TEMA: PALIJATIVNA NJEGA

KANDIDAT.
DUI AMELA

Travnik, 02.11.2013. godine
UVOD
Palijativna lat. pallium pokriva, ogrta

Prema /SZO 2002./ palijativna njega je pristup, kojim se
bolesnicima suoenim sa smrtnom boleu i njihovim
porodicama unapreuje kvaliteta ivota.

Cilj palijativne njege je dostizanje najbolje mogue
kvalitete ivota za pacijente i njihove porodice.

Palijativna njega navodi:
Potvruje ivot i smatra umiranje normalnim procesom
Niti usporava, niti ubrzava smrt
Ublaava bol i druge uznemirujue simptome
Integrira psiholoke i duhovne aspekte palijativne njege
Nudi sistem podrke da pomogne pacijentima da ive
aktivno koliko je mogue do smrti
Nudi sistem podrke da se pomogne porodici da se nose sa
pacijentovom boleu i u toku alovanja

Istorija i razvoj palijativne njege



Palijativna njega nije nova. Njena uspostava kao
medicinska i sestrinska specijalnost u kasnim
osamdesetim podigla je njen profil.

Populacija bolesnika kojima je namijenjena
palijativna njega
Djeca i punoljetne osobe koje pate od priroenih bolesti ili stanja koja
dovode do ovisnosti o terapijama koje ih odravaju na ivotu

Osobe bilo koje dobi koje pate od akutnih, ozbiljnih i po ivot opasnih
bolesti kada je izljeenje, ukoliko do njega doe, vrlo dugotrajan i
zahtjevan put ispunjen znaajnim tekoama.

Osobe koje pate od progresivnih hroninih stanja

Osobe koje pate od hroninih i za ivot ograniavajuih povreda
uslijed nesrea ili drugih oblika tekih ozljeda

Ozbiljno i terminalno oboljeli pacijenti

Palijativna njega u hospisima
Prvi hospis otvorila Jeanne
Garnier

Osniva modernog hospis
pokreta je Cicley Sounders.

Hospis sada esto ima
patronane usluge, stacionarne
centre i bolniku njegu, imaju i
multidisciplinarni tim koji
ukljuuje: medicinske sestre,
doktore, fizioterapeute,
socijalne radnike, kapelane i
volontere.

Uloga medicinske sestre:
Intenzivna njega, rjeavanje fizikih, psiholokih,
socijalnih i duhovnih problema umirue osobe i njege
porodice
Suradniko dijeljenje, koordinirani i zajedniki napori
irih komponenti usluga hospis njege
Stalno znanje, obogaivanje savjetodavnih, instrukcijskih,
voditeljskih vjetina
Stalno davanje, balans izmeu potreba hospis-sestara i
kompleksnosti intenziteta smrti i umiranja.

Palijativna njega u bolnicama
Najuobiajnije mjesto za ljude
koji umiru od terminalne bolesti
je bolnica u dravnom
zdravstvenom sistemu

esto su u bolnicama
neadekvatni uvjeti za rodbinu

Medicinske sestre esto nisu
adekvatno pripremljene i
podrane za njihovu ulogu
njegovateljice umirueg
pacijenta u akutnoj sredini.

Palijativna njega u zajednici
Na poetku XX stoljea veina ljudi
je umirala kod kue.
Studije tvrde da pacijenti biraju da
umru kod kue kao eljeno mjesto
smrti.
Prvi tim kune njege je oformljen
1969. godine u Londonu.
Studije provedene 1990. otkrile su
da postoje razlike u gleditima
izmeu pacijenata i njihovih
njegovatelja o palijativnoj njezi.
Ispostavilo se da su odluujui
faktori za porodicu podrka,
koordinacija njege i zamjenska
njega bolesnika.

Dnevna njega
Dnevni hospisi su relativno novi i u
njima pacijenti sa uznapredovanom
boleu mogu boraviti u toku dana.
Ciljevi dnevne bolnice su:
Socijalna podrka i pomo da se
izbjegnu osjeaji izolacije i depresije
Stimulacije i uivanje kroz aktivnosti
Zamjena za njegovatelje
Osnovna sestrinska njega, gdje je
odgovarajue da se podri i unaprijedi
fiziko dobro stanje
Rehabilitacija kroz navikavanje
pacijentovog fizikog i socijalnnog
okruenja, tako da samostalnost moe
biti odrana to je due mogue.

Timski rad
Mnogi razliiti profesionalnci mogu
sainjavati tim palijativne njege:
Medicinska sestra / rad u smjenama
24 sata /
Doktori
Profesije srodne medicini /
socijalni radnik, fizioterapeut /
Duhovnici / kapelani /
Osoblje podrke / sekretarice,
operater na telefonskoj centrali... /
Osoblje kuhinje i odravanja /
kuhar, kuepazitelj,... /
Volontersko osoblje

Principi palijativne njege

Potovanje identiteta i integriteta drugih ljudskih bia
Biti senzitivan, ali ne suditi
Znati kada sluati, kada govoriti
Imati znanje i vjetine da se intervenie na nain koje promovira
najbolji mogui kvalitet ivota vien od strane pacijenta


Edukacija palijativne njege
Edukacioni programi se odnose
na:
Poticanje najvee mogue
kvalitete ivota
Osiguranje njege cijele osobe
Ukljuivanje umirue osobe i
svih onih koji mu neto
znae
Potovanje pacijentove
autonomije i izbora
Otvorenost, senzitivnost u
svakoj komunikaciji

Gubitak, tuga i alovanje
Palijativna njega prua potporu porodici i drugim bliskim
njegovateljima tokom pacijentove bolesti, pomae im pripremiti
se za gubitak, a nakon pacijentove smrti nastavlja im pruati
podrku u alovanju, ako im je potrebno.
Uloga pomoi je:
Stvaranje uslova za izvravanje obaveza za oporavak
Pruanje utjehe i uvanje maske na licu bola i ekstremnih
nervnih slomova
Biti sa lanom porodice
Maksimalno rodbinsko uee i kontrola u njegovoj budunosti
Pruanje utjehe i komunikacija pomou dodira
Pruanje psihike utjehe i informativne podrke
Koritenje terapeutskih ciljeva

Palijativna njega kod djece
Podrka usmjerena prema
djetetu, ali i roditeljima, brai,
sestrama, vrnjacima
Najbolje je da porodini ljekar
surauje sa palijativnom njegom
Primarni fokus je kvaliteta
ivota djeteta
Roditelji moraju osjeati da
njihovo dijete nije naputeno
Etika i palijativna njega
Fundamentalne etike vrijednosti u palijativnoj njezi ostvarene su kroz
etiri temeljna etika principa:
1. Dobroinstvo i nekodljivost
2. Autonomnost
3. Pravednost
4. Etika palijativne medicine
Palijativna njega u BiH
U FBiH postoji samo jedna ustanova modernog palijativnog tretmana
sa smjetajnim kapacitetima (Centar paljativne njege (hospis) JZU
Univerzitetski kliniki centar Tuzla) te Centar za palijativnu kunu
njegu onkolokih bolesnika u okviru DZ Sarajevo sa timom kune
palijativne njege.

U ostalim dijelovima i medicinskim ustanovama u FBiH i RS niti
postoje smjetajni kapaciteti, niti timovi, te se jako malo zna (ili nita
ne zna) o ciljevima, principima i znaaju organizovanog palijativnog
zbrinjavanja bolesnika.
Zakljuak
Iako su umiranje i smrt postali zasebna nauna tema, jo uvijek se
nedovoljno zna o tome kako kvalitetno ivjeti do samog kraja. Mnoge
odgovore o ovom podruju daje palijativna njega briga o umiruim i
njihovim porodicama.
Bez obzira na pacijentovu dijagnozu, njegova bolest nije bolest samo
pojedinca, porodice, ire zajednice, nego cjelokupnog drutva.
Pravilno zdravstveno prosvjeivanje / mediji, ciljana predavanja,
osnivanje udruenja, volonteri. / moe pribliiti problem palijativne
njege i njegovo rjeavanje.

Potreba za palijativnom njegom , odnosno seistemskim
organiziranjem palijativne njege, te izgradnjom hospicija svakodnevno
raste. Razlog tome je dui ivotni vijek stanovnitva, a nauno-
medicinska dostignua sve vea i to je bitnije, sve uspjenija.

ZAKLJUAK
Palijativna njega je aktivna i sveobuhvatna briga o pacijentima koji
boluju od tekih neizljeivih bolesti, to podrazumijeva kontrolu
simptoma, kao i psiholoku, socijalnu i duhovnu podrku pacijentima
i njihovim porodicama.
Palijativna njega nastoji osigurati kvalitetu ivota bolesnika do smrti,
ouvati dostojanstvo svakog ovjeka i maksimalnu kvalitetu njege
tokom 24 sata.

Interdisciplinarni tim je esencijalni faktor palijativne njege.
Interdisciplinarni pristup njezi omoguava lanovima tima podjelu
uloga i prevenciju nastanka sindroma izgaranja.

LITERATURA
Lugton J.:Palijativna njega-Uloga sestrinstva,CHURCHILL
LIVINGSTON,Edinburgh, 1999. Prvo izdanje, str. 1, 2, 3,5,
6,7,11,12,13,15,16,28,33,48,217,218,239;

T.R. Harison i suradnici; Naela interne medicine; Bard-fin,
Beograd,2004. / str. 495. /
Tekstovi sa interneta
Htp:/www.hkms.hr/e_fokus_ozujak 2010. pdf
Htp:/www.plivamed.net aktualno/lanak/2432.
Htp://palijativnabih.wordpress.com. /page 3 /