina:
1
2
u
1

1

1 1 2 1
1
1
1
2 1
8 . 0 13 . 2 ; 3 2
2
u M
l
u
l
EJ
M + =
|
.
|

\
|
+ =

1 2 1 1 2 1
1 1 2 1
1
1
2
2 1
1 2 2 1
2 1
40 ;
40 . 0 8 . 0 ; 6 3
2
v N v
l
EA
N
u V
l
u
l
EJ
V
l
M M
V
= =
+ =
|
.
|

\
|
+ =
+
=

v
1

40 ; 40 . 0
12
07 . 1
4
27 . 4 2
1
3
1
1
= =
= =
l
EA
l
EJ
l
EJ
M
2-1

M
1-2

V
1-2

V
2-1

N
2-1

N
1-2

tap 2.
Prethodne jednaine napisane u matrinom obliku:

(
(
(
(
(
(
(
(

0
0
0
13 . 2 80 . 0 0 07 . 1 80 . 0 0
80 . 0 40 . 0 0 80 . 0 40 . 0 0
0 0 40 0 0 40
07 . 1 80 . 0 0 13 . 2 80 . 0 0
80 . 0 40 . 0 0 80 . 0 40 . 0 0
0 0 40 0 0 40
1
1
1
1 2
1 2
1 2
2 1
2 1
2 1
u
v
M
V
N
M
V
N
Ravnotea vora 1.
N
1-3

100
M
1-2

N
1-2

V
1-2

V
1-3

M
1-3

0 0 . 3
0 0 . 2
0 100 0 . 1
2 1 3 1
2 1 3 1
2 1 3 1
= + =
= =
= + =

M M M
N V Y
V N X
Izraavajui sile preko pomjeranja
gornje jednaine se transformiu u:
0 67 . 26 8 . 0 13 . 2 7 . 2 2 . 7 . 3
0 40 40 35 . 1 7 . 2 . 2
0 100 40 . 0 8 . 0 60 . 1
1 1 1 1
1 1 1
1 1 1
= + + + +
= + + +
= + +
u v
v v
u u
Globalna matrica krutosti
| | { } { } { } 0
0
0
0
67 . 26
40
100
33 . 9 7 . 2 8 . 0
7 . 2 35 . 41 0
8 . 0 0 4 . 60
1
1
1
= +

(
(
(

F u K
ili
v
u
Prethodni sistem jednaina napisan u matrinom obliku:
Matrica K je globalna matrica krutosti sistema, u je vektor
nepoznatih pomjeranja, a F vektor sila, koje djeluju u pravcu tih
pomjeranja. Slijedei korak je rjeavanje sistema jednaina.
Rjeenje sistema jednaina

776 . 2
786 . 0
692 . 1
1
1
1
v
u
Rjeavanjem prethodnog sistema jednaina dobiva se:
Slijedei korak je da se ova rjeenja uvrste u jednaine za sile u
tapovima, tj. dobivena pomjeranja se smjetaju u vektor
pomjeranja za svaki tap. Da bi se dobile sile na krajevima
tapa, potrebno je za svaki tap vektor pomjeranja pomnoiti sa
matricom krutosti tapa.
Presjene sile
56 . 4 67 . 26 7 . 2 2 . 7
1 1 3 1
= + + =

v M
tap 1.
78 . 38 67 . 26 7 . 2 6 . 3
1 1 1 3
= + =

v M
44 . 31 40 35 . 1 7 . 2
1 1 3 1
= + + =

v V
56 . 48 40 35 . 1 7 . 2
1 1 1 3
= + =

v V
52 . 101 60
1 3 1
= =

u N
52 . 101 60
1 1 3
= =

u N
15 . 20
20 2
44 . 31
56 . 4
2
max
=

+ = M
Presjene sile
56 . 4 8 . 0 13 . 2
1 1 2 1
= + =

u M
tap 2.
61 . 1 8 . 0 07 . 1
1 1 1 2
= + =

u M
54 . 1 4 . 0 8 . 0
1 1 2 1
= + =

v V
44 . 31 40
1 2 1
= =

v N
54 . 1 4 . 0 8 . 0
1 1 1 2
= + =

v V
44 . 31 40
1 1 2
= =

v N
B) Tehnika metoda deformacija
Pod pretpostavkom da su tapovi aksijalno
apsolutno kruti, moe se zakljuiti da nijedna taka
nema translaciju. Takav sistem se naziva
nepomjerljiv sistem. To znai da kompletan sistem
ima samo jedno generalisano pomjeranje:
1
.
1
2
3

1
2
1
2
3
1
2
Zglobna ema
tap 1.
Takabejeva jednaina:
1
3
m
1-3

1

67 . 26 2 . 7 ; 2
2
1 3 1 3 - 1 1 3 1
+ = + =

M
l
EJ
M m
m
3-1

35 . 1
12
3.6
4
4 . 14 2
3
=
= =
l
EJ
l
EJ
M
1-3

M
3-1

V
1-3
V
3-1

67 . 26 6 . 3 ;
2
1 3 1 1 - 3 1 3 1
= + =

M
l
EJ
M m
tap 1.
U ovom sluaju vektor sila se izraava matrinom
jednainom:

(
(
(
(

67 . 26
40
67 . 26
40
0
0
0
2 . 7 7 . 2 6 . 3 7 . 2
7 . 2 35 . 1 7 . 2 35 . 1
6 . 3 7 . 2 2 . 7 7 . 2
7 . 2 35 . 1 7 . 2 35 . 1
1
1 3
1 3
3 1
3 1
M
V
M
V
tap 2.
Takabejeva jednaina:
1
2

1

1 2 1 1
1
2 1
13 . 2 ; 2
2
= =

M
l
EJ
M
40 . 0
12
07 . 1
4
27 . 4 2
3
1
1
=
= =
l
EJ
l
EJ
M
2-1

M
1-2

V
1-2

V
2-1

tap 2.
Pisano pomou matrica:

(
(
(
(

0
0
0
13 . 2 8 . 0 07 . 1 8 . 0
8 . 0 4 . 0 8 . 0 35 . 1
07 . 1 8 . 0 13 . 2 8 . 0
8 . 0 4 . 0 8 . 0 4 . 0
1
1 2
1 2
2 1
2 1
M
V
M
V
Ravnotea vora 1.
100
M
1-2

M
1-3

0 0
2 1 3 1
= + =

M M M
ili
858 . 2 0 67 . 26 33 . 9
0 67 . 26 13 . 2 2 . 7
1 1
1 1
= = +
= + +
Presjene sile
09 . 6 67 . 26 2 . 7
1 3 1
= + =

M
tap 1.
96 . 36 67 . 26 6 . 3
1 1 3
= =

M
96 . 19
20 2
28 . 32
09 . 6
2
max
=

+ = M
6.09 36.96
32.28
47.72
Presjene sile
09 . 6 13 . 2
1 2 1
= =

M
tap 2.
05 . 3 07 . 1
1 1 2
= =

M
6.09 3.05
2.28
2.28
Normalne sile u tapovima se dobivaju iz uslova ravnotee
horizontalnih i vertikalnih sila koje djeluju na vor 1. To su isti
uslovi ravnotee koji su koriteni kod tane metode deformacija
ali su sada transverzalne sile poznate.
Dijagrami presjenih sila
M
T
N
101.54
31.44
38.78
4.56
1.61 1.54
31.44 48.56
6.09
3.05
36.96
47.72
2.28
32.28
32.28
102.28
20.15
19.96
uto - Tana metoda def.
Zeleno - Tehnika met. def.