ODJEL ZA BIOLOGIJU
ANATOMIJA OVJEKA
1. UVOD U ANATOMIJU
- znanost o obliku i grai ovjejeg tijela - anatemnein, gr. = rezati i rezanjem rastavljati u dijelove - grane anatomije: sustavna anatomija, topografska anatomija, radioloka anatomija, funkcionalna anatomija, itd. Sustavana anatomija: 1. Sustav organa za kretanje (lokomotorni sustav) - osteologia znanost o kostima - syndesmologia znanost o svezama i zglobovima
Glavni dijelovi ovjejeg tijela su: - glava, caput (lubanja, cranium i lice, facies) - vrat, collum - trup, truncus (prsni ko, thorax; trbuh, abdomen; zdjelica, pelvis; lea, dorsum; slabine, lumbus) - gornji udovi, membra superiora (pazuna jama, axilla; nadlaktica, brachium; lakat, cubitus; podlaktica, antebrachium; aka, manus; pest, carpus; zapee, metacarpus; prsti, digiti manus) - donji udovi, membra inferiora (kuk,coxa ; bedro, femur ; koljeno, genu; potkoljenica, crus; stopalo, pes; noje, tarsus; donoje, metatarsus, prsti, digiti pedis)
ANATOMSKO NAZIVLJE - skup naziva kojima oznaavamo pojedinosti u ovjejem tijelu - oko 6 000 vanih pojedinosti koje odreuju grau ovjejeg tijela - meunarodno slubeno latinsko nazivlje - u uporabi se odrale i grke, hebrejske i arapske rijei - pri anatomskom opisivanju ovjeje tijelo se promatra u uspravnom stojeem poloaju s dlanovima usmjerenim prema naprijed
GLAVNE TJELESNE RAVNINE - prostorno odreuju poloaj pojedinih tvorbi i organa u tijelu - sredinja, eona i poprena ravnina Sredinja (medijana) ravnina - okomita, usmjerena od prednje prema stranjoj strani tijela (sagitalno), dijeli ovjeje tijelo na lijevu i desnu polovicu - tvorbe smjetene u sredinjoj ravnini oznaavamo pridjevom sagittalis (strelast) - tvorbe blie sredinjoj ravnini oznaavamo pridjevom medialis (prisrednji) - tvorbe udaljene od sredinje ravnine oznaavamo pridjevom lateralis (postrani)
eona (frontalna) ravnina - postavljena okomito na sredinju ravninu - prolazi sredinom tijela slijeva na desno - tvorbe smjetene u eonoj ravnini oznaavamo pridjevom frontalis (eoni) - tvorbe smjetene ispred eone ravnine oznaavamo pridjevom anterior (prednji) - tvorbe smjetene iza eone ravnine oznaavamo kao stranje, posterior
Osim temeljnih anatomskih naziva za prostorno oznaavanje koristimo i pridjeve: -unutarnji (internus); -vanjski (externus); -duboki (profundus); -povrinski (superficialis); -blii trupu (proximalis); -dalji od trupa (distalis); -uzduni (longitudinalis); -popreni (transversus); -srednji (medius); posredni (intermedius); -desni (dexter); -lijevi (sinister)
OSTEOLOGIA
(znanost o kostima)
- kosti (ossa) - preko 200 kostiju - kostur ili skelet ine ga kosti, zglobovi, spojevi i sveze
-DUGE cjevaste kosti: srednji dio (tijelo) diaphysis i dva zadebljala kraja epiphyses koje meusobno spaja spojite metaphysis (u udovima, slue za prijenos optereenja i kretanje)
-KRATKE kosti: male, ustrojene poput krajeva dugih kostiju, oblikuju stupove i svodove (kraljenica, stopalo, aka) - PLOSNATE kosti: tanke vrste ploe koje oblikuju upljine koje tite osjetljive organe (lubanja, zdjelica)
- substantia compacta
- substantia spongiosa
Okotavanje
Lubanja (cranium)
-neurocranium (gornja i stranja skupina kostiju glave, zatvara lubanjsku upljinu) -viscerocranium (prednja skupina kostiju glave, kostur lica)
sutura coronalis
- os ethmoidale (1)
sutura lambdoidea
- 4 nastavka:
Leme - vomer
Kostima glave pripadaju i slune koice: - eki (malleus) - nakovanj (incus) - stremen (stapes)
LUBANJA CJELOVITO
- lubanjski svod + lubanjska osnovica Lubanjski svod (calvaria)
Kosti glave i lica zatvaraju nekoliko upljina: - lubanjska upljina (cavitas cranii) - onice (orbite)
Onica (orbita)
Lubanja novoroeneta