Primjena i usporedba

pristupa planiranja obnove

sastojina hrasta lunjaka na
primjeru GJ Josip Kozarac
Jura avlovi
Krunoslav Teslak
Ante Seletkovi

1. Uvod
Trajna obnova sastojina predstavlja jednu od

najznaajnijih pretpostavki i preduvjeta odrivosti

uma i odrivog gospodarenja umama
(Kneeshaw i r. 2000).
Cilj rada je na konkretnom umskom objektu
(ureaji razredi hrasta lunjaka u GJ Josip Kozarac)
utvrditi primjenu i usporedbu rangiranja sastojina
prema prioritetu za obnovu na temelju razlike u
prosjenom godinjem prihodu, u odnosu na
klasine i postojee pristupe izbora sastojina
unutar planiranog povrinskog etata glavnog
prihoda.

2. Predmet rada
ume hrasta

lunjaka unutar
GJ Josip
Kozarac
Povrina uma
hrasta lunjaka
koje su
ukljuene u
istraivanje
iznosi 3.690,8 ha
(bez sjemenskih
sastojina).

Prikaz poloaja istraivanih lunjakovih

uma g.j. Josip Kozarac

Velik udio starijih i starih sastojina, mala

zastupljenost mladih i srednjedobnih

sastojina, uz intenzivniju obnovu tijekom
zadnjih 20 godina je obiljje dobne strukture.

U ukupnoj drvnoj zalihi od 1.442.000 m3 hrast

lunjak je zastupljen sa 68,9%, poljski jasen sa

20,0%, obini grab sa 3,0% te ostala bjelogorica
(preteno crna joha) sa 8,1%.

3. Metoda rada
Istraivanje primjene objektivnog modela rangiranja

sastojina hrasta lunjaka prema prioritetu obnove i

njegove usporedbe prema klasinim pristupima, na
konkretnu umu hrasta lunjaka u GJ Josip Kozarac,
zasniva se na prethodno provedenom istraivanju na
na navedenom podruju (avlovi i dr. 2011).
Razlika oekivanog prosjenog godinjeg prihoda
(rente) pojedine potencijalno zrele sastojine
proizilazi iz alternativnog pristupa: obnova odmah
(TO) odgoda obnove za 20 godina (OO) i
neposredno je ovisna o strukturi sastojine.

Prikaz prihoda tijekom budueg razdoblja ophodnje i rente. A)

Sastojina naruene strukture: a) obnova odmah. b) odgoda obnove
za 20 godina. B) Sastojina ouvane strukture: a) obnova odmah, b)
odgoda obnove za 20 godina.

U prvoj sastojini moe se oekivati vei prosjeni

prihod ako se obnovi pristupi odmah, dok u strukturno

ouvanijoj sastojini vei prosjeni prihod ostvario bi se
uz pristup odgode obnove za 20 godina.
Odreen je model procjene kompleksne varijable
razlike oekivanog prosjenog godinjeg prihoda
(DEL_REN):
DEL_REN_model = a+b*G_Hr+c*N_Hr+d*id_Hr

(Formula 1)
gdje je G_Hr temeljnica hrasta lunjaka, N_Hr broj

stabala htasta lunjaka po ha, id_Hr godinji debljinski

prirast, te a,b,c i d parametri modela.
Na temelju dobivenog modela provedeno je rangiranje
potencijalno zrelih sastojina prema prioritetu obnove.

Rangirane sastojine

grupirane su u est kategorija

prema prioritetu obnove:
veliki, znaajan, srednji, mali,
uputno podravati i nuno
podravati.
Proveden je odabir sastojina
za obnovu tijekom 10
godinjeg razdoblja
(planiranje etata glavnog
prihoda) pristupom rangiranja
prema razlici oekivanog
prosjenog prihoda
(E_DEL_REN), te ranigranja
prema dobi sastojina
(E_DOB), i usporeen sa
etatom glavnog prihoda
propisan prema osnovi
gospodarenja (E_OG).

4. Rezultati
Rezultati multivarijatne regresijske analize predstavljaju

model procjene kompleksne varijable razlike prosjenog

godinjeg oekivanog prihoda (DEL_REN).
Temeljnica hrasta, broj stabala hrasta i debljinski prirast
hrasta kao osnovni elemnti strukture lunjakovih sastojina
objanjavaju viskoih 68,4% od ukupne varijabilnosti.
Obiljezja rangiranih sastojina prema prioritetu obnove
primjenom navedenog modela (formula 1), vidljiva su iz
prikaza osnovih elemenata strukture, ukljuujui i
prediktore modela, u tablici. Kako se radi o ukupno 226
sastojina, zbog prostora prikazano je samo prvih 20 i
zadnjih 20 sastojina.

Prema kategorijama

prioriteta za obnovu
u koje su sastojine
svrstane, 16
sastojina (7%)
povrine neto vee
od 100 ha ima velik
prioritet za
obnovom.
Unutar prve tri
katergorije (veliki,
znaajan i srednji)
obuhvaeno je 137
sastojina (preko
60%) na ukupnoj
povrini od 1.245,7
ha ili 50% povrine
satojina dobi iznad
100 godina.

Raspodjela broja sastojina prema stupnju prioriteta

obnove

 Gotovo cijela kategorija velikog prioriteta predstavljaju

sastojine najmlae dobne skupine (VI dobni razred), koje

prosjeno imaju u vei prioritet obnove u odnosu na sastojine
VII i VIII dobnog razreda.

 Uz znaajke prostorne raspodjele sastojina za obnovu, usporedba planiranog

povrinskog etata obnove prema tri razliita pristupa zasniva se i na dobivenim

prosjenim podacima o sastojinskim i strukturnim obiljejima sastojina odbranih za
obnovu, te oekivanom koliinom, strukturom i vrijednou drvne zalihe koja bi se
posjeka kao posljedica obnove sastojina.

5. Rasprava
Rangiranje sastojina prema prioritetu za obnovu predstavlja posebno znaaj dio

planiranja glavog etata prihoda. Prema tome, strukturno naruene sastojine

(veliki udio poljskog jasena i ostale bjelogorice u odnosu na hrast), dobi mlae od
120 godina i povrine manje od 10 ha ranigrane su na vrh liste, dok s druge
strane sastojine ouvane strukture (velika drva zaliha i udio hrasta lunjaka od
80-100%), redovito starije od 130 godina i prosjeno vee povrine (>10 ha),
ranigrane su na kraj liste.
Obnova najstarijih sastojina koje su u prosjeku strukturno i najkvalitetnije (21
sastojina), u sluaju predmetne ume bi rezultirala najveim ukupnim prihodom
od 73. mil. Kuna, od ega se 93% odnosi na hrast lunjak.
Kratkorono i jednoznano gledano, to bi bio najuinkovitiji pristup, s obzirom na
najvei ukupni prihod i manje trokove umskouzgojnih radova koji se mogu
oekivati zbog ouvane strukture sastojina.
Meutim, ovdje treba uzeti u obzir i oekivane dugorone neposredne i posredne
gubitke: gubitci prirasta virjednosti od 122,22 kn po ha godinje (4,52 mil kn
tijekom 140 godina na 264ha), gubitci uslijed odgaanja obnove strukturno
naruenih sastojina od 92,39 kn po ha godinje (3,27 mil kn tijekom 140 godina
na 253 ha) te teko odredivi posredni gubitci kao posljedica slabijeg uspjeha
obnove i poveanih trokova umskouzgojnih radova uslijed odgaanja obnove.

Dugorona odrivost gospodarenja se ogleda

u pristupu obnove sastojina koje su prema

strukturno razvojnim znaajkama daleko od
oekivanog razvoja i ostvarenja ciljanih
uinaka.
Model prikazan Formulom 1 moe biti
primjenjiv za rangiranje pojedinih dijelova
postojeih sastojina (sastojine veih povrina i
vee prostorne heterogenosti) na temelju
podataka ureajne izmjere na mrei 100*100
m, kao podloga za grubo izluivanje sastojina.
Treba istaknuti da samo struktura sastojina ili
oekivani prihod kao kriteriji nisu dovoljni pri
planiranju obnove uma, posebno ne u okviru
koncepta integralnog gospodarenja umama.

6. Zakljuak
Znaajke stanja i gospodarenja umama hrasta lunjaka na

istraivanom primjeru GJ Josip Kozarac na odreeni nain

odraavaju slinost koja postoji na irem i na cjelovitom podruju
lunjakovih uma.
Zbog veliko udjela sastojina nepovoljne strukture i kvalitete, pred
planiranjem i gospodarenjem stoje s jedne strane veliki i sloeni
zahtjevi obnove sastojina radi postupnog i dugoronog
unapreenja stanja uma, te s druge strane osiguranje nunih
prihoda za pokrivanje redovitih trokova gospodarenja.
Izvedene nove informacije o stanju sastojina hrasta lunjaka
potencijalnih za obnovu temeljene na prikazanom modelu razlike
prosjenog potencijalnog prihoda mogu imati jednostavnu i
praktinu primjenu, kao dopuna i pomo postojeim pristupima
planiranja sastojina za obnovu.
Poveanje uinkovitosti planiranja i provedbe odgovarajuih
postupaka gospodarenja kao jedna od osnovnih pretpostavki
odrivog gospodarenja, je neposredna posljedica koja se oekuje
od primjene takvog sustava u okviru ire (strateke) razine