BONJAKA PERCEPCIJA

SUNNETA
Doc. dr. Zuhdija Hasanovi

 Razliiti pristupi Sunnetu koji su primjetni u

islamskom svijetu sasvim jasno se mogu
razaznati i na bosanskohercegovakim
prostorima.

Dolazak austrougarske vlasti i ulazak muslimana

Bosne i Hercegovine u kulturnocivilizacijski krug
drukiji od onog u kome su do tada ivjeli
aktualizirao je pitanja na koja su muslimani, ali i
drugi stoljeima davali razliite odgovore: po
emu su muslimani to to jesu, ta je
esencijalno a ta efemerno u vjeri i u emu je
duh islama.

 Govorei o mjestu sunneta u islamu,

znanstvenici Bosne i Hercegovine su

istovremeno davali odgovore i na gornja
pitanja. Njihove stavove moemo
ralaniti na: tradicionalne,
vjerskomodernistike i
svjetovnomodernistike.

TRADICIONALISTI

Pokretanje znaajnih pitanja muslimanskog

politikog, drutvenopravnog i kulturnog ivota:

pitanje hilafeta,
ustrojstva Islamske zajednice u BiH,
preureenje sistema vakufa,
koritenje mezarja u druge svrhe,
nonje muslimana,
javnog angamana eneitd.

od bosanskohercegovakih modernista dovelo je na

javnu scenu i krug tradicionalno obrazovane uleme koja

je nastupila s idejama ouvanja i odbrane postojeeg
islamskog miljenja i prakse.

TRADICIONALISTI
Najpoznatiji predstavnici tradicionalizma bili su:

Ali Riza Karabeg (1873-1944),

Ali Riza Prohi (1867-1942),
Sejfullah Proho,
Ibrahim Mehinagi
krugovi oko listova "Hikjmet u Tuzli (Abdurrahman
Adil oki, Ibrahim Haki oki, Ahmed Lutfi oki)
"El-Hidaje u Sarajevu (H. Mehmed-ef. Handi, H.
Mujaga Merhemi, Muhammed Tufo)
Muhammed Tajjib Oki i dr.

TRADICIONALISTI
Ali Riza Karabeg u Raspravi o hidabu/krivenju
muslimanki (Mostar, 1928.) osuuje one koji se u

argumentaciji svojih stavova oslanjaju samo na Kur'an

pa kae:
"...vidi se koliko je kratkovidna i pogrena... jednostavna izreka:

"Ima li to u Kur'anu, ili to nema u Kur'anu, ili tomu slino, koja

se mnogo puta uje od nae inteligencije, a taka je rije uestala
i kod vjerskih poglavica. Time se otkazuje vjerska temeljitost
gore spomenutih stupova (sunneta i dr.), te se i na tim
temeljima izgraena dinska zgrada (makar i nehotice) rui.

TRADICIONALISTI
Abdurrahman Adil oki u odgovoru na

stavove koje je iznio Osman Nuri Hadi

povodom ranije kritike koju je oki uputio
na raun njegova djela Muhamed i Koran
kae da je problematino to on o
"Boijem Poslaniku govori kao o obinom
ovjeku".

TRADICIONALISTI
Ibrahim Haki oki ( - 1948.), tuzlanski

muftija, 1929. god. u Tuzli pokrenuo je

mjesenik "Hikjmet" koji je izlazio od 7. IV
1929. do 14. XI 1936. Kao glavni razlog
pokretanja lista navoeno je otkrivanje
"hikjmeta"-mudrosti i dobrih strana
islamskih propisa, njihova odbrana i
borba sa "reformatvom".

TRADICIONALISTI
Ibrahim Haki oki kae da je reforma

potrebna, ali ona treba da se kree u

granicama islamskih principa. Od drugih
reformi muslimani su pretrpjeli mnoge
neugodnosti u moralnom i materijalnom
pogledu.

TRADICIONALISTI
Ahmed Lutfi oki u tekstu "Islam,

nonja i otkrivanje" govori o islamskom

nainu odijevanja kao o jednom od vanih
faktora izgraivanja identiteta te da se oni
koji se na taj nain ne ele javno iskazati
odriu svoga lanstva u muslimanskoj
zajednici, odn. svojih prava i obaveza
prema drugima muslimanima.

TRADICIONALISTI
Jednom rijeju,

normativnost
vjerodostojnog sunneta i
njegova samostalnost u
donoenju normi je u vjeri
nepobitna injenica i tome
se suprotstavljaju samo oni
koji nemaju nita od vjere
islama.

TRADICIONALISTI
Handi snano insistira na ouvanju identiteta
muslimana kada kae:

Mnogi od nas ne obavljaju ni propisanog nunog

namaza niti drugih tjelesnih dunosti. Mnogi se ene

nemuslimankama, a to, iako je u osnovi dozvoljeno, ipak
je po nas u dananjim prilikama tetno. Mnogi odustaju
od muslimanskih imena. I kad jo budemo primali
nemuslimanske obiaje i osobine u odijelu i drugim
slinim stvarima, a zatim i u vjerskim stvarima, to za
nas, za nau zajednicu, ne znai drugo, negoli rasulo i
propast.

TRADICIONALISTI
ivot i dela Muhammadova, a. s., slue

za muslimane kao model najsavrenijeg

i najmoralnijeg naina ivota.
Sam on je jednom prilikom preporuio
da se muslimani dre njegove sune i
sune prvih, ortodoksnih halifa posle
njega.
Zbog toga se i polagala tolika vanost
ouvanju sunne za koju su
Muhammedovi, a.s., savremenici bili
najbolje i najsigurnije vrelo. Za
muslimane je, dakle, sunna jedna
svetinja, koje se svi pridravaju.

TRADICIONALISTI
Iz navedenih stavova moe se uoiti da

tradicionalisti tumae din kao cjelokupni

sistem ivljenja kojeg reguliraju propisi
Kur'ana i Sunneta i nema nijedne oblasti
ljudskog ivota koja je izvan ovog
zakonodavstva.

TRADICIONALISTI
Njihov cilj nije, kako e to iskazati jedan
od istaknutih predstavnika tradicionalne
uleme, mijenjati vjerske propise shodno
zahtjevima savremenog ivota, nego
obrnuto: "...vjera je, da se ovjeanski
ivot i kretanja prilagoavaju njojzi...".

TRADICIONALISTI
Insistiranjem na potpunom slijeenju Sunneta

tradicionalisti nastoje ouvati identitet

muslimana, njihovu posebnost i osebujnost. Oni
se na sve mogue naine nastoje oduprijeti
asimilaciji i utapanju muslimana u zapadni nain
ivljenja.
Zbog toga estoko kritiziraju npr. one koji pod
vidom emancipacije ene doputaju njeno
slobodnije oblaenje i uestvovanje na
zabavama koje ispunjavaju ples i konzumiranje
alkohola.

TRADICIONALISTI
Tradicionalisti prigovaraju svjetovnoj

inteligenciji da bez dovoljno znanja i

suvie slobodno, nekada i sasvim
proizvoljno, tumae kur'anske ajete i
sunnet Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, da su se odrodili ne samo od
svoje vjere, nego i od naroda.

TRADICIONALISTI
Tradicionalisti, besprijekorni u svojoj

duhovnoj i moralnoj istoti, snano su

pozivali na ouvanje i vraanje na
"izvorne" islamske vrijednosti, ali
istovremeno, nemoni da prue valjane
odgovore i adekvatnu alternativu na
savremene probleme, udaljavali su esto
obrazovane muslimane od svog naina
razmiljanja i rezonovanja.

VJERSKI MODERNISTI
Formuliranje ideja islamskog reformizma

modernistikog usmjerenja u Bosni i

Hercegovini je zapoelo djelovanjem kruga
muslimanskih prosvjetitelja.
Oni su sebi postavili za cilj da, oslanjajui se na
uenje "pravog islama", izvre kulturni preporod
bosanskohercegovakih muslimana. Zbog toga
su bili preteno okupirani pitanjima odnosa
islama i moderne kulture, napretka, razlozima
muslimanskog nazadovanja itd.

VJERSKI MODERNISTI
Svoje ideje promovirali su u "Beharu petnaestodnevnom

asopisu koji je izlazio u vremenu od 1. V 1900. do 1. II

1911. god., a cilj mu je bio moralno i materijalno
uzdizanje Bonjaka u skladu s "novim vremenima" i
savremenom naukom.
Usvajanje evropske civilizacije uz ouvanje islamske
vjere i moralnih vrijednosti predstavljalo je okosnicu
programske orijentacije asopisa. Takvim stavovima oni
su se udaljili od tradicionalne uleme, tako da se od 1890tih u Bosni i Hercegovini javlja razlika izmeu
"inteligencije" (svjetovnih intelektualaca) i "ilmije "
(islamskih uenjaka).

VJERSKI MODERNISTI

Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak

Safvet-beg Baagi
Osman Nuri Hadi
Edhem Mulabdi
Mehmed Demaluddin auevi
Mehmed Begovi
Fehim Spaho
Abdullah Buatli... i dr.

VJERSKI MODERNISTI

VJERSKI MODERNISTI
Husein ozo )1982-1912( roen je u Barama kod Gorada.

Pohaao medresu Mehmed-pae Kukavice u Foi, Merhemia i

Atmejdan medresu u Sarajevu, da bi potom 1939. zavrio
erijatsko-pravni fakultet na El-Ezheru u Egiptu.
Po povratku u BiH radio je kao nastavnik arapskog jezika u
Okrunoj medresi, a zatim i kao prosvjetni referent u Uredu
reisul-uleme u Sarajevu. Po povratku iz zatvora (u kojem je
proveo pet godina) radi izvan Islamske zajednice da bi od
1960. god. pa sve do smrti radio u Vrhovnom islamskom
starjeinstvu.
Predavao je u Gazi Husrev-begovoj medresi, bio predsjednik
Udruenja ilmijje, pokreta "Preporoda", urednik "Takvima",
profesor tefsira na tadanjem Islamskom teolokom fakultetu.
Obiljeio je nae islamsko miljenje tokom ezdesetih i
sedamdesetih godina XX st. Pripadao je islamskom
reformistikom rukavcu miljenja (Afgani, Abduhu, Meragi,
eltut).

VJERSKI MODERNISTI
Baagi kritizira nedovoljno izraen patriotizam i

nesudjelovanje tradicionalista u opekorisnim

akcijama koje razna drutva i udruenja pokreu
u to vrijeme pa kae:
"Mislim da neu pogrijeiti, ako reem da via
polovina naih duobrinika ne poznaje rijei:
domovina, vrlina, pristojnost, ljudstvo, bratstvo,
sloga, gajret itd., pa kako da oekujemo od nae
mladei, da nam bude ljudski uzgojena?

VJERSKI MODERNISTI
Baagi je protiv izolacije makar se ona

opravdavala ouvanjem tradicionalnog uenja i

prakse iako je svjestan da ulaenje u savremeni
nain ivota dovodi do rastakanja tradicionalnih
normi ponaanja i poprimanja navika i prakse
drugih:
"...jer u borbi za ivot i opstanak mora ovjek da se
laa potene privrede, ako nee da ivi o tuem
znanju i tuoj muci. Dakle mora opiti s ostalim
svijetom, a openje s ostalim svijetom je nemogue
bez nekih slabih strana obinih ljudi..."

VJERSKI MODERNISTI
Mehmed Demaluddin auevi je od samog

dolaska na poloaj vjerskog poglavara

bosanskohercegovakih muslimana istupio sa
stavovima koji su odudarali od naina
miljenja tradicionalne uleme

potpisao proglas o osnivanju "Gajretove" banke,

dao pozitivno miljenje austrougarskoj vojnoj
komandi i nadlenim jugoslovenskim vlastima o
noenju kapa s obodom za oficire islamske
vjeroispovijesti,
isticao da se islamsko pravo ne protivi otkrivanju
lica ene
te da musliman moe nositi eir...

VJERSKI MODERNISTI
Abdullah Ajni Buatli smatra da noenje
eira nije protivno islamu, ukoliko se
noenjem eira ne manifestira elja da
se postane kranin.
"Islam ne gleda ko je u fesu, a ko je u
eiru."

VJERSKI MODERNISTI
Sklad izmeu zahtjeva eriata i savremenih ivotnih

potreba omoguava laku integraciju sljedbenika islama

u drutvo u kojem ive i eriatski propisi nailaze na ope
privaanje od svih slojeva drutva.
Spaho kae: Ako primjenjivanje eriatskih propisa ide

uporedo sa ivotom i naukom, time Islam nalazi lakeg

razumijevanja u irokim slojevima ljudstva, uspjenije
prikuplja pristae, a ljudi od nauke pridaju mu ono
potovanje koje mu zaista i pripada. Time se samo jo
jae osigurava njegova velika misija i onaj vjeni
opstanak do sudnjeg dana koji mu je Bog d. .
namijenio

VJERSKI MODERNISTI
Pobija vjersku obaveznost odreene

nonje muslimana smatrajui da o tome

osnovni izvori islama nita ne govore.
Nakon toga Hadi kae:
...skovan je i hadis koji Muhamed, a. s.,

sigurno nije nikad rekao i koji se protivi

cijelom duhu njegove nauke, a glasi: "Ko se
izjednai sa jednim inovjernim narodom
postaje njegov, kao i on".

VJERSKI MODERNISTI
Dalje Hadi nastavlja rijeima da je "na

osnovu ovog lanog hadisa tadanja i

docnija nedouena ulema izvela tako
apsurdne principe i zakljuke da
muslimanima ako bi se toga drali,
naprosto nije mogue ivjeti u zajednici sa
drugim vjerama i nacijama ."

VJERSKI MODERNISTI
Husein-ef. ozo istie da se:

...neminovno sada postavlja pitanje prave

razrade i praktine primjene ovih
koncepcija i da li jedna razrada, bez obzira
ija je, moe biti obavezna i za druge,
kasnije generacije".

VJERSKI MODERNISTI
Kuranske koncepcije i principi koji se odnose na

drutveni, ekonomski i politiki ivot ne mogu imati

jedanput za uvijek date razrade i forme primjene. To
se odnosi na Muhammedovu, alejhis-selam, razradu.

Mnoga rjeenja u ovoj razradi bila su diktirana i

determinisana odreenim prilikama, pa ne mogu

imati trajnu vrijednost. Zato nam najbolje moe
posluiti kao primjer sadekai-fitr. Odreeni iznos
sadekai-fitra potpuno je odgovarao prvom
pustinjskom, siromanom i primitivnom arapskom
drutvu.

VJERSKI MODERNISTI
Slino je i sa stopom zekata. ivot je u stalnom razvoju,

pa su i njegove potrebe, isto tako, u stalnom razvoju.

Ako je stopa od 2,50% mogla podmiriti potrebe jednog
primitivnog drutva u pustinji prije 1400 godina, ili iznos
od 400 do 500 starih dinara pokriti potrebe jednodnevne
prehrane za jednu osobu, oito je da to danas ni izdaleka
ne moe.
Zbog toga, ini mi se, da ne grijeim, kad postavljam
pitanje stope zekata i iznosa sadekai-fitre. Smatram da
je to potpuno u duhu kuranske misli.

VJERSKI MODERNISTI
Neosporno je, da sunnet po vanosti

zauzima poslije Kur'ana drugo mjesto kao

izvor. Ali u emu se to sastoji? Da li u
prihvaanju svih pojedinosti te prakse kao
gotovih rjeenja jedanput zauvijek datih,
ili prihvaanja prakse kao naina primjene
kuranske misli na probleme ivota? U
tome je sutina ovog pitanja.

VJERSKI MODERNISTI
ozo dalje istie da je ovo jedino ispravno

razumijevanje sunneta, jer samo na ovaj

nain on postaje iv i dinamian
mehanizam koji je u stalnom kretanju i
razvoju. Tragino je, prema njegovom
miljenju, gledati na "rijei i slova, a ne na
misao i duh, uzimati u obzir formu, a ne
sutinu.

VJERSKI MODERNISTI
Svjesni drutvenopolitikih prilika i

kulturnocivilizacijskog okruenja u kojem

ive, vjerski modernisti insistiraju na
onome to je, prema njihovu miljenju,
bitno i esencijalno u vjeri i trae da se to
potuje i prakticira, a, s druge strane,
spremni su se odrei, za njih, marginalnih
i efemernih pojava iako e tradicionalisti te
pojave smatrati ak simbolima islama.

VJERSKI MODERNISTI
Insistiraju na koritenju na najbolji nain i u

najveoj moguoj mjeri dostignuima savremene

nauke i primjeni njene tehnologije. Smatraju da
se treba prilagoavati zahtjevima vremena u
kojem se ivi.

Svijet se kree naprijed, pa ako se i mi ne

budemo ravnali prema duhu vremena, biemo

pregaeni... Snagu vida Bog je postavio tako da
gledamo naprijed, a ne da idemo natrag.

VJERSKI MODERNISTI
Oni sunnet, i uope tradiciju islama, pokuavaju razumijevati

kao ivo iskustvo na osnovu kojeg e moi uoavati i rjeavati

probleme trenutka u kojem ive, odn. posredovati svoju
sadanjost kroz duh sunneta Boijeg Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem.
Vjerski modernisti ne insistiraju na gotovim rjeenjima prvih
generacija muslimana, nego na duhu tih normi, odn. duhu
islama.
Uz vjersko obrazovanje koje su posjedovali bili su dobro
upueni i u drutvenopolitika kretanja i probleme ovjeka
njihovog doba te su, svako sa svoje pozicije, pokuavali dati
adekvatne odgovore, zbog ega su vrlo esto optuivani
(uglavnom od tradicionalista) da su pod snanim
nemuslimanskim utjecajem (orijentalista, ahmedijskog uenja,
komunistike idologije i sl.).

SVJETOVNI MODERNISTI
U novim drutvenopolitikim okolnostima

sredinom XX st. graansko politiko

vostvo otvoreno iznosi stav da je
prihvatanje evropskog naina ivota uvjet
daljnjeg opstanka za muslimansko
stanovnitvo u tadanjoj Jugoslaviji.

SVJETOVNI MODERNISTI
U prvi plan muslimanskog javnog ivota u Bosni i

Hercegovini stupa tada sloj svjetovne inteligencije.

Tridesetih godina se, u njihovoj interpretaciji,
javljaju ideje svjetovnog modernizma osnaene
trijumfom takve orijentacije u Turskoj.
Nestruno i esto formalno pozivanje nekih
svjetovnih modernista na islam izazvalo je otre
reakcije tradicionalne uleme. Ulema je pred
izazovom modernista stavila naglasak na odbranu
postojeih islamskih ustanova, propisa i obiaja.

SVJETOVNI MODERNISTI
Hifzi Bjelevac
Devad-beg Sulejmanpai
Edhem N. Bulbulovi (1892-1953.) ... i dr.

SVJETOVNI MODERNISTI
U knjizi Muslimansko ensko pitanje, jedan
prilog njegovu rjeenju (Sarajevo, 1918.)

Sulejmanpai nudi radikalno rjeenje

pitanja "otkrivanja lica muslimanki". On
kae da je "pokrivanje lica enskoga"
jedna od "naih pogubnih tradicija". Dalje
istie da pokrivanje enskoga lica nije
vjerska stvar, nego je to tradicija koja je
pomijeana sa religioznou.

SVJETOVNI MODERNISTI
Smatraju da vjera treba iskljuivo

regulirati odnose ovjeka i Boga, a da je u

svim ostalim sferama ivota ona suvina i
bespotrebna. Unoenje vjerskih propisa u
te domene ivotnog djelovanja koi
napredak i prosperitet jednog naroda.

SVJETOVNI MODERNISTI
Iako su modernisti s ciljem poboljanja

situacije u kojoj se muslimani nalaze

relativizirali znaaj sunneta nastojei
istaknuti znaaj Kur'ana, oni su time u
potpunosti zapostavili praktinu,
paradigmatinu realizaciju Boije rijei na
Zemlji, ime su posredno umanjili i znaaj
samog Kur'ana .

SVJETOVNI MODERNISTI
Premda je bila veoma obrazovana u

drutvenim i prirodnim znanostima,

svjetovna inteligencija je nedovoljno
poznavala svoju tradiciju, ili ju je
upoznavala povrno, u iskrivljenoj formi,
esto iz orijentalistikih ili drugih
nepouzdanih izvora, zbog ega je esto
imala sasvim pogrenu predstavu o njoj.

SVJETOVNI MODERNISTI
Ovakvim svojim usamljenim stavovima prema

sunnetu suprotstavili su se ogromnoj veini

islamskih uenjaka u svim vremenima i na svim
prostorima koji su uvaavali i slijedili sunnet.
Odbacili su ono to ih, kao pojedince i zajednicu,
ini praktinim muslimanima, svoj identitet
doveli u pitanje i postali podloni razliitim
manipulacijama i instrumentalizacijama.

Ko oponaa jedan narod njemu i

pripada
Boiji Poslanik (sallallahu alejhi ve sellem) rekao je:

Ko oponaa jedan narod on mu i pripada!

Tradicionalisti smatraju da su vanjski znaci odraz

unutarnjeg stanja ovjeka, pa ako on nosi odjeu

muslimana on je musliman, a ako nosi odjeu drugih
on im i pripada;

Ko oponaa jedan narod njemu i

pripada
Vjerski modernisti vanjske znake ne

dovode u direktnu vezu sa vjerskim

uvjerenjem. Bitno je biti moralan, estit,
predan Bogu, a manje je vano kakvu
odjeu nosimo. Treba insistirati samo da
bude u okvirima erijatskih propisa.
Apsolutno je nevano kakvu emo odjeu
nositi, a svi hadisi koji o tome govore ne
odnose se na nas, tavie oni su apokrifni.

Odraz razliitog razumijevanja

Sunneta na na nain ivljenja
Doslovno razumijevanje

Sunneta i insistiranje na
potpunoj primjeni izolacija
Razumijevanje hadisa shodno
okolnostima u kojima su
izreeni integracija
Zanemarivanje Sunneta
upotpunosti - asimilacija

Literatura:
Hasanovi Zuhdija, Rad h. Mehmed-ef. Handia na

polju hadiskih znanosti s osvrtom na djelo Izhar elbehada bi erh Sunen Ibn Mada, Fakultet islamskih

nauka u Sarajevu i El-Kalem, Sarajevo, 2005.,

Karadavi (el-) Jusuf, Razumijevanje suneta, (prijevod:
Ahmet Alibai), Bemust, Sarajevo, 2001.,
Muhammad Asad, Islam na raspuu, (prijevod: Hilmo
erimovi), El-Kalem, Sarajevo, 2005.
Silajdi Adnan, 40 hadisa sa komentarom, Fakultet
islamskih nauka u Sarajevu i El-Kalem, Sarajevo, 2005.